Šta je potrebno za inkorporiraciju odredbi Konvencije o kasetnoj municiji? - BS

a je potrebno za inkorporiraciju odredbi Konvencije o kasetnoj municiji?

Primjer Bosne i Hercegovine

Naslovna stranica prikazuje kasetnu bombu tipa BL 755, tokom njene u oktobru

Kancelarije UNDP-a

Autori: Ilaria Vianello Rukovodilac projekta:

Recenzija: Davide Denti; dr. Mariolina Eliantonio

Urednik: Christopher Hughes Koncept, dizajn

tampa: Triptih Design Studio, Sarajevo

Fotografije: Handicap International, Landmine Survivors Initiative, Norwegian Peoples Aid, Razvojni program Ujedinjenih nacija

nacija nacija

.

Ova stavove Evropske unije.

2

Zahvalnica Predgovor

Uvod POGLAVLJE 1. Hercegovine s UN-ovim sistemom POGLAVLJE 2. - Upravljanje utjecajem kasetne municije: Prilago obaveza iz Konvencije POGLAVLJE 3. kasetne municije: priznavanje statusa osoba sa i

kasetne municije.

POGLAVLJE 4. obavezama

PRILOG 1. glavama tipa Orkan PRILOG 2. glavama tipa Orkan KB -1 PRILOG 3.

kasetnim bojevim municije s kasetnim bojevim kasetne municije

PRILOG 4. Spisak sagovornika

3

ZAHVALNICA

Predmetno

taj rezultat je

,

taja.

Autori ove publikacije zahvaljuju

na njihovom doprinosu u izradi va

misije,

,

UNDP-

Handicap International

organizacije

Inicijative

ica Sektora UNDP-a za sigurnost i pravdu, Armin rezidentnog predstavnika UNDP-a

savjetnik, Ministarstvo

odbrane Bosne i Hercegovine, Darvin Lisica, voditelj progr

nis

Besedi , savjetnik za pitanja mira i razvoja

aradnik,

Ministarstvo od socijalne politike FBi

ita misije, Svjetska zdravstvena

organizacija, Klelija Balta, savjetnica za rodna pitanja mina

Motiv

Centar za razvoj i STOP Mine Pale, Tarik PMA BHMAC-a

,

ca, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Vedad

K

, UDAS . Informacije koje su

dali i njihova iskrena procjena napretka postignutog u skladu s njihovim zadacima imali su neprocjenjivu vrijednost tokom izrade ove publikacije.

Posebna zahvala Bosne i Hercegovine se

Anesi savjeti

ministrica-savjetnica u Ministarstvu vanjskih poslova a bili od izuzetne koristi u izradi studije.

imo zahvaliti recenzentima dr. Mariolina Eliantonio i Davide Denti na njihovom

brzom odgovoru i izuzetno korisnim komentarima.

4

PREDGOVOR ivanje

ih obaveza jedan je od prerogativa vanjske politike Bosne i Hercegovine. S

jasno demonstriranom predanosti svojim obavezama, j sceni,

ekonomski razvoj zemlje kroz

pov

Bosne i Hercegovine da se uskladi s zahtjevima Konvencije

o kasetnoj municiji

n

da

primjer

drugim zemljama. nacija u predstavljanju taj nedostatke i prepoznaje uspjehe.

mjeri kako je sistem odgovorio

novih obaveza koje bi trebalo ispuniti, te na

o postojanju

ivanje navedenih obaveza u

a

sistemska utjecaj na kreatore politika u pogledu njihove dalje predanosti u provedbi obaveza koje proizilaze iz Konvencije. Ipak,

: Konvencija

ne postoji da bi se provodila

provedbe radi,

e problemom kasetne municije

radi dobrobiti ljudi i zajednica koje su

nja kvalitete njih

kasetne municije, zajedno s deminiranjem

kasetnom municijom, neupitno

stavlja naglasak na one u stanju potrebe, municije, te apelira na Konvencije

ivotne

kasetne

e za njih i njihove porodice. To je stvarna snaga

Bosna i Hercegovina obavezala s pozitivnim rezultatima, koje

ponosno predstavljati drugima.

potpisnicama Konvencije nam Studija

za dalja

da poduzmemo

a u izradi politika ehu.

aspekte

unaprijediti razumijevanje u pogledu zahtjeva Konvencije, potpisnice da koriste iskustva iz Bosne i Hercegovine za

i potaknuti i druge strane u provedbu Konvencije .

Yuri Afanasiev UN rezidentni koordinator UNDP rezidentni predstavnik

5

Studija procjenjuje kapacitete Bosne i Hercegovine da inkorporira svoje obaveze koje proizilaze iz Konvencije o kasetnoj municiji (Konvencija). obaveze, kroz obavez ke modalitete u realizaciji obavez

se

:

Modalitet partnerstva; Postepena i zakonodavna

, te politika.

Navedena tri modaliteta proizilaze

sistemskih

Konvencije s naglaskom na mehanizme koje je razvila Bosna i Hercegovina u preuzimanju obaveza iz Konvencije.

U cilju ostvarivanja navedenog cilja, studija opisuje kako je Bosna i Hercegovina obavez deminiranje

ri

kasetne municije ( zaostale kasetne municije, kao i edukacija o rizicima (

5.), te nametanje

nih sankcija,

zabranjena odredbama Konvencije (

3.),

4.

a i obustavila svaka djelatnost

9.).

modus operandi u Bosni i Hercegovini, izazova, identificira

u

nevladinih organizacija Bosni i

Hercegovini, te navodi niz preporuka za dalje aktivnosti.

tranke Konvencije

imati

isti biti predstavljeni skupa s najboljim praksama u inkorporiranju obaveza koje proizilaze iz Konvencije organizacijama), kao i preporukama

prepreke.

6

UVOD Konvenciju o kasetnoj municiji

decembra 2008.

godine. Konvencija o kasetnoj municiji (Konvencija) uspostavlja pravni okvir za uklanjanje za

kasetne municije

pod kojim okolnostima, municiju. Zasebni

e potpisnice Konvencije obavezuju se da nikada, ni

koristiti, razvijati, proizvoditi

nabavljati kasetnu

ovi Konvenciji reguli ,

deminiranje onvencija je stupila na snagu 1. avgusta 2010.

godine i time postala obavez

potpisnice.

Ipak Konvencija nije krajnji ishod, municiju koja negativno

a kasetnu

e

onvencija postala

, svaka

potpisnica mora

resurse, kako

vladine, tako i nevladine,

uskla

obavezama koje proizilaze iz Konvencije .

Bosna i Hercegovina1 ratificirala je Konvenciju 7. septembra 2010. godine. Konvencija je stupila na snagu u Bosni i Hercegovini dana 1. marta obavez

uje

kasetne municije i drugim ubojitim zaostacima

i i vojna ubojita sredstava. Jedan od osnovnih

uslova za Bosnu i Hercegovinu za

pitanjima vezanim za prisutnost kasetne

municije i ostataka kasetne municije na svom teritoriju je sama analiza potrebnih kapaciteta da bi zemlja inkorporirala svoje obaveze iz Konvencije. resursima (tj. finansijskim, ljudskim i institucionalnim)

e upoznata s svojim kako najbolje upravljati

resursima, da bi se ispunile obaveze prema Konvenciji. Upravo iz te perspektive, studija ima za cilj da savjetuje institucije i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini o S

kako

je sistem u Bosni i Hercegovini e organizacije) provodio obaveze iz Konvencije, kroz analizu za provedbu svojih obaveza, te uz osvrt za daljnje

1

Bosna i Hercegovina je decentralizovana , sa dva entiteta: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom. Federacija Bosne i Hercegovine je dodatno podijeljena u deset kantona, dok je Republika Srpska centralizirana.

Pored navedenih upravnih jedinica, tu je i samoupravna regija, odnosno . Samo nije relevantno za razumjevanje teksta.

7

aktivnosti u skladu s nizom

stepen provedbe

Konvencije u Bosni i Hercegovini, koja je predmetom transparentnog je to definis

onvencije.

Procjena je provedena na dva nivoa

a literature.

identifikovanje e, kao i politika u Bosni i Hercegovini vezanih za Konvenciju. Aut

istematske napore u provjeri svih informacija koje su prikupljene

putem intervjua u odnosu na druge dostupne izvore.

taje zakonodavstvo u BiH.

oi

aji

h nevladinih organizacija bavili su se

najistaknutijim pitanjima vezanim za kasetnu municiju, poput deminiranja navodi primjere dobrih praksi i iskustava iz Bosne i Hercegovine. Ovi

ta

i kao alat za

razmatranje prethodnih modaliteta provedbe i akcionih Konvencije. Analizirano je i zakonodavstvo u BiH mjere provedbe.

koja opisuju modalitete koji se koriste u Bosni i Hercegovini za provedbu Konvencije.

I.

Upravljanje

-ovim

sistemom.

II. Upravljanje utjecajem kasetne municije: Prilago

postupaka za stvar

obaveza prema Konvenciji.

III. kasetne municije

kasetne

municije.

IV.

ne

im aktivnostima obavezama.

8

P O G L A V LJ E 1.

Upravljanje Hercegovine s UN-ovim sistemom

kasetne municije definirano je potpisnica zahtijeva razdvajanje kasetne municije od municije upotrebu municija

se osiguralo da je sva kasetna a arizaciju ove municije.

Bosna i Hercegovina je ispunila svoje obavez poznatih i evidentiranih zaliha kasetne municije tokom 2011. godine. 2 Da bi se postigao ovaj cilj, Bosna i Hercegovina je sklopila partnerstvo s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) i dobila finansijsku poglavlje

u Evropske unije (EU) putem ove agencije Ujedinjenih nacija (UN). Ovo

stoga predstaviti iskustva Bosne i Hercegovine u obaveze, kroz prizmu obaveza i preporuka iz Konvencije.

Poglavlje je strukturirano

, modalitet provedbe, izazovi i

preporuke.

I.

Konvenciju unutar odbrambenog sistema. sistema odbrane

odbranu na nivou

upravnih nivoa,3 kasetne municije. Navedene obaveze nisu bile prepoznate u malo vjerovatnim obaveze.

2

Bilt http://www.mod.gov.ba/files/file/BILTEN%20OS%20i%20MO%20Bosnia and Herzegovina%207%209april12.pdf 3 namjenska industrija na nivou entiteta.

9

dila kasetnu municiju, njene zalihe setnu municiju zapadnih proizvo d

im

su

i dizajn bio nedovoljno poznat

cima.

Kasetna municija proizvedena u Bosni i Hercegovini bila je

a ne samo u vojnim

pogonima odbrambene industrije koje su na entitetskom nivou i stoga su izvan odbrane. Mapiranje

lokacija kasetne municije

zahtijevalo je

odbrane Bosne i

Hercegovine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije koordinacijski mehanizam kao takav

navedenim provedba ovog dijela

Bosnu i Hercegovinu, bez da se prv

za navedeni zadatak.

Naredni stavovi stoga govore o izazovima u provedb

e delaboracije

zaliha kasetne municije u Bosni i Hercegovini.

II.

MODALITET PROVEDBE

U skladu s Konvencijom

inter alia,

putem sistema Ujedinjenih nacija

Ujedinjenih nacija.4 Ovo partnerstvo, kao Hercegovini

direktan

pristup

potrebnoj finansiranja.

Partnerstvo ovog obima svih

je osiguralo koherentan i konzistentan pristup problemu od strane

.

delaboraciju kasetne municije, a pregled iskusta drugim

ma potpisnicama

kovali

smo potrebu za zagovaranjem provedbe Konvencije. Zapravo, sama predanost provedbi 4

Za dalje informacije o programu posjetite stranicu http://www.undp.ba/index.aspx?PID=21&RID=68. Pregled 8.7.2012. godine.

10

prednosti partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija u provedbi obaveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela potpisivanjem Konvencije.

smo razmotrili potrebu usvajanja

multidimenzionalnog pristupa u prevladavanju izazova koji su vezani za ovaj problem, a koji su eli u nastavku.

A. Postepeni razvoj partnerstva kao ideje

Ideja o partnerstvu se zapravo razvijala postepeno. Bosna i Hercegovina je u partnerstvu s eksplozivne ostatke rata. Ipak, partnerstvo vezano za kasetnu municiju godine. kasetne municije. Pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija i motivirana svojim obavez kasetne municije iz svojih zaliha,5

zbrinjavanje sve str

. Pos obavezama Bosne i

Hercegovine vezano za Konvenciju.

Podizanje svijesti o navedenim obavezama neizmjerno je pomoglo u osiguranj konsenzusa

e

og

e predanosti, de facto, ih izazova zahtijevalo je nove politike

je odlaganje municije visoko politiziran problem Zagovaranje i podizanje svijesti u

brojne

e interese.

i su putem niza formalnih susreta s predstavnicima vlasti.

M

na vlasti, zbog

nepostojanja organizacija

politike u ovoj oblasti.

Zagovaranje zahtjeva iz Konvencije bilo je percipirano

a snaga koja je ubrzala

proces, ne samo radi formalne provedbe obaveza,

iz razloga

municija ocijenjena kao nestabilna, te stoga i nesigurna za daljnje oca odluka Hercegovina se pokazala kao 5

Nedavno je Bosna i Hercegovina otkr Trenutno odluka.

setna apeli su

predanosti. Bosna i

paradigma partnerskog pristupa u provedbi Konvencije. ri mi

etnim punjenjem.

11

Na putu su bili i mnogi drugi izazovi zbog nepostojanja jas

kako raspolagati kasetnom

municijom, a povezani su i

om kasetne municije i

mobilizacijom sredstava. Navedeni

se detaljnije pojasniti u narednim dijelovima.

B. Prednosti partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija

Kasetna municija nije bilo pohranjena

pogonima odbrambene

industrije. Identifikacija municije pod jurisdikcijom i kontrolom Bosne i Hercegovine zahtijevala je multidimenzionalni pristup u smislu administrativnih Pogoni odbrambene industrije ne samo da su imali kasetnu municiju u formi cjelovitih sistem kasetnim punjenjem bojevih glava. Dakle,

i inspekcija kompletne kasetne municije u sistem

kasetne municije

e

i

broj, kao neophodan element za planiranje

i raspodjelu sredstava.

Tokom mapiranja kasetne municije, identifikovanje je predstavljalo jedan od izazova jer vrste municije nisu bile

e kao kasetna municija

e kalibra 120mm bio je

kao

kasetnih punjenja za ke granate kalibra 120mm), stoga je

proveden

o dizajn navedene municije. Nakon 6

identificiran

javila se potreba za

ivanjem

znanja za

njihovo zbrinjavanje, pogotovo za one vrste koje nisu proizvedene u Bosni i Hercegovini. Pored svoje istinske vrijednosti, modalitet partnerstva s UN-ovim sistemom pokazao se opravdanim u putem Ujedinjenih nacija je tekao nesmetano, jaci s velikim znanjem o tim sistemima su

ovani pod zastavom Ujedinjenih nacija

Hercegovini za

vrstama kasetne municije koje su bile nedovoljno ma.

UN-ov sistem

je ponudio priliku da mobilizira sredstva putem s

Kasetna municija u Bosni i Hercegovini u

a je

sijskoj

iz

fondova Evropske unije, koji su realizovani putem Razvojnog programa Ujedinjenih nacija.

Finansijska

a

6

Hercegovine general majora

kasetne

setne municije jenim Ministarstvu odbrane 20. 7.2011. godine.

12

municije iznosila je 725.259 evra. 7 Bez tih sredstava, malo je vjerojatno da bi Bosna i Hercegovina mogla ispuniti svoje obaveze iz Raspodjela sredstava iz

a 3. Konvencije

za tu svrhu bi bilo izuzetno

za zemlje sa srednjom

razinom dohotka poput Bosne i Hercegovine.

C.

kasetne municije

Nakon definisanja

procesa i ispunjavanja spomenutih preduslova, bilo je relativno kasetne municije. Proces zbrinjavanja proveden je u skladu sa

8

trijskog rastavljanja za one vrste municije za vrste kasetne municije.

Metode

koje

uklanjanje

su

kori

kasetne

municije Bosna

kasetne municije: rakete s kasetnim punjenjem bojevih glava tipa Orkan, kasetne bombe tipa BL 755 i kasetne 120mm. Pored navedenog, tu su i -1 podmunicije koje su poh odbrambene industrije. Navedena podmunicija zajedno s raketama tipa Orkan je industrijski rastavljena, te

e

otvorene detonacije. Industrijsko

Prilog 1. i 2.) provedeno je u dvije

fabrike odbrambene industrije,

municije.

dizajn je bio poznati ovim fabrikama proces rastavljanja predstavljalo je sigurnosni izazov, koji je tehnologa i manipulatora municijom

7

UNDPgodine).

metode

v

osti te municije, savladan Prilog 3.).

-2012.

8

2. Konvencije o kasetnoj municiji, pregled 12.7.2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf

13

Otvorene detonacije provedene su municije putem ove metod meto

. Ova

na

sastanaka u zajednici, gdje je dato

strogih

standarda, lokalni problemi su prevladani i proces zbrinjavanja bombi je u uzorkovanje

. Nakon a tla i samog

kasetne municije u Bosni i Hercegovini prilagodili svoje proizvodne pogone za svrhe obrnutog municije. Time su postignuta dva krajnja cilja: (i)

njerskog rastavljanja

kasetna municija, i (ii)

kasetnu municiju su pr

za

.

D.

period obaveza iz Konvencije, kroz modalitet partnerstva sa sistemom Ujedinjenih nacija, Bosna i kasetne municije podmunicije u roku od 10 mjeseci od dana stupanja Konvencije na snagu u BiH. Ovaj rezultat je rlo opasne municije zalihama kasetne municije .9

III.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

dio kasetne municije u zemlji. obavez a 9

Preambula Konvencije o kasetnoj municiji, pregled 12.7. 2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf

14

uslovima.

IZAZOVI Svijest o obavezama koje se odnose na

DOBRE PRAKSE Partnerstvo s UN-ovim sistemom

Konvenciju Identifikacija kasetne municije demilitarizaciju

kasetne

municije

kroz

Prenamjena pogona za proizvodnju kasetne kasetne municije

municije u svrhe demilitarizacije

Nedostatak sredstava zbrinjavanje

kasetne

municije

koja

je

nepoznata Nepostojanje nevladinog sektora u ovoj oblasti koji bi zagovarao politike vezane za

uzorkovanje) kako bi se osiguralo da nema

kasetnu municiju

kasetne municije

putem

metode

otvorene

detonacije

IV.

PREPORUKE

obavez u kasetnu municiju pohranjenu

u smislu , sredstava i usvajanja

pristupa tom pitanju. Blanketne i.

-

-ovim sistemom;

-

kasetne municije kako bi podstakli razmjenu tehnologija i metoda za zbrinjavanje.

15

P O G L A V LJ E 2.

Upravljanje utjecajem kasetne municije: Prilago

postupaka za

obaveza iz Konvencije

kasetne municije pokriveno minama trenutno obuhvata 1.310 km2,

se za 12,179 km2 sumnja da je pokriveno

kasetnom municijom. 10 Kasetna municija .11

kasetne municije aktivacija velikog broja podmunicije u skladu s njihovim dizajnom (municija koju municija) je predvidljiva posljedica

setna

e kasetne municije. Navedena

podmunicija koje ne eksplodira po udaru postaje, de facto .12

osakatiti 4. Konvencije zahtijeva od kasetne municije

potpisnica da osigura

deminiranje i

kontaminiranim kasetnom municijo

u svu neaktiviranu kasetnu municiju

e ostataka

. Ostaci kasetne municije

u kasetnu municiju, neeksplodiranu

podmuniciju i neeksplodirane manje bombe. Kako bi se ispunila ova obaveza, potpisnica koju predstavljaju ostaci kasetne municije, procjenu i prioritetizaciju potre civila, deminiranja i

kasetne municije.

S ciljem analize modaliteta provedbe koji se koriste u Bosni i Hercegovini za ispunjenje svih obaveza koje proizilaze ocu

a 4. Konvencije, ovo poglavlje je strukturirano na sljed i

e informacije o stanju s kasetnom municijom u Bosni i Hercegovini, potom

drugi dio iz

: prvi

Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obaveze

a 4. Konvencije kroz procjenu relevantnog institucionalnog i pravnog okvira

10

setne municije

godina, str. 26.

11

Konvencija setna municija, eksplozivni ostaci rata i Protokol V Konvencije septembar 2006. godine, pregled od 1.7.2012. godine. http://www.hrw.org/news/2006/08/31/convention-conventional-weapons-ccw-cluster-munitions-explosive-remnants-warand-ccw 12 UNKasetna municija i protivminsko djelovanje pregled 1.7.2012. godine. http://www.mineaction.org/overview.asp?o=1417

16

je Bosna i Hercegovina ratificirala Konvenciju, te

navode niz izazova,

dobrih praksi, kao i preporuka o tome kako bi Bosna i Hercegovina mogla na najbolji nastaviti s daljnjom provedbom mjera definisanih na osnovu

a 4.

I.

za koje se sumnja da su kontaminirane neeksplodiranom podmunicijo

su ovu aktivnost do 30.6.2012..

predstavljaju ostaci kasetne municije, te je stoga glavni izvor informacija koje se koriste u ovom poglavlju. kasetnom municijom iznosi 12,179 km2 5,388 km2 procjenjuje kao

niskim rizikom opasnosti, 3.562 km2 s umjerenim rizikom

opasnosti i 3,23 km2 s visokim rizikom opasnosti. Identificirane sumnjive lokalnih zajednica,

nalaze se u 79

, sa 13.020 stanovnika koji su svakodnevno

ovom riziku.

kojima se suoÄ?ava Bosna i Hercegovina je prisutnost ostataka kasetne municije i mina

na

istom

Prema grubim procjenama 5 do 6 km2 teritorija Bosne i Hercegovine kontaminirano je

i

ostacima

municije

i

ove vrste po

kasetne minama. , koje je 13

za deminiranje

Prema Centru sistema

dejstvovanja, ostaci kasetne municije kasetnom municijom zahtijevaju strategije koje bi smanjile opasnost od nezgoda tokom operacija 13

http://www.mineactionstandards.org/technical-notes/list-of-tnma/

17

deminiranja a od od mina, ali gdje su ostaci kasetne municije otkriveni tokom procesa razminiravanja, a to je da

e

e po

ine morati

setnu municiju.

Naredni dio detaljnije govori o povezanosti mina i kasetne municije u Bosni i Hercegovini u odnosu na proces deminiranja.

II.

MODALITET PROVEDBE

se

deminiranje kontaminiranih

,14 prisilii su Bosnu i Hercegovinu da izradi zakonski okvir i instituc se baviti deminiranjem. Zbog, de facto

e prijetnje od kasetne municije i mina, Bosna i

la prilagoditi svoj zakonski okvir i institucionalne strukture za deminiranje la s novim obavezama koje proizilaze

a 4. Konvencije.

na koje je Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obaveze iz

a 4.,u ovom poglavlju se

zakonski okvir i strukture za protivminsko djelovanje (A) prije stupanja Konvencije na snagu i (B)

nakon

Bosna i Hercegovina postala strana potpisnica.

A. Zakonski okvir i struktura prije Konvencije

Naredni dijelovi se bave (i) zakonskim okvirom i (ii) strukturom sistema protivminskog djelovanja prije nego je (i)

potpisnica Konvencije.

Zakonski okvir

Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini od 17.3.2002. godine struktur Bosne i Hercegovin

organizacijska

neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) za

deminiranja, prava i obaveze osoba

koje obavljaju poslove deminiranja, te nadzor nad provedbom ovog zakona. 15 provedbe, Zakon o deminiranju

14

uje da se proces deminiranja provodi na osnovu Plana

trebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prenosa

15

18

deminiranja u Bosni i Hercegovini u skladu sa Strategijom deminiranja, koji, na prijedlog BHMAC-a, 16

odobrava Komisija za deminiranje u saradnji s Odborom donatora, a usvaja

je

u

Strategiji

protivminskog

djelovanja za period od 2009. do 2019. godine. Strategija bi trebala osigurati uslove za kontinuiran i minski program koji garantovati

razvoj

sigurnog

lan i prosperitetan

.17 Da bi se postigao

finansiranja. Strategija godinu.

(ii)

Struktura

Komisija za deminiranje, u sastavu odgovorna je za

ivminskim aktivnostima (npr.

, edukacija

o opasnostima od mina, itd.), te za uklanjanje prijetnje koju predstavljaju mine i drugi ostaci iz rata u Bosni i Hercegovini

Komisije za deminiranje je Centar za uklanjanje mina

(BHMAC), osnovan 2002. godine, odluk

inistara. BHMAC ima centralni ured u Sarajevu,

kao i dva entitetska ureda u Sarajevu i Banjoj Luci, te osam regionalnih ureda

zemlje,

provedbu operativnih

e, ali

identifikaciju i procjenu sumnjivih po

, pripremu protuminskih projekata i

radionice za edukaciju o rizicima od mina. a.

ata deminiranja: Od 2005. godine, NPA program u Bosni i Hercegovini je p

BHMAC-u kroz

ovanje

16 17

Sve navedene institucije opisane su u dijelu II (A) (ii).

24.4.2008. godine,Strategija protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini (2009. do 2019. godine), Bosna i

19

deminiranja.18

onda

odgovoran za pripremu projekta protivminskog djelovanja. b. Projekat protivminskog djelovanja: Deminiranje organizacije koje su akreditirane od strane Komisije za deminiranje deminiranje u Bosni i Hercegovini, kao i standarde kvaliteta obavljenog posla (standardi protivminsko

Komisija za

deminiranje odobri standarde, BHMAC je potom odgovoran za procjenu certifikata i kompanija za deminiranje, kao i NVO, komercijalnih kompanija ili drugih organizacija koje se bave deminiranjem, koje su razviti standardne operativne procedure (SOP) u skladu sa standardima od strane BHMAC-a

koje 19

odobrava Komisija za deminiranje

.

If SOPsjecorrespond to COMPANY ili orNVO NGOse KOMPANIJA Ukoliko SOP usklađen STANDARDI Mine STANDARDS ACCREDITED s STANDARDIMA AKREDITIRA STANDAR[Type a quote STANDivDs protivminskog protivminskog from the document or djelovanja djelovanja the summary of an interesting point. You can position the text akreditovane box anywhere in the organizacije document. Use the Text prijavljuju na tendere za aktivnosti deminiranja.20 Box Tools tab to change the formatting of the c. : BHMAC je odgovoran za obuku pull quote text box.] instruktora za edukaciju o opasnostima od mina i za definiranje standarda za edukaciju DSo opas nevladine organizacije BHMAC-

deminiranja

su akreditovane za provedbu edukacije o minama u zajednicama koje su -a je uvedena u 21

djecu (UNICEF) je jedna od organizac

Fond Ujedinjenih nacija za finansijsku

aktivnostima edukacije o rizicima od mina u Bosni i Hercegovini.

18

22

u

Regionalni uredi

ivminskog djelovanja, pregled 1.7.2012. godine. http://npa-bosnia.org/

19 20

direktno finansira

deminiranja.

21

-ovog programa edukacije o

22

Edukacija o opasnostima od mina http://www.unicef.org/Bosnia and Herzegovina/mine_action_3314.html

20

BHMAC-

B. Zakonski okvir i struktura nakon Konvencije

U narednom dijelu razmatraju se zakonski okvir i struktura za deminiranje u odnosu na nove obavez sistem za deminiranje u jedan sistem obaveze koje proizilaze iz Konvencije.

(i)

Zakonski okvir

prethodno

deminiranje, i

i uklanjanje

NUS-a u Bosni i Hercegovini regulisana je Zakonom o deminiranju od 17.3.2002. godine, koji je trenutno predmetom razmatranja, odnosno izmjene i dopune ovog Zakona su u proceduri razmatranja u

kasetne

municije, kao nove zasebne kategorije NUS-a

zakonski

urediti pitanje uklanjanja kasetne municije uglavnom

obuhvatio

odredbe iz Zakona o deminiranju. Zapravo tijela

za

obavljanje poslova uklanjanja kasetne municije, prava i obaveze osoba koje obavljaju deminiranje, Zakona su i

setnu

municiju. Slijedom Zakona o deminiranju, revizija Strategije protivminskog djelovanja za period 2009. do 2019. godine koja se provodi tokom2012. godine h ciljeva i finansijskih planova za uklanjanje kasetne municije. Kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje, planirane se izmjene i dopune Zakona o deminiranju i Strategije protivminskog djelovanja za period od 2009. do 2019. godine funkcionalni zakonski okvir za deminiranje uvele uporedne procedure za uklanjanje kasetne municije. Nadalje, s ciljem

Bosna i

Hercegovina usvojila izmjene i dopune Zakona o deminiranju, Komisija za deminiranje i BHMAC li su raditi na kasetnoj municiji

pojam NUS-a iz Zakona o razminiranju kao zakonski

osnov.23

23

21

(ii)

Struktura

Struktura odgovorna za deminiranje je Komisija za deminiranje

povjerila

BHMAC-u. Uz odobrenje Komisije za deminiranje, BHMAC je u procesu transformacije istih instrumenata za deminiranje (a.

c.) da se

kasetne

municije. a.

: Lociranje i procjenu ostataka kasetne municije na stepena kontaminacije i utjecaja kasetne municije, Komisija za deminiranje

ila je

saradnju s NPA s ovom

novom vrstom eksplozivnih ostataka rata.24

, Bosna i Hercegovina je

ustupila jednu od svojih obaveza koje proizilaze iz primjene prilagodila svoju saradnju s NPA koja sada

a 4.

e i ostatke kasetne municije.

Organizacijske, kao i materijalne pripreme i upravljanje su u BHMAC provodi vanjski nadzor

.

b. Projekat protivminskog djelovanja: S BHMAC je morao

sti NPA, dok

en

a 4. Konvencije,

sistem

ostataka kasetne municije. S ciljem ispunjenja navedene obaveze, BHMAC i Komisija za deminiranje u januaru 2012. godine odobrili su standardne operativne procedure organizacije NPA za deminiranje 1.3.2012. godine, NPA je za

kontaminiranog kasetnom municijom. Dana s operativnim aktivnostima projekta

ve na opasnost od zaostale kasetne municije 25

zajednica u Bosn

NPA svoje obaveze za deminiranje iz

, Bosna i Hercegovine je dodijelila organizaciji a

uklanjanje kasetne municije i na organizacije i kompanije za deminiranje. BHMAC je u procesu

ih i sigurnosnih standarda za organizacije i kompanije za

deminiranje koji uklanjanje ostataka kasetne municije Komisija za deminiranje procjenu certifikata i kompetencija

kompanija, kao i nevladinih

organizacija koje se bave uklanjanjem kasetne municije. Kao i kod uklanjanja mina, samo 24

Dana 13.9.2010. godine, NPA program u Bosni i Hercegovini uputio je pismo namjere BHMAC-u vezano za primjenu 2. Konvencije. Dana 5.10.2010. godine, BHMAC-a, uz punu u Komisije za razminiranje, prihvatio je setnom municijom setne municije u Bosni i Hercegovini godina, str 4.

25

Krajem jula 92 podmunicije tipa Mk-

deminiranja

e anska Krupa.

22

kompanije i vladine i nevladine organizacije koje imaju SOP u skladu sa BHMAC biti akreditovane za obavljanje uklanjanja ostataka kasetne municije

o spremnost da predl jihovoj provedbi.26

i prati

STANDARDI za ostatke kasetne municije

Ukoliko je SOP usklađen s STANDARDIMA za ostatke KM

KOMPANIJA ili NVO se AKREDITIRA

od ostataka kasetne municije. BHMAC i Komisija za deminiranje su prenijele postupak akreditacije deminiranja i na proces uklanjanja kasetne municije. c.

opasnostima od mina: edukaciju o opasnostima od ostataka kasetne municije edukacija o opasnostima od ostataka kasetne municije instruktora za edukaciju o opasnostima od mina. Ovaj dodatak programu je bitan jer je sam oblik kasetne municije primamljiviji za djecu. Prema BHMAC-u, provedba projekata i odobreni od strane BHMACkasetne municije Hercegovini. 27 Zajedno sa BHMACkoje se sumnja da su kontaminirane kasetnom municijo upozorenja za identifikovanje

kasetne municije.

ZAKONSKI OKVIR

Prije Konvencije

Nakon Konvencije

Zakon o deminiranju

Izmjene i dopune Zakona o deminiranju obaveze koje proizilaze iz Konvencije.

Strategija protivminskog djelovanja

Izmjene i dopune Strategije protivminskog djelovanja obaveze koje proizilaze iz Konvencije

deminiranju)

kasetne municije.

26 27

Bosna i Hercegovina ima trinaest ministarstava obrazovanja na nivou

23

STRUKTURA Prije Konvencije Saradnj

Nakon Konvencije saradnj municija.

Sistem procedura za akreditaciju protivminskog sistema procedura za djelovanja. akreditaciju protivminskog djelovanja u cilju kasetne municije.

Edukaciju o opasnostima od mina provode instruktori za edukaciju o opasnostima od mina -a.

C.

opasnostima od kasetne municije u nastavni plan i program instruktora za edukaciju o opasnostima od mina.

Kapaciteti nevladinih organizacija

U Bosni i Hercegovini postoji 12 lokalnih nevladinih organizacija specijaliziranih za deminiranje i uklanjanju ostataka kasetne municije u Srbiji. Jedna od lokalnih nevladinih organizacija

je

organizovala razne obuke na temu uklanjanja ostataka kasetne municije, a posljednja takva obuka akreditovane za obavljanje poslova deminiranja ostataka kasetne municije. Nedostatak finans NVO-i.

III.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

IZAZOVI

DOBRE PRAKSE

Prisutnost mina i kasetne municije na 5-6 km2 teritorije Bosne i Hercegovine. Potrebno je razviti nove tehnike za uklanjanje i investirati nove resurse.

g okvira i protivminske strukture za deminiranje u cilju ispunjenja novih obaveza iz Konvencije.

Izbjegavanje dupliciranja resursa.

Finansiranje i potrebni resursi za ispunjenje obaveza koje proizilaze a 4. Konvencije.

Saradnja s NPA kako bi se u potpunosti iskoris , u cilju procjene problema ostataka kasetne municije u Bosni i Hercegovini.

Sistem

24

sektora.

prilagoditi za uklanjanje ostataka kasetne municije.

Prikupljanje informacija vezanih za granatiranja setnu municiju. ostacima kasetne municije.

IV.

PREPORUKE

a

s lokalnim NVO-ima koji su stekli stručnost u

uklanjanju ostataka kasetne municije u drugim zemljama. Ovaj oblik saradnje bi podržao BHMAC u izradi odgovarajućih tehnič uklanjanja ostataka kasetne municije, te izradi sveobuhvatne edukacije za uklanjanje ostataka kasetne municije.

Komisija za deminiranje treba nastojati nastaviti saradnju s organizacijom NPA ili drugim deminiranja. Komisiji za deminiranje i BHMAC-u se savjetuje vo nad

u podizan deminiranja i uklanjanja ostataka kasetne municije, te po predstavlja

a koje

obje ove vrste ostataka iz rata. sistirati na u

obaveza proisteklih iz Konvencije u formi

izmjena i dopuna Zakona o razminiranju. Ova

jer bi garantirala

i zakonski osnov koji bi obavezao Bosnu i Hercegovinu obaveza.

25

P O G L A V LJ E 3.

kasetne municije: priznavanje statusa osoba sa invaliditetom

kasetne municije

kasetne municije kao sve osobe koje su smrtno stradale ili su pretrpjele ekonom ostvarivanja njihovih prava kao rezultat direktno

kasetne municije

kasetne municije, kao i njihove obitelji i zajednice. Prema

preliminarnim podacima, u Bosni i Hercegovini postoji

kasetne municije, od kojih je 44

28

.

Prema odredbama

a 5. K kasetne municije, na prikladan spolu

, rehabilitaciju i ekonom

Da bi se

postigao ovaj cilj, Konvencija za

provedbe

ama

i zakonske okvire, 29

mobilizaciju resursa, kons

.

5. stav 2. ta

ava kasetne municije

municije

kasetne

kasetne municije i onih koji su pretrpjeli ozljede ili invalidnost usljed ko

odredba ne treba se dokle god se svatko tretira na isti

onda nema ni diskriminacije.

30

Naredna

,

zapravo propisuje da je razlika u postupanju

stvarnih potreba

kasetne municije.

kasetne municije pravom i ljudskim pravima

obaveze za Bosnu i Hercegovin i

jedan

obaveza i to sposobnost zemlje da

inkorporira, odnosno apsorbira obaveze. S ciljem analize modaliteta provedbe u Bosni i Hercegovini vezano za ispunjenje obaveza koje proizilaze

28

Bosna 20.8.2011. godine.

29

Konvencija o kasetnoj municiji

a 5. Konvencije, naredno poglavlje

a

u 7. Konvencije o o kasetnoj municiji

Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu

godina, str. 30.

30 Ibidem, str. 31.

26

je podijeljeno

: u prvom dijelu pod ta

(A.)

Bosna i Hercegovina upravlja svojim resursima kako bi osigurala medicinska njega, kao i , te pod (B.) analiziraju se politike Bosne i Hercegovine u cilju osiguranja

.

organizacija u pro

se govori o ulozi nevladinih

a 5.

nizu izazova, dobrim

praksama, kao i preporukama za Bosnu i Hercegovinu o tome kako najbolje nastaviti dalje u ih na osnovu

I.

a 5.

MODALITET PROVEDBE

A. Medicinska njega, (i) a i kasetne municije, dio su populacije u Bosni i Hercegovini i na taj medicinsku

u

kao i druge osobe s invaliditetom. U Bosni i

Hercegovini zdravstveno

osiguranje

spada

u

Bosne i Hercegovine i njenih za obima prava.

31

vanje ovana.

31

ov 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11.

27

Bosna i Hercegovina ima dvanaest regionalnih fondova zdravstvenog i socijalnog osiguranja, odnosno u deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, koji se dobivaju na recept i koji se finansiraju iz kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja, popis pojedinih dostupnih usluga, popis ortopedskih pomagala i proteza finansiranih kroz osiguranja, kao i obavezni iznos participacije a pacijent. 32 Stoga, ovisno o

koju

kantonalnom nivou, te u

distrikt

raspolagati dostupnim uslugama u

zdravstvenim ustanovama, pravima pacijenata i raspodjelom Na federalnoj razini, fondovi

svim osiguranim osobama u FBiH da imaju e operativne zahvate i tretmane s popisa.

poljoprivrednici, umirovljenici, zdravstveno osiguranje za registrirane nezaposlene osobe, itd.).

Branitelji s

ske) u cijeloj Bosni i Hercegovini primaju stalne

naknade za invaliditet i imaju pravo na redovno i druge osobe Hercegovini

iste beneficije kao i braniteljska populacija s invaliditetom. S druge strane, tak

primaju invalidninu,

ali njihov doprinos za zdravstveno osiguranje se ne mogu

zaposlenje, zbog svog zdravstvenog stanja, a osigurani su na osnovu

naknada za nezaposlenost.33 kasetne municije epenu (borci ili 60% nih fondova zdravstvenog i

kasetne municije 1.

epen invalidnosti osobe.

2.

zdravstvenog osiguranja.

3.

4.

u protezom koju nudi njegova ili njezina shema finansijski kova kvalitetnije proteze.

32 33

Nacionalni

taj o humanom razvoju za 2007. godinu, str. 113.

Ibidem, str. 115.

28

5.

ciju u zajednicama kao i banjama

banjske usluge a nisu pokrivene zdravstvenim

osiguranjem.

6. ortopeda. itne medicinske usluge u lokalnim domovima zdravlja u 34

Usluge

u ovim institucijama pokrivene su zdravstvenim osiguranjem u cijeloj Bosni i Hercegovini.

(ii)

Provedba

Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, nisu uvedene promjene na nivou kasetne municije kao zasebna kategorija osiguranika. Bosna i Hercegovina nije prepoznala potrebu za stvaranjem zasebne kategorije kasetne municije

-invalidske politike. obavez

odredbi Konvencije o zabrani upotre da se izradi Podstrategija za avgust sveobuhvatne Strategije protivminskog djelovanja.35 dinih i nevladinih organizacija, koja funkcionira kao forum

kasetne

municije tretirane kao nova zasebna grupa kasetne municije dinu u skladu sa Strategijom protivminskog djelovanja.

B. Pregled politika u oblasti invaliditeta (socijalna

)

Naredno poglavlje ocrtava spremnost sistema u Bosni i Hercegovini da se pobrine za ekonomsko i kasetne municije. rcegovini: (i) politike za osobe s validitetom u Republici Srpskoj

za osobe s invaliditetom u Federaciji

34 35

Vidi Dio II, str. 33 za definiciju.

29

Bosne i Hercegovine, (iv) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Republici Srpskoj i (v) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine. (i) sistem socijalne ili ratnih dejstava. U tom procesu, vlasti u Bosni i Hercegovini su provele nekoliko aktivnosti kako bi

Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, na nivou politika nisu uvedene nikakve kasetne municije kao zasebna kategorija ili priznao njihov 36

novih kasetne municije Hercegovine. M

Na osnovu

-a od strane institucija Bosne i je razlikovati dvije kategorije

S-a, na osnovu njihovog

statusa tokom rata ili u vrijeme kada su z

ve kasetne municije mogu : tokom i/ili nakon rata)

vojne

. kasetne municije u odnosu na status incidenata povezanih s ratom

kasetne municije

beneficije kao i sve druge osobe beneficija koje mogu varirati zavisno (ii)

ava.

Provedba

Bosna i Hercegovina ima decentralizovani sistem

e za osobe s invaliditetom. Ustavne

m nivou, dok su sistemi u Republici ovani

36

Implementacija Konvencije o kasetnoj municiji

godina, str. 31.

30

nivoima vlasti, kako bi razumjeli ekonomske inkluzije koje sistem ponu

kasetne

municije.

Tokom 2008. godine, Bosna i Hercegovina je usvojila politiku u

oblasti

invaliditeta

na

m nivou svoju spremnost na bezuslov su prepoznati nedostaci sistema i neravnopravan tretman osoba s invaliditetom na osnovu uzroka

Politika u oblasti invaliditeta

sistem socijalne inkluzije koji je zasnovan porodice

jednak tretman osoba s invaliditetom. Stoga se ova politika pozi ljudskih prava, sloboda i ljudskog dostojanstva osoba s invaliditetom, te predla

integracija osoba s invaliditetom u razvoj ekonomskih i fiskalnih politika; jednaki uslovi i pristup obrazovanju; razvoj sistema koji osigurava radna i srodna prava osoba s invaliditetom; razvoj sistema multidisciplinarnih socijalnih usluga na nivou lokalne zajednice;

, Federacija BiH je izradila Strategiju

ostvarivanje prava osoba s invaliditetom. Strategija

sistem porodice, te da ga treba nadograditi na

odgovara

31

sistem u Federaciji Bosne i Hercegovine osigurava izrazitu

u za tri kategorije osoba

ve rata, te osobe s invaliditetom koji je uzrokovan nekim drugim razlozima. kasetne municije smatraju se civilni vojn

rata, osim ako njihov invaliditet nije rezultat

tokom posljednjeg rata. rava za sve tri kategorije mog

e naknade i

usluge.

osnovi

kao

ekonomskoj

a stabilnosti,

njihovoj dok

su

progr programima

profesionalne

rehabilitacije)

usmjerenim

na

borci prim daljnjom nadogradnjom sistem pravilima i prop

nacija o pravima osoba s invaliditetom

Konvenciju o kasetnoj municiji.

zahtijevaju dalj

ao

bezuslovno jednak tretman za sve osobe s invaliditetom. Strategija je pripremljena u cilju uskla

sistema u Republici Srpskoj sa zahtjevima koji proizilaze iz relevantnih UN konvencija

u ovoj oblasti, kao i u cilju bolje primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima. Strategija identificira niz programa koji bi p

konkretne

aktivnosti koje bi trebale biti provedene e , to nam pokazuje da je

da se

u sistem

ene tokove u

razvoju. Prava i beneficije osoba s invaliditetom nisu regulirani ovom Strategijom, premda valja spomenuti da Republika Srpska prepoznaje iste kategorije osoba s invaliditetom. Kategorizacija 32

osoba s invaliditetom je napravljena na osnovu istih obrazaca kao i u Federaciji Bosne i nadu i usluge koje pom o.

Entiteti prepoznaju nedostatke, te predla u uvijek

kasetne municije. Dva entitetska

zakona o profesi

su dobre prakse e

pripadaju. U cilju

g prikaza

a, zakoni se

dijelu.

Profesionalna rehabilitacija

a prava definisani su na

osnovu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom Republike Srpske i istog takvog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji garantiraju rehabilitaciju i name

obavezu za

invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, na primjer, jedna osoba s invaliditetom na osobe s invaliditetom, u smislu poreza i carinskih subvencija. sistemu socijalne

u Bosni i

Hercegovini pokazuje nam da sistem postoji na nivou politika, te da u velikoj mjeri nudi kasetne municije beneficije koje mogu osigurati njihovu taju u oblasti invaliditeta za Bosnu i Hercegovinu (2012. ni niti definira socijalni minimum za osobe s invaliditetom .37 Isti taj

prava i iteta

prava i iznosi individualne

e

vrstom i stupnjem invaliditeta dovodi u

38

te

na osnovu uzroka invaliditeta, e pozicije, a

opseg osobe s istom

vodi u diskriminacij .

sistem kasetne municije su direktno priznate u sistemu i nemaju

37

taj o stanju u oblasti invalidnosti za Bosnu i Hercegovinu (2012. godina), str. 13. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&Itemid=37 38 taj o stanju u oblasti invalidnosti za Bosnu i Hercegovinu (2012. godina), str. 17 - 19. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&Itemid=37

33

m nivou.

Bosna i Hercegovina, zajedno s Austrijom, nominirana je za koordinatora aktivnost kako u zemlji tako i u inostranstvu.

C. Uloga nevladinih organizacija

U Bosni i Hercegovini postoji 14 registriranih nevladinih organizacija (NVO) koje se direktno ili indirektno 39

e

Nevladine organizacije koje se bave

prave razliku

-

kasetne municije. U vu kasetne municije u

zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja je kontaminirana minama, NUS-om i kasetnom municijom.

Neke od nevladinih organizacija

obavlja

u

nevladine organizacije organizuju ciljane radionice i seminare za njihove potrebe. Radionice i seminari su usmjereni zajednicama. Nadalje, NVOPored svojih aktivnosti koje su 40

om nivou od kolega (peer-to-peer) od koristi.

Deset

nevladinih organizacija koje se bave pitanjima

osnovale su Koaliciju za na identificiranju potreba nedostatak

42

te se fokusira na

deminiranje, kasetnu municiju

deminiranjem

razvojne programe (LMAD), 41 koja radi djelovanje politika u Bosni i Hercegovini vezano za ma mina/ kasetne municije u

39

Podstrategija Bosne i Hercegovin od mina za period 2009. do 2019. godine. odgovorno je Konvencije.

41 i dostupno na www.lmad.ba.

42 Koalicija za protuminske akcije u razvojne programe, O LMAD Koaliciji, pregled 15.7.2012. godine. http://www.lmad.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=78&Itemid=53&lang=en 40

34

zajednic

.

zagovaraju ubrzanu provedbu

Konvencije.

II.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

IZAZOVI

DOBRE PRAKSE

kasetne municije u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Kasetna municija zdravstvenog

osiguranja

a u programe za

osobe

s

invaliditetom. kasetne municije, pogotovo

Shema zdravstvenog osiguranja za osobe s invaliditetom pokriva proteze i pomagala,

-a.

te rehabilitacijske centre u zajednici.

Besplatne usluge vezane za rehabilitaciju, kao banje, zbog nedostatka sredstava.

rehabilitaciju u zajednicama u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Osigurati proteze za djecu i mlade koje slijede

Pravo na nove proteze svake tri godine.

trendove rasta.

Nedostatak sredstava za provedbu politika. . kasetne municije imaju pravo na socijalnu

u kao osoba s invaliditetom.

skladu s Konvencijom.

Promijeniti

Stvaranje koordinacijske grupe sastavljene od

mina kako bi postale

od vladinih i nevladinih organizacija koja sati kao forum za koordiniranje

kasetne municije. svoja zdravstvena, kao i socijalna i ekonomska prava.

35

III.

PREPORUKE

kasetne municije od municije. Ta

kasetne

potrebno je pripremiti sveobuhvatnu bazu sano Konvencijom (osobe direktne

kasetne municije, kao i njihove porodice i

zajednice). Resursi potrebni za izradu baze podataka prisutni su na terenu (npr. nevladine o je potrebno je njihova kasetne municije u

je korak u i dokument. Ipak, potrebno je razmotriti u smislu kako je

alat s jasnim

ciljevima, ostvariv

ciljevima i jasno definiranim odgovornostima,

da bi postala

potreba

.

Sistem za socijalnu i ekonomsku inkluziju osoba s invaliditetom zasnovan

e

oj po

iju ulogu

h tijela u izradi i provedbi programa koji mogu unaprijediti status osoba s invaliditetom.

Sistem ne prepoznaje dovoljno potrebu da se osigura socijalna se, prema odredbama Konvencije,

smatraju

a

ima porodica koji

ama i stoga je

e tim

osobama za podacima razvrstanim po spolu za potrebe

Programi

e, kako bi se razmotrile

e

e koje provodi vlada ili nevladine organizacije moraju

biti rodno osjetljivi.

Postoji potreba za podizanjem njihovom ravnopravnom

i u

, te njihovim pravima socijalne i ekonomske

neminovno dovelo do prava. To bi

e osiguralo

njihovog dostojanstva i njihovog

njihovih u obrazovnim, kulturnim i sportskim aktivnostima.

Nevladine organizacije koje se bave pitanjima

ju dodatno usmjeriti svoje

nastupali prema vlastima putem sveobuhvatne strategije zagovaranja.

36

P O G L A V LJ E 4.

obavezama Konvencijom je uslov

u 9.

Konvencije, u kojem se navodi da je zakonske, administrativne i druge mjere za provedbu ove Konvencije, ukl nih sankcija

a i obustavila svaka zabranjena djelatnost strane potpisnice na

osnovu ove Konvencije .

Dok su

i druge mjere za provedbu ove Konvencije

43

Poglavljima 2. i 3., ovo poglavlje razmatra zakonski

detaljnije ne sankcije za osobe

koje su djelovale suprotno odredbama i duhu Konvencije. U ovom poglavlju navode se odredbe nog zakonodavstva, vezane za nezakone radnje, a koje zahtijevaju procesuiranje, te

pod koje spadaju takve radnje. Prema svojoj strukturi, ovo poglavlje se iste strukturne ideje kao i prethodna poglavlja.

I.

Bosna i Hercegovina je potpisnica brojnih povezanima s Konvencijom o kasetnoj municiji. Z

,

su Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa o

ska konvencija)44 i Konvencija o zabrani hemijskog

i njegovo

e (Konvencija o

43

9. Konvencije o kasetnoj municiji, pregled 7.7.2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 44 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.icbl.org/index.php/icbl/Universal/MBT/States-Parties

37

CWC).45 Navedene konvencije zahtijevaju da Bosna i Hercegovina

zabrani hemijskog

prilagodi svoje zakonodavstvo u mnogim aspektima vezanim za zabranu i posjedovanje takvog

Konvencija o kasetnoj municiji zahtijeva da Bosna i Hercegovina municiju, razvijaju, proizvode ili

sankcije za sve osobe koje pribavljaju,

prenose kasetnu municiju bilo kome, direktno ili indirektno, pom i u bilo koju od aktivnosti zabranjenih

,

e

vaju ili

ili podstrekavaju

ama potpisnicama temeljem ove

Konvencije .46 Ove obaveze odnose se i na eksplozivne bombice koje su posebno dizajnirane da e ili ispuste

.47 podijeljen

nivoima,

no zakonodavstvo, koje je najbitnije za ovo poglavlje, centralizovano je na

m nivou. Nakon ratificiranja Konvencije i njenog stupanjana snagu, nije bilo izmjena propisa, dakle ovo poglavlje razmatra zakonodavstvo de lege lata i potrebu daljeg nog zakonodavstva s odredbama Konvencije.

II.

MODALITET PROVEDBE

sanje skladu s Konvencijom mjere provedbe

48

nih mjera u nacionalne nih zakona

Bosne i Hercegovine s zahtjevima drugih dviju konvencija navedenih u prethodnom stavu.

A.

45

Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.armscontrol.org/factsheets/cwcsig 46 1.

Konvencije o kasetnoj municiji, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 47 2. Konvencije o kasetnoj municiji, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCMText1.pdf 48 9. Konvencije o kasetnoj municiji, pregled 15.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCMText1.pdf

38

ne uzima u obzir nekonvencionalno zabranjeno

193.

e

e

nog zakona inicijalno je propisivao:

propisane zakonom Bosne i Hercegovine, ili tko daje krive podatke ili propusti prikazati davanja dozvole sukladno zakonu Bosne i Hercegovine, ili tko propusti 49

Ispostavilo se da je obavezama. Do inter alia obaveze defini

Ovaj nog zakona vezano za Sporazum iz Ottawe i

Konvenciju o k

193.a)

zakona,

sredstva borbe '. Novi

nog priznaje

obaveze Bosne i Hercegovine u skladu sa Sporazumom iz Ottawe i Konvencijom o kemijskom

glasi:

li posredno prenese drugome, posjeduje ili 50

Za upotrebu prava Na osnovu sagovornika municije

setnu municiju. Ovaj

i konvencija u ovoj oblasti. Ova vrsta zakonodavnog pristupa nije nepoznata u

49 50

Bosne i Hercegovine, br. 03/03.

Bosne i Hercegovine, br. 54/05, 61/04/ i 32/07.

39

usporednom pravu. Na primjer, Republika Slovenija primjenjuje istu terminologiju za iste nom zakonu.51

B.

dstrekavanje drugih na radnje u suprotnosti s Konvencijom

dstrekavanje nisu navedeni kao takvi u

nom zakonu

ove koji govore o sa podstrekavanju i pomaganju. Te odredbe

nog zakona nisu zahtijevale nikakve

posebne izmjene kako bi ih se uskladilo s Konvencijom. sankcije za sa

ke

III.

ni zakon propisuje iste

podstrekavanje i pomaganje, iste k

pravne sankcije kao i za pojedinca koji je sam

,

o takvo

-

no djelo.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

Ovo poglavlje

nog zakonodavstva u Bosni i

Hercegovini u odnosu na zahtjeve Konvencije u smislu definiranja nacionalnih mjera provedbe za nametanje sankcija za nezakonite radnje koje vezana za provedbu Sporazuma iz Ottawe i Konvenciju o kemijskom

ovo poglavlje je

pokazalo da Bosna i Hercegovina nije pokretala strukturne promjene s obzirom na odredbu Konvencije.

Stoga, nije bilo posebnih izazova ili dobrih praksi u tom pogledu. Izazovi i dobre prakse odnose se na prethodna nastojanja za izmjenama i dopunama zakona kako bi se zadovoljile odredbe Sporazuma iz Ottawe i Konvencije

. U ovom poglavlju smo se pozabavili

m izazovima i naglasili spremnost sistema da

nacionalne mjere

provedbe u skladu s zahtjevima Konvencije.

IZAZOVI

DOBRE PRAKSE nog zakona sa Sporazumom

nog zakona Bosne i Hercegovine u smislu K

njegove

primjenjivosti

na

iz Ottawe i Konvencijom o h uspostavilo je inkorporiranje

Konvencije

u

no

zakonodavstvo Bosne i Hercegovine 51

310 Republike Slovenije. Pregled 20.7.2012. godine, www.km.undp.sk/uploads/public/File/AC.../Slovenia_Criminal_Code.doc

40

P nog zakona osiguralo je automatsko utvrditi sve izmjene i dopune vezane za

onvencijom

Konvenciju O obuhvatanje vojnih odredbi

nog

zakona

enita odredba

pokazala

druga sredstva borbe om

i

kasetnu municiju

PREPORUKE

IV.

odredbi Bosne i Hercegovine razmotre odredbe

jasnim i izravnim, preporuka je da a 193.a)

nog zakona i zahtjevaju

e odredbi u odnosu na Konvenciju o kasetnoj municiji .

41

Cilj studije je bio da ispita

a i Hercegovina inkorporirala obaveze iz

Konvencije o kasetnoj municiji.

analizi, dat je

provedbe vezanih za

kasetne municije, b)

uklanjanje kasetne municije i edukacija o rizicima, c) provedbe

ama i d) nacionalne mjere

navedenih modaliteta u ispunjavanju obaveza, od

Modalitet partnerstva; Postepena i zakonodavna

, te

Apsorpcija, odnosno

r politika.

Navedena tri modaliteta proizilaze

a sistemskih

Konvencije s naglaskom na mehanizme razvijene od strane Bosne i Hercegovine u preuzimanju obaveza iz Konvencije. Kao

1. i 2., Bosna i Hercegovina se oslonila na

partnerstvo s UN-ovim sistem

im nevladinim organizacijama

su prisutne u zemlji. Kroz ta partnerstava, Bosna i Hercegovina je municije Poglavlje 2.

je NPA) koje

la svoje zalihe kasetne

la uklanjanje ostataka kasetne municije i aktivnosti edukacije o rizicima pokazuje

administrativne procedure s ciljem

preuzimanja obaveza iz Konvencije u pogledu uklanjanja kasetne municije 3.

sistema zdravstvene i socijalne

su predstavili spremnost Bosne i Hercegovine da osigura inkluziji

Poglavlju

u Bosni i Hercegovini, autori zdravstvenoj i socijalnoj

kasetne municije i sistematsk

status. Naredno poglavlje, odnosno

Poglavlje 4., nadopunjuje dio studije o proceduralnim

izmjenama kroz pravnu analizu o tome kako su nacionalno pravne mjere za radnje u suprotnosti s Konvencijom

no zakonodavstvo i

-

i

Razmatranjem kapaciteta nevladinog sektora,

nevladine organizacije u

Bosni i Hercegovini posjeduju kapacitete za podr

u Bosni i Hercegovini u ispunjavanju

obaveza iz Konvencije, te da njihov aktivn

.

Oskudni resursi

a su karakteristika postkonfliktnih zemalja koje su e ostatacima rata i

vama rata. Stoga je

o i ciljano upravljanje

finansijskim, ljudskim i institucionalnim, kako bi inkorporirala obaveze koje proizilaze

obaveza, ali i

no za zemlju la vlastiti razvoj.

42

U duhu ovakvog uvjerenj

poglavlja navodi se popis preporuka za

Bosnu i Hercegovinu

potpisnice kako bi mogle

resur

u u identificiranju

j mjeri

a

ih politika usmjerenih na provedbu Konvencije u

oblastima u okviru njihovih

sti.

Studija pokazuje da

sistemskih nepravilnosti koje ometaju provedbu Konvencije grupa.

tih sinergija i poziva na hrabre pristupe kako bi se definirali najprikladniji modeli za preuzimanje Konvencije. Prihvatanje ovakvog izazova nije nimalo lagan zadatak, njihovom putu

a

na

kasetnim municijam.

43

PRILOG 1.

kasetnim bojevim glavama tipa Orkan

PRILOG 2.

KB -1 PRILOG 3.

municije s kasetnim bojevim glavama tipa Orkan kasetne municije

PRILOG 4. Spisak sagovornika Institucije u Bosni i Hercegovini Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Sektor za multilateralne odnose

ministrica-savjetnica

Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH invaliditetom Ministarstvo zdravstva FBiH saradnju i koordinaciju razvoja strategija BH MAC, Sarajevo

Tarik BHMAC-a

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo -a -a Ministarstvo za rad , socijalnu politiku , raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike Posavskog kantona Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona Ministarstvo za socijalnu politiku , zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko podrinjskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike - neretvanskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne Zapadno-

i

44

Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko- sanskog kantona Nevladin sektor NVO

, Tuzla

NPA, Sarajevo

Darvin Lisica, voditelj programa

Humanitarna organizacija Pro vita , Mostar Svijet bez mina , Sarajevo NVO Motiv NVO

, Tuzla

Mirza

Stop Mines , Pale Intersos , Sarajevo

Vedad Kadir , projekt koordinator

Organizacija amputiraca UDAS , Banja Luka Ostale institucije Svjetska zdravstvena organizacija u BiH Handicap International, Sarajevo

45

Projekat finansira Evropska unija.

46