Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije... by United Nations Development Programme in Croatia

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Hrvatska

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.

OIKON – Institut za primjenjenu ekologiju Autorski tim: Hrvoje Peternel, Oleg Antonić Stručnjaci angažirani od strane COAST projekta: Dragan Radović-fauna ptica Igor Pavlinić-fauna šišmiša Suradnik: Dragan Bukovec Recenzija: Državni zavod za zaštitu prirode

Autori fotografija na naslovnici: HPM / DZZP / Ivica Lolić

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Projekt COAST Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Zagreb 2011.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Sadržaj

Uvod

Biološka raznolikost

Ekološka mreža

Iskorištavanje energije vjetra

Osnova za valorizaciju

valorizacija područja DALMACIJE – fauna ptica

Zonacija područja

Zona slabog utjecaja

Zona srednjeg utjecaja

Zona velikog utjecaja

Metodologija

Područja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) – kriterij 1

Područja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) – kriterij 2

Područje preleta krupnijih ptica, posebno ždralova i grabljivica – kriterij 3

Rezultati

Područja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos)

Područja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus))

Područje preleta krupnijih ptica, posebno ždralova i grabljivica

Smjernice za istraživanje

Prikupljanje i analiza postojećih podataka

Terenska istraživanja ornitofaune

Prikaz strukture ornitofaune

Mjere ublažavanja

Faza pripreme zahvata

Faza građenja i prestanka korištenja zahvata

Faza korištenja zahvata

Program praćenja

valorizacija područja DALMACIJE - fauna šišmiša

Zonacija

Metodologija

Kumulativni utjecaj

Rezultati

Područje 1.

Područje 2.

Područje 3.

Područje 4.

Područje 5.

Područje 6.

Područje 7.

Područje 8.

Područje 9.

Područje 10.

Smjernice za istraživanje i mjere ublažavanja

Faza pripreme i građenja zahvata

Faza korištenja zahvata

Literatura

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

UVOD Na području Dalmacije, kao uostalom i u drugim dijelovima Mediterana, antropogeni utjecaj počeo je vrlo rano i još uvijek traje. Na obalnom je području došlo do značajnih promjena u vegetacijskom pokrovu koje su dovele i do značajnih promjena u biološkoj raznolikosti. Kako bi se taj trend pokušao promijeniti, potrebno je detaljno planirati sve čovjekove aktivnosti i djelatnosti vodeći računa pritom o zaštiti prirode, odnosno očuvanju biološke raznolikosti. Jedan od sve značajnijih pritisaka na biološku raznolikost ovog područja je iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno energije vjetra. Do sada je najviše interesa za projekte izgradnje vjetroelektrana iskazano upravo na područjima Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije, gdje postoji preko 70 potencijalnih lokacija za njihovu izgradnju. Iako se općenito smatra da su zahvati izgradnje vjetroelektrana za prirodu vrlo prihvatljivi i oni imaju određene utjecaje na nju. Jedan od najočitijih direktnih utjecaja vjetroelektrana na prirodu odnosi se na mogućnost da životinje koje lete direktno stradaju u sudaru s elisama vjetroagregata, Ovaj negativan utjecaj prvenstveno je značajan u pogledu faune ptica i šišmiša. S obzirom da trenutni razvoj iskorištavanja energije vjetra ide sve više u smjeru gradnje vjetroelektrana (vjetroparkova) koji se sastoje od velikog broja vjetroagregata, kao takvi oni mogu predstavljati ozbiljne barijere za navedene skupine. Stoga je u ovom dokumentu valorizacija, odnosno procjena biološke raznolikosti izvršena samo na osnovu podataka o fauni ptica i šišmiša (detaljan prikaz metodologije valorizacije dan je u zasebnim poglavljima, str. 13 i 22). Osnovu za valorizaciju predstavljala je ekološka mreža, odnosno vrste koje su navedene kao ciljevi očuvanja ekološke mreže na području Dalmacije. To znači da se ona prvenstveno odnosi na postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Međutim, potrebno je naglasiti da je obavezna metodologija za istraživanje faune ptica i šišmiša prilikom ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPZEM) i prilikom procjene utjecaja na okoliš (PUO) u osnovi ista. Razlika je samo u vrstama na koje se sagledavaju mogući utjecaji: u slučaju ekološke mreže sagledavaju se vrste koje predstavljaju ciljeve očuvanja određenog područja, dok se kod procjene utjecaja na okoliš sagledavaju sve vrste (s naglaskom na rijetke i ugrožene), neovisno od toga da li predstavljaju ciljeve očuvanja ekološke mreže. Stoga ova valorizacija predstavlja dobru osnovu i za postupke procjene utjecaja na okoliš.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST Kada se govori o biološkoj raznolikosti, Dalmacija a time COAST projektno područje ima veliku vrijednost u nacionalnom, ali isto tako i u međunarodnom kontekstu. Naime, iako ovo područje čini svega 23 % u ukupnoj površini Hrvatske, ono sadrži više od 73% svih staništa kartiranih na cijelom državnom teritoriju (79 stanišnih tipova od 109). Ako se pogledaju staništa koja su male površine i nisu prikazana na karti staništa RH, ovo je područje još značajnije budući da je ovdje prisutan cijeli niz različitih i rijetkih stanišnih tipova, poput povremenih i stalnih lokvi i krških jezera, obalnih laguna, slanih, plitkih i muljevitih močvara, pješčanih i šljunčanih plaža, stjenovitih morskih obala, vlažnih livada, suhih travnjaka, mediteranskih šikara (dračika i bušika), vazdazelenih šuma i šikara i dr (Slike 1 i 2).

Slika 1 Submediteranske vlažne livade

Slika 2 Dalmatinske vapnenačke stijene (klifovi)

Isto vrijedi i kad je raznolikost flore i faune u pitanju. Ovdje, na primjer, nalazimo 41% svih vrsta vaskularne flore Hrvatske, 51% endemičnih biljnih vrsta, gotovo 50% kritično ugroženih biljnih vrsta, te gotovo 75% ugroženih vrsta. Također, na ovom prostoru obitava više od 120 životinjskih vrsta koje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih životinjskih vrsta Hrvatske, te više od 70 strogo zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08), odnosno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) (Nikolić i Topić ed. 2005). Svi ovi podaci ukazuju da je ovo područje izuzetno značajno s obzirom na biološku raznolikost te je stoga velikim dijelom i uključeno u ekološku mrežu Republike Hrvatske.

Ekološka mreža Biološki značajna područja koja su od nacionalne i međunarodne važnosti obuhvaćena su ekološkom mrežom Republike Hrvatske (propisana Zakonom o zaštiti prirode; NN br. 70/05, NN 139/08). Ekološka mreža je organizirana na način koji će omogućiti dugoročno očuvanje vrsta i stanišnih tipova ugroženih na nacionalnoj i međunarodnoj razini (međunarodne konvencije, Direktive EU, nacionalni crveni popis). Zakon o zaštiti prirode, u skladu s Direktivom o staništima, propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi u nekoj od kategorija zaštite, provedbom planova upravljanja ili kroz postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu svakog zahvata koji može biti ugrožavajući. Osnovu ekološke mreže čine podaci o rasprostranjenosti “ključnih” vrsta i stanišnih tipova, odnosno vrsta i stanišnih tipova ugroženih na nacionalnoj i međunarodnoj razini, na osnovu kojih su određena područja s najvećom gustoćom prioritetnih vrsta i stanišnih tipova. Potom je za ova područja utvrđeno da li se, i u kolikoj mjeri, preklapaju s granicama postojećih zaštićenih područja, jesu li granice zaštićenih područja prikladne za zaštitu biološke raznolikosti i treba li ih modificirati. Također, utvrđena su prijelazna područja oko središnjih jezgara te planirani koridori za komunikaciju ključnih vrsta.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

Na području Dalmacije nalazi se ukupno 18 područja važnih za ptice (SPA područja), od čega je 12 na području na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana (Slika 3). Što se tiče područja važnih za ostale divlje svojte i staništa (SCI područja) njihov je broj mnogo veći tako da u Dalmaciji postoji čak 261 područje, od čega se 53 područja nalaze na prostoru na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana (Slika 4). Popisi područja važnih za ptice i područja važnih za ostale divlje svojte i staništa (na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana) prikazani su u Tablicama 1 i 2.

Tablica 1 Popis područja važnih za ptice (SPA) u Dalmaciji (na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana)

Kod

Naziv područja

1 HR1000021

Lička krška polja

2 HR1000025

Vransko jezero i Jasen

3 HR1000026

Krka i okolni plato

4 HR1000027

Mosor, Kozjak i Trogirska zagora

5 HR1000029

Cetina

6 HR1000028

Dinara

7 HR1000030

Park prirode Biokovo

8 HR1000031

Delta Neretve

9 HR1000022

Velebit

10 HR1000036

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac

11 HR1000023

Sjeverozapadna Dalmacija i Pag

12 HR1000024

Ravni kotari

Slika 3 Područja važna za ptice (SPA područja) na području Dalmacije Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

Tablica 2 Popis područja važnih za ostale divlje svojte i staništa (SCI) na području Dalmacije (na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana)

Kod

Naziv područja

Kod

Naziv područja

1 HR2000636

Polje Jezero

28 HR2000935

Modro jezero

2 HR2000641

Zrmanja

29 HR2000936

Ruda

3 HR2000869

Tulove grede

30 HR2000945

Baćinska jezera

4 HR2000870

Duboke jasle

31 HR2000946

Snježnica i Konavosko polje

5 HR2000871

Nacionalni park Paklenica

32 HR2000947

Gornji Majkovi - lokve

6 HR2000874

Krupa

33 HR2000949

Ljuta

7 HR2000913

Kanjon Karišnice i Bijele

34 HR2000950

Slano - oleandri

8 HR2000914

Ornitološki rezervat Vransko jeze35 HR2000951 ro i Jasen

Krotuša

9 HR2000915

Gajina

36 HR2001007

Orašac - kanjon

10 HR2000916

Bokanjačko blato

37 HR2001013

Gračačko polje

11 HR2000917

Krčić

38 HR2001019

Prokljansko jezero

12 HR2000918

Nacionalni park Krka

39 HR2001046

Matica-Vrgoračko polje

13 HR2000919

Čikola - kanjon

40 HR2001051

Kozjak

14 HR2000920

Kanjon Guduče

41 HR2001058

Lička Plješivica

15 HR2000922

Svilaja

42 HR2001067

Butižnica

16 HR2000923

Paško polje

43 HR2001068

Radiljevac

17 HR2000924

Suho polje

44 HR2001069

Kanjon Une

18 HR2000925

Cetina - vrela

45 HR3000047

Novigradsko i Karinsko more

19 HR2000926

Hrvatačko polje

46 HR3000171

Ušće Krke

20 HR2000927

Sinjsko polje

47 HR4000005

Privlaka - Ninski zaljev - Ljubački zaljev

21 HR2000928

Jezero Peruča

48 HR4000006

Uvala Plemići

22 HR2000929

Rijeka Cetina s kanjonom

49 HR4000015

Malostonski zaljev

23 HR2000930

Vučevica

50 HR5000022

Velebit

24 HR2000931

Jadro

51 HR5000028

Dinara

25 HR2000932

Prološko blato

52 HR5000030

Park prirode Biokovo

26 HR2000933

Vrljika

53 HR5000031

Delta Neretve

27 HR2000934

Crveno jezero

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

Slika 4 Područja važna za ostale divlje svojte i staništa (SCI područja) na području Dalmacije

ISKORIŠTAVANJE ENERGIJE VJETRA U posljednjih desetak godina pitanja povezana s obnovljivim izvorima energije postaju sve važnija i gotovo od vitalnog značaja. Tome nisu uzrok samo rastuće cijene sirove nafte i rastuće potrebe za energijom, nego i činjenica da je riječ o ekološki prihvatljivim alternativama postojećim izvorima energije. Iako su fosilna goriva (nafta, ugljen i prirodni plin) trenutno još uvijek dominantna, stvari počinju ići nabolje budući da sve više država počinje priznavati probleme povezane s fosilnim gorivima i polako usmjeravati pažnju u razvoj obnovljivih izvora energije. Jedan od najbrže rastućih sektora iskorištavanja obnovljivih izvora energije, ne samo u Europskoj uniji, nego i u svijetu, je sektor iskorištavanja energije vjetra. Istraživački projekti na polju iskorištavanja energije vjetra sve su intenzivniji tako da se cijelo vrijeme pronalaze nove tehnike za učinkovitiju pretvorbu energije vjetra u električnu energiju. Iskorištavanje energije vjetra ima dugu povijest, ali je moderno korištenje energije vjetra za dobivanje električne energije ozbiljnije započelo tek u kasnim sedamdesetima godinama prošlog stoljeća. Od onda je industrija iskorištavanja energije vjetra imala stalan rast kroz dvadesetak godina, a trenutno ovaj segment obnovljivih izvora energije ima rast od oko 20-30% godišnje na svjetskoj razini. Korištenje energije vjetra u Republici Hrvatskoj temelji se na svjetskim iskustvima. Od početaka intenzivnog razvoja suvremene vjetroenergetike u svijetu do danas sakupljena su bogata i raznolika iskustva, koja sada treba primijeniti u skladu s hrvatskim prilikama. U skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN. 128/04.) izgradnja vjetroelektrana, odnosno građevina namijenjenih za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju, nije moguća u zaštićenom obalnom pojasu (obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte). U skladu s tim u ovom su dokumentu korištene planirane lokacije za vjetroelektrane koje zadovoljavaju te kriterije. Prostorna razdioba vjetroelektrana u Dalmaciji izvedena je iz podataka dostupnih u županijskim prostornim planovima (Slika 5, Tablica 3). Pri tome je za vjetroelektrane za koje u županijskim prostornim planovima nisu bili definirani poligoni (7 od ukupno 75; vjetroelektrana Pag-Ravna nalazi se izvan područja Dalmacije na kojem je predviđena izgradnja vjetroelektrana), površina pod vjetroelektranom aproksimirana površinom kruga jednakom medijani svih poznatih površina vjetroelektrana (Pmedian = 346 ha).

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

Slika 5 Prostorna razdioba potencijalnih lokacija vjetroelektrana na području Dalmacije

Tablica 3 Popis vjetroelektrana (s imenima) izveden iz podataka dostupnih u županijskim prostornim planovima

Broj

Ime vjetroelektrane

Broj

Ime vjetroelektrane

Pag-Ravna (izvan područja)

Čukovica 1

Mazin (2)

Čukovica 2

Mazin-Bruvno (1)

Vrtlog 1

Mazin-Bruvno (2a)

Vrtlog 2

Malovan

Pjenag

Gračac-Otrić (zd6-1_zd6-2)

Grabova Gruda

Pribudić

Treštenovo

Jasenice (zd5)

Štrbina

Benkovac (zd4)

Rudine

Obrovac-Orljak (zd2)

Vjetreno 2

Benkovac (zd3)

Vjetreno 1

Ponikve

Glave

Viter

Boraja

Supine

Njivice (Jelinak)

Bila ploča

Pometeno brdo

Ćućin

Kočinje brdo

Osoje

Čemernica

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

Broj

Ime vjetroelektrane

Broj

Ime vjetroelektrane

Visoka-Zelovo

Crno brdo

Plane

Velika glava

Bili brig-Vaganj

Trtar

Debelo brdo-Vrdovo

Crni vrh

Vučipolje-Hrvace

Bubrig

Ričipolje

Mideno brdo

Voštane-Kamensko

Kozjak

Ruda-Otok

Gornja Biskupija

Bradarića kosa

Vrbnički plato

Lukovac

Ljubačka vlaka

Katuni

Krš Pađene

Žeževačka ljut

Brdo Oton-Debelo brdo

Kostanje

Kijevo-Uništa

Perun

Svilaja

Opor

Vinišće

Bazije

Vučevica-Kozjak

Vitrenjaci

Rogoznica-Omiš

Orlovac-Otok_novo

Lovreć

Trapošnik (Orlovac)

Otišić

Orlice

Podosoje

Glunča

Kosore

OSNOVA ZA VALORIZACIJU Kao što je u uvodu rečeno, najočitiji direktni utjecaji vjetroelektrana na prirodu prvenstveno se odnose na mogućnost da životinje koje lete direktno stradaju u sudaru s elisama vjetroagregata, što je posebno značajno u pogledu faune ptica i šišmiša. Brojna istraživanja ornitofaune pokazala su da se taj utjecaj značajno razlikuje među različitim vjetroelektranama. Intenzitet i stupanj utjecaja rezultat je niza čimbenika među kojima značajno mjesto zauzima zemljopisni položaj, te tip i osobitosti staništa gdje se planira izgraditi vjetroelektrana. Karakteristična područja pogodna za postavljanje vjetroelektrana su ona sa konstantnim strujanjima vjetra, a kao takva često se znaju nalaziti na migracijskim koridorima ptica, što za posljedicu ima povećanu mogućnost sudara, naročito kod pojedinih porodica koje se pri kretanju oslanjaju na struje vjetra. Tijekom korištenja vjetroelektrana kao najugroženije životinjske vrste svakako se mogu izdvojiti grabljivice i sove. Situacije kod kojih se pojavljuje povećana smrtnost ili stradavanje ptica u radu vjetroelektrana se razlikuju od lokacije do lokacije, ali na lokacijama s velikim brojem vjetroagregata i područjima s jačim intenzitetom preleta taj je broj svakako veći. Gledano sezonski, najproblematičnija su proljetna i jesenska razdoblja kada započinje parenje i u prostoru su aktivne vrste u selidbenim kretanjima. Kao i ptice, i šišmiši su migratorne vrste te periodično migriraju između područja ljetnih kolonija i hibernacijskih lokaliteta, u periodu parenja ali i svakodnevno u potrazi za hranom i vodom. Ta dnevna i sezonska kretanja dovode ih u opasnost od sudara s vjetroagregatima stoga je potrebno obratiti posebnu pozornost na njih prilikom planiranja, izgradnje i rada vjetroelektrana.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Uvod

Brojnim istraživanjima različitih autora utvrđeni su mogući razlozi tj. hipoteze zbog kojih dolazi do stradavanja šišmiša tijekom rada vjetroagregata. Neki od mogućih razloga stradavanja su: -- stvaranje linearnih koridora (postavljanje vjetroagregata duž linearnog koridora i gradnja pristupnih putova otvaraju stanište linijskog karaktera koje šišmiši preferiraju za migracije ili lov), -- ograničenja eholokacije (šišmiši sistemom eholokacije ne mogu precizno locirati rotirajuće elise vjetroagregata ili pogrešno procjenjuju njihovu brzinu), -- dezorijentacija elektromagnetskim poljem (vjetroagregati proizvode složena elektromagnetska polja što dovodi do dezorijentacije šišmiša), -- krajobrazno privlačenje (kukce privlači izmijenjen krajobraz oko vjetroagregata što privlači i šišmiše koji se tim kukcima hrane), -- male brzine vjetra (vremenske prilike bez ili s malo vjetra pogoduju šišmišima za migracije i lov pa ukoliko je minimalna brzina vjetra koja je predviđena za pokretanje vjetroagregata preniska to dovodi do mnogo veće vjerojatnosti sudara šišmiša s elisama), -- toplinsko privlačenje (kukce privlači toplina koju stvaraju glave vjetroagregata što privlači i šišmiše koji se tim kukcima hrane) i dr. Navedeni su razlozi utvrđeni dosadašnjim istraživanjima no ne isključuju i ostale utjecaje. Podaci koji se dobivaju standardnim metodama za istraživanje šišmiša, temeljem kojih bi se trebala predvidjeti smrtnost šišmiša te rizik od njihovog stradavanja tijekom rada izuzetno je zahtjevno, a sami zaključci nesigurni. Mogućnost generiranja pouzdane procjene rizika prije izgradnje uvelike onemogućava nedostatak osnovnih referentnih podatka o distribuciji i gustoći populacija (Reynolds 2006), a osobito migracijskih obrazaca te ponašanja šišmiša (Larkin 2006). Tijekom projekta prikupljeni su svi dostupni podaci o biološkoj vrijednosti Dalmacije i COAST projektnog područja, uključujući podatke koji se odnose na: 1. ekološku mrežu RH -- područja važna za divlje svojte i staništa (SCI područja) - područja koja znatno doprinose održanju ili obnavljanju «povoljnog stanja» u očuvanju tipova prirodnih staništa ili vrsta, doprinose cjelovitosti ekološke mreže i/ili doprinose očuvanju biološke raznolikosti unutar dotične regije ili regija; Natura 2000 u Hrvatskoj, www.natura2000.hr, -- područja važna za ptice (SPA područja) - područja posebne zaštite važna za ptice koja omogućuju zaštitu i upravljanje područjima važnim za razmnožavanje, hranjenje, prezimljavanje ili migraciju rijetkih i osjetljivih vrsta ptica; Natura 2000 u Hrvatskoj, www.natura2000.hr (korištena kao područja rasprostranjenosti orla zmijara) 2. područja rasprostranjenosti najugroženijih vrsta ptica (surog orla), 3. područja preleta najugroženijih vrsta ptica (ždralova i grabljivica), i 4. točkaste lokalitete (špiljski lokaliteti koji predstavljaju osnovu za buduća Natura 2000 područja).

Svi ovi podaci sagledani su sa stajališta specifičnih ciljeva projekta, posebno što se tiče mogućnosti korištenja tih podatka u svrhu zonacije područja s obzirom na moguće utjecaje vjetroelektrana, te se na temelju njih i ekspertnog znanja stručnjaka za dvije najugroženije skupine - ptice (Dragan Radović, dipl. ing. biol.) i šišmiše (dr.sc. Igor Pavlinić) - pristupilo valorizaciji biološke raznolikosti područja Dalmacije.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica Dragan Radović, dipl. ing biol.

ZONACIJA PODRUČJA S obzirom na moguće utjecaje vjetroelektrana na faunu ptica, cijelo područje Dalmacije može se podijeliti u tri kategorije: 3 - zona jakog utjecaja 2 - zona srednjeg utjecaja 1 - zona slabog utjecaja

Zona slabog utjecaja Zona slabog utjecaja (zona 1) se svodi samo na manja područja oko većih gradova tako da ju na ovom području nije potrebno posebno isticati.

Zona srednjeg utjecaja Zonu srednjeg utjecaja (zonu 2) čini cijelo područje Dalmacije, s izuzetkom zone velikog utjecaja (zone 3) i područja oko većih gradova. Cijelo je ovo područje značajno u pogledu rasprostranjenosti ugroženih vrsta ptica gnjezdarica i korištenja područja od strane krupnih vrsta ptica preletnica te je, kada se govori o izgradnji vjetroelektrana, na njemu nužno provesti standardna ornitološka istraživanja. Postoji velika vjerojatnost da će istraživanja provedena u ovoj zoni pokazati da ovo područje barem povremeno koriste neke vrste ptica od posebnog interesa za zaštitu prirode, a na koje vjetroelektrane mogu imati negativan utjecaj. Međutim, očekivani utjecaj u ovom slučaju vjerojatno neće biti toliki da može dovesti do odbacivanja plana za gradnju vjetroelektrane već će se propisivanjem zaštitnih mjera (ovisno o vrsti i intenzitetu utjecaja) osigurati umanjivanje ili potpuno izbjegavanje negativnog utjecaja. Potrebno je napomenuti da unatoč tome ne treba isključiti mogućnost da se tijekom ovih istraživanja utvrdi neki od razloga uvrštavanja područja u zonu 3, no mogućnost za to je ipak vrlo mala.

Zona velikog utjecaja Zonu velikog utjecaja (zonu 3) čini područje na kojem je moguć značajan negativan utjecaj na najosjetljivije vrste. U ovoj zoni postoji realna vjerojatnost da će utjecaji biti toliki da uobičajene mjere zaštite neće biti dovoljne, te će vjerojatno trebati propisati dodatne mjere, poput izmještanja vjetroagregata. S obzirom na tu mogućnost, uz standardna ornitološka istraživanja u ovoj je zoni potrebno provesti i dodatna, intenzivnija istraživanja ovisno o kriteriju prema kojem je područje uvršteno u zonu 3. Tek na osnovu rezultata dodatnih istraživanja može se donijeti odluka o razini utjecaja vjetroelektrana na ornitofaunu.

METODOLOGIJA Osnovu za utvrđivanje zona utjecaja vjetroelektrana predstavljala su područja rasprostranjenosti najugroženijih vrsta ptica - surih orlova i orlova zmijara - te područja preleta krupnijih vrsta ptica, posebno ždralova i grabljivica. Ova područja čine zonu velikog utjecaja (zona 3) dok ostatak područja Dalmacije (s izuzetkom područja oko većih gradova) čini zonu srednjeg utjecaja (zona 2).

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Navedene vrste u Hrvatskoj su vrlo ugrožene, a svojom veličinom, načinom leta i ponašanja (najčešće lete na visini vjetroagregata, koriste ista staništa) mogu bit dodatno ugrožene izgradnjom vjetroelektrana. Na taj način, ukoliko se istraživanjima pokaže da su područja pogodna za ove vrste i da nema značajnog utjecaja na njih, velika je vjerojatnost da su zaštićene i druge vrste ptica koje su daleko manje ugrožene ili uopće nisu. Stoga je dovoljno (zajedno s mjestima preleta ždralova i grabljivica) koristiti navedene vrste za procjenu osjetljivosti ovog područja. Osim toga, cilj postupka valorizacije (kao i cijelog dokumenta) je da bude što jednostavniji kako bi se što lakše prepoznali mogući značajni utjecaji na ptice. To ne znači da na ovom području ostale vrste nisu ugrožene izgradnjom vjetroelektrana ili da bi na drugom području valorizacija bila bazirana na istim vrstama. Zbog toga je prilikom sagledavanja mogućih utjecaj na ptice u početnoj fazi potrebno utvrditi na koje je vrste utjecaj moguć i provedbom terenskih istraživanja i postupaka procjene utjecaja na ekološku mrežu (ili okoliš) utvrditi značajnost utjecaja.

Područja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) – kriterij 1 Suri orlovi su se pokazali najproblematičnijom vrstom u pogledu utjecaja vjetroelektrana, budući da se radi o kritično ugroženoj vrsti u Hrvatskoj kojoj posebno odgovaraju vjetrovite visoravni i goleti (predstavljaju potencijalne lokacije vjetroelektrana), koja koristi ogromne površine takvih staništa, a njihov način lova i leta čini ih izuzetno osjetljivim na rad vjetroagregata. Stoga su površine koje na području Dalmacije redovito koriste suri orlovi uvrštene u zonu 3.

Područja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) – kriterij 2 Orlovi zmijari su također problematična vrsta, no u Hrvatskoj nisu kritično ugroženi. Oni koriste manja područja na kojima se ne zadržavaju cijele godine jer se radi o selicama. Zbog toga se sva područja važna za zaštitu ptica (SPA područja) unutar dalmatinske regije smatraju od posebne važnosti za orla zmijara.

Područje preleta krupnijih ptica, posebno ždralova i grabljivica – kriterij 3 Postoji samo jedno područje od posebne važnosti kao intenzivno mjesto preleta krupnijih ptica, posebno ždralova i grabljivica koje uključuje širi prostor (cca 35 km) ušća Neretve, od kud se nastavlja preko poluotoka Pelješca, Korčule i šireg područja Lastova prema Palagruži i dalje prema Italiji.

REZULTATI Gledajući sva tri ranije navedena kriterija zajedno, ukupna zona velikog utjecaja na ornitofaunu obuhvaća više od 620 000 ha, odnosno gotovo 60 % područja Dalmacije. Ovako velika zastupljenost ukazuje na potrebu pažljivog planiranja vjetroelektrana koje će biti temeljeno na podacima prikupljenim od stručnjaka. U Tablici 4 je prikazana zastupljenost zona velikog utjecaja na ornitofaunu prema pojedinačnim kriterijima, te ukupno.

Tablica 4 Zastupljenost pojedinih zona velikog utjecaja vjetroelektrana na ornitofaunu (zona 3)

Zona velikog utjecaja (zona 3) Kriterij

Površina (ha)

Udio u ukupnoj površini područja Dalmacije* (%)

Područje rasprostranjenosti surih orlova

191 969,7

17,75

Područja rasprostranjenosti orlova zmijara

52 3020,2

48,36

9 833,0

0,91

623 362,6

57,64

Područje preleta krupnijih ptica Ukupna površina zone 3

*Površina područja Dalmacije na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana iznosi približno 1 081 460 ha

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Rezultati provedene zonacije pokazuju da se od 75 planiranih lokacija vjetroelektrana na području Dalmacije njih 25 nalazi u zoni velikog potencijalnog utjecaja (zona 3), a 21 lokacija se nalazi u graničnom području koje obuhvaća i zonu 2 i zonu 3 (Slika 6). To znači da će u ovim slučajevima biti potrebno provesti dodatna intenzivnija istraživanja ornitofaune na osnovu kojih će se moći procijeniti utjecaj vjetroelektrane na populacije ugroženih vrsta ptica. Preostalih 29 lokacija nalaze se u zoni umjerenog utjecaja (zona 2) te će u njihovom slučaju za procjenu utjecaja vjetroelektrane na populacije ugroženih vrsta ptica trebati provesti standardna ornitološka istraživanja.

VJETROELEKTRANA

ZONA

VJETROELEKTRANA

ZONA

VJETROELEKTRANA

ZONA

Mazin2

Mazin-Bruvno_2a

2-3

Obrovac-Orljak (zd_2)

Mazin-Bruvno_1

Malovan

2-3

Benkovac - zd3_x

Pribudić

Gračac-Otrić (zd6-1_zd6-2)

2-3

Čukovica

Benkovac - zd4_x

Jasenice - zd5

2-3

Vrtlog 1

Ponikve

Čukovica

2-3

Vrtlog 2

Viter

Pometeno brdo

2-3

Pjenag

Supine

Bili brig-Vaganj

2-3

Grabova Gruda

Bila ploča

Debelo brdo-Vrdovo

2-3

Treštenovo

Ćućin

Vučipolje-Hrvace

2-3

Štrbina

Osoje

Voštane-Kamensko

2-3

Rudine

Boraja

Katuni

2-3

Vjetreno 2

Njivice (Jelinek)

Orlovac-Otok_novo

2-3

Vjetreno 1

Kočinje brdo

Orlice

2-3

Glave

Ruda-Otok

Glunča

2-3

Čemernica

Kostanje

Velika glava

2-3

Visoka-Zelovo

Opor

Trtar

2-3

Plane

Crni vrh

Kozjak

2-3

Ričipolje

Bubrig

Gornja Biskupija

2-3

Bradarića kosa

Mideno brdo

Rogoznica-Omiš

2-3

Lukovac

Vrbnički plato

Otišić

2-3

Žeževačka ljut

Ljubačka vlaka

Kosore

2-3

Perun

Krš Pa¬ene

Bazije

Brdo Oton-Debelo brdo

Vitrenjaci

Kijevo-Uništa

Trapošnik (Orlovac)

Vučevica-Kozjak

Crno brdo

Svilaja

Vinišće

Lovreć

Podosoje

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Slika 6 Zone velikog utjecaja (zone 3) s obzirom na sva tri kriterija

Područja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) Na području Dalmacije nalazi se 12 područja važnih za zaštitu surih orlova (Slika 7). Ova područja zauzimaju približno 192 000 ha (Tablica 3) što predstavlja gotovo 18 % ukupne površine područja Dalmacije na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana. Na ovim je područjima potrebno, uz standardno istraživanje provesti i dodatno istraživanje koje će rezultirati saznanjima o tome da li konkretno područje planirane vjetroelektrane suri orlovi koriste i u kojoj mjeri. To znači da je uz standardna ornitološka istraživanja (najmanje 10 dvodnevnih terena raspoređenih tijekom godine, ovisno o veličini područja zahvata, broju vjetroagregata, sastavu ornitofaune i sl.) potrebno obaviti dodatnih najmanje 30 terenskih dana godišnje od strane najmanje dvojice ornitologa tijekom kojih će se pratiti samo suri orlovi, intenzitet, način i svrha korištenja plohe (prelet, lov, socijalno ponašanje itd.). Najveći dio tih istraživanja treba provesti u periodu od ožujka do srpnja, u vrijeme kada su orlovi zbog sezone gniježđenja najaktivniji. Takvo istraživanje treba provesti kroz dvije godine, a tek na osnovu tih rezultata treba donijeti procjenu kako će vjetroelektrana utjecati na njihovu populaciju.

Područja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) Područja rasprostranjenosti zmijara odgovaraju područjima ekološke mreža koja su važna za zaštitu ptica (SPA područja, Slika 8). Ova područja zauzimaju mnogo veće površine u odnosu na prethodnu kategoriju (više od 500 000 ha, Tablica 3) što čini gotovo 50 % površine Dalmacije na kojem je moguća izgradnja vjetroelektrana. I na ovim je područjima potrebno provesti dodatna istraživanja, slično kao i za surog orla. To znači da se uz standardno ornitološko istraživanje obavi dodatnih najmanje 30 terenskih dana godišnje od strane najmanje dvojice ornitologa tijekom kojih će se pratiti intenzitet, način i svrha korištenja plohe (prelet, lov, socijalno ponašanje itd.). Najveći dio istraživanja zmijara treba provesti u periodu od travnja do kolovoza tijekom dvije godine, te se tek na osnovu tih rezultata treba donijeti procjenu kako će vjetroelektrana utjecati na njihovu populaciju.

Područje preleta krupnijih ptica, posebno ždralova i grabljivica Takvo je područje samo jedno (Slika 9), a u njemu je također potrebno, uz standardna ornitološka istraživanja, provesti dodatna istraživanja od najmanje 15 terenskih dana godišnje za promatranje preleta u proljetnoj migraciji Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

(ožujak do svibnja) i najmanje 30 dana godišnje za jesenje migracije (kolovoz do studenog). Potrebno je utvrditi da li ptice za selidbe prelijeću i na kojoj visini preko plohe. Istraživanje treba provesti tijekom dvije godine. Tek nakon analize dobivenih rezultata moguće je procijeniti nivo utjecaja na ornitofaunu i ekološku mrežu.

Slika 7 Zona velikog utjecaja (zona 3) s obzirom na područja rasprostranjenosti surih orlova (Aquila chrysaetos) – kriterij 1

Slika 8 Zona velikog utjecaja (zona 3) s obzirom na područja rasprostranjenosti orlova zmijara (Circaetus gallicus) – kriterij 2

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Slika 9 Zona velikog utjecaja (zona 3) s obzirom na područje preleta krupnijih ptica, posebno ždralova i grabljivica – kriterij 3

SMJERNICE ZA ISTRAŽIVANJE Osnovni cilj ornitoloških istraživanja prilikom zahvata izgradnje vjetroelektrana je odrediti i procijeniti moguće utjecaje zahvata na ptice, odabrati najpovoljnije varijantno rješenje, te predložiti mjere ublaživanja kojima je moguće izbjeći negativan utjecaj zahvata na ornitofaunu i program praćenja učinkovitosti propisanih mjera. Smjernice opisane u ovom dokumentu bazirane su na Smjernicama za izradu studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane – ornitofauna (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, 2009.) Istraživanja se temelje na dva osnovna koraka: prethodnoj analizi postojećih podataka o ornitofauni šireg područja na kojem se planira zahvat i obavljenim terenskim istraživanjima.

Prikupljanje i analiza postojećih podataka Prikupljanje i analiza postojećih podataka ima za cilj utvrditi da li postoje podaci ili indicije koji bi upućivali na prisutnost osjetljivih ili osobito osjetljivih vrsta, odnosno na značajan prelet ptica tijekom selidbi na tom području. Prethodnu analizu postojećih podataka neophodno je provesti kako bi se terenska istraživanja planirala i obavila na adekvatan način. Potrebno je uzeti u obzir šire područje u pojasu od oko 50 km od područja obuhvata zahvata, kako bi se u analizu uključile vrste s velikim životnim prostorom (engl. home-range) - npr. suri orao, bjeloglavi sup i dr.

Terenska istraživanja ornitofaune Terenska istraživanja ornitofaune u svrhu utvrđivanja nultog stanja, kao i analiza podataka dobivenih takvim istraživanjima, predstavljaju osnovu i jedini temelj koji će omogućiti bilo kakvu procjenu utjecaja. Njihov intenzitet i radni napor za zahvate vjetroelektrana može biti različit, a ovisan je o veličini zahvata odnosno veličini područja obuhvata zahvata, tipu i distribuciji staništa na lokaciji zahvata, broju očekivanih vrsta, prisutnosti osjetljivih vrsta i dr.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Opseg i dinamika terenskih istraživanja treba: -- obuhvatiti cjelokupno područje obuhvata zahvata kao i šire područje u zoni od najmanje 1,5 km od područja obuhvata zahvata, a za osjetljive vrste s velikim životnim prostorom (home range) treba pretražiti pogodna gnjezdilišta i u širem krugu (minimalno 5 km) od granice obuhvata zahvata. -- obuhvatiti cijeli godišnji ciklus ptica (sezonu gniježđenja, proljetnu i jesensku selidbu te zimovanje) tijekom kojeg je potrebno osigurati najmanje jedan izlazak na teren mjesečno. Prema preporukama, za istraživanje područja zahvata površine od 15 do 20 km2, tijekom svakog terenskog izlaska na istraživanoj plohi provesti najmanje jedan istraživač/četiri dana i to na način da se obuhvate dnevne i noćne vrste.

Mjerodavan prikaz strukture ornitofaune i kvalitetnu procjenu utjecaja moguće je dobiti samo uz primjenu standardnih ornitoloških metoda i prikupljanje dovoljnih količina podataka. Vezano uz ornitološke metode, potrebno je koristiti standardne metode za istraživanje ptica: za utvrđivanje kvalitativne strukture ornitofaune moguće je koristiti metodu nestandardiziranog pretraživanja područja (engl. «area searches»), dok je za dobivanje kvantitativnih podataka (relativna gustoća populacija) potrebno uključiti i metodu brojanja u točki (engl. «point count») i/ili metodu linijskog transekta (Bibby i sur. 2000, Gregory i sur. 2004). Pri planiranju transekata, točaka za brojanje i ruta obilazaka terena treba paziti da sva staništa budu adekvatno uzorkovana. Za istraživanje noćno aktivnih vrsta potrebno je provesti i noćna istraživanja. Za utvrđivanje prisutnosti sova potrebno je primijeniti metodu zvukovnog vaba (engl. «playback recording census technique» - Fuller i Mosher 1981, 1987, Kochert i sur. 1986) i to u razdobljima prikladnim za istraživanje svake vrste koje se, s obzirom na geografski položaj i raspoloživa staništa, mogu očekivati na području istraživanja. Posebnu pažnju treba obratiti na krupnije vrste ptica s velikim životnim prostorima za koje treba pretražiti pogodna gnjezdilišta (npr. litice) i u širem krugu (minimalno u pojasu od 5 km od granica zahvata). Standardne metode motrenja i brojanja s određenih pozicija (engl «vantage point watches» – Scottish Natural Heritage 2005, 2009 ili «fixed point observations»- Morission 1998 ili «watch count» - Canadian Wildlife Service 2006) potrebno je primijeniti u slučajevima kad se pretpostavlja da se područje zahvata nalazi na selidbenom koridoru većeg broj ptica selica te u slučajevima kad na području zahvata ili u njegovoj blizini obitavaju osobito osjetljive vrste. Ova metoda omogućuje procjenu rizika stradavanja ptica na lopaticama vjetroagregata. Ona uključuje praćenje ponašanja (uključujući visinu leta i tipove letnog ponašanja) te dužinu i učestalost zadržavanja ptica na lokaciji zahvata. Primjena metode direktnog brojanja s određenih pozicija («vantage point watches») za studije utjecaja vjetroagregata na ptice detaljno je prikazana u priručniku Scottish Natural Heritage 2005. Kako bi se mogla ocijeniti kvaliteta provedenih ornitoloških istraživanja i na njoj temeljene procjene, metodologiju rada i rezultate u studiji potrebno je detaljno opisati i dokumentirati uz prikaz: načina prikupljanja podataka, korištenih protokola, kartografskih prikaza ruta prijeđenih transekata i točaka s kojih se obavljalo prebrojavanje, preciznih koordinata za sve istražene lokacije (GPS točke) i sl.

Prikaz strukture ornitofaune U prikazu strukture ornitofaune na području obuhvata zahvata i u njegovoj blizini potrebno je izdvojiti vrste od posebnog interesa po kriterijima ugroženosti i njihovog udjela u nacionalnoj populaciji te vjerojatnosti, da će vjetroelektrana na njih negativno utjecati. Prikaz strukture ornitofaune uključuje: -- sistematski popis svih vrsta ptica koje redovito ili povremeno obitavaju na području obuhvata zahvata i u njegovoj blizini tijekom cjelogodišnjeg ciklusa (sezona gniježđenja, proljetna i jesenska selidba te zimovanje), -- status ugroženosti svih zabilježenih vrsta na nacionalnoj i međunarodnoj razini te status zaštite svake vrste u Hrvatskoj i napomenu o njihovoj uključenosti na dodatke međunarodnih konvencija, -- status svake vrste ptica na području obuhvata zahvata (gnjezdarica, preletnica, zimovalica, slučajna vrsta i sl.), -- procjenu učestalosti, gustoću populacija i rasprostranjenost zabilježenih vrsta na području obuhvata zahvata, s posebnim osvrtom na sovke i sokolovke, Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

-- opis pripadajućih zajednica ptica gnjezdarica na staništima na području obuhvata zahvata sa procjenom veličine populacija gnjezdarica na području obuhvata zahvata.

Vrste ugrožene na europskoj razini. Ugroženost na europskoj razini određena je na osnovi Tucker i Heath (1994). Međunarodna zaštita vrsta prikazana je prisutnošću vrsta na dodacima Konvencije o zaštiti europskih vrsta i staništa (Bernska konvencija) i Konvencije o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija). Vrste ugrožene na razini Republike Hrvatske. Ugroženost na državnoj razini određena je na osnovi Radović i sur (2003), ali i nekih novijih saznanja Zavoda za ornitologiju HAZU, a kategorije su sljedeće: -- Kritično ugrožene (CR) vrste suočene s krajnje visokim rizikom od izumiranja -- Ugrožene (EN) vrste s vrlo visokim rizikom od izumiranja -- Rizične (VU) vrste koje su suočene s visokim rizikom od izumiranja -- Nedovoljno poznate (DD) vrste za koje nema dovoljno kvalitetnih podataka o rasprostranjenosti, brojnosti ili statusu populacije, ali vrlo vjerojatno pripadaju nekoj od kategorija ugroženosti

Osim ugroženih vrsta postoje i dvije kategorije koje se odnose na vrste koje se ne smatraju ugroženima, ali bi to u dogledno vrijeme mogle postati. To su: -- Niskorizične (NT) vrste koje ne ispunjavaju kriterije za ugrožene vrste, ali su tome blizu ili se očekuje da će u bliskoj budućnosti postati ugrožene -- Najmanje zabrinjavajuće (LC) vrste koje ne zadovoljavaju niti kriterije za niskorizične. Njima pripadaju široko rasprostranjene i brojne vrste koje u nekim manjim dijelovima areala pokazuju pad brojnosti ili smanjenje areala

Interpretacija i analiza podataka ključan je element za procjenu utjecaja potencijalne vjetroelektrane na okoliš, pa tako i na ekološku mrežu. Da bi iz podataka o lokalnoj ornitofauni bilo vidljivo kakav će biti utjecaj potrebno je podatke interpretirati tako da budu lako razumljivi i pristupačni. To znači da iz sistematskog popisa treba izlučiti vrste od posebnog interesa za zaštitu prirode. Te vrste treba podrobnije opisati i jasno navesti po kojem su kriteriju uvrštene među vrste od posebnog interesa za zaštitu prirode. Nadalje, za svaku vrstu od posebnog interesa za zaštitu prirode treba opisati da li će i na kakav način na nju djelovati planirana vjetroelektrana, te koliki će biti intenzitet tog utjecaja. Na kraju treba za vrste za koje se procjeni da će biti pod utjecajem navesti postoje li zaštitne mjere koje taj utjecaj mogu umanjiti ili eliminirati.

MJERE UBLAŽAVANJA U svijetu se danas naveliko istražuju i standardiziraju zaštitne mjere (mjere ublažavanja) koje umanjuju ili potpuno poništavaju štetne utjecaje vjetroelektrana na ornitofaunu. Nažalost, većina jednostavnijih zaštitnih mjera (različito obojenje i šare na lopaticama vjetroagregata, različiti zvučni i svjetlosni efekti, raspored vjetroagregata, uređaji za sprječavanje slijetanja na vjetroagregate, izvođenje radova na postavljanju vjetroelektrana u određeno doba godine itd.) još je uvijek upitne efikasnosti ili su izrazito ovisne o lokalnim uvjetima, tako da različite studije pokazuju različite rezultate primjene. Do sada su se jedino stvarno efikasnima pokazale mjere izmještanja ili nepostavljanja jednog ili više vjetroagregata za koje analiza rezultata terenskih istraživanja pokazala da bi mogli imati znatan negativni utjecaj na jednu ili više vrsta ptica od posebnog interesa za zaštitu prirode (ciljevi očuvanja ekološke mreže), te isključivanje vjetroagregata u određeno doba godine ili dana, i to vjetroagregata za koje analiza rezultata terenskih istraživanja pokazala da bi imali znatan negativni utjecaj samo u toj sezoni, dijelu dana ili pri određenim vremenskim uvjetima.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna ptica

Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja vjetroelektrana na ptice potrebno je razraditi za sve faze projekta, odnosno tijekom pripreme, građenja, korištenja te prestanka korištenja vjetroelektrane.

Faza pripreme zahvata Prijedlog mjera ublažavanja u fazi pripreme zahvata odnosi se na podatke iz studije utjecaja na okoliš koji se odnose na broj, razmještaj i tip vjetroagregata, razmještaj vodova, prilaznih putova, cesta te ostalih pratećih objekata koji mogu imati negativan utjecaj na ptice. Ove je mjere potrebno primijeniti pri izradi projektne dokumentacije.

Faza građenja i prestanka korištenja zahvata Tijekom faze građenja i prestanka korištenja zahvata potrebno je voditi računa da se radovi izvode u razdoblju za koje je utvrđeno da će radovi imati najmanji negativni utjecaj na populacije ptica koje obitavaju na području zahvata (općenito izbjegavati sezonu gniježđenja ptica) i na način da se prirodna staništa što manje izmjene, a nakon prestanka korištenja potrebno je predvidjeti sanaciju područja i stvaranje preduvjeta za obnovu prirodnih staništa

Faza korištenja zahvata Prijedlog mjera ublažavanja u fazi korištenja zahvata odnosi se na prilagođavanje i/ili ograničavanje rada vjetroagregata, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih sezonskih migracija ptica i sl.

PROGRAM PRAĆENJA Da bi mjere ublažavanja bile efikasne neophodno je provoditi program praćenja ornitofaune (monitoring) tijekom najmanje dvije godine od početka rada vjetroelektrane. Naime, koliko god kvalitetno bilo terensko istraživanje i utvrđivanje nultog stanja, uvijek je moguće da promakne neki element i da se tijekom rada vjetroelektrane pokaže da jedan ili više vjetroagregata ipak imaju značajan negativan utjecaj na ptice. To se može utvrditi samo kvalitetnim praćenjem stanja, a obavezno treba biti i naknadno primjenjivanje gornjih zaštitnih mjera. Dakle, ukoliko monitoring pokaže da jedan ili više vjetroagregata ipak ima negativni utjecaj treba ga naknadno ili trajno ukloniti ili isključivati u kritičnim momentima. Program praćenja ornitofaune korištenja zahvata u cilju ustanovljavanja realnog utjecaja na ptice uvjetovan je osjetljivošću područja odnosno prisutnošću osjetljivih vrsta, a uključuje sljedeću metodologiju: -- program praćenja stanja treba uključiti praćenje stanja populacija gnjezdarica (subjekt praćenja: zajednica ptica, varijabla: kvalitativni i kvantitativni sastav zajednice ptica) na području obuhvata zahvata u prve dvije godine rada vjetroelektrane. -- program praćenja stanja za osjetljive lokacije (lokacija na selidbenom koridoru većeg broj ptica selica ili lokacija na kojoj obitavaju osjetljive vrste ptica), osim praćenja stanja populacija gnjezdarica, treba uključiti i praćenje prisutnosti, ponašanja i stradavanja osjetljivih vrsta na području obuhvata zahvata. Plan za traženje ostataka stradalih ptica moguće je izraditi prema preporukama navedenim u Scottish Natural Heritage, 2005., ili drugim relevantnim izvorima.

Praćenje stanja populacija gnjezdarica te prisutnosti i ponašanja osjetljivih vrsta treba provoditi korištenjem istih standardnih metoda po istim protokolima (identični transekti, točke motrenja ili prebrojavanja, razdoblje istraživanja i dr.) koji su korišteni u inicijalnim istraživanjima.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Valorizacija područja Dalmacije - fauna šišmiša dr.sc. Igor Pavlinić

ZONACIJA Važnost lokaliteta prilikom analize određena je tipom/tipovima kolonije koje ga koriste redoslijedom 1. porodiljne, 2. migracijske i 3. zimske. Analizirana je veličina kolonije, sastav vrsta, potencijalne migracije na temelju sastava vrsta i tipu skloništa. Analiza preklapanja područja temeljena je na stručnoj procjeni - u pravilu su područja međusobnih preklapanja okarakterizirana kao područja zone utjecaja 3. Poznata skloništa šišmiša koja nisu važna područja proširena su buffer zonom od 1 kilometra u zone značajnog negativnog utjecaja kako bi se prije svega uzela u obzir u fazi planiranja lokacije te eventualnih pristupnih putova. Područje utjecaje vjetroelektrana na faunu šišmiša može se podijeliti u zone utjecaja: 3 - zona jakog utjecaja 2 - zona srednjeg utjecaja 1 - zona slabog utjecaja

METODOLOGIJA Analizirano je 9 od 12 vrsta šišmiša s Dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore koje su predmet izrade prijedloga zaštićenih NATURA 2000 područja za šišmiše: 1. veliki potkovnjak, Rhinolophus ferrumequinum (RF); 2. južni potkovnjak, Rhinolophus euryale (RE); 3. mali potkovnjak, Rhinolophus hipposideros (RH); 4. Blazijev potkovnjak, Rhinolophus blasii (RB); 5. dugokrili pršnjak, Miniopterus schreibersii (MS); 6. dugonogi šišmiš, Myotis capaccinii (MC); 7. veliki šišmiš, Myotis myotis (MM); 8. oštrouhi šišmiš, Myotis blythii oxygnathus (MBO); 9. riđi šišmiš, Myotis emarginatus (ME). Za ostale 3 vrste koje se nalaze na Dodatku II Direktive jedna vrsta (Myotis dasycneme) dolazi isključivo izvan projektnog područja (Pavlinić i sur. 2010), dok za vrste Barbastella barbastellus i Myotis bechsteinii postoje samo pojedinačni nalazi, ali ne i podaci o kolonijama odnosno skloništima na istraživanom području (Pavlinić i sur. 2010). Odabir vrsta temelji se isključivo na dostupnim podacima koji su rezultat višegodišnjih intenzivnih istraživanja te analize koja je rezultirala prijedlogom NATURA 2000 područja za šišmiše (Pavlinić i Đaković 2010). Ove vrste predstavljaju prioritet zaštite šišmiša, a ujedno su i vrste koje u određenom periodu koriste podzemna skloništa u kojima formiraju velike kolonije. Podzemna skloništa važna su tijekom čitave godine te se između njih odvijaju i migracije šišmiša. Period migracija doba je potencijalne velike izloženosti šišmiša stradavanju od vjetroelektrana. Vrste koje nisu uzete u obzir prilikom analize a poznato je da postoje negativni utjecaji vjetroelektrana na njih (vrste rodova Nyctalus i Pipistrellus, Hypsugo savii) svakako treba uzeti u obzir prilikom terenskih istraživanja u svrhu procjene mogućeg utjecaja potencijalne vjetroelektrane. Primjeri na koji način bi podaci o ovim vrstama trebali biti prikazani i evaluirani prikazani su kroz primjere procjene kumulativnog efekta. Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

S obzirom da podataka o migratornim putovima šišmiša u Hrvatskoj ima izuzetno malo i da se odnose prvenstveno na sjeverni dio Hrvatske i tek se u nekoliko slučajeva nastavljaju na poznate podatke iz Europe (Huterer i sur. 2005, Pavlinić i Đaković 2010) kumulativni utjecaj potencijalnih vjetroelektrana na šišmiše u migraciji može se temeljiti jedino na poznatim skloništima za koje postoje podaci o dinamici i vrstama koje to sklonište koriste u određenom periodu. Podaci: - porodiljne kolonije – važna područja 5 km radijus, 10 km MS - zona utjecaja 2 - migracijske kolonije - važna područja 5 km radijus, 10 km MS – zona utjecaja 2 - zimske kolonije – važna područja 5 km radijus, 10 km MS – zona utjecaja 2 - točkasti lokaliteti – svi tipovi skloništa – buffer 1km – zona utjecaja 3

KUMULATIVNI UTJECAJ Prilikom procjene kumulativnog utjecaja dva su tipa mogućih negativnih utjecaja na šišmiše najvažnija – gubitak odnosno promjene u staništu uzrokovane izgradnjom vjetroelektrana te direktna smrtnost u operativnoj fazi vjetroelektrane. Procjena kumulativnog efekta bi, kao npr. kod ptica, trebala uzeti u obzir i podatke o drugim planiranim zahvatima koji bi mogli dovesti do dodatnog gubitka staništa ili do njegove promjene u smjeru dodatnog privlačenja kukaca, a time i šišmiša. Kumulativni efekt odnosno njegovu komponentu direktnog stradavanja šišmiša u preletu potrebno je sagledati u kontekstu rezultata terenskih istraživanja aktivnosti šišmiša na potencijalnoj lokaciji. Kroz analizu su obrađena dva primjera na kojima maksimalno dolaze do izražaja oba potencijalno negativna efekta – gubitak staništa uzrokovan izgradnjom odnosno direktno stradavanje tijekom preleta između dva važna skloništa. S obzirom da u ovom trenutku nije moguće sagledati sve planirane zahvate u okolišu, dva navedena primjera odnose se isključivo na planirane lokacije vjetroeletrana na istraživanom području.

6 1

7 2

9 8 3

Slika 10 Prikaz 10 područja dobivenih analizom 9 vrsta šišmiša za potrebe procjene utjecaja potencijalnih vjetroelektrana. Područja utjecaja označena su bojama: svjetlo sivo – slabi utjecaj (zona 1), tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

REZULTATI Analizom je dobiveno ukupno 10 područja od kojih 5 jednostavnih i 5 složenih. Ukupno je analizom obuhvaćeno 26 važnih područja za šišmiše te još 67 pojedinačnih lokaliteta. Zbog vrsta odnosno rodova šišmiša koji su na analiziranom području zabilježeni kako u preletu tako i tijekom čitave sezone, potrebno je čitavo područje koje nije obuhvaćeno zonacijom tretirati kao područje mogućeg negativnog utjecaja na šišmiše. Kumulativni utjecaj potencijalnih vjetroelektrana na istraživanom području analiziran je kroz dva moguća utjecaja – gubitak staništa (prvenstveno unutar predloženih zona zaštite oko važnih skloništa) te kroz potencijalno direktno stradavanje tijekom sezonskih odnosno lokalnih migracija prvenstveno između poznatih skloništa. Detaljno su obrađena dva područja na kojima bi kumulativni utjecaj nekoliko planiranih vjetroelektrana mogao značajno negativno utjecati na šišmiše ukoliko se ne provode mjere ublažavanja (Područje 1 i Područje 5).

Slika 11 Prikaz 10 područja dobivenih analizom 9 vrsta šišmiša za potrebe procjene utjecaja potencijalnih vjetroelektrana. Područja utjecaja označene su kao na Slici 10. Crveno su označena potencijalna područja planiranih vjetroelektrana prema prostornim planovima.

Površina planiranih vjetroelektrana na području slabog utjecaja iznosi svega 10,3 km2 (2,4 % od ukupne planirane površine). Na području označenom kao zona srednjeg utjecaja nalazi se ukupno 138,2 km2 planiranih površina vjetroelektran (31,8 % od ukupne površine). Na području jakog negativnog utjecaja planira se 40.2 km2 površina vjetroelektrana (9,2% ukupne površine).

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 1. Važna područja Topla peć, Krupa 4 vrste: MBO, MC, MM, MS – porodiljna područje utjecaja 2; 10 km radijus Bela voda pećina, Karin 3 vrste: MBO, MC, MS – porodiljna, migracija područje utjecaja 2; 10 km radijus Velika Kusača špilja 1 vrsta: RH – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Područje preklapanja sa bufferom od 1 km – područje utjecaja 3. Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: Mala Kusača špilja; Gornja Cerovačka pećina, Donja Cerovačka pećina, Milića pećina. Potencijalna veza s Područjem 2 – minimalni konveksni poligon (MCP) (Topla peć, Miljacka 2, Izvor Krke) sa buffer zonom od 1 km.

Slika 12 Detaljan prikaz područja 1. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Procjena kumulativnog utjecaja i rezultati terenskih istraživanja Procjena kumulativnog utjecaja temelji se terenskim istraživanjima na lokaciji potencijalne vjetroelektrane označene brojem 10 „Obrovac – Orljak“ (Slika 13).

Slika 13 Lokacije potencijalnih vjetroelektrana (crveno) sa važnim područjima za šišmiše i njihovim buffer zonama

Slika 14 Lokacije potencijalnih vjetroelektrana (crveno) sa važnim područjima za šišmiše i njihovim buffer zonama

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Tablica 5 Ukupni rezultati aktivnosti šišmiša na istraživanom području

Period

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

Ukupno signala

214

522

259

197

Ukupno vrsta

Ukupno preleta

Broj preleta/km

1,47

2,94

2,35

1,47

0,88

Broj vrsta/km

1,18

1,47

1,18

0,88

0,59

U Tablici 5 i na Slici 15 prikazani su rezultati jednogodišnjih terenskih istraživanja na potencijalnoj lokaciji vjetroelektrane. Od tri vrste čija su važna područja u špiljama Topla peć, Krupa i Bela voda, Karin dvije su zabilježene na istraživanoj lokaciji tijekom lipnja, srpnja i kolovoza (M. schreibersii i skupina Myotis sp. čije eholokacijske signale nije moguće točno determinirati između vrsta M. myotis i M. blythii oxygnathus). Slika 15 Broj preleta i broj zabilježenih signala po skupinama/vrstama zabilježenim tijekom istraživanja 12

Broj preleta

Broj signala

10 8 6 4 2

lu re l ist Pi p

at h sn lu re l Pi p

ist

sp . us al Ny ct

sk lu re l ist

sc us pt er

Pi p

hr ei

sp .

lii

i er isl us al

Ny ct

yo t

sa vi

sp .

Aktivnost šišmiša najveća je tijekom lipnja i srpnja te je u opadanju u periodu kolovoz – studeni (Slika 16).

Slika 16 Broj preleta i broj zabilježenih signala po skupinama/vrstama zabilježenim tijekom istraživanja 3.50

Broj preleta

Broj signala

3.00 2.50 2.00 1.50 1.00 0.50 0.00 svibanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

listopad

studeni

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Rezultati istraživanja aktivnosti te procjena potencijalne ugroženosti pojedinih vrsta i kumulativnog efekta prikazana je u Tablici 6. Tablica 6 Procjena utjecaja na vrste šišmiša zabilježene na istraživanom području. Mogućnost ugrožavanja populacije odnosi se na procijenjeni udio od ukupne populacije u Hrvatskoj za pojedine vrste na istraživanom području (Pavlinić i Đaković 2010). Kategorije procjene mogućeg negativnog utjecaja su slab, srednji i jaki.

mogućnost direktnog stradavanja šišmiša

mogućnost ugrožavanja populacije

procjena mogućeg negativnog utjecaja

VRSTA

prelet/ kolonija

korištenje

glavni uzrok utjecaja

kumulativni utjecaj

Hypsugo savii

prelet

čitava sezona

srednji

direktno stradavanje

Nyctalus leisleri

prelet

migracija proljeće

slab

Pipistrellus kuhlii

prelet

čitava sezona

srednji

M. schreibersii

Bela voda Karin, Topla peć Krupa

migracija, porodiljna

srednji

M. schreibersii

prelet

migracija, porodiljna

srednji

R. hipposideros

Velika Kusača špilja

porodiljna

Myotis myotis

prelet

migracija, porodiljna

srednji

Myotis myotis

Topla peć Krupa, Bela voda Karin

migracija, porodiljna

srednji

Myotis capaccinii

Topla peć Krupa, Bela voda Karin

migracija, porodiljna

slab

M. blythii oxygnathus

Topla peć Krupa, Bela voda Karin

migracije, porodiljna

srednji

M. blythii oxygnathus

prelet

migracije, porodiljna

srednji

direktno stradavanje

slab

direktno stradavanje, gubitak staništa

Ukupna površina predložene zona zaštite oko špilje Bela voda, Tople peći i Velike Kusače iznosi 612,01 km2. Sama predviđena lokacija čitavom je površinom unutar zone zaštite oko špilje Bela voda (Slika 14). Također, i predviđena lokacija Benkovac – ZD 4 čitavom površinom ulazi u zonu zaštite Bele vode što čini ukupno 19,1 % staništa koje će u predviđenoj zoni zaštite oko Bele vode biti negativno utjecano. Ukupna površina unutar zona zaštite koja će biti kumulativno utjecana iznosi ukupno 9,8 % (Tablica 7).

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Tablica 7 Pregled planiranih vjetroparkova u odnosu na lokaciju „Orljak“. Prikazane su ukupne predviđene površine (P, km2), udaljenost od važnih područja u km (D1 – Bela voda pećina, D2- Topla peć Krupa, D3 – Velika Kusača), te udio površina unutar predviđenih zona zaštite u km2 (P1, P2 i P3)

BROJ

NAZIV

Jasenice - ZD5

4,51

11,4

14,9

17,1

Benkovac - ZD 4

8,56

4,8

20,6

17,9

8,56

Obrovac - Orljak

51,53

3,8

10,8

5,5

51,53

Benkovac - ZD 3

8,09

10,5

11,5

6,2

Planirana vjetroelektrana imati će utjecaja na gubitak odnosno promjenu staništa zone zaštite oko špilje Bela voda. Negativan kumulativni efekt mogao bi se očitovati u periodu migracija šišmiša u dolasku odnosno odlasku šišmiša iz Tople peći i špilje Bela voda. Posebno negativna je mogućnost migracija šišmiša između ova dva važna područja kada bi vrlo vjerojatno prelazili direktno preko potencijalne lokacije. Ovakav efekt moguće je očekivati za sve vrste koje istraživano područje koriste u doba porodiljnih kolonija u ovim važnim područjima kao i u periodu migracija (Tablica 6).

Mjere zaštite Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zone jakog utjecaja. S obzirom da je vjerojatnost migracije šišmiša između dva važna područja minimalna, zona negativnog utjecaja dobivena preklapanjem dvaju važnih područja može se uzeti u obzir prilikom planiranja lokacije pod uvjetom da se turbine odnosno lopatice uključuju na brzinama vjetra iznad 5.5 m/s. Zona srednjeg utjecaja dobivena analizom sa važnim lokalitetima iz područja dva temelji se na pretpostavci migracija vrsta iz Tople peći u periodu travanj - svibanj i rujan – listopad. Potencijalna vjetroelektrana na ovom području bi kao mjeru zaštite trebala uzeti u obzir obustavu pojedinih vjetroagregata tijekom ova dva perioda.

Područje 2. Važna područja Izvor Krke 1 vrsta: RF – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Ćulumova špilja 4 vrste: MM – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus MBO – porodiljna, migracija, zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus MS – zimovanje područje utjecaja 2; 10 km radijus RB – zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus Topla peć, Čikola 1 vrsta: RB – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Tradanj špilja 5 vrsta: RE – porodiljna, migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus RF - porodiljna, migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus MBO – porodiljna, migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus ME – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus MC – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Škarin Samograd 4 vrste: MM – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus MBO – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus MS – migracija područje utjecaja 2; 10 km radijus RE – migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus Miljacka II 2 vrste: MC – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus RF – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus

Slika 17 Detaljan prikaz područja 2. Područja utjecaja označena su bojama: svjetlo sivo – slabi utjecaj (zona 1), tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje preklapanja sa bufferom od 1 km – područje utjecaja zone 3. Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: bunker ispod Gradine u Vrlici, Gospodska pećina, Ključ, Mandalina špilja, Miljacka I, Pivčeva špilja, Slipica špilja, Stražbenica špilja, špilja Izvor, špilja Kotluša, špilja na Osoju Potencijalna veza s Područjem 2 – minimalni konveksni poligon (MCP) (Topla peć, Miljacka II, Izvor Krke) sa buffer zonom od 1 km.

Mjere zaštite Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zone jakog utjecaja. Zona srednjeg utjecaja između špilje Tradnj i Škarinog Samograda u periodu migracija (travanj – svibanj, rujan listopad) od posebne je važnosti s obzirom na brojnost i sastav vrsta šišmiša u obje kolonije te bi kao mjera zaštite u ovom području vrlo vjerojatno uključivala i zaustavljanje vjetroagregata u tom periodu dok bi mjera o pokretanju na brzinama iznad 5.5 m/s trebala biti stalno na snazi.

Područje 3. Važna područja Vištičina jama 3 vrste: RF – porodiljna, zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus ME – migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus MS – zimovanje područje utjecaja 2; 10 km radijus

Vriještica, napuštena kuća 2 vrste: ME – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus RH – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Područje preklapanja sa bufferom od 1 km – područje utjecaja zone 3. Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: špilja kod Banja sela, Kopren dol špilja, Čekrk jama

Mjere zaštite Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zonu jakog utjecaja. S obzirom na dvije vrste (riđi šišmiš i dugokrili pršnjak) koje ključne za dva važna područja potrebno je prilikom preliminarnih istraživanja upravo njima posvetiti posebnu pažnju. Kolonija dugokrilog pršnjaka u periodu listopad – studeni dolazi na zimovanje u Vištičinu jamu te u periodu veljača – ožujak iz nje odlazi i u tim periodima je jedina učinkovita mjera zaustavljanje vjetroagregata ako se nalaze direktno na migracijskim putovima ove vrste. Porodiljna kolonija riđeg šišmiša dolazi u periodu travanj – svibanj i odlazi u periodu kolovoz – rujan pa bi mjera zaštite vjerojatno uključivala i zaustavljanje vjetroagregata u tom periodu. S obzirom na brojnost kolonija u ova dva važna područja obavezna je mjera o pokretanju na brzinama iznad 5.5 m/s na čitavom području srednjeg utjecaja.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Slika 18 Detaljan prikaz područja 3. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Područje 4. Važna područja Zatonska špilja 2 vrste: RF – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus RE - porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Vilina špilja 5 vrsta: RF – porodiljna, zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus MBO – migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus ME – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus MS – porodiljna područje utjecaja 2; 10 km radijus RE – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus

Glogova jama 1 vrsta: MBO – zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje preklapanja sa bufferom od 1 km – područje utjecaja zone 3. Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: Aragonka špilja, jama za Gromačkom vlakom, Ljubač – stara mlinica, Močiljska špilja

Mjere zaštite Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zonu jakog utjecaja. Na čitavom području srednjeg utjecaja obavezna je mjera o pokretanju vjetroagregata na brzinama iznad 5.5 m/s. Veza između dva važna područja potencijalna je ruta migracije oštouhog šišmiša i utvrđivanjem te rute postoji mogućnost zaustavljanja vjetroagregata u periodu rujan – listopad i travanj- svibanj. Na čitavom području srednjeg utjecaja obavezna je mjera o pokretanju vjetroagregata na brzinama iznad 5.5 m/s.

Slika 19 Detaljan prikaz područja 4. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 5. Važna područja Suhi Rumin jama 3 vrste: RF – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus MC - porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus ME – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Vodena jama 4 vrste: RE – zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus RB – migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus MC - migracija područje utjecaja 2; 5 km radijus MS – migracija područje utjecaja 2; 10 km radijus

Područje preklapanja sa bufferom od 1 km – područje utjecaja 3. Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: Golubinka jama, Mračna špilja, Suhi Rumin špilja

Slika 20 Detaljan prikaz područja 5. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Procjena kumulativnog utjecaja

Slika 21 Detaljan prikaz područja 5 sa označenim planiranim vjetroelektranama (crveno) Tablica 8 Pregled planiranih vjetroelektrana u odnosu na lokaciju „Visoka - Zelovo“. Prikazane su ukupne predviđene površine (P, km2), udaljenost od važnih područja u km (D1 – jama Suhi Rumin, D2 – Vodena jama), te udio površina unutar predviđenih zona zaštite u km2 (P1 i P2).

BROJ

NAZIV

Visoka-Zelovo

23,48

11,33

13,17

Plane

2,14

12,53

14,55

Bili brig-Vaganj

16,14

4,84

2,28

16,14

Debelo brdo-Vrdovo

58,57

7,61

7,58

42,15

Vučipolje-Hrvace

8,95

5,26

6,2

8,95

Ruda-Otok

0,70

13,83

13,47

Orlovac-Otok

18,26

18,9

17,85

Otišić

3,46

17,98

19,11

Na području 5 površina srednjeg utjecaja iznosi 252,5 km2, a površina jakog utjecaja 91.1 km2. Na ovom području planirano je više vjetroelektrana od koje tri (Slika 21) ulaze na predloženu zonu zaštite dva važna područja za šišmiše. Površina vjetroelektrana koja kaj će utjecati na zonu 3 iznosi 23,5 km2 (25.8% ukupne površine zone 3), dok je površina koja će utjecati na zonu 2 45,5 km2 (18% ukupne površine zone 2). Ukupno će se stanište promijenit na gotovo jednoj trećini zone zaštite što u kumulativnom utjecaju može rezultirati povećanim radijusom kretnja u potrazi za hranom i u konačnici povećati eventualnu smrtnost na planiranim lokacijama koje se nalaze izvan zone utjecaja (npr. planirana lokacija „Visoka – Zelovo“).

Mjere zaštite Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zonu jakog utjecaja. Na čitavom području srednjeg utjecaja obavezna je mjera o pokretanju vjetroagregata na brzinama iznad 5.5 m/s. Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 6. Važna područja Selo Ramići, napuštena kuća 1 vrsta: RH – porodiljna područje utjecaja 2; 5 km radijus Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: zaseok Ramići – kuća, Manita peć špilja

Slika 22 Detaljan prikaz područja 6. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 7. Važna područja Baldina jama 1 vrsta: MS – porodiljna područje utjecaja 2; 10 km radijus Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: Badanj špilja, jama u Madoni, Vrelo pećina, Grlo pećina.

Slika 23 Detaljan prikaz područja 7. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Mjere zaštite Prilikom planiranja lokacije potencijalne vjetroelektrane izbjegavati zonu jakog utjecaja. Na čitavom području srednjeg utjecaja obavezna je mjera o pokretanju vjetroagregata na brzinama iznad 5.5 m/s. Posebno treba prilikom prethodnih istraživanja utvrditi eventualnu povezanost Baldine jame i špilje Badanj odnosno potencijalnu migraciju dugokrilog pršnjaka između ova dva objekta.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 8. Važna područja Pušina jama 1 vrsta: RH – zimovanje područje utjecaja 2; 5 km radijus Pojedinačni lokaliteti koji se nalaze unutar ili na rubu područja: Vlaška peć, Jujnovića špilja, špilja u zaselku Antunovići, Baba špilja

Slika 24 Detaljan prikaz područja 8. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 9. Nema važnih područja, područje je izdvojeno prvenstveno zbog mogućih migracija šišmiša. Popis pojedinačnih lokaliteta: Jamina jama Špilja u Bastu Bast, Biokovo Zagvozd, špilja u Gaju Biokovo, jama SOB 93 Jama Čavlenovača, Biokovo Jama kod stare ledenice Stara ledenica Biokovo, špiljica Turija, Biokovo Osejava tunel Kotišina, utvrđena polušpilja Benova jama, Biokovo Podglogovik, Biokovo

Slika 25 Detaljan prikaz područja 9. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

Područje 10. Nema važnih područja, područje je izdvojeno prevnstveno zbog mogućih migracija šišmiša. Popis pojedinačnih lokaliteta: Kraljevska peća Miličevica špilja Stražnica špilja Vranjača špilja Potkapina, Kučine, Split

Slika 26 Detaljan prikaz područja 10. Područja utjecaja označena su bojama: tamno sivo – srednji utjecaj (zona 2), crno – jaki utjecaj (zona 3)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Valorizacija područja Dalmacije – fauna šišmiša

SMJERNICE ZA ISTRAŽIVANJE I MJERE UBLAŽAVANJA Faza pripreme i građenja zahvata Ova faza uključuje: a) Prikupljanje i analiza postojećih podataka b) Terenska istraživanja Jednogodišnji ciklus istraživanja mora uključivati 4 ključna perioda (veljača - svibanj, svibanj – srpanj, kolovoz – rujan, listopad – studeni). Istraživanja trebaju utvrditi (u zoni minimalno 1 km od planirane lokacije) aktivnost šišmiša te sastav vrsta. Ovim istraživanjem trebaju biti obuhvaćena i sva poznata skloništa sa svrhom utvrđivanja stanja kolonije te periode korištenja. Također, istraživanja bi trebala uključivati metode linearnih i točkastih transekata bat – detektorom, lov šišmiša mrežama, prebrojavanje i fotografiranje kolonija, vizualno promatranje šišmiša, telemetrijsko praćenje te prstenovanje minimalnog broja jedinki. Rezultati transekata trebali bi biti prikazani u obliku indeksa aktivnosti preleta dok bi aktivnost zabilježenih vrsta trebala biti prikazana kroz periode istraživanja. Također, rezultati procjene i razloga ugroženosti trebali bi biti prikazani sumarno u tablici po vrstama. c) Mjere ublažavanja U ovoj fazi moguće je izbjeći zone značajnog negativnog utjecaja izmicanjem lokacije vjetroelektrane – u svakom slučaju bi trebalo ako je ikako moguće izbjegavati zone značajnog negativnog utjecaja. Moguće je također prema rezultatima stručne analize izmjestiti planirane pristupne putove. S obzirom na utvrđeni sastav vrsta, njihovu brojnost te migracijske putove moguće je prilagoditi visinu stupova.

Faza korištenja zahvata a) Terenska istraživanja Dvogodišnji ciklus istraživanja koji mora uključivati mjesečno praćenje stanja u periodu ožujak – listopad kako na samoj lokaciji vjetroelektrane tako i unutar svih skloništa i staništa koja su tijekom faze planiranja ocijenjena kao važna za šišmiše. b) Mjere ublažavanja Osnovna i najučinkovitija mjera zaštite odnosi se na zaustavljanje pojedinih vjetroagregata ili čitavog polja tijekom određenog razdoblja. Najnovijim istraživanjima utvrđeno je da bi podešavanje na način da se turbine odnosno lopatice uključuju na brzinama vjetra iznad 5.5 m/s čime se i do 60% smanjuje smrtnost šišmiša. Naime, upravo do tih brzina vjetra najveća je i aktivnost šišmiša pa je ovo trenutno najučinkovitija primjenjiva mjera zaštite u operativnoj fazi. Zbog toga bi ova mjera trebala biti obavezna u područjima visokog i negativnog utjecaja, a preporučena je i u zoni minimalnog utjecaja s obzirom na to da je gubitak u proizvodnji energije praktički zanemariv.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Literatura

LITERATURA

1. American Wind Energy Association (AWEA), (1995): Avian interactions with wind energy facilities: a summary. Prepared by Colson i Associates for AWEA, Washington D.C. 2. Anderson, R., i W. Erickson, D. Strickland, M. Bourassa, J. Tom i N. Neumann (2001): Avian Monitoring and Risk Assessment at Tehachapi Pass and San Gorgonio Pass Wind Resources Areas, California. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting IV, 53-54. 3. Arnett, E. B., M. M. P. Huso, D. S. Reynolds, and M. Schirmacher (2007): Patterns of pre-construction bat activity at a proposed wind facility in northwest Massachusetts. An annual report submitted to the Bats and Wind Energy Cooperative. Bat Conservation International. Austin, Texas, USA. 4. Barclay, R.M.R., Bearwald E.F., Gruver J.C. (2007): Variation in bat and bird fatalities at wind energy facilities: assessing the effects of rotor size and tower height, Can. J. Zool. 85, 381-387. 5. Bibby, C.J., Hill, D.A., Burgess, N.D., Lambton, S. & Mustoe, S. (2000): Bird Census Techniques. Ecoscope Applied Ecologists, British Trust for Ornithology, The Royal Society for the Protection of Birds, BirdLife International. Academic Press, London. 6. Birdlife International, (2004): Birds in Europe: population estimates, trends and conservation status. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series 12). 7. Birdlife International, (2004a): Birds in the European Union: a status assessment. Wageningen, The Netherlands: BirdLife International. 8. Birdlife International/European Bird Census Council, 2000: European bird population: estimates and trends. Cambridge, UK: BirdLife International. (BirdLife Conservation Series 10). 9. Canadian Wildlife Service (2006): Wind Turbines and Birds - A Guidance Document for Environmental Assessment, Environment Canada / Canadian Wildlife Service, pp 50. 10. De Lucas M., Guyonne Janss F.E., Ferrer M. (2004): The effects of a wind farm on birds in a migration point: the Strait of Gibraltar, Biodiversity and Conservation 13, 395–407. 11. Desholm M (2009): Avian sensitivity to mortality: Prioritising migratory bird species for assessment at proposed wind farms, Journal of Environmental Management (in Press), 1–8. 12. Fuller, M. R., Mosher. J. A. (1981): Methods of detecting and counting raptors: a review. Studies in Avian Biology 6: 235-246. 13. Fuller, M.R., Mosher. J.A. (1987): Raptor survey techniques. In: Raptor management techniques manual. B.A. Giron Pendleton, B.A. Millsap, K.W. Cline, and D.M. Bird, eds. pp. 37 – 65. National Wildlife Federation, Washington, D.C. 14. Gregory R.D, Gibbons D.W and Donald P.F. 2004b. Bird census and survey techniques. In: Sutherland W.J, Newton, I. and Green, R.E. (eds.). pp. 17-55. Bird ecology and conservation: a handbook of techniques. Cambridge University Press, Cambridge. 15. Horn, J.W., Arnett, E. B., Kunz T. H., (2008): Behavioral Responses of Bats to Operating Wind Turbines; Management and Conservation Article, JOURNAL OF WILDLIFE MANAGEMENT 72(1):123–132. 16. Hutterer; R., Ivanova, T., Meyer-Cords, Ch., Rodrigues, L. (2005): Bat Migrations in Europe. Naturschutz und Biologische Vielfalt, 28, 162 pp. 17. Kochert, M.N. (1986): Raptors In Inventory and Monitoring of Wildlife Habitat, pp 313-334. eds. Cooperrider A.Y., Boyd R.J., Stuart H.R., U.S. Dept. Iter. Bur. Land Manage. Service Center. Denver Co.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Literatura

18. Koford R, Jain A, Zenner G, Hancock A (2004) Avian mortality associated with the top of Iowa wind farm. Progress report, 1 – 9. 19. Kunz, T. H., E. B. Arnett, W. P. Erickson, A. R. Hoar, G. D. Johnson, R. P. Larkin, M. D. Strickland, R. W. Thresher and M. D. Tuttle (2007): Ecological impacts of wind energy development on bats: questions, research needs, and hypotheses; Front Ecol Environ; 5(6): 315–324. 20. Larkin, R. P. (2006): Migrating bats interacting with wind turbines: what birds can tell us. Bat Research News 47: 23–32. 21. Morrison, M. L., Pollock, K. H., Oberg, A. L. & Sinclair, K. C. (1998): Predicting the response of Bird 22. Natura 2000 u Hrvatskoj, www.natura2000.hr 23. Nikolić, T. (2001): The diversity of Croatian vascular flora based on the Checklist and CROFlora database, Acta Bot. Croat. 60 (1): 49-67. 24. Nikolić T., Topić J. eds. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo kulture, Zagreb. 25. Nikolić, T., Kušan,V., Peternel, H., Jelaska, S.D., Jardas, I., Gužvica, G., Major, Z. (2005) Biodiversity in Coast project area and site selection, Final report Summary, ver. 1.0, UNDP/GEF Projekt number CRO/03/G41/A/1G/99; PIMS Number: 2439 „Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development – COAST“, pp 37. 26. Pavlinić I., Đaković M. (2009): Scientific analysis of twelve bat species listed on Annex II of the Conservation of natural habitats and of wild fauna and flora for the purpose of proposal of potential NATURA 2000 sites for bats. 27. Pavlinić, I., Đaković, M. (2010): The greater horseshoe bat, Rhinolophus ferrumequinum in Croatia: present status and research recommendations. Natura Croatica 19 (2): 339-356. 28. Pavlinić, I., Đaković, M., Tvrtković, N. (2010): The Atlas of Croatian Bats, Part I. Nat. Croat., Vol.19, No. 2., 295–337, 2010, Zagreb. 29. Populations to Wind Energy-Related Deaths. Wind Energy Symposium; A Collection of the 1998 ASME Wind Energy Symposium Technical Papers at the 36th AIAA Aerospace Sciences. p 157 – 164. www.nrel.gov. 30. Radović, D., D. Ćiković, J. Kralj i V. Tutiš, 2004: Ptice. In: Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb, 51-60. 31. Radović, D., J. Kralj, V. Tutiš, J. Radović i R. Topić, 2005: Nacionalna ekološka mreža. Važna područja za ptice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode. 32. Reynolds, D. S. (2006): Monitoring the potential impact of a wind development site on bats in the northeast. Journal of Wildlife Management 70: 1219–1227. 33. Rodrigues, L., L. Bach, M.-J. Dubourg-Savage, J. Goodwin & C. Harbusch (2008): Guidelines for consideration of bats in wind farm projects. EUROBATS Publication Series No. 3 (English version). UNEP/EUROBATS Secretariat, Bonn, Germany, 51 pp. 34. Scottish Natural Heritage (2005): Guidance - Survey methods for use in assessing the impacts of onshore windfarms on bird communities, Scottish Natural Heritage, pp 50. 35. Scottish Natural Heritage (2009): Guidance Note - Guidance on Methods for Monitoring Bird Populations at Onshore Wind Farms, Scottish Natural Heritage pp 26. 36. Smjernice za izradu studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane – ornitofauna, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, 2009. (stručna podloga dr. sc. D. Radović, dipl. inž. biol., dr. sc. Vesna Tutiš, dipl. inž. biol. i Sanja Barišić, dipl. inž. biol.)

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Literatura

37. Smjernice za izradu studije utjecaja na okoliš za vjetroelektrane – fauna šišmiša, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, 2009. 38. Strickland, M.D., G. Johnson, W.P. Erickson i K. Kronner, 2001: Avian Studies at Wind Plants Located at Buffalo Ridge, Minnesota and Vansycle Ridge, Oregon. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting IV, 38-52. 39. Thelander, C.G. i L. Rugge, 2000: Bird Risk Behaviors and Fatalities at the Altamont Wind Resource Area. Proceedings of National Avian-Wind Power Planning Meeting III, San Diego, California, 1998., 3-5. 40. Tucker ,G.M. i M.F. Heath 1994: Birds in Europe: their conservsation status. Cambridge,UK: Radović, D., J. Kralj, V. Tutiš i D. ĆikovIĆ, 2003: Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske- Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, Zagreb. 41. Windfarms and Birds: An analysis of the effects of windfarms on birds, and guidance on environmental assessment criteria and site selection issues, BirdLife International, 2003.

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp.hr http://www.undp.hr/coast

Valorizacija biološke raznolikosti područja Dalmacije i okvirna procjena prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana