Istraživanje o bezbjednosti u saobraćaju - UNICEF, 2010.

Istraživanje o bezbjednosti u saobraćaju u Crnoj Gori Jun 2010.g.

Za:

June 2010

Nobody’s Unpredictable

Sažetak GraĎani Crne Gore ocjenjuju uopšteno bezbjednost na putevima u svojoj zemlji srednjom ocjenom.

58% navodi da je lično zabrinuto zbog bezbjednosti u saobraćaju, a preko 90% navodi da se bar ponekad osjeća ugroţeno u saobraćaju.

Većina graĎana smatra da su za bezbjednost u saobraćaju najodgovorniji sami učesnici u saobraćaju, ali i da je neophodna i akcija drţave: stroţiji zakoni, kao i bolja kontrola.

Jedan od najupečatljivijih nalaza je raskorak izmeĎu broja ispitanika koji sami izvještavaju o kršenju propisa i mnogostruko manjeg broja onih koji izvještavaju da su kaţnjeni. 

Samo jedan procenat graĎana je kaţnjen zbog nepridrţavanja propisa o voţnji djece, uprkos veoma rasprostranjenim pogrešnim uvjerenjima i praksi. Samo 6% vozača je kaţnjeno zbog upotrebe mobilnog telefona, nasuprot brojci od 76% koji priznaju da im se dešava da telefoniraju dok voze. Dok 42% vozača priznaje da im se dešava da piju kada voze, samo 8% ih je kaţnjeno za voţnju pod dejstvom alkohola. 14% graĎana navodi da je kaţnjeno za nevezivanje pojasa, a 12% za preticanje.

GraĎani Crne Gore globalno gledano poznaju osnovne saobraćajne propise i činjenice o saobraćaju, mada se njihovo znanje moţe okarakterisati kao uopšteno i površno. GraĎani su u stanju da pribliţno navedu veći broj pravila (na primjer u kojim situacijama nije dozvoljeno preticanje), kao i da prepoznaju koji postupak je ispravan (na primjer da li dijete treba voziti na prednjem ili zadnjem sjedištu).

GraĎani uglavnom izraţavaju pozitivne stavove prema poštovanju saobraćajnih propisa i pravila. Čitavih 92% graĎana smatra, na primjer, da je konzumacija alkohola kada se vozi opasna. 74% smatra da ne treba koristiti mobilni telefon za vrijeme voţnje, a preko dvije trećine graĎana smatra da sigurnosni pojas efikasno štiti od povreda.

© 2009 Ipsos

Ipak, samo izmeĎu 10 i 30 procenata vozača zna da navede tačna zakonom propisana ograničenja brzine na različitim vrstama puteva. TakoĎe, samo izmeĎu 20 i 40 procenata graĎana je informisano o tačnim uzrastima za koje vaţe posebna pravila u voţnji djece.

2

Road safety survey

MeĎutim, često se dešava da graĎani izraţavaju pozitivan stav prema nekom od propisa, a da detaljnije ispitivanje stava otkrije da on nije konzistentan. Stiče se utisak da graĎani imaju jedan set stavova koji se uopšteno primjenjuju, ali drugačiji set kada se radi o njima lično.  Tako na primer, iako 88% graĎana smatra da su sjedišta za djecu veoma efikasna i značajno doprinose bezbjednosti, pribliţno trećina roditelja bira da ih ne koristi jer smatra da ona njima lično nisu potrebna, kako paţljivo voze ili smatraju da je sigurnije drţati dijete u krilima. TakoĎe, 73% vozača smatra da je upotreba mobilnog telefona za vrijeme voţnje opasna, a istovremeno 64% navodi da ih on lično ne ometa.

IzmeĎu četvrtine i trećine graĎana ima otvoreno negativne stavove prema saobraćajnim propisima, na pr. smatra da je vezivanje pojasa nepotrebno ili neudobno, da treba dozvoliti veće brzine ili da saobraćaj više ugroţavaju oni koji presporo voze.

Stiče se utisak da je ipak ključni problem na nivou ponašanja – veliki broj graĎana priznaje, uprkos jasnoj socijalnoj nepoţeljnosti, da se makar ponekad ne pridrţava pravila ili ih krši. Podatke koje su dali sami ispitanici svakako treba uporediti sa podacima iz drugih izvora. Čini se da se najčešće krši zabrana upotrebe mobilnog telefona prilikom voţnje (76%), prekoračenja brzine (60%) ili nedozvoljenog preticanja, kao i vezivanja pojaseva (60%). 42% vozača priznaje da bar ponekad pije kada vozi, a jedna četvrtina da ponekad proĎe kroz crveno svjetlo.

Uočljiv je raskorak izmeĎu makar generalnog poznavanja pravila i preteţno pozitivnih stavova sa jedne i ponašanja kojim se krše propisi, sa druge strane. GraĎani su drugim riječima, svjesni opasnosti i znaju kako se treba ponašati, ali to ipak ne čine. Dio objašnjenja se vjerovatno sastoji u dejstvu iracionalnih uvjerenja o ličnoj nepovrijedivosti (nesreće se dešavaju drugima, ja paţljivo vozim, pa je to dovoljno i sl.).

Posebno je ilustrativan odnos graĎana prema iskustvu saobraćajnih nesreća – najveći broj graĎana koji doţive nesreću izvještavaju da su u nekom smislu promjenili svoje ponašanje i da su sada oprezniji.

MeĎutim, čitava trećina ih nije izmjenila svoje ponašanje, što znači da čak ni lično iskustvo nekada nije dovoljan podsticaj da se promjene ukorjenjene navike. TakoĎe, polovina onih čije bliske osobe su doţivjele nesreću nije učila na tuĎem primjeru i nije počela opreznije da se ponaša u saobraćaju.

© 2009 Ipsos

Sažetak

3

Road safety survey

Sažetak

Još jedan značajan faktor koji utiče na ponašanje vozača je percepcija ponašanja drugih i neka vrsta neformalnih društvenih normi – uvjerenja o tome koja pravila treba poštovati, a koja ne. U bliskoj vezi sa tim je i nedostatak povjerenja u kazneni sistem – graĎani smatraju da je on korumpiran i da ista pravila ne vaţe za sve. Na primer, 70% graĎana veruje da se bar ponekad dešava da saobraćajac zaustavi prekršioca, ali da mu ne naplati propisanu kaznu.

Uopšteno gledano, čini se da leţerniji odnos prema poštovanju saobraćajnih propisa moţemo uočiti kod vozača koji svakodnevno voze, muškaraca i mladih.

Nasuprot tome, ţene, stariji graĎani i oni koji povremeno voze imaju najpozitivnije stavove prema poštovanju propisa i u većoj mjeri ih se i pridrţavaju.

TakoĎe, čini se da postoje i regionalne razlike u percepciji i pridrţavanju propisa, u čemu prednjači stanovništvo Primorja.

Bezbjednosti u saobraćaju ne posvećuje se dovoljna paţnja u medijima u Crnoj Gori, ili je ovo pitanje zastupljeno na način koji ne uspjeva da zainteresuje publiku. Većina graĎana navodi da nije zainteresovana za dalje informisanje o ovoj temi.

© 2009 Ipsos

Televizija je svakako dominantan izvor informacija za graĎane, uopšteno gledano, kao i za informacije o bezbjednosti u saobraćaju. Značajan izvor informacija su i dnevne novine, ali i lični kontakti sa bliskim ljudima. Za mlade i obrazovane značajan kanal je i Internet.

4

Road safety survey

Metodologija • Uzorački univerzum: Vozači i drugi učesnici u saobraćaju u Crnoj Gori (GraĎani sa i bez vozačke dozvole); • Uzorački okvir: Podaci Popisa 2003 i procjena populacione dinamike • Tip uzorka: Troetapni slučajni reprezentativni stratifikovani uzorak vozača i nevozača • Planirana veličina uzorka: 1000 ukupno: Veličina uzorka od 1000 građana planirano je da bude slučajno izabrana sa povećanom zastupljenošću vozača: 800 vozača sa vozačkom dozvolom i 200 osoba bez vozačke dozvole bilo je intervjuisano. Osnovni cilj ove procedure bio je da omogući dovoljnu veličinu uzorka kako bi se mogla izvršiti analiza vozača po njihovim osnovnim karateristikama (analiza po polu, godinama i drugim karakteristikama). Oba uzorka (vozači i nevozači) bile su izabrane tako da distribucije po regionu, godinama, obrazovanju i tipu naselja odslikavaju distribuciju populacije.

• Realizovana veličina uzorka: 1023 (822 vozača) • Uzoračka greška: Marginalna greška za n=1000 (95% interval poverenja) +/-3.1% • Broj uzoračkih jedinica: 100 (10 intervjua po uzoračkoj jedinici)

© 2009 Ipsos

• Metod prikupljanja podataka: Intervjui licem u lice u domaćinstvu ispitanika.

5

Road safety survey

Š 2009 Ipsos

Uvodna pitanja

6

Road safety survey

Kojim prevoznim sredstvom se svakodnevno najčešće služite?

Baza: Ukupna ciljna populacija

67%

Automobilom

78% Muški

Taksijem

9%

Pol

11%

Autobusom

54% Ţenski

Biciklom

9% 5% 2% 1% 6%

1%

14% 14%

Automobilom

0% 0%

Autobusom

17% 89%

1%

Vozaći 11%

• Dvije trećine opšte populacije (67%) od prevoznih sredstava najčešće koristi automobil.

• Po jedna desetina graĎana najčešće koristi autobus (11%) ili taksi (9%).

Svaki deseti graĎanin (11%) ne koristi nikakva prevozna sredstva.

• Automobil više koriste muškarci. Ţene se manje voze automobilom, a više taksijem, a u većem broju i pješače.

• Za vozače, apsolutno dominantno prevozno sredstvo je automobil (89%).

Nevozači se raspodjeljuju na po četvrtinu onih koji se obično voze automobilom, autobusom, taksijem i koji pješače.

Voţnja

Ne koristim svakodnevno ni jedno prevozno sredstvo, pješačim

4% 2% 1% 1% 3%

Nevozači

Taksijem

Biciklom

Motociklom

24% 25% 24% 1% 0% 26%

Ne koristim svakodnevno ni jedno prevozno sredstvo, pješačim

© 2009 Ipsos

Motociklom

7

Road safety survey

Da li Vaše domaćinstvo posjeduje automobil?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Ne 20%

97% Vozači 3%

Da Ne

48% Nevozači 52%

• Osam od deset domaćinstava (80%) u opštoj populaciji posjeduje autumobil.

• Polovina nevozača (52%) ne posjeduje automobil u domaćinstvu, dok to vaţi za samo 3% vozača

© 2009 Ipsos

Da 80%

8

Road safety survey

Molim Vas da mi kažete da li posjedujete vozačku dozvolu i ako da za koju kategoriju vozila?

65%

Muški Ţenski

Da, za vozila C kategorije

18 - 29 Godine

Da, za vozila A kategorije

14%

4%

30 - 44

45 - 54

55+

35%

Dvije trećine opšte populacije (65%) posjeduje vozačku dozvolu.

• Ukupno 99% vozača posjeduje vozačku dozvolu B kategorije.

21% posjeduje dozvolu C kategorije, dok je značajno manji broj onih koji posjeduju dozvolu za vozila A kategorije (5%) i D kategorije (4%).

• Više od polovine ţena (54%) ne posjeduje vozačku dozvolu, dok je to slučaj kod značajno manjeg broja muškaraca (16%).

• Broj graĎana koji posjeduju dozvolu je manji u grupi starijoj od 55 godina, kao i meĎu najslabije obrazovanima.

Obrazovanje

Ne

2%

Voţnja

Da, za vozila D kategorije

Osnovna škola i niţe Srednja škola Visoka ili Fakultet Vozači Nevozači

83%

26%

5% 16%

45%

1% 1%

54% 64%

11% 3%

4%

36%

24% 61%

13% 3%

38% 53%

13% 4%

2%

75%

17%

46% 50%

14%

49%

15% 4% 10% 2%

5% 0% 0% 0% 0%

68% 32% 70%

29% 99%

21%

100%

Da, za vozila B kategorije

Da, za vozila C kategorije

Da, za vozila A kategorije

Ne

© 2009 Ipsos

Da, za vozila B kategorije

Pol

Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija

9

Road safety survey

Prije koliko godina ste položili vozački ispit?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

22% 31% 22% 25%

Do 5 godina 26%

Ţenski

Godine

18 - 29

18% 12%

18% 29%

30 - 44 0%

9% 15% 30%

6 -15 godina 32%

Region

55+

Centralna

Severna

Do 5 godina

53%

47%

0% 3% 8%

Obala

•Četvrtina vozača (26%) ima pet ili manje godina vozačkog iskustva. Oko trećina vozača ima od 5 do 15, a preostalih 42% više od 16 godina vozačkog iskustva.

•Najneiskusnijih vozača više je meĎu ţenama, ali i u sjevernom dijelu zemlje.

63%

37%

0% 0%

45 - 54

16 - 25 godina 21%

33% 37%

6 -15 godina

89% 24% 35% 18% 24% 29% 25% 23% 23%

27% 36% 24% 13%

16 - 25 godina

Preko 25 godina

© 2009 Ipsos

Preko 25 godina 21%

Pol

Muški

10

Road safety survey

Koliko često vozite automobil?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Koliko često vozite automobil ?

71%

Nekoliko puta nedjeljno

14%

Svakodnevno

2%

Nekoliko puta nedjeljno

3%

Jednom nedjeljno

4%

Jednom nedjeljno

2%

Nekoliko puta mjesečno

4%

Nekoliko puta mjesečno

2%

Jednom mjesečno

2%

Nekoliko puta godišnje

2%

Jednom godišnje

1%

Jednom mjesečno Nekoliko puta godišnje Jednom godišnje

1%

3%

1%

RjeĎe od jednom godišnje

2%

Nikad

1%

Najveći broj vozača (71%) svakodnevno vozi kola.

Još 14% ih vozi nekoliko puta nedjeljno, a značajno manji broj jednom nedjeljno (4%), nekoliko puta mjesečno (4%) ili rjeĎe.

RjeĎe od jednom godišnje Nikad

4%

83%

Najveći broj vozača (83%) ne vozi motocikl. Samo 2% vozača vozi motocikl svakoga dana, 3% nekoliko puta nedjeljno i još 2% jednom nedjeljno.

© 2009 Ipsos

Svakodnevno

Koliko često vozite motocikl?

11

Road safety survey

Š 2009 Ipsos

Upotreba sigurnosnih pojaseva

12

Road safety survey

Po Vašem mišljenju, koliko je vjerovatno da sigurnosni pojas nekome spasi život u slučaju nesreće?

Baza: Ukupna ciljna populacija Sum + 45%

Prilično vjerovatno

Pol

Muški 30%

Sum +

Ţenski

75%

Osrednje vjerovatno

7% 78% 4%

6%

Region

18%

Sum -

Centralna

Obala 5%

Malo vjerovatno

Severna

0%

2%

75% opšte populacije smatra da je veoma ili prilično vjerovatno da sigurnosni pojas nekome spasi ţivot u slučaju nesreće. 6% smatra da je to malo ili nimalo vjerovatno.

• Nešto više povjerenja u sigurnosne pojaseve imaju nevozači, ţene i stanovnici Primorja.

• Grupa vozača se po ocjeni vjerovatnoće ne razlikuje značajno od opšte populacije.

• Najobrazovaniji vozači nešto bolje ocjenjuju efikasnost pojaseva.

Voţnja

NZ-Ne zna

72%

Vozači

Nevozači

74% 8% 79% 3% 74% 4% 74% 6% 77% 5%

© 2009 Ipsos

Veoma vjerovatno

Nimalo vjerovatno

Sum -

13

Road safety survey

Uopšteno gledano, koliko redovno ljudi koriste sigurnosni pojas kada se voze automobilom?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Uopšte ga ne koriste

14%

Uglavnom ga ne koriste

37%

Sum -

51%

Ponekad ga koriste

30%

Sum +

•Zanimljivo je da je ocjena redovnosti u korišćenju pojasa značajno viša kod onih koji povremeno voze, a niţa kod svakodnevnih vozača.

18%

Uglavnom ga koriste

6%

1%

© 2009 Ipsos

12%

Uvijek ga koriste

Nedostaje

Polovina stanovništva (51%) smatra da ljudi ipak generalno ne vezuju pojaseve kada se voze automobilom. 30 % smatra da ljudi ponekada vezuju pojaseve, dok 18% smatra da ih najčešće ili redovno koriste.

14

Road safety survey

Koliko često Vi vezujete pojas kada se vozite automobilom?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Kada sjedite naprijed

33

Kada vozite

Kada sjedite pozadi (u automobilu koji ima pojaseve na zadnjem sjedištu)

koristi pojas

42

15

70

37

10

• Iako stanovništvo ima generalo pozitivne stavove prema efikasnosti sigurnosnih pojaseva, moţemo uočiti da ovi stavovi nemaju doslijedan uticaj na ponašanje.

• Kada sjede na mjestu suvozača, pojas rjeĎe vezuju muškarci, vozači, kao i stanovnici centralnog dijela zemlje.

ne koristi pojas

Kada vozite

24

Kada sjedite naprijed

Kada sjedite pozadi (u automobilu koji ima pojaseve na zadnjem sjedištu)

koristi pojas

56

38

75

41

10

• Čak četvrtina vozača (24%) saopštava da generalno ne vezuje pojas dok vozi. 56% vozača saopštava da uvijek ili gotovo uvijek vezuje pojas dok vozi.

© 2009 Ipsos

ne koristi pojas

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

15

Road safety survey

Koliko često Vi vezujete pojas kada se vozite automobilom? – koristi pojas - ( 4 + 5 )

Do 100 eur 100.01200 eur Preko 200 eur

Region

Centralna Obala

10%

8%

Vozačko iskustvo Frekvencija vožnje

16%

14%

16 - 25 godina

Svaki dan Ostalo

40% 30% 69% 61%

6%

9%

13%

• Najmanje vozača koji redovno vezuju pojas je meĎu onima sa najniţim primanjima i u centralnom dijelu zemlje.

• Vozači koji povremeno voze redovnije vezuju pojas, kao i vozači iz primorskog i sjevernog dijela zemlje.

• Vozači sa najmanje iskustva redovnije vezuju pojas, dok čak 34% vozača sa preko 25 godina iskustva saopštava da rijetko ili nikada ne vezuje pojas.

50% 41%

11%

6 -15 godina

Preko 25 godina

59% 49%

10%

Severna Do 5 godina

41% 37%

76%

42% 44% 36% 36%

63%

54% 56% Kada vozite

52% 48%

1%

Kada sjedite naprijed

9% 12%

34%

51% 71% 58%

Kada sjedite pozadi (u automobilu koji ima pojaseve na zadnjem sjedištu)

© 2009 Ipsos

Dohodak po članu

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

16

Road safety survey

Posljednji put kada ste vozili automobil, da li ste vezali sigurnosni pojas?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Da 46%

• Kada vozače pitamo da li su vezali pojas posljednji put kada su vozili, 46% vozača saopštava da je vezalo pojas, dok 54% saopštava da ga nije vezalo.

• Treba uočiti razliku u odnosu na 56% vozača koji saopštavaju da generalno vezuju pojas kada voze (pitanje o konkretnom ponašanju moţda pruţa bolji uvid u realnu situaciju).

© 2009 Ipsos

Ne 54%

17

Road safety survey

Posljednji put kada ste se vozili automobilom i sjedeli na prednjem sjedištu, da li ste vezali sigurnosni pojas?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Da

Ne vozim se automobilom / Nikad ne sjedim na prednjem sjedištu 3%

Ne Ne vozim se autom/ Nikad ne sjedim na prednjem sjedištu

30 - 44 45 - 54

Da 40%

55+

Ne 57%

Region

Centralna Obala

•40% graĎana saopštava da je posljednji put vezalo pojas na mjestu suvozača, dok 57% saopštava da ga nije vezalo.

• Opet, najstariji graĎani, kao i oni iz primorske regije prednjače u vezivanju pojaseva, po sopstvenom izvještaju.

Vožnja

Severna Vozači

Nevozači

36%

60%

4% 37%

61%

2% 40% 5%

55%

51% 46%

4% 34%

61%

5%

67%

29%

4%

30%

70%

0% 40%

60%

0% 40% 10%

50%

© 2009 Ipsos

Godine

18 - 29

18

Road safety survey

Molim Vas da ocijenite u kojoj mjeri se slažete sa svakom od sljedećih tvrdnji Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Ne slaţem ( 1 + 2 ) Vezivanje pojasa smanjuje rizik od ozbiljnih povreda prilikom sudara.

13

Potrebno je vezivati pojas u meĎugradskim voţnjama dok je u gradu potpuno nepotrebno.

45

Vezivanje pojaseva nije udobno, ni za vozača ni za ostale putnike.

Vezivanje pojasa nije potrebno u slučaju kratkih voţnji.

Ukoliko je vozač paţljiv, nema potrebe za vezivanjem pojasa.

Ako doĎe do sudara, bolje je da pojas nije vezan, jer moţe dovesti do unutrašnjih povreda i krvarenja.

Slaţem se ( 4 + 5 )

41

48

62

66

Vezivanje pojasa smanjuje rizik od ozbiljnih povreda prilikom sudara.

27

Potrebno je vezivati pojas u meĎugradskim voţnjama dok je u gradu potpuno nepotrebno.

26

Vezivanje pojaseva nije udobno, ni za vozača ni za ostale putnike.

25

Vezivanje pojasa nije potrebno u slučaju kratkih voţnji.

18

44

Ne slaţem ( 1 + 2 )

15

Ukoliko je vozač paţljiv, nema potrebe za vezivanjem pojasa.

Ako doĎe do sudara, bolje je da pojas nije vezan, jer moţe dovesti do unutrašnjih povreda i krvarenja.

Slaţem ( 4 + 5 )

18

64

42

35

45

61

31

30

28

20

44

15

• Stavovi prema upotrebi sigurnosnih pojaseva su preteţno pozitivni: većina graĎana smatra da oni smanjuju rizik od ozbiljnih povreda i smatraju da ih treba vezivati i na kratkim relacijama, kao i u gradu. Sa druge strane, oni odbacuju stav da se pojas ne mora vezati ako je vozač paţljiv, da vezivanje pojasa nije udobno i da ono čak moţe biti štetno.

© 2009 Ipsos

Baza: Ukupna ciljna populacija

19

Road safety survey

Molim Vas da ocijenite u kojoj mjeri se slažete sa svakom od sljedećih tvrdnji – Slažem ( 4 + 5 )

24% 24% 22% 12% 12% 32% 30% 30% 22% 18%

63% Vezivanje pojasa smanjuje rizik od ozbiljnih povreda prilikom sudara.

69%

62%

Vezivanje pojaseva nije udobno, ni za vozača ni za 81% ostale putnike.

15% 32% 19% 17% 10% 25% 16% 20% 11% 13% 31% 30% 28% 20% 15% 19% 19% 19% 13% 14%

•Moţe se uočiti da posebno vozači, muškarci, kao i stanovnici

Potrebno je vezivati pojas u centralnih i sjevernih krajeva zemlje, imaju tolerantniji stav meĎugradskim voţnjama dok prema nevezivanju pojaseva, smatraju da je to neudobno i u je u gradu potpuno nepotrebno. nekim situacijama nepotrebno.

61%

64%

68%

Vezivanje pojasa nije potrebno u slučaju kratkih voţnji.

Ukoliko je vozač paţljiv, nema potrebe za vezivanjem pojasa.

Ako doĎe do sudara, bolje je da pojas nije vezan, jer moţe dovesti do unutrašnjih povreda i krvarenja.

© 2009 Ipsos

en t ra ln a Vo za či

29% 29% 28% 23% 17%

N

ev oz ač i

Vožnja

Se ve rn a

O

ba la

C

Region

Ţe ns ki

M

Pol

uš ki

Baza: Ukupna culjna populacija

20

Road safety survey

Da li ste u posljednje tri godine ikada dobili kaznu zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa, bilo kao vozač ili kao suvozač?

Baza: Ukupna ciljna populacija Da, nekoliko puta

Da, jednom 11%

5% M en t ra ln a

Ţe ns ki

Pol

17% 1% 5% 2% 7% 1%

C

Ne 85%

Se ve G rn ra a d

O

Region

ba la

8% 5% 21% 3% 8% 2%

Se lo

17%

17% 1% 1%

N

ev oz ač i

Vo za či

4% Vožnja

• U suprotnosti sa neredovnom upotrebom pojaseva su podaci o kaţnjavanju: samo 11% graĎana saopštava da je kaţenjeno jedanput, dok još 3% navodi da je kaţnjeno više puta za nevezivanje pojasa.

• Prema sopstvenom izveštaju, kaţnjen je veći broj muškaraca, stanovnika sjevernog dijela zemlje i ruralnih naselja.

• Značajno veći broj vozača saopštava da je jednom kaţnjen (17% jednom, a 4% više puta), dok to saopštava samo 1% nevozača. MeĎu vozačima, manje kazni su dobile ţene, najstariji i najviše obrazovani graĎani.

Da, jednom

© 2009 Ipsos

Da, nekoliko puta 3%

uš ki

NZ-Ne zna 1%

21

Road safety survey

Koja od sljedećih tvrdnji najbolje izražava Vaš stav prema kaznama zbog nevezivanja pojasa?

NZ-Ne zna 3%

Nimalo me ne zabrinjava, još nikoga za to nijesu kaznili.

6%

Baza: Ukupna ciljna populacija

7% 31% Muški

23% 37%

Pol

Smatram da pojas treba vezivati bez obzira na kaznu.

43%

Vezujem pojas kada vidim saobraćajca u blizini.

26%

1%

Nimalo me ne zabrinjava, još nikoga za to nijesu kaznili.

5% 19% Ţenski

Vezujem pojas kada vidim saobraćajca u blizini.

21% 50% 5%

Radije ću da veţem pojas nego da platim kaznu 22%

Road safety survey

6% 31% Vozači

24% 38%

Vožnja

Smatram da pojas treba vezivati bez obzira na kaznu.

1% NZ-Ne zna

8% 15% Nevozači

18% 54%

© 2009 Ipsos

• Što se tiče stava prema kaznama za nevezivanje pojasa, najveći dio stanovništva (43%) smatra da pojas treba vezivati nezavisno od kazne.

• Za 22% stanovnika sama mogućnost dobijanja kazne predstavlja podsticaj da se vezuje pojas. Za 26% to još nije dovoljan podsticaj, već pojas vezuju kada primjete saobraćajca u blizini.

• 6% priznaje da nimalo nisu zabrinuti zbog kazni, jer smatraju da je vjerovatnoća da će ih kazniti zanemarljiva.

• Čini se da su vozači i muškarci osjetljiviji na kazne – meĎu njima je manji broj onih koji smatraju da pojas treba vezivati nezavisno od kazne, a veći broj onih koji pojas vezuju kada je saobraćajac u blizini. Isto vaţi za stanovnike i vozače iz sjevernih krajeva zemlje.

• Najprincipijeniji u ovom pogledu su najstariji vozači, kao i vozači iz primorskih krajeva.

Radije ću da veţem pojas nego da platim kaznu

6%

22

© 2009 Ipsos

Vožnja djece

23

Road safety survey

Da li zakon propisuje neka posebna pravila kada je vožnja djece u pitanju?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Ukupno

Vozači

Nevozači

Vozači koji su položili vozački ispit:

71% 78

Da

Do 5 godina

6 -15 godina

16 - 25 godina

Preko 25 godina

58

65%

Ne

79

Da

6%

88

6

82

5

7% 7 Ne

23% Ne znam, nisam upoznat

16

3 8

37

28% Ne znam, nisam upoznat

13 10

• Većina graĎana (71%) je upoznata sa tim da zakon propisuje posebna pravila koja se odnose na voţnju djece.

• Sa postojanjem ovakvih pravila najmanje su upoznati nevozači, kao i najmlaĎi vozači i oni sa najmanje iskustva.

© 2009 Ipsos

9

24

Road safety survey

O kakvim mjerama se radi?

Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija - onih koji su rekli da zakon nepredviĎa posebna pravila kada je reč o voţnji dece u automobilu (71% ciljne populacije)

Deca treba da sede na zadnjem sedištu

69%

Specijalno bezbednosno sedište za decu

49%

56%

21%

Mere u odnosu na uzrast deteta

22%

oz ač i

Vezivanje sigurnosnih pojaseva

V

9% 5% 2%

Odrasli da sede sa detetom

1%

Zaključavanje vrata i prozora

1% 1%

Smanjiti brzinu

1%

Drugo

1%

Specijalno bezbednosno sedište za decu 86% 32% 18% 0%

N

Oni ne bi trebalo da sede u krilu roditelja

Vezivanje sigurnosnih pojaseva Mere u odnosu na uzrast deteta Deca ispod 12 godina treba da sede pozadi

1%

5%

• Od konkretnih mjera, najčešće se navode: smještanje djece na zadnje sjedište (69%), korišćenje posebnog sjedišta za djecu (49%), kao i vezivanje pojasa djetetu (21%).

• Vozači su u većoj mjeri upoznati sa sjedištima za djecu, inače se moţe reći da ne poznaju pravila bolje od nevozača.

© 2009 Ipsos

NZ-Ne zna

Deca treba da sede na zadnjem sedištu

7%

ev oz ač i

Oni ne bi trebalo da sede za volanom, u krilu vozača

12%

Vozači

Deca ispod 12 godina treba da sede pozadi

62%

25

Road safety survey

Po Vašem mišljenju, kako je najsigurnije voziti dijete u kolima?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Dijete treba da sjedi na prednjem sjedištu ili Dijete treba da sjedi na zadnjem sjedištu Dijete treba da sjedi na prednjem NZ/Ne zna sjedištu 2% 4%

Dijete treba da ima vezan pojas ili Djetetu ne treba vezivati pojas

Djetetu ne treba vezivati pojas 17%

NZ/Ne zna 3%

Dijete treba da ima vezan pojas 80%

© 2009 Ipsos

Dijete treba da sjedi na zadnjem sjedištu 94%

Kada im se postave konkretna pitanja u vezi sa voţnjom djece u formi prinudnog izbora, najveći broj graĎa bira ispravnu opciju.

26

Road safety survey

Po Vašem mišljenju, kako je najsigurnije voziti dijete u kolima?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Malu djecu treba drţati u rukama ili Za malu djecu treba koristiti sjedište za djete

Malu djecu treba drţati u rukama : Osnovna ili manje

Visoka ili Fakultet

Dohodak po članu

Za malu djecu treba koristiti sjedište za djete 89%

6%

Srednja

5%

Do 100 eur

12%

100.01200 eur

5%

Preko 200 eur

6%

5%

Region

Centralna

3%

12%

Severna Tip naselja

• MeĎu najslabije obrazovanim stanovništvom, onima sa najniţim prihodima, u ruralnim naseljima, kao i u sjevernim krajevima zemlje posebno je zastupljeno mišljenje da djecu treba drţati u rukama za vreme voţnje.

Obala

Grad

Selo

5%

10%

© 2009 Ipsos

Obrazovanje

Malu djecu treba drţati NZ/Ne zna u rukama 4% 7%

12%

27

Road safety survey

Koliko smatrate da se često dešava da roditelji drže u krilu malu djecu dok sjede na prednjem sjedištu ili voze?

Baza: Ukupna ciljna populacija

…dok sjede na prednjem sjedištu? to se nikada ne dešava

3%

2

2

6%

Sum -

Sum +

70%

NZ-Ne zna

44%

1%

25%

Sum +

41%

4

26%

to se dešava vrlo često

33%

3

21%

4

25%

Sum -

8%

3

8%

18%

to se dešava vrlo često

NZ-Ne zna

24%

1%

• 70% stanovnika smatra da se često dešava da roditelji drţe malo dijete u krilima dok sjede na mjestu suvozača.

•41% stanovnika smatra da se često dešava da roditelj drţi malo dijete u krilima dok vozi kola.

© 2009 Ipsos

to se nikada ne dešava

…dok voze?

28

Road safety survey

Koliko smatrate da data praksa opasna po dijete?

Baza: Ukupna ciljna populacija

… dok sjede na prednjem sjedištu?

… dok voze?

nije opasna uopšte

3%

nije opasna uopšte

3%

2

3%

2

3%

5%

3

14%

Sum +

79%

4

Sum -

6%

3

5%

Sum +

62%

12%

veoma opasna

NZ-Ne zna

NZ-Ne zna

88%

4

18%

veoma opasna

Prosječna ocjena opasnosti je 4.6.

76%

2%

2%

Ovu praksu donekle manje opasnom smatraju osobe izmeĎu 18 i 29 godina starosti, najniţe obrazovani, kao i osobe iz centralnih krajeva zemlje i gradova. Isto vaţi za vozače sa najmanje iskustva I povremene vozače.

Negativni stavovi prema ovoj praksi su nešto izraţeniji kod vozača, posebno vozača koji svakodnevno voze, kao i oniih preko 55 godina starosti.

© 2009 Ipsos

Sum -

Prosječna ocjena opasnosti na skali od 1 do 5 je 4.4, bez značajnih razlika izmeĎu vozača i nevozača.

29

Road safety survey

Auto-sjedišta za djecu Baza: Ukupna ciljna populacija

Od raznovrsne opreme za automobile, da li ste upoznati da postoje posebna auto-sjedišta za djecu?

Po Vašem mišljenju, u kojoj mjeri smatrate da bi sjedišta za djecu mogla doprinijeti bezbjednosti djece u saobraćaju ? ne mogu da doprinesu na svim

0%

2

1%

Sum -

1%

9 Ne 12,6

Vozači Ukupno

3

10%

91 Sum +

Da

88%

87,4 4

50

100

značajno moţe da doprinese

NZ-Ne zna

• 87% populacije je čulo da postoje posebna sigurnosna sjedišta za djecu.

• 9 od 10 vozača (91%) je upoznato sa sjedištima za djecu, u nešto manjem broju najmlaĎi vozači i oni sa najmanje iskustva.

70%

1%

Od graĎana koji su čuli za sjedišta za djecu, najveći broj smatra da ona značajno doprinose bezbjednosti djece u saobraćaju (88%). Prosječna ocjena efikasnosti je 4. 6 na skali od 1 do 5.

• Nema značajnih razlika u ocjeni efikasnosti izmeĎu vozača i nevozača.

© 2009 Ipsos

0

18%

30

Road safety survey

Do koje godine bi dijete trebalo da se vozi u auto-sjedištu za djecu?

Baza: Ukupna ciljna populacija - oni koji su upoznati da postoje posebna auto-sjedišta za decu (87% ciljne populacije)

21% Do 3 godine 21 23% 4 godine 21 27% 5 godine 29 16%

Ukupno Vozači

6-7 godina 15 6% 8+ godina 6 7% NZ-Ne zna

21% graĎana koji su čuli za sjedišta za djecu smatra da su ona namjenjena djeci do 3 godine starosti. Najveći broj ih smatra da su ona namjenjena i starijoj djeci (prosječan navoĎen uzrast je 5 godina).

• Vozači nijesu bolje upoznati sa pravilima od nevozača. Najslabije informisani su vozači stariji od 55 godina i sa preko 25 godina iskustva.

© 2009 Ipsos

7

31

Road safety survey

Upotreba auto-sjedišta za djecu Baza: Divers - oni koji su upoznati da postoje posebna auto-sjedišta za decu (60% ciljne populacije)

Da li ste ikada koristili ili da li sada koristite auto-sjedišta za djecu u Vašem automobilu?

Ukupno

Ima dece u HH

Koliko često ste Vi koristili/ koristite ova sjedišta?

Nema dece u HH

NZ/Ne zna 2%

Vrlo rijetko 5% Ponekad 19%

82 60

Ne

71,1

18 40 Koristimo/Korist ili smo ih redovno 74%

28,9

0

50

100

Uprkos pozitivnim stavovima prema sjedištima za djecu, samo 29% vozača koji su upoznati sa njima navodi da ih je nekada koristio ili ih sada koristi.

• Posebno je značajno da većina vozača koji imaju djecu (60%) ne koriste ili nijesu nikada koristili ova sjedišta.

• Od vozača koji nemaju decu, 18% navodi da je koristilo ili sada koristi ova sedišta.

• Sjedišta za djecu više koriste ţene i visoko obrazovani vozači.

• 74% vozača koji su koristili (koriste) sjedišta to je činilo redovno, 19% ponekad, a 5% vrlo rijetko

© 2009 Ipsos

Da

32

Road safety survey

Zašto nijeste koristili/ne koristite sjedišta za djecu?

Vozači sa decom u HH Nemam djecu / ne vozim djecu / nemamo automobil

54%

36% Puno koštaju, pa ne mogu da ih priuštim

22%

33%

Paţljivo vozim kada su djeca u automobilu, pa mi nijesu potrebna

16%

20% Mislim da je sigurnije da sam/a drţim dijete

5%

7%

Yes Ne ţelim da sputavam dijete

1%

1%

Sjedišta ne doprinose 0% bezbjednosti djeteta

Paţljivo vozim kada su djeca u automobilu, pa mi nijesu potrebna Mislim da je sigurnije da sam/a drţim dijete Ne ţelim da sputavam dijete Sjedišta ne doprinose bezbjednosti djeteta

1% Drugi razlozi

Nemam djecu / ne vozim djecu / nemamo automobil Puno koštaju, pa ne mogu da ih priuštim

8%

Drugi razlozi NZ/Ne zna

2%

Najčešće navoĎeni razlozi da se ne koriste sjedišta za djecu meĎu osobama koje imaju i voze djecu, su: visoka cijena (33%), uvjerenje da paţljiva voţnja čini sjedište nepotrebnim (20%), kao i uvjerenje da je bezbjednije drţati dijete u krilu (7%).

© 2009 Ipsos

9%

33

Road safety survey

Da li znate do kog uzrasta dijete ne bi trebalo da sjedi na prednjem sjedištu?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

NZ-Ne zna 9%

Ispod 10 godina 19%

Preko 12 godina 14%

10 – 11 godina 20%

• 38% vozača upoznato je sa tim da je uzrasna granica do koje dijete ne smije da sjedi na prednjem sjedištu 12 godina.

• 40% ih smatra da je ovaj uzrast niţi, a 14% da je viši.

© 2009 Ipsos

12 godina 38%

34

Road safety survey

Koje sve vrste sigurnosnih mjera Vi lično spovodite prilikom vožnje svoje djece do 12 godina starosti?

Višestruki odgovori; Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

41%

Dijete sjedi na zadnjem sjedištu

53 38%

Nemam dijete mlaĎe od 12 godina

21 22%

Zaključavamo vrata i prozore

30 15% 20

Odrasla osoba sjedi pored djeteta

11%

Dijete sjedi u auto-sjedištu za djecu

19 11% 12

Vezujemo dijete pojasem

Ne vozimo dijete automobilom / nemamo automobil Ne sprovodimo sigurnosne mjere, dijete moţe da se brine samo o sebi NZ-Ne zna

5% 9 3% 2 1% 1 6% 4

Ukupno

Sa decom u HH

• Od sigurnosnih mjera koje preduzimaju kada voze djecu mlaĎu od 12 godina, najveći broj vozača (41%) navodi da djecu vozi na zadnjem sjedištu. 22% navodi zaključavanje vrata i prozora, a 15% da odrasla osoba sjedi pored djeteta.

• Vozači koji imaju djecu u većem procentu sprovode svaku od navedenih mjera. 9%, meĎutim, navodi da drţi djete u krilu.

© 2009 Ipsos

Dijete sjedi u krilu

35

Road safety survey

Da li ste u posljednje tri godine ikada dobili kaznu zbog nepropisne vožnje djece u automobilu/ na motociklu?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Da, nekoliko puta Da, jednom NZ-Ne zna 0% 1% 3%

U suprotnosti sa raširenim pogrešnim uvjerenjima i praksom je broj kaţnjenih: samo 1% vozača saopštava da su u posljednje tri godine kaţnjeni za nepropisnu voţnju djece, dok je još 0.4% procenta kaţnjeno nekoliko puta.

© 2009 Ipsos

Ne 96%

36

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Korišćenje mobilnog telefona prilikom vožnje

37

Road safety survey

Koliko često se nađete u situaciji da morate da koristite mobilni telefon dok vozite?

Baza: Vozači – Oni koji imaju mobilni telefon (64% cilje populacije)

Nekoliko puta dnevno

Claiming that they never use mobile phone while driving:

36%

10%

Jednom nedjeljno

Jednom mjesečno

18 - 29

14% Godine

Nekoliko puta nedjeljno

Ţenski

7%

30 - 44

30% 15% 18%

45 - 54

28%

55+

6%

41%

• 97% vozača posjeduje mobilni telefon.

• Od ovog broja vozača, čak 76% se prema sopstvenom priznanju naĎe u situaciji da mora da telefonira dok vozi.

• Najveći broj vozača telefonira svakodnevno: 36% telefonira nekoliko puta dnevno, još 10% jednom dnevno.

• Češće telefoniraju muškarci, mlaĎe osobe, vozači koji svakodnevno voze, kao i stanovnici sjevernih djelova zemlje i ruralnih naselja.

22%

Obala Severna

23% Tip naselja

Nikada ne koristim mobilni telefon dok vozim

5%

36% 14%

Grad Selo

Svaki dan Vožnja

Jednom godišnje

Region

Centralna

Ostalo

27% 16% 18% 36%

© 2009 Ipsos

Jednom dnevno

19%

Pol

Muški

38

Road safety survey

Koliko često vi zovete mobilnim telefonom dok vozite?

Baza: Vozači – oni koji imaju mobilni telefon (64% cilje populacije)

Koliko često vi ZOVETE mobilnim telefonom dok vozite?

Nekoliko puta dnevno

32%

Jednom dnevno

Jednom nedjeljno

Jednom mjesečno

Jednom godišnje

Nikada ne koristim mobilni telefon dok vozim

Poslovni razgovori

45%

13%

Dogovor sa prijateljima/roĎacima

9%

32%

7%

Hitni slučajevi – kada se nešto nepredviĎeno dešava

6%

14%

31%

Neobavezan razgovor sa prijateljima/ roĎacima

13%

19%

Traţenje informacija o tome kako se snaći na putu

6%

• Gotovo polovina vozača svakodnevno poziva nekoga mobilnim telefonom dok vozi (32% to čini nekoliko puta dnevno). 19% tvrdi da to nikada ne čini.

• Najčešće navoĎen razlog za obavljanje poziva je poslovni razgovor (45%), zatim dogovaranje sa prijateljima ili roĎacima (32%) i nepredviĎene situacije (31%).

• Čak 13% vozača koji koriste mobilni prilikom voţnje priznaje da je povod neobavezno ćaskanje.

• Vozači koji povremeno voze više paze na to da telefon koriste samo u urgentnim situacijama ili da zatraţe pomoć na putu.

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Nekoliko puta nedjeljno

Koji su najčešći razlozi da Vi zovete nekog MOBILNIM TELEFONOM prilikom voţnje?

39

Sankcionisanje Baza: Vozači – oni koji imaju mobilni telefon (64% cilje populacije)

Da li tom prilikom koristite pomoćne ureĎaje koji omogućavaju razgovor bez podizanja ruku sa volana (slušalice, bluetooth, hends free...)?

NZ-Ne zna 8%

Da 9%

Da li ste u posljednje tri godine ikada dobili kaznu zbog korišćenja mobilnog telefona pri voţnji?

NZ-Ne zna 5%

Da, nekoliko puta 1%

Da, jednom 5%

Ne 89%

• Samo 9% vozača koji posjeduju mobilni telefon koristi neku vrstu ureĎaja koji omogućava da ruke ostanu na volanu za vrijeme voţnje (handsfree, bluetooth, slušalice).

• Uprkos visokom broju vozača koji telefoniraju u toku voţnje, samo 5% navodi da je u posljednje tri godine za to kaţnjeno jedanput, a 1% nekoliko puta.

© 2009 Ipsos

Ne 83%

40

Road safety survey

U kojoj mjeri (ako uopšte) Vas lično mobilni telefon ometa dok vozite?

Baza: Vozači – oni koji imaju mobilni telefon (64% cilje populacije)

56%

Ţenski

Pomalo ometa, ali uspijevam da odrţim paţnju

35%

Sum -

64%

Sum +

Dohodak po članu

37%

55%

Do 100 eur

32%

100.01-200 eur Preko 200 eur

58% 34% 66% 26%

Djelimično me ometa

15%

Region

Centralna

67% 59%

Obala

35% 61%

7%

Vožnja

NZ-Ne zna

35%

14% Svaki dan Ostalo

73% 21% 38% 49%

• 64% vozača koji posjeduju mobilni telefon smatra da ih on ne ometa značajno u voţnji (od toga 27% tvrdi da ih nimalo ne ometa).

• 15% navodi da ih telefon djelimično, a 14% da ih u potpunosti ometa.

• Telefon najmanje ometa muškarce, vozače koji svakodnevno voze, osobe sa višim prihodima, kao i stanovnike centralnog dijela zemlje.

Road safety survey

Sum +

23%

Severna

U potpunosti me ometa

Sum -

29%

© 2009 Ipsos

27%

67% 26%

Pol

Nimalo ne ometa

Muški

41

Koliko često viđate vozače koji koriste telefon dok voze?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Gotovo nikada NZ-Ne zna 1% 4% Rijetko 6%

Ponekad 27%

Najveći broj graĎana tvrdi da svakodnevno viĎa vozače koji telefoniraju za vrijeme voţnje (62%), a još 27% ih viĎa ponekad.

© 2009 Ipsos

Svakodnevno ili gotovo svakodnevno 62%

42

Road safety survey

Sve u svemu, u kojoj mjeri je korišćenje mobilnog telefona za vrijeme vožnje po Vašem mišljenu opasno?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Pol Godine

Sum -

6%

3

16%

74%

21%

30 - 44 55+ 100.01-200 eur

4%

69% 5%

86% 6% 77%

8%

Vozači Nevozači

73%

1%

Centralna Obala

75%

10%

8%

53%

4%

73%

Preko 200 eur

Severna

veoma je opasno

NZ-Ne zna

Region

Sum +

4

Ţenski 18 - 29

4%

Prihod po članu

2

2%

Vožnja

nije uopšte opasno

8%

Sum Sum +

66% 67%

5%

70%

3% 89% 7%

73%

4% 76%

• 74% opšte populacije ocjenjuje upotrebu mobilnog telefona prilikom voţnje veoma ili prilično opasnom. 6% smatra da ona nije opasna.

• Upotrebu telefona manje opasnom smatraju i muškarci, mladi, osobe sa višim prihodima, kao i stanovnici centralnih i urbanih djelova zemlje.

• Vozači imaju nešto pozitivnije stavove prema upotrebi telefona, posebno oni koji pripadaju naprijed navedenim demografskim kategorijama (koje ih najčešće i koriste).

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Muški

43

Koliko se slažete sa sljedećom tvrdnjom: “Razgovor mobilnim telefonom nije ništa opasniji od običnog razgovora sa ljudima u kolima”?

Baza: Ukupna ciljna populacija uopšte se ne slaţem

18 - 29

22%

2

21% 48%

30 - 44

Sum -

43%

28%

Godine

21%

3

47%

34%

45 - 54

41%

22%

32% 38%

Sum +

31%

Severna

5%

Tip naselja

17%

• Trećina građana smatra da upotreba mobilnog telefona u toku vožnje nije nimalo opasnija od razgovora sa saputnicima. 43% građana ima suprotan stav.

• Stavovi vozača ne razlikuju se od stavova opšte populacije.

• Mladi do 30 godina starosti, stanovnici ruralnih naselja i primorja u nešto većem broj u smatraju da je opasnije razgovarati mobilnim telefonom.

Road safety survey

53%

Sum +

18%

13%

u potpunosti se slaţem

NZ-Ne zna

Obala

Sum -

Grad

Selo

52% 29% 37% 33% 53% 27%

© 2009 Ipsos

4

Region

Centralna

44

© 2009 Ipsos

Brza vožnja

45

Road safety survey

Po Vašem sudu, vozači generalno pridržavaju propisanih ograničenja brzine na magistralnim/regionalnim putevima u Crnoj Gori?

Baza: Ukupna ciljna populacija

... magistralnim/regionalnim putevima u Crnoj Gori?

3%

Uvijek

5

U većini slučajeva

41%

U većini slučajeva

31%

45

30 35% 34

Sum +

44%

Sum +

48 27%

Ponekad

28%

Ponekad

27

31 28%

Sum -

24

34 32%

U malom broju slučajeva

30 4% 4

Nikad

20 4%

Nikad

1% 0

24%

U malom broju slučajeva

Ukupno

Vozači

NZ-Ne zna

4 1% 1

• Građani imaju podijeljena mišljenja o tome u kojoj mjeri se generalno poštuju ograničenja brzine na magistralnim i regionalnim putevima u Crnoj Gori: 35% ih smatra da se ona uglavnom poštuju, dok 36% ima suprotno mišljenje.

• Nema značajnih razlika između vozača i nevozača u ovom pogledu.

• Nešto veći broj građana (44%) smatra da se poštuju ograničenja brzine u gradovima, dok ih 28% ima suprotno mišljenje.

• Vozači smatraju u nešto većem broju da se ova ograničenja poštuju, posebno oni iz primorskih i sjevernih krajeva, kao i ruralnih naselja.

Road safety survey

© 2009 Ipsos

36%

Sum -

NZ-Ne zna

3

4%

Uvijek

...u gradu?

46

Da li ste možda upoznati sa tim koja su ograničenja brzine propisana zakonom na sljedećim vrstama puteva (km/h)?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

U naseljenim mjestima

Na putevima za motorni saobraćaj

Na autoputevima

Tačno

Više

NZ-Ne zna

52%

36%

31%

14% 1%

78%

11% 5,9

23,8

9% 4% 8,4

• Samo 31% vozača je upoznato sa tim da je vaţeće ograničenje brzine u naseljenim mestima 50 km/h. 52% smatra da je u pitanju manja brzina (uglavnom da je 40 km/h), a 11% da je veća.

• Ograničenje najslabije poznaju vozači sa najniţim prihodima, kao i oni iz centralnog dijela zemlje.

• Još manji broj vozača (14%) je upoznato sa tačnim ograničenjem brzine na putevima rezervisanim za motorni saobraćaj (100km/h). Čak 24% vozača navodi da ne zna odgovor, dok ostali smatraju da je u pitanju manja brzina.

Samo 1% smatra da je u pitanju veća brzina.

•9% vozača misli da je vaţeće ograničenje brzine na autoputevima 130 km/h. 79% smatra da je ograničenje više, najveći broj da je na 120 km/h. 4% smatra da je ograničene niţe.

•NajmlaĎi vozači, koji su najskorije poloţili vozački ispit su najviše upoznati sa ovim ograničenjem, kao i stanovnici primorja.

© 2009 Ipsos

Niţe

47

Road safety survey

Da li ste možda upoznati sa tim koje odstojanje među vozililma je proposano zakonom? - U gradskoj vožnji (metara) Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

38% 36%

NZ-Ne zna 10%

Centralna 12% Manje od 5 m 29%

2%

Preko 30 m 14%

Manje od 5 m 27% Region

5.1-10 m 22% 10.1- 30 m

Obala 34%

Preko 30 m

10% 10.1- 30 m 18%

14% 20% Severna 18% 38%

© 2009 Ipsos

5.1-10 m 29%

48

Road safety survey

U vožnji na magistralnom putu (metara)?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

36%

NZ-Ne zna 11%

46% Centralna 3%

Do 10 m 31%

15%

32%

Region

Preko 50 m 22%

Do 10 m 10.1 - 50 m

22% Obala 39%

Preko 50 m NZ-Ne zna

7%

20% 27% Severna 44% 9%

© 2009 Ipsos

10.1 - 50 m 36%

49

Road safety survey

Kakvo je vaše mišljenje o postojećim zakonskim ograničenjima brzine?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

NZ-Ne zna; 6,4

Maksimalna dozvoljena brzina treba da bude niţa; 12,8

Da li smatrate da u poreĎenju sa većinom drugih vozača, Vi lično vozite...

Dosta sporije

10%

Nešto sporije

29%

Sum -

40%

Jednako brzo

50%

Sum +

Ograničenja su primjerena našim uslovima; 57

Maksimalna dozvoljena brzina treba da bude viša; 23,8

10%

Nešto brţe

9%

Daleko brţe

1%

NZ-Ne zna

1%

• 57% vozača smatra da su ograničenja primjerena uslovima u zemlji. 24% smatra da bi ograničenja trebalo da budu manje stroga, dok bi 13% ţeljelo stroţija ograničenja.

• Stroţija ograničenja posebno priţeljkuju ţene i povremeni vozači.

• Polovina vozača smatra da voze jednako brzo kao drugi. 40% smatra da voze sporije, a 10% da voze brţe od ostalih.

• Ţene, stariji i najslabije obrazovani vozači, kao i povemeni vozači sebe opaţaju kao sporije od drugih.

© 2009 Ipsos

Kakvo je vaše mišljenje o postojećim zakonskim ograničenjima brzine:

50

Road safety survey

Statistički podaci pokazuju da se desi svakom vozaču da povremeno prekorači dozvoljenu brzinu. Koliko često se to vama dešava?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

U većini slučajeva

34%

2%

Pol

Uvijek

15%

Ţenski

10% 51%

12%

16%

14%

Ponekad

47%

Sum -

40%

U malom broju slučajeva

Nikad

26%

14%

33%

6 -15 godina

14%

16 - 25 godina

13%

Preko 25 godina Frekvencija vožnje

Sum +

Položio vozački ispit

Do 5 godina

Svaki dan

Ostalo

31%

Sum + Sum -

39% 10% 62% 15% 33% 8% 56%

• Gotovo polovina vozača (47%) priznaje da im se ponekad dogodi da prekorače brzinu. 14% priznaje da im se to često dešava, dok 40% tvrdi da se to dešava rijetko ili nikada.

• Prema sopstvenom priznanju, to se češće dešava vozačima koji svakodnevno voze, muškarcima , mladim i neiskusnijim vozačima, kao i onima iz sjevernih krajeva.

© 2009 Ipsos

Muški

51

Road safety survey

Šta obično bude razlog da prekoračite dozvoljenu brzinu?

C

I drugi prekora?uju brzinu, pa postaje opasno voziti sporo

14% 10% 5% 1%

O

ba la

13%

Suviše spora voţnja me zamara

Se ve rn a go di na 5 o go di na

D -1 5 go di na

6 5

5%

37% 29% 19%

11% 20% 5% 4%

45%

55%

16% 13% 6% 1% 15% 14% 10% 2% 10% 5% 2% 2%

47%

41%

Ţurim da nekud stignem

I drugi prekora?uju brzinu, pa postaje opasno voziti sporo Suviše spora voţnja me zamara

Imam dobre reflekse i puno iskustva

Ako vozite dobar automobil, nije opasno voziti brzo

25

12%

6% 3%

44%

Pr ek o

NZ-Ne zna

go di na

16

Drugo:

2%

-2

Ako vozite dobar automobil, nije opasno voziti brzo

6% Položio vozački ispit

Imam dobre reflekse i puno iskustva

13%

56%

4% 11% 6% 2%

• Glavni razlog da se prekorači brzina je to što je vozač u ţurbi da negdje stigne (48%).

• 13% vozača, posebno iz ruralnih krajeva i sa sjevera zemlje iznosi uvjerenje da je zapravo opasno voziti sporo, jer ostali voze brzo.

• Još 13% navodi da ih umara spora voţnja, a najviše su nestrpljivi najneiskusniji vozači, kao i oni sa sjevera zemlje.

• 6% vozača ima neograničeno povjerenje u svoje reflekse i iskustvo, pa smatra da nije opasno da voze brzo.

© 2009 Ipsos

48%

en t ra ln a

Ţurim da nekud stignem

Region

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

52

Road safety survey

Koliko puta Vas je u posljednje tri godine zaustavio saobraćajac zbog prekoračenja brzine?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Jednom 28%

Several times

Ni jednom 52%

Da li ste u posljednje tri godine ikada dobili kaznu zbog prekoračenja brzine?

Several times

Da, jednom 27%

Ne 63%

• Ipak, značajno manji broj vozača je u posljednje tri godine zaustavljen zbog prebrze voţnje: 28% vozača jednom, a 20% više puta.

• Češće su zaustavljani vozači koji svakodnevno voze, muškarci, kao i stanovnici centralnih krajeva i oni sa najmanjim prihodima.

• Ako su bili zaustavljeni više puta, najčešće se radi o 2-3 puta. Četvrtina tvrdi da je zaustavljena izmeĎu 4 i 6 puta, dok je 18% zaustavljeno sedam i više puta.

• Nešto manji broj vozača saopštava da je bio kaţnjen u odnosu na broj zaustavljenih: 27% je, prema sopstvenom saopštenju, kaţnjeno jedanput, dok je 10% kaţnjeno više puta.

• 43% navodi da se radi o dvije kazne, još 20% o tri a 23% tvrdi da je kaţnjeno četiri ili više puta.

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Koliko puta Vas je u posljednje tri godine zaustavio saobraćajac zbog prekoračenja brzine?

53

Koja od sljedećih tvrdnji najbolje opisuje Vaš stav prema kaznama za brzu vožnju?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Pridržavam se propisa, pa nema razloga da brinem o kaznama:

Šanse da ?e me kazniti su minimalne, pa me zato kazna i ne brine

M

20%

Ţe ns ki

43% 28%

Ce nt ra ln a a

Ne ţelim da trošim novac na kazne, pa se pridrţavam ograni?enja

Region

15%

46%

O ba l

Uvijek se moţe dogovoriti sa saobra?ajcem da ne napiše kaznu

26%

Se go ve di rn na a 5

28% 21%

go di

na

Do

27% 23%

O st al o

46%

© 2009 Ipsos

da n

go di na

-1 5 Sv ak i

-2 5

6

• Ukupno 56% vozača tvrdi da se pridrţava ograničenja brzine, od čega 30% to čini bez obzira na kazne, dok 26% motiviše nesklonost da se izgubi novac.

• Svaki peti vozač se ne obazire na kazne, jer smatra da su šanse da će ih kazniti minimalne. Još 15% smatra da se uvijek moţe dogovoriti sa saobraćajcem da ne napiše kaznu.

• 9% vozača ne mari ako ponekada plati kaznu, jer im je najvaţnije da brzo stignu kuda ţele.

• Šanse da ih uhvate najslabijim ocjenjuju stanovnici ruralnih naselja, kao i sjevernih krajeva zemlje.

• Pravila se principijelnije (bez obzira na kazne) pridrţavaju ţene, najstariji i najiskusniji vozači, vozači sa primorja, kao i povremeni vozači.

16

1%

Vožnja

30%

Položio vozački ispit

20%

Uvek poštujem propise, pa nema razloga da brinem o kaznama

NZ-Ne zna

23%

Pol

9%

uš ki

Ţelim što prije da stignem kuda sam krenuo, nije mi vaţno nekada i platim kaznu

54

Road safety survey

Š 2009 Ipsos

Preticanje

55

Road safety survey

Po Vašem mišljenju, šta bi moglo da se nazove agresivnom vožnjom?

Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Prebrza voţnja/ prekoračenje ograničenja brzine

52% 19%

Preticanje/ nedozvoljeno preticanje Voţnja pod dejstvom alkohola/ droge Velike brzine, preko 100 km/ 150 km Nepoštovanje propisa/ znakova, signalizacije Divljanje, luda voţnja, nekontrolisanost

14% 9% 9% 9%

Preticanje na punoj liniji Preticanje kolone Voţnja koja ugroţava druge/ neprimerena uslovima Nepoštovanje pješaka/ ne staje se na prelazu Preticanje u krivinama/ ulijetanje u krivine, makaze

9% 7% 5% 4% 4% 3%

Brza voţnja u naseljima

3%

Drugo

3%

NZ-Ne zna

5%

• Oko polovine graĎana (52%) izjednačava agresivnu voţnju sa prebrzom voţnjom.

• Za 19% agresivna voţnja podrazumijeva preticanje / nedozvoljeno preticanje, a za još 14% voţnju pod dejstvom droga ili alkohola.

• U manjem procentu se pominje i nepoštovanje signalizacije, prolazak kroz crveno svjetlo, preticanje preko pune linije ili preticanje kolone vozila.

• Vozači se u svom razumijevanju agresivne voţnje u najvećoj mjeri slaţu sa opštom populacijom.

© 2009 Ipsos

Prolazak kroz crveno

56

Road safety survey

Da li postoje neke situacije u kojima nije dozvoljeno preticati druga vozila?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

NZ-Ne zna Ne 4% 1%

Koje su to situacije?

94%

Preticanje preko pune linije 53%

Preticanje kolone vozila 28%

Preticanje u tunelu Preticanje u krivinama/ Nepregledan put

23% 19%

Preticanje na mostu Preticanje na raskrsnici, semaforu

Da 95%

• 95% vozača zna da postoje situacije u kojima je zabranjeno preticati druga vozila. 1% vozača smatra da takve situacije ne postoje, dok još 4% ne zna ili odbija da odgovori.

• Najveći broj vozača spontano se prisjeća da je takva situacija preticanje preko pune linije (94%). Polovina vozača (54%) navodi da je zabranjeno preticanje kolone vozila.

• Manje od trećine vozača prisjeća se da je zabranjeno preticanje u tunelu (28%) ili preticanje u krivini / kada je preglednost nedovoljna (23%).

• Samo 7% vozača spontano navodi zabranu preticanja na raskrsnici ili pješačkom prelazu, a tek 2% kada je vozilo ispred započelo preticanje.

Road safety survey

Preticanje u naseljenom mestu, gradu Preticanje u lošim vremenskim uslovima/ loša vidljivost/ magla Postavljeni saobraćajni znaci za zabranu preticanja

7% 7% 5% 4%

Kad su radovi na putu

3%

Preticanje kad je klizav kolovoz

3%

Preticanje vozila pod pratnjom

3%

Preticanje kad je ogranicHena brzina Ako je neko ispred već počeo da pretiče Preticanje na pruţnom prelazu, prelazu pruge

2% 2% 2%

© 2009 Ipsos

Da li postoje neke situacije u kojima nije dozvoljeno preticati druga vozila?

57

Sudeći po Vašem iskustvu, koliko često se osjećate ugroženo kao pješak, učesnik u saobraćaju zbog agresivne vožnje drugih? ...kao pješak?

...kao vozač?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Ponekad 65%

NZ-Ne zna 2%

NZ-Ne zna Nikad 1% 5% Svakodnev no 24%

Svakodnevno 28%

Ponekad 66%

• 24% pešaka se svakoga dana osjeća ugroţeno u saobraćaju, zbog agresivne voţnje drugih. 65% pješaka se ponekad tako osjeća, dok 9% navodi da se nikada tako ne osjeća.

• Ugroţenijim se osjećaju graĎani stariji od 55 godina, povremeni vozači, kao i stanovnici centralnih krajeva.

• Slična je situacija i sa vozačima: 28% vozača se svakodnevno osjeća ugroţeno u saobraćaju zbog agresivne voţnje drugih. Dvije trećine vozača se tako osjeća ponekad, dok se tek 5% nikada tako ne osjeća.

• Manje ugroţeno od drugih se osjećaju povremeni vozači, kao i najslabije obrazovani graĎani i graĎani sjevernih krajeva.

© 2009 Ipsos

Nikad 9%

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

58

Road safety survey

Da li se ikada dogodilo da ste u protekle tri godine...

Svakodnevno Nekoliko puta nedjeljno Nekoliko puta mjesečno Jednom godišnje ili reĎe Nikad

Da jedva uspije da pretekne drugo vozilo

4 7

Često

24

Jednom

28

37

Nijednom

Da pretičete kolonu vozila

9,5

33,7

56,7

Da pretičete preko pune linije

9,5

33,3

57,2

• Najveći broj vozača (63%) priznaje da im se dešavaju situacije u kojima jedva stignu da preteknu drugo vozilo: 24% da se to dešava nekoliko puta mjesečno, a još 28% ponekad.

• U ovakvoj situaciji najreĎe se nalaze povremeni vozači, ţene, najstariji i najiskusniji vozači, kao i vozači iz sjevernih i ruralnih krajeva.

• Gotovo polovina vozača (44%) saopštava da je u posljednje tri godine preticala kolonu vozila: 34% da je to učinilo jednom, a 10% je to radilo često.

• Najmanje iskusni vozači, kao i oni iz sjevernih krajeva to najčešće čine, prema sopstvenom saopštenju. NajreĎe se to dešava ţenama i najstarijim vozačima.

• 43% vozača priznaje da je u posljednje tri godine preticala preko pune linije: trećina navodi da se to desilo samo jednom, dok 10% priznaje da se to često dešava.

• Muškarci češće pretiču preko pune linije, dok su najpaţljivije u tom smislu ţene i stariji vozači.

© 2009 Ipsos

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

59

Road safety survey

Da li ste u posljednje tri godine ikada dobili kaznu zbog nepropisnog preticanja?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Da, nekoliko puta 1% Da, jednom 11%

Kada se, međutim, radi o kaznama, situacija je značajno drugačija: čak tri puta manji broj vozača prijavljuje da su u posljednje tri godine kažnjeni zbog preticanja – 11% je kažnjeno jednom, a 1% više puta.

© 2009 Ipsos

Ne 88%

60

Road safety survey

U kojoj mjeri se slažete sa svakom od navedenih tvrdnji?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Neslaţem ( 1 + 2 )

Slaţem ( 4 + 5 )

Neslaţem ( 1 + 2 )

Slaţem ( 4 + 5 )

Bolje stići kasnije, nego rizikovati da se nešto dogodi.

2

82

Treba preticati druge samo kada je to potpuno bezbjedno i dozvoljeno pravilima saobraćaja.

3

87

Treba preticati druge samo kada je to potpuno bezbjedno i dozvoljeno pravilima saobraćaja.

3

82

Bolje stići kasnije, nego rizikovati da se nešto dogodi.

3

86

Mislim da preticanje kolone vozila treba strogo kaţnjavati.

4

Mislim da preticanje kolone vozila treba strogo kaţnjavati.

5

75

Saobraćaj više ugroţavaju ljudi koji suviše sporo voze nego oni koji voze brzo.

41

30

Na mnogim mjestima bez razloga nije dozvoljeno preticanje.

38

28

Na mnogim mjestima bez razloga nije dozvoljeno preticanje.

Saobraćaj više ugroţavaju ljudi koji suviše sporo voze nego oni koji voze brzo.

35

41

77

34

32

• Velika većina graĎana ima negativne stavove prema preticanju, posebno rizičnom i nedozvoljenom preticanju. Sa druge strane, ukoliko ispitujemo slaganje sa tvrdnjama koje ne zvuče suviše socijalno neprihvatljivo, moţemo uočiti da osuda preticanja nije apsolutna.

• Vozači imaju nešto tolerantnije stavove prema preticanju – trećina vozača se slaţe sa prethodno navedenim tvrdnjama.

• Pozitivnije stavove prema preticanju imaju muškarci, visoko obrazovani graĎani, kao i oni koji ţive u gradovima.

© 2009 Ipsos

Baza: Ukupna ciljna populacija

61

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Vožnja pod dejstvom alkoholnih pića

62

Road safety survey

U različitim zemljama postoje različite zakonske granice za dozvoljenu koncentraciju alkohola u krvi vozača. Da li možda znate koja granica je zakonski predviđena u našoj zemlji?

Baza: Ukupna ciljna populacija Ukupno

Vozači

To znači da je sigurno da se popije...

NZ-Ne zna

19,5

Preko 2.5

13 13,8

Preko 0.5

23,4 23,7 15,4 14,7

48 41,7

0.5

Čašice rakije

16,9 19

1.1-2.5

Pivo (0.5l)

37,5 35,6

1

Manje od 0.5

26 24,9 0

20

Manje od 1

40

60

6,8 7,1 0

10

20

30

40

• 41% opšte populacije zna da je zakonski dozvoljena koncentracija alkohola u krvi 0.5 promila. 25% ih misli da je dozvoljena koncentracija niţa, a 13% da je viša.

• Vozači su bolje informisani o ovom pitanju – ukupno 48% je ispravno informisano o dozvoljenoj koncentraciji.

• Bolje su informisani i muškarci, mladi (od 18 do 30 godina) i stanovnici ruralnih naselja.

• Najveći broj graĎana smatra da je bezbjedno popiti najviše jednu flašu piva (42%) ili najviše jednu čašicu ţestokog pića (48%).

• Muškarci , kao i vozači koji svakodnevno smatraju da je bezbedno popiti i nešto više pića.

• Vrijedno je paţnje i da svaki peti vozač nema predstavu o tome šta zakonska granica praktično podrazumeva.

© 2009 Ipsos

13

NZ-Ne zna

63

Road safety survey

U kojoj mjeri, po Vašem mišljenju, vožnja pod dejstvom alkohola predstavlja ozbiljan rizik za bezbjednost u saobraćaju?

Baza: Ukupna ciljna populacija

2

Sum -

3

Glavne opasnosti su: 0%

Izazivanje udesa/ sudara Pospanost, pad koncentracije, spori refleksi Brza voţnja/ prekoračenje ograničenja brzine Ugroţavanje ţivota i svog i drugih/ smrtni ishod Ugroţavanje bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju Nekontrolisana voţnja/ nemogućnost kontrole vozila

2%

2%

5%

Sum +

92%

4

14%

predstavlja ogroman rizik

NZ-Ne zna

41%

78%

24% 17% 17% 10% 9%

Nepaţnja/ neoprezna voţnja

8%

Izletanje sa puta ( udarci, pad u provaliju...)

6%

Izazivanje materijalne štete

5%

Agresija, neuračunljivost, promjena stanja svesti

5%

Izazivanje povreda/ teških povreda

5%

Nemogućnost procjene/ lošije opaţanje

5%

1%

Stradanja pješaka/ ugroţavanje pješaka

3%

Nepoštovanje propisa

2%

Drugo

3%

•92% opšte populacije smatra da voţnja pod uticajem alkohola predstavlja ozbiljnu opasnost za bezbjednost u saobraćaju. Samo 2% smatra da ona ne predstavlja pretjeran rizik.

•Muškarci, kao i najslabije obrazovani, graĎani iz urbanih naselja i sjevernih krajeva su nešto tolerantniji prema voţnji pod uticajem alkohola.

•Ne postoje značajne razlike u stavovima vozača i nevozača prema alkoholu.

•Najveći broj graĎana navodi uopštene razloge kao opasnosti alkohola, a manji broj navodi u čemu se konkretnije sastoji uticaj alkohola.

NZ-Ne zna

6%

© 2009 Ipsos

uopšte ne predstavlja rizik

64

Road safety survey

Uopšteno gledano, u kojoj mjeri se ljudi uzdržavaju od konzumiranja alkoholnih pića kada voze?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Većina ljudi:

36% 45% 43% 43% 32% 43% 42% 31% 53% 51% 45% 36%

© 2009 Ipsos

Pol Dohodak po članu

Godine

• Mišljenja graĎana o tome u kojoj mjeri se ljudi generalno uzdrţavaju od alkohola kada voze su suprotstavljena: dok 46% smatra da se mali broj uzdrţava, 42% vjeruje da većina apstinira.

• Posebno su u ovom smislu skeptični nevozači, ţene, stariji graĎani, kao i oni sa najniţim prihodima i oni iz centralnog dijela zemlje.

• Stavovi vozača u skladu su sa stavovima opšte populacije.

Pr 10 0 e C ko .01 Do N S -2 e 1 ev 2 V e n oz oz ve Ob t ra 00 00 00 eu e al e a č ač rn l ur ur a a na r i i

Veoma mali broj ljudi 46%

39%

Region

Većina ljudi 42%

45 30 18 Ţ M 55 - 5 - 4 - 2 e ns uš ki ki 4 4 9 +

45%

Gotovo niko 8%

Vožnja

NZ-Ne zna 4%

65

Road safety survey

Većina ljudi je makar nekada u životu popila neko alkoholno piće prije nego što sjedne u kola. Koliko se često to dešava Vama?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Ponekad 14%

Pol

Muški

Ţenski

U malom broju slučajeva 25%

Obala Region

Nikad 58%

Severna

Grad Tip naselja

•Uprkos rasprostranjenom razumijevanju opasnosti alkohola, čak 42% vozača priznaje da su makar nekada pili kada su vozili: 25% vozača u malom broju slučajeva, 14% ponekad, a 3% čak kaže da se to dešava u većini slučajeva kada voze.

•Muškarci, stanovnici sjevernih i ruralnih krajeva, po sopstvenom priznanju češće piju kada voze.

•Oni koji su makar jednom pili, navode da se najčešće radi o 2 flaše piva, 1-2 čaše vina, jednoj čaši rakije ili 1-2 čaše žestokog pića.

Selo

0% 4%

18%

31%

47%

0% 1% 6% 12% 0% 2%

15% 21%

0% 4% 8% 0% 4%

0% 2%

81%

62%

33%

17% 20%

10%

56%

59%

32%

57%

Uvijek

U većini slučajeva

Ponekad

U malom broju slučajeva

Nikad

© 2009 Ipsos

Uvijek 0%

U većini slučajeva 3%

66

Road safety survey

Koliko puta se u posljednje 3 godine desilo da ...

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

... Vas zaustavi saobraćajna policija i zahtijeva da uradite alko-test?

NZ-Ne zna 1%

... dobili kaznu zbog vožnje pod dejstvom alkoholnih pića?

Da, nekoliko puta Da, jednom NZ-Ne zna 2% 6% 1%

Nekoliko puta 10%

Jednom 18%

Ni jednom 71%

Ne 91%

© 2009 Ipsos

• 28% vozača je u poslednje tri godine radilo alko-test: 18% jednom a 10% nekoliko puta.

• Interesantno je da stanovnici sjevernog dijela zemlje u većem broju tvrde da su bili zaustavljani i testirani.

• Samo 6% vozača saopštava da je u poslednje tri godine kaţnjeno za voţnju pod uticajem alkohola, dok je 2% kaţnjeno više puta.

• Treba uočiti da je ova cifra u oštrom kontrastu sa brojkom od 42% vozača koji sami priznaju da makar ponekad piju kada voze.

• U najvećem broju slučajeva, radilo se o privremenom oduzimanju dozvole (49%), novčanoj kazni (40%), dok 15% kaţnjenih navodi da je u pitanju zatvorska kazna (uglavnom u trajanju do jednog dana).

67

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Odnos prema pješacima

68

Road safety survey

Koliko često Vi lično praktikujete svaku od sljedećih stvari?

Base: Total target population nepraktikujem ( 1 + 2 ) praktikujem ( 4 + 5 )

33

...koristite mobilni telefon dok prelazite ulicu?

42

... pretrčavate ulicu zbog ţurbe, van pješačkog prelaza?

...prelazite ulicu na pješačkom prelazu kada je upaljeno crveno svijetlo za pješake?

33

33

39

57

28

18

• Pribliţno trećina graĎana priznaje da im se često ili relativno često dešava da krše pravila kada u saobraćaju učestvuju kao pješaci.

• MeĎu pješacima sa najniţim obrazovanjem, kao i onim iz sjevernih krajeva zemlje ovakvo ponašanje je generalno zastupljenije, dok suprotno vaţi za najstarije pešake, visoko obrazovane, kao i one iz centralnih krajeva i primorja.

• Vozači i nevozači se slično ponašaju kada učestvuju u saobraćaju kao pješaci.

© 2009 Ipsos

... prelazite ulicu van pješačkog prelaza?

69

Road safety survey

Stavovi prema pešacima Baza: Ukupna ciljna populacija

Ko treba da ima prednost kretanja na pješačkom prelazu:

Ukupno

Koja od sljedećih tvrdnji najbolje izraţava Vaš stav prema kretanju pješaka u saobraćaju:

Vozači

1 NZ-Ne zna Vozači

0,7

Ukupno

1

NZ-Ne zna

0,5

94

Pješak

94,7

Vozači moraju da paze na pješake, čak i kada oni prelaze van pješačkog prelaza.

86 85,9

5 4,8

0

20

40

60

80

100

O pješacima ne treba da brinu vozači, već oni moraju brinuti sami o sebi.

13 13,4

0

20

40

60

80

100

• 94% graĎana smatra da na pješačkom prelazu prvenstvo kretanja ima pješak, dok 5% smatra da prvenstvo ima automobil ili drugo vozilo.

• U tome se slaţu vozači i nevozači.

• 86% graĎana smatra da vozači moraju da paze na pješake, čak i kada oni prelaze van prelaza, dok 13% smatra da pješaci moraju brinuti sami o sebi.

•Mišljenje najvećeg broja vozača je takoĎe da je prvenstveno na njima odgovornost za pješake. To mišljenje dijeli nešto manji broj najmlaĎih vozača (do 30 godina starosti).

© 2009 Ipsos

Automobil ili drugo vozilo

70

Road safety survey

Kada učestvujete kao pješak u saobraćaju, koliko često vozači stanu da Vas propuste na pješačkom prelazu kada nema semafora?

Vozači:

1%

Nikad

Češće ne stanu nego što stanu

13%

Češće ne stanu nego što stanu

Sum -

15%

Sum -

Sum +

83%

Češće stanu nego što ne stanu

40%

Uvijek stanu

Nedostaje

43%

3%

5%

46%

51%

Sum +

48%

Češće stanu nego što ne stanu

40%

Uvijek stanu

NZ-Ne zna

8%

1%

• 83% vozača tvrdi da se generalno zaustave na pješakom prelazu kako bi propustili pješake.

• O pješacima manje brinu vozači koji svakodnevno voze, kao muškarci, mladi, najslabije obrazovani vozači, kao i oni iz ruralnih naselja i sa sjevera zemlje.

• Iz perspektive pješaka, meĎutim, ponašanje vozača izgleda dosta drugačije: 51% graĎana saopštava da se vozači češće ne zaustave da ih propuste na prelazu bez semafora, dok 48% tvrdi da ih ipak češće propuste nego ne.

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Nikad

Pešaci:

71

Da li redovno vozite bicikl?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Kada vozite Bicikl da li :

Ne 83%

Da 13%

Ne

Da

NZ-Ne zna

Nosite kacigu

79%

Suvozač nosi kacigu

78%

Krećete desnom stranom kolovoza

29%

16% 5%

9% 13%

61%

• 13% populacije redovno vozi bicikl, a meĎu njima je više mladih i stanovnika primorja.

• Prema sopstvenom izvještaju: • Samo 16% biciklista redovno nosi kacigu.

• U 9% i suvozač na biciklu nosi kacigu.

• 61% biciklista kreće se uvijek desnom stranom puta.

10%

© 2009 Ipsos

NZ-Ne zna 4%

72

Road safety survey

Da li redovno vozite motocikl?

Baza: Ukupna ciljna populacija 5%

Dok vozite motor da li: 95% Ne

Pol

Muški

Ţenski

18 - 29

Godine

30 - 44

45 - 54

Vožnja

55+

Vozači

Nevozači

Da

NZ-Ne zna

7% 93% 2%

Nosite kacigu

98%

12%

63%

25%

7% 93% 6%

Da

94% 3% 97% 0%

Suvozač nosi kacigu

27%

54%

19%

Ne

Krećete desnom stranom kolovoza

11%

63%

26%

100% 7% 93% 0% 100%

• 5% opšte populacije redovno vozi motocikl, više muškaraca, mladih do 30 godina starosti i vozača.

• 63% motociklista saopštava da redovno nosi kacigu, a još 54% da suvozač redovno nosi kacigu.

• 63% motociklista uvijek vozi desnom stranom puta.

© 2009 Ipsos

Total

73

Road safety survey

Š 2009 Ipsos

Prolazak kroz crveno svjetlo

74

Road safety survey

Istraživanja pokazuju da neki vozači prolaze kroz crveno svjetlo, namjerno ili slučajno. Koliko puta se to Vama desilo u posljednjih godinu dana?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Nije se dogodilo:

58%

Ţenski

3+ 8% Region

Centralna

Nijednom 58%

Grad

Selo

Svaki dan Vožnja

• Svaki četvrti vozač priznaje da mu se u toku prethodne godine dogodilo da proĎe kroz crveno svjetlo: 18% je to učinilo 1 do 2, a još 8% tri i više puta.

• Prema sopstvenom priznanju, to se češće dešava vozačima koji svakodnevno voze, muškarcima, stanovnicima urbanih naselja i centralnog dijela zemlje.

49%

59%

77%

Severna

Tip naselja

1–2 18%

Obala

62%

Ostalo

57%

63%

57%

65%

© 2009 Ipsos

Muški

Pol

NZ-Ne zna 16%

75

Road safety survey

Kada žurite, a na semaforu se pojavljuje žuto svijetlo, šta ćete obično uraditi?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije) Ubrzati da stignem da pro?em dok se ne uklju?i crveno Usporiti i sa?ekati da se uklju?i crveno

Ubrzati da stignem da proĎem dok se ne uključi crveno 38% Položio vozački ispit

Ţenski

• 38% vozača prolazi na ţuto svjetlo, dok 61% tvrdi da usporava i čeka da se uključi crveno.

• Kroz ţuto svjetlo češće prolaze muškarci i najniţe obrazovani vozači, dok su opreznije ţene, stariji i iskusniji vozači, kao i oni koji povremeno voze.

22% 76% 44% 55%

Do 5 godina 6 -15 godina

41%

16 - 25 godina

40%

Preko 25 godina Frekvencija vožnje

Usporiti i sačekati da se uključi crveno 61%

46% 52%

Muški

58%

60% 24% 73% 42%

Svaki dan

Ostalo

58% 28% 69%

© 2009 Ipsos

Pol

NZ-Ne zna 1%

76

Road safety survey

Da li ste u u posljednje tri godine ikada dobili kaznu zbog prolaska kroz crveno svijetlo na semaforu?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Da, nekoliko puta 1% NZ-Ne zna Da, jednom 4% 10%

Tek svaki deseti vozač kaţnjen je za prolazak za crveno svjetlo u poslednje tri godine (10% jednom i još 1% više puta).

© 2009 Ipsos

Ne 85%

77

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Uticaj kaznenih mjera na stavove i ponašanje prilikom vožnje

78

Road safety survey

Uopšteno gledano, da li biste rekli da za saobraćajne prekršaje kaznu dobije: Baza: Ukupna ciljna populacija

19% 35% Ukupno 29% 17%

Skoro svako ko napravi prekršaj

17%

Većina prekršilaca 33%

Vozači

Manje od polovine prekršilaca

30% 18%

• GraĎani su podjeljeni u ocjeni koji broj prekršilaca u saobraćaju biva kaţnjen: 19% smatra da je kaţnjen gotovo svako, a još 34% da je kaţnjena većina. Ostali smatraju da kaznu dobije samo poneko ili manje od polovine prekršilaca.

• Vjerovatnoću da se dobije kazna slično ocjenjuje i populacija vozača, a nešto većom je ocjenjuju najslabije obrazovani vozači, kao i oni iz primorja.

Samo poneki od onih koji naprave prekršaj

21% 38% Nevozači

14%

© 2009 Ipsos

26%

79

Road safety survey

Koji su po Vama glavni razlozi zašto neki prekršaji ostaju nekažnjeni?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Svi razlozi 37%

Veze, poznanstva, protekcija

18%

Davanje mita Malo je policajaca/ ne mogu sve da kontrolišu/ nemaju opremu Nemarnost policije/ nesavjestan rad

47%

Veze, poznanstva, protekcija 27%

Davanje mita

7%

Malo je policajaca/ ne mogu sve da kontrolišu/ nemaju opremu Nemarnost policije/ nesavjestan rad

4%

7% 5%

Dogovor sa policajcem

2%

Popustljivost policije

4%

Popustljivost policije

2%

Dogovor sa policajcem

3%

Sitni prekršaji mogu da prodju sa opomenom

2%

Sitni prekršaji mogu da prodju sa opomenom

3%

Bogati/ funcioneri/ njihova djeca imaju privilegije

1%

Bogati/ funcioneri/ njihova djeca imaju privilegije

2%

Drugo

1%

Drugo

2%

NZ-Ne zna

26%

NZ-Ne zna

26%

•Prvi razlog koji graĎani spontano povezuju sa izostankom kazni je korupcija: veze, poznanstva (37%) i podmićivanje (18%).

•Kada se uzmu u obzir svi spontano navedeni razlozi za izostanak kazni, opet je na prvom mestu korupcija: veze, poznanstva (47%), podmićivanje (27%).

•Manji broj graĎana smatra da je broj policajaca suviše mali ili da oni ne obavljaju dobro svoj posao, u većoj mjeri vozači, muškarci i stanovnici ruralnih naselja.

© 2009 Ipsos

Prvi razlog

80

Road safety survey

Odnos prema kaznama Baza: Ukupna ciljna populacija

Koliko se često, po Vašem mišljenju, dešava da saobraćajac zaustavi osobu koja je napravila prekršaj ali je pusti bez zvanične adekvatne kazne?

Uvijek

Kakvo je Vaše lično mišljenje o kaznama predviĎenim za saobraćajne prekršaje? Da li su one: 2%

3%

Nerazumno stroge

2 5%

Stroţe nego što bi trebalo da budu

U većini slučajeva

17% Sum -

Ponekad

49%

7

Ukupno

7%

Vozači

8 33%

Baš kakve bi trebalo da budu

32 59%

20%

Sum +

58

Neke su suviše stroge, a neke suviše blage

Nikad

36% 40

10%

23%

Suviše blage

NZ-Ne zna

2%

• Većina graĎana smatra da nije neuobičajeno da saobraćajac zaustavi prekršioca, ali ga pusti bez adekvatne kazne: polovina (49%) smatra da se to dogodi ponekad, 17% u većini slučajeva, a 3% uvijek.

• Mišljenje vozača ne razlikuje se od mišljenja opšte populacije.

NZ-Ne zna

18 1% 1

• 60% graĎanq smatra da kazne za saobraćajne prekršaje treba da budu stroţije. 33% smatra da su adekvatne, dok 7% smatra da su suviše stroge.

• Veći broj vozača smatra da kazne ne bi trebalo da budu stroţije, kao i muškarci, graĎani sa najniţim obrazovanjem i najniţim prihodim i stanovnici primorja.

© 2009 Ipsos

U malom broju slučajeva

81

Road safety survey

Da li ste upoznati sa tim u kojim sve slučajevima je moguće privremeno ostati bez dozvole za vožnju? Možete li navesti?

Vozači 41% 46

Prekoračenje brzine Voţnja pod dejstvom alkohola/ droge

36% 42 24% 27

Prolazak kroz crveno

20% 26

Preticanje na punoj liniji Preticanje na nedozvoljenom mestu ( tunel, most...)

Preticanje kolone vozila

12% 13 7% 7

Nepoštovanje saobraćajnih propisa/ znakova/ signalizacije

4% 4

Neregistrovano/ neispravno vozilo

4% 5

Izazivanje saobraćajne nesreće

3% 2

Drugo

3% 3

NZ-Ne zna

23% 16

• Najveći broj građana smatra da se dozvola može privremeno izgubiti zbog prekoračenja brzine (41%), vožnje pod dejstvom alkohola (36%), prolaska kroz crveno svjetlo (24%) i preticanja preko pune linije (20%).

• Veći broj vozača smatra da se vožnja pod uticajem alkohola i preticanje preko pune linije kažnjavaju oduzimanjem dozvole.

© 2009 Ipsos

Ukupno

82

Road safety survey

Velika većina ljudi bar nekada u životu dobije neku od saobraćajnih kazni. Koliko puta se to Vama dogodilo u posljednje tri godine?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Da li Vam se u posljednje tri godine dogodilo da vas policija zaustavi zbog saobraćajnog prekršaja, ali vam ne naplati zvanično propisanu kaznu za taj prekršaj?

Broj kazni?

NZ-Ne zna 3%

NZ-Ne zna 15%

Da nekoliko puta 15%

Nijednom 34%

Da, jednom 15%

3+ 17%

1 16%

• Ukupno polovina vozača je u posljednje tri godine kaţnjena za neki saobraćajni prekršaj: 16% jednom, 18 dva, a 17% tri i više puta.

• Više kazni su dobili vozači koji svakodnevno voze, muškarci, vozači sa najniţim obrazovanjem, kao i stanovnici sjevernih djelova zemlje.

• Oko trećina vozača saopštava da je u istom periodu zaustavljena od strane saobraćajaca, ali da im nije naplaćena zvanično propisana kazna (15% jednom i 15 % nekoliko puta).

© 2009 Ipsos

2 18%

Ne 67%

83

Road safety survey

Š 2009 Ipsos

Kanali komunikacije

84

Road safety survey

Koji su sve izvori informacija putem kojih se informišete o pitanjima bezbjednosti u saobraćaju?

Višetruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija

Najvaţniji izvor

Izvori informisanja TV

82%

Novine i časopisi

42%

Prijatelji/roĎaci

29%

Radio

20%

TV Zakoni i propisi

8%

Novine i časopisi

7%

Internet

14%

Bilbordi i plakati

1%

Brošure, leci

1%

9%

3%

NZ-Ne zna NZ-Ne zna

3%

•Televizija je takoĎe ocjenjena kao najznačajniji izvor informacija o bezbjednosti u saobraćaju (62%).

•Samo 9% graĎana kao najvaţniji izvor navodi zakone i propise. U manjim procentima navode se i roĎaci i prijatelji, štampani mediji i internet.

•Zanimljivo je da su zakoni i propisi ocjenjeni kao najznačajniji izvor od nešto većeg broja povemenih, a manjeg broja vozača koji svakodnevno voze.

5%

2%

• Glavni izvor informacija o bezbjednosti u saobraćaju je televizija (82%). GraĎani se informišu i putem štampanih medija (42%), kao i preko prijatelja ili roĎaka (29%).

• Vozači koriste iste izvore informacija kao i opšta populacija.

• Putem štampanih medija manje se informišu ţene, najniţe obrazovani i graĎani primorja. Internet najviše koriste mladi, visoko obrazovani i graĎani sa višim prihodima.

© 2009 Ipsos

Brošure, leci

5%

15%

Radio

Bilbordi i plakati

9%

Prijatelji/roĎaci

Internet Zakoni i propisi

62%

85

Road safety survey

Informacije o bezbjednosti saobraćaja Baza: Ukupna ciljna populacija

Kada ste u posljednje vrijeme čuli/vidjeli/pročitali nešto o bezbjednosti u saobraćaju?

15%

U proteklih mjesec dana

16 Ukupno 17%

U protekla tri mjeseca

Vozači

18

U kojoj mjeri ste zainteresovani da dobijate više informacija o ovoj temi?

Veoma sam zainteresovan, mislim da se o tim temama premalo govori 16%

NZ-Ne zna 5%

Nisam nimalo zainteresovan 14%

26%

U proteklih šest mjeseci

27 16%

U proteklih godinu dana

17 25%

Pre više od godinu dana

Ne bi mi smetalo da nešto o tome čujem, ali nijesam pretjerano zainteresovan 35%

Nisam puno zainteresovan, mislim da o tome već dovoljno znam 30%

22 2%

• Zainteresovanost za dalje informisanje o ovoj temi nije suviše izraţena – samo 16% graĎana smatra da se ovoj temi premalo govori. Još 35% graĎana navodi da im ne bi smetalo da nešto čuju, ali da nijesu preterano zainteresovani.

• Većina graĎana nije se suviše skoro susrela sa informacijama o • Nešto više interesovanja pokazuju stariji, visoko bezbjednosti o saobraćaju – samo 15% je u posljednjih mjesec obrazovani graĎani, kao i stanovnici sjevernih krajeva. dana nešto čulo/vidjelo/pročitalo o tome.

• Vozači nijesu više zainteresovani od opšte populacije, a • Četvrtina graĎana je posljednje informacije o tome dobila prije povremeni vozači su zainteresovani više od onih koji više od godinu dana. svakodnevno voze.

• Vozači nisu aţurnije informisani od opšte populacije.

1

© 2009 Ipsos

NZ-Ne zna

86

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Saobraćajne nesreće

87

Road safety survey

Molim Vas sada da razmislite o bezbjednosti u saobraćaju u Crnoj Gori. Kako biste ocijenili stanje u našoj zemlji po ovom pitanju?

Baza: Ukupna ciljna populacija situacija je vrlo loša

U odnosu na druge zemlje u okruženju

10%

2

17%

Sum -

27%

3

41%

Sum +

32%

4

22%

situacija je vrlo dobra

Stanje u Crnoj Gori je znatno gore 31%

Stanje u Crnoj Gori je slično kao i u drugim zemljama u okruţenju 60%

10%

0%

• GraĎani ocjenjuju da situacija u vezi sa bezbjednošću saobraćaja u Crnoj Gori nije ni vrlo dobra, ni vrlo loša (prosječna ocjena 3 na skali od 1 do 5).

• Vozači se ne razlikuju u ocjeni ove situacije od ostalih graĎana. Vozači sa najniţim obrazovanjem, kao i oni iz sjevernog dijela zemlje u nešto manjoj mjeri su zabrinuti zbog ove situacije.

• Najveći broj graĎana (60%) ocjenjuje da je stanje bezbjednosti u saobraćaju u Crnoj Gori slično stanju u drugim zemljama u regionu. 31% smatra da je situacija u Crnoj Gori značajno gora.

•Ni u ovoj ocjeni se vozači ne razlikuju od opšte populacije. Najmanje iskusni vozači, kao i oni sa najniţim obrazovanjem smatraju u nešto većem procentu da je situacija kod kuće bolja nego u zemljama regiona.

© 2009 Ipsos

NZ-Ne zna

Stanje u Crnoj Gori je znatno NZ-Ne zna 0% bolje 9%

88

Road safety survey

Situacija u Crnoj Gori u pogledu bezbjednosti saobraćaja Baza: Ukupna ciljna populacija

Stanje se popravilo 24%

NZ-Ne zna 0%

Koliko biste rekli da Vas lično brine bezbjednost u saobraćaju?

Uopšte me ne brine

8%

Pomalo me brine

Stanje se pogoršalo 17%

33%

Sum -

41%

Sum +

Stanje je ostalo isto 59%

58%

Prilično me brine

39%

Veoma me brine

NZ-Ne zna

• Većina graĎana (59%) smatra da se situacija u pogledu bezbjednosti u saobraćaju nije značajno mijenjala u posljednje tri godine. 24% smatra da se ona popravila, dok 17% smatra da se pogoršala.

• Mišljenje vozača ne razlikuje se po ovom pitanju od mišljenja opšte populacije.

19%

1%

•58% graĎana navodi da su lično zabrinuti zbog bezbjednosti u saobraćaju. 41% nije značajno zabrinut.

•Situacija posebno zabrinjava ţene, starije i visoko obrazovane graĎane, kao i one iz centralnog dijela zemlje.

© 2009 Ipsos

Da li mislite da se stanje u Crnoj Gori, kada je bezbjednost u saobraćaju u pitanju, u posljednje tri godine pogoršala, ostala ista ili popravila?

89

Road safety survey

Učesnici u saobraćaju Baza: Ukupna ciljna populacija

Ko je (ako je iko) po Vama najviše ugroţen u saobraćaju?

34% Vozači

Ko po Vama najviše izaziva saobraćajne nesreće?

85% Vozači 85

37 30% Pješaci

4% Motorciklisti 3

28 27% Djeca

Ne mislim da je bilo ko posebno ugroţen

25 Ne mislim da je bilo ko posebno ugroţen

4% 4 3%

Ukupno Vozači

Pješaci

2%

4

2 1%

2% Biciklisti

Biciklisti 1

Ukupno 2

Vozači 1%

1%

Djeca 1

Motorciklisti

• Pribliţno jednak broj graĎana navodi da su u saobraćaju najugroţeniji vozači (34%) i pješaci (30%).

• 27% graĎana navodi da su najugroţenija kategorija djeca, posebno ţene, stariji i visoko obrazovani graĎani.

• Ocjene ugroţenosti jednake su i u grupi vozača.

• Ubjedljiva većina graĎana smatra, sa druge strane, da vozači izazivaju najviše nesreća (85%). 4% navodi da najviše nesreća izazivaju motociklisti.

• Po ovom pitanju vozači se slaţu sa opštom populacijom.

• Zanimljivo je da 4% graĎana smatra da niko nije posebno odgovoran za izazivanje nesreća. U većoj mjeri to smatraju najslabije obrazovani graĎani.

Road safety survey

© 2009 Ipsos

1

90

U kojoj mjeri smatrate da su sljedeći faktori uzroci saobraćajnih nesreća u našoj zemlji?

Baza: Vozači (65% ciljne populacije)

Base: Total target population vaţan uzrok ( 4 + 5 )

Nedovoljna Neprimjenjivanje obučenost za Neispravna kaznene politike voţnju vozila

Nedostatak svijesti učesnika o Stanje na u saobraćaju Nepoštovanje putevima opasnostima propisa

nije vaţan uzrok ( 1 + 2 )

2

90

3

5

9

7

11

86

82

vaţan uzrok ( 4 + 5 )

Nepoštovanje propisa

2

Nedostatak svijesti učesnika u saobraćaju o opasnostima

2

87

Stanje na putevima

4

86

90

Neispravna vozila

10

77

74

Nedovoljna obučenost za voţnju

8

76

74

Neprimjenjivanje kaznene politike

77

12

• GraĎani ocjenjuju svaki od navedenih potencijalnih uzroka nesreća kao veoma ili prilično značajan.

• Vozači se slaţu u ocjenama značaja potencijalnih uzroka nesreća sa opštom populacijom .

73

© 2009 Ipsos

nije vaţan uzrok ( 1 + 2 )

91

Road safety survey

Najvažniji uzrok

Neprimjenjivanje kaznene politike

Baza: Ukupna ciljna populacija

32% 32 22%

Stanje na putevima

21 11% 10 11%

Neispravna vozila

11 9% 12

Ukupno Vozači

8%

• Po mišljenju graĎana, najznačaniji uzrok nesreća je nepoštovanje saobraćajnih propisa (32%).

• Još 22% graĎana izdvaja nedostatak svijesti učesnika u saobraćaju, što znači da graĎani ukupno uzev smatraju da su za nesreće najodgovorniji sami učesnici u saobraćaju.

• Manji broj graĎana navodi kao glavni uzrok „objektivne faktore“ - loše stanje puteva i neispravna vozila, kao i nedovoljnu obučenost vozača. Veći broj vozača krivi neispravna vozila za nesreće.

• 8% graĎana smatra da je najznačajniji uzrok nesreća to što se kaznena politika ne primjenjuje.

9% 8

© 2009 Ipsos

NZ-Ne zna

6

92

Road safety survey

Šta mislite, koliko je ljudi ukupno poginulo u saobraćajnim nesrećama u Crnoj Gori tokom prethodne godine?

Baza: Ukupna ciljna populacija

NZ-Ne zna 24% Do 50 36%

Preko 100 19%

Najveći broj graĎana (57%) vjeruje da je u toku prethodne godine do 100 ljudi izgubilo ţivot u saobraćajnim nesrećama u Crnoj Gori. 19% smatra da se radi o broju većem od 100.

© 2009 Ipsos

51-100 21%

93

Road safety survey

Na koji način ste učestvovali u posljednjoj nesreći koju ste imali?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Na koji način ste učestvovali u posljednjoj nesreći koju ste imali?

Ukupno

Vozači Nešto drugo NZ-Ne zna 2% 3%

9% 1 8

Kao pješak 9%

4% 2 4

Kao vozač 44%

2% 3 2 Kao suvozač 42%

1% 4+ 1 Nijesam do sada učestvovao

81 3%

NZ-Ne zna 4

• Ukupno 16% graĎana saopštava da je nekada doţivjelo saobraćajnu nesreću. Najveći broj je doţivio jednu nesreću (9%).

• 44% od ovog broja je učestvovalo u nesreći kao vozači, 42% kao putnici u automobilu a 9% kao pješaci.

© 2009 Ipsos

82%

94

Road safety survey

Možete li mi reći o kakvoj nezgodi ili nesreći se radilo?

Baza: Ukupna ciljna populacija – oni koji su ikada učestvovali u saobraćajnoj nesreči (ne kao posmatrači) (18% ciljne populacije)

Kakve su bile posljedice ove nesreće za ostale učesnike?

O kakvoj nezgodi ili nesreći se radilo?

65%

Sudar dva automobila

Lakša povreda

Lančani sudar

9%

Manja materijalna šteta na vozilu

Automobil je udario pješaka

8%

Psihička trauma

6%

Znatna materijalna šteta na vozilu

Sudar automobila i motocikla

Drugo

2%

8%

25%

20%

Nije bilo posledica

14%

Teţa tjelesna povreda

NZ-Ne zna

NZ-Ne zna

26%

9%

2%

3%

• Od ukupnog broja doţivljenih nesreća, u dvije trećine se radilo o sudaru dva automobila (65%).

• 9% graĎana saopštava da je učestvovalo u lančanom sudaru, a 8% u nesreći u kojoj je automobil udario pješaka.

• GraĎani koji su doţivjeli saobraćajne nesreće navode kao najčešće posledice po njih same lakšu telesnu povredu (37%), manje oštećenje vozila (26%) i psihičku traumu (25%).

• U 9% slučajeva radilo se o teškoj telesnoj povredi.

• Posljedice su bile slične u grupi vozača kao i u opštoj populaciji.

•GraĎani navode da su drugi učesnici u nesreći u kojoj su učestvovali trpjeli slične posljedice kao i oni sami.

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Sudar automobila i autobusa ili kamiona

37%

95

Da li se Vaše ponašanje u saobraćaju promijenilo nakon doživljene nesreće?

Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija – oni koji su ikada učestvovali u saobraćajnoj nesreči (ne kao posmatrači) (18% ciljne populacije) Ukupno

Vozači 33% 36

Nije se promijenilo 24%

Vozim sporije

3

Ne vršim nedozvoljena preticanja Ne vozim kada pijem alkohol

Hodam samo stazom za pješake Nosim kacigu kada vozim bicikl/motocikl Drugo NZ-Ne zna

11%

2

Ne prekoračujem dozvoljenu brzinu

Stajem da propustim pješake na pješačkom prelazu Stanem kada se upali ţuto svijetlo na semaforu Ne koristim mobilni telefon kada prelazim ulicu

13 12%

1

9% 11 9% 12 7% 11 7% 10 5% 5 5% 5 5%

3% 0 1% 1 4% 3 3% 2

• MeĎu onima koji su doţivjeli saobraćajnu nesreću, trećina graĎana saopštava da se njihovo ponašanje nije poslije nje promjenilo. Ostali navode da su u izvjesnom smislu postali oprezniji.

• Kod vozača, povećana opreznost se najčešće ogleda u sporijoj voţnji, vezivanju pojaseva, uzdrţavanju od telefoniranja za vrijeme voţnje, uzdrţavanju od alkohola, poštovanju pravila preticanja. Ipak, 36% navodi da se njihovo ponašanje nije promjenilo.

• Pješaci koji su doţivjeli nesreće sada prelaze ulicu samo na pješačkom prelazu (12%) i ne prelaze ulicu na crveno svjetlo (11%). © 2009 Ipsos

Vezujem pojas Prelazim ulicu samo na pješačkom prelazu Ne prelazim ulicu kada je upaljeno crveno svijetlo za pješake Ne koristim mobilni telefon dok vozim

35

17%

96

Road safety survey

Da li se nekom od Vaših bliskih rođaka ili prijatelja dogodilo da učestvuje u saobraćajnoj nesreći, ali ne kao posmatrač?

Promijenila svoje ponašanje Lice koje je učestvovalo u nesreći 48%

Vozi sporije

21,7

Da 35%

25%

Ne vozi kada pije alkohol 0

Ne 65%

Ne vrši nedozvoljena preticanja Nije promijenila ponašanje

24% 10,5 22% 47 17%

Vezuje pojas

• 35% graĎana navodi da im neko od roĎaka ili bliskih prijatelja doţivio saobraćajnu nesreću.

• Najveći broj ovih graĎana primjetio je promjenu u ponašanju osobe koja je doţivjela nesreću (78%).

• Sa druge strane, polovina graĎana ne uči na tuĎem primjeru – 47% graĎana navodi da se njihovo ponašanje u saobraćaju nije promjenilo poslije nesreće bliske osobe.

Ne koristi mobilni telefon dok Ne prekoračuje dozvoljenu Staje da propusti pješake na

Tuţene

11 16% 7,5 15% 6,3 5% 5

© 2009 Ipsos

Baza: Ukupna ciljna populacija

97

Road safety survey

© 2009 Ipsos

Završna pitanja

98

Road safety survey

Koje biste mjere preduzeli da poboljšate bezbjednost u saobraćaju…

Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija

... Vaše porodice?

...uopšteno?

Paţljivija voţnja/ opreznost/ savjesnost

21%

Poštovanje propisa

18%

Stroţe kazne/ stroţiji zakon

14%

Sporija voţnja/ poštovanje ogranićenja

10%

Bolji automobil ( ispravan, nov, servisiran) Veća/ stroţa kontrola saobraćaja

6%

5%

Stroţe kazne/ stroţiji zakon

34%

Bolji putevi/ sanacija puteva

15%

Veća/ stroţa kontrola saobraćaja

13%

Poštovanje propisa

13%

Jednakost/ ravnopravne kazne svima Veća edukacija svih/ informisanje

7% 5%

Primjena zakona o saobraćaju

3%

4%

Paţljivija voţnja/ opreznost/ savjesnost

3%

Vezivanje sigurnosnog pojasa

4%

Sporija voţnja/ poštovanje ograničenja

3%

Ne koristiti mobilni u saobraćaju

4%

Bolja signalizacija/ više signalizacije

3%

Veća edukacija svih/ informisanje

4%

Paţljivo/ pravilno prelaţenje ulice

© 2009 Ipsos

• Najveći broj graĎana navodi da je za poboljšanja lične i porodične bezbjednosti u saobraćaju najvaţnije biti paţljiv i savjestan (21%), kao i poštovati pravila (18%).

• 14% graĎana smatra da bi zakon trebalo da bude oštriji. U manjem procentu navode se i sporija voţnja, bolji automobili, stroţija kontrola saobraćaja i bolja informisanost.

• Vozači više ističu da je vaţno da su automobili ispravni, kao i potrebu za stroţijom kontrolom saobraćaja.

• Kada se radi o mjerama usmjerenim na poboljšanje opšte bezbjednosti u saobraćaju, graĎani opaţaju stroţije zakone (34%) i bolju kontrolu (15%)kao najznačajnije mjere.

• 15% navodi kao uslov bolje puteve, a 13% ističe poštovanje pravila.

• Zanimljivo je da 7% graĎana navodi kao poţeljnu mjeru da svi prekršioci pravila imaju jednak tretman.

• Vozači ističu slične mjere kao i ostatak populacije.

99

Road safety survey

Ko trenutno najviše utiče na znanje djece o ponašanju u saobraćaju?

Baza: Ukupna ciljna populacija

Da li smatrate da se o ponašanju u saobraćaju u školama posvećuje dovoljna paţnja?

NZ-Ne zna 4%

NZ-Ne zna 6%

Drugo 4%

Škola 31%

Roditelji 61%

Mislim da se tome posvećuje dovoljna paţnja 21%

Mislim da se tome posvećuje nedovoljna paţnja 73%

• 60% graĎana smatra da roditelji imaju najveći uticaj na znanje djece o ponašanju u saobraćaju. 33% smatra da je u pitanju škola.

• Uloga roditelja se posebno naglašava na sjeveru zemlje, a uloga škole na primorju.

• Uvjerenja vozača su u skladu sa uvjerenjima opšte populacije.

• 73% graĎana smatra da se u školi ne posvećuje dovoljno paţnje ponašanju u saobraćaju.

© 2009 Ipsos

Najviše utiče na znanje djece

100

Road safety survey

Ko bi, po Vašem mišljenju, trebalo da se bavi edukacijom djece o ponašanju u sobraćaju?

Baza: Ukupna ciljna populacija

NZ-Ne zna 4% 48%

Drugo 5%

42% Vozači 6%

5%

Škola

Voţnja

Roditelji 39%

Škola 52%

Roditelji Drugo 61%

NZ-Ne zna

34% Nevozači

•Većina graĎana (52%) smatra da škola treba da se angaţuje u edukaciji djece o ponašanju u saobraćaju. 39% smatra da tu ulogu treba da ponesu roditelji.

•Očekivano, oni koji nisu vozači smatraju da ključnu ulogu treba da odigra škola.

2%

© 2009 Ipsos

3%

101

Road safety survey