kazetnom streljivu?
Primjer Bosne i Hercegovine
Naslovna stranica prikazuje kazetnu bombu tipa BL 755, tijekom njene -a
Autori: Ilaria Vianello Rukovodilac projekta:
Recenzija: Davide Denti; dr. Mariolina Eliantonio;
Urednik: Christopher Hughes Koncept, dizajn i tisak: Triptih Design Studio, Sarajevo Fotografije: Handicap International, Landmine Survivors Initiative, Norwegian Peoples Aid, Razvojni program Ujedinjenih naroda
. Ova stavove Europske unije.
2
Zahvalnica Predgovor
Uvod POGLAVLJE 1. Hercegovine s UN-ovim sustavom POGLAVLJE 2. - Upravljanje utjecajem kazetnog streljiva: Prilagodba postupaka
POGLAVLJE 3. sa POGLAVLJE 4. -
protuzakonitih
obvezama
PRILOG 1. glavama tipa Orkan
kazetnim bojevim
PRILOG 2. glavama tipa Orkan KB -1 PRILOG 3. PRILOG 4. Spisak sugovornika
3
ZAHVALNICA
Predmetno
je .
Autori ove publikacije zahvaljuju
na njihovom doprinosu u izradi Piva
misije,
,
UNDP-
Handicap International
organizacije
Inicijative
ica Sektora UNDP-a za sigurnost i pravdu, Armin rezidentnog predstavnika UNDP-a
savjetnik, Ministarstvo
obrane Bosne i Hercegovine, Darvin Lisica, voditelj progr
nis
Besedi , savjetnik za pitanja mira i razvoja politike FBi
ita
ministra, Ministarstvo zdravstva FBiH
misije, Svjetska zdravstvena
organizacija, Klelija Balta, savjetnica za rodna pitanja mina
Motiv
Centar za razvoj i STOP Mine Pale, Tarik PMA BHMAC-a
,
ca, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Vedad
K
, UDAS . Informacije koje su
dali i njihova iskrena procjena napretka postignutog sukladno njihovim zadacima imali su neprocjenjivu vrijednost tokom izrade ove publikacije. Posebna zahvala Bosne i Hercegovine T
se
Anesi savjeti
savjetnici ministra u Ministarstvu inostranih poslova a bili od izuzetne koristi u izradi studije.
imo zahvaliti recenzentima dr. Mariolina Eliantonio i Davide Denti na njihovom
brzom odgovoru i izuzetno korisnim komentarima.
4
UVOD ivanje
ih obveza jedan je od prerogativa vanjske politike Bosne i Hercegovine. S
jasno demonstriranom predanosti svojim obvezama, , pov
Bosne i Hercegovine da se uskladi s zahtjevima Konvencije
o kazetnom streljivu
na pri
te dokaz da
primjer drugim zemljama.
nedostatke i prepoznaje uspjehe. T
sustav odgovorio
novih obveza koje bi trebalo ispuniti, te sustavna
o postojanju
ivanje navedenih obveza u
a
ercegovini. Mo utjecaj na kreatore politika u pogledu njihove daljnje predanosti u provedbi obveza koje
proizlaze iz Konvencije. Ipak,
: Konvencija
ne postoji da bi se provodila
provedbe radi,
e problemom
radi dobrobiti ljudi i zajednica koje su
nja kvalitet
kazetnog streljiva, zajedno s razminiranjem
kazetnim streljivom, neupitno
stavlja naglasak na potrebite, apelira na
e potpore za njih i njihove obitelji. To je stvarna snaga Konvencije i Bosna i Hercegovina obvezala s pozitivnim rezultatima, koje
predstavljati drugima.
potpisnicama Konvencije nam Studija
za daljnja
a u izradi politika i
da poduzmemo aspekte
unaprijediti razumijevanje u pogledu zahtjeva Konvencije, potpisnice da koriste iskustva iz Bosne i Hercegovine z
i potaknuti i druge strane u provedbu Konvencije .
Yuri Afanasiev UN rezidentni koordinator UNDP rezidentni predstavnik
5
Studija procjenjuje kapacitete Bosne i Hercegovine da inkorporira svoje obveze koje proizlaze iz
raz e modalitete
se
:
Modalitet partnerstva; Postupovne i zakonodavne prilagodbe, te Apsorpcija, odnosno inkorpor
politika.
Konvencije s naglaskom na mehanizme koje je razvila Bosna i Hercegovina u preuzimanju obveza iz Konvencije.
razminiranje
zaostalog kazetnog streljiva, kao i edukacija o rizicima , te
.
a i obustavila svaka
djelatnost zabranjena odredbama modus operandi u Bosni i Hercegovini, izazova, identificira
nevladinih organizacija Bosni i
Hercegovini, te navodi niz preporuka za daljnje aktivnosti. imati koristi od
u
tranke Konvencije
isti biti predstavljeni skupa s najboljim praksama u
inkorporiranju obveza koje proizlaze iz Konvencije organizacijama), kao i preporukama
prepreke.
6
UVOD
godine. Konvencija o kazetnom streljivu (Konvencija) uspostavlja pravni okvir za uklanjanje za
e potpisnice Konvencije obvezuju se da nikada, ni
pod kojim okolnostima,
koristiti, razvijati, proizvoditi
streljivo. Zasebni
pribavljati kazetno
reguliraju,
razminiranje onvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2010.
godine i time postala
potpisnice.
Ipak Konvencija nije krajnji ishod, koje negativno
e
a kazetno streljivo onvencija postala
potpisnica
, resurse, kako vladine,
tako i nevladine,
uskla
obvezama koje
proizlaze iz Konvencije .
Bosna i Hercegovina1 ratificirala je Konvenciju 7. rujna 2010. godine. Konvencija je stupila na snagu
streljiva i drugim ubojitim zaostacima
i i vojna ubojita sredstava. Jedan od temeljnih
uvjeta za Bosnu i Hercegovinu kako bi sustavno pristupila pitanjima vezanim za prisutnost kazetnog streljiva i ostataka kazetnog streljiva na svom teritoriju je sama analiza potrebnih kapaciteta da bi zemlja inkorporirala svoje obveze iz Konvencije. upoznata s svojim resursima (tj. financijskim, ljudskim i institucionalnim)
kako najbolje
upravljati resursima, da bi se ispunile obveze prema Konvenciji. Upravo iz te perspektive, studija ima za cilj da savjetuje institucije i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini o kako
provedbu Konvencije. S
je sustav u Bosni i
cije, kao i nevladine organizacije) provodio obveze iz Konvencije, kroz analiz
za provedbu svojih obveza, te uz osvrt za
1
Bosna i Hercegovina je decentralizirana , sa dva entiteta: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom. Federacija Bosne i Hercegovine je dodatno podijeljena u centralizirana. Pored navedenih upravnih jedinica, tu je i samoupravna regija, odnosno . Samo o za razumjevanje teksta.
7
daljnje aktivnosti u skladu s nizom
razinu provedbe
Konvencije u Bosni i Hercegovini, koja je predmetom transparentnog je to
onvencije.
a literature. Terensko is j, entitetskoj i kantonalnoj razini), te nevladinog sektora odno za identificiranje e, kao i ore u provjeri svih informacija koje su prikupljene putem intervjua u odnosu na druge dostupne izvore.
adinih organizacija bavila su se
razmatranje prethodnih pr Konvencije. Analizirano je i zakonodavstvo u BiH provedbene mjere.
koriste u Bosni i Hercegovini za provedbu Konvencije.
I.
-ovim sustavom.
II. a prema Konvenciji. III. streljiva. IV.
protuzakonitih radnji, upravljanj
im aktivnostima .
8
P O G L A V LJ E 1. Upravljanje Hercegovine s UN-ovim sustavom
kazetno streljivo
Bosna i Hercegovina je ispunila svoje poznatih i evidentiranih zaliha kazetnog streljiva tokom 2011. godine. 2 Da bi se postigao ovaj cilj, Bosna i Hercegovina je sklopila partnerstvo s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) i dobila financijsku potporu Europske unije (EU) putem ove agencije Ujedinjenih naroda (UN). Ovo poglavlje
stoga predstaviti iskustva Bosne i Hercegovine u , kroz prizmu obveza i preporuka iz Konvencije.
Poglavlje je strukturirano
, modalitet provedbe, izazovi i
preporuke.
I.
Konvenciju unutar obrambenog sustava.
upravnih razina,3 veze nisu bile prepoznate u malo
2
http://www.mod.gov.ba/files/file/BILTEN%20OS%20i%20MO%20Bosnia and Herzegovina%207%209april12.pdf
Ministarstvo obrane u Bosni i Hercegovini je na dr탑avnom nivou, dok je obrambena industrija na nivou entiteta. 3
9
dila kazetno streljivo zapadnih proizvo im
i dizajn bio nedovoljno poznat
cima.
Kazetno streljivo proizvedeno u Bosni i Hercegovini bilo je
ne samo u vojnim
vornicama obrambene industrije koje su na entitetskoj razini i stoga su izvan Mapiranje
lokacija kazetnog streljiva zahtijevalo
je
e Bosne i Hercegovine,
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije
koordinacijski
mehanizam kao takav
m
provedba ovog dijela bez da se prv
Bosnu i Hercegovinu, za navedeni zadatak.
Naredni stavovi stoga govore o izazovima u provedb
ot
e delaboracije
zaliha kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini.
II.
MODALITET PROVEDBE inter alia, putem sustava Ujedinjenih
Ujedinjenih naroda.4 Ovo partnerstvo, kao Hercegovini
izravan
pristup
potrebnoj
e osiguralo koherentan i konzistentan pristup problemu od strane svih sudionika.
delaboraciju kazetnog streljiva, a pregled iskustava u Bosni i Hercegovini nud drugim
ma potpisnicama
potrebu za zagovaranjem provedbe Konvencije. Zapravo, sama predanost provedbi Konvencije
4
Za dalje informacije o programu posjetite stranicu http://www.undp.ba/index.aspx?PID=21&RID=68. Pregled 8.7.2012. godine.
10
partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda u provedbi obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela
potpisivanjem
Konv
multidimenzionalnog pristupa u prevladavanju izazova koji su vezani za ovaj problem, a koji su .
A. Postupni razvoj partnerstva kao ideje
Ideja o partnerstvu se zapravo postupno razvijala. Bosna i Hercegovina je u partnerstvu s
godine.
,5
Hercegovine u svezi Konvencije. Podizanje razine svijesti o navedenim obvezama neizmjerno je pomoglo konsenzusa
e
og
e predanosti, de facto, ih izazova zahtijevalo je nove politike
je zbrinjavanje municije visoko politiziran problem Zagovaranje i podizanje svijesti u
brojne
e interese.
i su putem niza formalnih susreta s predstavnicima vlasti.
M
na vlasti, zbog
nepostojanja organizacija
politike u ovoj oblasti.
Zagovaranje zahtjeva iz Konvencije bilo je percipirano
a snaga koja je ubrzala
proces, ne samo radi formalne provedbe obveza, streljivo ocijenjeno kao nestabilno, te stoga i nesigurno
apeli su predanosti. Bosna i
Hercegovina se pokazala kao
paradigma partnerskog pristupa u provedbi Konvencije.
5
11
Na putu su bili i mnogi drugi izazovi zbog nepostojanja jas
kako raspolagati kazetnim
streljivom, a povezani su i
om kazetnog streljiva i
mobilizacijom sredstava. Navedeni
se detaljnije pojasniti u narednim dijelovima.
B. Prednosti partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda
industrije. Identifikacija streljiva pod jurisdikcijom i kontrolom Bosne i Hercegovine zahtijevala je
komponente bi mogle formi i inspekcija svog kazetnog streljiva ljiva
Tokom mapiranja kazetnog streljiva, identificiranje je predstavljalo jedan od izazova jer vrste streljiva nisu bile
kazetnih punjenja za kao
ke granate kalibra 120mm), stoga je
proveden
o dizajn navedenog streljivo. 6
Nakon identificiran
javila se potreba za
ivanjem
znanja
za njihovo zbrinjavanje, osobito za one vrste koje nisu proizvedene u Bosni i Hercegovini. Pored svoje istinske vrijednosti, modalitet partnerstva s UN-ovim sustavom pokazao se opravdanim u putem Ujedinjenih naroda je tekao nesmetano, jaci s velikim znanjem o tim sustavima su
i
Hercegovini za
vrstama kazetnog streljiva koje su bile ma.
UN-
je ponudio priliku da mobilizira sredstva putem s
Kazetno streljivo u Bosni i Hercegovini u fondova Europske unije, koji su realizirani putem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Financijska potpora Bosni i
6
.2011. godine.
12
streljiva iznosila je 725.259 eura. 7 Bez tih sredstava, malo je vjerojatno da bi Bosna i Hercegovina mogla ispuniti svoje obveze iz
a 3. Konvencije
i. za zemlje sa
srednjom razinom dohotka poput Bosne i Hercegovine.
C. Nakon definisanja sustavnog procesa i ispunjavanja spomenutih preduvjeta, bilo je relativno lako
8
Za zbr
a za one vrste streljiva za vrste kazetnog streljiva. Metode
koje
uklanjanje
su
kori
kazetnog
streljiva
kazetnog streljiva: rakete s kazetnim punjenjem bojevih glava tipa Orkan, kazetne bombe tipa BL 755 i kazetne 120mm. Pored navedenog, tu su i -1 pod obrambene industrije. Navedeno pod-streljivo zajedno s raketama tipa Orkan je industrijski rastavljeno, te dijelom kroz detonacije, dok su druge dvije vrs otvorene detonacije. Industrijsko
e
metode
Prilog 1. i 2.) provedeno je u dvije
tvornice obrambene industrije, dizajn je bio poznati ovim streljiva, proces rastavljanja predstavljao je sigurnosni izazov, koji je tehnologa i rukovalaca streljivom
savladan Prilog 3.).
Otvorene detonacije provedene su putem ove metod 7
UNDPgodine).
. Ova -2012.
8
http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf
13
meto
na
sastanaka u zajednici, gdje je dato
strogih
standarda, lokalni problemi su prevladani i proces zbrinjavanja bombi je u uzorkovanje
. Nakon a tla i samog
Hercegovini prilagodili svoje proizvodne pogone za svrhe obrnutog streljiva. Time su postignuta dva krajnja cilja: (i)
skog rastavljanja
je kazetno streljivo, i (ii) strojevi za
kazetno streljivo su pr
.
D.
svojih obveza iz Konvencije, kroz modalitet partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda, Bosna i podstreljiva u roku od 10 mjeseci od dana stupanja Konvencije na snagu u BiH. Ovaj rezultat je aganje vrlo opasnog
.9
III.
IZAZOVI I DOBRE PRAKSE
ethodno navedenog, naredni stavak identificira
Ovakav rezultat opravda a upozo
9
Preambula Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 12.7. 2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf
14
IZAZOVI
DOBRE PRAKSE
Svijest o obvezama koje se odnose na
Partnerstvo s UN-ovim sustavom
Konvenciju demilitarizaciju
kazetnog
streljiva
kroz
Preinaka pogona za proizvodnju kazetnog kazetnog streljiva
streljiva u svrhe demilitarizacije
Nedostatak sredstava zbrinjavanje kazetnog streljiva koje je Nepostojanje nevladinog sektora u ovoj oblasti koji bi zagovarao politike vezane za
uzorkovanje) kako bi se osiguralo da nema
kazetno streljivo streljiva putem metode otvorene detonacije
IV.
PREPORUKE
a sustavnog pristupa tom pitanju. Blanketne preporuke u nastavku nude se -
-ovim sustavom; Izgradite kapacitete nevladinog sektora ko
tehnologija i metoda za zbrinjavanje.
15
P O G L A V LJ E 2.
Upravljanje utjecajem kazetnog streljiva: Prilagodba postupaka za iz Konvencije
2
pokriveno minama
,
se za 12,179 km2 sumnja da je
pokriveno kazetnim streljivom. 10 Kazetno streljivo .11 aktivacija velikog broja podstreljiva u skladu s njihovim streljivo) predvidljiva je
azetnog streljiva. Navedeno podstreljivo
koje ne eksplodira po udaru postaje, de facto ja sukoba.12
nakon
onvencije zahtijeva od
potpisnica da osigura
ostataka
e . Ostaci kazetnog
u svo neaktivirano kazetno streljivo,
, neeksplodirano
podstreljivo i neeksplodirane manje bombe. Kako bi se ispunila ova obveza, potpisnica koju predstavljaju ostaci kazetnog streljiva, procjenu i prioritetizaciju potreba u smislu civila, razminiranja i
kazetnog streljiva.
S ciljem analize modaliteta provedbe koji su u uporabi u Bosni i Hercegovini za ispunjenje svih obveza koje proizlaze
onvencije, ovo poglavlje je strukturirano na sljed i
: prvi
e informacije o stanju s kazetnim streljivom u Bosni i Hercegovini, potom drugi dio iz
Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obveze
a 4. Konvencije kroz procjenu relevantnog institucionalnog i pravnog okvira prije i nakon
10
2011. godina, str. 26. 11
Konvencija Protokol V Konvencije http://www.hrw.org/news/2006/08/31/convention-conventional-weapons-ccw-cluster-munitions-explosive-remnants-warand-ccw 12 UNKazetnog streljiva i protuminsko djelovanje egled 1.7.2012. godine. http://www.mineaction.org/overview.asp?o=1417
16
u, te
navode niz izazova,
dobrih praksi, kao i preporuka o tome kako bi Bosna i Hercegovina mogla na najbolji nastaviti s daljnjom provedbom mjera definiranih na temelju
a 4.
I.
fazu za koje se sumnja da su kontaminirane neeksplodiranim pod
su ovu aktivnost do 30.6.2012.. studija za procjenu opasnosti koju
predstavljaju ostaci kazetnog streljiva, te je stoga glavni izvor informacija koje se koriste u ovom poglavlju. ,179 km2 km2 procjenjuje kao
niskim rizikom opasnosti, 3.562 km2 s umjerenim rizikom opasnosti
i 3,23 km2 s visokim rizikom opasnosti. Identificirane sumnjive zajednica,
,388
, sa 13.020 stanovnika koji su svakodnevno
nalaze se u 79 lokalnih ni ovom riziku.
kojima se suoÄ?ava Bosna i Hercegovina je prisutnost ostataka kazetnog streljiva i mina
na
istom
Prema grubim procjenama 5 do 6 km2 teritorija Bosne i Hercegovine kontaminirano je
i
ostacima
streljiva
kazetnog
i
minama.
ove vrste po
, koje je 13
Prema Centru
za razminira kazetnim streljivom zahtijevaju strategije koje bi smanjile opasnost od nezgoda tijekom operacija 13
http://www.mineactionstandards.org/technical-notes/list-of-tnma/
17
a od od mina, ali gdje su ostaci kazetnog streljiva otkriveni tijekom procesa razminiravanja, a to je da
e
e po
morati
etaljnije govori o povezanosti mina i kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini u odnosu na proces razminiranja.
II.
MODALITET PROVEDBE
se ,14 se baviti razminiranjem. Zbog, de facto
e prijetnje od kazetnog streljiva i mina, Bosna i
la prilagoditi svoj zakonski okvir i institucionalne strukture za razminiranje la s novim obvezama
onvencije.
koje je Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obveze iz
a 4.,u
ovom poglavlju se
zakonski okvir i strukture za protuminsko djelovanje (A) prije stupanja Konvencije na snagu i (B)
nakon
Bosna i Hercegovina postala strana potpisnica.
A. Zakonski okvir i struktura prije Konvencije
Naredni dijelovi se bave (i) zakonskim okvirom i (ii) strukturom sustava protuminskog djelovanja prije nego je (i)
potpisnica Konvencije.
Zakonski okvir
Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini od 17.3.2002. godine struktur Bosne i Hercegovin
organizacijska
neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) za
razminiranja, prava i obveze osoba
koje obavljaju poslove razminiranja, te nadzor nad provedbom ovog zakona. 15 provedbe, Zakon o deminiranju
uje da se proces razminiranja provodi na temelju Plana
14
godine. 15
18
deminiranja u Bosni i Hercegovini u skladu sa Strategijom deminiranja, koji, na prijedlog BHMAC-a, 16
odobrava Povjerenstvo za razminiranje u suradnji s Odborom donatora, a usvaja
je
u
Strategiji
protuminskog
djelovanja za period od 2009. do 2019. godine. Strategija bi trebala osigurati uvjete za kontinuiran i
. 17 Da bi se postigao ovaj cilj, Strategija
operat
(ii)
.
Struktura
Povjerenstvo za razminiranje, u sastavu Hercegovine, odgovorno je za
m aktivnostima (npr.
, edukacija o opasnostima od mina, itd.), te za uklanjanje prijetnje koju predstavljaju mine i drugi ostaci iz rata u Bosni i Hercegovini Centar za uklanjanje mina (BHMAC), osnovan 2002. godine, odluk
inistara. BHMAC ima
kao i dva entitetska ureda u Sarajevu i Banjoj Luci, te osam regionalnih ureda
zemlje, e, ali
provedbu operativnih identifikaciju i procjenu sumnjivih po
, pripremu protuminskih
radionice za edukaciju o rizicima od mina. a. Lociranje, pr
ata razminiranja: Od 2005.
18
16 17
18
Nakon
Sve navedene institucije opisane su u odjeljku II (A) (ii). 24.4.2008. godine,Strategija protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini (2009. do 2019. godine), Bosna i http://npa-bosnia.org/
19
za pripremu projekta protuminskog djelovanja. b. Projekt protuminskog djelovanja organizacije koje su akreditirane od strane Povjerenstva za razminiranje. BHMAC
Povjerenstvo za razminiranje odobri standarde, BHMAC je potom odgovoran za NVO, komercijalnih tvrtki ili drugih organizacija koje se bave razminiranjem, koje su razviti standardne operativne procedure (SOP) u skladu sa standardima -a
koje 19
odobrava Povjerenstvo
.
If SOPsjecorrespond to COMPANY or NGO TVRTKA ili NVO se Ukoliko SOP usklađen STANDARDI Mine STANDARDS ACCREDITED s STANDARDIMA AKREDITIRA STANDAR[Type a quote STANDARDs protuminskog protuminskog from the document or djelovanja djelovanja the summary of an interesting point. You can position the text box anywhere in the organizacije document. Use the Text prijavljuju na tendere za aktivnosti razminiranja.20 Box Tools tab to change the formatting of the c. : BHMAC je odgovoran za obuku pull quote text box.] instruktora za edukaciju o opasnostima od mina i za definiranje standarda za edukaciju DS
BHMAC-
ranih za aktivnosti razminiranja -a je uvedena u 21
Fond Ujedinjenih naroda
za djecu (UNICEF) jedna je aktivnostima edukacije o rizicima od mina u Bosni i Hercegovini. 22 Regionalni uredi
19
godine. 20
razminiranja. 21
22
-ovog programa edukacije o 7.2012. godine.
http://www.unicef.org/Bosnia and Herzegovina/mine_action_3314.html
20
BHMAC-
za
B. Zakonski okvir i struktura nakon Konvencije
U narednom dijelu razmatraju se zakonski okvir i struktura za razminiranje u odnosu na nove jedan sustav rati nove obveze koje proizlaze iz Konvencije.
(i)
Zakonski okvir
prethodno
e, i
i uklanjanje
NUS-a u Bosni i Hercegovini regulirana je Zakonom o deminiranju od 17.3.2002. godine, koji je trenutno predmetom razmatranja, odnosno izmjene i dopune ovog Zakona su u proceduri razmatranja u kazetnog streljiva, kao nove zasebne kategorije NUS-a zakonski urediti pitanje uklanjanja obuhvatio uglavnom
odredbe iz Zakona o deminiranju. Zapravo tijela
za obavljanje poslova uklanjanja kazetnog streljiva, prava i obveze osoba koje obavljaju Zakona su i kazetno streljivo. Slijedom Zakona o deminiranju, revizija Strategije protuminskog djelovanja za period 2009. do 2019. godine koja se provodi tokom2012. godine h ciljeva i financijskih planova za uklanjanje kazetnog streljiva. Kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje, planirane se izmjene i dopune Zakona o deminiranju i Strategije protuminskog djelovanja za period od 2009. do 2019. godine funkcionalni zakonski okvir za razminiranje uvele usporedne procedure za uklanjanje kazetnog streljiva. Nadalje, s ciljem da se p
o razdoblje koje je potrebno da bi Bosna i
Hercegovina usvojila izmjene i dopune Zakona o deminiranju, Povjerenstvo za razminiranje i li su raditi na kazetnom streljivu
pojam NUS-a iz Zakona o razminiranju kao
zakonski osnov.23
(ii)
Struktura
23
21
povjerilo BHMAC-u. Uz odobrenje Povjerenstva za razminiranje, BHMAC je u procesu transformacije istih instrumenata za razminiranje (a. a.
: Lociranje i procjenu ostataka kazetnog streljiva na e kontaminacije i utjecaja kazetnog streljiva, Povjerenstvo za
o je
riti svoju suradnju s NPA s ovom
novom vrstom eksplozivnih ostataka rata.24
, Bosna i Hercegovina je
ustupila jednu prilagodila svoju suradnju s NPA koja sada
e i ostatke kazetnog streljiva.
Organizacijske, kao i materijalne pripreme i upravljanje su u BHMAC provodi vanjski nadzor
.
b. Projekt protuminskog djelovanja: S
en
sti NPA, dok onvencije,
BHMAC je morao ostataka kazetnog streljiva. S ciljem ispunjenja navedene obveze, BHMAC i Povjerenstvo za
. godine odobrili su standardne operativne procedure
organizacije
kontaminiranog kazetnim streljivom. Dana
1.3.2012. godine, NPA je za
s operativnim aktivnostima projekta 25
zajednica u Bo
NPA svoje obveze za razminiranje iz
, Bosna i Hercegovine je dodijelila organizaciji a
uklanjanje kazetnog streljiva i na udruge i tvrtke za razminiranje. BHMAC je u procesu izrad
ih i sigurnosnih standarda za udruge i tvrtke za razminiranje koji uklanjanje ostataka
certifikata i kompetencija koje se bave uklanjanjem kazetnog streljiva. Kao i kod tvrtke i vladine i nevladine organizacije koje imaju SOP u skladu sa standardima koje 24
Dana 13.9.2010. godine, NPA program u Bosni i Hercegovini uputio je pismo namjere BHMAC-u vezano za primjenu -a, uz punu potporu Povjerenstva za razminiranje, prihvatio je prijedlog organizacije NPA z 2011. godina, str 4. 25
-streljiva tipa Mk-
22
BHMAC biti akreditirane za obavljanje uklanjanja ostataka kazetnog streljiva. o spremnost da pred 26
o njihovoj provedbi.
STANDARDI za ostatke kazetnog streljiva
Ukoliko je SOP usklađen s STANDARDIMA za ostatke KS
TVRTKA ili NVO se AKREDITIRA
ostataka kazetnog streljiva. BHMAC i Povjerenstvo za razminiranje su prenijele postupak akreditacije razminiranja i na proces uklanjanja kazetnog streljiva. c.
: edukaciju o instruktora za edukaciju o opasnostima od mina. Ovaj dodatak programu je bitan jer je sam oblik kazetnog streljiva primamljiviji za djecu. Prema BHMAC-u, provedba projekata vjerojatno da Hercegovini. 27 Zajedno sa BHMACkoje se sumnja
ZAKONSKI OKVIR Prije Konvencije
Nakon Konvencije
Zakon o deminiranju
Izmjene i dopune Zakona o razminiranju
Strategija protuminskog djelovanja
Izmjene i dopune Strategije protuminskog djelovanja Konvencije
deminiranju)
kazetnog streljiva.
26
ne i Hercegovine, godina VI, 17.3.2002.
godine. 27
23
STRUKTURA Prije Konvencije
Nakon Konvencije kazetno streljivo.
Sustav procedura za akreditaciju protuminskog djelovanja. akreditaciju protuminskog djelovanja u cilju Edukaciju o opasnostima od mina provode instruktori za edukaciju o opasnostima od mina -a.
C.
kazetnog streljiva u nastavni plan i program instruktora za edukaciju o opasnostima od mina.
Kapaciteti nevladinih organizacija
U Bosni i Hercegovini postoji 12 lokalnih nevladinih organizacija specijaliziranih za razminiranje i uklanjanju ostataka kazetnog streljiva u Srbiji. Jedna od lokalni organizirala razne obuke na temu uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, a posljednja takva obuka
ostataka kazetnog streljiva. Nedostatak financijskih sredstava je glavni problem s kojima se -i.
III.
IZAZOVI I DOBRE PRAKSE
IZAZOVI Prisutnost mina i kazetnog streljiva na 5-6 km2 teritorije Bosne i Hercegovine. Potrebno je razviti nove tehnike za uklanjanje i investirati nove resurse. Financiranje i potrebni resursi za ispunjenje
DOBRE PRAKSE okvira i protuminske strukture za razminiranje u cilju ispunjenja novih obveza iz Konvencije. Izbjegavanje dupliciranja resursa. Suradnja s NPA kako bi se u potpunosti iskoris , u cilju procjene problema ostataka kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini.
24
sektora.
prilagoditi za uklanjanje ostataka kazetnog streljiva.
Prikupljanje informacija vezanih za granatiranja ostacima kazetnog streljiva.
IV.
PREPORUKE
s lokalnim NVO-ima koji su stekli stručnost u uklanjanju ostataka kazetnog streljiva u drugim zemljama. Ovaj oblik suradnje bi podržao BHMAC u izradi odgovarajućih tehničkih i sigurnosnih standarda, jedna uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, te izradi sveobuhvatne edukacije za uklanjanje ostataka kazetnog streljiva. Povjerenstvo za razminiranje treba nastojati nastaviti suradnju s organizacijom NPA ili drugim organizacijama
-u se om
Orga a i uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, te po predstavlja
a koje
obje ove vrste ostataka iz rata. a proisteklih iz Konvencije u formi
izmjena i dopuna Zakona o razminiranju. Ova i zakonski osnov koji bi obvezao Bosnu i Hercegovinu
la obveza.
25
P O G L A V LJ E 3.
og streljiva
ostvarivanja njihovih prava uslijed podacima, u Bosni i Hercegovini postoji
no
28
. Prema odredbama
a 5. K spolu Da bi se
postigao ovaj cilj, Konvencija za
provedbe
ama
zakonske okvire, 29
mobilizaciju resursa
.
ava kazetnog streljiva kazetnog streljiva
trpjeli ozljede ili
invalidnost usljed
ko
za neaktivnosti
odredba ne treba se om da dokle god se svatko tretira na isti,
, onda nema ni diskriminacije.30 Naredna razlika u postupanju
zapravo propisuje da je
stvarnih potreba
pravom i ljudskim pravima
eljiva.
za Bosnu i Hercegovin i
jedan
obveza i to sposobnost zemlje da inkorporira,
odnosno apsorbira obveze. S ciljem analize modaliteta provedbe u Bosni i Hercegovini vezano za ispunjenje obveza
28
onvencije, naredno poglavlje je podijeljeno na
Konvencija o kazetnom streljivu
Konvencije o kazetnom streljivu
20.8.2011. godine. 29
Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu
godina, str. 30. 30 Ibidem, str. 31.
26
: u prvom dijelu pod
(A.)
Bosna i Hercegovina
upravlja svojim resursima kako bi osigurala , te pod (B.) analiziraju se politike Bosne i Hercegovine u cilju osiguranja socijalne i ekonomsk
.
nevladinih organizacija u provedbi nizu izazova, dobrim praksama, kao i preporukama
za Bosnu i Hercegovinu o tome kako najbolje nastaviti dalje u provedbi mjera
ih na temelju
.
I.
MODALITET PROVEDBE
A.
tpora
(i) i NUSa i kazetnog streljiva, dio su populacije u Bosni i Hercegovini i na taj zdravstvenu potporu kao i druge osobe s invaliditetom. U Bosni i
Hercegovini zdravstveno
osiguranje
spada
u
Federaciji Bosne i Hercegovine (
Fed opsega prava. 31
31
30/97, 7/02, 70/08 i 48/11.
27
Bosna i Hercegovina ima dvanaest regionalnih fondova zdravstvenog i socijalnog osiguranja,
popis lijekova koji se dobivaju na recept i koji se financiraju iz kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja, popis pojedinih dostupnih usluga, popis ortopedskih pomagala i nadomjestaka financiranih kroz osiguranja, kao i obavezni iznos participacije koju
a pacijent. 32 Stoga, ovisno o
kantonalnoj razini, te u
distrikt
raspolagati dostupnim
uslugama u zdravstvenim ustanovama, pravima pacijenata i raspodjelom pomagala. Na federalnoj razini, fondovi
ivih ortopedskih
svim osiguranim osobama u
FBiH da imaju
e operativne zahvate i tretmane s popisa. slenici osigurani od svog poslodavca,
poljoprivrednici, umirovljenici, zdravstveno osiguranje za registrirane nezaposlene osobe, itd.). Branitelji s
ske) u cijeloj Bosni i Hercegovini primaju stalne
naknade za invaliditet i imaju pravo na redovito i druge osobe Hercegovini
iste beneficije kao i braniteljska populacija s invaliditetom. S druge strane,
ali njihov doprinos za zdravstveno osiguranje se ne mogu
zaposlenje, zbog svog zdravstvenog stanja, a osigurani su na temelju
naknada za nezaposlenost.33
ma i stupnju (branitelji ili
1. 2. 3.
u
4.
tva nije zadovoljna protezom koju nudi njegova ili njezina shema sudjelovati u pokri
32 33
kova kvalitetnije proteze.
113. Ibidem, str. 115.
28
5.
centri za rehabilitaciju u zajednicama kao i osiguranjem.
6. ortopeda. U Bosni i 34
Usluge
u ovim institucijama pokrivene su zdravstvenim osiguranjem u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Provedba
(ii)
Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, nisu uvedene promjene na razini zdravstvenih politika kako bi se prep -invalidske politike.
dstrategija za sveobuhvatne Strategije protuminskog djelovanja.35 nih organizacija, koja funkcionira kao forum
odinu u skladu sa Strategijom protuminskog djelovanja.
B. Pregled politika u oblasti invaliditeta (socijalna skrb)
Naredno poglavlje ocrtava spremnost sustava u Bosni i Hercegovini da se pobrine za gospodarsko
osob invaliditetom u Republici Srpskoj 34 35
za osobe s
Bosna i Hercegovina Vidi Dio II, str. 33 za definiciju.
29
invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine, (iv) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Republici Srpskoj i (v) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine. (i) svoj sustav ratnih dejstava. U tom procesu, vlasti u Bosni i Hercegovini su provele nekoliko aktivnosti kako bi
Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, na razini politika nisu uvedene nikakve promjene kako bi se prep 36
Na temelju Konvencij
-a od strane institucija Bosne i rata ili u vrijeme kada su zadobijene ozljede, a
ve kazetnog streljiva mogu potpadati pod
:
.
incidenata povezanih s ratom beneficije kao i sve druge osobe beneficija koje mogu varirati ovisno (ii)
ava.
Provedba
Bosna
i
Hercegovina
ima
decentralizirani sustav potpore za
osobe
36
s
invaliditetom.
Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu
godina, str. 31.
30
s invaliditetom podijeljen ophodno pregledati
Tokom 2008. godine, Bosna i Hercegovina je usvojila politiku u oblasti invaliditeta
invaliditetom na teme invaliditeta. Politika u oblasti invaliditeta jednak tretman osoba s invaliditetom. Stoga se ova politika pozi
je
ljudskih prava, sloboda i ljudskog dostojanstva osoba s invaliditetom, te predla
integracija osoba s invaliditetom u razvoj ekonomskih i fiskalnih politika; jednaki uvjeti i pristup obrazovanju; razvoj sustava koji osigurava radna i srodna prava osoba s invaliditetom; razvoj sustava multidisciplinarnih socijalnih usluga na razini lokalne zajednice;
smjernice iz politike u oblasti invaliditeta u Bosni i Hercegovini, Federacija BiH je izradila Strategiju invaliditeta definirane u
jer se zasniva na socijalnim davanjima
rije osoba ve rata, te osobe s invaliditetom koji je uzrokovan nekim drugim razlozima. se civilni vojn
rata, osim ako njihov invaliditet nije rezultat
tijekom posljednjeg rata. 31
rava
e naknade i
usluge.
osnovi
kao
ekonomskoj
potpora stabilnosti,
programima
njihovoj dok
su
profesionalne
rehabilitacije)
usmjerenim
na ada varira za
potrebu za daljnjom nadogradnjom sustava kako bi s
54.21), te se poziva na Konvenciju o kazetnom streljivu.
zahtijevaju
ao
bezuvjetno jednak tretman za sve osobe s invaliditetom. Strategija je pripremljena u cilju uskla
sustava u Republici Srpskoj sa zahtjevima koji proizlaze iz relevantnih UN konvencija u
ovoj oblasti, kao i u cilju bolje primjene Europske konvencije o ljudskim pravima. Strategija konkretne aktivnosti koje bi trebale biti provedene e
a s invaliditetom da se
, to nam pokazuje da je
u
ene tokove u
razvoju. Prava i beneficije osoba s invaliditetom nisu regulirani ovom Strategijom, premda valja spomenuti da Republika Srpska prepoznaje iste kategorije osoba s invaliditetom. Kategorizacija osoba s invaliditetom je napravljena na temelju istih obrazaca kao i u Federaciji Bosne i o. Entiteti prepoznaju nedostatke, te predla u uvijek zakona o pr
a su dobre prakse 32
e pripadaju. U cilju
g prikaza
a, zakoni se
.
Profesionalna rehabilitacija
a prava definirani su na
temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom Republike Srpske i istog takvog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji rehabilitaciju i name
obvezu za poslodavce da za
invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, na primjer, jedna osoba s invaliditetom na osobe s invaliditetom, u smislu poreza i carinskih subvencija.
cije koje mogu osigurati njihovu ni minimalnu 37
niti definira socijalni minimum za osobe s invaliditetom . Isto
poziva
ona koji bi osobe s invaliditetom, bez obzira na uzrok invaliditeta individualne
e
invaliditeta dovodi u
38
te
na temelju uzroka invaliditeta, e pozicije, a
opseg prava i iznosi osobe s istom vrstom i stupnjem
vodi u diskriminacij .
Bosna i Hercegovina, zajedno s Austrijom, nominirana je za koordinatora kako u zemlji tako i u inozemstvu.
C. Uloga nevladinih organizacija 37
stanju u oblasti invalidnosti za Bosnu i Hercegovinu (2012. godina), str. 13. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&Itemid=37 38 - 19. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&Itemid=37
33
U Bosni i Hercegovini postoji 14 registriranih nevladinih organizacija (NVO) koje se izravno ili 39
e
Nevladine organizacije koje se bave
ne prave razliku
vu kazetnog streljiva u
zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja je kontaminirana minama, NUS-om i kazetnim streljivom.
obavljaju niz nevladine organizacije organiziraju ciljane radionice i seminare za njihove potrebe. Radionice i seminari su usmjereni zajednicama. Nadalje, NVOPored svojih aktivnosti koje su u 40
od kolega (peer-to-peer) od koristi. Deset
nevladinih organizacija koje se bave pitanjima
osnovale su Koaliciju za
razvojne programe (LMAD),
na identificiranju potreba nedostatak
42
te se fokusira na
m 41
koja radi
djelovanje politika u Bosni i Hercegovini vezano za ma mina/ kazetnog streljiva u
zajednic
.
zagovaraju ubrzanu provedbu
Konvencije.
39
od mina za period 2009. do 2019. godine. odgovorno je Konvencije. 41 i dostupno na www.lmad.ba. 42 Koalicija za protuminske akcije u razvojne programe, O LMAD Koaliciji, pregled 15.7.2012. godine. http://www.lmad.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=78&Itemid=53&lang=en 40
34
II.
IZAZOVI I DOBRE PRAKSE
IZAZOVI
DOBRE PRAKSE
cijeloj Bosni i Hercegovini.
zdravstvenog
osiguranja
za
osobe
s
invaliditetom. Shema zdravstvenog osiguranja za osobe s invaliditetom pokriva proteze i pomagala, -a.
te rehabilitacijske centre u zajednici.
Besplatne usluge vezane za rehabilitaciju, kao rehabilitaciju u zajednicama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osigurati proteze za djecu i mlade koje slijede
Pravo na nove proteze svake tri godine.
trendove rasta. Nedostatak sredstava za provedbu politika. . socijalnu skrb kao osoba s invaliditetom. skladu s Konvencijom. Promijeniti
Stvaranje koordinacijske grupe sastavljene od
od vladinih i nevladinih organizacija koja
mina kako bi postale ciljeva kazetnog streljiva. svoja zdravstvena, kao i socijalna i ekonomska prava.
35
III.
PREPORUKE
Podstrategiju
od mina, neophodno je prikupiti sve pouzdane podatke o potrebno je pripremiti sveobuhvatnu bazu podataka, koja e
kazetnog streljiva,
kao i njihove obitelji i zajednice). Resursi potrebni za izradu baze podataka prisutni su na terenu otrebno je njihova postizanje tog cilja. je korak u i dokument. Ipak, potrebno je razmotriti u smislu kako je alat s jasnim
ciljevima, ostvariv
ciljevima i jasno definiranim odgovornostima,
da bi postala
a
.
Sustav za socijalnu i ekonomsku inkluziju oj potpori
iju ulogu
h tijela u izradi i provedbi programa koji mogu unaprijediti status osoba s invaliditetom. Sustav ne prepoznaje dovoljno potrebu da se osigura socijalna potpora prema odredbama
ju
ama i stoga je
za podacima razvrstanim po spolu za potrebe
ima obitelji koji se, m osobama
e, kako bi se razmotrile
e
Programi potpore koje provodi vlada ili nevladine organizacije moraju
biti rodno osjetljivi. Postoji potreba za podizanjem njihovom ravnopravnom
i u
, te njihovim pravima socijalne i ekonomske
neminovno dovelo do prava. To
lo
njihovih
njihovog dostojanstva i njihovog sudjelovanja u obrazovnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Nevladine organizacije koje se bave pitanjima
ju dodatno usmjeriti svoje
nastupali prema vlastima putem sveobuhvatne strategije zagovaranja.
36
P O G L A V LJ E 4.
protuzakonitih
protuzakonitih radnji koje su zabranjene Konvencijom Konvencije, u kojem se navodi da je kaznenih sankcija
a
a i obustavila svaka zabranjena djelatnost strane potpisnice na
temelju ove Konvencije . Dok su
i druge mjere za provedbu ove Konvencije
43
Poglavljima 2. i 3., ovo poglavlje razmatra zakonski
detaljnije za osobe
koje su djelovale protivno odredbama i suprotno duhu Konvencije. U ovom poglavlju navode se vezane za nezakone radnje, a koje zahtijevaju procesuiranje, te
pod koje spadaju takve radnje. Prema svojoj strukturi, ovo se iste strukturne ideje kao i prethodna poglavlja.
I.
Bosna i Hercegovina je potpisnica brojnih povezanima s Konvencijom o kazetnom streljivu. Za potrebe ovog su Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa ska konvencija)44 i Konvencija o zabrani
o
i njegovo 45
CWC).
e (Konvencija o
Navedene konvencije zahtijevaju da Bosna i Hercegovina
prilagodi svoje zakonodavstvo u mnogim aspektima vezanim za zabranu i posjedovanje takvog
43
9. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 44 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.icbl.org/index.php/icbl/Universal/MBT/States-Parties 45 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.armscontrol.org/factsheets/cwcsig
37
Konvencija o kazetnom streljivu zahtijeva da Bosna i Hercegovina
sankcije za sve osobe
koje
pribavljaju,
, razvijaju, proizvode ili
vaju ili prenose kazetno streljivo bilo kome, izravno ili neizravno, pom i u bilo koju od aktivnosti zabranjenih
e,
,
ili
ama potpisnicama
46
temeljem ove Konvencije . Ove obveze odnose se i na eksplozivne bombice koje su posebno .47
e ili ispuste i podijeljen
razinama, kazneno zakonodavstvo, koje je najbitnije za ovo poglavlje, centralizirano je razini. Nakon ratificiranja Konvencije i njenog stupanjana snagu, nije bilo
propisa,
dakle ovo poglavlje razmatra zakonodavstvo de lege lata zakonodavstva s odredbama Konvencije.
MODALITET PROVEDBE
II.
nacionalne mjere provedbe
48
Bosne i Hercegovine s zahtjevima drugih dviju konvencija navedenih u prethodnom stavku.
A.
Kazneni zakon Bosne i Hercegovine, u izvornom tekstu, rje premda ne uzima u obzir nekonvencionalno
e
e
zabranjeno
propisane zakonom Bosne i Hercegovine, ili tko daje krive podatke ili propusti prikazati 46
1. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 47 2. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 48 9. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 15.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf
38
tko propusti 49
inter alia, uklj
iz Ottawe i om 193.a) Kaznenog zakona,
sredstva borbe
e
Sporazumom iz Ottawe i glasi:
kupovini ili prodaji ili na 50
Za uporabu
sugovorni ai konvencija u ovoj oblasti. Ova vrsta zakonodavnog pristupa nije nepoznata u usporednom namjene u svom kaznenom zakoniku.51
B.
ih na radnje u suprotnosti s Konvencijom
49
Bosne i Hercegovine, br. 03/03. Bosne i Hercegovine, br. 54/05, 61/04/ i 32/07. 51 310. Kaznenog zakonika Republike Slovenije. Pregled 20.7.2012. godine, www.km.undp.sk/uploads/public/File/AC.../Slovenia_Criminal_Code.doc 50
39
nisu navedeni kao takvi u Kaznenom zakonu Bosne i govore o su
, poticanju i
pomaganju. Te odredbe Kaznenog zakona nisu zahtijevale nikakve posebne izmjene kako bi ih se uskladilo s Konvencijom. omaganje, iste k koji je sam
III.
-pravne sankcije kao i za pojedinca
o takvo kazneno djelo.
IZAZOVI I DOBRE PRAKSE
Ovo poglavlje Hercegovini u odnosu na zahtjeve Konvencije u smislu definiranja nacionalnih mjera provedbe za nametanje sankcija za nezakonite radnje koje vezana za provedbu Sporazuma iz Ottawe i Konvenciju o kemijskom
ovo poglavlje je
pokazalo da Bosna i Hercegovina nije pokretala kazne
odredbu Konvencije.
Stoga, nije bilo posebnih izazova ili dobrih praksi u tom pogledu. Izazovi i dobre prakse odnose se na prethodna nastojanja za izmjenama i dopunama zakona kako bi se zadovoljile odredbe Sporazuma iz Ottawe i Konvencije
. U ovom poglavlju smo se pozabavili
m izazovima i naglasili spremnost sustava da
nacionalne mjere
provedbe sukladno zahtjevima Konvencije.
IZAZOVI
DOBRE PRAKSE
Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine u
iz Ottawe i
smislu
uspostavilo je
njegove
primjenjivosti
na
K
inkorporiranje
Konvencije
u
kazneno
zakonodavstvo Bosne i Hercegovine P Kaznenog zakona osiguralo je automatsko utvrditi sve izmjene i dopune vezane za
onvencijom
Konvenciju O
enita odredba
obuhvatanje vojnih odredbi Kaznenog
pokazala
zakona
kazetno streljivo
druga sredstva borbe om
i
40
IV.
PREPORUKE odredbi Bosne i Hercegovine razmotre odredbe
zahtjevaju
jasnim i izravnim, a 193.a) Kaznenog zakona i
e odredbi u odnosu na Konvenciju o kazetnom streljivu .
41
Cilj studije je bio da ispita
a i Hercegovina inkorporirala obveze iz
Konvencije o kazetnom streljivu.
analizi, dat je
provedbe vezanih za uklanjanje kazetnog streljiva i edukacija o rizicima provedbe
ama i d) nacionalne mjere
navedenih modaliteta u ispunjavanju obveza, od
Modalitet partnerstva; Postupovne i zakonodavne prilagodbe, te Apsorpcija, odno
r politika.
Navedena
a
Konvencije s naglaskom na mehanizme razvijene od strane Bosne i Hercegovine u preuzimanju obveza iz Konvencije. Ka
1. i 2., Bosna i Hercegovina se oslonila na
partnerstvo s UN-
im nevladinim organizacijama
su prisutne u zemlji. Kroz ta partnerstava, Bosna i Hercegovina je
je NPA) koje
la svoje zalihe kazetnog
la uklanjanje ostataka kazetnog streljiva i aktivnosti edukacije o rizicima Poglavlje 2.
administrativne procedure s ciljem
preuzimanja obveza iz Konvencije u pogledu uklanjanja kazetnog streljiva
Poglavlju 3.,
skrbi u Bosni i Hercegovini, autori su predstavili spremnost Bosne i Hercegovine da osigura
zdravstvenoj i socijalnoj inkluziji
Naredno poglavlje, odnosno Poglavlje 4., nadopunjuje dio studije o proceduralnim izmjenama kroz pravnu analizu o tome kako su nacionalno kazneno zakonodavstvo radnje u suprotnosti s Konvencijom
-pravne mjere za
i
Razmatranjem kapaciteta nevladinog sektora,
nevladine organizacije u
Bosni i Hercegovini posjeduju kapacitete za podr
tima u Bosni i Hercegovini u ispunjavanju
obveza iz Konvencije, te da njihov aktivn Oskudni resursi
. a su karakteristika postkonfliktnih zemalja koje su
e ostatacima rata i
vama rata. Stoga je
o i ciljano upravljanje
financijskim, ljudskim i institucionalnim, kako bi inkorporirala obveze koje proiz duhu ovakvog uvjerenj
ali i
no za zemlju la vlastiti razvoj. U
poglavlja navodi se popis preporuka za 42
Bosnu i Hercegovinu
potpisnice kako bi mogle
resursima. U
u u identificiranju
j mjeri
a
ih politika usmjerenih na provedbu Konvencije u
oblastima u okviru njihovih
sti.
Studija pokazuje da
sustavnih nepravilnosti koje ometaju provedbu Konvencije
tih sinergija i poziva na hrabre pristupe kako bi se definirali najprikladniji modeli za preuzimanje Konvencije. Prihvatanje ovakvog izazova nije nimalo lagan zadatak, njihovom putu
a
na
kazetnim streljivom.
43
PRILOG 1.
zetnim bojevim glavama tipa Orkan
PRILOG 2. -1 PRILOG 3.
streljiva s kazetnim bojevim glavama tipa Orkan KB
PRILOG 4. Spisak sugovornika Institucije u Bosni i Hercegovini Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Sektor za multilateralne odnose
ministrica-savjetnica
Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH invaliditetom Ministarstvo zdravstva FBiH strategija BH MAC, Sarajevo
Tarik BHMAC-a
Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo -a -a Ministarstvo za rad , socijalnu politiku , raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike Posavskog kantona Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona Ministarstvo za socijalnu politiku , zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko podrinjskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike - neretvanskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi Zapadno-
44
Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko- sanskog kantona Nevladin sektor NVO
, Tuzla
NPA, Sarajevo
Darvin Lisica, voditelj programa
Humanitarna organizacija Pro vita , Mostar Svijet bez mina , Sarajevo NVO Motiv NVO
, Tuzla
Mirza
Stop Mines , Pale Intersos , Sarajevo
Vedad Kadir , projekt koordinator
Organizacija amputiraca UDAS , Banja Luka Ostale institucije Svjetska zdravstvena organizacija u BiH Handicap International, Sarajevo
45
Projekat financira Europska unija.
46