Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske by United Nations Development Programme in Croatia

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Impressum NAKLADNIK: Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj UREDNICA: Sandra Vlašić AUTORI (abecednim redom): Višnja Grgasović, Vladimir Jelavić, Zoran Kordić, Robert Pašičko, Davor Vešligaj LEKTURA: Vicko Krampus AUTORI FOTOGRAFIJA: Inia Herenčić, Marina Kelava, Robert Pašičko, Ivan Radić VIZUALNO RJEŠENJE: Inia Herenčić DIZAJN i priprema : Predrag Rapaić Rappa TISKARA: Tiskara Zelina d.d. NAKLADA: 400 Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je svjetska mreža UN-a za razvoj, organizacija koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 177 država, pomažući im da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Razvojem lokalnih kapaciteta, te se države oslanjaju na mrežu stručnjaka iz UNDP-a i široki raspon naših partnera. Kratki dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni, bez odobrenja autora i pod uvjetom da se navede izvor. U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.

Zagreb, Hrvatska 2013. ISBN broj: 978-953-7429-44-7

Tiskano na recikliranom papiru

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

OKVIR ZA STRATEGIJU NISKOUGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE – PREDGOVOR Kao i mnoge druge države Hrvatska nastoji pronaći obrazac za rast kojim će se njezini građani zaposliti. Budući da je gospodarski oporavak i dalje neznatan, a nezaposlenost visoka, mnoga od najnaprednijih svjetskih gospodarstava dolaze u iskušenje smanjiti izdatke vezane za zaštitu okoliša te gledati na onečišćenje kao na neizbježnu cijenu gospodarskog razvoja. Mjere izrađene za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima radi suzbijanja klimatskih promjena, smatraju se nedovoljno značajnim. Ovaj je pristup pogrešan što nastojimo dokazati ovom publikacijom. Zapravo nije potrebno raditi ustupak između gospodarskog rasta i zaštite okoliša, a “zeleni” modeli rasta mogu ne samo pružiti bolji standard života za građane, već i osigurati bolju budućnost za prirodni okoliš. Svjetski su vođe ponovno izrazili globalnu podršku ovom pristupu na konferenciji o održivom razvoju “Rio+20”, održanoj u lipnju 2012. godine pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda (UN). Kako bi ova globalna obveza postala dio nacionalne prakse Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) je kao partner Ministarstva zaštite okoliša i prirode sudjelovao u izradi okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja (LEDS) za Hrvatsku. LEDS je strategija razvoja s ciljem razdvajanja gospodarskog rasta od iscrpljenja ograničenih prirodnih resursa. I dok je naglasak na smanjenju emisija stakleničkih plinova, dalekosežniji je cilj izraditi planove za razvoj koji uzimaju u obzir međusobnu ovisnost ljudi i prirode. Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja, pripremljen

uz podršku UNDP-a, iskoristit će se kao podloga za razvoj Strategije niskougljičnog razvoja, s određenim sektorskim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine. Izrada LEDS-a obveza je Hrvatske, ne samo kao države članice Europske unije (EU), koja je postavila ambiciozan cilj smanjenja emisija CO2 za 20 posto do 2020. godine, već i kao potpisnice Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime. No na LEDS treba gledati više kao na priliku nego na obvezu. Kao što je prikazano u ovom izvješću, Hrvatska ima potencijal za pružanje primjera ostatku svijeta svojim smionim kretanjem u smjeru niskougljičnog razvoja. Rad UNDP-a pokazuje da Hrvatska posjeduje sve preduvjete za postanak globalnim pionirom u pogledu obnovljive energije, energetske učinkovitosti i “zelenih radnih mjesta” u turizmu i poljoprivredi. Hrvatska već može uživati koristi od onoga što UNDP naziva “trostruka dobit”: zelena rješenja koja promiču razvoj i društvenu jednakost te istovremeno rješavaju neodloživa okolišna pitanja. U ovoj publikaciji je navedeno deset takvih “trostrukih dobiti”. Niskougljični razvoj je dio rješenja za najvažniji gospodarski problem u Hrvatskoj: nezaposlenost. Istraživanje UNDP-a pokazuje da bi usklađena usredotočenost na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije mogla dovesti do stvaranja 80 000 novih “zelenih radnih mjesta” i istovremeno pomoći pri ispunjavanju obveza Hrvatske vezano za klimatske promjene. Nedostatak sredstava nije opravdanje jer Hrvatska u ovom trenutku troši 5-6 posto BDP-a na

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

poticaje za uvoz fosilnih goriva. Ova bi se sredstva mogla preusmjeriti u razvoj obnovljivih izvora energije kojima Hrvatska obiluje. Prijetnje s kojima smo suočeni stvarne su, no isto vrijedi i za prilike. Stari modeli rasta, temeljeni na visokoj razini ugljika, nisu više djelotvorni te prijete uništavanjem svijeta za buduće naraštaje. Stoga se skok prema zelenoj budućnosti čini kao jedina opcija koje se treba držati. LEDS je namijenjen za pretvaranje ove ambicije u konkretan plan puta za Hrvatsku pa bi ovim putem željeli zahvaliti više od 200 stručnjaka koji su podijelili svoja razmišljanja na sedam sektorskih radionica i tri nacionalna savjetovanja, održana od siječnja 2012. kako bi oblikovali okvir za strategiju. Ove pripremne aktivnosti ukazale su na važnost cjelovitog, međusektorskog pristupa. Niskougljični razvoj ne može biti rezultat napora samo stručnjaka za pitanja zaštite okoliša; njegov uspjeh ovisi o širokom sudjelovanju te upućenoj i entuzijastičnoj javnosti. S nestrpljenjem očekujemo djelovanje, pod vodstvom ministarstva, kod predstavljanja važnosti niskougljičnog razvoja najširoj mogućoj publici te zajednički rad sa svim zainteresiranim dionicima na osiguravanju kako LEDS ne bi ostao samo slovo na papiru, već da služi kao praktična mapa puta za zeleniju budućnost.

Mihael Zmajlović Ministar Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Louisa Vinton Stalna predstavnica u Hrvatskoj Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Sadržaj Impressum 2 Predgovor 4 Sadržaj 6 Sažetak Okvira strategije 8 Održiva potrošnja 26 Primjeri dobre prakse iz Hrvatske 29 Društveno poticana pasivna stanogradnja 30 Razdvajanje i recikliranje otpada 32 Mjerenje stvarne potrošnje vode 34 Razvoj niskougljične industrije 36 Održivi turizam 38 Ruralna elektrifikacija – obnovljivi izvori energije 40 Mjere energetske efikasnosti u objektima kulturne baštine

Lokalni uzgoj ekološke hrane 44 Biciklistički promet u urbanim sredinama 46 Zahvala 48

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

„Ovdje predloženi Okvir za izradu Strategije utvrđuje smjernice u vezi ciljeva, vizije, prioritetnih mjera i instrumenata provedbe, ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje, sinergije, socijalne uključivosti, participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza i snažne političke volje.“

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Koncepti zelene ekonomije, odnosno kreiranja zelenih poslova i niskougljičnog razvoja, s dostizanjem gotovo 100 postotne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, postali su izuzetno važni posljednjih godina nakon što je globalna financijska i ekonomska kriza pokazala neodrživost postojećeg modela neprekidnog ekonomskog rasta i prekomjerne potrošnje prirodnih resursa koja sve više gubi svoju racionalnost i smisao. Tome treba pridodati i već opažene štetne promjene globalnog klimatskog sustava za koje je utvrđena povezanost s porastom koncentracija stakleničkih plinova uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Brojni znanstveni i stručni radovi istražili su i postavili temelje ovoga novog koncepta razvoja, koji polazi od holističkog pristupa u analizi troškova i koristi postojećeg obrasca ponašanja i trošenja resursa te naglašavaju trostruku dobitnu situaciju za društvo, gospodarstvo i okoliš ako se ovi koncepti počnu primjenjivati u praksi. Pozitivne promjene se uočavaju i u sferi donošenja politike na nacionalnoj, ali i na međunarodnoj razini, gdje zelena ekonomija i niskougljični razvoj dobivaju sve veću ulogu u dugoročnim strateškim i planskim dokumentima. Više je razloga koji idu u prilog ovom novom načinu promišljanja: − Globalna ekonomska kriza, posredno ili neposredno, doprinijela je nestabilnostima i drugim krizama, poput nestašica hrane te političkim nemirima i sukobima u regijama i zemljama koje posjeduju velike zalihe fosilnih goriva i s tim u svezi poremećajima u opskrbi energentima i volatilnošću cijena nafte i prirodnog plina. − Sve glasnija upozorenja da se ubrzano približavamo granicama iskorištavanja prirodnih resursa zbog porasta broja stanovnika i prekomjerne potrošnje te trajnom

ugrožavanju ekoloških sustava koji podržavaju život na Zemlji. − Uočena je čvrsta veza između porasta koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi uzrokovanih ljudskim djelovanjem i opaženih promjena globalnog klimatskog sustava koje se očituju porastom prosječne temperature zraka i mora, količinom i raspodjelom oborina, smanjenjem ledenog i snježnog pokrivača te povećanom učestalošću ekstremnih vremenskih nepogoda. Ove pojave imaju dugoročne, uglavnom negativne, posljedice na otpornost i opstanak pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, dostupnost pitke vode, proizvodnju hrane, razvoj urbanih sredina i zdravlje ljudi. − Potrebno je izbjeći načelo “prvo razvoj, onda čišćenje” koje se sve češće primjenjuje kao izlika izostanku politike i mjera u zaštiti okoliša u zemljama u razvoju koje bilježe snažan ekonomski rast pokretan težnjom za ostvarenjem životnog standarda razvijenih zemalja. − Rastući pritisak ljudi isključenih iz ekonomskog razvoja (1,3 milijarde i dalje nema pristup električnoj energiji, 2,6 milijardi nema mogućnost zdravstvene skrbi i 900 milijuna nema pristup pitkoj vodi). − Uzimajući u obzir činjenicu da vlada i dalje izuzetno subvencionira fosilna goriva, znatno više nego obnovljive izvore energije ili energetsku učinkovitost, jasno je da postojeći ekonomski model ograničava niskougljični razvoj. − S druge strane ugrožavanje energetske sigurnosti i sve veća ovisnost o uvozu energije, mijenja polako odnos postojećih načina proizvodnje i korištenja energije u korist obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti koji sve više dobivaju na važnosti.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske (engl. Low-emission Development Strategy ili skraćeno LEDS) predstavlja inovativan strategijski dokument koji daje osnovu za političke odluke, informirana ulaganja i promjene obrasca ponašanja s ciljem značajnog smanjivanja emisija stakleničkih plinova na njenom teritoriju do 2050. godine. Time se Republika Hrvatska pridružuje grupi država u svijetu koje aktivno promišljaju i planiraju politiku i mjere za smanjivanje emisija stakleničkih plinova i ublažavanje klimatskih promjena. Usvajanjem „Strateških odrednica za razvoj zelenog gospodarstva“ 2011. godine Vlada je Republike Hrvatske postavila početne odrednice za razvoj niskougljičnog gospodarstva. Proces tranzicije u niskougljično gospodarstvo kontinuiran je i dugotrajan, zahvaća cjelokupno društvo i gospodarstvo, a potrebno je da bude promišljen i prilagođen postojećim potencijalima i raspoloživim resursima. Strategija polazi od vizija i ciljeva identificiranim u glavnim sektorima utjecaja (energetika, promet, industrija, poljoprivreda, turizam i gospodarenje otpadom) kako bi se političke odluke usmjerila istovremeno prema gospodarskom razvoju i ublažavanju klimatskih promjena. Strategija otvara prilike da se poboljšanjima postojeće infrastrukture i tehnoloških rješenja, inovacijama, prijenosom naprednih tehnologija, značajnim strukturalnim promjenama u svim sektorima, potakne investicijski ciklus, rast industrijske proizvodnje, razvoj novih djelatnosti, konkurentnost gospodarstva te otvore nova radna mjesta održive perspektive.

Strategija polazi od potrebe za promjenom u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini.

Promjene je potrebno planirati i provoditi na način koji je strateški i međusektorski vođen istim ciljem - smanjenje emisija stakleničkih plinova uz maksimiziranje dobrobiti po društvo, okoliš i ekonomiju. U takvom je planiranju niskougljični razvoj prilika za primjenu inovativnih tehnologija i učinkovitije korištenje resursa. Tranzicija treba biti postupna i odmjerena, dimenzionirana tako da pomogne izlasku iz gospodarske krize, potakne konkurentnost gospodarstva i ne samo da povrati razvoj na one stope porasta gospodarskog rasta i zapošljavanja koje su bile prije gospodarske krize, nego da ga postavi na nove, održive osnove.

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Izradi Strategije niskougljičnog razvoja prethodi izrada Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja, koja se provodi projektom Potpora Republici Hrvatskoj u izradi Strategije niskougljičnog razvoja, u koordinaciji Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP).

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja, razvijen u sklopu ovoga projekta, daje osnovne smjernice za niskougljični razvoj i podlogu za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

za usvajanje dokumenta te primjenu i praćenje mjera za ublažavanje klimatskih promjena.

Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. godine

Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050. Godine

Slika 1. Proces izrade Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2050.

Proces izrade Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja U izradi Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja sudjelovao je veliki broj dionika iz različitih sektora i profesija kako bi se u otvorenoj diskusiji pronašla sveobuhvatna i prikladna rješenja za ostvarenje postavljenih ciljeva. U procesu donošenja strategije i planova potrebno je podržavati otvorenu diskusiju sa svim dionicima, što je i prakticirano tijekom izrade ovoga dokumenta, posebice s gospodarskim sektorima gdje promjene često znače i velike dodatne troškove u kratkoročnom razdoblju. Proces izrade Strategije uključuje visoku razinu političke podrške, identifikaciju zainteresiranih skupina i dionika, jačanje institucionalnog okvira i osnivanje međusektorskog koordinacijskog tijela, prikupljanje i analizu podataka, utvrđivanje scenarija stakleničkih plinova i projekcija, identifikaciju politika i mjera za ublažavanje klimatskih promjena, određivanje prioritetnih mjera, političku podršku

U proces izrade Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja uključeno je i Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za politike i mjere za ublažavanje klimatskih promjena. Povjerenstvo je međusektorsko koordinacijsko tijelo koje uključuje predstavnike svih relevantnih ministarstava, agencija, instituta, fakulteta i civilnog društva.

Multisektorski pristup Tijekom druge polovice 2012. godine održane su dvije konzultativne radionice i sedam sektorskih radionica na kojima je sudjelovalo više od dvije stotine stručnjaka iz različitih sektora: iz državne uprave, znanstvenih institucija, fakulteta, konzultantskih tvrtki i predstavnika nevladinih udruga. Na prvoj konzultativnoj radionici u lipnju 2012. godine predstavljen je cijeli projekt za zainteresiranu javnost, dok je u prosincu iste godine predstavljen prvi nacrt dokumenta. Završna konzultativna radionica, na kojoj će se i predstaviti završna verzija dokumenta, održat će se u svibnju 2013. godine.

Cilj sektorskih radionica je moderiranom raspravom sa stručnjacima iz relevatnih sektora i pristup „odozdo prema gore“ identificirati prioritetne mjere za niskougljični razvoj tih sektora. Održane su radionice za sektore prometa, energetike i industrije, zgradarstva, poljoprivrede, šumarstva, gospodarenja otpadom i turizma (Tablica 1.). Na svakoj sektorskoj radionici, prisutni su stručnjaci sudjelovali u izradi analize snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza) za navedene sektore, zajedničkom su diskusijom identificirane mjere i instrumenti za smanjenje emisija stakleničkih plinova te su procijenjeni učinci tih mjera s gledišta temeljnih principa održivog razvoja - gospodarskog rasta, utjecaja na okoliš i socijalnih čimbenika.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tablica 1. Sektorske radionice održane u sklopu projekta SEKTOR

DATUM ODRŽAVANJA

DOMAĆIN

BROJ SUDIONIKA (STRUČNJAKA)

Promet

14.09.2012.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Poljoprivreda

20.09.2012.

Ministarstvo poljoprivrede

Energetika i industrija

24.09.2012.

Ministarstvo gospodarstva

Gospodarenje otpadom

02.10.2012.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

19.10.2012.

Ministarstvo poljoprivrede

Zgradarstvo

26.10.2012.

Ministarstvo graditeljstva i prostornog planiranja

Turizam

14.11.2012.

Ministarstvo turizma

UKUPNO

> 200

Međunarodna pozadina niskougljičnog razvoja Koliko su ove teme aktualne, pokazuje konferencija Rio+20 – Earth Summit 2012 koja je organizirana na dvadesetu godišnjicu polazne konferencije u Riju, a na kojoj je službena rasprava imala dvije glavne teme: - Kako izgraditi zelenu ekonomiju da bi se dostigao održivi razvoj i suzbilo siromaštvo, uključujući potporu zemljama u razvoju koja bi im omogućila da pronađu put do zelenog razvoja; - Kako unaprijediti međunarodnu koordinaciju za održivi razvoj gradeći institucionalni okvir. Temeljni cilj Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) je stabilizacija koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinama koje će spriječiti

opasno djelovanje na klimatski sustav. Politički dogovor ostvaren Kyotskim protokolom iz 1997. godine osigurava smanjenje emisije za 5,6 posto u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na 1990. godinu, u razvijenim državama svijeta. Ovo smanjenje daleko je od potrebne razine smanjenja emisija da bi se sačuvao klimatski sustav. Dogovorom iz 2010. godine na 16. konferenciji stranaka u Cancunu (COP16) postavljen je cilj ograničavanja porasta globalne temperature do 2°C, no ujedno dogovor uključuje i obvezu izrade niskougljične strategije razvoja. Znanstveno tijelo konvencije, Međunarodni panel za klimatske promjene (IPCC) utvrdio je da je za ovaj cilj potrebno ostvariti smanjenje

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

emisije stakleničkih plinova u razvijenim državama svijeta za 80-95 posto u 2050. godini, u odnosu na razinu emisija u 1990. godini. Istovremeno u državama u razvoju, emisije bi se trebale smanjiti za 15-30 posto u odnosu na njihov temeljni scenarij porasta. Slijedom dogovora iz Cancuna, Europska unija je izradila Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine (COM(2011) 112), a u kojemu se razmatraju scenariji smanjenja emisija 80-95%. Također, u prilog tome usvojeno je niz sektorskih planskih dokumenata: Energetski plan za 2050. godinu (COM(2011) 885), Plan za energetsku učinkovitost (COM(2011) 109) i Bijela knjiga za transport (COM(2011) 144). U dokumentu iz 2013. godine ‘Zelena knjiga - okvir za energetsko klimatsku politiku do 2030’ (COM(2013) 169 final), Europska je komisija pokrenula konzultacije o novom energetsko-klimatskom

paketu, vezano za ciljeve, instrumente provedbe politike i opće koncepte pristupa, u kontekstu otvaranja novih radnih mjesta, očuvanja konkurentnosti, sigurnosti opskrbe energijom i trajnog gospodarskog rasta. Financijska potpora za provedbu navedenih dokumenata ostvaruje se kroz EU fondove i programe zajedničkog strateškog okvira: Okvirni program za istraživanje i razvoj (FP7), Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP), Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za more i ribarstvo (EMFF). Stoga je ova strategija bitna za pripremu operativnih programa koji će se financirati sredstvima EU-a, a koji će doprinositi razvoju RH i tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu.

AKCIJSKI PLANOVI

Smjernice prema niskougljičnom razvoju do 2020. godine STRATEGIJE ZAKONI

STRATEŠKI DOKUMENTI  Strateški okvir za razvoj 2006. - 2013. (SOR)  Okvir za usklađenost strategija 2007. – 2013. godine (OUS)

 Zakon o zaštiti okoliša  Zakon o zaštiti prirode  Zakon o energiji  Zakon o zaštiti zraka  Zakon o učinkovitom korištenju energije  Zakon o tržištu el. energije  Zakon o prostornom uređenju i gradnji

 Strategija održivog razvitka (2009.)  Strategija energetskog razvoja (2009.)  Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarsva (2011.)  Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja (2013.)

 Izvješće o stanju okoliša  Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena za razdoblje 2012.- 2016.  Nacionalni program energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2016.

Slika 2. Postojeće strategije u Hrvatskoj koje su izravno ili neizravno povezane s politikom ublažavanja klimatskih promjena

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

U postavljanju ciljeva i tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu mogu se razdvojiti četiri razdoblja: 1. Prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola, 2. Drugo obvezujuće razdoblje Kytskog potokola do 2020. godine, 3. Okvirni cilj EU-a do 2030. godine i 4. razdoblje za postizanje niskougljičnog cilja do 2050. godine (slika 3). 1. Kyotsko razdoblje (2008. - 2012.)

2. Kyotsko razdoblje (2013. - 2020.), EU cilj 20-20-20

Okvirni cilj EU do 2030.

Okvirni cilj prema niskougljičnom gospodarstvu

Obaveze Priloga 1 Kyotskog protokola -5% u odnosu na 1990.

Obuzdavanje porasta emisije ETS EU -21% Non-ETS HR +11% u odnosu na 2005.

EU, -40% u odnosu na 1990.

Stabilizacija i smanjenje emisije , EU 80 - 95% u odnosu na 1990.

Slika 3. Faze u tranziciji prema niskougljičnom razvoju Prvo obvezujuće razdoblje Kyotskog protokola završilo je s 2012. godinom. Izvješća o emisiji stakleničkih plinova pokazuju da će Hrvatska zadovoljiti utvrđenu obvezu smanjenja emisije za 5% u odnosu na 1990. godinu. Prema prihvaćenom sporazumu na 18. konferenciji stranaka (COP 18) iz Dohe, Hrvatska je zajedno s Europskom unijom prihvatila za drugo obvezujuće razdoblje zajednički cilj smanjenja emisije do 2020. godine za 20%, u odnosu na 1990. godinu. Interni cilj Hrvatske u okviru EU-a je sljedeći:

1. izvori iz sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS) imaju zajedničku europsku kvotu, kojom se emisija ovoga sektora na razini Europe smanjuje za 21% u odnosu na 2005. godinu; 2. za emisije izvan sustava trgovanja emisijom (non-ETS), a to su sektor prometa, male industrije, kućanstva i usluga, poljoprivrede i gospodarenja otpadom, Hrvatska ima mogućnost povećanja emisije za 11% u odnosu na 2005. godinu;

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

3. udio od 20% obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2020. godine, uključujući i velike hidroelektrane; 4. 10% udjela obnovljivih izvora energije u svim oblicima prijevoza;

Smjernice prema niskougljičnom razvoju od 2020. do 2050. godine Strategija niskougljičnog razvoja treba dati okvir i smjernice za: •

Definiranje puta za smanjenje emisije stakleničkih plinova prema niskougljičnom gospodarstvu, utvrđivanjem sektorskih ciljeva, mjera, politika i instrumenata provedbe;

6. smanjenje neposredne potrošnje energije za 10% do 2020. godine u udnosu na prosječnu potrošnju u razdoblju 2001. – 2005.

•

Omogućiti da strategija niskougljičnog razvoja postane standardi okvir za planiranje u svakom sektoru gospodarstva i društvenog djelovanja;

Instrumenti i mjere za ublažavanje klimatskih promjena na razini države donose se u petogodišnjim planovima zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Usporedno s pripremom okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske u izradi je Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena za razdoblje od 2012. do 2016. Ključni će se elementi okvira za strategiju unijeti u Plan, čime i formalno-pravno postaju dio politike ublažavanja klimatskih promjena. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena za razdoblje od 2012.-2017. daje operativne odrednice za postizanje ciljeva smanjenja emisije do 2020. godine, a istovremeno daje dugoročni pogled, na put prema niskougljičnom gospodarstvu i ciljevima koji se postavljaju za razdoblje nakon 2020. godine.

•

Predložiti potrebne institucionalne i organizacijske preduvjete te odgovornosti za planiranje, provedbu i praćenje provedbe;

•

Omogućiti sinergiju i koordinaciju različitih sektora gospodarstva i područja društvenog razvoja, s ciljem postizanja konkurentnog gospodarstva i otvaranja novih radnih mjesta;

•

Omogućiti razvoj smanjenjem korištenja fosilnih goriva i energetske ovisnosti Hrvatske, uz istovremeno poboljšanje kvalitete života i održivo korištenje prirodnih resursa u sukladnosti s principima ‘zelenog razvoja’;

•

Osigurati preduvjete za planiranje i provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama;

•

Potaknuti preobražaj u individualnom i kolektivnom ponašanju, koje je temelj za potrebne značajne strukturalne promjene;

•

Dugoročnim planiranjem utjecati na smanjenje energetskog siromaštva;

•

Omogućiti Hrvatskoj ispunjenje preuzetih međunarodnih obveza;

5. 35% udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije, uključujući i velike hidroelektrane, do 2020. godine;

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

•

Utvrditi smjernice za međunarodnu suradnju i pomoći državama u razvoju transferom vlastitih tehnologija i znanja, a u cilju promidžbe i povećanja konkurentnosti vlastitog gospodarstva;

•

Raspoznavati specifičnosti Hrvatske i u tom kontekstu graditi međunarodnu poziciju, posebice u smislu čuvanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, u cilju sprječavanja izmiještanja ugljika (engl. carbon leakage);

•

Predložiti smjernice za znanstveno-istraživačke programe iz područja ublaženja klimatskih promjena i prilagodbe

Ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. godine Vodeći se zaključcima IPCC-a, Međunarodnog panela za klimatske promjene, koji poziva na smanjenje emisija za 80-95% u razvijenim zemljama, te Europske unije koja planira iste ciljeve smanjenja emisija, razmotren je scenarij koji u Hrvatskoj vodi do smanjenja emisija za 80% do 2050. godine. U tablici 2., dani su okvirni ciljevi smanjenja emisija po sektorima koji dovode do ukupnog smanjenja od 80%. Za Hrvatsku će se u okviru interne sheme raspodjele EU-a, koji uzima u obzir gospodarske i razvojne različitosti država članica, utvrditi konačna obveza. Budući da je nemoguće danas planirati točna sektorska smanjenja, raspon po svakom sektoru je rezultat te nesigurnosti.

Tablica 2. Okvirni ciljevi smanjenja emisije stakleničkih plinova na putu prema niskougljičnom gospodarstvu, u odnosu na 1990. %

Hrvatska

2030.

2050.

2030.

2050.

Energetska postrojenja

-58

-92

-54 do -68

-93 do -99

Industrija

-43

-83

-34 do -40

-83 do -87

Promet

-54

+20 do -9

-54 do -67

Kućanstva i usluge

-37

-88

-37 do -53

-88 do -91

Poljoprivreda

-36

-42

-36 do -37

-42 do -49

Ostalo

-72

-70

-72 do -73

-70 do -78

Ukupno

-38

-76

-40 do -44

-79 do -82

Ukupno, sa LULUCF

-41

-80

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Prema do sada izvršenim procjenama provedenim u okviru LEDS projekta, a uvažavajući i tehničke analize drugih stručnjaka na ovu temu1, može se konstatirati sljedeće: • U energetici ciljeve je moguće postići postojećim i predvidivim tehnologijama; • Potrebne su značajne promjene u svim sektorima; • Instrumenti moraju biti mnogobrojni, sustav trgovanja emisijskim jedinicama za sada je najučinkovitiji instrument; • Potrebna je snažna i kontinuirana politička podrška za promjene; 1 21. Energetski forum Hrvatskog energetskog društva ‘Smanjenje emisije za 80% do 2050., realnost ili utopija’

• Značajne strukturalne promjene u svim sektorima zahtijevaju nove organizacijske institucionalne oblike; • Promjena obrasca ponašanja temeljni je element uspjeha (koncept održive potrošnje). Analize su pokazale da Hrvatska može imati poteškoća u ostvarenju cilja smanjenja emisija od 80 % u 2050., u odnosu na 1990. godinu bez LULUCF sektora - što podrazumijeva povećanje površina šuma i drvne zalihe postojećih šuma. To je izvjesna specifičnost, s obzirom da je cilj EU-a za sada postavljen bez obračunavanja LULUCF sektora (tablica 2). Vezano za ciljeve do 2030. godine, nešto ambiciozniji cilj u odnosu na zajednički cilj EU-a je u sektoru industrije (-43%), što je moguće postići jer je pad industrijske proizvodnje u Hrvatskoj sam po sebi uzrokovao smanjenje emisije. Ako bi se gledalo u odnosu na 2010. godinu, procjenjuje se smanjenje od -16% u 2030. godini.

Slika 4. Smanjenje emisije stakleničkih plinova do 2050. godine primjenom vlastitih mjera

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Put prema viziji ostvaruje se osobito kroz sljedeće glavne mjere: • Povećanjem energetske učinkovitosti; • Povećanjem udjela obnovljivih izvora energije (vjetar i solarna energija najviše); • Daljnjom primjenom fosilnih goriva uz odvajanje i skladištenje CO2 (CCS); • Izgradnjom sustava za pohranu energije; • Razvojem mreža za decentralizirane sustave; • Korištenjem biogoriva i električna vozila u prometu; • Pošumljavanjem i održivim gospodarenjem šumama. • Značajnim promjenama u poljoprivredi Prikaz smanjenja emisije dan je na slici 4. dok su sektorske prioritetne mjere utvrđene LEDS projektom prikazane u tablici 3. Smanjenje emisija, kako je prikazano na slici podrazumijeva primjenu svih prioritetnih mjera, uključivo i druge mjere, izuzev izgradnje novih nuklearnih elektrana.

Pregled prioritetnih mjera za smanjenje emisija po sektorima U sektoru energetike prioritetne mjere su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije. No, ove mjere neće biti dovoljne, u tranzicijskom razdoblju bit će potrebna primjena tehnologije izdvajanja i skladištenja CO2 za fosilne elektrane, a možda i za velike industrijske izvore. U 2030. godini pretpostavlja se da će sve nove velike termoelektrane na fosilna goriva, izgrađene nakon 2015. godine, imati uređaje za odvajanja i skladištenja CO2. U proizvodnji električne energije obnovljivi izvori energije trebali bi u 2050. godini imati udio najmanje od 80%, pri čemu će najviše biti energije iz vjetroelektrana, hidroelektrana i fotonaponskih ćelija. Korištenje biomase ne smije ugroziti

principe održivog gospodarenja šumom. Javne konzultacije na stručnoj razini obavljene LEDS projektom, pokazale su da nuklearnu opciju treba držati otvorenu, s time što se računa na produženje životnog vijeka nuklearne elektrane Krško. Glavni izazovi energetike su u sektoru prometa gdje bi električna vozila i vozila na biogorivo trebala biti glavna odrednica. Nužan je prijelaz s dominantno cestovnog prometa na veće učešće željezničkog, riječnog i morskog prometa, više putnika u javnom prijevozu i povećano korištenje bicikla. Ovime će doći do porasta potražnje za električnom energije, no i mogućnosti za lakše ravnanja vršnog opterećenja. U smislu instrumenata i provedbe mjera do sada je najviše napravljeno u sektoru zgradarstva, pri čemu ovaj sektor može postići vrlo velika smanjenja emisije s ciljem postizanja blizu nulte energetske potrošnje na novim zgradama, primjenom pametnih sustava, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije (posebice energije sunca i biomase). U sektoru industrije, politika će ciljeve ostvariti sustavom trgovanja emisijskim jedinicama, snižavanjem ukupne kvote emisije. Cijene emisijskih jedinica će rasti i industrija treba sama raspoznati koristi ranog djelovanja, tranzicije prema niskougljičnim tehnologijama, primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Nedvojbeno je da je hrvatska industrija izložena konkurenciji susjednih država koje za sada nemaju obvezu smanjenja emisije stakleničkih plinova. Ova bi se prijetnja trebala s vremenom smanjivati, na čemu treba inzistirati u međunarodnim odnosima. Prioritetno je pomoći industriji proaktivnim pristupom administracije, što bržim uklanjanjem zapreka za primjenu mjera koje su u skladu s ciljevima ove strategije. Kod većih

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

industrijskih izvora moguća je i primjena tehnologije hvatanja i skladištenja CO2. Hrvatska u ovom pogledu ima pozitivna iskustva na pilot projektu koji provodi sektor proizvodnje nafte i plina. Sektor gospodarenja otpadom čini oko 4% emisija stakleničkih plinova, a glavna smanjenja su moguća primjenom općih principa gospodarenja otpadom, tzv. integralnim pristupom: odvojenim sakupljanjem, reciklažom i ponovnim korištenjem. Cilj je proizvoditi što manje količine otpada za obradu i trajno odlaganje. U Hrvatskoj, sektor poljoprivrede čini značajan dio ukupne emisije stakleničkih plinova (11,4% u 2011.). Primjena mjera u sektoru poljoprivrede jedan je od najvećih izazova, za njega nema potpunog odgovora. Pozitivna iskustva sa značajnim učincima drugih nisu raspoloživa, pomaci se mogu postići vrlo postupno, a socio-gospodarske implikacije su vrlo velike. Europska unija je kroz svoje fondove identificirala ovaj izazov i velik dio raspoloživih sredstva rezerviran je u okviru programa ruralnog razvoja strukturalnih i kohezijskih fondova. U poljoprivredi jedan značajan polazni element je

razgraničenje šumskog i poljoprivrednog područja, točna i ažurna evidencija strukture poljoprivrednih površina te utvrđivanje zaliha ugljika. Sektor šumarstva, kao i do sada, treba doprinijeti zajedničkom cilju. Napori se u ovom sektoru trebaju tretirati jednako vrijednim kako i u drugim sektorima. Potrebno je osigurati povećanje proizvodnje biomase, povećanje drvne zalihe pošumljavanjem i sadnjom brzorastućih kultura, te održavanje zalihe ugljika na postojećim šumama na razinama koje će omogućiti Hrvatskoj obračun odljeva ugljika (odljev veći od referentne vrijednosti iz dodatka Kyoto protokolu). Način obračuna odljeva iz sektora korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva utjecat će na politiku šumskog gospodarstva, te je stoga potrebno hitno napraviti Akcijski plan za sektor korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva. Hrvatskoj je značajna gospodarska grana turizam pa bi niskougljični razvoj trebalo iskoristiti za jačanje ‘brenda’ sačuvane prirode, uz reklamiranu ponudu turizma niskougljičnog otiska.

Tablica 3. Prioritetne mjere za tranziciju prema niskougljičnom razvoju, utvrđene LEDS projektom Povećanje učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije Povećanje proizvodnje električne energije iz sunčeve energije Energetika

Povećanje proizvodnje toplinske energije iz sunčeve energije Iskorištavati energetski potencijal otpada Nuklearna energija Smanjenje toplinskih gubitaka postojećih zgrada Energetski učinkoviti sustav grijanja i hlađenja

Zgradarstvo

Nove zgrade projektirane blizu nulte energetske potrošnje Individualno mjerenje potrošnje, te sustavi pametnog upravljanja zgradom Obnovljivi izvori u zgradama (sunčevi toplinski sustavi i biomasa)

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tablica 3. Prioritetne mjere za tranziciju prema niskougljičnom razvoju, utvrđene LEDS projektom - nastavak Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje Prijevoz biciklima Promet

Učinkovitiji javni gradski prijevoz Bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima Prelazak s cestovnog prometa na željeznički prijevoz Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera) Smanjenje emisije pri gospodarenju mineralnim gnojivima (N2O) Sprječavanje ispiranja dušika iz tla (N2O)

Poljoprivreda

Korištenje biljnih ostataka za energetske potrebe (CH4, CO2) Povećanje zalihe ugljika na površinama pod usjevima (CO2) Integralna mjera boljeg gospodarenja radi smanjenja emisija GHG plinova Izbjegavanje nastajanja otpada Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina

Otpad

Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe Integralni sustavi gospodarenja otpadom Termička obrada komunalnog otpada Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odljeva prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a Pošumljavanje

Šumarstvo

Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za energetske potrebe) Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..) Održavanje sustava prevencija požara Smanjenje toplinskih gubitaka poboljšanjem izolacije Energetski učinkoviti sustavi grijanja i hlađenja Novi objekti projektirani blizu nulte energetske potrošnje

Turizam

Obnovljivi izvori energije u turističkim objektima Takse na onečišćenje, ekvivalentno naknadama koje plaćaju građani RH za osobna i druga vozila

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Vizija niskougljičnog razvoja do 2050 po sektorima Interaktivnim radom i vođenom diskusijom, na održanim sektorskim radionicama stručnjaci su usuglašavanjem došli do niskougljične vizije pojedinih sektora:

Promet  niskougljični i nulugljični gradski promet (hibridna vozila, razvijena infrastruktura za punjenje el. vozila, ekološki prihvatljiva goriva, uža središta gradova bez prometa, električna energija za ekološka vozila iz obnovljivih izvora energije, nove tehnologije, biciklistički prijevoz, veći udio javnog prijevoza);  visoka razina javne svijesti o javnom prijevozu, čišćim oblicima prijevoza;  razvijen željeznički, riječni i zračni promet (prijelaz s cestovnog na željeznički i riječni promet, razvijena infrastruktura);  takse za fosilna vozila (naplata na osnovu potrošnje goriva, ekološka vinjeta);  javni prijevoz u potpunosti niskougljičan;  RH brendirana kao zemlja ekološkog i održivog razvoja!

Poljoprivreda  održivo gospodarenje poljoprivrednim područjima (primjena novih tehnologija, orijentacija na organsku proizvodnju, zadovoljan poljoprivrednik i kupac);  ekološka proizvodnja (razvoj ruralnih krajeva, povratak mladog stanovništva, uspostavljanje biološke

ravnoteže, brendiranje Hrvatske kao regionalnog lidera u ekoproizvodnji);  implementacija mjera (smanjeno korištenje mineralnih gnojiva, uvođenje zelenog poreza na mineralna gnojiva, adekvatno zbrinjavanje i korištenje bioplina, unaprijeđen sustav gospodarenja stajskim gnojivom, davanje potpora na osnovu održive proizvodnje i povećanja ugljika u tlu, plaćanje poreza na osnovu ugljika u tlu, a ne same poljoprivredne proizvodnje);  integralni pristup razvoju poljoprivrede (sukladno politici EU-a, poštivanje svih poljoprivrednih mjera u skladu s parametrima održivog razvoja);  samoodrživost (postizanje stupnja samoodrživosti i konkurentnosti, samoodrživost u proizvodnji hrane, razvijanje sektora uz poštivanje mjera zaštite okoliša).

Energetika i industrija  energetska neovisnost i održivost (bezemisijska energetika, bez ovisnosti o uvozu energenata, smanjenje potrošnje energije, raznoliki energetski miks, puno malih decentraliziranih izvora energije, visoki udio obnovljivih izvora energije);  implementirane tehnologije (upravljanje potrošnjom, CCS tehnologija, novi obnovljivi izvori);  pametne mreže za otkup obnovljive energije;  jasna strategija razvoja i akcijski planovi.

Otpad  smanjenje (izbjegavanje) otpada i emisija stakleničkih plinova (emisije iz sektora otpada smanjiti ispod 0.5%);  uspostavljen sustav gospodarenja otpadom (cjeloviti sustav koji poštuje hijerarhiju postupanja s otpadom, uspostavljeni sustav koji se provodi u skladu s ciljevima

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

EU direktiva, uspostavljena središta za gospodarenje otpadom, funkcionalan i ekonomski isplativ, 80% odvojeno prikupljenog otpada, planiranje sustava na razini države, kvalitetno upravljiv sustav);  sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada);  potpuna oporaba otpada (što više manjih uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe);  brendiranje kao regionalni lider i izvoznik znanja (RH pozitivan primjer regije, izvoznik znanja i inovativnih rješenja).

Šumarstvo  održivo gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora energetike, šumarstva, zaštite okoliša i dr.;  povećanje vrijednosti šuma (veća učinkovitost u korištenju šuma uz integralno planiranje);  održati ili poboljšati postojeći fond šumskog zemljišta te održati sadašnji odnos prirodnih i „umjetnih“ šuma;  pošumljavanje područja zahvaćenih požarima.

Zgradarstvo  gradnja isključivo pasivnih, niskoenergetskih zgrada, smanjena emisija CO2;  podignuta društvena svijest o korištenju i proizvodnji energije u zgradama;  razvijena industrija i sektor usluga baziran na energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

Turizam  iskorištavanje vlastitih resursa (hrane, vode...) – poticanje ekoproizvodnje;  obnovljivi izvori energije kao sastavni dio potrošnje energije u turizmu;  brendiranje „zelene Hrvatske“ – zemlja koja svoj razvoj bazira na održivim načelima, sektor koji ne utječe negativno na okoliš, svojim djelovanjem promovira održivi razvoj;  zeleni turizam;  razvijen zdravstveni turizam.

Planiranje provedbe U okviru dvogodišnjeg regionalnog projekta LOCSEE – Low Carbon South East Europe (Niskougljični razvoj u regiji jugoistočne Europe), financiranog EU sredstvima (kroz instrument IPA), cilj je ojačati kapacitete i znanje tijela državne uprave i drugih institucija u borbi protiv klimatskih promjena i razviti sustavni međusektorski pristup u kreiranju politike klimatskih promjena, koje će pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova na putu prema niskougljičnoj jugoistočnoj Europi. U okviru projekta će se izraditi Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske, započeta u okviru LEDS projekta te će se na taj način ispuniti i obveze Hrvatske prema UNFCCC-u (Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime) i Europskoj uniji. Povjerenstvo za politiku i mjere za ublažavanje klimatskih promjena, osnovano LEDS projektom, sudjelovat će i u LOCSEE projektu. Mjere i aktivnosti predložene Strategijom niskougljičnog razvoja služe kao podloga za sve daljnje srednjoročne i

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

dugoročne razvojne dokumente u politici ublažavanja klimatskih promjena (npr. Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena koji se donosi za petogodišnje razdoblje), ali i kao podloga za Operativne programe Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.

LISTOPAD 2012. SIJEČANJ 2012. Početak projekta LEDS. Trajanje: 18 mjeseci.

Početak regionalnog IPA projekta LOCSEE (Low carbonat South East Europe). Trajanje: 2 godine.

Prosinac 2012. Predstavljen 1. draft Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske.

LEDS - 7 sektorskih radionica s dionicima

SVIBANJ 2013.

LISTOPAD 2014.

Završava radionica u sklopu LEDS projekta.

Završetak projekta LOCSEE.

Izrađen Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske.

Izrađena Strategija niskougljičnog razvoja Hrvatske.

Slika 5. Tijek provedbe projekta LEDS i regionalnog projekta LOCSEE

Indikatori za mjerenje tranzicije prema niskougljičnom razvoju Nakon odabranih mjera, određeni su indikatori pomoću kojih će se pratiti učinak strategije. Spomenuti indikatori su jednostavni, lako se izračunavaju i za većinu njih postoje izvori podataka. Oni su ključni u praćenju trendova i napretka pri implementaciji Okvira za Strategiju niskougljičnog razvoja jer promjene mogu izraziti u numeričkim pokazateljima. Birajući indikatore, obuhvaćena je okollišna, ekonomska, i društvena dimenzija jer jedino multidimenzionalni pristup može realno prikazati učinke mjera koje će se provoditi.

Okolišni indikatori 1.Emisija stakleničkih plinova Indikator prati godišnji iznos emisije stakleničkih plinova od kojih najveći udio imaju CO2 emisije. Ovo je jedan od indikatora koji se najčešće prate i uvrštavaju u strategije izrađene u svrhu očuvanja okoliša i prirode.

2. Udio obnovljivih izvora energije (OIE) u neposrednoj potrošnji energije (%) Važnost se ovoga indikatora očituje u činjenici da povećani udio OIE-a u neposrednoj potrošnji energije pridonosi

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

smanjenju pritisaka na okoliš i ljudsko zdravlje koji proizlaze iz proizvodnje energije. Također, odabran je i s obzirom da se jedna od mjera koje će biti uvrštene u Strategiju odnosi na povećanje udjela energije, dobivene iz OIE-a. Indikator se prikazuje kao udio potrošene energije dobivene iz OIE-a u neposrednoj potrošnji energije (udjelom zbroja stavki za ogrjevno drvo i biomasu i ostalih obnovljivih izvora energije te udjela hidroenergije u potrošenoj električnoj energiji).

3. Potrošnja energije po stanovniku Ovaj indikator mjeri se u tonama naftnog ekvivalenta. Ovaj indikator je bitan jer može ukazati na promjene u navikama i ponašanju stanovništva Hrvatske pri iskorištavanju energije te tako neposredno govori o intenzivnosti potrošnje energije.

4. Drvna zaliha, godišnji prirast, etat, izvšena sječa Predloženi indikator daje podatke o ukupnoj drvnoj zalihi šuma u Hrvatskoj, odnosno volumenu stabala na određenoj površini. Drvna zaliha je postojeći volumen drvne mase po jedinici površine. Godišnji prirast predstavlja volumni prirast drvne zalihe po hektaru za određeno razdoblje, dok etat predstavlja drvnu zalihu ili površinu šuma koja je na osnovi gospodarenja predviđena za sječu. Iskaz izvršenih sječa predstavlja ukupno posječenu drvnu masu3

5. Učinkovitost korištenja vode Podatak o učinkovitosti korištenja vode bitan je jer ukazuje na količine vode koje se gube u vodoopskrbnim sustavima. Indikatorom se prikazuje odnos između isporučenih i zahvaćenih količina vode. Drugim riječima, bitan je jer se njime doznaje energetski intenzitet gubitaka u vodovodu.

3 Prema Nacionalnoj listi pokazatelja šumarstva http://www.azo.hr/ Pokazatelji26, 26.siječnja 2013.

6. Područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom Ovim će se indikatorom pratiti trendovi širenja područja pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i njihov udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izrađuje se temeljem podataka o udjelu ekoloških poljoprivrednih gospodarstava u ukupnoj poljoprivrednoj površini i u ukupnom broju poljoprivrednih gospodarstava te kao udio dodijeljenih poticaja za ekološku proizvodnju u ukupnom broju poticaja.

Socijalni indikatori 1. Stopa zaposlenosti Indikator pokazuje ukupan broj zaposlenih u starosnoj dobi između 15 i 64 godine u Hrvatskoj, u jednoj godini, prikazan u godišnjem prosjeku.

2. Osobe izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti Indikator prikazuje udio osoba (%) u ukupnom stanovništvu koje žive u kućanstvima kojima je neto ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva definiran je relativno i temelji se na distribuciji dohotka. Prag rizika od siromaštva utvrđuje se tako da se za sva kućanstva izračuna ekvivalentni dohodak po članu kućanstva. Zatim se utvrđuje srednja vrijednost (medijan) distribucije dohotka i 60% od izračunane srednje vrijednosti čini prag rizika od siromaštva. Prag rizika od siromaštva iskazuje se u novčanim jedinicama.

3. Izloženost onečišćenosti zraka Mjeri se dvama pokazateljima pomoću kojih se može pratiti utjecaj na smanjenje onečišćenosti zraka kojem su izloženi stanovnici Hrvatske.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

3.a. Kakvoća zraka u urbanim područjima; broj dana u godini s prekoračenjem graničnih vrijednosti za onečišćujuće tvari SO2, NO2, PM10 i O3 Pokazatelj se izrađuje na osnovi podataka državne mreže za trajno praćenja kakvoće zraka, lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka te praćenje kakvoće zraka posebne namjene iz izmjerenih prosječnih 24-satnih vrijednosti koncentracija SO2, NO2, PM10 i 8-satnih prosječnih maksimalnih dnevnih vrijednosti koncentracija O3, mjerenih tijekom kalendarske godine i usporedbe s graničnim vrijednostima za pojedinu onečišćujuću tvar.

3.b. Kakvoća zraka u ruralnim područjima; broj dana u godini s prekoračenjem graničnih vrijednosti za onečišćujuće tvari SO2, NO2, PM10 i O3 Pokazatelj se izrađuje na osnovi podataka državne mreže za trajno praćenja kakvoće zraka, lokalne mreže za praćenje kakvoće zraka te praćenje kakvoće zraka posebne namjene iz izmjerenih prosječnih 24-satnih vrijednosti koncentracija pojedine onečišćujuće tvari mjerene tijekom kalendarske godine i usporedbe s graničnim vrijednostima za pojedinu onečišćujuću tvar.

4. Energetsko siromaštvo Postoji nekoliko različitih definicija koje opisuju uvjete pod kojima možemo govoriti o energetskom siromaštvu. Jedna od definicija prihvaćena u UK-u, Australiji i Japanu energetsko siromašno kućanstvo definira kao ono koje si ne može priuštiti adekvatne energetske usluge s najviše deset posto svojih prihoda, odnosno da je u stanju energetskog siromaštva svako kućanstvo koje troši više od 10% svojih prihoda na osnovne energetske potrebe, podaci mogu biti mjerljivi i usporedivi.

Gospodarski indikatori 1. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje Ovaj indikator je omjer ukupne domaće potrošnje energije izražene u kgoe (kg ekvivalenta nafte) i bruto domaćeg proizvoda (BDP) obračunanom prema paritetu kupovne moći izraženom u 1000 kuna, 1000 dolara ili eura. Stalne cijene iz 2000. godine uzimaju se kao referenca. Ovaj indikator mjeri potrošnju energije gospodarstva te njenu ukupnu energetsku učinkovitost. Omogućuje praćenje dinamike ukupne potrošnje energije u kgoeen na ostvarenih 1000 kuna, dolara ili BDP (2000) te usporedbu s drugim državama.

2. Zeleni porezi i naknade Prema definiciji EU/ OECD-a ekološki porez je oblik poreza kod kojega je porezna osnovica izražena u fizičkim jedinicama materije i dokazan je njezin negativan utjecaj na okoliš. Tri su osnovne kategorije ekoloških poreza u EUu, odnosno porez na energente (koji čini oko tri četvrtine ukupnog iznosa zelenih poreza), porez na transport (oko jedne petine ukupnog iznosa) te porez na zagađenja i prirodne izvore (oko 4% ukupnog iznosa). Subvencionira se proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije tako da svi kupci plaćaju dodatnu naknadu za poticanje sukladno Uredbi o izmjeni i dopunama Uredbe o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (“Narodne novine”, br. 144/2011). Ovaj indikator uspoređujući godišnji iznos zelenih/ekoloških poreza i subvencija pokazuje omjer godišnjeg iznosa koji je ostvaren za zaštitu okoliša te koji je uložen u zaštitu okoliša kroz subvencije.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

3. Udio zelenih poreza u ukupnom poreznom opterećenju Ovaj indikator pokazuje udio zelenih/ekoloških poreza u ukupnom poreznom opterećenju te omogućuje praćenje povećanja ili smanjenja poreznog opterećenja koji se prikuplja u svrhu zaštite okoliša i održivog razvoja. On se redovito prati na razini Europske unije te će podaci o Hrvatskoj biti dostupni na statističkom uredu Europske unije, Eurostatu, nakon ulaska Hrvatske u EU.

4. Materijalna produktivnost Materijalna produktivnost je definirana kao BDP podijeljen s domaćom potrošnjom materijala (Domestic material consumption – DMC) te izražena u euru po kilogramu. DMC mjeri ukupnu količinu materijala koja je izravno upotrijebljena u gospodarstvu. Definirana je kao godišnja količina sirovina eksploatiranih u gospodarstvu kojoj se dodaju sve sirovine iz uvoza, a oduzimaju sve izvezene sirovine. DMC prikazuje stvarnu potrošnju, a ne krajnju potrošnju sirovina.

Zaključak Kako bi se porast globalne temperature zadržao unutar 2°C potrebno je drastično smanjenje emisije stakleničkih plinova, u razvijenim državama za 80-95% do 2050. godine u odnosu na 1990. Smanjenje emisije stakleničkih plinova predstavlja izazov, ali i veliku priliku za otvaranje novih radnih mjesta, pokretanje investicija, zelene poslove, povećanje konkurentnosti i poticaj za trajni gospodarski rast. Koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj ekonomiji, temelji se na osnovnim načelima održivog razvoja ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative. Put prema viziji u 2050. godini ostvaruje se kroz nekoliko faza, svaka država mora naći svoj optimalan način tranzicije, u okvirima svjetskih i europskih pravila, pri čemu će svako kašnjenje u odlukama i provedbi ugroziti konkurentnost i razvoj.

Ovdje predloženi Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2050. godine utvrđuje smjernice u vezi ciljeva, vizije, prioritetnih mjera i instrumenata provedbe, ukazuje na nužnosti sveobuhvatnog pristupa, međusektorske suradnje, sinergije, socijalne uključivosti, participacije svih dionika, nužnost stručnih analiza i snažne političke volje. Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. SWOT analize) pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan ‘vjetar u leđa’ u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju. Na izradi i provedbi Strategije nastavit će se raditi kroz podršku regionalnog projekta financiranog sredstvima EU-a, a izrada će postati i obveza za države članice prema novom prijedlogu europske Uredbe o mehanizmima za praćenje stakleničkih plinova. Strategija niskougljičnog razvoja traži korjenite promjene u društvenom i gospodarskom pogledu. Temeljni element je promjena u obrascima ponašanja, na osobnoj, korporativnoj i društvenoj razini. Kako bismo postigli održivi razvoj, koji u svojoj suštini ne sadrži rast koji se temelji isključivo na rastu materijalne potrošnje, promjene će se morati uvoditi na dvije razine: prva razina su temeljite promjene okvira u kojima poslujemo, živimo i stvaramo, a druga razina je poticanje promjena ponašanja pojedinaca jer jedino tako je moguće stvoriti preduvjete za održivi razvoj.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

ODRŽIVA POTROŠNJA • Ukupna količina stakleničkih plinova (ugljičnog dioksida, metana, dušičnog oksida, klorofluorougljika, tj. freona i dr.) proizašla iz našeg svakodnevnog života i rada, naziva se “ugljični otisak” (engl. carbon footprint); • Izborima i odlukama u svakodnevnom životu odabirom načina transporta, prehrambenim i potrošačkim navikama, stvaranjem i zbrinjavanjem otpada, na poslu i kod kuće - svatko od nas proizvodi emisije stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene; • Promjenom potrošačkih navika i ustaljenih obrazaca ponašanja možemo puno učiniti na smanjenju emisija stakleničkih plinova i očuvanju stabilne klime za buduće naraštaje.

• Graf prikazuje usporedni odnos emitiranja emisija stakleničkih plinova kod prosječnog potrošača i kod ‘osviještenog“ potrošača u roku od 24h. • „Osviješteni“ potrošač koji konzumira lokalno proizvedenu hranu, koristi javni prijevoz, posjeduje kućanske uređaje najviše energetske klase, emitira gotovo tri puta manje stakleničkih plinova u odnosu na prosječnog potrošača.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Izvor: UN Guide to Climate Neutrality, UNEP

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

„Provedene sektorske konzultacije i analize prednosti, slabosti, prilika i prijetnji pokazale su da prirodne prednosti Hrvatske trebaju biti snažan ‘vjetar u leđa’ u tranziciji prema konkurentnom niskougljičnom razvoju.“

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Društveno poticajna stanogradnja Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske • Pasivna gradnja je najviši energetski standard gradnje koji uključuje: obnovljive izvore energije, toplinsku izolaciju, zrakonepropusnost i inteligentnu ventilaciju;

Primjer: Društveno poticana pasivna stanogradnja  „Šparna hiža“ je prva stambena zgrada energetskog razreda A+ (pasivna zgrada) izgrađena u programu društveno poticajne stanogradnje u Hrvatskoj;

• Društveno poticana stanogradnja je poticana javnim sredstvima zbog zadovoljavanja stambenih potreba  Cijena kvadrata u „Šparnoj hiži“ je 7.329 kn/m2 (cca 987 i poboljšanja kvalitete stanovanja što šireg kruga eura/m2) – što odgovara cijeni kvadrata u susjedstvu. građana. DRUŠTVENO POTICANA PASIVNA STANOGRADNJA

Društveno poticajna stanogradnja (POS) znači...

Energetski efikasna gradnja (pasivna) omogućuje...

...jeftiniju cijenu stana za sve građane koji nemaju vlastitu nekretninu.

...uštedu u režijama do 6 puta u odnosu na druge novogradnje.

Društveno poticajna pasivna stanogradnja omogućuje do 6 puta manju potrošnju energije za istu cijenu kvadrata stana, u odnosu na klasičnu POS gradnju.

Utjecaj „Šparne hiže“ na indikatore održivog razvoja Okoliš • Minimalan utjecaj novih zgrada na okoliš; • Smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.

Gospodarstvo • Idejno rješenje, projektiranje i građenje povjereni su hrvatskim tvrtkama; • Ulaganje državnih i gradskih sredstava u društveno dobro.

Društvo • Stanari oslobođeni komunalnog doprinosa; • Suzbijanje energetskog siromaštva – manji mjesečni računi za energiju.

Izjave “Ništa nismo izmislili jer je sve već izmišljeno. Samo treba imati zdravu pamet i iskrene namjere te to primijeniti”. Darko Ledinski, idejni začetnik društveno poticane stanogradnje u gradu Koprivnici i bivši ravnatelj koprivničke Agencije za poticajnu stanogradnju (APOS). “Da nije ovakvog modela i jeftinih računa za grijanje, cijeli život bili bismo podstanari”. Marica Vujević, nova stanarka Šparne hiže.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Razdvajanje i recikliranje Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izraduotpada Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

• Direktiva Europske unije nalaže recikliranje 50 do 70% otpada do 2020. godine;

Primjer: Razdvajanje i recikliranje otpada na otoku Krku

• Direktiva Europske unije nalaže smanjenje količina biootpada koji odlažemo na odlagalištima za 75% do 2020. godine (u odnosu na količine iz 1997. godine);

 2005. godine na otoku Krku uveden je sustav zbrinjavanja komunalnog otpada koji brine o okolišu, popularno nazvan Eko otok Krk;

• Svaki stanovnik Hrvatske, u prosjeku, godišnje baci 370 kilograma otpada, znači dnevno oko jedan kilogram;

 Trenutno se odvojeno prikuplja skoro 42% otpada, čime je dostignut EU prosjek;

• Podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska tek 8% otpada reciklira;

 Kućni se otpad odvojeno prikuplja u pet spremnika: biootpad, papir, PET ambalaža, staklo i ostalo;

• U EU-u se 40% otpada reciklira ili kompostira;

 U reciklažnom dvorištu Treskavac razvrstani se otpad obrađuje i priprema za recikliranje;

• “Zero waste” (koncept bez otpada) je strategija oponašanja prirode koja ne poznaje otpad – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije.

 Nerazvrstani dio otpada se prema najsuvremenijim metodama zbrinjava na odlagalištu Treskavac.

Razdvajanje i recikliranje otpada Izbjegavanje nastanka otpada Reciklažna dvorišta i kompostane

Izbjegavanjem nastanka otpada, recikliranjem i kompostiranjem se može smanjiti do 70% otpada

Razdvajanje otpada na mjestu nastanka

Utjecaj primarne selekcije otpada na indikatore održivog razvoja Okoliš • Zbrinjavanje svih vrsta otpada (odvojeno prikupljanje, recikliranje); • Smanjenje otpada i emisija stakleničkih plinova.

Gospodarstvo

Društvo

• Poboljšano poslovanje komunalnog • Smanjenje rizika od bolesti; • Na reciklažnom dvorištu Treskavac poduzeća Ponikve; • Manji troškovi građanstva za odvoz je zaposleno 50 stanovnika otoka Krka. otpada.

Izjave : “Primarna selekcija ključ je uspješne strategije gospodarenja otpadom. Zapaliti ili zakopati nešto što se može ponovo iskoristiti, civiliziranom svijetu je izvan pameti”. Frane Mrakovčić, direktor Ponikvi

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tranzicija premastvarne niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske Mjerenje potrošnje vode

• Gubici vode u javnom vodovodu u Hrvatskoj u 2011. godini iznose 65% količine ukupno isporučene vode kao rezultat slabog održavanja, ilegalnih priključaka i gubitka pitke vode tijekom isporuke do krajnjeg korisnika;1

MJERENJE STVARNE POTROŠNJE VODE Daljinsko očitanje vodomjera...

• Zakonska je obveza praćenje potrošnje energije i vode redovitim unosom podataka u Nacionalni Informacijski sustav za gospodarenje energije za zgrade javnog sektora i velikih potrošača.2 1 2

...omogućuje rano otkrivanje i sanaciju gubitka vode iz vodovodnog sustava

Prema podacima Državnog zavoda za statitiku Zakon o učinkovitom korištenju energije (ZUKE)

Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE)...

Primjer: Daljinsko očitanje vodomjera u zgradi Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu ...internetska aplikacija za nadzor i analizu potrošnja energije i vode u zgradama javnog sektora

 Na objektu je instalirana mjerna oprema koja daljinsko očitava satne vrijednosti vodomjera putem Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE);  Daljinsko očitanje vodomjera omogućuje rano otkrivanje i sanaciju gubitaka vode iz vodovodnog sustava.

Daljinsko očitanje vodomjera putem ISGE-a povećava energetsku učinkovitost sustava potrošnje vode 40 %

Utjecaj daljinskog očitanja vode na indikatore održivog razvoja Okoliš • Smanjenje potrošnje energije potrebne za rad pumpi za vodu, što znači i maje emisija.

Gospodarstvo • Smanjenjem gubitaka do manjih troškova - plaća se samo ono isporučeno.

Društvo • Zadovoljstvo kupaca manjim troškovima.

Izjave : Donesete li ikad kući samo polovicu kupljene i plaćene robe iz trgovine, a dvije trećine pogubite putem te uporno ne krpate rupu na torbi? Upravo to se događa s gubicima u vodovodnoj mreži, a to znači i utrošenu energiju na pumpanje i distribuciju vode koja nikad ne stigne do krajnjeg korisnika. 1 Prema podacima Državnog zavoda za statitiku 2 Zakon o učinkovitom korištenju energije (ZUKE)

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Razvoj industrije Tranzicijaniskougljične prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske • Niskougljična industrija znači tranziciju prema niskougljičnim tehnologijama, primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; • Potiču se inovativni i učinkoviti pristupi korištenja novih i postojećih tehnologija što je i prilika za iskorak postojeće industrije (npr. brodogradnja u razvoju vjetroturbina) ili razvoj novih grana industrije u području biomase, recikliranja ili proizvodnje energije iz otpada i sintetskih plinova.

RAZVOJ NISKOUGLJIČNE INDUSTRIJE

Niskougljična industrija...

Zeleni poslovi u energetici vezani su uz sektor obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti i ...

Primjer: Razvoj niskougljične industrije u Solani Pag  Solana Pag je pokrenula projekt zamjene korištenja mazuta kao primarnog energenta sa šumskom biomasom;  U projektu sudjeluje domaća firma koja je isporučila kotao na biomasu  Šumska biomasa se nabavlja iz obližnjih šumarija Hrvatskih šuma;  Sezona proizvodnje soli traje maksimalno pola godine, ali bi se uz konkurentniju i jeftiniju proizvodnju energije sezona mogla i produžiti;  Period povrata investicije se procjenjuje na 3 godine.

... znači primjenu mjera energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u industriji

Razvoj niskougljične industrije temelje se na prinjeni niskougljičnih tehnologija uz zapošljavanje lokalnog stanovništva

...omogućava otvaranje 80. 000 novih radnih mjesta

Utjecaj niskougljične industrije na indikatore održivog razvoja Okoliš

Gospodarstvo

• Razvoj novih poslova i širenje • Smanjenje emisija stakleničkih tržišta; plinova nastalih izgaranjem; • Brzi povrat investicije. • Povoljan utjecaj na okoliš i kvalitetu zraka; • Korištenje lokalno dostupnih resursa.

Društvo • Smanjenje rizik za zdravlje ljudi zbog manje onečišćenosti zraka; • Preraspodjela poslova i doškolovanje i/ili razvoj novih poslova.

Izjave : “Mazut je preskup i da se nismo odlučili na ovaj projekt, Solana Pag bi se zatvorila”.– Josip Novosel, Agrokor d.d.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Održivi turizam Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

• 32 % Europljana bira prirodu kao najvažniji faktor u odabiru odredišta za odmor1

Primjer: Eko centar Zlatna Greda

• Alternativni oblici turizma poput ruralnog turizma ili eko turizma rastu tri puta brže od klasičnoga masovnog turizma

 Eko turistički programi Zlatne Grede odvijaju se u parku prirode Kopački rit;

• Eko turizam se može definirati kao odgovorno putovanje u prirodna područja u kojem se vodi računa o očuvanju okoliša i poboljšanju života lokalnog stanovništva.2 1 Istraživanje Eurobarometar, 2011 2 Definicija Međunarodne zajednice ekoturizma

Održivi turizam se razvija 3x brže od masovnog turizma

 U Eko centru je implementirano 6 projekata zaštite prirode i razvoja eko turizma sufinanciranih sredstvima EU (CARDS, PHARE, IPA);  2006. godine je osnovana prva hrvatska ekoturistička agencija Zlatna Greda d.o.o.;  Nakon posjete Eko centru, najpoznatiji svjetski turistički vodič Lonely Planet je uvrstio Kopački rit među najzanimljivije destinacije Hrvatske.

ODRŽIVI TURIZAM

Održivi turizam uključuje eko turizam, pustolovni turizam, agroturizam

 Cilj razvoja eko turizma u Kopačkom ritu je očuvanje prirodnih resursa i tradicije srednjeg Podunavlja (Dunav, Drava, Kopački rit);

... važan za očuvanje kulture i tradicijske baštine

...prihod ostaje u lokalnoj zajednici

Održivi turizam čuva okoliš i baštinu te omogućuje zašošljavanje i gospodarski razvoj lokalnih zajednica

Utjecaj eko turizma u Kopačkom ritu na indikatore održivog razvoja Okoliš • Minimalan utjecaj na okoliš (smanjenje emisija CO2) • Zaštita i očuvanje pustare Zlatna Greda

Gospodarstvo • Razvoj novih poslovnih mogućnosti za lokalnu zajednicu (seoska domaćinstva, agroturističke zadruge) • Prihod velikim dijelom ostaje u lokalnoj zajednici

Društvo • Nova radna mjesta u turističkoj agenciji • Edukacija posjetitelja o prirodnim i kulturnim vrijednostima Kopačkog rita

Izjave : “Prihodi agencije (Zlatna Greda d.o.o.) ulažu se u rad udruge i zaštitu prirodnih i tradicijskih vrijednosti Dunava, Drave, Kopačkog rita i Baranje, što je prepoznato kao primjer dobre prakse socijalnog poduzetništva”. – Jasmin Sadiković, Udruga Zeleni Osijek

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske Ruralna elektrifikacija - zaobnovljivi izvori energije

• Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije podrazumijeva uvođenje električne energije u ruralna i izolirana područja, korištenjem energije sunca, vjetra, malih vodotokova ili biomase; • Ruralna elektrifikacija obnovljivim izvorima energije je jeftinija od „tradicionalne“ elektrifikacije koja podrazumijeva prijenos i distribuciju električne energije dalekovodima; • Na popisu za sanaciju i obnovu elektrodistribucijske mreže još je 126 sela u Hrvatskoj a u tradicionalnu elektrifikaciju je potrebno uložiti 50 milijuna kuna. 1 1

Prema podacima UNDP-a

Primjer: Samostalni fotonaponski sustav u Ajderovcu (Lika)  Samostalni fotonaponski sustav u Ajderovcu predstavlja ogledni primjer korištenja obnovljivih izvora energije na područjima koja nisu uključena u energetsku mrežu;  Cijena elektrifikacije primjenom obnovljivih izvora energije u ovom primjeru čini trećinu ili četvrtinu cijene tradicionalne elektrifikacije;  Proizvodnja električne energije iz samostalnog fotonaponskog sustava može se pratiti putem interneta.2 2

http://www.sunnyportal.de/

RURALNA ELEKTRIFIKACIJA- OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Ruralna elektrifikacija podrazumjeva...

Obnovljivi izvori energije uključuju...

... uvođenje energije u ruralna područja

...energiju sunca, vjetra, malih vodotokova i biomasa

Ruralna elektrifikacija uz obnovljive izvore energije je 3-4 x jeftinija u odnosu na “tradicionalnu” elektrifikaciju

Utjecaj ruralne elektrifikacije obnovljivim izvorima energije na indikatore održivog razvoja Okoliš • Minimalan utjecaj na okoliš i smanjenje emisija co2; • Povoljan utjecaj na zrak.

Gospodarstvo • Nove poslovne mogućnosti (ekološka proizvodnja mlijeka, stočarstvo); • Besplatni računi za energiju; • 3-4 puta jeftinije rješenje od tradicionalne elektrifikacije.

Društvo • Razvoj obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava; • Održivi opstanak ljudi u ruralnim krajevima.

Izjave : “Drugi put u životu radujem se struji. Prvi put kada je struja stigla u selo 1974. godine, još nisam išla u školu”. Mileva Desnica, , domaćica seoskog gospodarstva “Uz struju će nam posao biti puno lakši. Lako se naviknuti iz lošega u bolje”. Pero Keča, domaćin seoskog gospodarstva

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Mjere Tranzicija energetske efikasnosti objektima kulturne baštine prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir zau izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske • Graditeljska baština važan je dio ukupnog kulturnog fonda; • U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske ukupno je upisano 4930 trajno i 564 preventivno zaštićena dobra graditeljske baštine; 1 • Gospodarenje energijom u javnim zgradama je općeprihvaćena praksa u zgradarstvu, no postoji i potreba za očuvanjem zgrada proglašenih kulturnom baštinom; • U praksi postoje dobri primjeri gdje su „pomireni“ strogi zahtjevi konzervatora sa suvremenim rješenjima koja štede energiju.

Primjer: Barokni dvorac Lužnica, Zaprešić  Barokni dvorac Lužnica pripada prvoj spomeničkoj kategoriji;  U sklopu projekta “Zeleni dvorac” u dvorac ugrađena je geotermalna dizalica topline koja zimi grije, a ljeti hladi, uz angažman domaćih izvođača radova;  Niži troškovi za energiju omogućili su održivo poslovanje i prenamjenu dvorca;  Projektom se u zimskim mjesecima ostvaruju mjesečne uštede od oko 40.000 kuna u odnosu na grijanje na plin.

1 Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015.

GOSPODARENJE ENERGIJOM U KULTURNOJ BAŠTINI ...očuvanje prirodne i kulturne baštine Mjerenje efikasnosti u kulturnoj baštini uključuju...

...smanjenje troškova radi efikasnijeg korištenja energije

Promjena mjera energetske efikasnosti omogućuje održivo korištenje kulturnih objekata

...zapošljavanje kroz građevinske radove i promjenu kulturnih objekata

Utjecaj gospodarenja energijom u graditeljskoj kulturnoj baštini na indikatore održivog razvoja Okoliš • Očuvanje prirodne i kulturne baštine; • Smanjenje emisija stakleničkih plinova; • Efikasnije korištenje energije.

Gospodarstvo • Niži troškovi za energente; • Prihodi od iznajmljivanja i korištenja kulturnog objekta; • Zapošljavanje domaće industrije.

Društvo • Očuvanje kulturne tradicije kraja; • Zapošljavanje kroz građevinske radove i prenamjenu kulturnih objekata.

Izjave : “Samostan se u Buškom Blatu grijao vodom uz pomoć geotermalnih dizalica. To mi je dalo ideju da i mi tako nešto provedemo u Lužnici i potpuno smanjimo račune za plin“ - sestra Miroslava, vrhovna glavarica Družbe. “Priroda je prva Biblija koju nam je Bog dao”.– sestra Renata Babić, voditeljica poslova.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Lokalni uzgoj Tranzicija prema niskougljičnomekološke razvoju Republike Hrvatske / Okvirhrane za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

• Lokalni uzgoj hrane znatno smanjuje emisije Primjer: Lokalni uzgoj ekološke hrane na OPG-u Jakoliš stakleničkih plinova te potiče razvoj lokalne zajednice  Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) Eko na održivim načelima; Jakoliš bavi se ekološkim uzgojem, plasmanom i • Ekološka poljoprivreda je način proizvodnje pri čemu prodajom tradicionalnih sorti povrća u Dalmaciji; se ne koriste umjetna gnojiva i pesticidi, a na poljima  Svi su proizvodi s imanja Eko Jakoliš sezonski, što znači se primjenjuju plodored, zelena gnojidba, kompost, da su uzgojeni i ubrani u svojoj prirodnoj sezoni jer se organska gnojiva te biološka zaštitna sredstva, kada je na taj način poštuju prirodni ciklusi. to potrebno; • Certificirani ekoproizvodi u Hrvatskoj nose znak “hrvatski ekoproizvod”. LOKALNI UZGOJ EKOLOŠKE HRANE ...smanjeni troškovi i emisija iz sektora prometa

Lokalni uzgoj hrane...

...stvara poslove, a prihod ostaje u lokalnoj zajednici Lokalni uzgoj ekološke hrane čuva prirodne resurse i smanjuje negativni utjecaj na okoliš

Ekološka poljoprivreda ne koristi umjetna gnojiva i pesticide

...smanjuje rizik za zdravlje ljudi

Utjecaj OPG-a Eko Jakoliš na indikatore održivog razvoja Okoliš

Gospodarstvo

• Smanjenje emisija stakleničkih • Poticanje lokalne i regionalne plinova iz sektora proizvodnje hrane; proizvodnje, prerade i distribucije; • Zaštita bioraznolikosti. • Organiziranje tržišta ekoproizvodima.

Društvo • Zapošljavanje lokalnih stanovnika; • Konzumiranje ekoproizvoda povećava otpornost organizma.

Citati : “Potražnja kupaca za ekoproizvodima je veća od trenutne ponude, zbog čega planiramo povećanje ekopovršina i poljoprivredne proizvodnje”. Marica Jakoliš

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske Biciklistički promet u urbanim sredinama

• Prosječan stanovnik grada u Europskoj uniji poduzme oko 3 putovanja dnevno, a 50% tih putovanja su kraća od 3km1;

• Polovica svih putovanja automobilom su jednaka ili kraća od 6 km - dakle, postoji veliki potencijal za korištenje bicikla umjesto vožnje automobilom;

• Koprivnica je grad s najviše kilometara biciklističkih staza po glavi stanovnika u Hrvatskoj. 1

Mjere za razvoj biciklističkog prometa:  Izgradnja biciklističke infrastrukture;  Prilagoditi ulice i prometnu infrastrukturu u formu prilagođenu i pogodnu za biciklizam i druge oblike kretanja (javni prijevoz, pješačenje);  Sustavno planiranje i razvoj održivog prometa u gradovima.

Statističko Izvješće EU Energija i promet 2012.

BICIKLISTIČKI PROMET U URBANIM SREDINAMA

Urbani promet...

... uključuje emisije iz sektora prometa koji je najbrže rastući emiter stakleničkih plinova

... ne neočišćuje zrak, ne emitira stakleničke plinove i ne stvara buku

Bicikl je idealno prijevozno sredstvo u urbanim sredinama

Biciklizam ... ... utjeće na smanjenje zdravstvenih troškova za liječenje kardiovaskularnih bolesti

Utjecaj biciklizma na indikatore održivog razvoja Okoliš

Gospodarstvo

• Ne onečišćuje zrak, ne emitira stakleničke plinove i ne stvara buku; • Manja površina od motornog prometa za ekvivalentnu količinu prometa.

• Manji troškovi za zdravstvo i održavanje prometnica; • Povećava ekonomsku aktivnost za male lokalne trgovine i obrte; • Pozitivan učinak na lokalnu ekonomiju, otvaranje malih lokalnih trgovina i usluga.

Društvo • Besplatni prijevoz; • Bicikli ne stvaraju gužvu u prometu i stres; • Pridonosi stvaranju društvene jednakosti.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

ZAHVALA:

Ademi, Emina; Aladić, Ivan; Anic, Igor; Aničić, Ljubica; Babačić, Monika; Baban, Zlatko; Bajsić, Ana; Ban, Željko; Barić Bručić, Petra; Barnjak, Dubravka; Bartle, Ben; Bedrica, Anđelka; Bedrica, Anđelka; Benko, Marina; Benković, Ivan; Benković, Zlatko; Biluš, Mateo; Bogdan, Kornelija; Bogdan, Željko; Bogdanović, Gordana; Boromisa, Ana Marija; Bosak, Ljiljana; Botinčan, Berislav; Bozicevic, Maja; Bradica, Miroslava; Brčić, Ljuba; Brkljača, Filip; Bukarica, Vesna; Capak, Krunoslav; Carrington Daniela; Capek, Slavko; Carić, Hrvoje; Celinščak Mezga, Blanka; Crnjak Thavenet, Andrina; Čeko, Maja; Čelić, Kristina; Čosić, Tomislav; Čutić, Ivan; Ćupin, Nikola; Danko, Roman; Domac, Julije; Sofilić, Tahir; Drenški, Petra; Drmić, Antonija; Dubravec, Irena; Duić, Neven; Đurek, Matilda; Feldi, Lidija; Ferina, Slavko; Filipec, Filip; Fištrek, Željka; Franković Mihelj, Nirvana; Gašić, Ivan; Glavaš, Jasna; Golubić, Damir; Grabovac, Berislava; Gračić, Tatjana; Grahovac, Zdenko; Graovac, Goran; Herenčić Lin; Gudan, Mirela; Gulan Zetić, Vlatka; Gumhalter Malić, Laila; Hasl, Igor; Hausknecht, Miroslava; Hečimović, Helena; Hečimović, Josipa; Hocenski, Verica; Hohnjec, Alojze; Horvat, Dubravko; Horvat, Ivana; Horvat, Vedran; Horvat, Žarko; Hrgarek, Marija; Hublin, Andrea; Ilić, Mirna; Imamović, Alija; Ištvanić, Josip; Ivana Lovreković, Maja; Ivanov, Denis; Ivasković, Radmila; Jagarčec, Miljenko; Jakoliš, Marica; Janeković, Goran; Janeš, Dubravko; Jurčević, Marija; Jelačić, Sanja; Jelavić, Branka; Jeleković, Ivana; Jelena Šobat; Jelić, Sonja; Jeran, Nina; Jurić, Ante; Jurić, Ružica; Jurić, Željko; Jurlin, Krešimir; Kalanj, Nebojša; Katić, Ines; Keča Desnica, Mileva; Kirac, Mislav; Kirinčić, Zdenko; Klobučar, Mario; Knepr, Maja; Kobeščak, Josip; Kojundžič, Tomislav; Komesarović, Branka; Komljenović, Krešimir; Konjarek, Damir; Kordelj-De Villa, Željka; Kos, Dean; Kosor, Tihomir; Kovač, Goran; Kovač-Salopek, Gabrijela;

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Križnjak, Dino; Krnić, Sanja; Zidar, Ksenija; Kuhtić, Emil; Kušan, Vladimir; Kutnjak, Hrvoje; Kvakić, Iva; Laškarin, Ivan; Lay, Vladimir; Lazar, Damir; Levaković, Stjepan; Lončar, Goran; Lovrić, Dražen; Lugarić, Marija; Majdandžić, Ljubomir; Mance, Marijana; Maras, Marijan; Marđetko Škoro, Nada; Marijanović, Vjekoslav; Mirjanić, Grga; Marin, Dajana; Marjanović, Hrvoje; Markovac, Zvonimir; Martinić, Ivan; Mastilica, Marin; Matasić, Karmen; Mateljak, Daria; Matešić, Mirjana; Matutinović, Igor; Medven, Željka; Merica Pletikosić; Mesić, Milan; Mikac, Stjepan; Milinković, Antonija; Miščević, Ljubomir; Miščin, Lidija; Mišura, Josip; Kolega, Vesna; Muškardin, Silvana; Marđetko Škoro, Nada; Naglić, Vladimir; Nataša Mihajlović; Neveščanin, Ante; Novosel, Josip; Obrdalj, Mario; Odak, Barbara; Omerzo, Edita; Opalić, Tina; Ožegović, Boris; Palenkić, Zvjezdan; Pavičić Kaselj, Ana; Pavlović, Mario; Pentek, Tibor; Pernar, Nikola; Peršin, Elika; Pintarić, Kornelija; Pivčević Novak, Branka; Plečaš, Katarina; Pletikosić, Merica; Pokršćanski Landeka, Mirta; Posarić, Zoran; Posavec, Mislav; Požgaj, Đurđica; Prpić, Iva; Puđak, Jelena; Pugar, Jasna; Radoš, Delfa; Radović, Nenad; Rajčić, Maja; Rajšl, Ivan; Ramljak, Ante; Rančić, Zoran; Ricov, Jelena; Robić, Slavica; Rod, Edita; Rogulj, Ivana; Roksa, Ivana; Roubin, Zrinka; Rožman, Bernarda; Rukavina, Lana; Runko, Nensi; Rusmir, Doriana; Rutić, Stjepan; Sadiković, Jasmin; Saftić, Bruno; Salahović, Zlatko; Schneider, Daniel; Sedlar, Miljenko; Sipl, Dalibor; Skolan - Stojković, Alenka; Slaver, Vedran; Smojver, Irena; Smolar, Dean; Steiner, Sanja; Strelec, Boško; Sušić, Dalibor; Šabanović, Vesna; Šaša, Duška; Šatović, Mislav; Šćetarić, Vlatka; Šćulac Domac, Marija; Šegović, Stjepan; Šeler, Iva; Šestak, Ivana; Šimanović, Mira; Šimičić, Ljubica; Šimić, Leo; Škarić, Davor; Škrlec, Davor; Šmitran, Igor; Šobat, Jelena; Štambuk, Damir; Štih, Krešimir; Šumanovac, Franjo; Šutina, Marija;

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Švaić, Srećko; Šverko Grdić, Zvonimira; Tabak, Katarina; Tanković, Mahira; Tarnik, Tamara; Tokić, Stipo; Tomac, Luka; Tomasović, Damir; Tomrlin, Božica; Tomšic, Željko; Toto-Ormuž, Anđelka; Tuković Labud, Nevenka; Tuković, Nevenka; Turalija, Snježana; Turkalj, Dubravka; Tušek, Zdravko; Urban, Zdravko; Vajdić, Martina; Valentić, Mario; Varlec, Dijana; Veršić, Zoran; Vico, Žaklina; Vladović-Relja, Zrinka; Vlainić, Oliver; Vojvoda, Anđelko; Vončina, Luka; Vujanović, Milan; Vukšić - Zidar, Ksenija; Zadjelović, Danijel; Zagorec, Ivan; Zaninović, Ksenija; Zetović, Mirko; Zidar, Ksenija; Zovko, Nina; Zuber, Đive; Želehovski, Bogdan; Žganec, Snježana.

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

“Koncept puta prema niskougljičnom konkurentnom gospodarstvu i zelenoj ekonomiji, temelji se na osnovnim načelima održivog razvoja ravnoteže društvenih, gospodarskih i okolišnih ciljeva i nema alternative.”

Tranzicija prema niskougljičnom razvoju Republike Hrvatske / Okvir za izradu Strategije niskougljičnog razvoja - sažetak / Primjeri dobre prakse iz Hrvatske

Ukupna količina stakleničkih plinova proizašla iz našeg svakodnevnog života i rada naziva se “ugljični otisak” (eng. carbon footprint). Kako bi ukazali na primjere dobre prakse niskougljičnog razvoja diljem Hrvatske, radi obilaska terena i prikupljanja informacija, emitirane su određene količine emisija u sektoru prometa. Koristeći UNDP kalkulator za računanje emisija, otisak ugljika iznosi oko 340kg CO2. Da bi izbalansirali nastale emisije, UNDP je uložio određena sredstva u autonomni fotonaponski sustav u izoliranom planinskom području u Lici, čime su u roku 2 mjeseca ostvarene uštede emisija CO2 nastalih pri izradi knjižice. Ugljični otisak ove knjižice je stoga minimaliziran, pa ju nazivamo - niskougljična knjižica.

http://klima.mzoip.hr/ http://www.undp.hr/