Regionalni indeks konkurentnosti hrvatske 2010 by United Nations Development Programme in Croatia

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. Djelujemo u 166 država, kojima pomažemo da nađu vlastita rješenja za izazove globalnog i nacionalnog razvoja. Za razvijanje svojih kapaciteta one se oslanjanju na djelatnike UNDP-a i širok raspon naših partnera. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Radnička cesta 41/8, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 2361 666 Telefaks: +385 1 2361 620 www.undp.hr

Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) nezavisno je savjetodavno tijelo sastavljeno od 23 člana iz četiri ključne interesne skupine – poslovnog sektora, vlade, sindikata i akademske zajednice – kojem je cilj jačanje dijaloga, partnerstva i konsenzusa o politikama i programima ključnim za održivi rast i razvoj Hrvatske. Vijeće djeluje kao katalizator promjena koje vode povećanju konkurentnosti Hrvatske. Ciljevi djelovanja Vijeća na tom području izrazito su fokusirani i neposredni: djelovati na povećanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te zajedništvom i društvenim konsenzusom utjecati na promjene koje vode ostvarenju vizije dugoročnog i održivog razvoja Hrvatske. Nacionalno vijeće za konkurentnost Šoštarićeva 2, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 6304 855, 853 Telefaks: +385 1 6304 856 www.konkurentnost.hr

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Zagreb, ožujka 2011. Znanstveno-istraživačke podloge za publikaciju izradila je skupina istraživača Ekonomskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu (IMO):

prof. dr. sc. Slavica Singer dr. sc. Mira Lenardić Tehnička priprema

Autori (abecednim redom)

Martina Hatlak

dr. sc. Mirela Alpeza, Ekonomski fakultet u Osijeku mr. sc. Anamarija Delić, Ekonomski fakultet u Osijeku dr.sc. Krešimir Jurlin, Institut za međunarodne odnose, Zagreb dr. sc. Julia Perić, Ekonomski fakultet u Osijeku doc. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, Ekonomski fakultet u Osijeku prof. dr. sc. Slavica Singer, Ekonomski fakultet u Osijeku, koordinatorica istraživanja Valentina Vučković, Institut za međunarodne odnose, Zagreb

Lektura

Vanjski suradnici dr.sc. Mira Lenardić, NVK Nenad Kocmur, UNDP Hrvatska Danijela Tepšić, UNDP Hrvatska Nakladnik Nacionalno vijeće za konkurentnost Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska Za Nakladnika dr.sc. Mira Lenardić Copyright © Nacionalno vijeće za konkurentnost ISSN 1846-9663

Uredile

Mirjana Paić-Jurinić Oblikovanje Kudos studio d.o.o. Tisak i uvez Tiskara Zelina d.d.

Dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, ali bez izmjena i uz podatak o izvoru. U ovoj publikaciji iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište UNDP-a.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Poštovani, zadovoljstvo mi je predstaviti drugo izdanje publikacije Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010., koja je rezultat suradnje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj i Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Publikacija predstavlja nalaze rangiranja konkurentnosti hrvatskih županija i regija utemeljenih na metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD), renomiranih istraživanja i mjerenja nacionalne konkurentnosti u svijetu. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih regija i županija čime se, nakon sagledavanja početne pozicije 2007. godine, omogućuje praćenje konkurentskog napredovanja kao i usporedni pregled stanja u regijama i županijama. Hrvatska se danas nalazi pred okončanjem pregovora s Europskom unijom i u tom procesu bitno je kreirati i ubrzano provoditi gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj. Nalazi ovog istraživanja potvrđuju da nema dovoljno brzih promjena, pa stoga ni vidljivog napredovanja konkurentnosti županija/regija. Također one razlike u konkurentnosti regija/županija koje proizlaze iz različite kvalitete njihova poslovnog okruženja i poslovnog sektora vrlo su slične onima iz 2007. godine. Kako pravo na ujednačen razvoj i kvalitetu života u svim županijama i regijama postavlja potrebu da se rast nacionalne konkurentnosti ostvari suradnjom svih regija/ županija, jasno je da se taj razvoj mora temeljiti na znanju i inovativnosti u korištenju lokacijskih prednosti i resursa, na poticanju potencijalnih izvora rasta kao i na uklanjanju prepreka rastu svake županije odnosno regije. U tom je kontekstu poruka ove publikacije jasna: ključ napretka Hrvatske leži u našim rukama, u našoj sposobnosti da brže mijenjamo ono što je loše i da stvaramo novo i bolje kako bismo postali kompatibilniji i konkurentniji na europskom i globalnom tržištu.

Posebna je vrijednost istraživanja regionalne konkurentnosti Hrvatske to što može poslužiti kao alat za praćenje realizacije cjelovite strategije regionalnog razvoja Hrvatske, ali i za njezino aktualiziranje i oblikovanje međusobno konzistentnih politika i instrumenata usmjerenih za podizanje konkurentske osposobljenosti regija i županija s konačnim pozitivnim učinkom i na nacionalnu konkurentnost. Očekujemo stoga da ključni dionici odgovorni za upravljanje regionalnim razvojem iskoriste nalaze ovog istraživanja pri oblikovanju takvih politika i mjera koje će stvoriti uvjete za gospodarski rast u sljedećim godinama. Nadamo se da će bogatstvo informacija sadržanih u dokumentu te mogućnost usporedbe s proteklom publikacijom utjecati na gospodarsku, stručnu, društvenu i političku javnost da intenzivira osmišljavanje i provedbu reformi na regionalnoj i županijskoj razini. Na kraju, zahvalio bih članovima Vijeća, istraživačima i suradnicima na njihovom doprinosu u izradi ovog dokumenta. S poštovanjem,

Ivica Mudrinić predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Poštovani, zadovoljstvo mi je predstaviti Vam publikaciju Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010., koju je Nacionalno vijeće za konkurentnost pripremilo u suradnji s Programom Ujedinjenih naroda za razvoj. Pred Vama je drugo izdanje publikacije koja mjeri konkurentnost hrvatskih regija prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma. Naša analiza razmatra hrvatske regije prema dvjema podjelama: prvo, prema teritorijalno-administrativnoj podjeli zemlje na 21 županiju i drugo, prema podjeli u skladu s nomenklaturom prostornih jedinica za statistiku Europske unije (NUTS); te jedinice na drugoj razini, definirane kao regije s više od 800.000 stanovnika, dijele Hrvatsku na tri veće regije. Kao i u prvom izdanju publikacije 2007. godine, novi rezultati pokazuju znatne regionalne razlike i mali napredak u njihovu smanjivanju između razvijenih županija i onih koje zaostaju u razvoju. Nadalje, prema Globalnom indeksu konkurentnosti Hrvatska je sa 57. mjesta od 131 zemlje u 2007. godini pala na 77. mjesto od 139 zemalja u 2010. godini. Ti rezultati govore da je potrebno poduzeti mjere i dodatno potaknuti raspravu o tome kako unaprijediti konkurentnost na nacionalnoj i regionalnoj razini, osobito uoči pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Drugo izdanje publikacije Regionalni indeks konkurentnosti također treba poslužiti kao koristan alat donositeljima odluka i poslovnom sektoru na regionalnoj razini s obzirom na to da prikazani rezultati pokazuju ne samo kako su županije međusobno rangirane nego i kako su same napredovale ili nazadovale u promatranom razdoblju. Pojedini indikatori koji obuhvaćaju objektivne pokazatelje, poput bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, i subjektivne procjene poslovne zajednice upućuju na slabosti koje mogu biti otklonjene i prednosti koje se mogu iskoristiti. Razumijevanje postignutog napretka nekih županija može poslužiti kao poticaj svim drugima.

Neke se sastavnice poslovnog okruženja, poput demografskih pokazatelja i stupnja naobrazbe, mogu mijenjati jedino postupno; neke druge pak mogu se unaprijediti brže zahvaljujući mudrim i pravodobnim odlukama i razboritom alokacijom resursa. Regionalni indeks konkurentnosti namijenjen je stoga informiranju kao i planiranju razvojnih prioriteta s krajnjim ciljem ulaska Hrvatske u Europsku uniju s bolje povezanim i razvojno ujednačenim regijama. Na kraju, zahvaljujemo autorima, istraživačima i članovima poslovne zajednice koji su pridonijeli oblikovanju analize i preporuka. Posebno zahvaljujemo našem partneru Nacionalnom vijeću za konkurentnost za sav analitički i organizacijski trud koji su uložili u izradu ove publikacije. Vijeću ujedno želimo mnogo uspjeha u budućim izdanjima ove publikacije. S poštovanjem,

Louisa Vinton Stalna predstavnica UNDP-a u Republici Hrvatskoj

Popis skraćenica

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Popis skraćenica

BDP

Bruto društveni proizvod

Europska unija

Eurostat

Statistički ured EU-a

IMD

Institute for Management Development (Institut za razvoj menadžmenta)

JLPS

Jedinice lokalne i područne samouprave

JVD

Jedinice po vrsti djelatnosti

MSP

Mala i srednja poduzeća

NUTS

Nomenclature of territorial units for statistics (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku)

NUTS1

Statistička jedinica prve razine prema Eurostatu (3.000.000 do 7.000.000 stanovnika). NUTS 1 regija: Republika Hrvatska

NUTS2

Statistička jedinica druge razine prema Eurostatu (800.000 do 3.000.000 stanovnika). NUTS2 regije u Hrvatskoj: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska

NUTS3

Statistička jedinica treće razine prema Eurostatu (150.000 do 800.000 stanovnika). NUTS 3 regije u Hrvatskoj: 20 županija i Grad Zagreb

NVK

Nacionalno vijeće za konkurentnost

Republika Hrvatska

RIK

Regionalni indeks konkurentnosti

UNDP

United Nations Development Programme (Program Ujedinjenih naroda za razvoj)

WEF

World Economic Forum (Svjetski gospodarski forum)

Zemljišno knjižno

Sadržaj

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Sadržaj Uvod

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

1.1. Regije i županije Republike Hrvatske 1.2. Kako čitati konkurentske profile regija? 1.3. Kako čitati konkurentske profile županija?

16 17 18

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.- Rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

3. Prioriteti i preporuke

4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska HR011 Grad Zagreb HR012 Zagrebačka županija HR013 Krapinsko-zagorska županija HR014 Varaždinska županija HR015 Koprivničko-križevačka županija HR016 Međimurska županija

40 42 46 50 54 58 62 66

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska HR021 Bjelovarsko-bilogorska županija HR022 Virovitičko-podravska županija HR023 Požeško-slavonska županija HR024 Brodsko-posavska županija HR025 Osječko-baranjska županija HR026 Vukovarsko-srijemska županija HR027 Karlovačka županija HR028 Sisačko-moslavačka županija

72 74 78 82 86 90 94 98 102 106

HR03 JADRANSKA HRVATSKA Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska HR031 Primorsko-goranska županija HR032 Ličko-senjska županija HR033 Zadarska županija HR034 Šibensko-kninska županija HR035 Splitsko-dalmatinska županija HR036 Istarska županija HR037 Dubrovačko-neretvanska županija

112 114 118 122 126 130 134 138 142

Metodologija istraživanja

149

Literatura

155

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Uvod

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA | Tablica 1. Indikatori Sjeverozapadne regije

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTIHRVATSKE HRVATSKE2007. 2010. REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI

Uvod

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Uvod Istraživanje regionalne konkurentnosti bitna je pretpostavka realizacije ujednačenog razvoja svih dijelova Hrvatske. Prvo takvo istraživanje, provedeno 2007. godine, i ovo istraživanje, provedeno 2010. godine, daju doprinos oblikovanju i realizaciji nacionalnih politika u području regionalnog razvoja i konkurentnosti Hrvatske. Važnost istraživanja regionalne konkurentnosti potvrđuje i prvo takvo istraživanje u Europskoj uniji1, provedeno 2010. godine s objašnjenjem da će „kvantificiran pokazatelj konkurentnosti omogućiti zemljama članicama identificirati moguće regionalne slabosti kao i čimbenike koji pridonose tim slabostima. To će zatim pomoći regijama u procesu njihova uklanjanja“2. Valja posebno istaknuti da je naše istraživanje regionalne konkurentnosti navedeno kao primjer dobre metodološke prakse i analizirano usporedno s metodologijom koju primjenjuju u Ujedinjenom Kraljevstvu i Finskoj3. Za razliku od tog europskog istraživanja, koje nudi samo pokazatelje, naša su istraživanja dopunjena određenim „putokazima“, tj. preporukama za interveniranje na razini vladinih politika i/ili programa, lokalne samouprave, ali i drugih institucija odgovornih za jačanje konkurentnosti, od obrazovnih institucija do poslovnih asocijacija i samih poduzeća. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2013. godine4 ističe potrebu za funkcionalnom

politikom regionalnog razvoja koja će pridonositi održivom dugoročnom rastu, restrukturiranju ka gospodarstvu utemeljenom na znanju i inovacijama, održivoj konkurentnosti zemlje i porastu životnog standarda građana. Razvojem mehanizama osnaživanja svih dijelova zemlje povećat će se osposobljenost za djelotvorno sudjelovanje podnacionalnih razina (regija) u procesu koji treba donijeti smanjenje znatnih socijalnih i ekonomskih razlika. Ovim dokumentom u Hrvatskoj se stvara okvir za donošenje i provedbu regionalne politike koja će s jedne strane jačati potencijale za konkurentsko napredovanje i povećati sposobnost regija za povlačenje sredstava iz fondova EU-a, a s druge omogućiti jačanje institucionalnog i pravnog kapaciteta regija za vođenje proaktivne razvojne politike gospodarstva na svojem području. Obrazovanje, zdravstvene usluge i poslovne prilike moraju biti dostupni svima podjednako. Zbog prava ljudi na kvalitetan život u svim dijelovima zemlje, zbog efikasnog korištenja resursa (ljudskih, prirodnih, tehnoloških) u cijeloj zemlji, zbog principa supsidijarnosti – prava svake sredine da svojim razvojem upravlja na načelima suradnje i konkurencije, ravnomjeran regionalni razvoj u središtu je učinkovite ekonomske politike svih zemalja koje se odgovorno odnose prema svojim građanima i svojim resursima.

Regionalna politika Europske unije instrument je financijske solidarnosti i snažna poluga za stvaranje kohezije i ekonomske integracije između njenih razvijenijih i manje razvijenih dijelova. Stimuliranje rasta, zaposlenosti i inovacija najvažniji su prioriteti regionalne politike EU-a praćeni demografskom konsolidacijom, kvalitetnim upravljanjem prostorom, ravnomjernijim korištenjem i opterećivanjem infrastrukture te većom socijalnom kohezijom. O važnosti regionalne politike u Europskoj uniji govori i činjenica da će se u razdoblju 2007.–2013. godine čak 36% ukupnog proračuna EU-a utrošiti za smanjenje razvojnog jaza između pojedinih dijelova Europske unije i to prvenstveno za ulaganja koja će potaknuti konvergenciju, regionalnu konkurentnost i zaposlenost te teritorijalnu suradnju. U tom kontekstu, od praćenja regionalne konkurentnosti unutar Europske unije očekuje se stjecanje potrebnog uvida u stanje i promjene regionalne razvijenosti. Od 2007. godine Hrvatska može dio tih sredstava koristiti kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), namijenjen državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama pri usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a i pripremama za korištenje Strukturnih fondova. Program IPA ima pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Prekogranična suradnja, Regionalni razvoj, Razvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj. Od komponente

1 Na razini EU-a pokrenut je 2010. godine zajednički projekt dviju glavnih uprava Europske unije, DG Joint Research Centre i DG Regional Policy sa ciljem utvrđivanja regionalne konkurentnosti unutar Europske unije zbog potrebe stvaranja dobre istraživačke pod-

loge u procesima oblikovanja regionalne politike na razini Europske unije, ali i unutar zemalja članica, odnosno u strateškim savezima pojedinih regija, u ostvarivanju razvojnih ciljeva. Provedeno istraživanje dalo je metodološki okvir za utvrđivanje EU regionalnog indeksa konkurentnosti (EU Regional Competitiveness Index), a kao primjer dobre metodološke prakse posebno se analiziraju istraživanja regionalne konkurentnosti triju zemalja – Ujedinjenog Kraljevstva, Finske i Hrvatske. Annoni, P., K. Kozovska, EU Regional Competitiveness Index 2010, EUR 24346-2010, European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of Citizens, Luxembourg, 2010. 2 „A quantitative score of competitiveness will facilitate Member States in identifying possible regional weaknesses together with factors mainly driving these weaknesses. This in turn will assist regions in the cathing up process.“ Ibidem, str. Iii. 3 Ibidem, str. 23-25. 4 Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 4. lipnja 2010. godine usvojila je prijedlog Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013. U sklopu usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske donesen je 29. prosinca 2009. godine (NN 153/09).

Uvod

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Regionalni razvoj očekuje se da financira infrastrukturne projekte većih razmjera u zaštiti okoliša i prometu, programe poticanja nacionalne konkurentnosti i ujednačenog regionalnog razvoja te da na taj način pridonese pripremi zemlje za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja EU-u, što je za Hrvatsku iznimno važno. Sudjelovanje Hrvatske u toj komponenti temelji se, između ostalog, i na Operativnom programu za regionalnu konkurentnost, koji je usredotočen na tri prioriteta: prvo, izgradnja poslovne infrastrukture u 10 županija koje imaju znatne razvojne prepreke; drugo, stvaranje povoljne poslovne klime jačanjem administrativne učinkovitosti, pružanjem savjetodavne pomoći malim i srednjim poduzećima, jačanjem nacionalnog kapaciteta za komercijalizaciju i jačanjem inovacija razvojem klastera i poslovnih zona te osnivanjem e-poslovnih centara diljem zemlje; i treće, tehnička pomoć za upravljanje tim programom.5

županiji (2009.)7. U takvoj situaciji pretpristupni, a uskoro i kohezijski fondovi EU-a, nude velike mogućnosti za podizanje kvalitete poslovnog sektora i okruženja u cijeloj zemlji, a kroz to i za smanjenje razvojne neravnoteže. Za korištenje tih fondova potreban je uvid u stanje razvijenosti pojedine regije što Regionalni indeks konkurentnosti omogućuje.

U Hrvatskoj je proaktivna regionalna politika utemeljena na konvergenciji, konkurentnosti i suradnji iznimno važna zbog velikih, ali i dugotrajnih unutrašnjih razlika u razvijenosti. Mjereno bruto domaćim proizvodom po stanovniku te se razlike kreću u rasponu od oko 5.500 eura (Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija) do 12.400 eura u Istarskoj županiji i 16.750 eura u Gradu Zagrebu (2007.)6. Razlike u nezaposlenosti još su veće – od 6,1% u Gradu Zagrebu i 7,1% u Istarskoj županiji do više od 27% u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj

Nacionalna konkurentnost temelji se na konkurentnosti poduzeća odnosno na kvalitetnom poslovnom okruženju i poslovnom sektoru u cijeloj Hrvatskoj. Zbog toga ne postoji dilema – razvijati samo najmanje razvijene regije ili se oslanjati na najrazvijenije. Pravo na ujednačenu kvalitetu života zahtijeva da se povećanje nacionalne konkurentnosti ostvari suradnjom svih regija, koje svoj razvoj temelje na znanju i inovativnosti u korištenju prirodnih resursa te otkrivanjem potencijalnih izvora rasta pojedine regije kao i uklanjanjem prepreka rastu njihove konkurentnosti.

Intenzitet i razmjeri napredovanja pojedine regije odnosno županije i sposobnosti „hvatanja koraka“ s razvijenijim dijelovima Hrvatske, ali i s Europskom unijom, najbolje se mogu sagledati kroz analizu konkurentnosti. Hrvatska je obuhvaćena istraživanjem konkurentnosti prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma od 2002. godine i to je dobar temelj za praćenje promjena i podešavanje nacionalnih politika kojima se intervenira u uklanjanje prepreka ostvarivanju konkurentnosti i razvijenosti.

Istraživanje provedeno u 2007. godini omogućilo je sagledavanje početne pozicije regionalne konkurentnosti u Hrvatskoj što je bio prvi i bitan korak prema djelotvornijoj politici regionalnog razvoja. Hrvatska je u razdoblju praćenja konkurentnosti (od 2002. godine) iskusila „šetanje“ oko 60. mjesta u razdoblju 2002. do 2006. godine, ali i izrazit pad na 72. mjesto u 2009. godini te daljnji pad na 77. mjesto u 2010. godini8. Niska produktivnost poslovnog sektora9 i dugogodišnja prisutnost mnogih prepreka u poslovnom okruženju10, prvenstveno u pogledu pravosuđa, korupcije, javne uprave, sposobnosti usvajanja novih znanja, tehnologija i inovacija, efikasnosti tržišta rada otežavaju ili čak onemogućuju jačanje konkurentnosti. Nezavršenost pojedinih procesa institucionalnih promjena (npr. izostanak „giljotine“ nepotrebnih propisa – projekt HITROREZ)11 znatno usporava izgradnju jednostavnijeg i transparentnijeg regulatornog okvira poslovnog okruženja, ali i otežava stvaranje pozitivne energije za promjene u društvu. Konkurentnost hrvatskoga gospodarstva na nacionalnoj razini odraz je konkurentskog kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini što samo naglašava važnost i potrebu ujednačenog regionalnog i lokalnog razvoja u zemlji. Zbog toga hrvatska nacionalna i regionalna razvojna politika mora biti komplementarna i usklađena s regionalnom politikom Europske unije.

5 U razdoblju 2007.–2011. godine u sklopu te komponente Hrvatska može koristiti 75,2 milijuna eura (Međunarodne novine 3/2011). Prvi ugovori za projekte usmjerene na poslovnu infrastrukturu u područjima s razvojnim zaostajanjem (projekti lokalnih samou-

prava Vukovara, Lovasa, Iloka, Nove Gradiške, Vodica, Pleternice), u iznosu od 5,08 milijuna eura, potpisani su krajem 2010. godine. Krajem godine potpisano je i 5 ugovora u iznosu od 2.6 milijuna eura za povezivanje znanstvene zajednice s industrijom, odnosno korištenje rezultata znanstvenih istraživanja za potrebe industrijskog sektora. www.safu.hr (17. 12. 2010.). 6 www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/12-01-02_01_2010.htm 7 Godišnjak 2009., Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, travanj 2009., str. 9. 8 Nacionalno vijeće za konkurentnost, Godišnja izvješća o konkurentnosti Hrvatske 2002., 2004., 2006. i 2008. 9 Produktivnost rada u Hrvatskoj odgovara razini od 59,2% prosjeka zemalja skupine EU 25 (2006.); u usporedbi, ona je manje od 40% u Bugarskoj i Rumunjskoj. No zaostajanje Hrvatske u produktivnosti rada izrazitije je ako se usporedi s prosjekom zemalja iz skupine EU 15 –106% prosjeka EU 25. („Put prema ubrzanoj konvergenciji: Izazovi i pregled suradnje“, Svjetska banka, Zagreb, siječanj 2008., str.18.) 10 Istraživanje Svjetske banke o lakoći poslovanja rangiralo je Hrvatsku na 103. mjesto od 183 zemlje. Doing Business, Svjetska banka, 2010. 11 Projekt se provodio 2006. i 2007. godine; pregledano je 1455 propisa koji se odnose na gospodarstvo, predloženo je 799 ukidanja/pojednostavljenja i provedeno 368 preporuka. Sažetak o provedbi projekta HITROREZ, 28. 7. 2009. www.hitrorez.hr

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske Konkurentnost je skup faktora, razvojnih politika i institucija koji svojom isprepletenosti utječu na razinu produktivnosti općenito odnosno na kvalitetu poslovnog sektora i poslovnog okruženja. Riječ je o tri grupe faktora: prvu čine temeljni faktori: institucije, infrastruktura, makroekonomsko okruženje, zdravstvo i osnovno obrazovanje; drugu čine faktori koji određuju efikasnost, primjerice visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba i rada, razvijenost financijskog tržišta i tehnološka spremnost; u trećoj su inovacijski faktori, poslovna sofisticiranost i inovativnost12. Tako definirana konkurentnost u ovom se istraživanju mjeri kombinacijom statističkih i perceptivnih indikatora koji opisuju sve tri grupe faktora. Na taj način dobiva se uvid u stanje glavnih područja konkurentnosti (stupovi konkurentnosti) hrvatskih županija i regija te prepoznaju potencijali i ograničenja konkurentskih sposobnosti kao i njihovi mogući uzroci, a sve radi praćenja i vođenja uravnotežene i dugoročno održive regionalne razvojne politike. Regionalni indeks konkurentnosti 2010. (RIK 2010.) prati i ocjenjuje konkurentnost triju regija (NUTS2), Sjeverozapadne, Središnje i Istočne (Panonske) te Jadranske kao i konkurentnost svih hrvatskih županija i Grada Zagreba (razina NUTS3) grupirane u tri NUTS2 regije, kao i 2007. godine u prvom istraživanju. Analitički pristup temelji se na kombinaciji statističkih i perceptivnih indikatora koji izražavaju kvalitetu poslovnog okruženja i poslovnog sektora (Slika 1).

Slika 1. Model regionalnog indeksa konkurentnosti Stupovi konkurentnosti 1. Demografija, zdravlje i kultura 2. Obrazovanje 3. Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovno okruženje Statistički inidikatori (2/3)

4. Poslovna infrastruktura 5. Investicije i poduzetnička dinamika 6. Razvijenost poduzetništva 7. Ekonomski rezultati – razina

Poslovni sektor

8. Ekonomski rezultati – dinamika

Regionalni indeks konkurentnosti

1. Lokacijske prednosti 2. Lokalna uprava 3. Infrastruktura 4. Vladavina prava

Poslovno okruženje

5. Obrazovanje 6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Perceptivni indikatori (1/3)

7. Tehnologija i inovativnost 8. Klasteri

Poslovni sektor

9. Marketing i menadžment

Metodološki pristup agregiranju podataka i analizi temelji se na metodama i istraživanjima Svjetskoga gospodarskog foruma i Instituta za razvoj menadžmenta13, imajući 12 Definicija Svjetskoga gospodarskog foruma. Vidjeti The Global Competitiveness Report 2010-2011, Appendix A: Computation and structure of the Global Competitiveness Index 2010-2011, str. 43-45. 13 World Economic Forum (WEF) i Institute for Management Development (IMD)

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

u vidu raspoloživost i dostupnost podataka na regionalnoj i županijskoj razini u Hrvatskoj. Budući da su u 2010. godini unesene u metodologiju izračuna RIK-a određene dopune, usporedbe s rangovima iz istraživanja regionalne konkurentnosti 2007. godine samo su indikativne. Tumačenje i opis metodoloških dopuna dani su u poglavlju metodologije istraživanja. Regionalni indeks konkurentnosti 2007. potaknuo je većinu županija na rasprave o razlikama u regionalnoj i županijskoj konkurentnosti što je potvrdilo snažan interes za bolje iskorištavanje i popravljanje vlastitih potencijala o kojima ovise razvojni kapacitet, konkurentnost i kvaliteta života svih građana. Primjena Regionalnog indeksa konkurentnosti olakšava praćenje i analizu utjecaja različitih komponenti okruženja na stvaranje povoljne klime za poslovanje i investiranje, ali i praćenje i analizu vitalnosti poslovnog sektora. Istodobno, Regionalni indeks konkurentnosti služi poslovnoj zajednici pri donošenju investicijskih odluka i ocjenjivanju lokacije za nove poslovne pothvate, a lokalnim političkim strukturama pri usporedbi njihovih politika s onima drugih županija kako bi ih unaprijedile. Javni sektor i državna uprava također trebaju sustavne informacije o razvijenosti i konkurentnosti županija/ regija, koje daje Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske, kao polazište za donošenje razvojnih programa te kreiranje i provedbu svih politika relevantnih za smanjenje jaza u razini razvijenosti pojedinih dijelova zemlje (od obrazovne, inovacijske, socijalne, porezne do investicijske politike). Do sada se razvijenost pojedinih dijelova Hrvatske (županija, gradova, općina) ocjenjivala uglavnom korištenjem indikatora o bruto domaćem proizvodu po stanovniku ili o stopi nezaposlenosti. Uvođenjem indeksa razvijenosti koji se temelji na pet pokazatelja (prosječni dohodak per capita,

2007. REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

prosječni izvorni prihodi per capita, prosječna stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu u dobi od 16-65 godina)14 nastoji se bolje odrediti razvojni profil jedinica lokalne i područne samouprave. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske temelji se čak na 123 statistička indikatora iz različitih izvora statističkih pokazatelja i 68 perceptivnih indikatora izvedenih iz provedene ankete, koji omogućuju međusobnu usporedbu regija i županija. Uključujući također niz indikatora kvalitete života na regionalnoj odnosno županijskoj razini, taj indeks daje bogatu i kvalitetnu podlogu za kontinuirano praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske. U tom smislu očekuje se da RIK postane redovito istraživanje koje će prema standardiziranoj metodi svake dvije ili tri godine pratiti razvoj hrvatskih regija i županija s ciljem stvaranja kvalitetne podloge za upravljanje regionalnim razvojem na nacionalnoj i podnacionalnoj razini15.

1.1. Regije i županije Republike Hrvatske Republika Hrvatska upravno je podijeljena na 20 županija i Grad Zagreb. Tijekom pregovora i pripreme Hrvatske za punopravno članstvo u Europskoj uniji Statistički ured EU-a (Eurostat) prihvatio je model podjele zemlje na prostorne jedinice za statistiku na razini NUTS1 (cijela Hrvatska) i razini NUTS3 (postojeće županije), koje predstavljaju upravnu podjelu države, te na razini NUTS2, koju čine tri neadministrativne prostorne jedinice za statistiku tj. tri NUTS2 regije (Tablica 1): 1. Sjeverozapadna regija 2. Središnja i Istočna (Panonska) regija 3. Jadranska regija

Tablica 1. Statistička podjela Hrvatske HR01

Sjeverozapadna Hrvatska

HR011

Grad Zagreb

HR012

Zagrebačka županija

HR013

Krapinsko-zagorska županija

HR014

Varaždinska županija

HR015

Koprivničko-križevačka županija

HR016

Međimurska županija

HR02

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

HR021

Bjelovarsko-bilogorska županija

HR022

Virovitičko-podravska županija

HR023

Požeško-slavonska županija

HR024

Brodsko-posavska županija

HR025

Osječko-baranjska županija

HR026

Vukovarsko-srijemska županija

HR027

Karlovačka županija

HR028

Sisačko-moslavačka županija

HR03

Jadranska Hrvatska

HR031

Primorsko-goranska županija

HR032

Ličko-senjska županija

HR033

Zadarska županija

HR034

Šibensko-kninska županija

HR035

Splitsko-dalmatinska županija

HR036

Istarska županija

HR037

Dubrovačko-neretvanska županija

14 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti donesena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske 15. srpnja 2010. godine (NN 89/10). 15 Vidjeti bilješku 1.

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Taj model statističke podjele Hrvatske omogućuje usklađivanje planiranja regionalnog razvoja u zemlji s kohezijskom politikom Europske unije, ali i konkuriranje za razvojna sredstva putem strukturnih fondova EU-a16.

Kako čitati mrežne dijagrame? Demografija, zdravlje i kultura 1

Ekonomski rezultati - dinamika

1.2. Kako čitati konkurentske profile regija? Svaka od tri regije NUTS2 (Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska Hrvatska) predstavljena je u RIK-u na šest stranica, koje uključuju usporedbu s drugim dvjema regijama te usporedbu županija unutar svake regije i tablicu s vrijednostima indikatora poslovnog okruženja te tablicu s vrijednostima indikatora poslovnog sektora. 1. Na prvoj stranici, svaka je regija predstavljena lokacijski (na zemljovidu Hrvatske) četirima pokazateljima (površina, broj stanovnika, nezaposlenost, bruto domaći proizvod) i rangom konkurentnosti. 2. Na drugoj stranici, svaka je regija opisana usporedbom s istraživanjem provedenim 2007. godine i dvama mrežnim dijagramima koji prikazuju konkurentski profil regije kroz statističke i perceptivne vrijednosti stupova konkurentnosti. 3. Na trećoj i četvrtoj stranici, daju se grafički prikazi usporedbe rangova županija unutar regija s obzirom na vrijednosti 8 statističkih indikatora i 9 perceptivnih indikatora konkurentnosti. Uz to, tablice daju uvid u prednosti i slabosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora županija unutar regije po vrijednostima statističkih i perceptivnih

Obrazovanje

5 9 13 17

Ekonomski rezultati - razina

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Lokalna uprava

4,5 4,0

Klasteri

3,5

Fizička infrastruktura

3,0

Tehnologija, inovativnost Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Sjeverozapadna Hrvatska

Mrežni dijagram utemeljen na statističkim indikatorima konkurentnosti pokazuje prosječan rang pojedinog indikatora svih županija koje pripadaju regiji, u mogućem rasponu od 1 do 21 (20 županija i Grad Zagreb). Što je vrijednost pojedinog indikatora bliža vanjskom krugu to je u toj regiji taj indikator kvalitetniji, a što je bliže centru indikator je lošiji odnosno predstavlja prepreku razvoju konkurentnosti. Na primjer, vrijednost je većine indikatora u Središnjoj i Istočnoj Hrvatskoj između 14. i 17. ranga što govori o niskom rangu tih indikatora, a npr. Sjeverozapadna Hrvatska ima tek jedan indikator oko 15. ranga.

Profil konkurentnosti regija perceptivni indikatori

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Profil konkurentnosti regija statistički indikatori

Vladavina prava Obrazovanje

Središnja i Istočna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Mrežni dijagram utemeljen na perceptivnim indikatorima konkurentnosti pokazuje prosječne ocjene pojedinog indikatora svih županija koje pripadaju regiji. Svaki indikator ocjenjivan je ocjenama od 1 do 7, pri čemu je ocjena 1 najslabija, a ocjena 7 najbolja. Što je vrijednost pojedinog indikatora bliže vanjskom krugu to je u toj regiji taj indikator kvalitetniji, a što je bliže centru indikator je lošiji odnosno predstavlja prepreku razvoju konkurentnosti. Na primjer, indikator Razvijenost financijskog tržišta i lokalna konkurencija dobio je najnižu ocjenu u sve tri regije, tek neznatno višu od 3, pri čemu je Jadranska Hrvatska najmanje zadovoljna kvalitetom tog indikatora. S obzirom na to da nijedna vrijednost indikatora nije manja od 3 ni veća od 5, mrežni dijagram prikazan je u tom rasponu.

16 Prednost je takvog rješenja što cijela Hrvatska može koristiti kohezijske i strukturne fondove EU-a čak i nakon dostizanja 75% prosjeka BDP-a per capita EU-a, što će prema projekcijama biti do 2020. godine. Na razini regija NUTS2 predviđa se u razdoblju tzv.

druge financijske perspektive 2014.–2020. izrada pojedinačnih strategija NUTS2 (za potrebe privlačenja strukturnih fondova) u kojima bi također postojala mogućnost osnivanja razvojnih institucija za upravljanje tim strategijama.

1. Cilj i uloga Regionalnog indeksa konkurentnosti Hrvatske

Kako čitati tablice sa statističkim i perceptivnim indikatorima poslovnog okruženja i poslovnog sektora? Svaka regija (NUTS2) i svaka županija (NUTS3) opisana je izabranim skupom indikatora o kojima ovisi kvaliteta pojedinog stupa konkurentnosti unutar poslovnog okruženja i poslovnog sektora. Statistički indikatori konkurentnosti opisani su stvarnim mjerljivim vrijednostima. Uz svaki podatak nalazi se i informacija o godini na koju se odnosi. Na temelju vrijednosti svakog pojedinog indikatora izračunat je rang, u rasponu od 1 do 21 za županije, odnosno od 1 do 3 za regije NUTS2. Perceptivni indikatori konkurentnosti ocjenjivani su ocjenama od 1 do 7, pri čemu je ocjena 1 najslabija, a ocjena 7 najbolja. Na temelju ocjena svaki je indikator rangiran, od 1 do 21 za županije i od 1 do 3 za regije NUTS2. Usporedba s prethodnim istraživanjem omogućuje zainteresiranima uočavanje promjena ne samo apsolutne vrijednosti indikatora (bez obzira na to je li riječ o objektivno mjerljivom indikatoru ili perceptivnoj vrijednosti dobivenoj anketom) nego i ranga što dodatno obogaćuje analizu jer unosi i relativnu usporedbu u odnosu na druge županije (npr. Zagrebačka županija može biti zadovoljna što se broj diplomiranih studenata u odnosu na broj stanovnika u dobi od 20-24 godine povećao sa 4,82% u 2005. godini na 7,52% u 2008. godini, no zadovoljstvo je to veće jer se Županija zbog toga sa 12. mjesta u prethodnom istraživanju (2007.) popela na 8. mjesto u ovom istraživanju regionalne konkurentnosti). Naravno, moguće su i situacije u kojima se apsolutna vrijednost indikatora popravila, ali je relativni položaj pogoršan jer su druge županije bile još uspješnije.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

indikatora. Prednosti su označene sa + (ako je županija među sedam najbolje rangiranih), nedostaci sa – (županije koje su rangirane između 15. i 21. mjesta), a područja u kojima županija nije ni izrazito loša ni izrazito dobra (između 8. i 14. mjesta) označena su sa 0. 4. Na petoj i šestoj stranici prikazane su tablice s indikatorima na kojima se temelji statistička i perceptivna analiza poslovnog okruženja i poslovnog sektora – njihove vrijednosti te rang regije za svaki pojedini indikator za 2010. i 2007.

b. konkurentski profil županije utemeljen na perceptivnim indikatorima uspoređuje se s konkurentskim profilom Hrvatske. 3. Na trećoj i četvrtoj stranici prikazane su tablice s izabranim indikatorima na kojima se temelji statistička i perceptivna analiza poslovnog okruženja i poslovnog sektora – njihove vrijednosti te rang županije za svaki indikator za 2010. i 2007.

1.3. Kako čitati konkurentske profile županija? Svaka županija prikazana je informacijama na četiri stranice: 1. Na prvoj stranici, svaka županija predstavljena je lokacijski (na zemljovidu Hrvatske) četirima pokazateljima (površina, broj stanovnika, nezaposlenost, bruto domaći proizvod) i rangom konkurentnosti. 2. Na drugoj stranici, svaka županija opisana je usporedbom s istraživanjem provedenim 2007. godine i dvama mrežnim dijagramima koji prikazuju konkurentski profil županije: a. konkurentski profil županije utemeljen na statističkim indikatorima uspoređuje se s konkurentskim profilom regije17

17 Usporedba s prosječnim vrijednostima za Hrvatsku ne bi imala smisla s obzirom na to da su vrijednosti statističkih indikatora mjerene u rangovima 1 do 21 (20 županija i Grad Zagreb) pa je prosjek Hrvatske uvijek 10,5.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. Rezultati mjerenja regija i 탑upanija (sa탑etak)

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)18 U 2010. godini profil konkurentnosti na razini regija nije se znatnije promijenio u usporedbi sa 2007. godinom, no dogodile su se promjene u pojedinim sastavnicama RIK-a. Prema perceptivnim vrijednostima indeksa konkurentnosti Jadranska Hrvatska bila je u 2010. godini kritičnija prema kvaliteti poslovnog okruženja, a Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska optimističnija nego što joj omogućuju statističke vrijednosti konkurentnosti. U profilu konkurentnosti pojedinih županija dogodile su se promjene, ali najmanje konkurentne županije to su i ostale, a najkonkurentnije su zadržale prijašnji status. Sve županije (osim Ličko-senjske) povećale su bruto domaći proizvod po stanovniku, ali u različitom intenzitetu. Ipak razlika između najsiromašnijih i najbogatijih nije se smanjila: u 2007. godini razlika je bila 1 prema 3,14 (BDP po stanovniku u Vukovarsko-srijemskoj županiji i BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu), a u 2010. godini bila je 1 prema 3,09 (BDP po stanovniku u Brodsko-posavskoj županiji i BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu). To samo potvrđuje važnost istraživanja regionalne konkurentnosti, koje daje uvid u djelotvornost različitih politika kojima bi takve razlike trebalo što prije smanjiti.

18 Istraživanje omogućuje uvid u profil konkurentnosti na podnacionalnoj razini, i to na razini triju regija (definiranih kao regije NUTS2) i na razini postojećih županija (buduće razine NUTS3 teritorijalnog ustrojstva Hrvatske). Analiza rezultata omogućuje tri razine usporedbe: - razlike u konkurentnosti regija i županija - razlike između statističke vrijednosti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) i perceptivne vrijednosti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) na razini regija i na razini županija - razlike između statističke i perceptivne vrijednosti komponenti indeksa konkurentnosti (poslovnog okruženja i poslovnog sektora) na razini regija i na razini županija.

Tablica 2. Regije i županije Hrvatske rangirane prema konkurentnosti 2010. Ukupni rang konkurentnosti Županije 2010.

2007.

Rang poslovnog okruženja

Rang poslovnog sektora

Statistički rang Statistički rang (ukupno)

Rang poslovnog okruženja

Perceptivni rang Rang poslovnog sektora

Perceptivni rang (ukupno)

Rang poslovnog okruženja

Rang poslovnog sektora

NUTS 2 – regije 1

HR01 Sjeverozapadna Hrvatska

HR03 Jadranska Hrvatska

HR02 Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

NUTS 3 – županije 1

Varaždinska

Grad Zagreb

Istarska

Međimurska

Zagrebačka

Zadarska

Primorsko-goranska

Splitsko-dalmatinska

Dubrovačko-neretvanska

Šibensko-kninska

Krapinsko-zagorska

Koprivničko-križevačka

Osječko-baranjska

Karlovačka

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska

Virovitičko-podravska

Ličko-senjska

Sisačko-moslavačka

Vukovarsko-srijemska

Požeško-slavonska

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

2.1. Najkonkurentnije su regije i županije također najrazvijenije.

mjesto) što se može izravno povezati s investiranjem u poboljšanje poslovne infrastrukture (iz informacija o konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije, poglavlje 4).

Prema rezultatima rangiranja tri NUTS2 regije i 21 županije (Tablica 2) prvo mjesto zauzima Sjeverozapadna Hrvatska. Slijedi Jadranska regija, na trećem je mjestu Središnja i Istočna Hrvatska. Varaždinska županija, Grad Zagreb te županije Istarska, Međimurska i Zagrebačka zauzimaju prvih pet mjesta i vodeće su prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti. Te su županije zauzimale ta mjesta i 2007. godine, jedino su Varaždinska i Međimurska županija te Grad Zagreb zamijenile pozicije.

Varaždinska županija popela se sa 4. na 1. mjesto, uglavnom zbog investiranja u poslovnu infrastrukturu (poduzetničke zone) te zbog investicija u poslovnom sektoru (iz informacija o konkurentnosti Varaždinske županije, poglavlje 4). Šibensko-kninska županija popela se sa 13. na 10. mjesto, uglavnom zbog investiranja u poduzetničke zone, ali i zbog povećanja broja malih i srednjih poduzeća i investiranja u tim poduzećima (iz informacija o konkurentnosti Šibenskokninske županije, poglavlje 4).

Pozitivne promjene:

Bjelovarsko-bilogorska županija pala je sa 11. na 15. mjesto, i to uglavnom zbog dramatično kritičnije ocjene kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora. Prema

Slika 2. Županije prema rangu konkurentnosti i BDP po stanovniku

3 Međimurska

Istarska 5 7 9

Zagrebačka

Zadarska

Primorsko-goranska

Splitsko-dalmatinska Dubrovačko-neretvanska

Šibensko-kninska

Krapinsko-zagorska županija napredovala je sa 15. na 11. mjesto, ali još uvijek znatno zaostaje za ostalim županijama Sjeverozapadne Hrvatske. Poslovni sektor postao je konkurentniji – analizom statističkih indikatora konkurentnosti vidi se da je najveći pomak postignut u pogledu većeg broja malih i srednjih poduzeća, izvozu i broju zaposlenih per capita. U kvaliteti poslovnog okruženja znatniji pomak učinjen je u području poslovne infrastrukture (poduzetničke zone, komunalne naknade). Te mjerljive pokazatelje promjena faktora o kojima ovisi konkurentnost prati također znatna promjena u perceptivnim indikatorima konkurentnosti, posebno onima kojima se opisuje poslovno okruženje (skok sa 18. na 10.

Varaždinska

Grad Zagreb

U 2010. godini nekoliko je županija znatno napredovalo u rangu konkurentnosti u odnosu na 2007. godinu (za 3 ili više mjesta) što se može objasniti promjenama u kvaliteti poslovnog sektora i poslovnog okruženja.

Koprivničko-križevačka županija pala je sa 7. na 12. mjesto prvenstveno zbog znatno pogoršanog stanja konkurentnosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora, mjereno statističkim indikatorima. Unatoč tome percepcija o kvaliteti poslovnog okruženja i poslovnog sektora nije se promijenila, a to je samo povećalo nerazmjer statističkih i perceptivnih indikatora konkurentnosti (iz informacija o konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije, poglavlje 4).

Koprivničko-križevačka 13

Krapinsko-zagorska Osječko-baranjska Karlovačka

Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavska 17

Virovitičko-podravska

Ličko-senjska 19

Sisačko-moslavačka

21 Rang BDP-a po stanovniku

Rang BDP po stanovniku

Rang konkurentnosti

Vukovarsko-srijemska Požeško-slavonska

Rang konkurentnosti

Na začelju su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija, tj. županije s najvećim posljedicama rata. Svih deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti imaju i najniži indeks razvijenosti (ispod 75% prosjeka Republike Hrvatske). Ta podudarnost upućuje na to da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.

Negativne promjene:

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

statističkim indikatorima konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorska županija gotovo ne bilježi promjene, ali je prema perceptivnim indikatorima kvaliteta poslovnog okruženja pala sa 5. mjesta u 2007. godini na 14. mjesto u 2010. godini, a kvaliteta poslovnog sektora sa 7. na 16. mjesto (iz informacija o konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije, poglavlje 4). Sisačko-moslavačka županija pala je sa 16. na 19. mjesto, uglavnom zbog pogoršanja većine indikatora konkurentnosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora (iz informacija o konkurentnosti Sisačko-moslavačke županije, poglavlje 4). Usporedba podataka o konkurentnosti županija, tj. o potencijalu za rast s podacima o BDP-u po stanovniku, tj. o trenutačnoj razini razvijenosti pojedine županije, upućuje na visoku korelaciju (Slika 2). Naime niska konkurentnost županije prati nizak BDP po stanovniku. Nepovoljnija razina konkurentnosti upozorava na ugroženost održivosti više razine BDP-a po stanovniku u dužem roku. Kada je razlika između razine konkurentnosti i BDP-a po stanovniku vrlo velika, to obično upućuje na to da BDP sadržava priljev vrijednosti izvan regije/županije (npr. subvencije ili investicije). Najveće razlike između konkurentnosti i razvijenosti ustanovljene su u Ličko-senjskoj županiji, koja je pri samom dnu ljestvice konkurentnosti, a prema BDP-u po stanovniku na sedmom mjestu. Ta razlika dugoročno nije održiva i upozorava na potrebu drugačijeg promišljanja razvitka te županije, što je i potvrđeno promjenom koja se dogodila između istraživanja regionalne konkurentnosti provedenih 2007. i 2010. godine: Ličko-senjska županija jedina je kojoj je BDP po stanovniku u istraživanju provedenom 2010. manji (60.432 kuna) nego 2007. godine, kada je bio 62.485 kuna19. Međimurska i Zagrebačka županija imaju znatno bolju konkurentnost nego BDP po stanovniku što upućuje na pozitivne faktore dugoročnog rasta tih županija, ali i otvara pitanje zašto se taj konkurentski kapacitet ne očituje i većim rastom bruto domaćeg proizvoda po stanovniku.

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

2.2. Razlike između statističkog i perceptivnog ranga konkurentnosti županija upućuju na važnost jačanja regionalne i županijske institucionalne infrastrukture i društvene klime u stvaranju ozračja za vođenje pozitivnih promjena.

2.3. Pokazatelji govore o sličnom rangiranju kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora na razini županija, ali i znatnijim razlikama između statističkog i perceptivnog procjenjivanja kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora.

Razlike u konkurentnosti regija i županija očekivane su, ali razlike između statističkog i perceptivnog ranga nisu uvijek usklađene (Tablica 2). Rang konkurentnosti mjeren statističkim indikatorima konkurentnosti nije se bitno promijenio u odnosu na 2007. godinu (najveću promjenu bilježi Varaždinska županija), no znatno su veće promjene u rangu konkurentnosti mjerenom perceptivnim indikatorima.

Rang kvalitete poslovnog sektora i poslovnog okruženja u većini je županija uravnotežen (Tablica 2) što govori o njihovoj povezanosti. Dvije su iznimke: Osječko-baranjska županija, koja drži 5. mjesto u rangu kvalitete poslovnog okruženja, ali je tek na 12. mjestu po rangu efikasnosti poslovnog sektora te Međimurska županija, koja drži 6. mjesto na rangu kvalitete poslovnog okruženja, ali je prema efikasnosti poslovnog sektora na 2. mjestu.

Pozicije u perceptivnom rangu konkurentnosti znatno su bolje (za 6 i više mjesta od onih u statističkom rangu) u Osječko-baranjskoj, Brodsko-posavskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zadarskoj županiji. Kritičnije u procjenjivanju konkurentnosti (za 6 i više mjesta niže pozicije od pozicija na statističkom rangu konkurentnosti) ponovo su Istarska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija.

U usporedbi sa 2007. godinom Središnja i Istočna Hrvatska u 2010. godini procjenjuje kvalitetu svog poslovnog okruženja bolje nego što govore statistički indikatori stupova konkurentnosti. Optimizam je dobrodošao ako ga prate politike i programi koji obećavaju pozitivne promjene, a u suprotnom bit će kontraproduktivan. Jadranska je Hrvatska manje konkurentna prema percepciji ispitanika nego što govori statistička vrijednost indikatora koji mjere kvalitetu poslovnog okruženja. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj znaju što imaju, jer je rang konkurentnosti i prema statističkim i prema perceptivnim indikatorima u ravnoteži (osim što se poslovni sektor percipira bolje nego što o njemu govore statistički indikatori stupova konkurentnosti).

Spoznaja o razlikama između perceptivnog i statističkog ranga konkurentnosti te veće promjene u perceptivnom rangu potvrđuju konstataciju da objektivni faktori ne moraju biti konačne odrednice regionalne odnosno županijske razvojne situacije. To upućuje na potrebu pažljivog vođenja razvojne politike na nacionalnoj, ali i podnacionalnim razinama, jer je percepcija razvojnih problema važna komponenta kapaciteta vođenja razvojne politike na načelima supsidijarnosti i suradnje.

Kvalitetu poslovnog sektora doživljavaju boljom nego što se može vidjeti iz statističkih pokazatelja ispitanici u Osječko-baranjskoj, Koprivničko-križevačkoj, Brodsko-posavskoj i Varaždinskoj županiji. Lošiju percepciju kvalitete poslovnog sektora u odnosu na statistički rang konkurentnosti imaju ispitanici u Šibensko-kninskoj, Istarskoj,

19 U istraživanju regionalne konkurentnosti provedenom 2007. godine referentne veličine za BDP po stanovniku bile su iz 2004. godine, a u istraživanju provedenom 2010. one iz 2007. godine.

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Ličko-senjskoj županiji.

2.4.1. Konkurentske prednosti i slabosti regija i županija

poduzetništva. U regiji izrazito nepovoljne faktore konkurentnosti i dalje ima Ličko-senjska županija.

Slično je s usporedbom perceptivnog i statističkog ranga kvalitete poslovnog okruženja. Najkritičnije su prema stanju poslovnog okruženja Splitsko-dalmatinska (17. mjesto na perceptivnom rangu, 3. mjesto na statističkom) i Istarska županija (13. mjesto na perceptivnom rangu, 2. mjesto na statističkom) te Grad Zagreb (9. mjesto na perceptivnom rangu, 1. mjesto na statističkom). Znatno bolju percepciju kvalitete poslovnog okruženja u odnosu na statistički rang imaju Zadarska (2. mjesto na perceptivnom rangu, 13. na statističkom), Koprivničko-križevačka, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija.

Za oblikovanje regionalne razvojne politike na nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj razini važno je dopuniti informacije o rangiranju regija i županija prema ukupnoj konkurentnosti te konkurentnosti poslovnog okruženja i poslovnog sektora informacijama o kvaliteti faktora koji određuju poslovno okruženje i poslovni sektor. Slika 1 pokazuje strukturu stupova konkurentnosti koji se prate kroz izabrani skup statističkih i perceptivnih indikatora, a njihova vrijednost prikazana je u poglavlju 4.

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska najmanje je konkurentna i trebat će i dalje najviše ulaganja kako bi dosegnula konkurentsku razinu ostalih regija. To se odnosi na sve stupove konkurentnosti, a valja istaknuti da je u takvoj situaciji dinamika ostvarivanja ekonomskih rezultata u poslovnom sektoru znatno bolja nego u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno na razini Jadranske Hrvatske. Svih osam županija u toj regiji nalazi se na začelju (od 13. do 21. mjesta) i prema konkurentnosti i prema BDP-u po stanovniku.

2.4. RIK – temelj za oblikovanje regionalne razvojne politike S obzirom na obuhvat (stupovi konkurentnosti) i informacijski sadržaj (horizontalna usporedba s regijama i županijama Hrvatske te usporedba u vremenu, od 2007. godine) RIK je vjerodostojan alat praćenja promjena razvojnog kapaciteta na razini regija (NUTS2) i županija (NUTS3) što je potvrđeno i uvrštenjem metodološkog pristupa Hrvatske kao dobrog primjera u prvo istraživanje regionalne konkurentnosti u svih 27 zemalja Europske unije20. Pri oblikovanju regionalne razvojne politike RIK može poslužiti na dva načina: analitičkom informacijom o konkurentskim prednostima i slabostima regija i županija te intenzitetom prisutnosti pojedinih stupova konkurentnosti ovisno o razvojnoj fazi regije i županije.

Sjeverozapadna Hrvatska konkurentnija je od drugih dviju regija i u 2010. godini, ali je u njoj dinamika ekonomskih rezultata najslabija. Najveća prednost regije jest razvijenost poduzetništva, uz povoljne pokazatelje u pogledu demografije, zdravstva i kulturnih aktivnosti, obrazovanja i osnovne infrastrukture. Dublji razvojni problemi postoje i dalje u Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji zato što prema nizu statističkih pokazatelja (osobito investicijama i poduzetničkoj dinamici, obrazovanju, demografiji i ekonomskim rezultatima u poslovnom sektoru) znatno zaostaju za prosjekom regije. Jadranska Hrvatska, koja je prema konkurentnosti druga, ima znatno drugačiji profil konkurentnosti nego Sjeverozapadna Hrvatska, s BDP-om po stanovniku koji je oko 22% niži od BDP-a po stanovniku u Sjevernozapadnoj Hrvatskoj21. Uzrok su vrlo dobri pokazatelji poslovnog okruženja (demografije i obrazovanja), ali i poslovnog sektora (investicija i poduzetničke dinamike te dinamike ekonomskih rezultata poslovanja). Problemi regije i dalje su u segmentima kvalitete osnovne i poslovne infrastrukture te razvijenosti

2.4.2. Razvojne faze i konkurentnost regija i županija Korištenjem teorijskog okvira o trima osnovnim razvojnim fazama (prva, razvoj vođen resursima, druga, razvoj vođen efikasnošću i treća, razvoj vođen inovacijama) te dvjema međufazama (tranzicija od resursno vođenog razvoja prema razvoju vođenom efikasnošću i tranzicija od razvoja vođenog efikasnošću prema inovacijama vođenom razvoju22) koji koristi Svjetski gospodarski forum pri utvrđivanju razine konkurentnosti zemalja23 te uz informacije o konkurentnosti pojedinih županija dobivene ovim istraživanjem, eksperimentalno je provedena kategorizacija županija kako bi se stekao uvid u to u kojoj su razvojnoj fazi pojedine županije. Pritom se razina razvijenosti županija u modelu razvojnih faza mjeri bruto domaćim proizvodom (BDP) po stanovniku. Temeljem pokazatelja o BDP-u po stanovniku u 2007. godini (9.781 eura)24 županije su svrstane u tri kategorije: regije niske razvijenosti, regije srednje i regije visoke razvijenosti25 (Tablica 3).

20 Vidjeti bilješku 1. 21 BDP po stanovniku u Jadranskoj je Hrvatskoj 69.194 kune (9.479 eura – tečaj 7,3 kune za 1 euro), a u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj 87.899 kuna (12.041 eura). Razlika u odnosu na Srednju i Istočnu Hrvatsku još je veća – 50.921 kuna (6.975 eura), odnosno

BDP po stanovniku čak je 42% manji od BDP-a po stanovniku u Sjevernozapadnoj Hrvatskoj. 22 Porter, M., The Competitive Advantage of Nations, New York: Free Press, 1990. 23 The Global Competitiveness Report 2010-2011 (http://www.weforum.org/reports) 24 Koristi se podatak o BDP-u za 2007. godinu jer je to konačan podatak; za 2008. i 2009. godinu podaci su još uvijek privremeni. 25 Korišten je pristup kategorizacije regija u EU Competitiveness Index 2010, str. 46.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Tablica 3. BDP i razvojna faza županija Hrvatske Razvojna faza

BDP po stanovniku (% prosjeka Hrvatske)

Niska (razvoj vođen resursima)

< 75%

Srednja (razvoj vođen efikasnošću)

≥ 75% i <100%

Visoka (razvoj vođen inovacijama)

≥ 100%

Razvrstavanjem indikatora konkurentnosti (statističkih i perceptivnih) prema tim trima razvojnim fazama dobivena je mogućnost grupiranja županija prema razvojnom kapacitetu. Napominjemo da je riječ o pojednostavljenom pristupu, u kojem nisu ponderirane vrijednosti faktora konkurentnosti u svakoj fazi. Budući da se cijela Hrvatska nalazi u tranziciji između resursno vođenog razvoja i inovacijama vođenog razvoja, to pokazatelji iz tablice potvrđuju. Sedam županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Virovitičko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska) ima manje od 75% BDP-a po stanovniku (tj. manje od 7.335 eura) od hrvatskog prosjeka. U svim tim županijama (osim Zagrebačke, koja je upravo na granici kriterija za prelazak u skupinu srednje razvijenih) postoji izrazit problem u gotovo svim faktorima konkurentnosti, a najviše su na začelju prema kvaliteti obrazovanja i poduzetništva te prema razini ekonomskih rezultata. U srednjoj grupi nalazi se čak 10 županija (Koprivničko-križevačka, Varaždinska, Ličko-senjska, Splitsko-dalmatinska, Karlovačka, Zadarska, Osječko-baranjska, Šibensko-kninska, Međimurska, Sisačko-moslavačka) čiji je BDP po stanovniku između 75% i 100% prosjeka Hrvatske, tj. između 7.335 i 9.781 eura. Tim je županijama zajednička razvijenost brojnih faktora konkurentnosti, najviše osnovnih, koji su rangirani među prvih sedam ili u sredini svih županija. Tri

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

županije (Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Sisačko-moslavačka) imaju najslabije faktore konkurentnosti koji su relevantni za inovacijski vođen razvoj (sofisticiranost poslovnog upravljanja, tehnologija i inovativnost, klasteri). U najrazvijenijim županijama, s BDP-om po stanovniku iznad hrvatskoga prosjeka (Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija), izrazito dominiraju faktori konkurentnosti obrazovanja, razvijenosti poduzetništva i ekonomskih rezultata. Ove informacije treba uzimati samo kao ilustraciju, ali kao i u istraživanju regionalne konkurentnosti u EU-u, potvrđena je važnost pojedinih faktora konkurentnosti, osobito obrazovanja i razvijenosti poduzetništva. Daljnje metodološko usavršavanje povezivanja faktora konkurentnosti i razvojnih faza može pridonijeti stvaranju odlične podloge za oblikovanje instrumenata ekonomske, socijalne, obrazovne i istraživačke politike podizanja kvalitete određenih faktora konkurentnosti koji predstavljaju ograničenje za opću razinu konkurentnosti neke sredine, ali i za jakost svih faktora konkurentnosti.

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Tablica 4. Županije prema razvojnoj fazi i kvaliteti faktora konkurentnosti RAZVOJ TEMELJEN NA RESURSIMA Županije

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Grad Zagreb Istarska županija Primorsko-goranska županija Dubrovačko-neretvanska županija

Koprivničko-križevačka županija Varaždinska županija Ličko-senjska županija Splitsko-dalmatinska županija Karlovačka županija Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija Međimurska županija Sisačko-moslavačka županija

Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Virovitičko-podravska županija Bjelovarsko-bilogorska županija Požeško-slavonska županija Vukovarsko-srijemska županija Brodsko-posavska županija

Oznakama , i u tablicama je označena kvaliteta pojedinog faktora konkurentnosti: županija se nalazi među prvih 7 prema kvaliteti faktora konkurentnosti županija se nalazi među posljednjih 7 po kvaliteti faktora konkurentnosti županija se nalazi u sredini ranga po kvaliteti faktora konkurentnosti

Vladavina prava

Lokacijske prednosti

Fizička infrastruktura

RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI Demografija, zdravlje, kultura

Obrazovanje (statistički)

Obrazovanje (perceptivni)

Poslovna infrastruktura

2. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010. - rezultati mjerenja regija i županija (sažetak)

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

RAZVOJ TEMELJEN NA EFIKASNOSTI Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Investicije i poduzetnička dinamika

Ekonomski rezultatidinamika

RAZVOJ TEMELJEN NA INOVACIJAMA Razvijenost poduzetništva

Lokalna uprava

Ekonomski rezultati - razina

Marketing i menadžment

Tehnologija i inovativnost

Klasteri

BDP po stanovniku u EUR 16.754

12.403

11.251

9.972

9.268

8.309

8.278

8.012

8.001

7.895

7.990

7.855

7.660

7.413

7.327

7.251

7.067

6.832

6.634

5.822

5.415

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Prioriteti i preporuke

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

3. Prioriteti i preporuke

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

3. Prioriteti i preporuke Istraživanje konkurentnosti regija i županija u 2010. godini potvrdilo je da postoje razlike u konkurentnosti koje proizlaze iz različite kvalitete faktora poslovnog okruženja i poslovnog sektora. Nadalje, usporedba s rezultatima istraživanja provedenog 2007. godine upućuje na to da se mora razumjeti kako jačanje konkurentnosti regija i županija zahtijeva dugoročnu strategiju regionalnog razvoja, konzistentne politike i programe te pravodobnost i suradnju pri implementaciji te kontinuirano praćenje rezultata. U tom kontekstu, istraživanje regionalnog indeksa konkurentnosti može poslužiti kao alat za praćenje realizacije ukupne strategije regionalnog razvoja, ali i njezino aktualiziranje i oblikovanje međusobno dosljednih politika i instrumenata za podizanje konkurentske osposobljenosti regija i županija. Važno je istaknuti nužnost postizanja kompatibilnosti tri osnovna strateška cilja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013.26 To su naime razvoj županija i statističkih regija, razvoj potpomognutih područja i razvoj pograničnih područja s aktualnim smjernicama Europske unije za ostvarivanje sljedećih ciljeva regionalne politike: (a) konvergencija, (b) regionalna konkurentnost i zaposlenost i (c) europska teritorijalna suradnja27. Analizom preporuka koje su bile oblikovane na temelju istraživanja regionalnog indeksa konkurentnosti u 2007. godini utvrđeno je da se najviše učinilo u realizaciji preporuke o suradnji pri rješavanju razvojnih problema donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (2009.), osnutkom Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske (2008.)28, izradom Operativnog programa za regionalnu konkurentnost i

drugih operativnih programa te aktiviranjem svih komponenti koje potiču regionalni razvoj u okviru instrumenta IPA. Istraživanje provedeno u 2010. godini aktualizira preporuke iz 2007. koje se, kao podsjetnik, i ovdje prenose. Analiza Operativnih programa Ministarstva za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u razdoblju od 2007. do 2010. godine pokazuje da se velik dio preporuka realizira: - Stvorena je temeljna strateška, regulatorna i operativna infrastruktura upravljanja regionalnim razvojem (npr. usvojeni su strateški dokumenti regionalnog razvoja i zakon o regionalnom razvoju, osnovana je Agencija za regionalni razvoj, osnivaju se županijske razvojne agencije kao okosnica mehanizama suradnje među regijama i unutar regija). - Operativni programi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva podupiru razvoj mreže razvojnih agencija. - Programima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva pridonosi se jačanju poduzetničke infrastrukture (poduzetnički centri, poduzetničke zone...). - Pri definiranju investicijskih aktivnosti prisutna je i regionalna komponenta. Uz to, za brže uklanjanje razvojne neravnoteže odnosno njezino smanjenje i jačanje konkurentnosti na regionalnoj razini, o čemu ovisi razina konkurentnosti Hrvatske, preporučuje se:

1. Razviti monitoring alate (kao npr. u obliku modela balanced scorecard) koji se trebaju temeljiti na dvogodišnjem/trogodišnjem istraživanju regionalnog indeksa konkurentnosti, a u cilju jačanja lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem. Balanced scorecard29 jest pristup kojim se strateški plan iz pasivnog dokumenta pretvara u akcijski plan tako što se utvrđuje što treba učiniti i kako to mjeriti. Važan je aspekt tog pristupa da se ostvarenje postavljenih ciljeva promatra kroz četiri perspektive (učenje i rast, poslovni proces, zadovoljstvo korisnika i financijski efekti). U kontekstu izgradnje regionalne konkurentnosti upravo su te četiri perspektive iznimno važne jer se bez osposobljavanja lokalne uprave, poduzeća, akademske zajednice i civilnog društva za preuzimanje odgovornosti za kvalitetu života i rasta neće moći ostvariti ciljevi smanjenja regionalne razvojne neravnoteže. Instrumenti: - Osigurati ekspertsku pomoć u izboru i izradi monitoring alata za praćenje ostvarivanja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2013. godine te strateških razvojnih planova na razini županija. - Agenciju za regionalni razvoj i razvojne agencije na razini županija i gradova osposobiti za korištenje izabranog monitoring alata.

26 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011.–2013., svibanj 2010., verzija 1.0. 27 Dokumenti: Working for the Regions: EU Regional Policy 2007-2013, 2008; Regions for Economic Change: Fostering Competitiveness through Innovative Technologies, Products and Healthy Communities, March 2007; European Regions and Cities – Partners

for the Jobs and Growth Strategy, Committee of the Regions, 2007. 28 NN 155/08. 29 Balanced scorecard jedan je od najraširenijih pristupa praćenju ostvarivanja strateških ciljeva, a primjenjuje se u poslovnom sektoru, vladinim institucijama i neprofitnim organizacijama. Tim pristupom povezuju se aktivnosti s vizijom, ciljevima i strategijama,

popravlja se interna i eksterna komunikacija te prati performansa upravljanog sistema u odnosu na strateške ciljeve.

3. Prioriteti i preporuke

2. Osnažiti liderski kapacitet za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Triple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave i akademske zajednice u rješavanju regionalnih razvojnih problema i jačanju regionalne konkurentnosti

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

a. Intenzivirati upoznavanje s mogućnostima instrumenta, mjerama i sredstvima komponente Regionalni razvoj IPA programa kroz poslovne asocijacije, kroz potporne institucije (centre za poduzetništvo, razvojne agencije) i tijela lokalne samouprave.

Instrumenti:

b. Intenzivirati training programe za pomoć pri izradi projekata i pripremi tehničke dokumentacije radi jačanja institucionalne osposobljenosti i praktičnog iskustva u upravljanju ulaganjima.

- Razviti mehanizme suradnje među regijama i unutar regija kao temelj boljeg korištenja postojećih resursa i jačanja inovacijskog kapaciteta. - Razviti mehanizme konzultacija sa zainteresiranim skupinama radi rješavanja razvojnih problema lokalne sredine. - Odrediti regionalne lokacije za različite vladine agencije ili dijelove vladinih agencija.

3. Osnažiti operativne kapacitete za korištenje instrumenta IPA te kasnije i drugih programa EU koji potiču regionalni razvoj. Operativni programi koji potiču regionalni razvoj daju znatnu financijsku podršku jedinicama lokalne samouprave i poduzetnicima za jačanje konkurentnosti na razini lokalne samouprave i poduzeća. Nedovoljna iskorištenost tih instrumenata, mjera i sredstava zbog nedovoljnog broja kvalitetnih projekata i nedostatnog tehničkog kapaciteta upravljanja tim programom zahtijevaju intervenciju.

Instrumenti:

4. Analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvatske te težiti optimiranju ustrojstva Hrvatske tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja. Provedeno istraživanje regionalne konkurentnosti u 2010. godini potvrdilo je pouzdanost procjena o razvojnom kapacitetu pojedinih županija, odnosno o razlozima zašto je mali broj županija uspio podići razinu razvijenosti u razdoblju od 2007. godine, kada se regionalna konkurentnost prvi put mjerila.

Instrumenti: - Izrada analize učinkovitosti teritorijalne podjele Hrvatske s obzirom na financijski, liderski i profesionalni kapacitet upravljanja razvojem. - Izrada koncepta teritorijalnog ustrojstva Hrvatske koji će se temeljiti na kriterijima razvojne održivosti.

5. Intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava radi jačanja konzistentnosti vladinih politika u otklanjanju razvojnog jaza između regija (NUTS2) i županija (NUTS3). Instrumenti: - Organizirati međusektorski okrugli stol na ministarskoj razini o regionalnom razvoju Hrvatske i uspostaviti task force s mandatom otvorene koordinacije u predlaganju politika i programa čije djelovanje treba pridonijeti ujednačenom regionalnom razvoju.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Pregled prioriteta i preporuka iz istraživanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.“

1. Suradnja u rješavanju razvojnih problema. Teritorijalna podjela Hrvatske na županije i regije zahtijeva decentralizaciju i institucionalni kapacitet za suradnju na svim razinama organiziranosti i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja. Pritom se planiranje regionalnog razvoja treba temeljiti na načelima partnerstva za održiv regionalni razvoj.

3. Koristiti financijske i nefinancijske instrumente za restrukturiranje gospodarske strukture u regijama i županijama. Kako bi se gospodarska struktura u županijama i regijama promijenila, ključno je da privatni sektor ima odgovarajuće tržišne poticaje. Instrumenti:

Instrumenti:

- Ohrabrivati razvoj novih industrija i klasterizaciju u regijama i županijama.

- Osnovati agenciju za regionalni razvoj koja će biti osposobljena za primjenu procjene održivosti regionalnih razvojnih strategija.

- Poticati inovativne aktivnosti na dodavanju vrijednosti u tradicionalnim djelatnostima (proizvodnja hrane, prerada drva, metalna industrija, tekstilna industrija...).

- Odrediti regionalne lokacije za različite vladine agencije ili dijelove vladinih agencija. - Razviti mehanizme suradnje među regijama i unutar regija kao temelj boljeg korištenja resursa i jačanja inovacijskog kapaciteta. - Razviti mehanizme konzultacija sa zainteresiranim skupinama radi rješavanja razvojnih problema lokalne sredine.

4. Jačati poduzetnički kapacitet regija i županija. Poduzetništvo i inovativna poduzeća trebaju postati prvorazredni akteri gospodarskog rasta, osobito kroz povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i njihovo uključivanje na međunarodna tržišta. Instrumenti:

- Podržati programe koji pridonose integriranju malih i srednjih poduzeća u gospodarske tokove Europske unije (certificiranje kvalitete, razvoj apsorpcijskog kapaciteta za inoviranje...).

2. Razviti regije znanja. Regije trebaju u žarište aktivnosti staviti znanje i njime pomno upravljati. Znanje pretočeno u dodanu vrijednost proizvoda i usluga treba postati temeljem održivog konkurentnog napretka županija obuhvaćenih određenom regijom.

- Podržati mrežu potpornih institucija (centara za poduzetništvo, inkubatora, tehnoloških centara i drugo) i razvoj poslovnih usluga usmjerenih na transfer znanja u mala i srednja poduzeća.

Instrumenti:

- Podržati razvoj financijskih instrumenata usmjerenih na mala inovativna poduzeća (npr. razvoj asocijacije poslovnih anđela).

- Jačati liderski kapacitet na regionalnoj i županijskoj razini za upravljanje razvojem konkurentnosti regija. - Omogućiti osposobljavanje za ključne vještine upravljanja lokalnim gospodarskim razvojem. - Jačati međužupanijsku suradnju u osiguranju obrazovnih programa (od sekundarne do tercijarne razine) potrebnih za razvoj lokalne sredine.

5. Jačati investiranje u regije i županije. Podizanje razine ulaganja općenito, osobito izravnih stranih ulaganja, treba poduprijeti osnivanjem fondova rizičnog kapitala i modelima javnoprivatnog partnerstva.

- Pokrenuti centre za inovacije u regijama kako bi inovativne ideje brže došle na tržište.

- Pokrenuti mehanizme stvaranja Triple Helix modela suradnje sveučilišta, poslovnog sektora i regija/županija.

6. Jačati regionalne infrastrukturne kapacitete. Veća dostupnost i bolja kvaliteta infrastrukture koja utječe na kvalitetu i raznovrsnost poslova te na privlačnost lokacije za poslovanje i investicije ključni su parametri za konkurentsko napredovanje županija odnosno regija.

Instrumenti: - Osigurati potpunu pokrivenost Hrvatske širokopojasnom internetskom mrežom. Poboljšati ICT povezanost među regijama i županijama. Kroz povezanost širokopojasnom mrežom bit će omogućen razvoj novih poslovnih pothvata diljem Hrvatske, osposobljenih za globalnu suradnju. - Osigurati zračnu povezanost triju regija. - Ojačati željezničku povezanost triju regija.

7. Podići kvalitetu života u regijama i županijama. Kvaliteta života građana treba proizlaziti iz više kvalitete i dostupnosti obrazovnih institucija i zdravstvenih usluga, uvjeta i načina stanovanja, mogućnosti za odmor i rekreaciju.

Instrumenti: - Politiku policentričnog razvoja Hrvatske uvijek vezati i za politike kojima se osigurava viša kvaliteta života (dostupnost obrazovnih programa, zdravstvenih usluga, usluga njege starijih osoba...). - Osigurati uvjete za stanovanje, atraktivne i dostupne mladim ljudima iz zanimanja koja su u pojedinim županijama/ regijama deficitarna. - Prepoznati i podržavati razvoj kulturnog identiteta grupa županija unutar regija.

Instrumenti: - Osnažiti lokalne jedinice za privatno-javno partnerstvo. - Promovirati ulaganja u regionalne industrije u zemlji i na međunarodnoj razini. - Jačati izvozne kapacitete poduzeća u svim regijama.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profili konkurentnosti regija i 탑upanija Hrvatske

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske

4. Profili konkurentnosti regija i županija Hrvatske Profil konkurentnosti regija – statistički indikatori

Rang konkurentnosti

Statistički rang

Perceptivni rang

Sjeverozapadna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska

Demografija, zdravlje i kultura 1

Ekonomski rezultati - dinamika

Obrazovanje

5 9 13 17

Rang regija po konkurentnosti nije se u 2010. godini promijenio u odnosu na provedeno istraživanje u 2007. godini, ali je došlo do usklađenosti između ranga koji rezultira iz statističkih i perceptivnih indikatora. I u 2010. godini, konkurentnost Središnje i Istočne Hrvatske po statističkim indikatorima značajnije je lošija od ostale dvije regije, ali je važno naglasiti da ta regija sa lošijim elementima okruženja i poslovnog sektora ostvaruje veću dinamiku ekonomskih rezultata poslovanja nego Sjevernozapadna Hrvatska, a gotovo identičnu kao i regija Jadranska Hrvatska. Iako je regija Jadranska Hrvatska po statističkim indikatorima konkurentnosti bliža najboljoj regiji Sjevernozapadna Hrvatska, po perceptivnim indikatorima gotovo da nema razlike između regije Središnja i Istočna Hrvatska i regije Jadranska Hrvatska. Regionalna neravnoteža konkurentskog kapaciteta (mjerena „čvrstim“ pokazateljima) i sličnost u percepciji o kvaliteti pojedinih faktora u svim regijama upozorava da je u realizaciji Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske potrebno voditi računa i o komunikaciji sa građanima, poslovnim ljudima i predstavnicima lokalne i područne samouprave, kako bi se ostvarila potrebna energija i suradnja. Važno je upozoriti da su anketirani u sve tri regije podjednako ocijenili da lokalna uprava i nerazvijenost financijskog tržišta predstavljaju značajne prepreke u razvoju konkurentnosti. Niska ocjena lokacijskih prednosti u sve tri regije zabrinjava, jer je to važna komponenta za investitore. Ovaj stup konkurentnosti opisan je s pet indikatora, a tri od njih su izrazito rezultat gospodarske politike, efikasnosti poslovnog i javnog sektora (cijene poslovnih prostora i zemljišta, troškovi poslovanja – cijene komunalnih usluga i gradnje, troškovi rada) imaju ocjene oko 3,5 ili čak ispod 3 (u skali ocjenjivanja od 1 (najlošije) do 7 (najbolje), što je konzistentno i s mnogim drugim istraživanjima, kao što su istraživanja o kvaliteti poslovnog okruženja (Doing Business Svjetske banke ili GEM - Global Entrepreneurship Monitor).

Ekonomski rezultati - razina

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti regija - perceptivni indikatori Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Lokalna uprava

4,5 4,0

Klasteri

3,5

Fizička infrastruktura

3,0

Tehnologija, inovativnost Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Sjeverozapadna Hrvatska

Vladavina prava Obrazovanje

Središnja i Istočna Hrvatska

Jadranska Hrvatska

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA Grad Zagreb Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija Međimurska županija

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA Površina (km²)

2006.

8.669

Broj stanovnika

2009.

1.672.507

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

9,7

BDP (mil kn)

2007.

147.012

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

Regija Sjevernozapadna Hrvatska ima najveći konkurentski kapacitet u Hrvatskoj, koji je zadržala i u 2010. godini u odnosu na istraživanje provedeno u 2007. godini. I pored toga što je to najmanja regija, najgušće naseljena, s najmanjom nezaposlenošću i najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku, to je i regija sa značajnim razlikama u kvaliteti statističkih indikatora konkurentnosti (iako su razlike u percepciji znatno manje). Grad Zagreb i Varaždinska županija drže vodeće pozicije u Hrvatskoj u nekoliko statističkih indikatora konkurentnosti, dok se Koprivničko-križevačka županija nalazi u niz tih indikatora u zadnjoj trećini, a Krapinsko-zagorska u sredini ili zadnjoj trećini svih županija u Hrvatskoj. Jačanje konkurentskog kapaciteta u dijelovima regije koji još uvijek zaostaju najveći su izazov za politiku regionalnog razvoja ove male i bogate regije.

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti regije Sjeverozapadna Hrvatska statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

SJEVEROZAPADNA HRVATSKA Indikator STATISTIČKI

2010. R

2007. 2

Ekonomski rezultati - dinamika

Razlika

9 13

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-1

Obrazovanje

Ekonomski rezultati - razina

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti regije Sjevernozapadna Hrvatska perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

7,0

Lokalna uprava

6,0 5,0 4,0 3,0

Klasteri

Fizička infrastruktura

2,0 1,0

Tehnologija, inovativnost Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska - statistički indikatori Demografija, zdravlje i kultura

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Investicije i poduzetnička dinamika

Razvijenost Ekonomski poduzetništva rezultati - razina

Demografija, zdravlje i kultura

Ekonomski rezultati dinamika

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Grad Zagreb 0 1 2 3 4 5 6

0 1 2 3 4 5 6

3 4 5 6

4 6

0 1 2 3 4 5 6

Ekonomski rezultati dinamika

1 3

1 2

Zagrebačka županija 0 1 2 3 4 5 6

1 5

Ekonomski rezultati - razina

Krapinsko - zagorska županija 0 1 2 3 4 5 6

Razvijenost poduzetništva

Varaždinska županija

4 6

Investicije i poduzetnička dinamika

Međimurska županija 1

Koprivničko - križevačka županija 0 1 2 3 4 5 6

Poslovna infrastruktura

2 3

STATISTIČKI INDIKATORI Poslovno okruženje Demografija, zdravlje i kultura

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovni sektor Poslovna infrastruktura

Investicije i poduzetnička dinamika

Razvijenost poduzetništva

Ekonomski rezultati - razina

Ekonomski rezultati - dinamika

Grad Zagreb Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija Međimurska županija 42

u prvih 7 županija

u zadnjih 7 županija

u sredini

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Usporedba županija u regiji Sjeverozapadna Hrvatska - perceptivni indikatori Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Financijsko Obrazovanje tržište i lokalna konkurencija

Tehnologija, inovativnost

Klasteri

Marketing i menadžment

Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Grad Zagreb 0 1 2 3 4 5 6

3 5

5 6

2 4

5 6

1 2

Zagrebačka županija

4 6

1 2

0 1 2 3 4 5 6

2 4

4 6

Krapinsko - zagorska županija 0 1 2 3 4 5 6

3 4

Varaždinska županija

3 4

Marketing i menadžment

0 1 2 3 4 5 6

1 2

Klasteri

3 4

Koprivničko - križevačka županija 0 1 2 3 4 5 6

Tehnologija, inovativnost

Međimurska županija 0 1 2 3 4 5 6

Financijsko Obrazovanje tržište i lokalna konkurencija

1 2 3

3 4

PERCEPTIVNI INDIKATORI Poslovno okruženje Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Poslovni sektor Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Tehnologija, inovativnost

Klasteri

Marketing i menadžment

Grad Zagreb Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija Međimurska županija u prvih 7 županija

u zadnjih 7 županija

u sredini

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

1,672,507

1,670,423

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

55.8

54.4

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

7.3

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

89.2

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5,41

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,26

13.8

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

2,83

87.2

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

2,36

317.2

296.8

Troškovi rada

3,29

5.4

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,65

13.5

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,45

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,50

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,86

3.3

3,46

3.9

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

2010.

Lokalna uprava

68.3

44.5

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

48.4

45.5

9.6

6.4

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

4,78

4.7

12.6

3.2

Kvaliteta željezničkih pruga

4,25

4.0

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

3.0

3.4

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2,31

3.6

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

317.1

323.0

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

4,68

5.2

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1,198.2

3,892.1

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,83

5.6

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

11.2

11.1

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,53

3.5

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

18.3

13.9

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,54

3.4

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

1,759.4

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,22

3.8

104.0

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,98

11,759.0

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,71

3.2

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

45.4

Kvaliteta javnih škola

5,73

4.8

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,66

5.2

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

4,87

3.7

Dostupnost znanstvenika i inženjera

4,88

4.6

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,94

3.7

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,08

3.9

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,36

3.2

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,53

2.4

Jačina konkurencije

5,33

5.4

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,13

3.5

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR01 SJEVEROZAPADNA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

118.2

104.6

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

98,209.5

40,791.7

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

50.9

49.3

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5.3

8.2

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

6,814.3

4,692.4

Ulaganje u istraživanje i razvoj

4.02

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

127.5

108.5

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

3.44

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

21.5

22.5

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4.46

4.9

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

16.8

16.2

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4.26

4.7

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3.93

3.7

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4.08

3.8

3.99

3.9

4.34 1

3.8

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

1.3

3.5

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

4.21

4.9

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

63.3

87.2

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3.92

3.4

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

227.3

202.5

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4.75

4.6

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

88.1

61.1

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

7.2

8.8

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4.42

4.8

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

47.8

56.8

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

79,994.9

57,068.5

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

41.9

39.3

130.0

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3.73

3.8

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3.68

4.3

Odnosi između radnika i poslodavca

4.45

4.6

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

129.7

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

102.5

95.5

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

113.6

134.3

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

99.3

95.0

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

80.3

164.3

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

106.7

104.7

1 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. per capita; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. per capita 2 - za 2010. godinu: zbroj 2006., 2007., 2008. / zbroj 2006., 2007.,2008.; za 2007. godinu: zbroj 2003., 2004., 2005. / zbroj 2003., 2004., 2005.

HR011 GRAD ZAGREB

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR011 GRAD ZAGREB

Površina (km²)

2006.

641

Broj stanovnika

2009.

790.298

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

6,1

BDP (mil kn)

2007.

96.658

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR011 GRAD ZAGREB

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Grada Zagreba statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Grad Zagreb Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-2

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-5

Poslovno okruženje

-7

Poslovni sektor

-5

Grad Zagreb Sjeverozapadna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Grada Zagreba perceptivni indikatori

FINALNI

-1

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

-3

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Grad Zagreb Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR011 GRAD ZAGREB

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

790,298

783,518

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

56.37

55.57

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

8.87

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

98.49

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5.17

Povoljnost klimatskih uvjeta

4.90

11.49

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

1.97

88.74

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

1.41

491.57

458.45

Troškovi rada

2.66

7.02

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2.14

21.52

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

2.76

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

2.72

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2.31

2.95

3.14

4.02

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

85.82

57.83

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

61.51

58.35

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

12.72

8.54

Opća infrastruktura

4.76

5.00

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

19.18

6.71

Kvaliteta željezničkih pruga

4.52

4.33

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

0.58

0.11

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2.72

3.86

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

361.00

335.00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

5.14

5.49

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1,889.92

6,727.35

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5.86

6.19

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

18.00

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3.34

3.49

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3.00

3.33

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3.83

3.93

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3.59

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3.10

2.95

Kvaliteta javnih škola

5.69

4.91

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5.76

5.49

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

5.69

4.47

Dostupnost znanstvenika i inženjera

5.34

5.33

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3.90

3.91

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2.97

4.02

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2.31

3.33

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2.31

2.49

Jačina konkurencije

5.24

5.67

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2.79

3.56

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

138.00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

15,225.00

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

15.00

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR011 GRAD ZAGREB

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

118.06

106.36

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

182,513.02

62,438.29

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

56.93

54.89

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5.34

8.44

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

13,736.94

9,400.57

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3.59

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

125.15

109.64

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

3.21

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

24.87

26.27

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4.34

5,19

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

21.70

20.93

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3.93

4,74

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

2007.

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3.97

3,60

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3.86

3,86

3.79

3,86

4.07 3

3,84

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

1.31

3.79

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

4.31

5,42

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

57.54

82.30

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3.97

3,53

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

286.67

258.73

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4.83

4,79

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

123.00

87.39

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

6.78

8.63

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4.24

4,84

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

50.08

57.34

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

96,027.73

68,274.12

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

43.96

41.83

133.21

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3.72

4,00

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3.38

4,77

Odnosi između radnika i poslodavca

4.10

4,74

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

129.90

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

103.69

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

109.36

143.14

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

96.26

96.19

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

82.33

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

106.00

103.77

HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

3.060

Broj stanovnika

2009.

328.123

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

13,7

BDP (mil kn)

2007.

17.550

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Zagrebačke županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Zagrebačka županija Indikator

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

STATISTIČKI

-2

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-5

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Zagrebačka Sjeverozapadna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Zagrebačke županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Zagrebačka Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

328.123

321.605

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

56,03

54,07

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

15,97

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

95,78

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5,19

Povoljnost klimatskih uvjeta

4,65

43,69

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

2,58

87,74

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

2,08

87,49

83,02

Troškovi rada

3,04

3,96

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,38

6,76

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,65

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,88

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,69

3,51

3,38

3,70

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Lokalna uprava

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

55,41

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

36,68

39,86

37,15

7,52

4,82

Opća infrastruktura

5,12

4,02

15,70

2,34

Kvaliteta željezničkih pruga

4,54

3,42

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

5,94

10,02

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2,38

3,21

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

213,00

348,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

5,15

5,51

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

643,66

2.587,65

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,88

4,79

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

7,65

7,29

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,23

3,40

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

29,53

47,67

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,46

3,16

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

3.329,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,54

3,77

100,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,69

10.875,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,92

3,33

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

25,00

Kvaliteta javnih škola

6,00

4,72

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,81

4,88

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

5,46

3,79

Dostupnost znanstvenika i inženjera

5,38

4,53

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,85

3,23

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,04

3,86

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,73

2,88

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,77

2,26

Jačina konkurencije

4,88

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,38

3,74

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR012 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

119,17

98,78

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

5.522,81

16.584,04

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

33,92

43,28

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,50

5,26

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

4,62 4,12

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,73

3,81

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4,23

3,47

3,92

4,09

4,38 4

3,70

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

751,73

943,09

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

127,78

104,90

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

20,12

20,91

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,35

4,95

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

11,11

10,75

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4,19

4,95

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

1,80

3,28

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

4,81

4,93

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

632,85

113,20

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

4,35

3,26

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

206,57

158,96

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,88

4,58

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

53,99

36,34

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

6,47

7,79

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,42

4,81

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

45,51

55,32

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

70.222,16

51.137,86

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

41,21

39,06

146,66

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

4,08

3,44

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,38

3,77

Odnosi između radnika i poslodavca

4,38

4,09

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

128,30

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

101,25

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

138,28

119,45

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

104,62

96,97

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

71,21

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,63

107,00

HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

1.229

Broj stanovnika

2009.

136.357

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

12,8

BDP (mil kn)

2007.

7.218

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Krapinsko-zagorska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Sjeverozapadna Hrvatska

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Krapinsko-zagorska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Krapinsko-zagorske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Krapinsko-zagorska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

136.357

139.398

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

54,67

53,11

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

0,34

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

63,73

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

6,15

Povoljnost klimatskih uvjeta

6,42

5,43

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,73

61,93

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,35

218,25

212,34

Troškovi rada

3,65

3,29

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,73

4,55

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

4,23

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

4,12

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

4,00

3,52

3,96

3,35

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

45,69

30,98

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

35,38

30,51

6,95

4,68

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

2,96

5,01

3,88

Kvaliteta željezničkih pruga

1,69

2,63

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

15,78

16,44

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2,19

3,02

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

257,00

375,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

5,23

4,75

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

433,42

1.154,25

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,23

4,42

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

1,75

1,48

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

2,85

3,77

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

48,17

24,10

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,58

3,46

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

5.192,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,46

3,19

30,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

4,12

0,00

8.700,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,88

2,73

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

78,00

Kvaliteta javnih škola

5,27

4,15

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,65

4,46

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

2,96

2,00

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,96

2,54

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,38

2,73

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,62

2,75

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

1,88

2,83

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

1,88

2,17

Jačina konkurencije

5,42

4,90

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,73

3,10

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR013 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

119,60

99,33

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

25.306,18

30.012,30

Investicije i poduzetnička dinamika

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010. RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

2,81

3,63

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,19

3,54

3,40

2,69

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

25,80

20,21

Faktori konkurentnosti poduzeća

3,85

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,77

14,64

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

5,00

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

36,13

657,78

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3,27

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

142,90

106,09

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

4,31

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

21,42

11,62

Kvantiteta lokalnih dobavljača

5,19

3,67

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

11,56

11,02

Kvaliteta lokalnih dobavljača

5,12

4,02

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

0,75

2,73

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

2,85

3,15

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

71,68

77,92

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

2,27

2,67

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

171,21

136,58

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,73

3,73

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

52,40

33,14

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

7,04

7,52

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,85

4,42

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

45,32

55,09

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

62.506,56

43.590,35

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

39,76

36,36

110,61

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

2,77

3,65

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,12

3,58

Odnosi između radnika i poslodavca

4,12

4,27

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

133,52

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

102,96

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

122,85

102,90

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

109,42

97,32

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

83,82

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

106,96

103,34

HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

1.262

Broj stanovnika

2009.

180.252

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

11,1

BDP (mil kn)

2007.

10.933

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Varaždinske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Varaždinska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Varaždinska Sjeverozapadna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Varaždinske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Varaždinska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

180.252

186.693

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

54,98

53,25

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

0,31

-1,08

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

75,22

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

227,35

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.)

Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

6,61

Povoljnost klimatskih uvjeta

6,61

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,93

132,35

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

5,00

206,76

Troškovi rada

5,36

4,37

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,89

6,92

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

4,96

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

5,07

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,82

3,64

4,04

3,91

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

55,07

34,82

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

37,06

32,85

6,62

3,80

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

5,93

5,51

1,43

1,07

Kvaliteta željezničkih pruga

4,89

4,07

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

8,59

8,74

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,93

3,62

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

247,00

270,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

2,21

4,31

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

398,89

738,11

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

6,00

5,98

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

7,24

7,47

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

4,46

3,49

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

46,19

4,55

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,79

4,09

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

2.509,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

5,04

3,87

80,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

5,46

6.525,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

5,25

3,62

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

95,00

Kvaliteta javnih škola

6,14

5,20

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

6,11

5,60

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

4,57

3,58

Dostupnost znanstvenika i inženjera

4,89

4,53

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

5,39

4,31

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,32

4,29

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,79

3,11

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

3,82

2,53

Jačina konkurencije

5,61

5,36

Kupci i donošenje odluka o kupovini

4,00

3,47

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR014 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

119,22

102,43

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

25.951,62

25.984,27

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

36,13

35,41

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

6,09

7,66

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

5,32 3,75

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

2007.

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

4,64

3,49

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4,79

4,02

4,75

4,07

4,64 1

4,40

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

917,20

297,40

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

137,84

105,57

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

18,19

17,98

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,07

5,02

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

14,09

13,73

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4,18

5,04

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

1,19

4,16

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

4,71

5,27

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

81,89

97,54

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

5,00

4,02

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

127,79

94,08

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,82

4,22

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

60,32

40,37

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

8,21

9,37

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,64

4,73

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

44,34

55,47

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

61.918,87

43.606,87

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

41,19

37,21

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

126,79

115,49

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

99,03

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

4,07

3,53

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,79

3,80

Odnosi između radnika i poslodavca

5,82

4,42

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

115,74

130,75

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

102,65

88,53

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

67,19

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

106,89

104,22

HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

1.748

Broj stanovnika

2009.

119.586

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

13,6

BDP (mil kn)

2007.

8.091

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Koprivničko-križevačka županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-3

Poslovno okruženje

-4

Poslovni sektor

-4

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Koprivničko-križevačka Sjeverozapadna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Koprivničko-križevačke županije perceptivni indikatori

FINALNI

-5

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

-2

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Koprivničko-križevačka Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

119.586

121.231

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

54,10

53,12

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-0,80

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

69,08

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,79

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,46

-3,36

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,86

66,97

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,32

179,84

163,32

Troškovi rada

4,07

3,78

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,57

5,82

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

4,04

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,96

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,64

4,07

3,82

3,87

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

43,10

27,48

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

36,82

34,95

6,60

4,80

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,68

4,09

1,81

0,68

Kvaliteta željezničkih pruga

4,54

4,00

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

10,76

13,09

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,14

3,37

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

328,00

311,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

4,25

4,76

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1.032,73

345,62

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

6,46

5,28

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

1,82

1,79

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

4,71

3,61

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

21,54

15,43

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,75

3,83

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

2.260,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,79

3,85

80,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,57

0,00

6.887,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

5,14

3,93

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

125,00

Kvaliteta javnih škola

5,50

4,54

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,39

4,65

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

2,68

2,57

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,75

3,43

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,75

3,87

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

4,04

3,57

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,00

3,54

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,82

2,74

Jačina konkurencije

6,21

5,78

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,54

3,48

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR015 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

115,30

105,08

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

20.598,89

21.462,14

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

35,08

38,44

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,42

7,67

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

4,18 1,54

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,82

4,00

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4,71

4,20

4,68

3,89

4,89 2

3,98

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

457,33

-28,01

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

123,76

105,81

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

14,35

15,49

Kvantiteta lokalnih dobavljača

5,57

3,83

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

8,84

8,69

Kvaliteta lokalnih dobavljača

5,39

3,76

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-0,67

0,07

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,79

3,89

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

87,98

99,39

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,21

3,48

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

188,85

165,48

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,46

4,65

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

67,06

43,86

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

9,65

11,39

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,39

4,63

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

47,81

59,53

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

62.044,90

43.928,49

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

35,82

33,13

111,91

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,36

4,17

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,36

4,20

Odnosi između radnika i poslodavca

5,14

5,13

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

133,19

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

98,97

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

108,82

105,81

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

92,08

95,48

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

75,23

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

106,64

105,93

HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

729

Broj stanovnika

2009.

117.891

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

12,6

BDP (mil kn)

2007.

6.562

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Međimurske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Međimurska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-3

Poslovno okruženje

-3

Poslovni sektor

-5

Međimurska Sjeverozapadna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Međimurske županije perceptivni indikatori

FINALNI

-2

Poslovno okruženje

-4

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Međimurska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

117.891

117.978

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

55,02

52,74

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-0,09

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

101,16

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5,48

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,74

-1,92

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,07

96,50

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,41

181,47

185,63

Troškovi rada

3,93

3,64

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,96

5,21

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,70

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

4,07

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,48

3,34

4,00

3,75

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

57,23

32,38

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

36,02

30,73

6,55

4,44

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

5,52

5,39

5,95

0,62

Kvaliteta željezničkih pruga

3,37

4,68

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

10,25

10,42

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,19

3,18

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

205,00

188,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

3,81

4,70

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

379,16

488,23

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

6,41

5,66

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

2,37

2,60

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,70

3,23

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

28,47

15,21

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,11

3,34

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

3.483,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,93

3,34

34,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

5,44

7.467,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,00

3,34

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

112,00

Kvaliteta javnih škola

5,41

4,82

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,37

5,32

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

2,59

2,39

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,70

3,16

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,15

4,23

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,19

3,59

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

1,93

3,34

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

1,85

2,32

Jačina konkurencije

5,78

5,77

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,41

3,43

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR016 MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

117,92

102,46

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

21.891,49

19.198,94

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

41,54

38,18

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5,75

8,18

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

3,93 3,59

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

4,59

4,11

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4,37

4,20

3,81

3,86

4,30 5

3,57

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

586,17

218,12

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

127,77

106,81

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

15,72

16,54

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,22

5,02

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

18,66

17,96

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4,67

4,75

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

1,56

2,31

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,07

3,75

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

82,18

97,68

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,41

2,73

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

141,48

107,08

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,00

4,93

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

55,61

37,68

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

9,08

10,87

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,85

4,70

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

48,20

57,19

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

54.244,13

38.784,56

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

39,19

36,24

121,34

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,81

4,18

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,70

4,20

Odnosi između radnika i poslodavca

4,56

5,30

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

126,31

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

101,45

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

138,73

118,34

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

100,51

92,36

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

87,78

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

108,06

106,49

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA Bjelovarsko-bilogorska županija Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Osječko-baranjska županija Vukovarsko-srijemska županija Karlovačka županija Sisačko-moslavačka županija

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA Površina (km²)

2006.

23.220

Broj stanovnika

2009.

1.287.650

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

25,1

BDP (mil kn)

2007.

65.569

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska regija je s najslabijim kapacitetom konkurentnosti. Svi dijelovi te regije (8 županija) nalaze se na začelju prema ukupnom rangu konkurentnosti, prema rangu kvalitete poslovnog okruženja (osim Osječko-baranjske županije, koja je na 5. mjestu) i prema rangu kvalitete poslovnog sektora. To potvrđuje i rang konkurentnosti prema statističkim indikatorima konkurentnosti. Takva situacija zahtijeva ispitivanje djelotvornosti dosadašnje nacionalne politike regionalnog razvoja (osobito zbog toga što se u toj regiji nalazi i najveći dio područja koje je godinama bilo pod programima posebne državne skrbi) te pokretanje projekata za razvoj kvalitete poslovnog okruženja, kojima će ta regija ostvariti ubrzan razvoj radi dostizanja ostalih dijelova Hrvatske.

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti regije Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA Indikator STATISTIČKI

2010. R

2007. 3

Ekonomski rezultati - dinamika

Razlika

9 13

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti regije Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

7,0 6,0 5,0 4,0

Lokalna uprava

3,0

Fizička infrastruktura

2,0 1,0

Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - statistički indikatori Demografija, zdravlje i kultura

0 1 2 3 4 5 6 7 8

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Investicije i poduzetnička dinamika

Razvijenost Ekonomski poduzetništva rezultati - razina

Demografija, zdravlje i kultura

Ekonomski rezultati dinamika

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Bjelovarsko-bilogorska županija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8

2 4

3 8

0 1 2 3 4 5 6 7 8

4 6

3 7

5 8

Ekonomski rezultati - razina

Ekonomski rezultati dinamika

6 8

Vukovarsko-srijemska županija 4

2 4

Karlovačka županija

Brodsko-posavska županija 0 1 2 3 4 5 6 7 8

Razvijenost poduzetništva

Požeško-slavonska županija 0 1 2 3 4 5 6 7 8

Investicije i poduzetnička dinamika

Osječko-baranjska županija 2

Virovitičko-podravska županija 3

Poslovna infrastruktura

Sisačko-moslavačka županija 1

2 5

5 7

STATISTIČKI INDIKATORI Poslovno okruženje Demografija, zdravlje i kultura

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovni sektor Poslovna infrastruktura

Investicije i poduzetnička dinamika

Razvijenost poduzetništva

Ekonomski rezultati - razina

Ekonomski rezultati - dinamika

Bjelovarsko-bilogorska županija Virovotičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Osječko-baranjska županija Vukovarsko-srijemska županija Karlovačka županija 74

Sisačko-moslavačka županija u prvih 7 županija

u zadnjih 7 županija

u sredini

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Usporedba županija u regiji Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska - perceptivni indikatori Lokacijske prednosti

0 1 2 3 4 5 6 7 8

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Financijsko Obrazovanje tržište i lokalna konkurencija

Tehnologija, inovativnost

Klasteri

Marketing i menadžment

Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Bjelovarsko-bilogorska županija 3 5

0 1 2 3 4 5 6 7 8

2 4 6

5 8

2 6

Klasteri

Marketing i menadžment

6 8

Karlovačka županija 1

2 6

Brodsko-posavska županija 0 1 2 3 4 5 6 7 8

Tehnologija, inovativnost

Vukovarsko-srijemska županija

Požeško-slavonska županija 0 1 2 3 4 5 6 7 8

Financijsko Obrazovanje tržište i lokalna konkurencija

Osječko-baranjska županija

Virovitičko-podravska županija

Vladavina prava

Sisačko-moslavačka županija 4 7

5 8

PERCEPTIVNI INDIKATORI Poslovno okruženje Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Poslovni sektor Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Tehnologija, inovativnost

Klasteri

Marketing i menadžment

75 u prvih 7 županija

u zadnjih 7 županija

u sredini

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

1.287.650

1.315.131

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

53,43

52,1

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-12,4

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

71,2

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,14

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,34

-7,7

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,12

67,4

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,65

215

208

Troškovi rada

3,82

3,7

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,05

6,8

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,44

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,63

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,32

3,43

3,68

4,14

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

2010.

Lokalna uprava

37,9

24,8

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

37,0

35,1

6,7

4,4

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,74

3,13

9,6

3,2

Kvaliteta željezničkih pruga

3,39

3,21

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

15,2

11,8

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2,93

3,10

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

272,9

284,0

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

3,32

3,38

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

578,0

661,6

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,48

5,02

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

6,4

6,0

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,36

3,23

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

18,0

6,3

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,56

3,66

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

1.059,7

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,09

3,53

77,7

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

4,55

7.300,5

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,04

3,02

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

186,0

Kvaliteta javnih škola

4,97

4,35

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,90

4,62

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,38

2,27

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,70

3,33

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,42

3,09

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,84

2,89

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,44

3,20

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,37

2,40

Jačina konkurencije

4,30

4,79

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,79

2,94

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR02 SREDIŠNJA I ISTOČNA (PANONSKA) HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

117,8

103,6

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

14.368,9

18.380,7

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

34,9

37,4

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5,2

7,4

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

3,27 2,76

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,68

3,75

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,53

3,50

3,52

3,11

4,03 3

2,85

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

-52,0

91,9

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

127,4

103,5

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

15,8

15,9

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,77

4,05

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

9,0

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,82

4,01

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-0,3

1,4

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,54

3,83

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

73,1

84,9

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,41

2,96

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

141,4

117,2

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,58

3,64

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

50,3

33,9

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

16,5

17,2

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,17

4,52

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

54,2

60,1

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

63.680,6

41.757,3

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

34,7

31,1

119,7

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,60

3,58

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,55

3,19

Odnosi između radnika i poslodavca

4,31

4,39

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

124,7

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

98,5

98,8

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

111,6

119,8

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

100,7

95,5

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

80,9

154,0

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

109,0

104,3

HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

2.640

Broj stanovnika

2009.

124.646

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

24,2

BDP (mil kn)

2007.

6.217

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Bjelovarsko-bilogorska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-10

Poslovno okruženje

-9

Poslovni sektor

-9

Bjelovarsko-bilogorska Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Bjelovarsko-bilogorske županije perceptivni indikatori

FINALNI

-4

Poslovno okruženje

-5

Poslovni sektor

-5

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Bjelovarsko-bilogorska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

124.646

127.844

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

53,42

51,96

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-23,30

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

64,24

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,11

Povoljnost klimatskih uvjeta

4,85

-13,79

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,74

62,77

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,89

186,23

180,69

Troškovi rada

3,59

3,43

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,30

5,69

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,04

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,33

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,85

4,05

2,89

4,39

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

41,83

28,36

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

36,19

30,02

5,65

4,21

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

2,78

3,82

5,50

3,76

Kvaliteta željezničkih pruga

2,19

2,59

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

16,14

12,92

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

3,44

2,48

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

266,00

246,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

4,96

5,11

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

137,99

51,63

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,81

5,48

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

6,46

6,32

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,07

3,11

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

10,04

4,44

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

2,81

3,75

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

652,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,26

3,55

65,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,93

7.612,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,67

4,18

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

94,00

Kvaliteta javnih škola

4,67

4,70

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,52

5,07

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,37

2,27

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,15

3,11

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,85

3,61

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,52

3,18

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,00

4,11

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,11

2,80

Jačina konkurencije

4,81

4,70

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,78

3,86

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR021 BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

119,35

98,95

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

11.469,01

14.166,29

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

38,16

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5,74

Investicije i poduzetnička dinamika

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010. RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,33

4,00

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

2,59

4,05

45,48

Faktori konkurentnosti poduzeća

3,00

3,36

5,64

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

4,30

3,04

3,30

3,74

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

143,10

57,93

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

127,41

105,87

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

14,76

14,92

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,15

4,25

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

11,07

11,42

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4,15

4,18

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

0,17

0,55

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,41

4,16

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

76,81

85,73

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

2,85

2,93

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

123,52

92,91

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,52

4,20

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

49,09

35,80

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

17,18

17,11

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

5,00

4,64

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

54,56

58,27

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

60.168,83

40.729,45

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

35,00

31,74

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

115,86

119,50

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

97,89

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,19

3,32

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,15

3,34

Odnosi između radnika i poslodavca

3,74

4,75

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

136,15

116,70

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

102,36

103,95

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

66,54

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,50

105,21

HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

2.024

Broj stanovnika

2009.

87.596

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

26,5

BDP (mil kn)

2007.

4.519

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Virovitičko-podravske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Virovitičko-podravska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-5

Poslovno okruženje

-5

Poslovni sektor

-5

Virovitičko-podravska Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Virovitičko-podravske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Virovitičko-podravska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

87.596

89.757

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

53,04

51,36

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-21,22

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

68,10

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

2,77

Povoljnost klimatskih uvjeta

4,92

-19,11

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,19

69,08

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,69

180,07

173,80

Troškovi rada

3,19

2,98

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,54

5,17

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,81

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

4,50

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,00

3,51

3,81

4,24

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

33,10

23,95

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

33,77

31,14

6,53

2,81

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,77

3,38

3,75

21,82

Kvaliteta željezničkih pruga

3,27

3,31

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

23,88

21,86

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,46

2,62

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

206,00

231,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

1,15

3,56

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

26,26

15,60

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,35

5,51

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

2,95

2,42

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,19

3,04

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

37,48

9,47

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,27

4,20

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

687,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,23

2,91

30,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

4,77

6.162,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,81

2,91

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

164,00

Kvaliteta javnih škola

4,27

4,47

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,35

4,51

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

2,35

2,07

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,96

3,78

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,73

3,53

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,50

3,07

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,00

3,78

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

1,65

2,78

Jačina konkurencije

3,96

4,56

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,73

2,89

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR022 VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

116,52

103,39

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

14.655,90

11.319,10

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

39,51

36,66

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

6,74

7,23

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća Ulaganje u istraživanje i razvoj

2,73 2,08

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,81

4,09

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,35

3,84

3,92

3,49

3,92 12

2,96

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

13,95

8,87

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

137,72

110,72

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

14,68

15,53

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,85

4,29

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

7,14

6,80

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,96

4,29

Razvijenost poduzetništva

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

0,03

-1,11

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,15

3,56

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

77,04

77,73

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,62

2,47

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

145,58

143,64

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,19

3,67

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

50,78

35,23

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

17,96

19,77

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,81

4,84

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

50,56

57,47

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

56.912,21

36.726,24

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

33,98

30,94

115,49

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,92

4,07

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

2,81

3,13

Odnosi između radnika i poslodavca

4,04

4,67

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

122,20

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

109,36

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

103,64

85,91

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

97,01

97,61

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

100,99

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,17

104,85

HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

1.823

Broj stanovnika

2009.

3.966

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

21,1

BDP (mil kn)

2007.

81.891

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Požeško-slavonske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Požeško-slavonska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-2

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-2

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Požeško-slavonska Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Požeško-slavonske županije perceptivni indikatori

FINALNI

-1

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Požeško-slavonska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

81.891

83.412

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

51,46

50,32

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-7,58

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

77,55

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,09

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,59

-17,46

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,68

80,98

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,79

250,76

233,78

Troškovi rada

3,41

3,51

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,03

5,84

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

2,82

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

2,82

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,97

3,20

2,94

4,00

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

34,74

21,46

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

37,65

34,10

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

6,34

5,34

Opća infrastruktura

2,50

2,26

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

3,53

1,80

Kvaliteta željezničkih pruga

1,50

2,54

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

22,81

15,08

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,00

3,72

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

207,00

247,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

1,09

3,11

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

260,10

624,61

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,24

5,50

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

5,99

5,95

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,24

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

17,33

5,28

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,65

3,02

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

856,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,03

3,20

60,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,24

6.380,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,32

3,09

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

181,00

Kvaliteta javnih škola

4,91

4,17

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,74

4,76

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

2,24

1,72

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,44

2,33

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,50

2,41

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,29

2,52

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,41

3,04

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,35

2,15

Jačina konkurencije

4,85

4,63

Kupci i donošenje odluka o kupovini

1,85

2,54

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR023 POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

114,11

97,03

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

11.049,50

18.293,37

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

42,16

34,71

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5,60

6,58

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

2,65 2,50

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,97

4,09

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,50

3,00

2,82

2,89

3,68 20

2,41

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

5,77

109,72

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

108,30

93,61

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

14,84

14,22

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,06

4,30

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

7,79

7,92

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,44

4,30

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

1,22

-0,55

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

2,82

3,63

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

81,75

93,72

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

2,21

2,76

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

97,89

83,09

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

2,85

3,48

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

47,72

34,59

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

12,60

12,35

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,68

4,59

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

43,03

50,06

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

60.258,52

39.167,90

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

33,79

30,92

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

116,10

123,49

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

96,48

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,53

3,39

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

2,82

3,17

Odnosi između radnika i poslodavca

4,74

4,48

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

98,84

110,82

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

104,18

97,91

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

99,10

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,32

99,73

HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

2.030

Broj stanovnika

2009.

172.681

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

25,9

BDP (mil kn)

2007.

6.827

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Brodsko-posavske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Brodsko-posavska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Brodsko-posavska Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Brodsko-posavske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Brodsko-posavska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

172.681

173.905

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

51,96

50,46

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-7,90

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

85,04

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5,68

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,71

-7,18

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,61

84,04

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,52

222,31

220,81

Troškovi rada

5,39

3,52

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,81

6,10

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,81

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,90

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,42

3,31

3,87

4,07

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

25,47

19,80

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

35,99

32,41

5,87

4,26

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

4,61

2,58

2,61

0,59

Kvaliteta željezničkih pruga

4,65

4,56

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

16,27

12,53

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2,74

3,18

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

281,00

308,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

1,32

3,47

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

510,77

630,23

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,35

4,76

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

7,03

6,90

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,81

3,16

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

33,15

5,35

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,61

3,62

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

1.061,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,26

3,31

35,60

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

4,52

9.787,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,26

2,89

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

195,00

Kvaliteta javnih škola

5,84

4,31

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,58

4,44

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,94

2,51

Dostupnost znanstvenika i inženjera

4,35

3,24

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,74

2,80

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,84

2,69

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,13

3,11

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,42

2,44

Jačina konkurencije

4,29

4,47

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,58

2,82

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR024 BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

119,94

99,64

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

9.017,97

12.957,74

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

27,19

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,40

Investicije i poduzetnička dinamika

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010. RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,65

3,31

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,52

3,04

38,93

Faktori konkurentnosti poduzeća

3,68

3,13

7,65

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

4,29

3,74

2,44

2,32

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

336,30

146,89

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

125,05

99,95

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

17,79

18,35

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,90

3,87

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

8,18

8,48

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,77

4,04

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

0,12

1,53

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,61

3,78

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

83,46

97,73

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,77

2,98

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

136,01

110,64

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,74

3,56

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

39,21

28,26

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

15,75

17,20

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,35

4,22

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

53,55

60,23

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

59.012,26

38.476,81

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

31,37

27,65

122,75

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,13

3,31

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,26

3,18

Odnosi između radnika i poslodavca

4,39

4,27

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

116,48

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

106,25

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

194,17

144,78

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

99,38

96,62

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

77,33

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

4.155

Broj stanovnika

2009.

319.239

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

23,3

BDP (mil kn)

2007.

18.621

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Osječko-baranjske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Osječko-baranjska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-1

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-8

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Osječko-baranjska Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Osječko-baranjske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Osječko-baranjska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

319.239

327.040

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

54,69

53,34

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-6,03

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

74,18

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

3,81

Povoljnost klimatskih uvjeta

6,00

9,94

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,85

56,69

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,50

238,91

230,55

Troškovi rada

3,62

3,76

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,31

8,80

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

4,00

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,96

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,92

2,86

4,35

4,14

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Lokalna uprava

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

43,34

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

29,41

38,81

41,10

7,88

4,57

Opća infrastruktura

4,38

3,50

34,00

0,24

Kvaliteta željezničkih pruga

4,04

3,11

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

11,04

7,06

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

3,73

3,23

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

255,00

237,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

4,19

1,86

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

507,14

618,58

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

6,46

5,43

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

7,36

6,93

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

4,15

3,23

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

9,64

6,92

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,00

3,70

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

2.214,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,50

3,59

90,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

5,23

7.032,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,54

2,43

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

282,00

Kvaliteta javnih škola

5,27

4,25

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,62

4,50

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

5,42

2,48

Dostupnost znanstvenika i inženjera

5,15

3,50

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

4,46

3,20

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,42

3,23

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

3,50

2,80

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

3,23

2,20

Jačina konkurencije

5,00

5,30

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,65

2,82

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

HR025 OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

117,37

108,59

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

20.902,90

20.831,80

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

29,14

40,60

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5,76

8,25

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

-533,80

460,48

Ulaganje u istraživanje i razvoj

4,08

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

122,03

102,42

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

3,96

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

15,11

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,15

4,18

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

10,26

10,49

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4,19

4,07

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,92

3,93

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4,54

3,68

4,50

2,82

4,46 8

3,20

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-1,43

0,25

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

4,77

3,98

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

67,24

81,38

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

4,54

3,02

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

139,05

145,32

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,00

3,20

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

57,77

37,67

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

16,36

17,12

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,50

4,45

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

54,76

58,74

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

65.229,66

42.967,43

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

36,26

32,70

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

131,86

127,53

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

98,62

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,73

3,91

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,58

2,80

Odnosi između radnika i poslodavca

5,15

4,25

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

83,31

113,59

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

102,72

92,90

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

81,23

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

108,26

103,52

HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Površina (km²)

2006.

2.454

Broj stanovnika

2009.

197.472

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

27,5

BDP (mil kn)

2007.

8.393

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Vukovarsko-srijemska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-1

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-1

Vukovarsko-srijemska Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Vukovarsko-srijemske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-2

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Vukovarsko-srijemska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

197.472

199.321

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

53,07

51,80

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-7,33

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

84,26

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

3,37

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,33

-20,13

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,00

87,26

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,56

178,02

168,57

Troškovi rada

3,37

3,65

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,22

5,61

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,19

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,30

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,89

3,11

3,67

4,16

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

31,80

16,52

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

32,58

31,36

5,62

3,07

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,78

2,66

10,56

10,15

Kvaliteta željezničkih pruga

3,52

2,89

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

20,70

19,62

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

4,11

3,52

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

353,00

433,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

2,07

2,52

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

130,65

218,24

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,19

4,70

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

5,36

4,65

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

2,56

3,27

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

15,74

0,85

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,30

3,41

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

233,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,96

4,32

80,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

4,11

6.452,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,96

2,84

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

300,00

Kvaliteta javnih škola

4,07

4,27

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,07

4,52

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

1,59

1,77

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,41

3,00

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,81

2,59

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,59

2,45

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

1,67

2,61

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

1,59

1,91

Jačina konkurencije

3,59

4,27

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,63

2,64

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

100

HR026 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

120,65

114,97

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

13.251,80

21.568,74

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

27,12

24,93

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,87

7,65

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

2,33 1,85

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,52

3,11

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,15

3,27

2,52

2,84

3,48 18

2,45

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

173,08

81,56

Ulaganje u istraživanje i razvoj

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

131,46

106,51

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

15,44

15,33

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,78

4,16

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

7,23

7,17

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,81

3,84

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-1,40

5,05

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

2,74

3,23

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

70,00

77,59

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

2,26

2,82

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

127,68

118,48

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,41

4,27

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

42,23

27,48

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

16,48

17,42

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,89

4,68

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

52,49

59,26

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

62.095,04

40.188,65

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

30,65

26,84

124,76

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,93

3,36

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,11

3,20

Odnosi između radnika i poslodavca

4,00

4,25

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

125,93

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

103,73

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

99,03

138,04

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

98,18

91,55

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

71,59

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

113,15

105,34

101

HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

102

Površina (km²)

2006.

3.626

Broj stanovnika

2009.

132.150

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

23,6

BDP (mil kn)

2007.

7.719

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Karlovačke županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Karlovačka županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-4

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-6

Karlovačka Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Karlovačke županije perceptivni indikatori

FINALNI

-2

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

-5

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Karlovačka Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

103

HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

132.150

135.838

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

54,08

52,22

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-16,35

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

55,77

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5,57

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,57

-7,11

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,57

51,93

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

4,07

244,37

240,73

Troškovi rada

4,37

4,75

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

1,93

7,22

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,67

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

4,27

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,83

4,52

3,73

4,26

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

44,61

25,97

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

46,67

41,24

8,70

5,67

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,40

3,43

21,16

2,13

Kvaliteta željezničkih pruga

3,00

3,35

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

13,15

9,86

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,30

2,93

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

282,00

289,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

5,33

5,02

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1.203,18

1.403,88

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,60

5,07

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

7,05

7,03

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,60

3,67

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

28,65

5,59

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,50

4,00

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

992,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,60

3,74

98,80

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

5,60

7.250,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,37

3,74

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

59,00

Kvaliteta javnih škola

5,83

4,78

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,93

5,33

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,87

2,70

Dostupnost znanstvenika i inženjera

4,23

3,70

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,80

3,74

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,77

3,28

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,53

3,89

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,30

2,39

Jačina konkurencije

3,67

5,04

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,67

3,35

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

104

HR027 KARLOVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

117,08

101,62

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

15.540,41

21.705,28

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

39,88

37,77

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,93

6,31

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

114,62

-679,81

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3,77

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

129,83

103,11

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

1,87

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

19,10

19,18

Kvantiteta lokalnih dobavljača

2,57

4,26

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

9,85

10,49

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,43

4,24

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,67

4,11

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,43

4,13

3,60

3,70

3,93 10

3,13

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

3,24

2,69

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,47

4,30

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

70,59

82,89

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

4,20

3,26

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

180,14

139,71

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,63

4,17

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

57,40

35,73

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

16,04

17,51

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,63

4,39

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

57,74

68,27

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

69.219,61

45.706,82

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

37,65

34,22

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

133,71

110,12

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

89,98

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,53

3,87

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,50

4,07

Odnosi između radnika i poslodavca

4,10

4,76

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

133,97

156,15

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

95,29

98,99

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

98,86

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,01

102,39

105

HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

106

Površina (km²)

2006.

4.468

Broj stanovnika

2009.

171.975

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

27,6

BDP (mil kn)

2007.

9.307

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Sisačko-moslovačke županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Sisačko-moslavačka županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-2

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

-1

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-5

Poslovno okruženje

-5

Poslovni sektor

-1

Sisačko-moslovačka Središnja i istočna Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Sisačko-moslovačke županije perceptivni indikatori

FINALNI

-3

Poslovno okruženje

-3

Poslovni sektor

-2

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Sisačko-moslovačka Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

107

HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

171.975

178.014

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

53,59

52,72

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-21,13

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

59,94

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

3,74

Povoljnost klimatskih uvjeta

4,00

-12,19

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,91

59,81

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,56

206,54

199,42

Troškovi rada

3,41

3,93

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,53

6,50

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

2,53

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

2,79

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,47

3,76

3,06

3,96

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

45,50

31,50

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

34,72

32,32

6,44

5,34

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,15

3,04

0,20

0,37

Kvaliteta željezničkih pruga

2,91

3,00

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

12,07

10,94

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

2,79

2,83

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

310,00

324,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

4,56

4,61

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1.561,85

1.482,47

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,68

4,07

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

6,24

6,10

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

2,53

3,09

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

9,18

13,20

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

2,91

3,59

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

508,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,44

3,07

120,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,97

7.105,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,47

3,09

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

46,00

Kvaliteta javnih škola

4,50

4,09

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,47

4,24

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

1,82

2,24

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,76

3,57

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,74

2,91

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,76

2,52

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,15

3,26

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,21

2,89

Jačina konkurencije

3,82

4,85

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,15

2,87

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

108

HR028 SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

116,50

96,90

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

11.574,75

19.785,17

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

52,11

42,17

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

4,09

8,19

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

-136,58

19,08

Ulaganje u istraživanje i razvoj

2,74

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

141,13

104,86

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

2,47

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

14,85

14,50

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,35

3,30

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

8,97

7,86

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,35

3,50

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,53

3,74

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

2,97

3,09

3,12

3,22

3,71 15

2,65

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-1,42

0,93

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

2,82

3,91

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

78,37

95,10

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

2,56

3,13

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

151,47

88,08

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,35

3,07

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

52,82

36,07

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

18,30

18,13

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,91

4,57

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

58,16

62,52

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

68.967,75

44.693,42

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

37,76

33,83

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

121,03

109,12

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

92,60

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,65

3,30

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

2,74

3,20

Odnosi između radnika i poslodavca

3,56

4,17

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

121,03

120,00

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

104,56

94,27

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

76,17

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,82

106,06

109

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

110

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

JADRANSKA HRVATSKA Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija

111

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR03 JADRANSKA HRVATSKA Površina (km²)

2006.

24.705

Broj stanovnika

2009.

1.468.921

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

14,3

BDP (mil kn)

2007.

101.641

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

Jadranska regija je i u 2010. godini po statističkim vrijednostima indikatora konkurentnosti bolja nego prema percepciji ispitanika, ali ovu regiju obilježavaju i značajne razlike u konkurentnosti pojedinih županija – od Istarske županije koja se i dalje nalazi na 3. mjestu do Ličko-senjske na 18. mjestu od svih županija u Hrvatskoj, dok se preostalih pet županija nalaze od 6. do 10. mjesta. Najveći izazov za ovu regiju i dalje ostaje kako pronaći zajedničke razvojne ciljeve koji mogu osigurati smanjivanje jaza u razvijenosti između pojedinih županija.

112

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti regije Jadranska Hrvatska - statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

JADRANSKA HRVATSKA Indikator STATISTIČKI

2010. R

2007. 1

Ekonomski rezultati - dinamika

Razlika

9 13

-1

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Obrazovanje

Ekonomski rezultati - razina

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-1

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti regije Jadranska Hrvatska perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

7,0 6,0 5,0 4,0

Lokalna uprava

3,0

Fizička infrastruktura

2,0 1,0

Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

113

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska - statistički indikatori Demografija, zdravlje i kultura

0 1 2 3 4 5 6 7

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Investicije i poduzetnička dinamika

Razvijenost Ekonomski poduzetništva rezultati - razina

Demografija, zdravlje i kultura

Ekonomski rezultati dinamika

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Primorsko-goranska županija 3

0 1 2 3 4 5 6 7

4 7 6

3 7

2 5

Razvijenost poduzetništva

Ekonomski rezultati - razina

Ekonomski rezultati dinamika

Istarska županija 1

1 7

Zadarska županija 0 1 2 3 4 5 6 7

Investicije i poduzetnička dinamika

Splitsko-dalmatinska županija 2

Ličko-senjska županija 0 1 2 3 4 5 6 7

Poslovna infrastruktura

Dubrovačko-neretvanska županija 4

3 5

Šibensko-kninska županija 1 6

1 7

STATISTIČKI INDIKATORI Poslovni okruženje Demografija, zdravlje i kultura

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovni sektor Poslovna infrastruktura

Investicije i poduzetnička dinamika

Razvijenost poduzetništva

Ekonomski rezultati - razina

Ekonomski rezultati - dinamika

Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija 114

u prvih 7 županija

u zadnjih 7 županija

u sredini

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Usporedba županija u regiji Jadranska Hrvatska - perceptivni indikatori Lokacijske prednosti

0 1 2 3 4 5 6 7

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Financijsko Obrazovanje tržište i lokalna konkurencija

Tehnologija, inovativnost

Klasteri

Marketing i menadžment

Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Primorsko-goranska županija 3

3 5

1 7

1 6

Marketing i menadžment

Dubrovačko-neretvanska županija

0 1 2 3 4 5 6 7

Zadarska županija 1

Klasteri

Istarska županija

0 1 2 3 4 5 6 7

Tehnologija, inovativnost

Ličko-senjska županija 2

Financijsko Obrazovanje tržište i lokalna konkurencija

Splitsko-dalmatinska županija

0 1 2 3 4 5 6 7

Vladavina prava

Šibensko-kninska županija 2 6

5 7

PERCEPTIVNI INDIKATORI Poslovno okruženje Lokacijske prednosti

Lokalna uprava

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Poslovni sektor Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Tehnologija, inovativnost

Klasteri

Marketing i menadžment

Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija Zadarska županija Šibensko-kninska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija Dubrovačko-neretvanska županija u prvih 7 županija

u zadnjih 7 županija

u sredini

115

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

1.468.921

1.448.279

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

55,0

53,2

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

9,1

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

88,5

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,91

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,46

21,8

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,34

86,3

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,34

252,9

245,4

Troškovi rada

3,60

6,3

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,47

10,9

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,59

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,71

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,28

3,30

3,69

4,14

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

2010.

Lokalna uprava

57,2

42,8

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

47,1

45,4

8,9

6,4

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,87

3,30

11,8

10,3

Kvaliteta željezničkih pruga

2,98

2,49

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

9,8

7,2

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

4,19

4,44

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

299,5

342,0

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

3,86

4,72

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

3.719,8

4.256,6

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,48

5,07

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

5,7

5,5

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,58

3,47

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

18,4

11,2

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,35

3,27

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

1.130,7

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,99

3,46

135,2

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,99

16.208,1

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,82

2,81

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

103,0

Kvaliteta javnih škola

4,60

4,45

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,26

5,14

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,62

3,01

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,59

3,81

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,16

3,01

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,17

3,21

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,29

3,19

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,23

2,47

Jačina konkurencije

4,13

4,87

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,11

3,31

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

116

HR03 JADRANSKA HRVATSKA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

120,7

110,8

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

34.454,5

38.990,3

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

30,8

31,6

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

8,2

12,0

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

1.955,7

1.204,1

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3,24

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

142,2

114,2

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

3,03

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

29,8

27,0

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,86

4,35

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

12,9

12,7

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,64

4,32

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,42

3,74

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,73

3,57

3,46

3,53

3,89 2

2,87

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-1,0

2,0

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,39

3,85

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

53,0

72,9

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,51

2,97

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

195,2

151,6

Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,85

3,86

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

69,5

47,4

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

10,2

11,9

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,09

4,47

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

46,2

52,4

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

70.128,1

47.859,7

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

39,0

36,8

Marketing i menadžment

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,77

3,46

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,57

3,31

Odnosi između radnika i poslodavca

4,20

4,42

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

127,7

137,1

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

101,8

100,0 117,6

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

118,7

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

98,2

91,5

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

75,5

174,8

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,5

103,7

117

HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

118

Površina (km²)

2006.

3.588

Broj stanovnika

2009.

304.228

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

10,8

BDP (mil kn)

2007.

24.987

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Primorsko-goranske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Primorsko-goranska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-2

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

-2

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-4

Poslovno okruženje

-3

Poslovni sektor

-1

Primorsko-goranska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Primorsko-goranske županije perceptivni indikatori

FINALNI

-1

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

-2

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Primorsko-goranska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

119

HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

304.228

298.531

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

57,69

55,71

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

5,63

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

72,60

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

5,38

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,38

-5,52

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,24

68,69

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

2,83

337,65

327,27

Troškovi rada

3,38

6,54

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,55

13,30

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,59

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,69

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,55

3,49

3,66

4,36

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

64,24

46,81

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

53,57

46,09

9,47

6,49

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

4,24

3,80

9,96

3,23

Kvaliteta željezničkih pruga

3,31

3,02

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

5,87

4,42

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

4,17

4,24

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

272,00

382,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

2,55

3,42

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

4.162,34

2.430,90

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

5,34

5,22

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

3,92

3,93

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,59

3,69

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

5,35

2,91

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,38

3,56

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

297,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,76

3,22

138,29

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,55

15.950,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,90

3,53

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

165,00

Kvaliteta javnih škola

5,03

4,89

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,00

5,51

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,97

3,40

Dostupnost znanstvenika i inženjera

4,07

3,98

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,14

3,47

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,90

3,24

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,24

2,84

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,07

2,53

Jačina konkurencije

4,07

5,02

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,59

3,49

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

120

HR031 PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

118,21

107,56

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

40.159,10

44.921,16

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

34,14

39,75

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

7,89

9,58

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

2.654,91

1.331,54

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3,10

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

130,35

111,53

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

3,10

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

34,81

31,19

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,79

4,24

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

15,37

15,69

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,41

4,29

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,28

3,78

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,69

3,49

3,14

3,73

3,72 11

3,07

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

0,53

2,87

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,69

4,07

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

61,90

80,60

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,86

2,98

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

159,20

114,07

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,17

4,18

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

82,00

56,28

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

8,49

9,53

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,93

4,53

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

47,31

50,72

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

74.560,74

50.916,11

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

43,52

42,13

125,44

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,72

3,76

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,41

3,76

Odnosi između radnika i poslodavca

4,66

4,62

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

128,93

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

101,33

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

130,32

152,77

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

103,10

91,63

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

76,67

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

105,27

102,05

121

HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

122

Površina (km²)

2006.

5.353

Broj stanovnika

2009.

49.924

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

17,7

BDP (mil kn)

2007.

3.017

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Ličko-senjske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Ličko-senjska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-1

Poslovno okruženje

-3

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ličko-senjska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Ličko-senjske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Ličko-senjska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

123

HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

49.924

51.722

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

51,16

50,30

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

-10,22

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

47,17

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,11

Povoljnost klimatskih uvjeta

4,67

2,67

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

3,81

50,14

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,22

168,06

146,94

Troškovi rada

3,19

4,68

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

3,85

5,64

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,56

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,74

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,44

3,95

4,15

4,26

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

44,70

27,05

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

44,36

31,76

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

6,40

5,51

Opća infrastruktura

3,85

3,12

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

0,41

0,01

Kvaliteta željezničkih pruga

3,04

2,56

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

28,51

22,29

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

1,96

3,42

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

261,00

237,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

1,67

3,37

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1.746,65

2.364,56

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,22

4,42

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

2,62

2,68

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

4,04

3,51

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

24,40

10,79

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,22

4,21

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

164,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,41

3,19

70,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

5,30

9.425,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

5,41

3,23

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

205,00

Kvaliteta javnih škola

4,48

4,12

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

3,96

4,21

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

2,19

1,67

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,59

2,88

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,85

2,37

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,96

2,05

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,96

3,28

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,67

2,35

Jačina konkurencije

3,59

4,19

Kupci i donošenje odluka o kupovini

2,48

2,56

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

124

HR032 LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

121,19

107,28

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

17.624,99

152.428,02

Investicije i poduzetnička dinamika

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010. RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,15

3,70

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,11

2,58

2,65

2,00

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

17,96

17,61

Faktori konkurentnosti poduzeća

2,59

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

13,23

15,37

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

3,37

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

139,07

83,44

Ulaganje u istraživanje i razvoj

2,15

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

140,02

109,98

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

2,33

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

23,81

22,20

Kvantiteta lokalnih dobavljača

2,96

3,88

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

7,40

7,00

Kvaliteta lokalnih dobavljača

2,85

3,86

Razvijenost poduzetništva

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

2,09

1,40

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

2,59

3,21

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

46,71

64,95

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

2,52

2,33

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

122,32

87,03

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,26

2,81

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

58,96

61,37

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

12,09

13,47

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,48

4,67

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

51,81

54,83

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

71.699,37

43.736,26

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

34,45

31,17

201,43

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,70

3,63

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

2,67

3,51

Odnosi između radnika i poslodavca

4,52

4,65

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

77,30

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

100,93

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

107,40

105,86

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

90,82

105,30

94,00

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

90,77

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

106,70

125

HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

126

Površina (km²)

2006.

3.646

Broj stanovnika

2009.

175.682

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

16,5

BDP (mil kn)

2007.

10.126

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Zadarske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Zadarska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-2

Poslovno okruženje

-5

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Zadarska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Zadarske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Zadarska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

127

HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

175.682

170.796

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

53,48

51,74

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

21,82

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

97,12

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

6,55

Povoljnost klimatskih uvjeta

6,93

52,39

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,83

97,62

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

4,34

220,51

220,73

Troškovi rada

4,66

5,13

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

4,62

9,32

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

4,07

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

4,10

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,76

3,05

4,00

4,02

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

45,25

35,43

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

45,20

41,96

7,19

5,57

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

5,31

4,61

0,02

1,61

Kvaliteta željezničkih pruga

5,14

2,30

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

15,79

10,44

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

5,62

4,86

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

262,00

320,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

5,69

4,77

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

2.761,81

5.407,62

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

6,28

5,11

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

0,57

0,30

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

2,93

3,77

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

23,87

21,25

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,93

2,98

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

350,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,17

3,82

135,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

5,59

13.050,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

4,97

2,30

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

110,00

Kvaliteta javnih škola

5,90

4,39

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

5,86

5,14

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,14

2,89

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,86

3,59

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,17

3,34

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,79

3,77

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

1,38

3,25

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

1,38

2,18

Jačina konkurencije

4,55

4,86

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,24

3,34

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

128

HR033 ZADARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

127,83

111,05

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

25.934,77

39.414,76

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

31,33

22,30

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

12,43

12,53

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

2.831,96

2.131,28

Ulaganje u istraživanje i razvoj

4,07

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

152,77

116,11

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

2,93

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

30,00

26,79

Kvantiteta lokalnih dobavljača

5,07

4,09

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

9,98

9,55

Kvaliteta lokalnih dobavljača

4,69

4,20

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

2007.

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,83

3,34

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

4,24

4,25

3,83

3,39

4,93 8

3,20

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-2,75

1,49

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,38

3,98

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

45,92

69,17

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,14

2,82

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

195,79

174,03

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,10

4,23

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

58,54

38,16

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

10,68

12,78

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

5,14

4,23

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

49,96

53,75

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

67.453,48

44.945,09

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

34,94

32,71

145,49

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,59

3,75

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,07

3,61

Odnosi između radnika i poslodavca

4,83

4,36

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

130,49

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

106,36

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

99,75

112,06

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

96,74

89,64

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

71,98

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

109,89

105,48

129

HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

130

Površina (km²)

2006.

2.984

Broj stanovnika

2009.

114.122

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

19,0

BDP (mil kn)

2007.

6.544

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Šibensko-kninske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Šibensko-kninska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-2

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

-5

Šibensko-kninska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Šibensko-kninske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

-2

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Šibensko-kninska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

131

HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

114.122

113.972

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

52,29

50,68

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

4,94

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

66,30

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

6,06

Povoljnost klimatskih uvjeta

6,03

32,37

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,58

64,05

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

4,61

221,38

222,86

Troškovi rada

4,36

5,05

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,82

8,04

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,55

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,52

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,27

3,33

3,21

4,11

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

56,45

35,99

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

46,67

48,34

9,29

6,82

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,21

2,44

0,94

0,81

Kvaliteta željezničkih pruga

3,33

3,27

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

18,29

10,70

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

3,76

4,69

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

286,00

341,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

2,88

4,24

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1.442,32

1.454,74

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,15

4,69

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

7,32

7,37

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

2,64

3,40

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

70,02

50,28

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,12

3,71

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

2.084,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,61

3,27

135,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,36

11.600,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,52

2,80

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

107,00

Kvaliteta javnih škola

4,30

4,20

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

3,76

4,53

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,64

2,69

Dostupnost znanstvenika i inženjera

2,67

3,58

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,24

2,49

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,64

2,82

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,64

3,33

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,33

2,67

Jačina konkurencije

3,30

4,36

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,21

2,69

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

132

HR034 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

124,12

108,63

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

21.367,91

25.268,71

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

24,32

33,81

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

12,57

10,05

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

380,34

145,74

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3,12

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

154,68

115,43

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

2,27

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

23,77

22,84

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,33

4,36

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

9,60

8,63

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,00

4,40

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

2,97

3,33

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,24

3,73

3,03

3,33

3,30 13

2,80

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-5,78

1,17

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

2,58

3,53

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

47,89

62,12

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,03

3,02

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

150,65

107,04

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

2,85

3,27

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

57,21

34,87

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

11,95

15,39

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,79

4,18

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

42,95

53,69

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

69.205,35

43.982,81

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

34,37

31,13

147,23

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,33

3,78

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,21

3,16

Odnosi između radnika i poslodavca

4,39

5,02

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

134,90

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

112,20

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

127,15

266,53

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

93,47

81,39

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

100,43

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

110,58

107,35

133

HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

134

Površina (km²)

2006.

4.540

Broj stanovnika

2009.

482.501

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

17,9

BDP (mil kn)

2007.

28.220

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Splitsko-dalmatinske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Splitsko-dalmatinska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-1

Poslovno okruženje

-5

Poslovni sektor

Splitsko-dalmatinska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Splitsko-dalmatinske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

-5

Poslovni sektor

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Splitsko-dalmatinska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

135

HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

482.501

476.596

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

54,42

52,59

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

3,62

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

106,02

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,47

Povoljnost klimatskih uvjeta

5,57

22,20

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

2,63

110,72

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,33

241,97

230,38

Troškovi rada

3,50

6,35

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,87

11,57

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,10

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,53

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,13

3,33

3,50

3,94

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

55,35

45,17

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

46,36

49,72

9,58

6,91

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

3,23

2,69

41,16

29,37

Kvaliteta željezničkih pruga

2,53

2,60

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

9,29

7,41

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

4,27

4,69

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

349,00

375,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

4,23

5,67

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

6.586,51

8.336,62

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

4,40

5,35

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

8,05

7,78

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,70

3,42

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

13,52

6,71

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

3,03

2,81

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

1.553,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

3,90

3,33

138,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,93

18.125,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,27

2,38

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

60,00

Kvaliteta javnih škola

4,03

4,29

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

3,97

5,35

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

3,17

3,00

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,83

3,92

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

2,87

2,77

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,73

3,15

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,17

3,38

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

1,97

2,44

Jačina konkurencije

4,07

4,83

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,17

3,25

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

136

HR035 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

120,53

104,54

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

27.202,14

28.727,36

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

29,80

33,46

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

5,98

11,94

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

1.303,57

1.148,70

Ulaganje u istraživanje i razvoj

2,80

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

142,45

113,48

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

2,73

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

25,20

22,12

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,53

4,56

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

11,88

11,58

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,93

4,27

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,77

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,77

3,44

3,83

3,38

4,10 17

2,52

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-0,33

1,21

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,33

3,69

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

56,25

80,18

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,30

2,88

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

162,68

123,21

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

3,57

3,63

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

58,71

38,54

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

12,80

15,37

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,10

4,40

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

48,94

54,19

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

69.301,41

46.796,44

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

36,21

33,99

138,54

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

3,70

3,17

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,40

2,60

Odnosi između radnika i poslodavca

3,60

4,04

Ekonomski rezultati - dinamika Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

133,82

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

102,40

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

125,04

102,77

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

96,02

91,83

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

81,08

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,85

105,09

137

HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

138

Površina (km²)

2006.

2.813

Broj stanovnika

2009.

214.991

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

7,1

BDP (mil kn)

2007.

19.467

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Istarske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Istarska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

-4

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

-4

Istarska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Istarske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

-4

Poslovni sektor

-2

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Istarska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

139

HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

214.991

211.632

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

57,22

55,11

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

16,01

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

88,53

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

4,21

Povoljnost klimatskih uvjeta

3,46

36,37

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

4,04

77,74

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

3,46

230,67

233,90

Troškovi rada

3,54

6,76

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

4,46

9,81

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

4,18

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,79

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

3,00

2,98

4,21

4,14

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

71,82

50,65

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

41,30

36,62

7,29

4,88

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

Opća infrastruktura

4,21

3,68

0,75

0,32

Kvaliteta željezničkih pruga

2,61

1,73

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

5,42

3,88

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

3,18

4,00

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

302,00

329,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

3,32

4,43

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

379,55

99,70

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

3,07

5,39

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

4,86

4,73

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

4,21

3,20

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

19,48

9,66

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

2,89

3,05

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

2.002,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,18

3,66

138,29

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

3,11

15.587,50

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,82

3,07

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

100,00

Kvaliteta javnih škola

4,07

4,32

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

2,57

4,75

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

4,04

2,64

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,14

3,68

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,68

3,14

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

3,93

3,57

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

3,11

3,09

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

3,39

2,77

Jačina konkurencije

4,36

5,30

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,68

3,50

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

140

HR036 ISTARSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

120,74

118,45

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

57.370,61

40.263,28

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

33,79

35,78

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

7,05

13,42

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

2.732,45

990,52

Ulaganje u istraživanje i razvoj

4,18

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

148,87

118,26

Klasteri Raširenost klastera po različitim djelatnostima

4,25

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

39,54

39,58

Kvantiteta lokalnih dobavljača

4,25

4,50

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

16,36

16,31

Kvaliteta lokalnih dobavljača

2,86

4,73

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

2,96

4,11

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,71

3,89

3,25

4,23

3,14 6

3,48

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

0,50

2,70

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,36

4,02

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

54,99

71,16

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

4,39

3,45

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

305,97

258,20

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,04

4,27

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

91,43

66,34

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

5,48

5,55

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

3,00

4,66

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

29,90

40,45

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

68.250,18

49.807,03

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

45,68

43,29

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

121,55

134,08

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

98,24

106,59

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

4,11

3,50

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

3,61

3,59

Odnosi između radnika i poslodavca

3,86

4,45

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

109,50

106,21

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

115,83

102,18

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

70,06

111,51

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,18

102,60

141

HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

142

Površina (km²)

2006.

1.781

Broj stanovnika

2009.

127.473

Stopa nezaposlenosti (%)

2009.

13,1

BDP (mil kn)

2007.

9.280

Rang konkurentnosti

Rang kvalitete poslovnog okruženja

Rang kvalitete poslovnog sektora

HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Profil konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije statistički indikatori

Usporedba RIK 2010 i RIK 2007*

Demografija, zdravlje i kultura

Dubrovačko-neretvanska županija Indikator STATISTIČKI

Ekonomski rezultati - dinamika

2010.

2007.

Razlika

-2

Poslovno okruženje

-1

Poslovni sektor

-5

Ekonomski rezultati - razina

Obrazovanje

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Razvijenost poduzetništva

PERCEPTIVNI

Poslovno okruženje

-3

Poslovni sektor

Dubrovačko-neretvanska Jadranska Hrvatska

Poslovna infrastruktura Investicije i poduzetnička dinamika

Profil konkurentnosti Dubrovačko-neretvanske županije perceptivni indikatori

FINALNI

Poslovno okruženje

-2

Poslovni sektor

-1

Lokacijske prednosti Marketing i menadžement

Dubrovačko-neretvanska Prosjek RH

Lokalna uprava

R = rang *usporedba je samo indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini

Klasteri

Fizička infrastruktura

1 Tehnologija, inovativnost

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Vladavina prava Obrazovanje

143

HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNO OKRUŽENJE A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Procjena broja stanovnika (2009., 2006.)

127.473

125.030

Udjel stanovništva 25-64 u populaciji (2009., 2001.)

52,86

51,46

Migracijski saldo ((2007. - 2009.) / 2009; (2002.-2006.)/2006)

20,37

Vitalni indeks (živorođeni/umrli) (zbroj 2007. - 2009.; (2002.-2006.)/2006.)

109,24

Doktori medicine per capita (2008., 2006.)

Udjel osoba s višom školom u populaciji 25-64 (2001.) Udjel osoba s visokom školom u populaciji 25-64 (2001.)

2010. RANG

VRIJEDNOST

Povoljnost zemljopisnog položaja

3,68

Povoljnost klimatskih uvjeta

6,39

17,48

Cijene poslovnih prostora i zemljišta

1,71

99,58

Troškovi poslovanja (cijene komunalnih usluga i gradnje)

1,93

235,11

221,55

Troškovi rada

2,61

7,49

Povjerenje javnosti u financijsko poštenje političara

2,71

11,28

Ponašanje javnih dužnosnika pri donošenju odluka

Učinak ilegalnih plaćanja na poslovanje poduzeća

Kvaliteta usluga koju lokalna uprava pruža poduzetnicima

3,89

Kvaliteta komunikacija i suradnja tijela lokalne samouprave i poduzetnika

3,89

Demografija, zdravlje i kultura

2007. RANG

VRIJEDNOST

2,96

3,35

3,46

4,49

Lokacijske prednosti

Obrazovanje

Uključenost u predškolsko obrazovanje / populacija 0-4 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

Lokalna uprava

51,48

38,61

Upisani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008./2009.; 2005./2006.)

49,33

48,66

Diplomirani studenti / stanovništvo 20-24 godine (2008.; 2005.)

10,59

7,79

Opća infrastruktura

3,43

2,81

Uporabljen otpad / ukupna količina (2006.; 2004.)

2,09

0,46

Kvaliteta željezničkih pruga

1,21

1,63

Udjel pomoći u ukupnim prihodima jlps (2009.; 2006.)

12,77

8,66

Kvaliteta dostupnih lučkih objekata i vodenih putova

4,93

4,37

Broj riješenih predmeta po sucu (2009.; 2006.)

299,00

271,00

Povezanost zrakoplovnog prometa s inozemstvom

5,75

5,67

Broj neriješenih ZK predmeta per capita (2009.; 2007.)

1.578,37

1.864,35

Kvaliteta opskrbe električnom energijom

2,96

3,65

Prosječna stopa prireza u županiji (2010.; 2007.)

8,96

8,77

Udio sive ekonomije u poslovnim aktivnostima

3,61

3,28

Površina poduzetničkih zona per capita (2007.; 2006)

10,18

2,06

Kvaliteta pravnog okvira za rješavanje sporova

4,29

4,28

Broj zaposlenih u poduzetničkim zonama (2007.)

663,00

Komunalne naknade za poslovni objekt, I. zona (najviša tarifa; kn/m3) (2010.)

Zaštita vlasničkih prava (uključujući i financijsku imovinu)

4,50

4,00

138,00

Cijena stanova u županijskom središtu, po m2

Trošak koji organizirani kriminal uzrokuje poduzećima

4,54

21.750,00

Nezavisnost sudstva od političkih utjecaja

3,79

2,84

Udaljenost aerodroma (km), Dubrovnik, Split +50, Pula, Zadar +100

70,00

Kvaliteta javnih škola

5,07

4,63

Kvaliteta nastave matematike i prirodnih znanosti u školama

4,79

5,07

Kvaliteta škola za menadžere i poslovnih škola

5,07

3,81

Dostupnost znanstvenika i inženjera

3,14

4,07

Ulaganje u obrazovanje i razvoj zaposlenika

3,46

2,91

Dostupnost izvora financiranja za poduzeća

2,89

2,86

Lakoća kreditiranja samo na osnovi dobrog poslovnog plana i bez jamstva

2,18

3,19

Pristup poduzetnika s inovativnim, ali rizičnim projektima, kapitalu

2,54

2,23

Jačina konkurencije

4,46

4,70

Kupci i donošenje odluka o kupovini

3,11

3,63

Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovna infrastruktura

Fizička infrastruktura

Vladavina prava

Obrazovanje

Financijsko tržište i lokalna konkurencija

144

HR037 DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

POSLOVNI SEKTOR A. STATISTIČKI INDIKATORI

2010.

2007.

B. PERCEPTIVNI INDIKATORI

2010.

RANG

VRIJEDNOST

RANG

VRIJEDNOST

Aktivne pravne osobe - dinamika (2008./2006.; 2005./2003.)

119,53

128,21

Ukupne investicije prema lokaciji objekata per capita1

40.014,58

26.074,31

Udjel investicija u opremu u ukupnim investicijama prema lokaciji objekta2

25,51

31,11

Faktori konkurentnosti poduzeća

Investicije u novu dugotrajnu imovinu MSP / ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

10,96

16,44

Djelatnosti izvozno orijentiranih poduzeća

Inozemna izravna ulaganja (000 EUR) per capita (2005.-2009.; 2000.-2007.)

2.359,24

1.634,53

Ulaganje u istraživanje i razvoj

3,00

Broj MSP-a per capita - dinamika (2009./2004.; 2006./2004.)

142,62

112,82

Raširenost klastera po različitim djelatnostima

2,96

Obrt i slobodna zanimanja per capita (2008.; 2005.)

26,87

20,63

Kvantiteta lokalnih dobavljača

3,75

4.07

Broj zaposlenih MSP per capita (2009.; 2006.)

14,19

14,16

Kvaliteta lokalnih dobavljača

3,82

4.16

Investicije i poduzetnička dinamika

RANG

VRIJEDNOST

2007. RANG

VRIJEDNOST

Tehnologija i inovativnost

Razvijenost poduzetništva

Ostvarivanje tehnološkog razvoja

3,14

3.86

Primjena tehnologije u proizvodnim procesima

3,68

3.12

3,43

3.19

4,04 16

2.65

Klasteri

(Dobit razdoblja - gubitak razdoblja) MSP/ukupni prihodi MSP (2009.; 2006.)

-6,80

1,45

Dostupnost specijaliziranih IR usluga

3,96

4.07

Ukupni prihodi MSP / stanje imovine MSP (2009.; 2006.)

35,88

51,93

Suradnja poduzeća sa sveučilištima i institutima na području IR aktivnosti

3,32

2.93

Bruto dodana vrijednost po zaposlenom u industriji (2008.; 2004.)

171,00

112,45

Marketing i menadžment Kvaliteta marketinga u poduzećima

4,57

3.74

BDP per capita (1000kn/stan) (2007.; 2004.)

73,67

45,86

Nezaposlene osobe/stanovništvo 25-64 (2009.; 2006.)

9,92

11,82

Provođenje plasmana proizvoda i usluga iz županije na hrvatskom tržištu i izvozu

4,93

4.81

Nezaposleni 12 mjeseci i više / ukupno nezaposleni (2009.; 2006.)

42,10

53,06

Ekonomski rezultati - razina

Bruto plaće po zaposlenom (2008.; 2006.)

68.425,15

47.344,43

Broj zaposlenih ukupno per capita (2008.; 2006.)

38,99

36,82

Indeks BDP-a (2007./2004.; 2004./2001.)

141,25

137,13

Broj zaposlenih u malim i srednjim poduzećima (2009./2007.)

98,44

Spremnost delegiranja autoriteta podređenima u poduzeću

4,25

3.09

Položaji višeg menadžmenta (rođaci vs. profesionalni menadžeri)

4,46

4.12

Odnosi između radnika i poslodavca

4,86

4.72

Ekonomski rezultati - dinamika

Izvoz (2008./2006., 2005./2003.)

134,47

177,48

Nezaposlene osobe (2009./2007.; 2006./2004.)

95,11

91,38

Dobit prije oporezivanja u MSP (2009./2007.)

59,85

Broj zaposlenih ukupno (2008./2006.; 2006./2004.)

107,95

104,80

145

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

146

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Metodologija istra탑ivanja

147

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

148

Metodologija istraživanja

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Metodologija istraživanja Metodološki pristup istraživanju regionalne konkurentnosti uvelike se oslanja na metode dvaju vodećih prikaza konkurentnosti zemalja: Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Za polazište analize anketnih indikatora uzet je Indeks poslovne konkurentnosti WEF-a, a za analizu statističkih indikatora u znatnoj mjeri koristila se metodologija izračuna Indeksa svjetske konkurentnosti IMD-a. Oba indeksa polaze od shvaćanja da se bogatstvo stvara prvenstveno na razini poduzeća te da poduzeće posluje u okruženju koje ili potiče ili otežava njegovu sposobnost konkurentnog poslovanja.

Istraživanje konkurentnosti hrvatskih regija (NUTS2) i županija (NUTS3) provedeno je analizom kvantitativnih (statističkih) i kvalitativnih (perceptivnih) podataka, u dva segmenta kvalitete poslovanja – poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju. Regionalni indeks konkurentnosti, odnosno rang konkurentnosti županija i regija, definiran je ponderiranjem (vaganjem) perceptivnog i statističkog ranga. Ponder od 1/3 dodijeljen je perceptivnom, a ponder 2/3 statističkom rangu.

Ukupni rezultati dobiveni primjenom analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka o poslovnom sektoru (poduzeća) i poslovnom okruženju čine podindekse konkurentnosti. Statistički podindeks sastoji se od 8 stupova, a anketni od 9 stupova konkurentnosti. Osam stupova u sklopu statističkog podindeksa izrađeno je temeljem 123 „čvrsta“ indikatora, a devet stupova u sklopu anketnog podindeksa temeljem 68 anketnih indikatora, za svaku županiju i regiju.

Model regionalnog indeksa konkurentnosti Stupovi konkurentnosti

Indeks poslovne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma polazeći od mikroekonomskog pristupa oslanja se gotovo isključivo na anketne podatke i temelji se na dvama podindeksima: kvaliteti poslovnog sektora i kvaliteti poslovnog okruženja. Ovaj indeks je Svjetski gospodarski forum koristio do 2008. godine. Više vidjeti na: www.weforum.org Indeks svjetske konkurentnosti IMD-a jest ljestvica zemalja najutjecajnijih u svjetskom gospodarstvu te zemalja u razvoju s raspoloživom međunarodno usporedivom statistikom, a objavljuje se neprekidno od 1989. godine. Indeks se kreira prema statističkim pokazateljima, koji čine oko 2/3 «težine» konačnog rangiranja te anketi poduzetnika, a sastoji se od 20 podfaktora, svaki s jednakim ponderom (5%), svrstanih u 4 osnovna faktora konkurentnosti: ekonomska uspješnost, efikasnost vlade, poslovna efikasnost, infrastruktura. Više vidjeti na: www.imd.ch/wcc

1. Demografija, zdravlje i kultura 2. Obrazovanje 3. Osnovna infrastruktura i javni sektor

Poslovno okruženje

4. Poslovna infrastruktura 5. Investicije i poduzetnička dinamika 6. Razvijenost poduzetništva 7. Ekonomski rezultati – razina

Statistički inidikatori (2/3)

Poslovni sektor

8. Ekonomski rezultati – dinamika

Regionalni indeks konkurentnosti

1. Lokacijske prednosti 2. Lokalna uprava 3. Infrastruktura 4. Vladavina prava

Poslovno okruženje

5. Obrazovanje 6. Financijsko tržište i lokalna konkurencija

Perceptivni indikatori (1/3)

7. Tehnologija i inovativnost 8. Klasteri 9. Marketing i menadžment

Poslovni sektor 149

Metodologija istraživanja

Stupovi konkurentnosti računati su kao jednostavni prosjeci rangiranih vrijednosti pripadajućih indikatora, a podindeksi kao jednostavni prosjeci pripadajućih stupova konkurentnosti. Na kraju je izračunat Regionalni indeks konkurentnosti kao ponderiran prosjek standardiziranih varijabli s obzirom na to da su različitih statističkih obilježja. Tako izračunat Regionalni indeks konkurentnosti informativnog je karaktera i uputno je pri analizama i interpretacijama istodobno koristiti anketne i statističke podindekse te izvorne indikatore, koji tek u cjelini daju vjernu sliku prednosti i nedostataka u pogledu konkurentnosti županija i regija Hrvatske.

Osnovne metodološke razlike izračuna Regionalnog indeksa konkurentnosti 2007. i 2010. Usporedba konačnih rangova konkurentnosti hrvatskih županija prema ovom istraživanju s rangovima u sklopu istraživanja „Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007.“ samo je indikativna zbog manjih promjena u metodologiji izračuna u 2010. godini: - na razini statističkih indikatora – pojedini su indikatori redefinirani i uvedeni su novi indikatori, sukladno raspoloživosti podataka; - na razini perceptivnih indikatora – pojedini su indikatori redefinirani i uvedeni su novi indikatori iz stupova lokacijskih prednosti i kvalitete lokalne uprave; - u 2007. godini korišteni su ponderi za pojedina anketna pitanja, a u 2010. godini računati su jednostavni prosjeci na razini 9 stupova (6 za okruženje i 3 za poslovni sektor);

150

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

- u 2007. godini korišteni su eksplicitni ponderi za priznavanje veće važnosti poslovnog okruženja nego poslovnog sektora, a u 2010. veće je značenje uračunato implicitno – putem većeg broja stupova okruženja (2/3); - u 2007. godini podjednako su značenje u konačnoj ocjeni konkurentnosti imali perceptivni i statistički indikatori, a u 2010. godini veće značenje (2/3) dodijeljeno je statističkim indikatorima.

1. Statistička (kvantitativna) analiza Kvantitativna analiza temelji se na metodologiji IMD-a, koji koristi jednostavne prosjeke indikatora konkurentnosti za izračun podfaktora i faktora te njihove prosjeke za izračun konačnog indeksa konkurentnosti pri čemu je osnovna razlika to što je preračunavanje vrijednosti indikatora na razinu podindeksa obavljeno korištenjem njihovih rangiranih vrijednosti, a ne standardiziranih vrijednosti kao kod IMD-a. U statističkoj (kvantitativnoj) analizi korišteno je 640 statističkih podataka, a osnovni kriteriji za odabir podataka bili su pouzdanost, mjerodavnost te usporedivost. Potom su iz statističkih podataka kreirana 123 indikatora od kojih su pojedini statički (na godišnjoj razini), a neki prikazuju višegodišnje trendove. Većina indikatora iskazana je s obzirom na procijenjeni broj stanovnika, koji je znatno pouzdaniji nazivnik od BDP-a. Izvori su statističkih podataka Državni zavod za statistiku, FINA, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatska narodna banka, Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo financija, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo pravosuđa, Hrvatska udruga poslodavaca i Institut za javne financije.

Statistički stupovi i indikatori poslovnog okruženja Demografija, zdravlje i kultura Na temelju deset indikatora pokušalo se prikazati osnovne podatke o stanovništvu (procjena broja stanovnika 2009., udio stanovnika u dobnoj skupini od 25 do 64 godine te mlađih od 25 godina u ukupnom stanovništvu, migracijski saldo 2006.– 2009. i vitalni indeks), o zdravstvenim (broj doktora medicine, farmaceuta i zubnih terapeuta na broj stanovnika) i kulturološkim uvjetima u pojedinoj županiji (posjetitelji kinematografa, korisnici narodnih knjižnica i aktivni članovi udruga). Obrazovanje Kvaliteta obrazovanosti stanovništva mjerena je udjelom stanovništva prema završenom obrazovnom stupnju u ukupnom stanovništvu u dobi od 25 do 64 godine, brojem djece uključene u predškolsko obrazovanje i omjerom upisanih i diplomiranih studenata. Bitno je istaknuti da su uzeti podaci za više godina i da se mjerila dinamika tih indikatora (relevantne godine za podatke variraju, od 2001. do 2009.). Osnovna infrastruktura i javni sektor Uz podatke o gustoći državnih, lokalnih i županijskih cesta za ocjenu kvalitete infrastrukture uzeti su u obzir napori koji se ulažu u zaštitu okoliša (ukupna količina otpada, uporabljen otpad, investicije i tekući izdaci za zaštitu okoliša). Usporedba javnog sektora provedena je na temelju svih stavaka prihoda jedinica lokalnih i područnih samouprava (porezi i prirezi), broja sudaca, broja riješenih predmeta po sucu, broja neriješenih zemljišnoknjižnih predmeta, broja dana potrebnih za zemljišnoknjižnu uknjižbu, mjeseci zaostataka, rješavanja u sedam dana. Također je uzet u obzir broj počinitelja kaznenih djela.

Metodologija istraživanja

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Poslovna infrastruktura

2. Perceptivna (kvalitativna) analiza

Poslovna infrastruktura uspoređivana je s pomoću broja registriranih osobnih, teretnih i radnih vozila, broja i površine poduzetničkih zona; broja zaposlenih u poduzetničkim zonama, komunalne naknade za poslovni objekt, udjela kamiona i tegljača s normom EURO5 u ukupnom broju licenciranih vozila te cijene stanova i udaljenosti od aerodroma.

Kvalitativna analiza odnosno korištenje podataka dobivenih istraživanjem mišljenja gospodarstvenika u ekonomskim analizama sve se češće koristi zbog nekoliko razloga. Osim što omogućuje prikupljanje jedinstvenih podataka, koji nisu dostupni kao statistički podaci, kvalitativna analiza obuhvaća procjenu koju daju osobe s relevantnim znanjima o pojedinim važnim elementima konkurentnosti koji nisu izravno mjerljivi putem statističkih pokazatelja.

Statistički stupovi i indikatori poslovnog sektora Investicije i poduzetnička dinamika Indikatori za ocjenu dinamike investicija i poduzetništva uspoređivani su prema stanju u prošlim godinama ili je uzet zbroj podataka iz više godina kako bi se što više izbjegao utjecaj okolnosti u promatranoj godini. Podaci koji su korišteni uključuju broj aktivnih pravnih osoba, trgovačkih društava, poduzeća i zadruga, obrta i slobodnih zanimanja (te broj vlasnika i zaposlenih u njima), ukupne investicije, investicije u prerađivačku industriju, investicije u opremu, stambenu gradnju, izravna vlasnička ulaganja te podatke o poslovanju malih i srednjih poduzeća. Razvijenost poduzetništva Ponovo su sagledani neki od podataka kao u području „Investicije i poduzetnička dinamika“ ali su prikazani statički, kao indikatori stanja poduzetništva, prema broju stanovnika ili kao udjeli. Također su korišteni podaci iz 2008. i 2009. o prerađivačkoj industriji i o aktivnosti malih i srednjih poduzeća (troškovi osoblja, ukupni prihodi, ukupna dobit i dr.). Ekonomski rezultati – razina i dinamika U rasponu od 2007. do 2009. županije su uspoređene na temelju podataka o zaposlenosti, nezaposlenosti, izvozu, uvozu, prometu u trgovinama, turističkim noćenjima, porezu, dohotcima i prihodima lokalnih i županijskih proračuna.

Anketa poduzetnika provedena je prema metodologiji istraživanja koju je koristio WEF u kreiranju Indeksa poslovne konkurentnosti. Originalni je upitnik modificiran kako bi odgovarao logici istraživanja na razini županija, a ne nacionalnog gospodarstva. Na razmjerno velikom uzorku ispitanika, stratificiranom prema 10 kriterija, provedena je telefonska anketa. Sveukupno su ispunjena 674 upitnika. Anketni uzorak strukturiran je tako da u najvećoj mogućoj mjeri od ukupnog broja anketnih listića po 10% čini svaka od sljedećih kategorija: 1. Industrija – mala poduzeća 2. Industrija – srednja poduzeća 3. Industrija – velika poduzeća 4. Obrtnici – proizvodni obrt 5. Trgovina 6. Poslovne usluge 7. Poljoprivreda, ribarstvo 8. Infrastruktura i građevinarstvo 9. Zdravstvo, socijalna skrb ili obrazovanje 10. Županijski ured za gospodarstvo, HGK ili Zavod za zapošljavanje Dodatni uvjet bio je da barem trećinu anketnih listića ispune ispitanici koji nisu smješteni u županijskom središtu.

Odgovori su bili u rasponu od 1 (najlošije) do 7 (najbolje). Eliminacija nepouzdanih anketnih odgovora provedena je temeljem modificiranog kriterija koji koristi WEF tj. za analizu nisu uzeti ispitanici kod kojih je frekvencija najboljih ili najlošijih ocjena ili prosječna ocjena za više od 2 standardne devijacije odstupala od prosjeka na razini Hrvatske.

Perceptivni stupovi i indikatori poslovnog okruženja Lokacijske prednosti Prednosti lokacije ocijenjene su temeljem sljedećih 5 anketnih pitanja: kvaliteta zemljopisnog položaja, povoljnost klimatskih uvjeta, cijene poslovnih prostora i zemljišta, ukupni troškovi poslovanja, kupovna moć lokalnog stanovništva, troškovi rada i potencijal gospodarskog rasta županije. Lokalna uprava Kvaliteta lokalne uprave ocijenjena je anketnim pitanjima o povjerenju u financijsko poštenje političara, o nepristranosti dužnosnika, korupciji, načinu kreiranja gospodarske politike, opremljenosti računalima, provedbi javnih nabava, kvaliteti usluga lokalne uprave te suradnji s gospodarstvom. Infrastruktura Ocjena osnovne infrastrukture sastoji se od anketnih indikatora kvalitete opće infrastrukture, željeznice, luka, zrakoplovnog prijevoza te raspoloživosti strujnih priključaka i telefona. Vladavina prava Funkcioniranje pravnog sustava na podnacionalnoj razini ocijenjeno je putem anketnih pitanja o intenzitetu sive ekonomije, funkcioniranju pravnog okvira, nezavisnosti sudstva, zaštiti vlasništva i zaštiti od nasilja, kriminala i organiziranog kriminala te o kvaliteti policije, poštovanju standarda kvalitete i zaštite okoliša.

151

Metodologija istraživanja

Obrazovanje Kvaliteta obrazovanja procijenjena je temeljem anketnih pitanja o ukupnoj kvaliteti javnih i poslovnih škola, stjecanju znanja iz matematike, raspoloživosti znanstvenika i inženjera te ulaganjima u obrazovanje na razini poduzeća. Financijsko tržište i lokalna konkurencija Financijsko tržište ocijenjeno je indikatorima razvijenosti financijskih usluga, pristupa kreditima i rizičnom kapitalu te pristupa burzi, a razina konkurencije ocjenom uvoznih barijera, jačine lokalnog tržišnog natjecanja, kvalitete antimonopolne politike te zahtjevnosti kupaca.

Perceptivni stupovi i indikatori poslovnog sektora Tehnologija i inovativnost Inovativnost i tehnološka razvijenost ocijenjeni su anketnim indikatorima pribavljanja tehnologije putem licenci, ukupne razine tehnološke razvijenosti, apsorpcije tehnologije u poduzećima, složenosti proizvodnog procesa, izvozne orijentiranosti i ulaganja u istraživanje i razvoj. Klasteri Lokalni klasteri ocijenjeni su anketnim pitanjima o postojanju interesno povezanih poduzeća, količini i kvaliteti lokalnih dobavljača, posebno strojeva i opreme, dostupnosti usluga istraživanja i razvoja, postojanju znanstvenih institucija i suradnje gospodarstva i sveučilišta. Marketing i menadžment

152

Korišteno je deset anketnih indikatora kvalitete tržišnog poslovanja, orijentiranosti kupcima, distribucije proizvoda i usluga, ocjene dinamike i širine prodaje, delegiranja ovlasti, financijskih poticaja menadžera, nepotizma, nadzora nad menadžmentom i odnosa radnika i poslodavaca.

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Literatura

153

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

154

Literatura

REGIONALNI INDEKS KONKURENTNOSTI HRVATSKE 2010.

Literatura Annoni, P., K. Kozovska: „EU Regional Competitiveness Index 2010“, EUR 24346-2010, European Commission, Joint Research Centre, Institute for the Protection and Security of Citizens, Luxembourg, 2010. Doing Business, The World Bank, 2010. (http://www.doingbusiness.org)

Institut za javne financije (www.ijf.hr)

Communities, March 2007.

Ministarstvo financija (www.mfin.hr)

Sažetak o provedbi projekta HITROREZ, 28. 7. 2009. (http://www.hitrorez.hr)

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (www.mingorp.hr) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (www.mmpi.hr) Ministarstvo pravosuđa (www.pravosudje.hr)

„Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011– 2013.“, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, svibanj 2010, verzija 1.0

Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti, NN 89/10.

The Global Competitiveness Report 2010-2011. (http://www.weforum.org/reports)

„Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2007.– 2009.“, Instrument pretpristupne pomoći, 2007.

Uredba o osnivanju Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, NN 155/08.

„Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. – 2009. “, Instrument pretpristupne pomoći, 2007.

Working for the Regions: EU Regional Policy 2007-2013, 2008. (http://ec.europa.eu/regional_policy/intro/working1_en.htm)

Porter, M. E.: „The Competitive Advantage of Nations“, New York: Free Press, 1990.

Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade RH i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade RH i Europske komisije za višegodišnji Operativni program ‘Regionalna konkurentnost’ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente ‘Regionalni razvoj’ u Hrvatskoj, Međunarodne novine 03/2011.

Državni zavod za statistiku (www.dzs.hr) European Regions and Cities – Partners for the Jobs and Growth Strategy, Committee of the Regions, 2007.

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje, www.safu.hr

Godišnjak 2009, Hrvatski zavod za zapošljavanje (www.hzz.hr) „Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2008.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2009. „Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2006.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2007. „Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2004.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2004. „Godišnje izvješće o konkurentnosti Hrvatske 2002.“, Nacionalno vijeće za konkurentnost, Zagreb, 2002. Hrvatska narodna banka (www.hnb.hr)

„Put prema ubrzanoj konvergenciji: Izazovi i pregled suradnje“, Svjetska banka, Zagreb, 2008. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007, Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Zagreb 2008.

Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN 153/09.

Hrvatska udruga poslodavaca (www.hup.hr) Regions for Economic Change: Fostering Competitiveness through Innovative Technologies, Products and Healthy 155

United Nations Development Programme Resident Representative Office in Croatia Šoštarićeva 2 10000 Zagreb, Hrvatska www.konkurentnost.hr Telefon: 01 6304 855, 853 Faks: 01 63 04 856

Radnička cesta 41/8 HR-10 000 Zagreb Telefon: + 385 1 23 61 666 Faks: + 385 1 23 61 620 Email: registry.hr@undp.org www.undp.hr