Govorimo o mogućnostima - UNICEF, 2010. by United Nations Montenegro

SADR|AJ Participativno obrazovanje o ljudskim pravima: Kako da koristite ovaj vodi; . . . . . . . . . . 2 Napomena za moderatora/ku . . . . . . . . . 3  Lekcija I: Uvod u ljudska prava i invaliditet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7  Raznovrsnost ljudskog roda i ljudska prava . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 Vrednovanje razlika. . . . . . . . . . . . . . . . 8 {ta su ljudska prava?. . . . . . . . . . . . . 10  Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom. . . . . . . . . . . . . . . 14 Dijagrami koji ilustruju me]uzavisnost prava . . . . . . . . . . . . 18 Socijalni model invaliditeta . . . . . 20 Lekcija II: Po[tovanje pojedinca. . . . . . . 24  Jednakost i nediskriminacija . . . 25 Diskriminacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Mitovi i stereotipi. . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Po[tovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Jednaka uklju;enost. . . . . . . . . . . . . . 31  Za[tita od nasilja i zloupotrebe . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Bezbjednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Nasilje i zlostavljanje . . . . . . . . . . . . 36 Stop! Zaustavljanje nasilja i zlostavljanja. . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Lekcija III: Uklju;enost u zajednicu . . . . 49  Pristupa;nost i samostalan \ivot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50 Projekat pristupa . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 Drvo samostalnog \ivota . . . . . . . . 54  Obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . 57 Posezanje za zvijezdama. . . . . . . . . 58 Nasilnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60 Na[ razred . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 Lekcija IV: Promjene u dru[tvu . . . . . . . 66  Zastupanje i akcija . . . . . . . . . . . 67 Podizanje nivoa svijesti . . . . . . . . . . 68 {ta je zastupnik?. . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 Planiranje aktivnosti. . . . . . . . . . . . . . 72 Lekcija V: Va[e povratne informacije su va\ne. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 Glavni termini kori[’eni u ovom vodi;u. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 Materijali Dodatni materijal 1: Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) - verzija prilago]ena djeci . . . . . . . 82 Dodatni materijal 2: Razli;iti tipovi sposobnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87 Aneks I: Savjeti za inkluziju . . . . . . 88

 Dom i porodica . . . . . . . . . . . . . . 44 Pravo na dom i porodicu . . . . . . . . 44 Podr[ka porodici . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Participativno obrazovanje o ljudskim pravima: Kako da koristite ovaj vodi; Uvod Svrha ovog vodi;a za aktivnosti koje se odnose na ljudska prava, jeste da osposobi djecu i mlade ljude sa smetnjama u razvoju, ili bez njih, da se pozivaju na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, da zastupaju njihova prava i u;ine svoje zajednice inkluzivnijim. Vodi;čje koncipiran kao pomo’ni materijal uz brošuru Govorimo o mogu'nostima: Objašnjenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koja predstavlja kratak pregled Konvencije napisan posebno za djecu. Aktivnosti u ovom vodi;u treba da pomognu mladim liderima, nastavnicima, kao i vršnja;kim i drugim edukatorima, da mladima, uzrasta od 12 do 18 godina, olakšaju u;enje o Konvenciji i na;inu na koji se ona primjenjuje na djecu. Ovaj vodi; po;iva na ideji jednakosti, na uvjerenju da, uz odgovaraju’e stavove, podršku i povjerenje, svaka osoba po sopstvenom izboru može voditi dostojanstven i plodan život. Imajte na umu da ovaj vodi;čne nudi iscrpan materijal o Konvenciji. Vi[e informacija o pravima sadr\anim u Konvenciji mo\ete na’i na: <www.un.org/disabilities>.

Fokus participativnog u;enja Ovaj vodi; želi da uputi djecu i mlade sa smetnjama u razvoju, ili bez njih, kako da postanu osposobljeni zastupnici ljudskih prava osoba s invaliditetom. Lekcije i sesije mogu biti koriš’ene pojedina;no, ili pak, kao dio šire cjeline. Va\no je da se svi u;esnici/e aktivno uklju;e u aktivnosti, a moderatori da slobodno prilagode ovaj vodi; potrebama svojih u;enika/ca. Grafikoni, crteži i prakti;ne aktivnosti koje uklju;uju sve u;esnike, zna;ajan su dio procesa participativnog u;enja. Molimo vas da imate na umu da je cilj ovog vodi;a da okupi pojedince i grupe, koji ’e kroz saradnju u jednom otvorenom i predrasuda oslobo]enom ambijentu, istražiti ove teme i pitanja, kao i da podstakne efektne aktivnosti za promjene. Svi imaju pravo na svoje mišljenje, a razlike me]u pojedincima moraju se poštovati.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Napomena za moderatora/ku Po[tovanje individualnih razlika Treba imati na umu da nijesu sva djeca i mladi ljudi isti, te da ’e svi oni svoje razli;itosti – u vaspitanju, obrazovanju, iskustvima i potrebama – donijeti u grupu. Za zadovoljavanje raznovrsnih potreba, najva\nije je obezbijediti jednake [anse svima da u;estvuju. Zato treba voditi ra;una da je nekim mladim ljudima i djeci potrebno vi[e podr[ke i vremena nego drugima kako bi mogli aktivno da u;estvuju.

Va\ni savjeti: ●● Okupite [to raznovrsnije grupe: uklju;ite djecu sa smetnjama u razvoju, ali i ostalu djecu i vodite ra;una o ravnopravnoj zastupljenosti polova i manjina. ●● Obezbijedite siguran i udoban prostor, pogodan za grupni rad i razmjenu mi[ljenja i iskustava. ●● Omogu’ite dovoljno vremena za interakciju i razmjenu iskustava unutar grupe, tako da u;esnici/e mogu da uspostave me]usobne odnose i prijateljstva i po;nu da se osje’aju kao dio tima. Pomozite djeci koja su izolovana da se pridru\e grupi ako to \ele. Ako ne \ele, po[tujte njihovu volju, ali poku[ajte da ih ohrabrite da u;estvuju. ●● Osigurajte da sve jezi;ke potrebe budu zadovoljene. Ako su potrebni ;ita;i ili prevodioci gestovnog jezika, obezbijedite ih. Za djecu koja su slijepa ili imaju o[te’enje vida, neophodno je obezbijediti opise slika materijala i situacija (vidite Dodatni materijal 2, na strani 86, za razli;ite na;ine komunikacije). ●● Koristite jednostavan jezik, posebno u komunikaciji sa djecom sa smetnjama u intelektualnom razvoju, sa u;esnicima koji su nepismeni ili veoma niskog stepena obrazovanja, kao i sa djecom ;iji maternji jezik nije onaj kojim se u grupi govori. ●● Osigurajte da svi aspekti programa budu pristupa;ni svakom djetetu – od igara i grupnih aktivnosti, do diskusija. Razmotrite sljede’a pitanja: mm Da li je lokacija pristupa;na?  Ima li stepeni[te ili vrata kroz koje ne mogu da pro]u invalidska kolica?  Da li su toaleti pristupa;ni za invalidska kolica i djecu sa te[ko’ama u kretanju?  Da li su obezbije]eni stolovi i stolice za sve u;esnike/ce?Da li se stolice izvla;e tako da kolica mogu imati pristup stolu?  Mo\ete li obezbijediti materijale prilago]ene djeci i mladima sa o[te’enjem vida?  Da li su jezik, materijali i metodologija prilago]eni djeci i njihovim potrebama/uslovima/situaciji?  Da li su jezik, materijali i metodologija u kulturolo[kom smislu odgovaraju’i za svu djecu u grupi? Izvor: Dakle, \elite li da se konsultujete sa djecom?:Alati dobre prakse (So you want to consult with children?: A toolkit of good practice), Save the Children, 2003.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Pozitivni stavovi Nikada ne potcjenjujte svoje sposobnosti i na;in na koji možete uticati na druge. Primjerom i edukacijom uvijek ohrabrite pozitivan i tolerantan stav u grupi. Predrasude i stereotipi lako se mogu pojaviti – u;esnici/e ih mogu donijeti iz sopstvenih porodica ili od prijatelja. Zato je pozitivan stav od suštinskog zna;aja. Ukoliko se suo;ite sa predrasudom, važno je da reagujete odmah i da na neagresivan na;in osporite takav komentar ili ponašanje. Vaša reakcija treba jasno da pokaže ;vrst stav prema isklju;ivostima, kao i razumijevanje situacije na na;in koji ’e omogu’iti da cijela grupa nau;i da ga prihvati. Pokušajte da parafrazirate komentare kako biste naglasili stav prihvatanja i afirmisali vrijednost razli;itosti.

Participativno u;enje Aktivnosti u ovom vodi;u zasnovane su na participativnom pristupu u;enju. Predvi]eno je da moderator/ka vodi aktivnosti i omogu’i u;esnicima da aktivno u;estvuju u diskusiji i u;enju. Pravilo je: što su grupe manje, šanse za participativnost u procesu u;enja su ve’e. Vrijednuju’i ljudsku raznolikost, treba svima dozvoliti da kažu svoje mišljenje i omogu’iti fleksibilnost i otvorenost prema informacijama koje nam daju mladi u;esnici. Idealno bi bilo da u grupama nema više od 15 u;esnika/ca.

Invaliditet kao pojava Naše društvo se sastoji od pojedinaca i grupa koje funkcionišu na razli;ite na;ine. Treba stalno imati na umu da je invaliditet ne[to [to mo\e da se desi bilo kome od nas tokom \ivota. Evo nekih primjera: ●● beba koju treba nositi ili voziti u kolicima zato [to ne mo\e da hoda ●● mali dje;ak koji ne mo\e da dohvati dugme u liftu ●● neko kome je noga u gipsu, a poku[ava da se popne uz stepenice ●● \ena u poodmakloj trudno’i, koja poku[ava da u]e u autobus ●● nepismeni gra]anin koji tra\i informacije na internetu ●● grupa turista koji ne govore lokalni jezik ●● neko ko ne mo\e da pro;ita sitna slova na upustvima ljekarskog recepta ●● starija osoba sa artritisom, koja ne mo\e da uhvati kvaku na vratima Uopšteno gledano, u društvu koje nije pripremljeno za razli;itosti, ili ne prihvata razli;itost, ljudi se zapravo suo;avaju sa preprekama koji ih onesposobljavaju. Imajte na umu da je najvažniji aspekt samostalnog života svakog pojedinca, njegovo osposobljavanje da donosi sopstvene odluke i preuzima odgovornost za njih. Koriš’enje pomo’i u obavljanju svakodnevnih \ivotnih aktivnosti jeste razuman mehanizam adaptacije i to ne treba posmatrati kao zavisnost. Za inkluzivno društvo od klju;nog zna;aja je prihvatanje razli;itosti i pru\anja podr[ke, ;ime se obezbje]uje jednak pristup ljudskim pravima za sve.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Razumijevanje invaliditeta Razumijevanje invaliditeta mijenjalo se tokom vremena. U prošlosti su osobe s invaliditetom posmatrane kao objekti milosr]a i pasivni primaoci socijalne pomo’i. Ovakav odnos postepeno ustupa mjesto pristupu invaliditetu koji se zasniva na ljudskim pravima, a kojim “ Osobe s invaliditetom su osobe sa se odbacuje stav koji je dugo dugoro;nim fizi;kim, mentalnim, bio opšte prihva’en – da intelektualnim ili senzornim ošte’enjima prepreke za aktivan život koja, u sadejstvu sa razli;itim barijerama, osoba s invaliditetom nastaju mogu ometati njihovo potpuno, efektno i na prvenstveno usljed njihovih jednakosti sa drugima zasnovano u;eš’e u ošte’enja. Umjesto toga, u društvu.” fokusu je eliminisanje barijera koje postoje u društvu i — Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koje sprije;avaju osobe s ;lan 1. invaliditetom da jednako kao i drugi uživaju svoja ljudska prava. U takve barijere spadaju, na primjer, negativni stavovi, diskriminatorne politike i prakse, kao i nepristupa;na okruženja. Ovaj pristup podrazumijeva posmatranje invaliditeta kao problema koje je stvorilo dru[tvo, za ;ije rje[avanje je neophodno uklanjanje barijera do punog u;eš’a osoba s invaliditetom. Upravo ove barijere mogu sprije;iti potpuno i ravnopravno u;eš’e u društvu. Pristupom koji zagovara eliminisanje barijera u stavovima i u životnom okruženju – a ne odnosom prema osobama s invaliditetom kao prema problemu koji treba riješiti – obezbje]uju se uslovi za njihovo aktivno u;eš’e u društvenom životu i puno uživanje sopstvenih prava. Ova konvencija govori o pravima osoba sa dugoro;nim fizi;kim, mentalnim, intelektualnim i senzornim invaliditetom, ali se može odnositi i na osobe s kratkoro;nim invaliditetom koje su lišene svojih ljudskih prava. Izvor: Ujedinjene nacije omogu’avaju ( United Nations Enable ); za detalje vidite: <www.un.org/disabilities>.

Smisao inkluzije nije u tome da se osobe s invaliditetom uklope u postoje’e strukture, ve’ da se sistem reformiše tako da bude inkluzivan za svakog pojedinca. Inkluzivne zajednice uvode mjere kojima ’e se obezbijediti podrška djeci u njihovim domovima, u centrima za stru;no obrazovanje, u prostorima gdje se organizuju sportske i kulturne manifestacije, u njihovim zajednicama. Inkluzivne zajednice su one koje se transformišu I organizuju kako bi uklonile barijere i zadovoljile potrebe svakog djeteta. Izvor: Djeca sa smetnjama u razvoju. Prekidanje diskriminacije i promovisanje u;e['a. Razvoj i inkluzija, Bilje[ka za vo]enje programa (Children with Disabilities. Ending Discrimination and Promoting Participation, Development and Inclusion, Programme Guidance Note), UNICEF, 2007

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Op[ti savjeti za inkluziju: ●● Uvjek se s po[tovanjem odnosite prema djeci i mladim ljudima! Postarajte se da govorite direktno sa njima, a ne sa njihovim roditeljima ili tuma;em. ●● Odgovorite na individualne poruke i slu[ajte ih. ●● Po[tujte privatnost svakog pojedinca. Ako \elite ne[to da pitate u vezi sa njegovim/ njenim potrebama ili neophodnom podr[kom, razgovarajte o tome nasamo. Ne izdvajajte ih i ne dijelite njihove privatne informacije sa drugima. ●● Budite otvoreni i fleksibilni za promjene. Bi’e potrebno da neke od ovih aktivnosti izmijenite i prilagodite potrebama va[e grupe. To je u redu. Imajte na umu da je op[ti cilj ovih aktivnosti inkluzija. Zato slobodno izvr[ite manje izmjene, kako biste uklju;ili sve u;esnike. ●● Koristite vr[nja;ke grupe i podstaknite timski rad. Kao grupa, mo\ete prevazi’i svaku pote[ko’u. ●● Ophodite se sa svima s uva\avanjem i u;tivo['u, po[tuju’i dostojanstvo svakog pojedinca. Postarajte se da ne nastupate pokroviteljski. ●● Kada nekoj osobi nudite pomo’, uvijek pitajte da li \eli ili ima potrebu da joj se pomogne i na koji na;in. Ne insistirajte na svojoj pomo’i i nemojte se uvrijediti, ako je ne prihvati... ●● Provjerite da li radno okru\enje omogu’ava da svi jednako u;estvuju u grupi (pristupa;nost prostora). Dodatni savjeti za inkluziju osoba s razli;itim vrstama invaliditeta mogu se na’i u Dodatku I (strana 88).

Prakti;ne implikacije ljudskih prava Ostvarivanje prava zavisi od društevnih, ekonomskih i kulturnih okolnosti. U mnogim zemljama ljudska prava postoje samo na papiru. Važno je da razumijemo i prakti;nu primjenu naših ljudskih prava. Ako vi, kao moderator/ka, osje’ate da je grupa pripremljena, razgovarajte o socijalnim, ekonomskim i kulturnim okolnostima koje imaju uticaja na prava djece i mladih u svijetu. Uporedite potom te okolnosti sa situacijom u njihovoj zajednici (na primjer, djeca koja žive u oblastima pogo]enim ratom, djeca koja rade, djevoj;ice kojima nije dozvoljeno da idu u školu, djeca sa smetnjama u razvoju itd.).

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Tamara {ip;i', 12, Crna Gora

Lekcija I: Uvod u ljudska prava i invaliditet

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Raznovrsnost ljudskog roda i ljudska prava Logi;ki okvir i sadr\aj U;esnici/e 'e napraviti kratak osvrt na temu ljudske raznovrsnosti i osnovnih ljudskih prava, kao i na uvod u konvencije Ujedinjenih nacija. Ova lekcija se fokusira na osnovno razumijevanje problema i svijest o njemu. Cilj sesija jeste da se uspostavi jasna veza izme]u ljudskih prava i vrijednosti ljudske raznovrsnosti.

Op[ti ciljevi Na kraju modula, u;esnici/e 'e biti u stanju da: ●● razumiju vrijednost raznovrsnosti ljudskog roda, ●● razumiju osnovne principe ljudskih prava, ●● razumiju ulogu Ujedinjenih nacija u pitanjima koja se ti;u ljudskih prava, ●● razumiju ulogu lokalne uprave i drugih institucija, kao i svoje zajednice.

Trajanje 2 sata i 15 minuta

Sesije A. Vrijednovanje razlika B. {ta su to ljudska prava?

A. Vrijednovanje razlika Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e 'e do’i do razumijevanja razli;itih sposobnosti i svijesti o zna;aju koriš’enja svih sposobnosti u timu.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e 'e biti u stanju da prepoznaju razli;ite sposobnosti unutar grupe i kako zajedni;ki rad pomaže da se savlada bilo koja prepreka. Tako]e 'e razumjeti da svako ima jedinstvene sposobnosti i razlike.

Trajanje: 1 sat i 15 minuta

Metode sesije: Diskusije u malim grupama, diskusije u velikim grupama, prezentacije

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Proces 1. KORAK: Aktivnosti u velikoj grupi (10 minuta) Podijelite grupu u dva dijela, a potom tražite od u;esnika/ca da se pregrupišu prema sljede’im karakteristikama (prema razlikama ili sli;nostima): ●● svi sa dugom kosom/kratkom kosom ●● sve djevoj;ice/dje;aci ●● svi visoki/svi koji nijesu visoki ●● svi koji vole sport/svi koji ne vole sport ●● svi koji umiju da sviraju neki instrument/svi koji ne umiju da sviraju ●● svi stidljivi/svi koji nijesu stidljivi Napomena za moderatora/ku: Iste osobe 'e se pregrupisavati prema razli;itim karakteristikama. Ova aktivnost teži da razvije razumijevanje i poštovanje ljudske raznovrsnosti.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (10 minuta) Uklju;ite cijelu grupu u razgovor o raznovrsnosti kao prirodnom fenomenu ljudskog roda. Svi smo razli;iti, bilo da se naše razlike odnose na boju kože, rod, visinu, oblik, religiju, susjedstvo ili bilo što drugo. Ni invaliditet ne treba posmatrati druga;ije. Invaliditet možda ograni;ava pokretljivost (sposobnost hodanja) osobe, ili njenu sposobnost da ;uje, vidi, okusi ili pomiriše, ali on ne ograni;ava njene mo’i i sposobnosti. Razlike u grupi predstavljaju njenu vrijednost. Upravo su razli;itosti prostor u kome se ra]a kreativnost i nove ideje. Ispri;ajte slede’u pri;u: Fatima je 14-godišnjakinja koja ima ošte’enje vida. Kao i njeni prijatelji iz kraja, Fatima poha]a lokalnu školu, ali ne vidi dovoljno dobro da bi ;itala knjige ili gledala slike koje se koriste na ;asu. Njena nastavnica ponekad na tabli napiše brojeve ili nacrta slike koje ona ne može vidjeti. Fatima sjedi u klupi sa svojom najboljom drugaricom, Anom, koja joj opisuje slike i izraze lica u;iteljice. Ona joj tako]e ;ita i opisuje slike u knjigama, tako da Fatima može u potpunosti u;estvovati na ;asu. Fatima je veoma zainteresovana na ;asovima istorije, ona odli;no pamti prezentovane sadržaje i podatke, pa pomaže Ani da se pripremi za testove. Ana voli brojeve i matematiku. Kao tim, obje djevoj;ice su vrlo uspješne u školi. One pomažu jedna drugoj, tako što koriste svoje najbolje sposobnosti. Napomena za moderatora/ku: Ovo je pri;a izmi[ljena za svrhe diskusije. Ako \elite, mo\ete koristiti pri;e iz li;nog iskustva.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

3. KORAK: Diskusije u malim grupama (25 minuta) Podijelite u;esnike/ce u grupe od po ;etvoro ili petoro. Tražite da razmisle o pri;i koju su upravo ;uli, a potom da se svako prisjeti jednog ili dva primjera iz li;nog iskustva: na primjer, kada su imali muke sa nekim zadatkom, a neko im je pomogao, pa je kroz timski rad zadatak uspješno riješen. Tražite od u;esnika/ca da diskutuju o primjerima, da se potrude da navedu sve sposobnosti koje su pomogle da se zadatak obavi (sposobnosti osobe kojoj je bila potrebna pomo’ i sposobnosti osobe koja je pružila pomo’), a potom da ih napišu na flip-;artu. Zatim, neka pripreme diskusiju za grupu. Na primjer, biti dobar sa brojevima, u slušanju, crtanju, ;itanju, razgovoru u grupi itd.

4. KORAK: Prezentacija (25 minuta) Zatražite od u;esnika grupa da se svi vrate u veliku grupu. Neka flip-;artovi svake grupe budu oka;eni u prednjem dijelu u;ionice. Svaka grupa 'e predstaviti svoje zajedni;ke sposobnosti. Nakon prezentacije, pitajte u;esnike/ce grupe što je bilo klju;no za ostvarivanje zadatka. Dajte im vremena da diskutuju i razmišljaju o listama.

5. KORAK: Rezime (3 do 5 minuta) Ponovite da svaki ;lan grupe ima jedinstvene sposobnosti; u timu i uz podršku, svaka osoba može dati sopstveni doprinos grupi kojoj pripada.

Zaklju;ci sesije Svako posjeduje jedinstvene i zna;ajne sposobnosti. Rade’i zajedno, mo\emo posti’i sve [to \elimo. Obezbje]ivanjem prava i mogu’nosti za sve, unapre]ujemo sposobnosti.

B. {to su ljudska prava? Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e 'e u;iti o tome što su to ljudska prava, kao i o konvencijama Ujedinjenih nacija.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e 'e mo’i da razumiju zna;enje ljudskih prava i da prepoznaju neke od njihovih osnovnih atributa (npr., ljudska prava su za sve; ljudska prava ne mogu biti oduzeta ili raskinuta). U;esnici/e 'e razumjeti ulogu Ujedinjenih nacija i zna;aj konvencija Ujedinjenih nacija kao instrumenata me]unarodnog prava.

Trajanje: 1 sat

Metode sesije: Diskusije u velikoj grupi i spontana razmi[ljanja/razmjena ideja

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Proces 1. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (25 minuta) Napi[ite sljede’e citate na flip-;artu ili na tabli i pro;itajte ih naglas.

“ Nastavnica vi;e na mene i ka\e da sam \ivotinja. Ona vi;e glasno (...), a onda odmah po;inje da me bije.” —Dijete sa smetnjama u razvoju, 12, Sudan. Izvor: Prekidanje legalizovanog nasilja prema djeci, Globalni izvje[taj 2006, Globalna inicijativa za okon;anje svih tjelesnih ka\njavanja djece (Ending Legalised Violence Against Children, Global Report 2006, Global Initiative to End All Corporal Punishment of Children), 2006.

“ Svake no’i, kada je vrijeme da se odmorim, veoma sam upla[en da ’e me mo\da juriti ljudi koji su ubijeni u ratu, posebno moji prijatelji koji su se u ratu borili sa mnom.” — Mladi’, 21, Liberija. Izvor: Glasovi mladih (Voices of Youth), UNICEF; za detalje vidite: <www.unicef.org/voy/speakout/speakout_453.html>.

“ [Voljela bih] da mogu da u;estvujem u doga]ajima, da mogu da odem negdje gdje idu djeca koja nemaju smetnje u razvoju.” — Djevoj;ica, 11, Letonija. Izvor: Uvid istra\iva;kog centra Innocenti o djeci sa smetnjama u razvoju u tranziciji u CEE/CIS (centralnoevropske i isto;noevropske dr\ave/Zajednica nezavisnih dr\ava) i Balti;kim dr\avama (Innocenti Insight on Children and Disability in Transition in CEE/CIS and Baltic States), UNICEF, 2005.

” Tjelesno su me ka\njavali od dana kada sam po;eo da idem u [kolu. Sad sam se na to navikao.” — U;enik 7. razreda, Pakistan. Izvor: Prekidanje legalizovanog nasilja prema djeci, Globalni izvje[taj 2006, Globalna inicijativa za okon;anje svih tjelesnih ka\njavanja djece (Ending Legalised Violence Against Children, Global Report 2006, Global Initiative to End All Corporal Punishment of Children), 2006.

Navedene citate pro;itajte naglas i pitajte u;esnike/ce da Vam ka\u svoja opa\anja: {to uo;avate kao zajedni;ko u njihovim izjavama? Citati su svjedo;anstva djece koja su na razli;tite na;ine iskusila nepravdu. Ne[to im je oduzeto i oni/e se ne osje’aju sigurno i bezbjedno. Ne osje’aju se po[tovano, diskriminisani su, ili im pak nije omogu’eno da u;estvuju u [kolskim, ili nekim drugim aktivnostima. Postoji ime za to “ne[to”. To “ne[to” su “ljudska prava”. Pro;itajte definiciju ispod i pregledajte stavove u okviru segmenta Da li ste znali?. Da li ste znali? ●● Svako treba da prizna i po[tuje prava svake osobe. ●● Ljudska prava su dio vas. Svi smo ro]eni slobodni i jednaki.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● Ljudska prava pripadaju svima. Njih vam niko ne daje, niti vam mogu biti oduzeta. Niko vam ne mo\e re’i da vi ova prava nemate. ●● Ljudska prava su me]usobno povezana. Ona se ne mogu odvojiti jedna od drugih. ●● Ne mo\ete ostvarivati svoja ljudska prava, ako ne znate da ih imate!

Ljudska prava: Svaka osoba na svijetu za[ti’ena je zakonima koji brane njena prava i uro]eno dostojanstvo (dostojanstvo sa kojim se ra]aju svi ljudi). Niko nije isklju;en. Na primjer, svako ljudsko bi’e ima pravo na \ivot i slobodu od ropstva. Ova prava su afirmisana u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, koju su usvojile sve dr\ave ;lanice Ujedinjenih nacija 1948. godine. Sva djeca imaju pravo na hranu i zdravstvenu njegu, pravo da idu u [kolu i pravo da budu za[ti’ena od nasilja i zlostavljanja. Djeca imaju i pravo da ka\u [ta bi, po njihovom mi[ljenju, trebalo da se dogodi kada roditelji odlu;uju o pitanjima koja imaju uticaja na njih, kao i da se njihovo mi[ljenje uzme u obzir. Prava djece navedena su u Konvenciji o pravima djeteta. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

2. KORAK: Spontana razmjena mi[ljenja (15 minuta) Pitajte u;esnike/ce da imenuju neka ljudska prava i da razmijene iskustva o situacijama u kojima su (ili nijesu) bili u stanju da ta prava ostvare u svojoj zajednici. Napravite spisak primjera koji do;aravaju ekstremno imanje ili nemanje nekog prava; primjere možete i nacrtati - na flip-;artu, na drvenoj tabli ili tabli od kartona. Kada je to potrebno, navedite konkretne primjere ljudskih prava.

Primjeri ljudskih prava Pravo na \ivot Pravo da se ide u [kolu Pravo na samostalan \ivot u zajednici Pravo da se \ivi u slobodi i sigurnosti Pravo da se pripada odre]enoj dr\avi Pravo da se ima mi[ljenje, da se ono izrazi i podijeli sa drugim ljudima Pravo na rad Pravo na privatnost Pravo na nediskriminaciju Pravo na pravi;no su]enje Pravo da se sklopi brak i da se ima porodica Za[tita od mu;enja ili kazne Za[tita od nasilja ili zloupotrebe

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (20 minuta) Objasnite grupi da ’e u;iti mnogo vi[e o ljudskim pravima i o tome kako su ona me]usobno povezana. Recite im da Ujedinjene nacije obezbje]uju dr\avama platformu za izradu me]unarodnih ugovora (koji se tako]e nazivaju konvencije) za za[titu i unapre]enje ljudskih prava. Objasnite da je Konvencija o pravima djeteta, usvojena 1989. god., zna;ajan rezultat rada Ujedinjenih nacija na promovisanju ljudskih prava. Ova Konvencija je prva u;inila prava djece prioritetom u globalnoj borbi za ljudska prava. Prava garantovana Konvencijom treba da obezbijede da djeca imaju potrebne uslove za rast, razvoj i u;enje, za dobro zdravlje i bezbijedan ambijent, dakle sve [to im je neophodno kako bi u potpunosti u;estvovala u \ivotu svojih zajednica.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija o pravima djeteta nagla[ava da sva djeca, uklju;uju’i i djecu sa smetnjama u razvoju, imaju ista prava!

{ta je konvencija? Konvencija je dogovor zemalja da ’e se pridr\avati istog zakona o nekom konkretnom pitanju. Kada je zemlja potpi[e i ratifikuje (odobri), konvencija postaje zakonsko obe’anje i usmjerava aktivnosti vlade. Kao rezultat, vlasti ;esto prilago]avaju i mijenjaju svoje zakone da bi podr\ale ciljeve konvencije. O ratifikaciji govorimo kada je neka potpisana konvencija zvani;no odobrena od strane neke zemlje i kada postane zakon u toj zemlji. Izvor: Govorimo o mogu'nostima ,UNICEF, septembar 2010.

Ujedinjene nacije su me]unarodna organizacija koju su formirale vlade 192 zemlje ;lanice, koje rade zajedno kako bi svijetu donijele mir i pravdu. UN su formirane 1945. god., sa ciljem da se preduprijede budu’i ratovi, za[tite ljudska prava i da se za sve zemlje svijeta obezbijedi mjesto na kojem ’e se diskutovati o va\nim pitanjima i problemima koji se ti;u svakoga. Izvor: Smjernice Ujedinjenih nacija o pravdi u pitanjima koja uklju;uju djecu \rtve i svjedoke zlo;ina - verzija prilago]ena djeci (United Nations Guidelines on Justice in Matters Involving Child Victims and Witnesses of Crimes (Child-Friendly Version)), Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal/UNICEF, 2006.

Da bi se osiguralo da se prema osobama s invaliditetom postupa na isti na;in kao prema ostalim ;lanovima zajednice, zemlje ;lanice Ujedinjenih nacija izradile su Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom i organizacije koje ih predstavljaju znatno su pomogle u izradi Konvencije.

Konvencija o pravima djeteta i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom zajedno ;ine sna\an pravni okvir, koji osigurava da djeca sa smetnjama u razvoju mogu i’i u [kolu, igrati se i u;estvovati u aktivnostima koje sva djeca vole. Konvencija o pravima djeteta navodi sva prava djeteta. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ponovo afirmi[e ista prava, primjenjuju’i ih na djecu (i odrasle) sa smetnjama u razvoju; nadalje, ona navodi aktivnosti koje vlade moraju preduzeti, kako bi djeca sa smetnjama u razvoju (i odrasli s invaliditetom) ostvarili svoja prava.

Zaklju;ci sesije ●● Osobe s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu, ;esto su li[ene svojih prava. ●● Ljudska prava pripadaju svim ljudima, bez obzira na razlike me]u njima. ●● Ljudska prava su me]usobno povezana, zavise jedna od drugih i ne mogu se odvojiti. ●● Konvencije Ujedinjenih nacija su me]unarodni zakoni koje dr\ave mogu potpisati i ratifikovati. Ako dr\ave ratifikuju (potvrde) odre]enu konvenciju, time su se obavezale da ’e je po[tovati. One tada imaju obavezu da pregledaju i, kada je to potrebno, revidiraju svoje nacionalne zakone, kako bi bili uskla]eni sa ciljevima konvencije.

Dodatni izvori: www.un.org/rights/dpi1774e.htm www.un.org/millennium/law/treaties.htm www.unicef.org/crc/ TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom Logi;ki okvir i sadr\aj U;esnici/e ’e se upoznati sa principima Konvencije i socijalnim modelom invaliditeta.

Op[ti ciljevi Na kraju modula, u;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● razumiju principe Konvencije ●● razumiju me]usobnu povezanost ljudskih prava ●● razumiju razli;ite tipove stavova o invaliditetu

Trajanje 3 sata i 5 minuta

Sesije A. Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom B. Dijagrami koji ilustruju me]usobnu povezanost prava C. Socijalni model invaliditeta

A. Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom Kratak opis sesije Cilj ove sesije jeste da upozna u;esnike/ce sa pravima osoba s invaliditetom, kao i djece sa smetnjama u razvoju.

Cilj: Na kraju sesije u;esnici/ce ’e mo’i da objasne ciljeve Konvencije, da obrazlo\e za[to je bio potreban poseban me]unarodni sporazum koji se odnosi na osobe s invaliditetom i na djecu sa smetnjama u razvoju, kao i da daju primjere ostvarivanja ljudskih prava.

Trajanje: 1 sat i 20 minuta

Metode sesije: Prezentacija u velikoj grupi, diskusija i aktivnost u maloj grupi

Materijali: Flip-;art, markeri u boji ili boje, dodatni materijal sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom - verzija prilago]ena djeci, strane 82-86.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Proces 1. KORAK: Uvod (20 minuta) Predstavite konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom kao konvenciju koja [titi i promovi[e ljudska prava i osnovne slobode osoba s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu. Pitajte u;esnike/ce za[to je, po njihovom mi[ljenju, bila potrebna posebna konvencija kada su ve’ postojale konvencije za za[titu i promovisanje prava svih ljudi. Konstatujte da se Konvencija o pravima djeteta primjenjuje na svu djecu, uklju;uju’i djecu sa smetnjama u razvoju, a da Konvencija o pravima osoba s invaliditetom navedena prava dodatno obja[njava. Diskutujte o pjesmi i koristite informaciju iz boksa kao dodatne informacije za diskusiju.

Ja nemam noge, Ali ipak imam osje’anja. Ja ne vidim, Ali stalno razmi[ljam. Iako sam gluva, Ipak \elim da komuniciram. Za[to me ljudi vide kao beskorisnu, bez misli, bez rije;i, Kad sam, kao i drugi, sposobna Da razmi[ljam o ovom na[em svijetu. — Coralie Severs, 14, Velika Britanija

Dodatni materijal 1: Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom - verzija prilago]ena djeci, strane 82-86. Predo;ite u;esnicima/ama da su svi ;lanovi Konvencije povezani u nerazdvojivu cjelinu, da su svojim sadr\ajima isprepleteni i me]usobno zavisni, [to zna;i da upu’uju jedni na druge i da se ne mogu posmatrati izdvojeno. Ponovite da su neki ;lanovi op[ti i da se odnose na [iru oblast ljudskih prava obuhva’enih Konvencijom, a da neki tretiraju specifi;ne oblasti, na primjer, pravo na obrazovanje i pravo na rad. Naglasite da u Konvenciji, i pored toga [to se svi njeni ;lanovi odnose i na djecu i na odrasle, postoji i poseban ;lan koji je posve’en samo djeci - ;lan 7.

Djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice i dalje se svakodnevno suo;avaju sa situacijama koje ugro\avaju u\ivanje njihovih prava. Diskriminacija i isklju;enost, kao pratioci smetnji u razvoju, jo[ uvijek su prisutni u svim zemljama, svim sektorima dru[tva, u svim ekonomskim, politi;kim, religioznim i kulturnim okru\enjima. Djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice izlo\eni su direktnoj, indirektnoj, ili diskriminaciji koja predstavlja kombinaciju ta dva oblika. Direktna diskriminacija se de[ava kada se dijete sa smetnjama u razvoju namjerno tretira druga;ije nego druga djeca i to po osnovu njegovog/njenog o[te’enja. O indirektnoj diskriminaciji govorimo kada neka politika, koju ne prepoznajemo odmah kao diskriminativnu u odnosu na djecu sa smetnjama u razvoju ili osobe s invaliditetom, u praksi zapravo ima diskriminativan uticaj, ;iji je rezultat uskra’ivanje odre]enih ljudskih prava. Izvor: Promovisanje prava djece sa smetnjama u razvoju (Promoting the Rights of Children with Disabilities), Innocenti Digest br. 13, UNICEF

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Op[ti ;lanovi: :lan 1: Svrha :lan 2: Definicije

:lan 7 –

Djeca sa smetnjama u razvoju

:lan 6: |ene s invaliditetom

Vlade su se obavezale da preduzmu sve mogu’e mjere da bi djeca sa smetnjama u razvoju uživala sva ljudska prava i slobode ravnopravno sa drugom djecom. Tako]e su se obavezale, da djeci sa smetnjama u razvoju osiguraju slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje uti;u na njih. Uvijek se prvo mora uzeti u obzir ono što je najbolje za svako dijete.

:lan 7: Djeca sa smetnjama u razvoju

Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF septembar 2010.

:lan 3: Op[ti principi :lan 4: Op[te obaveze

:lanovi sa [irim zna;enjem: :lan 5: Jednakost i nediskriminacija

:lan 8: Podizanje nivoa svijesti :lan 9: Pristupa;nost

:lanovi sa specifi;nim zna;enjem: :lan 10: Pravo na \ivot :lan 11: Rizi;ne i vanredne situacije :lan 12: Jednaki pred zakonom :lanovi 13 i 14: Pristup pravdi :lan 14: Sloboda i sigurnost osoba :lan 15: Za[tita od torture, surovog, neljudskog ili poni\avaju’eg postupanja ili ka\njavanja :lan 16: Za[tita od nasilja ili zlostavljanja :lan 17: Za[tita integriteta li;nosti :lan 18: Sloboda kretanja i dr\avljanstvo :lan 19: Samostalan \ivot i uklju;enost u zajednicu :lan 20: Li;na pokretljivost :lan 21: Sloboda izra\avanja i pristup informacijama :lan 22: Po[tovanje privatnosti :lan 23: Po[tovanje doma i porodice :lan 24: Obrazovanje :lanovi 25 i 26: Zdravstvena za[tita i rehabilitacija :lan 27: Rad i zapo[ljavanje :lan 28: Prikladan \ivotni standard i socijalna za[tita :lan 29: U;e[’e u politi;kom i javnom \ivotu :lan 30: U;e[’e u kulturnom \ivotu, rekreaciji, slobodnim aktivnostima, sportu

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Istaknite da Konvencija ima ukupno 50 ;lanova. :lanovi 1 – 31 odnose se na prava osoba s invaliditetom, kao i na mjere njihove zaštite koje vlade treba da preduzimaju. :lanovi 32 – 50 odnose se na saradnju vlade i civilnog društva (uklju;uju’i organizacije koje predstavljaju djecu i mlade), kao uslov koji je neophodno ispuniti kako bi se obezbijedilo da sve osobe s invaliditetom ostvaruju sva svoja prava. Tako na primjer, ;lan 35 propisuje obavezu vlada, koje su ratifikovale Konvenciju, da redovno prate i bilježe napredak koji su postigle. Ostvareni napredak i preduzete mjere moraju biti dokumentovani u posebnim izvještajima, u ;ijoj izradi imaju pravo da u;estvuju osobe s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu sa smetnjama u razvoju. Ove izvještaje pregleda Komisija Ujedinjenih nacija (Komisija za prava osoba s invaliditetom). Komisija potom daje državama smjernice za dalje aktivnosti na implementaciji odredaba Konvencije, a time i za bolju zaštitu prava osoba s invaliditetom.

2. KORAK: Aktivnosti u maloj grupi (30 minuta) Razvrstajte u;esnike/ce u ;etiri, pet grupa i podijelite im flip-;artove i markere, ili bojice. Neka svaka grupa dobije zadatak da “obradi“ po jednu grupu prava: recite im da povedu diskusiju o tim pravima i da na jednoj strani flip-;arta, olovkom ili bojicama, nacrtaju osobu kojoj su ova prava uskra’ena. Zatim neka razgovaraju o nekome ko ta prava uživa, a primjer takve osobe nacrtaju na drugoj strani papira. Recite im da 'e ove slike biti prikazane u sobi, školi, centru ili zajednici, kako bi se pokazalo da ova prava pripadaju svima.

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (30 minuta) Zatražite od u;esnika/ca da svoje crteže predstave ve’oj grupi. Po;nite sa crtežima koji ilustruju uskra’ivanje prava, a zatim pre]ite na one koji ilustruju uživanje istih prava. Pitajte sljede’e: ●● Kako je to dijete ostvarilo svoja prava? ●● {to je sve moralo da prevazi]e, kako bi ostvarilo svoja prava? mm Primjeri: Mijenjanje negativnih stavova, dobijanje podr[ke od dr\ave/zajednice ili dru[tva, uvo]enje timskog rada, obrazovanje drugih. Postavite ove crte\e kao murale o ljudskim pravima u prostorijama zajednice, ili [kole, kako bi doprinijeli podizanju svijesti o tim pitanjima. Napomena za moderatora/ku: Ako je u;esnicima/ama teško da prona]u primjere, predložite im da razmisle o stvarima koje svakodnevno rade. Igraju li se? Idu li u školu? Žive li kod ku’e? Idu li kod ljekara ako su bolesni? Podsjetite ih da su ovo prava koja imaju svi, a da su nekim ljudima ta prava uskra’ena. Zatražite od u;esnika/ca da nacrtaju neke od ovih primjera.

Zaklju;ci sesije ●● Ova prava treba da budu zagarantovana svoj djeci i mladima sa smetnjama u razvoju na svijetu. ●● T reba da budete spremni da odgovarate na pitanja koja se odnose na prava razli;itih grupa (prava starijih, djece, \ena, itd.), kao i da primjerima iz prakse ilustrujete svoje stavove.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

B. Dijagrami koji ilustruju me]uzavisnost prava Kratak opis sesije Cilj ove sesije jeste dalje razvijanje razumijevanja me]usobne povezanosti ljudskih prava.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e 'e spoznati da su ljudska prava zasnovana na ljudskim potrebama i mo’i ’e da razumiju negativne efekte uskra’ivanja ovih prava.

Trajanje: 1 sat

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi

Materijali: Dijagrami o pravima, na flip-;artu ili na tabli

Process 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Predstavite aktivnost napomenom da su ljudska prava zasnovana na ljudskim potrebama; svako ima potrebu za svim svojim ljudskim pravima i svako ima pravo na njihovo uživanje. Objasnite da 'e im ova aktivnost pomo’i da razumiju kako su prava povezana, te da uskra’ivanje jednog prava može imati mnoge negativne efekte. 2. KORAK: Demonstracija (40 minuta) ●● Poka\ite kako dijagram funkcioni[e: 1. U centar velikog kruga na vrhu dijagrama upi[ite naziv jednog ljudskog prava iz Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom (npr., pravo na obrazovanje). 2. Pitajte u;esnike/ce: “Ako je ovo pravo uskra’eno, koje su tri mogu’e posljedice?” Od ponu]enih odgovora nasumice odaberite tri i zapi[ite ih u krugovima sa oznakom posljedice . 3. Fokusirajte se na svaku od tri posljedice ponaosob (npr. ne mo’i ;itati) i pitajte: “Koja bi ljudska prava bila uskra’ena ovom posljedicom?” (Npr., pravo na rad - zbog toga [to neko ne zna da ;ita i popuni prijavu za posao.) Popunite sve krugove predvi]ene za ljudska prava koja su uskra’ena zbog odre]ene posljedice. 4. Popunite dva ili tri dijagrama prava.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Dijagram prava

Primjer:

Zdravstvena za[tita i rehabilitacija Imate pravo na sve besplatne ili dostupne usluge zdravstvene zaštite, i to u obimu i kvalitetu kakvi su obezbije]eni drugim ljudima. Pored toga, imate pravo i na posebne zdravstvene usluge, koje su vam, kao osobi s invaliditetom, potrebne.

Prava Prava

Rights

Prava

Rights

Prava

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (15 minuta) Diskutujte o primjerima i pitajte sljede’e: ●● {to se de[ava kada je jedno pravo uskra’eno? ●● Koji je najnegativniji efekat? ●● {to nam ova aktivnost pokazuje o me]uzavisnosti prava? Izvor: Ljudska prava. DA!, Aktivnost i zastupanje prava osoba s invaliditetom, Centar za materijale o ljudskim pravima (Human Rights. YES! Action and Advocacy on the rights of person with disabilities, Human Rights Resource Center) 2007; za detalje vidite: <www.humanrightsyes.org>.

Zaklju;ci sesije ●● Sva prava su me]usobno povezana. ●● Uskra’ivanje jednog prava mo\e voditi uskra’ivanju drugih prava.

C. Socijalni model invaliditeta Kratak opis sesije Cilj ove sesije jeste da se u;esnici/e upoznaju sa doskoro ustaljenim stavovima o osobama s invaliditetom, kao i sa socijalnim modelom invaliditeta na kojem je zasnovana Konvencija o pravima osoba s invaliditetom.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e mo’i da objasne socijalni model invaliditeta.

Trajanje: 45 minuta

Metode sesije: Prezentacija u velikoj grupi i diskusija

Materijali: Tabla i kreda, ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (40 minuta) Po;nite sa sljede’om konstatacijom: Svi ste razli;iti, bilo da se ta razlika odnosi na boju va[e ko\e ili kose, na to da li ste dje;ak ili djevoj;ica, na va[u visinu, izgled ili bilo [to drugo. Ni sa invaliditetom nije druga;ije. Invaliditet mo\e ograni;iti na[u sposobnost da ;ujemo, hodamo, ili pak, uticati na to kako razumijemo stvari. Ali, bez obzira na na[e razlike, mi smo svi ljudska bi’a i invaliditet ne mijenja prava koja, kao ljudska bi’a, imamo. To je samo jedna od mnogo razlika koje odlikuju sve ljude - jer se svako po ne;emu razlikuje od drugih.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Sljede’e termine napi[ite na tri flip-;arta i potom povedite diskusiju o njima: ●● Medicinski model invaliditeta (2 do 5 minuta) ●● Dobro;initeljski model invaliditeta (2 do 5 minuta) ●● Socijalni model invaliditeta (10 do 12 minuta) Napravite tabelu sa tri stupca. U svakom stupcu napi[ite po nekoliko primjera svakog modela, a potom neka djeca nastave da popunjavaju tabelu svojim primjerima. Napomena za moderatora/ku: Postarajte se da u diskusiji vi[e vremena posvetite socijalnom nego ostalim modelima invaliditeta.

Pitajte u;esnike/ce da Vam objasne [to ti termini zna;e. U diskusiji koristite definicije navedene u tekstu koji slijedi. Naglasite da je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom zasnovana na socijalnom modelu invaliditeta. Skrenite pa\nju u;esnicima/ama da uklanjanjem socijalnih i fizi;kih barijera svi dobijaju mogu’nosti da aktivno u;estvuju u \ivotu i budu dobrodo[li i korisni ;lanovi dru[tva. Uz to, na putu ka pravednijem svijetu, treba u;iti na gre[kama iz pro[losti i zato je va\no podsjetiti se ranijih modela vezanih za invaliditet. Medicinski model invaliditeta Rije; je o stanovi[tu da je invaliditet medicinski problem koji treba rije[iti, odnosno bolest koju treba izlije;iti. Ovaj model podrazumijeva da je osoba s invaliditetom nesavr[ena ili bolesna i da je treba “popraviti“, odnosno izlije;iti. Mnogi ljudi poku[avaju da “poprave“ invaliditet, a rje[enje vide u medicinskim intervencijama. Oni ne posmatraju invaliditet kao problem barijera koje postoje u dru[tvu ili fizi;kom okru\enju. Umjesto toga, akcenat je na “problemu” koji osoba ima i na njegovom rje[avanju. ●● Invaliditet je lo[. ●● Invaliditet je li;ni problem - invaliditet je u vama, to je va[ problem. ●● Problem se mo\e popraviti tako [to ’e se osoba lije;iti ili u;initi da njen invaliditet izgleda [to je mogu’e manji.

Lisa Lavoie

●● Samo profesionalci mogu pomo’i osobi s invaliditetom da se uklopi i bude prihva’ena u dru[tvu.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Pitajte u;esnike/ce sljede’e: ●● Na koji na;in medicinski model invaliditeta [teti osobama s invaliditetom? ●● Na koji na;in medicinski model podr\ava prava osoba s invaliditetom? ●● Da li medicinski model promovi[e po[tovanje? Dobro;initeljski model invaliditeta

Lisa Lavoie

Rije; je o stanovi[tu da su osobe s invaliditetom bespomo’ne i da treba brinuti o njima. Ljudima je mnogo lak[e da sa\alijevaju ili budu milosrdni prema osobama s invaliditetom, nego da poku[aju da prevazi]u sopstveni strah ili nelagodu. Osobe s invaliditetom su kao i svi ostali, njima NE treba milosr]e. One imaju pravo da budu jednako tretirane.

Pitajte u;esnike/ce sljede’e: ●● Na koji na;in doro;initeljski model invaliditeta [teti osobama s invaliditetom? ●● Na koji na;in dobro;initeljski model podr\ava prava osoba s invaliditetom? ●● Da li dobro;initeljski model promovi[e po[tovanje? Osposobljavanje? Socijalni model invaliditeta Ovaj model fokusira se na eliminisanje barijera koje stvara dru[tvo ili koje postoje u fizi;kom okru\enju osobe i koje ograni;avaju njenu slobodu da u\iva svoja ljudska prava. To podrazumijeva promovisanje pozitivnih stavova i mijenjanje okru\enja kako bi postalo pristupa;no svima, kao i obezbje]ivanje informacija na na;in koji svi mogu razumjeti. ●● Invaliditet je samo razlika, kao [to je to rod (to [to ste dje;ak ili djevoj;ica) ili rasa. ●● Imati invaliditet nije ni dobro ni lo[e, to je jednostavno dio onoga [to jeste. ●● Prava su uskra’ena kada osoba s invaliditetom \ivi u nepristupa;nom dru[tvu. ●● Da bi osobe s invaliditetom bile u potpunosti uklju;ene, mi treba da mijenjamo na[a dru[tva, uklju;uju’i postoje’a pravila, stavove prema invaliditetu, pa ;ak i zgrade (kako bi ih u;inili pristupa;nijim). ●● Vlast je odgovorna za sprovo]enje ovih promjena. Me]utim, to ne zna;i da promjene ne mogu pokrenuti i promovisati same osobe s invaliditetom, roditelji djece sa smetnjama u razvoju, drugi ljudi koji zastupaju prava osoba s invaliditetom ili organizacije za za[titu prava djeteta.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

●● Uklju;ivanje standarda pristupa;nosti u prostorne i urbanisti;ke planove mo\e biti od koristi mnogima - trudnim \enama, veoma maloj djeci, starijim osobama, osobama koje isporu;uju stvari ili nose te\ak teret... Pitajte u;esnike/ce sljede’e: ●● Po ;emu se socijalni model invaliditeta razlikuje od medicinskog i dobro;initeljskog modela? ●● Na koji na;in socijalni model podr\ava prava osoba s invaliditetom?

Lisa Lavoie

●● Da li socijalni model promovi[e po[tovanje? Osposobljavanje?

Izvor: Ljudska prava. DA! Akcija i zastupanje prava osoba s invaliditetom, Centar za materijale o ljudskim pravima (Human Rights. YES! Action and advocacy on the rights of persons with disabilities, Human Rights Resource Center), 2007, i Djeca kao sopstveni zastupnici (Kids As Self-Advocates); za detalje vidite < www.humanrightsyes.org> i < www.familyvoices.org/fvkasa_org/resources/files/history-model.html>.

2. KORAK: Rezime (5 minuta) Ponovite ukratko osnovne karakteristike sva tri modela invaliditeta, odnosno tri odnosa prema invaliditetu. Posebnu pa\nju posvetite socijalnom modelu invaliditeta. Naglasite da svako mo\e promijeniti stav, kao i to da svako mo\e pomo’i da se fizi;ko okru\enje u;ini pristupa;nijim. Najavite u;esnicima/ama aktivnosti koje slijede; recite im da ’e kroz njih nau;iti vi[e o zna;aju stavova prema invaliditetu i o standardima pristupa;nosti.

Zaklju;ci sesije ●● Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom zasnovana je na socijalnom modelu invaliditeta. ●● Invaliditet je dio ljudske raznovrsnosti. ●● Dru[tvo treba da se prilagodi kako bi \ivot bio inkluzivniji za sve. ●● Mi mo\emo promijeniti svoje stavove i stavove drugih ljudi o invaliditetu. Dodatni materijal: U slici (In The Picture); za detalje vidite <www.childreninthepicture.org.uk/au_socialmodel.htm>.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Lea Nohemí Hernández , 25, Nikaragva

Lekcija II: Po[tovanje pojedinca

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Jednakost i nediskriminacija :lan 4:

Op[te obaveze Nijedan zakon ne bi trebalo da diskriminiše osobe s invaliditetom. Ako je potrebno, vlade treba da izrade posebne zakone koji štite prava osoba s invaliditetom i da osiguraju da se ti zakoni sprovode. Tako]e bi trebalo da prona]u na;in da izmijene postoje’e zakone i tradicije ukoliko u njima ima sadržaja koji su diskriminatorni u odnosu na osobe s invaliditetom. U radu na izmjeni takvih zakona ili politika, vaša vlada treba da se konsultuje sa organizacijama koje se bave djecom sa smetnjama u razvoju. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

:lanovi 5 i 6:

Jednakost, nediskriminacija i rodna ravnopravnost Vlade priznaju da svi ljudi imaju pravo da budu zakonom zašti’eni i da se zakoni države primjenjuju na sve koji žive u njoj. Vlade znaju da se žene i djevoj;ice sa smetnjama u razvoju suo;avaju s velikim Svima je dozvoljeno pravo na obrazovanje. brojem razli;itih vidova diskriminacije. Ako se u školi koriste udžbenici, vlade Vlade su prihvatile da zaštite njihova moraju obezbijediti osobama sa ošte’enjem ljudska prava i slobode. vida formate sa ve’im slovima ili Brajevim pismom, u zavisnosti od njihovih potreba. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, Ovo ’e svim osobama omogu’iti da imaju septembar 2010. jednak pristup informacijama u udžbenicima. Jednak pristup školskim tekstovima može se Logi;ki okvir i sadr\aj obezbijediti bez velikog novca – na primjer, ako u grupi ima osoba sa ošte’enjem vida, Naredne sesije treba da upoznaju njegov/njen vršnjak može ;itati tekst naglas ili u;esnike/ce sa vrijednoš’u jednakosti i na traci snimati kratke pri;e ili tekstove. nediskriminacije. Aktivnosti su zamišljene tako da omogu’e sticanje osnovnog znanja o kategorijama jednakosti, nediskriminacije i poštovanja, kao i njihovoj povezanosti.

Primjer jednakosti

Op[ti ciljevi Na kraju sesije, u;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● razumiju koncept diskriminacije, ●● razumiju uobi;ajene mitove i stereotipe vezane za invaliditet, ●● razumiju principe jednakosti, ●● razumiju koncept po[tovanja za sve u postizanju principa inkluzivnog dru[tva, ●● indentifikuju na;ine na koje se stvaraju uslovi za ispunjen i dostojanstven \ivot svih ljudi.

Trajanje 4 sata i 10 minuta

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Sesije A. Diskriminacija B. Mitovi i stereotipi C. Po[tovanje D. Jednaka uklju;enost

A. Diskriminacija Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e prou;avati koncept diskriminacije i osje’anja vezana za diskriminaciju.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da identifikuju razli;ite tipove diskriminacije. Razgovara’e o uzrocima diskriminacije (pogrešne informacije i stereotipi) i njihovim posljedicama – negativnom tretmanu osoba s invaliditetom. U;esnici/e ’e razumjeti sopstvenu odgovornost – ne diskriminisati druge i na neagresivan na;in sprije;iti druge da vrše diskriminaciju.

Trajanje: 1 sat i 20 minuta

Metode sesije: Aktivnosti u maloj grupi i diskusija u velikoj grupi

Materijali: Nijesu potrebni

Process 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Objasnite u;esnicima/ama da diskriminacija po osnovu invaliditeta predstavlja nepravedno postupanje prema odre]enim osobama, ili njihovo isklju;ivanje i to upravo zbog njihovog invaliditeta. Diskriminacija je model ponašanja koji promoviše krug zlostavljanja i time dovodi do ugro\enosti odre]ene grupe ljudi. Informišite u;esnike/ce da se mnoge osobe osje’aju diskriminisanim zbog roda, godina, rase, religije, etni;ke pripadnosti, jezika, seksualnog opredjeljenja ili invaliditeta. Recite im da ’e se ova aktivnost usredsrediti na osje’anja vezana za diskriminaciju. Objasnite da ljude ne treba doživljavati kao pripadnike samo jedne grupe; oni pripadaju raznim grupama po razli;itim osnovama. Tako]e im predo;ite da grupe nijesu zatvorene kategorije koje definišu osobu. Ova aktivnost treba da identifikuje uobi;ajenu pogrešnu percepciju ljudi isklju;ivo kao pripadnika odre]ene grupe. Tokom ove aktivnosti, važno je stalno podsje’ati da smo svi mi jedinstvene individue, te da postupanje sa ljudima kao pojedincima i jednakima jeste borba protiv diskriminacije.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

2. KORAK: Aktivnosti u maloj grupi (45 minuta) Neka u;esnici/e formiraju grupe od po ;etiri ili pet osoba. Zatra\ite od njih da odgovore na sljede’a pitanja: 1. Razmislite o grupi kojoj pripadate (ako želite, možete da razgovarate i o pripadnosti mnogim grupama). Jeste li muško ili žensko? Imate li invaliditet? Pripadate Ii nekoj vjerskoj zajednici? 2. Šta osje’ate kada razmišljate o pripadnosti toj grupi? (Ponos, nezadovoljstvo, nesigurnost…) 3. Ispri;ajte ostalim ;lanovima svoje male grupe (na sesiji) pozitivne kvalitete grupe kojoj pripadate. Što ljudi obi;no ne znaju o vašoj grupi? 4. Podijelite sa ostalim ;lanovima male grupe informacije o na;inima na koje je grupa kojoj pripadate diskriminisana ili izložena maltretiranju. 5. Razmislite o uticaju ovakvog postupanja na vas. Koja su uvjerenja dijelili ljudi koji su maltretirali vas i vašu grupu? U ;emu se ogleda njihova pogrešna informisanost? 6. Šta je to što ne želite da se ikada više dogodi osobama u vašoj grupi? 7. Na koji na;in možete pokazati ljudima pozitivne kvalitete vaše grupe?

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (30 minuta) U;esnici/e treba da se vrate u veliku grupu i otpo;nu diskusiju. Za po;etak, neka sa drugima podijele nekoliko iskustava o kojima su ve’ pri;ali u malim grupama. Istaknite sljede’e: ●● {ta ste pozitivno nau;ili o drugim grupama? ●● Osobe s invaliditetom pripadaju grupi koja je diskriminisana. ●● Ljudi ;esto diskrimini[u druge ljude zato [to su informacije koje imaju pogre[ne i zato [to njihovi stavovi po;ivaju na stereotipima. ●● Predo;ite u;esnicima/ama da su sada sami odgovorni za svoje postupanje – ne diskriminisati druge i na miran na;in sprije;iti druge da diskrimini[u.

Zaklju;ci sesije ●● Osobe s invaliditetom su ;esto diskriminisane. ●● Uskra’ivanje ljudskih prava bilo kojoj osobi jeste diskriminacija. ●● Podstaknite osje’aj odgovornosti za sprje;avanje diskriminacije, ali uvijek naglasite da je to neophodno uraditi na miran na;in, ne ugrožavaju’i svoju bezbjednost i bezbjednost drugih.

B. Mitovi i stereotipi Kratak opis sesije Cilj ove sesije jeste da se pomogne u;esnicima/ama grupe da postanu svjesni stereotipa koji postoje u odnosu na osobe s invaliditetom i da razumiju kako to uti;e na njihove živote.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e razumjeti neke od sopstvenih mitova i stereotipa o osobama s invaliditetom.

Trajanje: 1 sat

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi i aktivnosti u maloj grupi

Materijali: Fotografija, tabla i kreda ili flip-;art i markeri.

Proces 1. KORAK: Uvod i aktivnost u maloj grupi (25 minuta) Razgovarajte o tome šta je to diskriminacija i koliko se ona ;esto dešava zahvaljuju’i pogrešnim o;ekivanjiama i shvatanjima koje imamo o ljudima. Neka jedan ;lan grupe naglas pro;ita tekst iz boksa u kome se definiše diskriminacija po osnovu invaliditeta.

Diskriminacija po osnovu invaliditeta zna;i da se prema ljudima ne postupa pravedno ili se isklju;uju zato što imaju invaliditet, odnosno zato što funkcionišu na druga;iji na;in.

Podijelite u;esnike/ce u male grupe od po ;etiri do pet ljudi i recite im da, koriste’i štampane medije, stripove i školske knjige, sakupe pri;e ili slike sa pozitivnim i negativnim primjerima na temu diskriminacije. Napomena za moderatora/ku: Priče i slike mogu obuhvatati primjere diskriminacije prema bilo kome u društvu (djeci, odraslima, osobama s invaliditetom, starijim osobama, itd.).

Dajte u;esnicima grupe sljede’a uputstva: ●● Razmislite o razli;itim grupama koje pripadaju va[oj [koli i zajednici. ●● Razmislite o razli;itim pozitivnim i negativnim mitovima i stereotipima koji postoje u vašoj školi ili zajednici. ●● Diskutujte o primjerima iz vaše škole/zajednice gdje je razli;itost ili pripadnost manjinskoj grupi dovela do diskriminacije ili nasilja. ●● Diskutujte o primjerima iz vaše škole/zajednice, gdje je razli;itost ili pripadnost manjinskoj grupi dovela do pozitivne diskriminacije, odnosno nekih privilegija. ●● Diskutujte o tome kako ove situacije uti;u na pojedince i grupu kao cjelinu.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (25 minuta) Predstavite koncept jednakih mogu’nosti, odnosno koncept društva u kojem bi svi ljudi imali jednaka prava.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Napomena za moderatora/ku: Dobar na;in da pokrenete temu raznolikosti, jednakosti i pravednosti jeste razgovor o razli;itim \ivotinjama (na primjer, o slonu, foki, majmunu, ma;ki i ribi) koje moraju da se popnu na drvo. Naglasite da je zadatak svih \ivotinja o;igledno isti, ali da se njihovi individualni atributi razlikuju. Tako ’e nekim \ivotinjama biti veoma lako da se popnu, a druge ne’e biti u stanju to da u;ine. Kada razmi[ljamo o inkluziji, va\no je da budemo osjetljivi na potrebe i sposobnosti drugih ljudi kako bi se svima obezbijedile jednake mogu’nosti.

Da bi se olak[alo razumijevanje koncepta, mo\ete koristiti druge primjere. Ako koristite crte\e, a u grupi ima djece koja su slijepa ili slabovida, ne zaboravite da opi[ete sliku. Mo\ete tra\iti od djece da u diskusiju uklju;e i neke primjere izjedna;avanja mogu’nosti iz sopstvenog iskustva. Primjeri za razmi[ljanje: ●● Beba, kojoj je potrebna majka da je nahrani kako bi mogla da \ivi, odraste i postane samostalna. ●● Dijete koje mora da koristi nao;ari da bi moglo da ;ita i time dobije iste mogu’nosti za u;enje kao druga djeca. Pitajte u;esnike/ce da navedu jo[ neke primjere razli;itih na;ina funkcionisanja. Uka\ite na neke na;ine na koje bi mogli biti obezbije]eni uslovi da ljudi imaju ista prava i mogu’nosti.

3. KORAK: Rezime (5 do 10 minuta) Diskutujte o tome kako mitovi i stereotipi koji se nalaze u pozadini svake diskriminacije uti;u na prava onih koji su diskriminisani, uklju;uju’i osobe s invaliditetom. Naglasite da su socijalni stavovi promjenljiva kategorija, mnogi su se promijenili u odnosu na pro[lost, mnogi tek treba da se promijene. Na[a li;na odgovornost je da ne promovi[emo stereotipe, da se prema svakome Osobe s invaliditetom: odnosimo s po[tovanjem i da sve ;lanove dru[tva tretiramo kao jednake. ●● ne mogu da \ive same/i ●● treba ih sa\alijevati C. Po[tovanje ●● bespomo’ni/e su ●● prokleti/e su - invaliditet je zlo Kratak opis sesije ●● ne mogu u;iti ili i’i u [kolu ●● bolje je da ostanu kod ku’e U ovoj sesiji u;esnici/e ’e prou;avati ●● nikada ne’e mo’i da rade koncept po[tovanja kao osnov jednakosti. ●● treba ih lije;iti ●● ne mogu se baviti sportom Cilj: ●● nikada se ne’e vjen;ati i dobiti djecu ●● glupe/i su Do kraja sesije u;esnici/e ’e mo’i da ●● nijesu seksualno aktivni/e razumiju [to zna;i po[tovanje i da odrede ●● zauvijek ostaju djeca [to zna;i pona[ati se prema ljudima s Izvor: Ljudska prava. DA! Aktivnost i zastupanje prava osoba s po[tovanjem. Bi’e predstavljen koncept invaliditetom, Centar za dokumentaciju o ljudskim pravima po[tovanja kao osnov jednakosti. (Human Rights. YES!, Action and advocacy on the rights of

Primjeri mitova i stereotipa o osobama s invaliditetom

Trajanje:

persons with disabilities, Human Rights Resource Center), 2007; za detalje vidite <www.humanrightsyes.org>.

35 minuta TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Metode sesije: Spontana razmjena ideja i diskusija u velikoj grupi

Materiali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Objasnite u;esnicima/ama da je neophodno da svi ljudi postupaju jedni prema drugima s po[tovanjem ako \elimo da svijet postane pravedan i oslobo]en diskriminacije.

2. KORAK: Spontana razmjena ideja (25 minuta) Saop[tite u;esnicima/ama da ’ete se sada baviti po[tovanjem i zna;enjem koje ta kategorija ima za njih. Objasnite da ’ete napraviti dijagram rije;i po[tovanje, [to je samo na;in da se vizuelno zabilje\i sve ono [to po[tovanje zna;i. Recite u;esnicima/ama da misle na nekoga (;lana porodice, prijatelja, vo]u, itd.) koga po[tuju. Neka se zapitaju: što je to zbog ;ega ga/je po[tuju?

Uzajamno po[tovanje zna;i postojanje volje da se prihvate razlike drugih ljudi, ;ak i ako izgledaju druga;ije od vas, imaju drugu religiju ili poti;u iz druge zemlje. Po[tovati druge zna;i tretirati ih na na;in na koji vi \elite da budete tretirani. Izvor: Definisanje razli;itosti, predrasuda i po[tovanja, Dje;ja bolnica, (Defining diversity, prejudice and respect, The Children’s Hospital), 2004; za detalje vidite <www.thechildrenshospital.org/wellness/ info/kids/20760.aspx>.

Na tabli ili flip-;artu nacrtajte krug sa rije;ju po[tovanje. Bilje\ite odgovore na sljede’a pitanja: ●● {to zna;i po[tovati nekog? ●● Koje su vam rije;i pale na pamet kada ste pomislili na osobu koju po[tujete? ●● Kako se prema osobama s invaliditetom pona[amo s po[tovanjem? Primjer dijagrama po[tovanja: Istra\ite sa u;esnicima/ama grupe one karakteristike ili sli;nosti koje su zajedni;ke svoj djeci, bez obzira na individualne sposobnosti i razli;ite na;ine funkcionisanja. Na primjer, zajedni;ka im je sposobnost da vole i da budu voljeni, da se povezuju, komuniciraju i djelaju, da poma\u drugima, da u;e druge svojim vje[tinama, da budu prijatelji.

Prihvatati razlike

Ne osuđivati

Poštovanje Imati razumijevanja

Slušati

Imati osjećaj za vrijednosti druge osobe

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (5 minuta) Pitajte u;esnike/ce grupe kako se osje’aju kada se prema njima ne odnose s po[tovanjem. {ta rade kad ih neko ne po[tuje? Objasnite da svako zaslu\uje da se osje’a po[tovanim od strane porodice, prijatelja, zajednice i vlade svoje zemlje. Po[tovanje mora biti obostrano. Ono je vezano za pravi;nost i pravdu i predstavlja osnov jednakosti.

Zaklju;ci sesije ●● Po[tovanje prema razlikama/li;nim karakteristikama drugih temeljni je uslov jednakosti. ●● Svako zaslu\uje po[tovanje. ●● Svako mo\e dati doprinos dru[tvu.

D. Jednaka uklju;enost Kratak opis sesije Cilj ove sesije jeste da se u;esnici/e uvedu u temu uklju;enosti u svakodnevni \ivot i da im se objasni koliko je za postizanje jednakosti va\na svijest o barijerama u okru\enju, kao i o neophodnosti njihovog uklanjanja.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e postati svjesni veze izme]u barijera u okru\enju i sposobnosti za \ivot. Oni/e ’e tako]e mo’i da shvate zna;aj stvaranja inkluzivnih okru\enja za sve.

Trajanje: 1 sat i 15 minuta

Metode sesije: Diskusije u velikoj grupi, spontana razmjena ideja i aktivnost u maloj grupi

Materijali: Flip-;art i markeri ili papir i olovke

Proces 1. KORAK: Uvod (15 minuta) Predstavite koncept “dizajn za sve”. Po uzoru na dolje navedene primjere, napravite jednu ili vi[e slika koje ’e prikazivati sli;ne situacije. Potrudite se da prikazane situacije ne budu karakteristi;ne samo za jednu kulturu, rasu, rod ili bilo koju specifi;nu demografsku grupu.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Lisa Lavoie

Osobe u na[em dru[tvu funkcioni[u na razli;ite na;ine:

Neka u;esnici/e poku[aju da odgovore na pitanje: da li je naše okruženje (ku’a, [kola, ulice, parkovi, grad), spremno da ponudi iste mogu’nosti u;e[’a za sve?: Upu’uju’i na situacije prikazane na slikama, pitajte ih [to bi se konkretno moglo uraditi tako da: ●● starija osoba mo\e da se penje stepenicama u ku’u samostalno, na lak[i i bezbjedniji na;in? ●● osoba u invalidskim kolicima mo\e da koristi toalet? ●● slijepa osoba mo\e da nadje put? Neka u;esnici/e navedu mogu’a konkretna rje[enja. Zapitajte ih ko bi jo[ imao koristi od svakog od tih prilago]avanja prostora. Potom neka razmisle o okru\enju u svojoj [koli ili zajednici i poku[aju da navedu mogu’e jednostavne intervencije u prostoru koje bi omogu’ile potpuno u;e[’e svih u dru[tvenom \ivotu.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (5 minuta) Predstavite koncept pomo’nih sredstava i diskutujte o njemu. Pri tome koristite jednostavne primjere lupe ili ;ita;a ekrana kompjutera za slijepe, odnosno druge primjere koji odgovaraju prilikama u va[oj zajednici.

3. KORAK: Spontana razmjena ideja (5 minuta) Podsjetite u;esnike/ce na ;injenicu da svako od nas ima razli;ite sposobnosti. Neka se zatim podijele u grupe i po;nu da rade tako [to ’e spontano razmijeniti ideje kako da na[e programe u;ine inkluzivnim za sve. Poka\ite im ili podijelite Dodatni materijal 2 o razli;itim tipovima sposobnosti. Objasnite da Dodatni materijal pokazuje razli;ite na;ine na koje osobe s invaliditetom mogu nau;iti da koriste gestovni jezik i Brajevo pismo.

4. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (25 minuta) Neka se u;esnici/e podijele u grupe od po ;etiri ili pet osoba. Neka svaka grupa napravi spisak ideja kako bi postala inkluzivna za sve. Zajedno razmotrite sljede’a pitanja: ●● Koje su vrste podr[ke potrebne da bi svi bili uklju;eni? ●● Da li fizi;ko okru\enje treba promijeniti?

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

●● Da li je neophodno da stavovi ;lanova grupe budu tolerantniji/sa vi[e po[tovanja? ●● Da li su aktivnosti predstavljene na na;in koji uklju;uje svakog? ●● Kako ih mo\emo promijeniti da bi svi bili uklju;eni? mm Primjeri: Promijeniti stavove, biti spreman/na na pomo’, tra\iti pomo’ kada je potrebna, preurediti prostoriju ili aktivnost, koristiti timski rad.

5. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (25 minuta) Tra\ite od pojedina;nih grupa da predstave svaka svoj spisak inkluzivnih praksi; potom neka svi zajedno naprave sporazum o inkluziji, kojega ’e se tokom cijelog programa pridr\avati. Pregledajte razli;ita iskustva grupa i skrenite im pa\nju na to kako timski rad i prilago]avanje aktivnosti mo\e obezbijediti jednakost.

Zaklju;ci sesije ●● Aktivnosti mogu i treba da budu pristupa;ne/mogu’e za sve. ●● Invaliditet je dio ljudske raznovrsnosti. Uz odgovaraju’u podr[ku, svi mo\emo nau;iti kako da u potpunosti u;estvujemo u \ivotu. ●● Rje[enja su ;esto jednostavna i mogu se lako prona’i.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Za[tita od nasilja i zloupotrebe :lan 16:

Za[tita od nasilja i zloupotrebe Djeca sa smetnjama u razvoju moraju biti za[ti’ena od nasilja i zlostavljanja. Prema njima nije dozvoljeno lo[e postupanje ili povre]ivanje kod ku’e ili u okru\enju. Ako si iskusio/la nasilje ili lo[e postupanje, ima[ pravo da dobije[ pomo’ kako bi se zaustavilo zlostavljanje i ti se oporavio/la od toga. Izvor: Govorimo o mogu'nostima ,UNICEF, septembar 2010.

Logi;ki okvir i sadr\aj Sljede’e aktivnosti su usmjerene na to da u;esnici/e razumiju situacije nasilja i zlostavljanja u kojima se mogu na’i osobe s invaliditetom. Cilj sesije jeste da u;esnici/e nau;e [ta zna;i osje’ati se sigurno, kao i kako da izbjegavaju, odnosno sprije;e zlostavljanje.

Op[ti ciljevi Na kraju aktivnosti, u;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● identifikuju razli;ite tipove nasilja i zlostavljanja, ●● opi[u zna;aj bezbjednosti, ●● razumiju kakvu ulogu mogu imati posmatra;i/prisutni i kako oni mogu reagovati kako bi sprije;ili ili prekinuli nasilje i zlostavljanje, ●● razumiju zna;aj sprovo]enja politike i prakse nulte tolerancije prema nasilju i zlostavljanju u [koli i lokalnoj zajednici, ●● razumiju da su osobe s invaliditetom, uklju;uju’i mlade i djecu sa smetnjama u razvoju, posebno osjetljive na nasilje i zlostavljanje, ●● identifikuju na;ine na koje se situacija nasilja ili zlostavljanja mo\e nenasilno zaustaviti.

Trajanje 3 sata i 45 minuta

Sesije A. Bezbjednost B. Nasilje i zlostavljanje C. Stop! Zaustavljanje nasilja i zlostavljanja

A. Bezbjednost Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e razumjeti da osobe s invaliditetom mogu biti osjetljivije na nasilje i zlostavljanje nego drugi. Tako]e ’e analizirati [to zna;i osje’ati se bezbjedno u uslovima sigurnog okru\enja.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da jasno odrede [to zna;i osje’ati se bezbjedno i da uka\u na neke na;ine kako da se okru\enje u;ini bezbjednim. U;esnici/e ’e shvatiti da se neke osobe ne osje’aju uvijek bezbjedno i da su osobe s invaliditetom ;e[’e izlo\ene riziku da budu \rtve zlostavljanja i nasilja. Posta’e svjesni da i uloga posmatra;a/prisutnih mo\e biti va\na, te da oni imaju vi[e mogu’nosti da reaguju i zaustave nasilje.

Trajanje: 45 minuta

Metode sesije: Vizualizacija i diskusija u velikoj grupi

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Uvod (5 minuta)

Pri;a iz stvarnog \ivota Mirko je ro]en sa smetnjama u razvoju. Bilo mu je te[ko da u;i, govori i koristi ruke; ;esto je ru[io stvari. Govorio je sporije od drugih, jer je te[ko nalazio prave rije;i. Mirkova porodica se prema njemu nije lijepo pona[ala. Otac je ;esto vikao na njega i udarao ga po glavi. Nijesu mu dozvoljavali da jede koliko \eli, a za jelo je smio da odvoji jako malo vremena. Kad god bi sjeo za sto da jede, morao je da se trudi da pojede [to vi[e prije nego [to bi mu rekli da je obrok zavr[en i sklonili hranu. Zbog toga je Mirko ;esto bio umoran i mnogo sitniji od djece svog uzrasta. Mirku je bilo te[ko zato [to drugi nijesu prihvatali i po[tovali ono [to on jeste, a to osje’anje je bilo jo[ gore zbog zlostavljanja koje je trpio.

Objasnite u;esnicima/ama da svi imaju pravo na sigurnost i za[titu od nasilja i zlostavljanja. To zna;i da bi trebalo da se svi osje’aju sigurno u svom domu, u [koli, u zajednici i drugdje. Kada je zlostavljanje u pitanju, neke osobe su ranjivije nego druge, mo\da zato [to nijesu tretirane na jednak na;in, ili pak zato [to ne mogu da dobiju pomo’. Djeci, na primjer, nije lako da se odbrane ili da prijave zlostavljanje. Za djecu sa smetnjama u razvoju to je jo[ te\e. :ak i kada su u stanju da ispri;aju o zlostavljanju kojem su izlo\ena i svjedo;e protiv prestupnika, njihovi opisi mogu biti odba;eni ili prihva’eni s nepovjerenjem. Naglasite ponovo koliko je Izvor: Anonimna pri;a ispri;ana autoru. va\no da se svi osje’aju sigurno i \ive \ivot bez nasilja. Konvencija [titi osobe s invaliditetom tako [to im garantuje pravo na uslove koji su im potrebni kako bi se osje’ali sigurno. U takve uslove spada, na primjer, obezbije]eno pravno predstavljanje na sudu u slu;aju da prijave zlostavljanje.

2. KORAK: Vizualizacija (30 minuta) Tra\ite od ;lanova grupe da vizualizuju (zamisle sliku) iz \ivota kada su se osje’ali apsolutno sigurno, kada nijesu bili upla[eni, kada niko nije vikao na njih, kada su se cijelim svojim bi’em osje’ali opu[teno i sigurno. Neki ’e zamisliti situaciju u ku’i, neki kod prijatelja, u crkvi ili [koli. Neki ’e zamisliti da su potpuno sami, a neki ’e to sigurno mjesto prona’i u sopstvenim mislima.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Vizualizujte: ●● Gdje je to bilo? ●● Ko je bio tamo? ●● {ta se de[avalo? ●● Kako ste se vi osje’ali? Zatra\ite da se sada svi vrate radu u grupi. Neka oni koji to \ele ispri;aju o ;emu su razmi[ljali kada su ;uli pitanje. Zamolite u;esnike/ce da ka\u [ta za njih zna;i osje’ati se sigurno. Odgovore napi[ite na tabli ili flip-;artu. Primjeri situacija u kojima se osoba osje’a sigurno: ●● Niko ne vi;e na vas niti vas udara. ●● Osje’ate se udobno. ●● Ljudi vas slu[aju. ●● Po[tuju vas. ●● Ohrabruju vas da glasno govorite i izra\avate svoje mi[ljenje. ●● Ne prisiljavaju vas da ;inite ne[to [to ne \elite. ●● Sre’ni ste. ●● Ne osje’ate strah.

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (10 minuta) Pitajte u;esnike/ce da li im je va\no da se za vrijeme va[ih grupnih aktivnosti osje’aju sigurno. Predo;ite im neka razmi[ljanja za koja mislite da ’e im koristiti tokom narednih grupnih aktivnosti. Na primjer, napomenite da ’e se neke osobe mo\da te[ko i sporo odlu;ivati da podijele iskustva s drugima i u;estvuju u grupnim aktivnostima. Neki pak, imaju pote[ko’a sa govorom ili pisanjem. Sugeri[ite im da je prilikom rada u grupi va\no da slijede ova razmi[ljanja: neka grupa ostane sigurno mjesto gdje se iskustvo može podijeliti sa drugima i gdje svi poštuju jedni druge.

Zaklju;ci sesije ●● Svako ima pravo da se osje’a sigurno tamo gdje \ivi, radi i igra se. ●● Osobe s invaliditetom spadaju me]u najosjetljivije na nasilje i zlostavljanje. ●● Razmi[ljanja do kojih se do[lo za vrijeme ove aktivnosti treba imati na umu i tokom rada u okviru drugih sesija i aktivnosti.

B. Nasilje i zlostavljanje Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e identifikovati razli;ite tipove zlostavljanja i nasilja, kao i na;ine za prevazila\enje situacija koje vode zlostavljanju ili nasilju.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da identifikuju ;etiri tipa zlostavljanja i da za svaki navedu primjere. Istra\iva’e za[to su neke osobe ranjivije na zlostavljanje i diskutovati o mogu’im nenasilnim na;inima za spre;avanje nasilja i zlostavljanja.

Trajanje: 1 sat i 30 minuta

Metode sesije: Diskusije u velikoj grupi i u malim grupama

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Uvod (15 minuta) Napi[ite rije;i nasilje i zlostavljanje na tabli ili na listu flip-;arta. Tra\ite od u;esnika/ca da defini[u rije;i. {to one zna;e? Pitajte: ●● {ta je to nasilan odnos? Kakvo je pona[anje zlostavljanje? ●● Za[to su neke osobe osjetljivije na iskustva nasilja i zlostavljanja? ●● {to djecu ;ini posebno ranjivom kada je u pitanju nasilje? (vidite Studiju o nasilju verzija prilago]ena djeci) ●● Za[to su djeca i mladi sa smetnjama u razvoju posebno ranjivi? ●● Koje primjere nasilnih odnosa/zlostavljanja poznajemo? Kako bismo postupili u takvim situacijama? Primjeri: ●● Djeca i mladi su vi[e izlo\eni riziku, zato [to jo[ uvijek nijesu u potpunosti odrasli; oni se ne mogu lako odbraniti. ●● Veliki broj djece i mladih se pla[e da prijave nasilje, jer ga je po;inio neko ko nad njima ima mo’. ●● Neke osobe dobijaju hranu, skloni[te ili posao od osobe koja ih zlostavlja. ●● Neke osobe nemaju kome da se obrate, kako bi promijenile svoju situaciju. ●● Neke osobe su osjetljivije zbog rodne pripadnosti, rase, etni;kog porijekla ili invaliditeta. Izvor: Studija Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o nasilju nad djecom, prilago]ena djeci i mladima (United Nations Secretary-General’s Study on Violence against Children Adapted for Children and Young People), Ujedinjene nacije, 2006.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Objasnite u;esnicima/ama grupe da ’e kroz ovu aktivnost istra\iti razli;ite vidove nasilja ili zlostavljanja. Najbolji na;in da se nau;i kako da se izbjegne situacija u kojoj se doga]a nasilje, odnosno da se preuzme kontrola nad njom, ili da se posreduje, jeste da se prvo razumiju njeni uzroci i dinamika. Nije dobro na nasilje ili zlostavljanje odgovoriti jo[ ve’im nasiljem i to nikada ne treba raditi. U ovoj aktivnosti u;esnici/e ’e nau;iti kako se zlostavljanje mo\e prekinuti na nenasilan na;in.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (30 minuta) Objasnite u;esnicima/ama da nasilje i zlostavljanje mogu dovesti do osje’anja beznade\nosti i straha. Takve situacije slabe samopo[tovanje i ;ine da se ljudi osje’aju nemo’nim. Da bismo povratili osje’aj sopstvene mo’i i sposobnosti da ne[to u;inimo, treba prvo da nau;imo da jasno prepoznamo zlostavljanje. Nasilje nad djecom nikada se ne smije tretirati kao ne[to [to se mo\e opravdati. Vlade i zajednice treba da za[tite djecu od nasilja i zlostavljanja, uklju;uju’i djecu sa smetnjama u razvoju. Ako \ivite u zemlji koja je ratifikovala Konvenciju o pravima djeteta ili Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, va[a vlada je obavezna da preduzme mjere koje vode ukidanju nasilja nad svom djecom. Pod zlostavljanjem djece podrazumijeva se svaka vrsta povrede koja se nanese nekom djetetu. Zlostavljanje djece mo\e biti njihovo zanemarivanje, fizi;ko, seksualno ili mentalno nasilje, od strane nekog ko je odgovoran za njih, odnosno ko ima mo’ ili kontrolu nad njima i u koga bi trebalo da imaju povjerenja. Primjeri nasilja i zlostavljanja: ●● n asilje (me]u samom djecom) u [kolskom okru\enju

Nasilje se de[ava kada neko namjerno, a ne slu;ajno, koristi svoju snagu ili poziciju kako bi povrijedio nekog drugog. Nasiljem se smatraju i prijetnje nasiljem, djela koja nas povredjuju, ali i ona koja mogu da nas povrijede. Ne trpi samo na[e tijelo povrede; neko može povrijediti naša osje’anja, ugroziti na[e zdravlje ili op[te stanje. To se tako]e smatra nasiljem.

●● nasilje izme]u bra’e i sestara

●● fizi;ka/verbalna agresija koju trpe od o;eva/majki ●● udaranje i maltretiranje djece ●● seksualna zloupotreba Napomena za moderatora/ku: Za dodatnu aktivnost o nasilju u [koli, vidite obrazovnu aktivnost B na strani 60, u okviru Lekcije III.

Gdje se nasilje ili zlostavljanje mo\e dogoditi? ●● kod ku’e ●● u [koli ili u drugim obrazovnim sredinama ●● u institucijama kao [to su domovi za djecu bez roditeljskog staranja; u zatvorima i drugim objektima za pritvor, policijskim objektima npr. ●● na radnom mjestu ●● u zajednici Izvor: Studija Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o nasilju nad djecom prilago]ena djeci i mladima, Ujedinjene nacije, 2006. (United Nations Secretary-General’s Study on Violence against Children Adapted for Children and Young People)

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Napi[ite na tabli ili flip-;artu:

Vrste zlostavljanja: 1. Fizi;ko nasilje 2. Verbalno/emocionalno/mentalno nasilje 3. Nejednako postupanje 4. Iskori[’avanje/eksploatisanje Napomena za moderatora/ku: Neko od u;esnika/ca ’e mo\da po\eljeti da podijeli sa drugima sopstveno iskustvo zlostavljanja. Ako se to dogodi, ohrabrite ga/je, ali vodite ra;una o tome da obezbijedite sve uslove sigurnog okru\enja i po[tovanja. Ako neki u;esnici/e \ele da nastave razgovor o svojim iskustvima, predlo\ite im da to kasnije podijele sa vama (npr. na kraju dana ili za vrijeme pauze).

Poka\ite na tabli rije;i fizi;ko nasilje i pitajte u;esnike/ce: ●● {to je fizi;ko zlostavljanje ili nasilje? ●● Kakvi sve tipovi fizi;kog nasilja postoje? mm Primjeri: udaranje, [tipanje, [amaranje, silovanje, seksualno zlostavljanje. Ove primjere napi[ite na tabli/flip-;artu pored rije;i fizi;ko zlostavljanje. Naglasite da djeca veoma ;esto do\ivljavaju zlostavljanje od strane druge djece ili odraslih. Djeca sa smetnjama u razvoju izlo\ena su posebnom riziku da do\ive nasilje ili da budu napu[tena. Poka\ite na tabli rije;i verbalno/emotivno/mentalno nasilje. Objasnite da zlostavljanje ne mora uvijek biti fizi;ko. Rije;i i prijetnje tako]e mogu biti oblik zlostavljanja. Postavite sljede’a pitanja i zabilje\ite odgovore: ●● Kakvi sve tipovi verbalnog/emocionalnog/mentalnog zlostavljanja postoje? mm Primjeri: uvrede, vikanje, poni\avanje, prijetnje povredama, nasilje u [koli, zadirkivanje, zanemarivanje/ignorisanje, itd. Poka\ite na tabli rije;i nejednako postupanje. Podsjetite u;esnike/ce na prethodne aktivnosti kada ste identifikovali stereotipe o osobama s invaliditetom i situacije u kojima ove osobe nijesu imale jednak tretman. Pitajte ih: ●● Koji su mogu’i primjeri nejednakog postupanja? mm Primjeri: kada djeci sa smetnjama u razvoju nije dozvoljeno da poha]aju [kolu; kada su na zadnjem mjestu za izbor u [kolski sportski tim; kada se s nekim ne sklapaju prijateljstva zato [to ima smetnje u razvoju; kada osobama s invaliditetom nije omogu’en pristup zgradi (stepenice koje ne dozvoljavaju osobama u invalidskim kolicima da u]u), itd. Istaknite da jednakost zna;i da svaka osoba, bez obzira na svoju boju lica, porijeklo, religiju, politi;ka uvjerenja ili mogu’i invaliditet, ima jednak tretman, u\iva jednako po[tovanje, mogu’nosti i prava. Poka\ite na tabli rije;i iskori[’avanje/eksploatisanje. Objasnite da se ovaj tip zlostavljanja odnosi na situacije kada neko iskori[’ava drugu osobu, kako bi ostvario korist za sebe. Pitajte u;esnike/ce:

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● Koji su mogu’i primjeri iskori[’avanja/eksploatacije? mm Primjeri: kada neko uzima tu]i novac ili za tu]i rad pla’a manje novca nego [to treba; kada neko stalno zahtijeva usluge, a ne uzvra’a dobrim djelom. mm Primjedba: Drasti;an istorijski primjer eksploatacije dogodio se za vrijeme holokausta kada su osobe s invaliditetom zloupotrebljavane u svrhe medicinskih eksperimenata, a zatim ubijane. (Evans, Suzanne E., Zaboravljeni zlo;ini: holokaust i osobe s invaliditetom, Zastupnici prava osoba s invaliditetom, 2004).

3. KORAK: Diskusija u maloj grupi (25 minuta) Podijelite u;esnike/ce u grupe od po ;etiri, ili pet osoba. Ka\ite im da u okviru svojih grupa diskutuju o sljede’im pitanjima, a potom zabilje\ite njihove odgovore: ●● {to se doga]a osobama koje su maltretirane? ●● Kako se zlostavljana osoba osje’a zbog toga? (primjeri: bespomo’no, bezvrijedno, glupo) ●● Ho’e li zlostavljanje trajati beskona;no u koliko zlostavljana osoba ne dobije pomo’? ●● Kako mo\emo sprije;iti nasilje i zlostavljanje? Objasnite da u spre;avanju nasilja i zlostavljanja va\nu ulogu mogu imati posmatra;i. Razmotrite akronim FIN, koji identifikuje ;etiri osnovne smjernice koje treba da slijedi svaki posmatra; (osoba koja prisustvuje ;inu zlostavljanja). FIN ozna;ava: ●● Fokusirajte se na ono [to se doga]a. ●● Interpretirajte situaciju - procijenite da li je pomo’ potrebna i da li se mo\e pru\iti. ●● Izaberite oblik pomo’i. ●● Na]ite rje[enje za problem Tra\ite od u;esnika/ca da za svrhe diskusije u velikoj grupi pove\u akronim FIN sa nekim iskustvom iz stvarnog \ivota.

4. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (20 minuta) Tra\ite od u;esnika/ca svih grupa da podijele sa drugima ono o ;emu su diskutovali. Kako bi sprije;ili zlostavljanje i nasilje? Na koji je na;in akronim FIN povezan sa prevencijom? Odgovore napi[ite na tabli ili na papiru. Napomena za moderatora/ku: Saslu[ajte odgovore u;esnika/ca i razmislite o njima. Ohrabrite rje[enja koja nude nenasilne i bezbjedne na;ine za spre;avanje zlostavljanja. Ako me]u odgovorima ima rje[enja koja podrazumijevaju nasilje, predo;ite im da nasilje nu\no vodi jo[ ve’em nasilju i zlostavljanju. Mnogo je bolje iza’i iz konfliktne situacije i potra\iti pomo’, nego tu’i se i sukobljavati. Podstaknite djecu da posreduju i potra\e pomo’, a posebno da za[tite one koji se ne mogu sami braniti kako treba.

Ka\ite u;esnicima/ama da je jedan od dobrih na;ina prevencije nasilja i zlostavljanja kada pred sobom preuzmemo odgovornost da nikada, ni na koji na;in, nikoga ne’emo zlostavljati ni maltretirati.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Postoji vi[e na;ina da dobijete pomo’ ili sprije;ite zlostavljanje: ●● Oti’i kod nekog u koga imate povjerenja, ispri;ati [ta se de[ava i potra\iti pomo’. ●● Dobiti pravni savjet ili koristiti zakon kako biste za[titili sebe i svoja prava. ●● Javno se zalagati da va[a vlada [titi od zlostavljanja i promovi[e programe koji poma\u ljudima da prevazi]u nejednakost.

Zaklju;ci sesije ●● Nasilje i zlostavljanje ne treba tolerisati. Obavijestite one koji mogu pomo’i: roditelje, nastavnike, psihologe, pa ;ak i policiju. ●● Niko ne smije da bude izlo\en nasilju, ili zlostavljanju. ●● Osobe s invaliditetom, naro;ito djeca sa smetnjama u razvoju, posebno su osjetljivi na zlostavljanje. ●● Nasilan odgovor na zlostavljanje nije dobar odgovor. Bolje je tra\iti pomo’ i izbje’i situaciju, nego nasiljem reagovati na zlostavljanje. Izvori: Studija Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o nasilju nad djecom, prilago]ena djeci i mladima (United Nations Secretary-General’s Study on Violence against Children Adapted for Children and Young People), Ujedinjene nacije, 2006; Stvaranje saveznika, stvaranje prijatelja, nastavni plan koji je inspirisao nacrte nekih dobro osmi[ljenih participativnih sesija u;enja za mlade (Making Allies, Making Friends); Program za zdravlje i ljudski razvoj, Centar za razvoj obrazovanja; pogledajte na: <http://main.edc.org/newsroom/features/ bullying_HHD.asp>; Sue Ball sa Birmingham City Council-a; pogledajte na: <www.bgfl.org/services/stopbullying/default.htm>; Teaching Expertise; pogledajte na: <www.teachingexpertise.com/articles/bullying-and-the-bystander-1615>.

B. Stop! Zaustavljanje nasilja i zlostavljanja Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e prikazati neke situacije nasilja i zlostavljanja i identifikovati mogu’e na;ine njihovog prevazila\enja.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da identifikuju razli;ite situacije nasilja i zlostavljanja, kao i na;ine njihovog zaustavljanja i prevazila\enja kroz timski rad.

Trajanje: 1 sat i 30 minuta

Metode sesije: Aktivnost u maloj grupi i prezentacije

Materijali: Nijesu potrebni

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Proces 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Objasnite u;esnicima/ama da mnogo osoba s invaliditetom iskusi situacije nasilja i zlostavljanja, te da ’ete kroz ovu aktivnost identifikovati na;ine da se takve situacije zaustave. Podsjetite ih na prethodnu aktivnost i razne tipove zlostavljanja. Napomena za moderatora/ku: Postarajte se da za potrebe u;esnika/ca sa o[te’enjem vida detaljno i glasno opi[ete scene.

2. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (20 minuta) Neka u;esnici/e formiraju gupe od po ;etiri do [est osoba. Objasnite da svaka grupa treba da identifikuje neku situaciju u kojoj dolazi do zlostavljanja (fizi;ko, verbalno, emotivno, mentalno zlostavljanje, nejednakost ili nejednako postupanje, iskori[’avanje/ eksploatisanje), ili u kojoj je osobi s invaliditetom uskra’eno neko ljudsko pravo. Podsjetite sve u;esnike/ce da razmisle o prethodnoj aktivnosti i razli;itim tipovima zlostavljanja. Recite im da moraju vizuelno predstaviti situaciju koju su zamislili, te da ’e se od njih tra\iti da “zamrznu“ scenu. “Zamrznuti“ zna;i ostati jedno vrijeme u istom polo\aju i to apsolutno mirno. Scenu ne treba odglumiti, ve’ samo pustiti da se u odre]enom trenutku “zamrzne“, kao fotografija. Dok je scena “zamrznuta“, ostali ;lanovi grupe poku[a’e da pogode [to ona prikazuje. Dajte u;esnicima/ama primjer scene, kako biste im pomogli da razumiju aktivnost. Primjeri: ●● Osoba kojoj je uskra’en pristup bira;kom mjestu, jer na ulazu postoje stepenice. ●● Nastavnik koji udaranjem/izbacivanjem sa ;asa izla\e podsmjehu u;enika kojem treba vi[e vremena da zavr[i zadatak. ●● Dijete sa smetnjama u razvoju koje zadirkuju na igrali[tu/na ;asu fizi;kog/poslije [kole/za vrijeme odmora.

3. KORAK: Prezentacije u maloj grupi (55 minuta) Ponovo okupite u;esnike/ce svih grupa i pitajte koja bi grupa \eljela da prva postavi scenu. Neka ta gupa pre]e u prednji dio u;ionice i “zamrzne“ svoju scenu. Dok je scena “zamrznuta“, pitajte u;esnike/ce iz ostalih grupa da vam objasne kakvo de[avanje ona prikazuje. Napomena za moderatora/ku: Zamrzavanje treba da traje samo jedan ili dva minuta. Ako u;esnici/e \ele da nastave da interpretiraju scenu, neka se grupa odmori 10 sekundi, a zatim ponovo “zamrzne“.

Nakon [to svako iskoristi svoju priliku da pogodi [to scena prikazuje (koje je pravo uskra’eno), neka ostali ;lanovi velike grupe pri]u i neka svako od njih poku[a da prekine zlostavljanje ili nasilje. U jednom trenutku, svi treba da “zamrznu svoja rje[enja“, kako bi zaustavili zlostavljanje.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Primjer: U sceni gdje nastavnik udara u;enika koji sporo radi svoj zadatak, ostali u;esnici/e mogli bi da pri]u i urade sljede’e: ●● Sjednu pored u;enika i pomognu mu da uradi zadatak - kao [to bi mu pomogao drug iz odjeljenja. ●● Pozovu u odjeljenje direktora ili nekog drugog nastavnika i poka\u im [ta se de[ava. ●● Sklone nastavnikovu ruku od djeteta. Nakon [to svi u;esnici/e “zamrznu“ svoja rje[enja, recite im da “odmrznu“ scenu. Neka u;esnici/e male grupe objasne koje je de[avanje njihova scena prikazivala, a ostali - kako su zaustavljali zlostavljanje. Pitajte u;esnike/ce da li znaju da identifikuju prikazani tip zlostavljanja (fizi;ko, verbalno/emocionalno/mentalno, nejednakost ili nejednako postupanje, iskori[’avanje/eksploatisanje) i koje je ljudsko pravo uskra’eno. Neka sada sve grupe predstave svoje scene.

4. KORAK: Rezimirajte (10 minuta) Po[to svaka grupa predstavi svoje primjere i rje[enja za zlostavljanje, pregledajte prikazane situacije i data rje[enja. Ne zaboravite da ka\ete u;esnicima/ama da su svi uradili dobar posao i identifikovali dobre na;ine da dobiju, odnosno daju pomo’, te da prekinu nasilje i zlostavljanje.

Zaklju;ci sesije ●● Nasilan odgovor na zlostavljanje nije pravi odgovor. Bolje je potra\iti pomo’ ili izbje’i takvu situaciju, nego koristiti nasilje kao reakciju na zloupotrebu. Izvor: Zajedni;ko zastupanje promjene (Advocating Change Together); za detalje pogledajte: <www.selfadvocacy.org>.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Dom i porodica :lan 23:

Po[tovanje doma i porodice Ljudi imaju pravo da \ive sa svojim porodicama. Ako ima[ smetnje u razvoju, vlada treba da podr\i tvoju porodicu u pla’anju tro[kova koji se odnose na odre]ene smetnje, kao i da ti obezbijedi informacije i usluge koje su ti potrebne. Ne bi trebalo da bude[ odvojen/odvojena od svojih roditelja zbog toga [to ima[ smetnje u razvoju. Ako ne mo\e[ \ivjeti sa svojom najbli\om porordicom, vlada treba da pomogne, da ti se adekvatna njega obezbijedi u [iroj porodici ili zajednici. Mladi ljudi sa smetnjama u razvoju imaju ista prava na informacije o reproduktivnom zdravlju kao i drugi mladi. Tako]e, imaju ista prava kao i ostali, da se vjen;aju i osnuju porodicu. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

Logi;ki okvir i sadr\aj U;esnici/e ’e se baviti pravom na dom i porodicu. Fokus je na razumijevanju zna;aja ovog prava u odnosu na u\ivanje drugih prava. U;esnici/e ’e tako]e istra\ivati zna;aj koji za djecu sa smetnjama u razvoju ima podr[ka porodice.

Op[ti ciljevi U;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● razumiju pravo na dom i porodicu, ●● razumiju za[to je za djecu bolje da rastu u porodici, ili u nekoj zajednici koja je nalik porodici, nego u javnoj instituciji, ●● pove\u pravo na dom i porodicu sa drugim pravima, ●● podijele razmi[ljanja kako da se djeci sa smetnjama u razvoju omogu’i da ostanu u porodici i da se tako izbjegne njihovo smje[tanje u instituciju, ●● predla\u ideje za podr[ku porodicama djece sa smetnjama u razvoju (njihovim roditeljima, bra’i i sestrama), kako bi promovisali njihov \ivot u porodici i zajednici.

Trajanje 1 sat i 55 minuta

Sesija A. Pravo na dom i porodicu B. Podr[ka porodici

A. Pravo na dom i porodicu Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e istra\ivati pravo na porodicu i dom i diskutovati o institucionalizaciji.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e postati svjesni zna;aja prava na dom i porodicu. Oni ’e tako]e biti u stanju da razumiju kako uskra’ivanje tog prava vodi uskra’ivanju drugih prava.

Trajanje: 45 minuta

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi

Materijali: Nijesu potrebni

Proces 1. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (45 minuta) Pro;itajte ;lan 23 - Po[tovanje doma i porodice. Navedite da sva djeca i mladi ljudi imaju pravo da \ive u svom domu, sa svojom porodicom. Tako]e istaknite da Konvencija obavezuje vlade da djeci sa smetnjama u razvoju obezbijede podr[ku i potrebne usluge kako bi im se omogu’ilo da \ive kod ku’e. Iskoristite sljede’i primjer uskra’ivanja prava na porodicu: Mnoge zemlje ne obezbje]uju osobama s invaliditetom podr[ku neophodnu u ku’i i zajednici. De[ava se, da se roditeljima djeteta koje se rodi sa nekom vrstom smetnje u razvoju, savjetuje da ga daju na usvajanje ili smjeste u instituciju. Kada se dijete smjesti u instituciju, ono vi[e ne \ivi sa svojom porodicom. Citate koji slijede pro;itajte glasno. Primjer: Mnogo je djece kojima nedostaje njihova porodica.

“Treba mi vi[e ljubavi i naklonosti…Rijetko gledam svoje roditelje.“ —Eva, 12, koja \ivi u instituciji.

Primjer: Djeca i mladi ljudi smje[teni u institucije ne dobijaju [ansu da se socijalizuju i sazru kao samostalne, odrasle osobe.

“Oni nijesu spremni za nezavisan \ivot odraslih…Oni nemaju mjesto koje bi zvali dom…tako da ne idu nigdje. Porodica je ono [to im treba…“ —Petr, doktor, Rusija.

Pitajte u;esnike/ce grupe sljede’e: ●● Ako je dijete smje[teno u instituciju, koja su jo[ njegova prava ;esto uskra’ena? Primjeri: Uklju;enost u zajednicu, obrazovanje, sloboda.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● Za[to je, po va[em mi[ljenju, za dijete bolje da odrasta u porodi;nom okru\enju nego u instituciji? Primjeri: Toplina i ljubav, komunikacija i uzajamna interakcija sa vr[njacima, bra’om i sestrama, sticanje znanja o stvarnom \ivotu. ●● Mo\ete li da zamislite okolnosti pod kojima odvojenost porodice mo\e biti u najboljem interesu djeteta? Primjer: Dijete je zlostavljano. ●● Razmislite o mogu’im na;inima da se pomogne da djeca ostanu kod ku’e, sa svojim porodicama. Primjeri: Bra’a i sestre poma\u djetetu sa smetnjama u razvoju; napori na podizanju nivoa svijesti u zajednici; prihvatanje/tolerancija; rad na tome da se lokalne slu\be (vrti’i, [kole, dnevni centri) u;ine pristupa;nima djeci sa smetnjama u razvoju; javno zalaganje da se obezbijedi da ljekari koji rade u Institucije su mjesta gdje grupa djece (ili lokalnoj zajednici pru\aju za[titu; odrasli) \ivi zajedno i gdje o njima vode formiranje grupa za podr[ku ra;una odrasli koji nijesu dio njihove porodice. porodici. Domovi za djecu bez roditeljskog staranja Napomena za moderatora/ku: U nekim su jedan od tipova institucija. Institucija je slu;ajevima, na primjer, kada djeca do\ive nasilje kod ku’e, u nihovom je najboljem interesu da posljednje mjesto gdje bi dijete trebalo da budu odvojena od svoje porodice i smje[tena odrasta. kod [ire porodice ili u hraniteljski centar lokalne

Smje[taj u institucije

zajednice. Ako ne postoji druga opcija, djeca mogu biti smje[tena u dr\avnu instituciju. Ipak, to treba smatrati kratkotrajnim rje[enjem, dok se ne napravi alternativni plan za smje[taj u okviru zajednice. |ivot u instituciji uvijek treba ostaviti kao posljednju mogu’nost.

Izvor: Studija Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o nasilju prema djeci, prilago]ena djeci i mladima (United Nations Secretary-General’s Study on Violence against Children Adapted for Children and Young People), Ujedinjene nacije, 2006.

Zaklju;ci sesije ●● Porodice ;iji je jedan ;lan osoba s invaliditetom (bilo to dijete, majka ili otac) imaju pravo na podr[ku kako bi ostali zajedno. Ako u\a porodica ne pru\a djetetu odgovaraju’i ambijent, ono bi trebalo da bude smje[teno kod [ire porodice ili u hraniteljski centar lokalne zajednice.

B. Podr[ka porodici Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e istra\ivati potrebe porodica i zajednica koje obuhvataju osobe s invaliditetom, kao i mogu’e na;ine za obezbje]ivanje podr[ke.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da razumiju kako se, kroz timski rad i pomo’ zajednice, porodicama mo\e pru\iti podr[ka.

Trajanje: 1 sat i 10 minuta

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi, razmjena ideja i prezentacije

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (20 minuta) Prodiskutujte u okviru velike grupe razmi[ljanja navedena u donjem tekstu, podsti;u’i ih da pitaju i komentari[u: ●● Invaliditet uti;e na osobu, a mo\e uticati i na cijelu porodicu. ●● Roditelji djeteta sa smetnjama u razvoju moraju se suo;iti sa mnogim problemima. Na primjer, kako da obezbijede odgovaraju’i medicinski tretman, opremu, pristup zajednici i [koli. ●● Ponekad bra’a/sestre djeteta sa smetnjama u razvoju moraju da poma\u roditeljima u pru\anju pomo’i. ●● Budu’i da smo mi, kao grupa, usvojili socijalni model invaliditeta koji promovi[e Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, svjesni smo da je invaliditet rezultat barijera koje postavlja dru[tvo, a koje ograni;avaju osobe s invaliditetom da u\ivaju svoja ljudska prava.

Socijalni model invaliditeta fokusira se na eliminisanje barijera koje stvara dru[tvo ili koje postoje u fizi;kom okru\enju osobe i koje ograni;avaju njenu slobodu da u\iva svoja ljdska prava. To podrazumijeva promovisanje pozitivnih stavova i mijenjanje okru\enja kako bi postalo pristupa;no svima, kao i obezbje]ivanje informacija na na;in koji svi mogu razumjeti.

Objasnite u;esnicima/ama da je porodica djeteta sa smetnjama u razvoju nerijetko pod velikim stresom i pritiskom, usljed svakodnevnog anga\mana da zadovolji potrebe svih svojih ;lanova i rada u dru[tvu, kako bi obezbijedila potrebne usluge. Predo;ite im da ’ete se danas truditi da otkrijete [to se mo\e uraditi na nivou zajednice kako bi se pomoglo porodicama koje imaju nekog ;lana s invaliditetom.

Na primjer, u nekim zemljama formirane su grupe podr[ke ovim porodicama. :ine ih roditelji, ali i sestre i bra’a djece sa smetnjama u razvoju, koji se redovno okupljaju kako bi iznalazili rje[enja za zajedni;ke probleme, razmijenili savjete i iskustva i dru\ili se.

2. KORAK: Spontano kreiranje ideja (20 minuta) Tra\ite od u;esnika/ca da formiraju gupe od po tri ili ;etiri osobe. Recite im da ’ete sada spontano navoditi mogu’e na;ine i ideje za dobijanje podr[ke porodici. {to bra’a i sestre mogu raditi? {to ova grupa mo\e uraditi? {to zajednica mo\e uraditi?

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi i prezentacije (30 minuta) Neka u;esnici/e grupa predstave svoje ideje za podr[ku porodicama. Diskutujte o ovim pitanjima u okviru ve’e grupe. U toku prezentacija predstavite neke od sljede’ih ideja: ●● Formirajte grupu za podr[ku roditeljima. ●● Formirajte grupu za podr[ku bra’i i sestrama. ●● Napravite spisak neophodnih stvari za nove roditelje. Prisjetite se [ta je sve va[oj porodici bilo od koristi i podijelite te informacije. ●● Napravite program monitoringa za sestre i bra’u, ili za roditelje djeteta. Spojite nove roditelje sa onima koji imaju stariju djecu ili, jo[ bolje, organizujte da se i sama djeca sastanu. To je najbolji okvir da poka\ete [to se sve mo\e uraditi za osobe s invaliditetom. ●● Napravite listu pozitivnih stvari koje osobe s invaliditetom mogu dati zajednici; podijelite ovu informaciju sa novim roditeljima i zajednicom. ●● Formirajte grupu za nedjeljnu [etnju. Neka se sestre/bra’a i osobe s invaliditetom okupe u centru grada i organizuju kratku [etnju. Ako poznajete neku osobu s invaliditetom koja je ostala kod ku’e, pozovite je da se pridru\i grupi. Napomena za moderatora/ku: Ako neke osobe ne mogu dugo da hodaju, organizujte samo okupljanje u centru grada, na kojem mo\ete pjevati pjesme ili prosto razgovarati. I takvi skupovi doprinose podizanju nivoa svijesti!

●● Podstaknite ;lanove zajednice da zajedni;ki izgrade rampu kako bi omogu’ili bolji pristup starijima i osobama s motori;kim o[te’enjima. ●● Pozovite roditelje da prisustvuju zavr[nom dijelu obuke, kako bi mogli da vide na ;emu ste radili!

Zaklju;ci sesije ●● Porodicama djece sa smetnjama u razvoju, uklju;uju’i njihovu bra’u i sestre, potrebna je podr[ka. ●● Edukativni programi i programi monitoringa mogu pomo’i novim roditeljima da lak[e do]u do korisnih materijala. ●● Osobe s invaliditetom koje se do\ivljavaju kao uzor ohrabruju roditelje da imaju visoka o;ekivanja za svoju djecu. ●● Male podr[ke, kao [to su diskusije u grupi, sastanci u zajednici, kom[ije koje su od pomo’i, mogu donijeti velike promjene.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Dejan Todorovi', 12, Crna Gora

Lekcija III: Uklju;enost u zajednicu

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Pristupa;nost i samostalan \ivot :lan 9:

Pristupa;nost Vlade su pristale da omogu’e osobama s invaliditetom da samostalno \ive i u;estvuju u \ivotu svoje zajednice. Svi javni objekti, kao [to su ulice, [kole i bolnice, moraju biti jednako dostupni osobama s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu sa smetnjama u razvoju. Ako se nalazi[ u javnom objektu i potrebna ti je pomo’, u njemu bi trebalo da bude vodi;, ;ita; ili profesionalni tuma; znakova da bi ti pomogli. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

:lan 19:

Samostalan \ivot Ljudi imaju pravo da odlu;uju o tome gdje ’e da \ive, bilo da imaju invaliditet ili ne. Kada odraste[, ima’e[ pravo da \ivi[ samostalno, ako tako \eli[, kao i da se uklju;i[ u svoju zajednicu. Tako]e, mora[ imati pristup slu\bama za podr[ku, kao [to su ku’na njega i li;na pomo’, ako ti je potrebna pomo’ da bi \ivio/jela u toj lokalnoj zajednici. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

:lan 27:

Rad i zapo[ljavanje Osobe s invaliditetom imaju jednako pravo da rade na slobodno izabranom poslu, bez diskriminacije. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

Logi;ki okvir i sadr\aj Sljede’e aktivnosti ’e pomo’i da u;esnici/e razumiju mnoge zajednice u kojima \ive; oni/e treba da razumiju pravo na samostalan \ivot u lokalnoj zajednici i da se upoznaju sa slu\bama podr[ke koje obezbje]uju jednak pristup tom pravu. Cilj sesija jeste da se ljudska prava osoba s invaliditetom dovedu u jasnu vezu s radom, pristupa;no[’u okru\enja i samostalnim \ivotom u okviru zajednice.

Op[ti ciljevi Na kraju ovih aktivnosti, u;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● razumiju zna;aj samostalnog \ivljenja, ●● procijene koliko zajednica obezbje]uje pristupa;nost za sve, ●● razumiju koliko su ljudska prava povezana sa podr[kom samostalnom \ivotu.

Trajanje 2 sata i 40 minuta

Sesije A. Projekat pristupa

B. Drvo samostalnog \ivota

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

A. Projekat pristupa Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e identifikovati da u njihovoj zajednici postoje razli;ite grupe i procijeniti mjere njihove pristupa;nosti. Tako]e ’e se baviti ostvarenom pristupa;no[’u raznih lokacija u okviru zajednice.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e razumjeti zna;aj i kriterijume projekta pristupa;nost za sve i mo’i da procijene da li neka grupa lokalne zajednice zadovoljava te kriterijume. U;esnici/e ’e analizirati ostvarenu pristupa;nost u zajednici i iznositi ideje o tome kako svima osigurati pristup.

Trajanje: 1 sat i 25 minuta

Metode sesije: Spontana razmjena ideja, diskusija u velikoj grupi i aktivnosti u maloj grupi

Materjali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Podsjetite grupu na ono [to je nau;eno u prethodnim aktivnostima: svi ljudi moraju imati jednak tretman, a razlike i raznovrsnost predstavljaju dio ljudskog \ivota. Svi smo razli;iti. Prihvatanje i po[tovanje tih razlika oboga’uje na[e \ivote; ono tako]e predstavlja nu\an preduslov napretka na putu ka postizanju jednakosti. Upoznajte u;esnike/ce sa tokom aktivnosti: zapo;e’e se sa spontanim navo]enjem ideja u okviru velike grupe, a zatim ’e se u;esnici/e podijeliti u male grupe kako bi ostvarivali aktivnosti koje se odnose na pristupa;nost.

2. KORAK: Spontana razmjena ideja (20 minuta) Na tabli ili flip-;artu napi[ite rije; zajednica. Nacrtajte krug oko rije;i. Neka sada neko, ko to \eli, navede sve vrste zajednica - skupova/okupljanja ljudi - kojih se mo\e sjetiti. Navedite i vi neke primjere, slu\e’i se datim dijagramom. Dijagram rije;i zajednica

grad ili selo komšiluk

škola

zemlja

Zajednica

sportski timovi

porodica

prijatelji vjerska grupa

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

3. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (30 minuta) Podijelite u;esnike/ce u grupe od po ;etiri ili pet osoba. Tra\ite da izaberu tip zajednice ;iju ’e pristupa;nost analizirati. Napomena za moderatora/ku: Ukoliko je ostvarivo, neka grupe izaberu neku lokaciju (na primjer, [kolu) koju ’e posjetiti, kako bi istra\ili koliko je pristupa;na za sve. Ako to nije mogu’e, neka u;esnici/e u okviru malih grupa navode primjere lokacija u zajednici i kroz diskusiju analiziraju njihovu pristupa;nost.

U;esnici/e svake grupe treba da pregledaju pitanja navedena u kontrolnom spisku pristupa;nosti, koji je dat u daljem tekstu. Neka svaka grupa uradi svoj izvje[taj o pristupa;nosti i potom ga predstavi u okviru velike grupe. Podsjetite u;esnike/ce da pristupa;no okru\enje koristi svima: na primjer, liftovi obezbje]uju pristupa;nost za osobe koje koriste invalidska kolica, ali tako]e poma\u ljudima koji nose te[ke predmete; ;esme na pristupa;noj visini omogu’avaju pristup osobama s invaliditetom, ali i djeci uop[te; informacija koja je osmi[ljena i vizuelno, tako da se mo\e lako razumjeti, pomo’i ’e ljudima koji ne znaju da ;itaju, kao i onima koji imaju kognitivne smetnje. Izvje[taj o pristupa;nosti treba da obuhvati opise fizi;ke i informati;ke pristupa;nosti, kao i one izra\ene u stavovima ljudi. Po\eljno je da izvje[taj identifikuje promjene koje treba u;initi kako bi se ostvarila pristupa;nost za sve.

Kontrolna lista pristupa;nosti: Pristupa;nost izra\ena u stavovima ●● Pokazuju li ljudi pozitivne stavove prema osobama s invaliditetom? ●● Da li ljudi - bilo da se radi o nastavnicima, zdravstvenim radnicima, sportskim trenerima, slu\benicima lokalne samouprave - pru\aju podr[ku osobama s invaliditetom? {to je svako u okviru svog domena rada u;inio kako bi promovisao uklju;ivanje osoba s invaliditetom? Da li su ludi svjesni razli;itih na;ina na koje se lokalno okru\enje mo\e prilagoditi potrebama osoba s invaliditetom kako bi se omogu’ila njihova uklju;enost? ●● Da li se osobe s invaliditetom osje’aju dovoljno slobodno da zatra\e pomo’ ako im je potrebna? Imaju li dovoljno samopouzdanja da zastupaju svoja prava? ●● Postoji li stvarna podr[ka njihovom uklju;ivanju u \ivot - zajednice, doma, [kole? ●● Osje’aju li se osobe s invaliditetom sigurno?

Fizi;ki pristup ●● Postoji li prevozno sredstvo ili dostupna pomo’ da bi se stiglo do odre]ene lokacije? ●● Ima li zgrada stepenice? Da li postoje rampe za ulazak u zgradu? ●● Da li su vrata dovoljno [iroka za ulazak osobe koja koristi invalidska kolica ili [take? ●● Da li u zgradi (koja ima vi[e od jednog nivoa) postoji lift? ●● Imaju li prostorije oznake na Brajevom pismu (kupatila, liftovi, kafeterije, itd.)? Postoje li oznake na podu koje ozna;avaju put ka vratima ili stepenicama? Ako ne, da li je osobama sa o[te’enjem vida dostupna pomo’ nekog od povjerenja (npr., vr[nja;ka pomo’) kako bi se mogle orijentisati u tom prostoru?

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

●● Da li su toaleti pristupa;ni? Jesu li prostorije pogodne za invalidska kolica i druga pomagala? ●● Jesu li stolovi dovoljno visoki za pristup invalidskih kolica? Da li su prolazi izme]u stolica dovoljno [iroki za invalidska kolica, ili osobu koja koristi [take? ●● Da li se potrebni predmeti nalaze na mjestu koje je dostupno nekom ko koristi invalidska kolica? ●● Da li su za u;enike/ce i studente/kinje sa smetnjama u razvoju obezbije]eni sportski programi?

Pristup informacijama ●● Jesu li u;enici/studenti sa smetnjama u razvoju uklju;eni u redovnu [kolsku nastavu? ●● Da li su obezbije]ene knjige na Brajevom pismu ili audio zapisi za one kojima je to neophodno? ●● Da li je za u;enike/studente sa o[te’enjem sluha obezbije]eno titlovanje audio i video zapisa? ●● Da li su za u;enike/studente sa o[te’enjem vida obezbije]eni ud\benici sa tekstovima uve’anog fonta? ●● Da li su informacije koncipirane i vizuelno predstavljene tako da ih je lako razumjeti? ●● Da li su u;enicima/studentima sa smetnjama u razvoju na raspolaganju usluge potrebne podr[ke? ●● Ako informacije na Brajevom pismu nijesu dostupne, da li je u;enicima/ama sa o[te’enjem vida dostupna pomo’ vr[njaka za ;itanje/opisivanje materijala? ●● Da li su svi elementi digitalne/kompjuterske podr[ke (ra;unar, hardver, softver, Internet veza) obezbije]eni? Napomena za moderatora/ku: Prilagodite ovu kontrolnu listu lokalnom kontekstu.

4. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (30 minuta) Neka grupe predstave svoje izvje[taje - analize pristupa;nosti svim ;lanovima velike grupe. Zamolite u;esnike/ce svih grupa da razmisle o na;inima kako da se prevazi]u barijere ili pobolj[aju nepristupa;ne zajednice. Identifikujte neke male korake koje je odmah mogu’e preduzeti da bi se uklonile barijere. Primjeri: ●● Mo\e biti izgra]ena rampa za pristup invalidskih kolica; ona može biti od koristi i drugima u društvu - biciklistima, roditeljima s bebom u kolicima, ljudima koji se vra’aju iz trgovine s namirnicama u kolicima, starijima, osobama koje koriste [take, itd. ●● Obja[njenja i informacije mogu’e je dati na na;in koji je lak[e razumjeti. ●● Ako ;esme nijesu na dostupnoj visini, fla[e sa vodom mogu biti postavljene na stolovima.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● Ako su stolovi suvi[e niski za pristup invalidskim kolicima, to se mo\e rije[iti postavljanjem drvenih podmeta;a ispod nogu stola. ●● Namje[taj se mo\e razmjestiti tako da prolazi izme]u stolica budu [iri. ●● Informacije o uklju;enosti osoba s invaliditetom mogu se u;initi dostupnima; djecu i mlade je mogu’e ohrabriti da diskutuju o podr[ci koja je potrebna da bi se omgu’ila uklju;enost. ●● Nastavnici/e i nastavno osoblje mogu pro’i obuku vezanu za pitanja pristupa i uklju;enost djece sa smetnjama u razvoju. ●● Nastavni programi mogu usvojiti inkluzivni pristup.

Zaklju;ci sesije ●● Barijere pristupu mogu se ukloniti ako osobe koje to \ele udru\e snage i rade kao tim. ●● Svi imaju pravo na pristupa;nu zajednicu. ●● Pristupa;ne zajednice stvaraju jednak pristup i promovi[u jednakost za sve.

B. Drvo samostalnog \ivota Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e razumjeti zna;aj samostalnog \ivota i po[tovanja ljudskih prava neophodnih za samostalan \ivot u zajednici.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da identifikuju razli;ite vrijednosti perspektive samostalnog \ivota, kao i podr[ku (ljudska prava) koja je neophodna za ostvarivanje prava na samostalan \ivot u zajednici.

Trajanje: 1 sat i 15 minuta

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi i aktivnost u maloj grupi

Materijali: Flip-;art i markeri za male grupe

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Proces 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Objasnite u;esnicima/ama grupe da svako ima pravo na samostalan \ivot. To podrazumijeva pravo svake osobe na izbor i odluku o tome gdje ’e \ivjeti i [ta ’e raditi. Svako ima pravo da bude uklju;en u svoju zajednicu! |ivjeti samostalan \ivot ne zna;i samo biti nezavisan od drugih. Rije; je o autonomiji u dono[enju odluka i mogu’nosti da sami kontroli[ete izbore i na;in svog \ivota. Ako je za samostalan \ivot u zajednici potrebna podr[ka, treba je obezbijediti. Ova aktivnost obuhvata’e i izradu drveta samostalnog \ivota, kao i razmjenu mi[ljenja o onome [to smatramo vrijednim i zna;ajnim za budu’nost.

2. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (30 minuta) Neka u;esnici/e formiraju grupe od po ;etiri do pet osoba. Dajte svakoj grupi po komad flip-;arta i markere. Nacrtajte na tabli ili flip-;artu skicu drveta s korijenjem i granama. Neka svaka grupa nacrta svoje drvo. Objasnite im da ’e crtati drvo samostalnog \ivota. Tra\ite od u;esnika/ca svih grupa da razmisle o sljede’em: ●● {ta \elite da postanete jednog dana? ●● {to cijenite u \ivotu? ●● {to zna;i nezavisan/samostalan \ivot? Primjeri: Dobar posao, novac za ku’u, prijatelji, djeca, mogu’nost da donosite odluke, imate i u\ivate po[tovanje. Neka svaka grupa na granama svog drveta napi[e odgovore na ova pitanja. Kada svi zavr[e, pitajte ih: ●● Ako grane ozna;avaju uspje[an nezavisan \ivot, [to je korijenje? ●● {to je svakoj osobi s invaliditetom potrebno kao osnov da bi ostvarila nezavisan \ivot (koje usluge podr[ke)? mm Primjeri: inkluzivno obrazovanje, prilago]eni materijali, hrana, oprema za pristup lokalnoj zajednici (invalidska kolica), medicinska briga, prijatelji/ socijalna mre\a. Napomena za moderatora/ku: Ako u;esnici/e imaju pote[ko’a da zamisle korijenje, podsjetite ih da su ljudska prava korijeni za dobar \ivot. Uputite ih na Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom - verzija prilago]ena djeci.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Drvo samostalnog života

Primjer: Drvo samostalnog \ivota Kada svaka grupa zavr[i crtanje drveta samostalnog \ivota, neka svoje crte\e izlo\e u prednjem dijelu u;ionice.

poštovanje

sloboda da idete gdje god želite dom

djeca

zabavljati se: muzika, umjetnost, sport

dobar posao

muž/žena

prijateljstva u zajednici

Osnova za samostalan život hrana i voda obrazovanje zdravstvena zaštita za sve

pristupačnost

prijateljstva sigurnost

dom i porodica

jednak tretman za sve

3. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (40 minuta) Neka u;esnici/e prvo pogledaju sve izlo\ene crte\e drveta samostalnog \ivota. Potom neka oni koji to \ele ispri;aju cijeloj grupi [to za njih zna;i dobar i nezavisan \ivot i kakvo je “korijenje“ potrebno da bi se takav \ivot ostvario. Objasnite u;esnicima/ama da ove aktivnosti poma\u da se izgradi dru[tvo u kojem ’e svi mo’i da imaju do\ivljaj saopstvenog drveta samostalnog \ivota.

Zaklju;ci sesije ●● Svi imaju pravo da \ive samostalno u zajednici i da imaju posao koji izaberu. ●● Zajednice treba da budu pristupa;ne za sve i da podr\e osobe s invaliditetom u njihovom nastojanju da \ive samostalno. ●● Klju; za postizanje samostalnog \ivota jeste po[tovanje ljudskih prava (korijeni).

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Obrazovanje :lan 24:

Obrazovanje Ljudi imaju pravo da idu u [kolu. Ako ima[ smetnje u razvoju, ne mo\e[ zbog toga biti isklju;en/a iz obrazovanja. Ne bi trebalo da se obrazuje[ u odvojenim [kolama. Ima[ pravo na isto obrazovanje i nastavni plan i program kao i druga djeca, a vlada tvoje zemlje mora ti obezbijediti potrebnu pomo’ da bi to ostvario/la. Na primjer, vlada mora da obezbijedi prikladne na;ine na koje mo\e[ komunicirati, tako da tvoji nastavnici razumiju kako da odgovore na tvoje potrebe. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

:lan 30:

U;e[’e u kulturnom \ivotu, rekreacija, slobodno vrijeme i sport Osobe s invaliditetom imaju ista prava kao i drugi da u;estvuju i u\ivaju u umjetnosti, sportu, igrama, filmovima i drugim zabavnim aktivnostima. Dakle, pozori[ta, muzeji, igrali[ta i biblioteke moraju biti dostupni svima, uklju;uju’i i djecu sa smetnjama u razvoju. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

Logi;ki okvir i sadr\aj Sljede’e aktivnosti vode razumijevanju barijera sa kojima se suo;avaju u;enici sa smetnjama u razvoju koji \ele da se obrazuju. U takve barijere spada i nasilje u [koli. U;esnici/e ’e nastojati da nadju rje[enja za razne probleme u [koli i time doprinijeti promovisanju inkluzivnog pristupa za sve tokom svih [kolskih aktivnosti. Na taj na;in u;esnici/e poma\u stvaranju sigurne [kolske zajednice.

Op[ti ciljevi Na kraju ovih aktivnosti, u;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● identifikuju razli;ite potrebe u procesu u;enja, kao i barijere za obrazovanje, ●● razumiju problem nasilja u [koli, identifikuju na;ine da se ono sprije;i i stvara sigurno [kolsko okru\enje, ●● razvijaju planove za uklju;ivanje svih studenata u svakodnevne [kolske aktivnosti.

Trajanje 4 sata

Sesije A. Posezanje za zvijezdama B. Siled\ije C. Na[ razred

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

A. Posezanje za zvijezdama Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e razumjeti pravo na razli;ite na;ine u;enja i puni smisao prava na obrazovanje.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da identifikuju barijere koje se nalaze pred nekim ko \eli da ostvari svoje pravo na obrazovanje. Nau;i’e kako mogu timski djelovati da bi prevazi[li te barijere.

Trajanje: 45 minuta

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Uvod (10 minuta) Postavite grupi sljede’a pitanja: ●● Koliko vas ide, ili je i[lo, u [kolu? ●● Za[to je [kola va\na? Za[to idemo u [kolu? mm Primjeri: Da bismo stekli obrazovanje, nau;ili da ;itamo i mogli da se informi[emo; da bi u;ili matematiku; da bi se pripremili za posao; itd. Istaknite da svi imaju pravo da idu u [kolu. Djeca sa smetnjama u razvoju ne smiju biti isklju;ena iz obrazovanja i ne treba ih smje[tati u posebne [kole. Trebalo bi da sva djeca dobiju obrazovanje istog kvaliteta, iako na;in na koji se ono prenosi mo\e biti razli;it. Administratori, nastavnici i vr[njaci treba da se potrude da u;ionice u;ine pristupa;nim i mjestima jednakih [ansi za sve. S druge strane, vlade imaju odgovornost da sprovode politiku koja podr\ava inkluzivno obrazovanje. Aktivnosti koje slijede pomo’i ’e nam da razumijemo pravo na obrazovanje i [ta se mo\e u;initi kako bi svi mogli u\ivati ovo pravo.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (30 minuta) Nacrtajte tri velike zvijezde na tabli ili na flip-;artu (neka budu dovoljno velike da se u svakoj mo\e napisati po 10-15 rije;i). Ponovite u;esnicima/ama grupe da svako ima pravo na obrazovanje i da bi [kole trebalo da budu pristupa;ne za sve. Poka\ite na nacrtane zvijezde i predo;ite im da u;enici/studenti ;ine veoma raznovrsnu grupu pojedinaca, u kojoj svako ima razli;ite prednosti i sposobnosti. Istaknite da se djeca sa smetnjama u razvoju suo;avaju sa krupnim barijerama za obrazovanje. Mo\ete u;esnicima/ama pro;itati citat UNESCO-a (na sljede’oj strani). Jedan od na;ina da se

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

ove barijere prevazi]u jeste podizanje nivoa svijesti roditelja, vr[njaka, nastavnika, direktora i ljudi koji rade u lokalnoj upravi. Prevazila\enju barijera zna;ajno mo\e doprinijeti vlada, tako [to ’e obezbijediti uslove za potpuno uklju;ivanje djece sa smetnjama u razvoju u regularne [kolske aktivnosti (podr\avaju’i obuku nastavnika, prilago]avanje pristupa [kolskim objektima, itd.). Upi[ite po jedan od sljede’ih naslova u svaku zvijezdu: ●● Razli;iti na;ini u;enja ●● Barijere za obrazovanje

U zemljama u razvoju 90 odsto djece sa smetnjama u razvoju ne ide u [kolu, navodi UNESCO. Izvor: Ujedinjene nacije omogu’avaju (United Nations Enable); za detalje vidite: www.un.org/disabilities/convention/pdfs/factsheet.pdf.

●● Timski rad Primjer: Posezanje za zvijezdama

Različiti načini učenja

Barijere za obrazovanje

Timski rad

Postavite u;esnicima/ama grupe sljede’a pitanja, a odgovore upi[ite u odgovaraju’u zvijezdu: ●● Koje se rije;i mogu upotrijebiti kako bi se opisali razli;iti tipovi u;enika/ca? (U;enici/e sa smetnjama u razvoju i ostali) Primjeri: Vrijedan, dobro slu[a, ima pote[ko’e u ;itanju, dobar u matematici, voljan da pomogne drugima, obra’a pa\nju, postavlja pitanja. ●● Sa kojim se barijerama su;eljavaju djeca sa smetnjama u razvoju kad je obrazovanje u pitanju? Primjeri: Roditelji im ne dozvoljavaju da idu u [kolu; nije obezbije]en odgovaraju’i pristup [koli; [kola im ne dozvoljava da poha]aju nastavu; nastavnici ne \ele, ili nijesu osposobljeni, da podu;avaju djecu sa smetnjama u razvoju; drugi u;enici/e ih zadirkuju; nijesu dostupne knjige na Brajevom pismu; nijesu dostupni tuma;i znakovnog jezika; [kolski materijali nijesu prilago]eni da bi ih mogli lako razumjeti; djecu sa smetnjama u razvoju smje[taju u zadnji dio u;ionice i ignori[u njihovo prisustvo. ●● Kako mo\emo raditi na prevazila\enju ovih barijera? Primjeri: Saznajte da li u va[oj zajednici postoje djeca sa smetnjama u razvoju kojoj roditelji ne dozvoljavaju da idu u [kolu i da se uklju;e u \ivot zajednice; razgovarajte sa roditeljima ove djece o prednostima poha]anja [kole (pobolj[anje kvaliteta \ivota, prijateljstva, radne vje[tine, itd.); razgovarajte sa nastavnicima ili sa upravom [kole o djeci sa smetnjama u razvoju koja poha]aju tu [kolu; podstaknite grupe za podr[ku da organizuju okupljanje na kojem ’e se zalagati da [kole prihvate u;enike/e sa smetnjama u razvoju; od[tampajte materijale (letke) sa podacima koji TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

ilustruju prednosti poha]anja [kole i koristi koje od toga imaju osobe s invaliditetom (ovladavanje \ivotnim i poslovnim vje[tinama, zarada novca, ekonomski doprinos zajednici u kojoj \ive); prona]ite dobrovoljce me]u vr[njacima koji ’e djeci sa smetnjama u razvoju pomo’i u ;itanju, pisanju ili dodatnim obja[njavanjem radnih koncepata/uputstava; odnosite se s po[tovanjem prema svakome; potrudite se da prikupite podatke kojima ’ete potkrijepiti dokaze o uskra’ivanju prava na obrazovanje djeci sa smetnjama u razvoju; iskoristite te podatke u lobiranju kod lokalnih vlasti za inkluzivni pristup u [kolama.

3. KORAK: Rezimirajte (5 minuta) Neka u;esnici/e identifikuju jednu ideju ili misao koju su odlu;ili da primijene ili jednu stvar koju bi voljeli da promijene u svojoj [koli. Pitajte u;esnike/ce da li neko od njih \eli da podijeli svoje misli sa ostalima u velikoj grupi.

Zaklju;ci sesije ●● Svako od nas u;i na druga;iji na;in. ●● Svijest o problemu i zastupanje prava na obrazovanje mogu pomo’i da se prevazi]u bilo kakve barijere s kojima se suo;avaju osobe s invaliditetom kad je u pitanju pristup obrazovanju. ●● Obrazovanje je ljudsko pravo za sve.

B. Nasilnici Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e razumjeti problem nasilja u [koli i mo’i da shvate kako se osje’aju oni koji su tom nasilju izlo\eni.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da identifikuju razli;ite tipove nasilja u [koli, kao i mogu’e na;ine da se interveni[e i da se nasilje sprije;i. Oni/e ’e postati svjesni da i sami imaju obavezu da na nenasilan na;in pomognu nekom ko je predmet nasilja.

Trajanje: 2 sata

Metode sesije: Igranje uloga, diskusija u velikoj grupi, aktivnost i prezentacija u maloj grupi

Materijali: Nijesu potrebni Napomena za moderatora/ku: Za vi[e aktivnosti koje govore o situacijama nasilja i zlostavljanja vidite Lekciju II: Nasilje i zlostavljanje (strane 34–43)

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Proces 1. KORAK: Uvod (5 minuta) Saop[tite u;esnicima/ama grupe da â&#x20AC;&#x2122;e kroz ovu aktivnost istra\ivati problem nasilja u [koli. Pitajte ko od njih \eli da objasni [to je to nasilje u [koli. Nasilje se de[ava kada neko namjerno povrijedi slabijeg od sebe. Nasilje koje se trpi u radnom okru\enju/na poslu jedan je oblik zlostavljanja. Ono mo\e biti fizi;ko (udaranje, gurkanje) ili verbalno/mentalno (prijetnja, zadirkivanje, uvrede), a obi;no se de[ava u [koli. Studije ra]ene [irom svijeta svjedo;e o visokom procentu djece (izme]u 20 i 60 procenata) koja su saop[tila da su u proteklih mjesec dana pretrpjela neko nasilje. Posebno osjetljivu kategoriju predstavljaju djeca sa smetnjama u razvoju. Izvor: Studija Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o nasilju prema djeci prilago]ena djeci i mladima (United Nations Secretary-Generalâ&#x20AC;&#x2122;s Study on Violence against Children Adapted for Children and Young People), Ujedinjene nacije, 2006.

2. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (15 minuta) Tra\ite od u;esnika/ca da formiraju grupe od po ;etiri do pet osoba. Neka svaka grupa navede i zapi[e po pet primjera nasilja u [koli. Tra\ite dva dobrovoljca za igranje uloga u situaciji nasilja. Oni/e treba da ostanu po strani dok u;esnici/e u okviru malih grupa naprave svoje spiskove i pregledaju dati scenario za igru uloga:

Scenario za igru uloga U;enik 1: (Prolazi [kolskim hodnikom, koristi [take.) U;enik 2: (Prolazi hodnikom i udara u u;enika 1) Hej, pazi kuda ide[! U;enik 1: Izvini,ti si udario u mene. U;enik 2: Ne, nisam. Nau;i da hoda[, hoâ&#x20AC;&#x2122;e[ li! (zakora;i ka u;eniku 1). {to misli[, ko si ti? U;enik 1: Ostavi me na miru. Nijesam ja ni[ta uradio. U;enik 2: {to ti je to u torbi? Ima[ li ne[to za jelo? Daj mi to! U;enik 1: Ne, to je moj ru;ak. Ne mo\e[ da mi ga uzme[! (Upla[eno.) U;enik 2: (Zgrabi ru;ak iz torbe) Ovo je sada moje. Tr;i, [to me ne stigne[! (Odlazi.) U;enik 1: (Tu\an, gleda u;enika 2 kako se udaljava.)

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

3. KORAK: Igra uloga (30 minuta) Okupite ponovo sve grupe. Neka svaka grupa predstavi po dva primjera zlostavljanja sa svog spiska. Zatim uklju;ite dva u;esnika koji su se prethodno javili da odglume uloge u datoj situaciji zlostavljanja. Pro;itajte slede’e: ●● Ova scena odigrava se u [kolskom hodniku, izme]u ;asova i prije pauze za ru;ak. Jedan od u;enika ima dje;iju paralizu i koristi [take da bi mogao da hoda. Zamolite “glumce“ da odigraju svoj scenario za igru uloga. Predlo\ite slede’a pitanja za diskusiju: ●● {to je od onoga [to ste vidjeli bilo zlostavljanje? ●● Kako ste se vi osje’ali zbog toga? ●● Ko je koga zlostavljao? ●● Da li ste ikada ranije prisustvovali sli;noj sceni? Kona;no, postavite sljede’a pitanja: ●● Za[to, po va[em mi[ljenju, dolazi do nasilja? ●● Kakvu korist nasilnik od toga ima?

4. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (20 minuta) Zamolite u;esnike/ce da se vrate svojim grupama i da igraju uloge iz jednog od svojih primjera. Zamolite ih da, osim situacije zlostavljanja, kroz igru uloga predstave i svoja rješenja. Na primjer, mogu predstaviti nekog u;enika koji govori u ime svog druga koji trpi nasilje, ili pak onog koji je zlostavljan kako o tome nekoga obavještava.

5. KORAK: Prezentacije malih grupa (45 minuta) Objasnite u;esnicima/ama da razmišljanje o mogu’nostima da se postupi na na;in koji ć’e pomo’i nekome ko je zlostavljan, može da podstakne djecu i mlade ljude da promijene, naj;eš’e pasivnu, ulogu posmatra;a. Predo;ite im sljede’e mogu’nosti da doprinesu promjeni te uloge: ●● Tako [to ne’ete samo baciti pogled, okrenuti se i oti’i (sklanjanje publike/javnosti). ●● Tako [to ’ete i u drugim prilikama pokazati ljubaznost prema osobi koja je bila zlostavljana. ●● Tako [to ’ete osobi koja je zostavljana jasno staviti do znanja da ne odobravate zlostavljanje i pitati je da li vi mo\ete ne[to da u;inite (da se vi obratite nekome za pomo’, ili da budete uz nju, ako to \eli sama da uradi.) ●● Tako [to ’ete ‘spasiti‘ u;enika/cu, npr., uhvativ[i ga/je za ruku uz re;enicu, tipa: “Hajde,ti nam treba[ za na[u igru!“ (ali, samo ako procijenite da takva intervencija nije rizi;na).

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

●● Tako [to ’ete svjedo;iti o onome [to se desilo potvr]uju’i rije;i u;enice koja je do\ivjela nasilje i time joj pokazati da je imala podr[ku. ●● Tako [to ’ete doprinijeti kulturi nenasilja u [koli - pravljenjem postera, pri;a ili filmova protiv nasilja. Izvor: Tekst Sue Ball,dostupan na: <www.bgfl.org/services/stopbullying/default.htm>; Teaching Expertise, vidjeti na: <www.teachingexpertise.com/articles/bullying-and-the-bystander-1615>.

Neka sada svaka od manjih grupa svim u;esnicima/ama predstavi svoju igru uloga. U okviru velike grupe pokrenite raspravu o prikazanim rje[enjima za situacije zlostavljanja. Nakon svake igre uloga, razmotrite sljede’e pitanja: ●● {to se od onoga [to smo vidjeli mo\e nazvati nasiljem u [koli? ●● Kako ste se povodom toga osje’ali? ●● Ko je koga zlostavljao? ●● Kako je nasilje prekinuto? ●● Mislite li da biste se vi mogli na’i u ulozi nekoga ko poma\e zlostavljanoj osobi? ●● Mislite li da bi vam u takvoj situaciji pomogli primjeri aktivne uloge posmatra;a, koji su vam ranije predo;eni? Navedite nekoliko na;ina da se nasilje zaustavi: ●● Tražiti da škole usvoje pravila ponašanja koja uklju;uju obavezu jednakog tretmana za sve u;enike/ce i nastavno osoblje. Osigurati da sa ovim pravilima ponašanja budu upoznati svi u školi i da u;enici/e mogu slobodno da prijave slu;ajeve zlostavljanja. ●● Promovisati jednako poštovanje prema svima zajedno sa nastavnicima/ama koji takav odnos pokazuju sopstvenim primjerom. ●● Raditi na podizanju nivoa svijesti o nasilju u školi kao posebnom obliku nasilja i zlostavljanja. Napraviti i u školskim hodnicima oka;iti postere koji ukazuju na ozbiljnost problema nasilja u školi, kao jednog oblika zlostavljanja. (Poželjno je da na posterima bude slogan tipa poštovanje za sve.)

6. KORAK: Sumiranje (5 minuta) Ponovite da svako ima pravo na obrazovanje i da to uklju;uje i osje’aj sigurnosti. Nasilje u školi je oblik zlostavljanja i smatra se diskriminacijom. Svi smo odgovorni za spre;avanje nasilja u školi.

Zaklju;ci sesije ●● Nasilje u [koli je oblik zlostavljanja. ●● Svako treba da se osje’a sigurnim u [koli. ●● Djeca su podložnija zlostavljanju ukoliko su u nekom riziku. Smetnje u razvoju ne podrazumijevaju obavezno ve’u osjetljivost na zlostavljanje; to umnogome zavisi od na;ina na koji škole i mladi prihvataju potpuno uklju;ivanje djece sa smetnjama u razvoju u školsku zajednicu. Izvor: Studija Generalnog sekretara Ujedijenih nacija o nasilju prema djeci prilago]ena djeci i mladima (United Nations Secretary-General‘s Study on Violence against Children Adapted for Children and Young People), Ujedinjene nacije, 2006.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

C. Na[ razred Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e istra\ivati mogu’nosti da se [kolska svakodnevica u;ini inkluzivnijom kada su u pitanju potrebe djece sa smetnjama u razvoju.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti sposobni da identifikuju razli;ite na;ine da u školske aktivnosti, ra;unaju’i i vrijeme za jelo i igru, uklju;e sve u;enike i u;enice. U;esnici/e ’e postati svjesni svih prednosti koncepta inkluzivno obrazovanje za sve.

Trajanje: 1 sat i 15 minuta

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi, aktivnosti male grupe i predstavljanje male grupe

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Process 1. KORAK:Uvod (5 minuta) Saop[tite u;esnicima/ama da ’e se u ovoj aktivnosti baviti inkluzivnim radionicama. Pod inkluzivnim radionicama podrazmijevaju se u;ionice ili škole u kojima su u;enici/e sa razli;itim sposobnostima dobrodošli. To su sredine koje promovišu koncept u;enja za sve, pružajući podršku u;enicima/cama sa smetnjama u razvoju i ostalima da zajedno u;e i napreduju.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (15 minuta) Postavite u;esnicima/ama sljede’a pitanja, a njihove odgovore zapi[ite na tabli ili flip-;artu: ●● Kako izgleda va[ uobi;ajeni dan u [koli? ●● Koje stvari ;ine va[u svakodnevicu? Zapamtite da naglasite rutinske stvari kao što je odlazak u školu, ru;ak, boravak u klubu, bavljenje sportom i rekreacija.

3. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (20 minuta) Zamolite u;esnike/ce da formiraju grupe od ;etvoro do petoro djece. Neka svaka grupa izabere po jedan od stalnih segmenata uobi;ajenog školskog dana. Bilo bi dobro da svaka grupa napravi svoj spisak razli;itih “rutina“ – dolazak u školu, odmor, ;as muzike, itd.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Neka se sada svaka grupa fokusira na odre]enu vrstu smetnje (ošte’enja vida, ošte’enja sluha, fizi;ke, intelektualne smetnje) i neka u svoj zamišljeni primjer rutinske školske aktivnosti uklju;i nekog u;enika ili u;enicu sa smetnjama u razvoju. U;esnici/e mogu birati razli;ite na;ine da predstave svoj primjer: kroz crtanje i slikanje, igranjem uloga ili pisanjem kratkog eseja (jedan pasus) o nekom svom ;asu. Podsjetite u;esnike/ce da informacija, kao i fizi;ki prostor, moraju biti pristupa;ni (vidi Kontrolni popis pristupa;nosti na strani 52).

4. KORAK: Prezentacije u maloj grupi (35 minuta) Neka svaka grupa prikaže svoje inkluzivne aktivnosti svim u;esnicima/ama velike grupe. Ukažite na pozitivne i kreativne inkluzivne tehnike i, ako je potrebno, dajte svoje predloge. Podstaknite i druge u;esnike/ce da urade isto.

Zaklju;ci sesije ●● Svi u;esnici/e imaju koristi od inkluzivne u;ionice. ●● U;enici/e sa smetnjama u razvoju treba da budu uklju;eni u sve školske aktivnosti: ;asove, ru;ak, bavljenje sportom/fizi;ko obrazovanje i umjetnost.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Valeria D‘Avola, 13, Italija

Lekcija IV: Promjene u dru[tvu

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Zastupanje i akcija Logi;ki okvir i sadr\aj Sljede’e aktivnosti treba da pomognu u;esnicima/ama da identifikuju oblasti u kojima je potrebno napraviti promjene kako bi se ostvarilo poštovanje ljudskih prava i poboljšao kvalitet života svih ljudi. U;esnici/e ’e se upoznati sa karakteristikama djelotvornog zastupanja. Oni/e ’e tako]e biti osposobljeni da osmisle planove za podizanje nivoa svijesti i preduzimanje mjera protiv isklju;enosti. Javno zastupanje i monitoring/pra’enje ljudskih prava osoba s invaliditetom bi’e dovedeni u jasnu vezu. :lan 8:

Podizanje nivoa svijesti Vlade treba da obrazuju sve ljude o pravima i dostojanstvu osoba s invaliditetom i njihovim dostignu’ima i vještinama. One su pristale da se bore protiv stereotipa, predrasuda i radnji koje mogu povrijediti ljude s invaliditetom. Tvoja škola, na primjer, treba da promoviše poštovanje osoba s invaliditetom, ;ak i me]u veoma malom djecom. Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

:lan 33:

Pra’enje Svaka vlada koja je ratifikovala Konvenciju mora izvještavati o svom napretku ka ostvarivanju obaveza iz Konvencije. Organizacije gra]anskog društva moraju biti uklju;ene u pra’enje implementacije Konvencije. Izvor: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Ujedinjene nacija, 2006.

:lan 34:

Komitet o pravima osoba s invaliditetom Vlade zemalja koje su ratifikovale Konvenciju formira’e Specijalni komitet o pravima osoba s invaliditetom. Komitet ’e se redovno sastajati kako bi se osiguralo da se Konvencija poštuje, kako bi dao odgovore na mnoga pitanja i usmjerio aktivnosti država i zajednica u pravcu zaštite prava osoba s invaliditetom. Izvor: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Ujedinjene nacija, 2006.

:lan 35:

Izvje[taji i komiteti Svaka zemlja potpisnica Konvencije dužna je da Specijalnom komitetu redovno dostavlja izvještaje o ostvarenom napretku u zaštiti prava osoba s invaliditetom. Izvor: Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, Ujedinjene nacija, 2006.

Op[ti ciljevi Na kraju ovih aktivnosti, u;esnici/e ’e biti u stanju da: ●● razumiju da su aktivnosti zastupanja i aktivnosti na podizanju nivoa svijesti osnovne konponente djelotvornih akcija za promjene, ●● prepoznaju osobine djelotvornih zastupnika, ●● identifikuju promjene koje djeca i adolescenti mogu da naprave u svom domu, [koli ili zajednici, ●● jasno prepoznaju od ;ega treba krenuti i koje konkretne mogu’nosti treba iskoristiti kako bi se pobolj[ala pristupa;nost i inkluzivni karakter njihovih zajednica, TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● urade akcione planove za dru[tvene promjene, ●● preuzmu obavezu preduzimanja konkretnih aktivnosti.

Trajanje 4 sata i 15 minuta

Sesije A. Podizanje nivoa svijesti B. {to je zastupnik? C. Planiranje akcije

A. Podizanje nivoa svijesti Kratak opis sesije Ova sesija treba da osposobi u;esnike/ce da djeluju i slobodno razvijaju razne konkretne ideje za podizanje nivoa svijesti o invaliditetu.

Cilj: Do kraja sesije u;esnici/e ’e biti sposobni da daju konkretne ideje za podizanje nivoa svijesti o invaliditetu.

Trajanje: 45 minuta

Metoda sesije: Spontano kreiranje ideja

Materijali: Flip-;art

Proces 1. KORAK: Spontana razmjena ideja (30 minuta) Postavite u;esnicima/ama grupe sljede’a pitanja: ●● Da li dru[tvo (na[a zajednica) treba da promijeni svoje stavove prema invaliditetu? ●● Na koji na;in mo\emo mijenjati dru[tvo? ●● Kako mo\emo doprinijeti podizanju nivoa svijesti o pravu osoba s invaliditetom da budu u potpunosti uklju;eni u \ivot zajednice? Spontano nabacujte ideje o na;inima podizanja nivoa svijesti o invaliditetu.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

2. KORAK: Sumiranje (15 minuta) Sumirajte i potvrdite predstavljene ideje o na;inima podizanja nivoa svijesti o invaliditetu. Zatražite od u;esnika/ca da izaberu ideju i osmisle strategiju postizanja neke konkretne promjene.

Zaklju;ci seanse: ●● Budite pozitivni i podsticajni u svojim izjavama. Koristite ohrabruju’e fraze poput: mm Mi mo\emo to da uradimo! mm Ako djelujemo timski, mo\emo ostvariti sve! mm Mo\emo napraviti promjene u dru[tvu. To zavisi od nas! ●● Budite fleksibilni i pratite ideje grupe. Poku[ajte da spontano do]ete da nekih jednostavnih ideja, kao i do onih kompleksnijih. ●● Naglasite da se neke ideje mogu ostvariti kroz individualno djelovanje (na primjer, tako što se prema svima odnosimo s poštovanjem), a da neke zahtijevaju grupnu akciju (na primjer, organizovati sastanak sa nadležnima za obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i nauke, i zalagati se da se nekom/j u;eniku/ ci sa smetnjama u razvoju omogu’i da poha]a školu). ●● Potra\ite saveznike i partnere. ●● Uvjek imajte plan. Defini[ite specifi;ne rezultate koje \elite da postignete svakom svojom pojedina;nom akcijom.

Podizanje nivoa svijesti o invaliditetu ●● Kreirajte postere na temu ljudi koji uživaju svoja ljudska prava. Neka na njima budu prikazani i ljudi s invaliditetom. Postavite ove postere na razna mjesta u va[oj zajednici. Neka pri dnu postera bude slogan tipa Inkluzija za sve. ●● Razgovarajte s prijateljima i ;lanovima svoje porodice o pravima osoba s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu. Podijelite sa njima znanje koje ste stekli tokom ovog programa. ●● Pokažite svoju svijest kroz djelovanje. Ako ;ujete da neko pri;a bez poštovanja o osobi s invaliditetom, razgovarajte s njim. Pri tome uvijek vodite ra;una o tome da se i prema onima koje želite da edukujete odnosite s poštovanjem. ●● Obratite se vlasnicima radnji, upravama škola i stambenih zgrada u vašoj zajednici; zahtijevajte da izgrade pristupne rampe i da svoje zgrade u;ine pristupa;nim. ●● Napravite organizaciju ili grupu koja uklju;ije osobe s invaliditetom. ●● Svjedo;ite o konkretnim kršenjima ljudskih prava u vašoj zajednici, vode’i pri tome ra;una o sigurnosti žrtava (ne treba objelodanjivati njihova imena); iskoristite prikupljene podatke kako biste uticali na svijest ljudi i doprinijeli promjenama. ●● Obratite se lokalnim ili nacionalnim medijima i zatražite da naprave pri;u o pravima osoba s invaliditetom i o zna;aju inkluzije. ●● Kreirajte bilten ili osmislite kolumnu u lokalnim novinama koja ’e se baviti pravima osoba s invaliditetom. ●● Borite se za svoja prava. Li;nim zastupanjem sopstvenih prava možete najubjedljivije uticati na svijest ljudi. Izborite se za svoja prava, budite nezavisni, uklju;ite se potpuno u život vaše zajednice i škole – dajte primjer drugima. ●● Javno istupajte protiv svega u vašoj zajednici što može predstavljati barijeru za uklju;ivanje svih. Ako se zalažete za uklanjanje barijera, budite spremni da predložite alternativna rješenja. ●● Izgradite partnerske odnose sa donosiocima odluka kako biste dobili mo’ne saveznike za svoju misiju. TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● Budite realni i imajte konkretna o;ekivanja od svake vaše akcije za promjenu. Osmislite akciju tako što ’ete na po;etku birati neke lakše ostvarive zadatke – time ’ete nagovijestiti pozitivan trend i podsta’i entuzijazam medju drugima.

B. {ta je zastupnik? Kratak opis sesije Kroz ovu aktivnost u;esnici/e ’e razumjeti osnovnu definiciju zastupanja i znati koje karakteristike jedan zastupnik ljudskih prava treba da ima.

Cilj: Na kraju ove aktivnosti u;esnici/e ’e biti u stanju da prepoznaju osnovne elemente javnog zastupanja, uklju;uju’i svijest o ljudskim pravima, svijest o sopstvenoj ulozi i svijest o akciji. U;esnici/e ’e se upoznati sa temeljnim karakteristikama dobrog zastupnika i mo’i da prepoznaju razne oblike zastupanja.

Trajanje: 1 sat

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Proces 1. KORAK: Uvod (15 minuta) Saopštite u;esnicima/ama grupe da ’e ova aktivnost istraživati smisao i zna;aj zastupanja, kao i njegovu ulogu u ostvarivanju promjena. Predo;ite im da ’e, bez zastupanja i akcije, sve aktivnosti i znanja koja su stekli biti beskorisni. Ako želimo svijet jednakosti za sve, svi moramo postati odgovorni zastupnici ljudskih prava i pokušati da proizvedemo promjene. Neka u;esnici/e koji to žele, navedu neke od zaklju;aka/saznanja do kojih su došli kroz nekoliko prethodnih aktivnosti. Na osnovu toga napravite spisak napomena za sljede’u aktivnost: Planiranje aktivnosti.

2. KORAK: Diskusija u velikoj grupi (30 minuta) Definišite zastupanje. Napišite definiciju na tabli ili flip-;artu i potom je glasno pro;itajte.

Zastupanje je aktivnost usmjerena na ostvarivanje pozitivnih promjena. Ta aktivnost obi;no uklju;uje mnoge ljude i/ili organizacije koji imaju zajedni;ku viziju promjene i zajedno rade na njenom ostvarivanju. Navedite primjer Ujedinjenih nacija, koje su sara]ivale sa mnogim zemljama i organizacijama kako bi izradile Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Ako neki u;esnici žele da navedu zajedni;ke ciljeve svih koji su radili na kreiranju Konvencije, zabilježite njihove navode na tabli ili flip-;artu.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Zajedni;ki ciljevi: mm Izgraditi pravedan svijet u kome ’e osobe s invaliditetom u\ivati ista ljudska prava i osnovne slobode kao svi ostali. mm Obezbijediti pravni okvir za zastupanje i postizanje ovih prava. Istaknite da ljudi mogu zastupati sebe (samozastupanje), svoje prijatelje, porodicu, svoju zajednicu. Zastupanje se može vršiti individualno ili udruženo sa ljudima s invaliditetom i njihovim prijateljima. Dobar zastupnik mora biti svjestan svoje uloge, znati svoja prava i biti odlu;an da preduzme akcije za njihovo ostvarivanje. Izvor: Ljudska prava. DA! Akcija i zastupljanje prava osoba s invaliditetom (Human Rights. YES!, Action and advocacy on the rights of persons with disabilities), Centar za ljudska prava, 2007; za detalje vidite: <www.humanrightsyes.org>.

Tražite od u;esnika/ca da vizualizuju svoja iskustva u zastupanju, odnosno da se prisjete nekih svojih zastupni;kih napora/akcija. Mogu tako]e zamislitii nekog sa kim su bili u istom zastupni;kom „timu“ ili pak nekog za koga znaju da se borio za ljudska prava i mijenjao stvari. Na tabli ili papiru napišite rije; zastupati i zaokružite je. Postavite u;esnicima/ama grupe sljede’a pitanja, a odgovore zapišite na flip-;artu: ●● {to zastupnik treba da radi? ●● Koje su karakteristike dobrog zastupnika? ●● Na koje se sve na;ine ljudi mogu baviti zastupljanjem? Primjeri: Zastupnici ●● ne zadirkuju niti ismijavaju osobe s invaliditetom ●● bore se za njih kada vide ili saznaju da su do\ivjeli maltretiranje ●● bore se za ljudska prava ●● preduzimaju akcije ●● organizuju grupe za akciju

Lisa Lavoie

poštuje druge

ne maltretira druge

prijatelj je sa raznim osobama

bori se za svoja prava

pravi planove za promjenu

Zastupnik

Zastupnik preduzima akcije

radi sa drugima

sluša

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

●● slu[aju ●● prijateljski se odnose prema svim ljudima

3. KORAK: Posve’enost (15 minuta) Neka u;enici/e dopune sljede’u re;enicu (usmeno ili pismeno):

“Jedan od na;ina na koji sam ja zastupnik jeste _____________________________.” Sumirajte odgovore i konstatujte da vaša grupa jeste zastupni;ki tim. Istaknite da rade’i zajedno svi možemo doprinijeti promjenama i u;initi svijet boljim i pravednijim mjestom za sve, uklju;uju’i i osobe s invaliditetom. U narednoj aktivnosti razmatra’e se koraci za preduzimanje akcije.

Zaklju;ci sesije ●● Svako od nas mo\e biti zastupnik. ●● Zastupanje podrazumijeva uvo]enje promjena i preuzimanje obaveze za preduzimanje akcija. ●● Kao zastupnik, možete djelovati individualno i svakodnevno, ili pak u okviru nekog tima/organizacije za zastupanje. ●● Da bismo napravili pravedan svijet, moramo da govorimo o ljudskim pravima i da ih zastupamo. ●● Svi moraju zajedni;ki da djeluju.

C. Planiranje aktivnosti Kratak opis sesije U ovoj sesiji u;esnici/e ’e odrediti podru;ja u kojima je zastupanje potrebno i gdje je mogu’e napraviti konkretne promjene. U;esnici/e ’e tako]e u;iti kako treba osmisliti plan za akciju da bi se postigle promjene.

Cilj: Na kraju sesije u;esnici/e ’e biti u stanju da odrede korake u planiranju akcije: prepoznavanje oblasti koju treba promijeniti, prikupljanje informacija, pravljenje koraka za akciju, preduzimanje akcije i njeno pra’enje. Kroz igru uloga, u;esnici/e ’e objašnjavati i obrazlagati izbor odre]ene oblasti. Svako od u;esnika/ca treba da pokaže odlu;nost i posve’enost preduzimanju akcije za promjenu.

Trajanje: 2 sata i 30 minuta

Metode sesije: Diskusija u velikoj grupi, aktivnosti u maloj grupi i prezentacije u maloj grupi

Materijali: Tabla i kreda ili flip-;art i markeri

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Proces 1. KORAK: Uvod (15 minuta) Podsjetite u;esnike/ce na spisak napomena o nau;enom, koji ste napravili u okviru prethodne akivnosti (1. KORAK). Pregledajte ga zajedno i utvrdite što su u;esnici/e rekli da su nau;ili kroz aktivnosti u ovom vodi;u. Objasnite u;esnicima/ama da ’e u ovoj aktivnosti u;iti o preduzimanju akcija. Naglasite da je, u;estvovanjem u ovim aktivnostima i u;enjem o sebi i drugima, svako od njih ve’ preduzeo odre]enu akciju. Sada ’e nau;ti kako da primijene znanje koje su stekli kroz aktivnosti u grupi kako bi ono moglo da zaživi u njihovom svakodnevnom životu! Nakon pregledanja liste nau;enog, tražite od u;esnika/ca da odrede teme/oblasti koje zahtijevaju promjene. Tema/oblast treba da se odnosi na ljudska prava osoba s invaliditetom, na primjer obrazovanje, zdravstvo, sport ili rekreacija. U;esnici/e treba da navedu prepreke ostvarivanju ovih ljudskih prava i ponude rješenja – obezbje]ivanje rampe za pristup prodavnici, omogu’avanje djeci sa smetnjama u razvoju da idu u školu... Zapi[ite odgovore u;enika/ca na tabli ili flip-;artu.

2.KORAK: Koraci za akciju (30 minuta) Podsjetite u;esnike/ce da zastupanje po;inje svješ’u o jednakim pravima za sve i sviješ’u o sebi. Ono tako]e podrazumijeva preduzimanje akcije na razli;itim nivoima (ku’a, škola, zajednica, vlada). Objasnite grupi da vlade koje su ratifikovale Konvenciju moraju provjeravati svoj napredak u ispunjavanju obaveza preuzetih Konvencijom. One su obavezne da o napretku u implementaciji Konvencije podnose pisane izvještaje Specijalnom komitetu Ujedinjenih nacija. U radu na ovom izvještaju imaju pravo da u;estvuju osobe s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu. Komitet ’e pregledati ove izvještaje i dati vašoj vladi dalje smjernice kako bi se prava osoba s invaliditetom bolje zaštitila i unaprijedila. Najavite u;esnicima/ama da ’e se sada upoznati sa koracima u planiranju akcije. Neka formiraju male grupe kako bi uradili akcioni plan na temu po svom izboru (podsjetite ih na izvještaj – odgovore napisane na tabli).

Akcioni planovi: 1. {ta \elite da promijenite? a. Odredite jedno pitanje/problem ili prepreku koje vi ili vaša grupa želite da promijenite/uklonite.

b. Analizirajte oblast u kojoj je promjena potrebna. Da li vi mijenjate:

Stavove?

II.

Fizi;ke barijere?

III.

Informacione barijere?

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Promjena ’e se dogoditi na nivou:

IV.

Vlade (zakoni, policija)

Dru[tva

VI.

Zdravstva

VII.

Obrazovnog sistema

VIII. Pojedinaca

ili porodica

2. Govorite!

a. Opi[ite problem/prepreku tako [to ’ete odgovoriti na sljede’a pitanja:

II. Na koga taj problem uti;e?

III.

Na koji na;in taj problem uti;e na va[a ljudska prava? {to su mogu’i uzroci?

b. P ovežite ovaj problem/prepreku sa pravima osoba s invaliditetom, imaju’i u vidu ljudska prava navedena u Konvenciji.

Koja su ljudska prava povrije]ena?

c. Na koji na;in ovaj problem uti;e na \ivot osoba s invaliditetom?

d. Na koji na;in rje[avanje ovog problema unapre]uje \ivot osoba s invaliditetom?

e. Koje je specifi;ne akcije mogu’e sprovesti kako bi se ovaj problem po;eo rje[avati?

f. Ko treba da bude uklju;en u sprovo]enje tih akcija?

Napomena za moderatora/ku: Ovog puta ’e uloge igrati u;esnici/e malih grupa. Zatražite od njih da odrede dva ;lana grupe koji ’e u igri uloga biti zaduženi za problem (u;itelj/ica, ;lan/ica zajednice, službenik/ca lokalne uprave). Neka ostali ;lanovi grupe sumiraju odgovore na gornja pitanja i potom predo;e i objasne problem osobama koje su za to zadužene.

3. Prikupite informacije

a. Koji zakoni vas [tite i podr\avaju uskra’ena prava?

b. Kojim podacima mo\ete da potkrijepite svoj stav da je to pravo uskra’eno?

c. Odredite potencijalne saveznike (ljude koji ’e vam pomo’i i podr\ati vas u rje[avanju ovog problema).

d. Koje je korake potrebno napraviti da bi se preduzela akcija?

e. Ko ’e preduzeti ove korake?

f. Kada ’e ovi koraci biti ostvareni?

Na koje na;ine mo\ete da sara]ujete kako bi ste postigli svoje ciljeve?

4. Plan za akciju

Koristite dodatni materijal sa akcionim planom ili pitanja iz dodatnog materijala na kraju ove aktivnosti.

Napomena za moderatora/ku: Za mlade koji ne znaju da pi[u, akcioni plan mo\e biti napravljen u slikama (crte\ima). Pitanja se mogu ;itati naglas.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

5. Preduzimanje akcije

ada je vrijeme za pra’enje akcionog plana i preduzimanje akcije. Primijenite S korake koje ste identifikovali kao potrebne i napravite promjene u dru[tvu.

6. Pra’enje rezultata

a. Svaku zastupni;ku aktivnost treba pratiti i bilje\iti rezultate. Ako to ne radimo,

ne’emo posti’i cilj. Pogledajte sljede’a pitanja kako bi ste procijenili va[u akciju.

I. Da

li ste ispunili akcioni plan? {ta je bilo uspje[no? {ta je predstavljalo izazov?

II.

Ako ste postigli svoj cilj:

{ta vam je pomoglo da uspijete?

Mo\ete li da koristite istu strategiju i za druge ciljeve?

Ako nijeste postigli svoj cilj:

III.

oje promjene je potrebno napraviti u akcionom planu da bi se K postigao cilj?

2. Da li vam je potrebno vi[e resursa? :lanova grupe? Saveznika? Da li je potrebno da prikupite ne[to vi[e informacija?

3. Koji su va[i sljede’i koraci u akciji? Da li jo[ ne[to treba uraditi? Kako ’ete odr\ati svoj cilj/postignutu promjenu?

Izvor: Ljudska prava. Da! Akcija i zastupanje osoba s invaliditetom (Human Rights. YES!, Action and advocacy on the rights of persons with disabilities), Centar za ljudska prava, 2007; za detalje vidite: <www.humanrightsyes.org>.

3. KORAK: Aktivnost u maloj grupi (45 minuta) Neka u;esnici/e formiraju grupe od po ;etiri do pet osoba. U;esnici/e svake grupe treba da završe prethodno navedene zadatke/korake 1-4 akcionog plana. Podsjetite u;esnike/ ce da po;nu sa prvim korakom i da se akcija uvijek odvija postepeno, korak po korak. Obilazite u;esnike/ce dok rade i pomozite im da završe korake 1-4.

4. KORAK: Prezentacije malih grupa (1 sat) Zamolite u;esnike/ce malih grupa da se pridruže ve’oj grupi i predstave svoje akcione planove. Neka u;esnici/e velike grupe prokomentarišu svaki od predstavljenih planova. Važno je da obrate pažnju na sljede’e: ●● Da li je akcioni plan zami[ljen razumno? Je li postavio ostvarljive ciljeve? ●● Da li je akcioni plan izvodljiv? Da li su resursi projektovani dobro (vrijeme, novac, saveznici, informacije) da bi plan bio ostvaren?

Zaklju;ci sesije ●● Akcija se izvodi korak po korak. ●● Timski rad i saradnja va\ni su za ostvarenje promjene. ●● Svi treba da se obave\u na preduzimanje akcije: ;ak i mali korak dovodi do neke promjene. ●● Zapamti da je tvoj korak – tvoj udio zna;ajan dio ve’e pri;e. TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

AKCIONI PLAN ZASTUPANJA Preporu;ujemo da na svakom sastanku svaka grupa popuni po jedan Akcioni plan. Akciona grupa: ______________________________ Datum: ________

Promjena koju treba sprovesti

Akcije

Od strane koga

Do kada

Potrebni resursi

Datum preduzimanja akcije

Pra’enje rezultata

Koji tip promjene treba sprovesti da bi se ostvarilo po[tovanje prava i jednakost?

Koji je tip akcije potreban da bi do te promjene do[lo?

Ko ’e sprovesti akciju?

Do kog datuma ’e akcija biti sprovedena?

Koji su finansijski, materijalni i ljudski resursi potrebni za sprovo]enje akcije?

Kada je akcija preduzeta?

Koje je de[avanje akcija proizvela?

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Lekcija V: Va[e povratne informacije su va\ne! Sada, kada ste nau;ili dosta o ljudskim pravima i razli;itim mogu'nostima, možete pomo’i da svijet postane mjesto gdje se poštuje razli;itost svakog pojedinca. Ljudska prava pripadaju svima, uklju;uju’i i osobe s invaliditetom! Molimo vas da navedete pet stvari koje ste nau;ili iz ovog vodi;a:

1) _______________________________________________________________________________ 2) _______________________________________________________________________________ 3) _______________________________________________________________________________ 4) _______________________________________________________________________________ 5) _______________________________________________________________________________ {to vam se najvi[e dopalo u ovom vodi;u?

_________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ _________________________________________________________________________________ {to vam se nije dopalo u ovom vodi;u?

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Recite nam! {ta mislite o vodi;u? Odli;an

U redu

Lo[ Da li biste \eljeli jo[ ne[to da ka\ete o ovome?

U cjelini (uop[te)

Grupne aktivnosti

Sesija o zastupanju

Slike

Jezik/rije;i koje su kori[’ene

Popunjen obrazac mo\ete poslati na adresu: UNICEF Crna Gora Vladike Danila 28 20 000 Podgorica

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Glavni termini kori[’eni u ovom vodi;u

Pristupa;nost – imati pristup prevozu, mjestima i informacijama, živjeti u zajednici koja vam ne uskra’uje pristup zbog vašeg invaliditeta. Zastupanje – aktivnost zalaganja za postizanje pozitivne promjene. Obi;no uklju;uje više osoba i/ili organizacija koje rade zajedno na ostvarenju zajedni;ke vizije promjene. Pomo’ne tehnologije/pomagala – pomažu da uradite stvari koje ina;e ne biste mogli uraditi (npr., kre’ete se koriste’i invalidska kolica, imate ve’a slova na ekranu kompjutera jer koristite softverska rješenja za slabovide…). Nasilje u [koli – dešava se kada neko namjerno povrijedi slabijeg od sebe. Nasilje predstavlja jedan vid zlostavljanja, a može biti fizi;ko (udaranje, guranje) ili verbalno/ mentalno (prijetnje, zadirkivanje, uvrede) i obi;no se dešava u školi. Djeca sa smetnjama u razvoju osjetljivija su na nasilje u školi. Zlostavljanje djece – svaka vrsta povre]ivanja djeteta. To može biti zanemarivanje djece, fizi;ko, seksualno ili mentalno nasilje od strane nekog ko je odgovoran za njih, odnosno ko ima mo’ ili kontrolu nad njima i u koga bi trebalo da imaju povjerenja. Komisija – grupa ljudi izabranih da rade zajedno, odnosno tijelo koje se osniva da bi se obezbijedilo da vlade poštuju odre]enu konvenciju. Komunikacija – dijeliti informacije sa drugima; ;itati, govoriti i razumjeti koriste'i multimedijalni prikaz informacija, format s velikim slovima, Brajevo pismo, gestovni jeziki ili uz pomo’ nekoga ko nam ;ita naglas. Zajednica – grupa ljudi koji \ive u istoj oblasti. Tako]e ozna;ava osobe koje imaju zajedni;ka interesovanja ili brige. Konvencija – dogovor zemalja da ’e se pridržavati istog zakona o nekom konkretnom pitanju. Kada je zemlja potpiše i ratifikuje (odobri), konvencija postaje zakonska obaveza i usmjerava aktivnosti vlade. Kao rezultat, vlasti ;esto prilago]avaju i mijenjaju svoje zakone da bi podržale ciljeve odre]ene konvencije. Dizajn za sve – poštovanje standarda prostorne i informacijske pristupa;nosti kako bi što više ljudi – bez obzira na svoje sposobnosti ili invaliditet – imalo nesmetan pristup zgradama, raznim programima i proizvodima. Dostojanstvo – poštovati sebe kao ljudsko bi’e. Biti tretiran s dostojanstvom, zna;i uživati poštovanje drugih. Diskriminacija – nepravedno postupanje prema nekoj osobi ili grupi, motivisano njihovom rasom, religijom, rodom, nekom drugom razlikom ili invaliditetom. Diskriminacija obuhvata i uskra’ivanje razumne adaptacije – opravdanog zahtjeva za prilago]avanje prostora. TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Diskriminacija po osnovu invaliditeta – kada se prema nekim osobama ne postupa pravedno, ili su isklju;ene zato što imaju invaliditet. Ljudska prava – svako na ovom svijetu ima pravnu zaštitu koja mu osigurava da uživa poštovanje, slobodu i mogu’nosti koje mu kao ljudskom bi’u pripadaju. Niko ne treba da bude isklju;en. Svako ljudsko bi’e ima pravo na život i dostojanstvo. Sva djeca, bez obzira na to u kojem dijelu svijeta žive, imaju pravo na hranu i zdravstvenu zaštitu, pravo da idu u školu i da im bude dozvoljeno da bez straha izraze ono što osje’aju. Uklju;enost – ne zna;i uklapanje osoba s invaliditetom u postoje’e strukture, ve’ transformisanje sistema kako bi postali inkluzivni za sve. Inkluzivne zajednice uvode mjere za pružanje podrške svoj djeci – kod ku’e, u školi i u njihovim zajednicama. Kada postoje barijere, inkluzivne zajednice mijenjaju na;in na koji su organizovane kako bi zadovoljile potrebe sve djece. Inkluzivne u;ionice – u;ionice ili škole u kojima su u;enici/e sa razli;itim sposobnostima dobrodošli. To su sredine koje promovišu koncept u;enja za sve, pružaju’i podršku u;enicima/ama sa smetnjama u razvoju i svima ostalima da zajedno u;e i napreduju. Nejednakost – situacija u kojoj ljudska prava nijesu jednaka za sve. Nejednakost podrazumijeva postojanje razlike, ali i stava da neko vrijedi vi[e ili ima više nego neko drugi. Nejednakost mo’i zna;i da neka osoba ima mo’ nad drugom osobom. Institucije – mjesta u kojima grupa djece (ili odraslih) živi zajedno i gdje o njima vode brigu odrasli koji nijesu dio njihove biolo[ke porodice. Domovi za djecu bez roditeljskog staranja su jedan vid institucija. Institucija je posljednje mjesto u kojem bi dijete trebalo da odrasta. Djecu treba smještati u institucije samo ako ne postoji drugi na;in brige o njima. Kada djeca moraju da idu u institucije, ta mjesta moraju biti sigurna i štititi ih. Jezik – na;in na koji odre]ena grupa ljudi komunicira. Može se odnositi na govor, rije;i, znake ili neka druga sredstva komunikacije. Preambula – prvi, uvodni pasus konvencije. U preambuli se objašnjava potreba za postojanjem konvencije. Ratifikacija – nastaje kada potpisana konvencija ili sporazum budu zvani;no odobreni od strane neke države i postanu zakon u toj zemlji. Razumne adaptacije – sprovo]enje promjena kako bi se ne;emu moglo lakše pristupiti. Na primjer, izgradnja pristupne rampe, ;ime se omogu’ava lakši ulazak u zgradu; postojanje lifta uz pomo’ kojeg možete pristupiti gornjem ili donjem nivou zgrade. Po[tovanje – poštovanje jednih od strane drugih zna;i postojanje volje da se prihvate razlike medju ljudima, ;ak i ako izgledaju druga;ije od vas, imaju drugu religiju ili dolaze iz druge zemlje. To tako]e zna;i da va[e postupanje prema drugim ljudima treba da bude onakvo kako biste vi voljeli da se oni odnose prema vama. Socijalni model invaliditeta – pristup koji se fokusira na eliminisanje barijera koje postavlja društvo ili fizi;ko okruženje, a koje ograni;avaju osobu da uživa svoja ljudska prava. To podrazumijeva promovisanje pozitivnih stavova, mijenjanje pristupa

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

objektima kako bi postali pristupa;ni za sve i pružanje informacija na na;in koji svi mogu razumjeti.

UNICEF – Fond za djecu Ujedinjenih nacija. Dio je sistema Ujedinjenih nacija, a bavi se pravima djece, njihovim opstankom, razvojem i za[titom. Misija UNICEF-a jeste da svijet postane bolje, sigurnije i prijateljskije mjesto za djecu, a time i za sve ljude. Ujedinjene nacije – me]unarodna organizacija koju su formirale vlade 192 dr\ave ;lanice, koje rade zajedno na izgradnji mira i pravde u svijetu. UN su formirane 1945. godine, s ciljem da se preduprijede ratovi, za[tite ljudska prava i obezbijedi mjesto na kojem ’e se sve zemlje svijeta okupljati da razgovaraju o va\nim pitanjima i problemima koji se ti;u svih. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima potpisana je 10. decembra 1948. godine. Potpisale su je sve zemlje ;lanice Ujedinjenih nacija i time deklarisale zajedni;ku posve’enost borbi za za[titu prava svih ljudi. Iako nije konvencija, Deklaracija se danas smatra me]unarodnim zakonom. Nasilje se doga]a kada neko namjerno, a ne slu;ajno, koristi svoju snagu ili poziciju kako bi povrijedio nekog drugog. Nasiljem se smatraju i prijetnje nasiljem, djela koja nas povre]uju, ali i ona koja mogu da nas povrijede. Ne trpi samo na[e tijelo povrede; neko mo\e povrijediti na[a osje’anja, ugroziti na[e zdravlje ili op[te stanje. To se tako]e smatra nasiljem.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Dodatni materijal 1: Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima osoba s invaliditetom – verzija prilago]ena djeci Izvor: Govorimo o mogu'nostima, UNICEF, septembar 2010.

Ova Konvencija daje brojna obe’anja. Njenih 50 ;lanova jasno obrazla\u koja su to obe’anja. Kada u daljem tekstu budemo koristili rije; „vlada“, pod tim ’emo podrazumijevati vlade dr\ava koje su ratifikovale ovu Konvenciju (nazivaju se jo[ i „dr\ave potpisnice“). :lan 1:

Svrha Ovaj ;lan ukratko prikazuje glavni cilj konvencije, a to je da promovi[e, [titi i obezbje]uje puno i ravnopravno u\ivanje svih ljudskih prava i sloboda svim osobama s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu. :lan 2:

Definicije Ovaj ;lan navodi rije;i koje imaju posebno zna;enje u ovoj Konvenciji. Na primjer, „jezik” uklju;uje rije;i koje se izgovaraju, kao i jezik znakova i druge jezike koji ne podrazumijevaju izgovorenu rije;. „Komunikacija” obuhvata jezike, prikaz teksta, Brajevo pismo (koje koristi ispup;ene ta;kice za slova i brojeve), komunikaciju putem dodira, formate sa velikim slovima i druga raspolo\iva multimedijalna sredstva (kao [to su veb-stranice ili audio materijali). :lan 3:

Op[ti principi Principi (glavna uvjerenja) ove Konvencije su: a. Po[tovanje sva;ijeg uro]enog dostojanstva, slobode da sami prave svoje izbore i nezavisnost. b. Nediskriminacija (postupati pravi;no prema svima). c. Puno u;e[’e i uklju;enost u dru[tvo (uklju;enost u zajednicu u kojoj \ivi[). d. Po[tovanje razlika i prihvatanje ljudi s invaliditetom kao dijela ljudske raznolikosti. e. Jednakost [ansi. f. Pristupa;nost (mogu’nost pristupa prevoznim sredstvima, mjestima i informacijama, umjesto da ti je pristup nemogu’ zbog invaliditeta). g. Ravnopravnost mu[karaca i \ena (iste [anse, bez obzira na to da li si dje;ak ili djevoj;ica). h. Po[tovanje razvojnih kapaciteta djece sa smetnjama u razvoju i njihovo pravo da o;uvaju svoj identitet (da ima[ po[tovanje za svoje sposobnosti i da si ponosan/ ponosna na ono [to jesi). :lan 4:

Op[te obaveze Zakoni koji diskrimini[u ljude s invaliditetom ne bi smjeli da postoje. Ako je potrebno, vlade treba da formuli[u nove zakone za za[titu prava osoba s invaliditetom i da te zakone primijene u praksi. Ako stari zakoni ili tradicija diskrimini[u ljude s invaliditetom, vlade treba da na]u na;ina da ih promijene. Da bi pripremile nove zakone i politike, vlade treba da tra\e savjet od ljudi s invaliditetom, uklju;uju’i i djecu.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

:lan 5:

Jednakost i nediskriminacija Vlade priznaju da svi ljudi imaju pravo da budu za[ti’eni zakonom te da se zakoni neke zemlje primjenjuju na sva lica koja u njoj \ive. :lan 6:

|ene sa invaliditetom Vlade znaju da se \ene sa invaliditetom i djevoj;ice sa smetnjama u razvoju suo;avaju s velikim brojem razli;itih vidova diskriminacije. Vlade su prihvatile da za[tite njihova ljudska prava i slobode. :lan 7:

Djeca sa smetnjama u razvoju Vlade su pristale da preduzmu sve mogu’e radnje da bi djeca sa smetnjama u razvoju u\ivala sva ljudska prava i slobode ravnopravno s drugom djecom. Tako]e su pristale da osiguraju djeci sa smetnjama u razvoju slobodno izra\avanje svojih stavova o svim stvarima koje uti;u na njih. Uvijek se prvo mora uzeti u obzir ono [to je najbolje za svako dijete. :lan 8:

Podizanje nivoa svijesti Vlade treba da obrazuju sve ljude o pravima i dostojanstvu osoba s invaliditetom i njihovim dostignu’ima i vje[tinama. One su saglasne da se bore protiv stereotipa, predrasuda i radnji koje mogu povrijediti ljude s invaliditetom. Tvoja [kola, na primjer, treba da promovi[e po[tovanje osoba s invaliditetom, ;ak i me]u veoma malom djecom. :lan 9:

Pristupa;nost Vlade su pristale da omogu’e ljudima s invaliditetom da samostalno \ive i u;estvuju u \ivotu svoje zajednice. Sve lokacije koje su otvorene za javnost, uklju;uju’i objekte, puteve, [kole i bolnice, moraju biti dostupne osobama s invaliditetom i djeci sa smetnjama u razvoju. Ako se nalazi[ u javnom objektu i potrebna ti je pomo’, trebalo bi da postoji vodi;, ;ita; ili profesionalni tuma; gestovnog jezika da bi ti pomogli. :lan 10:

Pravo na \ivot Svako ljudsko bi’e ra]a se s pravom na \ivot. Vlade garantuju da to jednako va\i za sve ljude - sa i bez invaliditeta. :lan 11:

Rizi;ne i vanredne situacije Osobe s invaliditetom imaju isto pravo kao i svi ostali da budu za[ti’eni i bezbjedni tokom rata, vanrednog stanja ili prirodne nepogode. Nije zakonito da bude[ isklju;en/a iz nekog skloni[ta ili ostavljen/a sam/a dok druge spa[avaju zato [to ima[ invaliditet. :lan 12:

Jednaki pred zakonom Osobe s invaliditetom imaju pravo da u\ivaju „zakonski kapacitet“ na isti na;in kao i ostali ljudi. To zna;i da, kada odraste[, bilo da ima[ invaliditet ili ne, mo\e[ imati mogu’nost da, na primjer, dobije[ kredit za studije ili da potpi[e[ ugovor o zakupu stana za svoje potrebe. Isto tako, mo\e[ posjedovati ili naslijediti imovinu.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

:lan 13:

Pristup pravdi Ako si povrije]en/a u nekom krivi;nom djelu, ili si vidio/jela kako su drugi povrije]eni, ili si optu\en/a za neku gre[ku, ima[ pravo da se prema tebi pravi;no postupa prilikom istra\ivanja i rje[avanja tvog slu;aja. Mora ti biti obezbije]ena pomo’ da bi se izjasnio/la u svim zakonskim postupcima. :lan 14:

Sloboda i bezbjednost li;nosti Vlade moraju osigurati da sloboda osoba s invaliditetom bude za[ti’ena zakonom, kao i za sve ostale ljude. :lan 15: Za[tita od torture, surovog, neljudskog ili poni\avaju’eg postupanja ili ka\njavanja

Niko ne smije biti mu;en ili poni\avan i ni prema kome se ne smije surovo postupati. Svako ima pravo da odbije medicinske ili nau;ne eksperimente. :lan 16:

Za[tita od nasilja i zlostavljanja Djeca sa smetnjama u razvoju moraju biti za[ti’ena od nasilja i zlostavljanja. Prema njima nije dozvoljeno lo[e postupanje ili povre]ivanje kod ku’e ili u zajednici. Ako si iskusio/la nasilje ili lo[e postupanje, ima[ pravo da dobije[ pomo’ kako bi se zaustavilo zlostavljanje i ti se oporavio/la od toga. :lan 17:

Za[tita integriteta li;nosti Niko ne mo\e da te tretira kao osobu manje vrijednosti zbog tvojih fizi;kih ili mentalnih sposobnosti. Ima[ pravo da te drugi po[tuju upravo takvog/u kakav/va jesi! :lan 18:

Sloboda kretanja i dr\avljanstvo Svako dijete ima pravo na zakonski registrovano ime, dr\avljanstvo i, u mjeri u kojoj je to mogu’e, pravo da zna ko su mu roditelji i da ga oni vaspitavaju. Isto tako, ljudi ne mogu biti sprije;eni da u]u u zemlju ili da je napuste zato [to imaju invaliditet. :lan 19:

Samostalan \ivot i uklju;enost u lokalnu zajednicu Ljudi imaju pravo da odlu;uju o tome gdje ’e da \ive, bilo da imaju invaliditet ili ne. Kada odraste[, ima’e[ pravo da \ivi[ samostalno, ako tako \eli[, kao i da se uklju;i[ u svoju zajednicu. Tako]e, mora[ imati pristup slu\bama za podr[ku, kao [to su ku’na njega i li;na pomo’, ako ti je potrebna pomo’ da bi \ivio/jela u toj lokalnoj zajednici. :lan 20:

Li;na pokretljivost Djeca sa smetnjama u razvoju imaju pravo da se kre’u i da budu samostalna. Vlade im moraju u tome pomo’i. :lan 21:

Sloboda izra\avanja i mi[ljenja i pristup informacijama Ljudi imaju pravo da izra\avaju svoje mi[ljenje, da tra\e, dobiju i razmijene informacije, kao i da informacije primaju u formi u kojoj mogu da ih razumiju i koriste. :lan 22:

Po[tovanje privatnosti Niko se ne mo\e mije[ati u privatne stvari drugih ljudi, bilo da oni imaju invaliditet ili ne. Ljudi koji znaju odre]ene informacije o drugima, kao [to je njihovo zdravstveno stanje, moraju te informacije zadr\ati kao povjerljive.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

:lan 23:

Po[tovanje doma i porodice Ljudi imaju pravo da \ive sa svojim porodicama. Ako imaš smetnje u razvoju, vlada treba da podrži tvoju porodicu u pla’anju troškova koji se odnose na te smetnje, kao i da ti obezbijedi informacije i usluge koje su ti potrebne. Ne bi trebalo da budeš odvojen/a od svojih roditelja zbog tih smetnji. Ako ne možeš živjeti sa svojom najbližom porodicom, vlada treba da pomogne da ti se adekvatna njega obezbijedi u široj porodici ili zajednici. Mladi ljudi sa smetnjama u razvoju imaju ista prava na informacije o reproduktivnom zdravlju kao i drugi mladi. Tako]e, imaju ista prava kao i ostali da se vjen;aju i osnuju porodicu. :lan 24:

Obrazovanje Svako ima pravo da ide u školu. Ako imaš smetnje u razvoju, ne možeš zbog toga biti isklju;en/a iz obrazovanja. Ne bi trebalo da se obrazuješ u odvojenim školama. Imaš pravo na isto obrazovanje i nastavni plan i program kao i druga djeca, a vlada tvoje zemlje mora ti obezbijediti potrebnu pomo’ da bi to ostvario/la. Na primjer, vlada mora da obezbijedi prikladne na;ine na koje možeš komunicirati, tako da tvoji nastavnici razumiju kako da odgovore na tvoje potrebe. :lanovi 25 i 26:

Zdravstvena za[tita i rehabilitacija Ljudi s invaliditetom imaju pravo na isti spektar i kvalitet besplatne zdravstvene zaštite ili njege po prihvatljivim cijenama, kakva se pruža drugim ljudima. Ako imaš invaliditet, imaš i pravo na zdravstvene usluge i usluge rehabilitacije. :lan 27:

Rad i zapo[ljavanje Osobe s invaliditetom imaju jednako pravo da rade slobodno izabran posao bez diskriminacije. :lan 28:

Prikladan \ivotni standard i socijalna za[tita Osobe s invaliditetom imaju pravo na hranu, ;istu vodu, odje’u i pristup stanovanju, bez diskriminacije. Vlada treba da pomogne djeci sa smetnjama u razvoju koja \ive u siroma[tvu. :lan 29:

U;e[’e u politi;kom i javnom \ivotu Osobe s invaliditetom imaju pravo da u;estvuju u politici i javnom životu. Kada dostigneš godine definisane zakonima tvoje zemlje, imaš pravo da osnuješ grupu, služiš javnosti, pristupiš glasa;kim kabinama, glasaš i da budeš biran/a na funkcije u vlasti, bez obzira na to imaš li invaliditet ili ne. :lan 30:

U;e[’e u kulturnom \ivotu, rekreacija, slobodno vrijeme i sport Osobe s invaliditetom imaju ista prava da u;estvuju i u\ivaju u umjetnosti, sportu, igrama, filmovima i drugim zabavnim aktivnostima. Dakle, pozori[ta, muzeji, igrali[ta i biblioteke moraju biti dostupni svima, uklju;uju’i i djecu sa smetnjama u razvoju. :lan 31:

Statistika i prikupljanje podataka Države moraju prikupljati podatke o potrebama osoba s invaliditetom, kako bi pripremile bolje programe i usluge. Osobe s invaliditetom koje doprinose takvim istraživanjima imaju pravo da se prema njima odnose ljudski i s poštovanjem. Sve privatne informacije koje se pri tome otkriju moraju se ;uvati kao povjerljive. Prikupljena statistika mora biti dostupna osobama s invaliditetom i ostalima.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

:lan 32:

Me]unarodna saradnja Države se moraju uzajamno pomagati u izvršavanju obaveza sadržanih u ;lanovima ove Konvencije. To zna;i, da države koje imaju ve’e resurse (kao što su nau;ne informacije, korisna tehnologija), treba da ih podijele s drugim zemljama, kako bi ve’i broj ljudi u svijetu mogao da uživa prava zagarantovana Konvencijom. :lanovi 33 do 50:

Pravila o saradnji, pra’enju i implementaciji Konvencije Konvencija o pravima osoba s invaliditetom ima 50 ;lanova. :lanovi 33 do 50 govore o tome kako odrasli, posebno ljudi s invaliditetom i njihove organizacije, kao i vlade, treba da sara]uju kako bi osigurali da sve osobe s invaliditetom u\ivaju svoja prava. Tekst ovih ;lanova Konvencije mo\e[ pogledati na veb-stranici: www.un.org/disabilities/.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Dodatni materijal 2: Razli;iti tipovi sposobnosti Izvor: Sposobna posada (The Able Crew); za detalje vidite: <www.theablecrew.org/interactive/blur.htm>.

Mo\e[ li da pro;ita[ ovo? Ovo je Brajevo pismo, široko rasprostranjen metod za ;itanje i pisanje koji koriste slijepe osobe. Kada prvi put pogledate nešto što je napisano na Brajevom pismu, vi ’ete to vidjeti (ili osjetiti) kao gomilu ta;aka! Brajevi znaci (niz od 1–6 ispup;enih ta;aka) predstavljaju slova abecede, znake interpunkcije, brojeve i sve ostalo što se može zapisati obi;nim pismom.

Ovakvu poruku ’e[ vidjeti ako ima[ dobar vid.

Ovo je jezik znakova.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG

Aneks I: Savjeti za inkluziju Djeca sa razvojnim/kognitivnim pote[ko’ama ili pote[ko’ama u u;enju (razvojno/kognitivne smetnje ili smetnje vezane za u;enje) Ove smetnje su veoma raznorodne i promjenljive, pa ih je ponekad teško uo;iti ili identifikovati. Inteligencija ovih osoba je obi;no prosje;na ili natprosje;na, ali one imaju poteško’e vezane za proces u;enja, pam’enja i prenošenja informacija. Smetnje vezane za u;enje imaju mnogo oblika i obi;no uti;u na sposobnost djeteta da obavlja školske zadatke. Izraženije kognitivne poteško’e mogu bitno uticati na sposobnost razumijevanja osobe. Pod razvojnim smetnjama podrazumijevaju se i senzorni poreme’aji, uklju;uju’i autizam. Savjeti za inkluziju: ●● Pojednostavite jezik, preoblikujte informacije ili ih sumirajte na više razli;itih na;ina. ●● Koristite vizuelna pomagala da predstavite apstraktne ideje. ●● Uvjerite se da osoba razumije temu ili aktivnost koju treba obaviti. ●● Neka aktivnosti prakti;nog u;enja budu dio svakodnevnog procesa u;enja.

O[te’enje sluha i vida Poseban tip invaliditeta jeste djelimi;ni ili potpuni gubitak sluha ili vida. Neke osobe se ra]aju sa ošte’enjem (uro]ena smetnja), a druge ga sti;u kasnije u životu (ste;ene smetnje). Alternativni termin za ošte’enje sluha jeste gluvo’a, a za vizuelna ošte’enja slijepilo. Savjeti za inkluziju: ●● Obezbijedite informacije u razli;itim formatima. Na primjer, neke osobe sa ošte’enjem sluha koriste znakovni jezik, a nekima više odgovara kada su informacije predstavljene u pisanom obliku. ●● Kada komunicirate sa osobom sa ošte’enjem sluha, postarajte se da obezbijedite njenu pažnju i da koristite gestove dok govorite. ●● Obezbijedite dodatna objašnjenja za osobe koje imaju ošte’enja vida. Ako pokazujete sliku, opišite kako ona izgleda. Ako dajete tekst, potrudite se da ga obezbijedite i na Brajevom pismu, ili ga pro;itajte naglas.

O[te’enja motorike Osobe sa ošte’enjima motorike, ili fizi;kim invaliditetom, ;esto koriste pomo’nu opremu/pomagala, kao što su invalidska kolica, štap, proteza. Nije rijetkost da ove osobe imaju poteško’a sa kretanjem ili brigom o sebi.

Vodi; za u;enje o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom

Savjeti za inkluziju: ●● Osigurajte da je objekat koji koristite pristupa;an. Izbjegavajte stepenice i obezbijedite da vrata budu dovoljno široka za invalidska kolica. ●● Provjerite da li bilo koji u;esnik za vrijeme prakti;nih aktivnosti ima fizi;kih poteško’a. Podijelite u;esnike/ce u parove ako im je potrebna pomo’. ●● Provjerite koje su potrebe svih u;esnika/ca i budite spremni da prilagodite aktivnost razli;itim sposobnostima.

Psiho-socijalni invaliditet Psiho-socijalni invaliditet je pravi primjer nevidljivog invaliditeta. Ova kategorija obuhvata poreme’aje kao što je bipolarni poreme’aj, depresija i mnogi drugi. Savjeti za inkluziju: ●● Uvijek se s poštovanjem odnosite prema osobi sa psiho-socijalnim invaliditetom, uvažite njene stavove i razmišljanja tako što ’ete ih uklju;iti u diskusiju. ●● U toku aktivnosti programa dozvolite razli;ite izbore, omogu’ite autonomiju u;esnika/ca i budite fleksibilni u zahtjevima koji se ti;u njihovog u;eš’a. Uvijek unaprijed porazgovarajte o potrebama u;esnika/ca.

TIMA

NOS

orim

Gov

U" MOG