Župa Stolac - Turistička monografija by Župa Stolac

ŽUPA STOLAC

“Stolac je povijesni grad u kojem je kršćanstvo zaživjelo već u prvim stoljećima i od tada je vjera hercegovačkog puka jaka i neslomljiva, kao i ovaj hercegovački kamen žestac!”

Biblioteka TURIZAM I BAŠTINA Broj 93

ISBN 978-953-215-819-9

Uredništvo Iva Alilović Mato Njavro Maja Perišin Marija Vranješ Glavni urednik Mato Njavro Priredio Josip Njavro Nakladnici Turistička naklada d.o.o., Zagreb Župa sv. Ilije proroka, Stolac Za nakladnika Marija Vranješ don Rajko Marković © Copyright by Turistička naklada d.o.o., Zagreb Obrada fotografija O_TISAK, Zagreb Tisak PRINTERA grupa, Zagreb

ŽUPA STOLAC “POVODOM 150. GODINA ŽUPE STOLAC” (1863. – 2013.)

Sveti Ilija, zaštitnik župe Stolac

Tekst

don RAJKO MARKOVIĆ Fotografije Marko Raguž

Poštovani vjernici, prijatelji i posjetitelji! Pred vama je jedinstvena i sveobuhvatna turistička monograﬁja župe Stolac, koja u ovom kratkom tekstu daje pregled naše tisućljetne povijesti prožete čvrstom vjerom, bogatom kulturom i tradicijom. Predstavljamo vam cijelu župu, njezinu sakralnu i povijesnu baštinu te sve ono vrijedno, što se

nalazi na ovim našim povijesnim prostorima. Nadamo se da će vam ova monograﬁja biti dobar vodič kroz povijest i sadašnjost naše župe. Ovu monograﬁju, u Godini vjere, predajemo javnosti povodom 150. obljetnice župe Stolac! Župnik don Rajko Marković

STOLAC

pitomoj dolini dijela jugoistočne ili donje Hercegovine smještena je stolačka općina, a ispod tvrđave Križevca, na obalama bistre i hladne rijeke Bregave, na raskrižju cesta prema Mostaru, Čapljini, Neumu, Dubrovniku, Bileći i Trebinju, iznikao je grad Stolac. Od Mostara je Stolac udaljen 33, od Sarajeva 170, od Dubrovnika 100, a od Neuma 50 km. Mediteranska klima sa srednjom godišnjom temperaturom iznad 7 °C i veliki broj sunčanih sati (oko 2 500 sati godišnje), pružaju čovjeku iznimne uvjete za život, pa je ovaj prostor nastanjen već od paleolitskog razdoblja, 12 500 godina prije Krista,

o čemu nam svjedoče nalazi u pećini Badanj blizu Stoca. Stolac je općinsko i dekanatsko sjedište, koje se nalazi u starodrevnoj Trebinjskoj biskupiji, a obilježeno je brojnim kršćanskim povijesnim toponimima iz najstarijih vremena: Križevac, Krstine, Križane, Crkvine, Vidoštak, Vidoški. Sve su to nazivi koji Stolac stavljaju u najraniju kršćansku povijest. O tome svjedoči i reljefni prikaz Bogorodice s Isusom u naručju iz XI. stoljeća, pronađen na polju Vidoštaku u Popratima kod Stoca, koji je postao amblem Trebinjske biskupije. Prijeratna općina Stolac imala je oko 18 000 stanovnika, a danas su to dvije općine: Stolac i Iznikao je Stolac na obali bistre Bregave Berkovići (RS). Na prvoj crti ratišta, u Domovinskom ratu, općina Stolac je pretrpjela goleme štete, a uz to je primila i veliki broj prognanih iz Srednje Bosne, koji su ovdje pronašli utočište i mjesto za „novi početak“. Danas općina Stolac ima oko 14 000 stanovnika.

POVIJEST ŽUPE

tolac je povijesni grad u ko- okviru kršćanstva, odnosno jem je kršćanstvo zaživjelo pripadnosti Katoličkoj Crkvi, već u prvim stoljećima, a vjera Trebinjska se biskupija ponosi hercegovačkog puka jaka je i sa svojih 1 000 godina postoneslomljiva, kao i ovaj herce- janja, kao najstarija dijeceza govački kamen žestac. Imali uspostavljena nakon doseljesmo tešku i mučeničku povijest, nja i pokrštenja Hrvata. Stoga, ali i hrabre i uzorne duhovne ne samo da je u davnoj prošpastire, koji su odgovorno sta- losti postojala katolička župa li na čelu ovoga naroda i neu- u Stocu, nego su i ozbiljne strašivo ga vodili kroz bure i naznake da je ovdje postojala oluje. Svjesni smo da stojimo i biskupija zvana Sarsenterum na braniku i svoje katoličke iz 533. godine. vjere i svoga hrvatskog naroda. Po sudu brojnih povjesničaOstali smo i ostajemo na ovom ra i arheologa biskupija je imala raskrižju religija i kultura ču- baziliku u centru našega grada, vajući i živeći sve one neprola- koja je srušena 1519. naredbom zne vrijednosti koje smo stekli u sultana Selima I. Javuza, a na svojim obiteljima. njezinim je temeljima izgrađeVjerni hercegovački puk, na džamija Selimija – Careva koji voli i poštuje svoje duhovne pa- Spomen na tisućitu godišnjicu Trebinjske stire, zna i uvijek biskupije je u povijesti znao prepoznati što je dobro, a što zlo i uvijek se opredijeliti i prihvatiti ono što je dobro. I ta ga je vrlina održala na ovim povijesnim ognjištima kroz mnoga stoljeća. U svom nacionalnom biću i u svom religioznom

Župna crkva sv. Ilije proroka

džamija. Papa Benedikt XVI. imenovao je 2. prosinca 2009. svoga komornika mons. dr. Petra Rajiča, rodom iz Trebinjske biskupije, nadbiskupom naslovnikom Sarsenteruma i apostolskim nuncijem u Kuvajtu, Bahreinu i Kataru te apostolskim delegatom za cijeli Arapski poluotok. Nakon potrebnih priprema dubrovački biskup i apostolski upravitelj trebinjski, Vinko Čubranić, osnovao je župu Stolac, 1. lipnja 1863. Uzeo je neka sela od hrašanjske, a neka od dubravske župe, dok je sje-

dište i središte župe odredio u Stocu. Novoj je župi pripalo svega 17 naselja, 140 obitelji, 1 250 katoličkih vjernika. Novu je župu biskup stavio pod zaštitu sv. Ilije proroka. Za prvoga župnika imenovao je fra Oracija iz Torina, talijanskoga misionara u Hercegovini. Župnik se dao na gradnju župnoga stana s kapelicom, koji je izgrađen 1865. i s obnovama stoji do danas. Najveći procvat stolačka je župa doživjela uoči Drugog svjetskog rata. Imala je 3 506 katolika, koje su duhovno vo-

dila dvojica svećenika, župnik don Marko Zovko i kapelan don Stjepan Batinović. Rat i poraće, osobito 1945. godinu, stolačka je župa doživjela kao jednu od svojih najvećih tragedija u povijesti, ravnu onoj iz XV. stoljeća, kada su turske čete provaljivale, osvajale, rušile crkve, ubijale narod, prevodile ga na islam ili razgonile po svijetu. Naime, od 1941. do 1945. godine u stolačkoj je župi ubijen ili nestao svaki peti katolik. Ukupno je poginulo: 666 katoličkih vjernika, i to 306 vojnika, 360 civila, a među poginulima, nestalima i

nikada pronađenima bila su 294 mladića. To znači 294 moguće nove obitelji manje! Ubijena su i tri domaća svećenika rodom iz župe: don Marijan Vujnović, strijeljan kao župnik u Trebinju na Staru godinu 1944., don Ivan Raguž, umirovljen, strijeljan u Mostaru 15. lipnja 1945. te don Mitar Papac, gradački župnik, 1946. zatvoren i u namještenoj željezničkoj nesreći kod Vinkovaca usmrćen 27. travnja 1951. Dakle, ukupno je poginulo 669 osoba! Danas stolačka župa broji 3 000 vjernika u 800 katoličkih obitelji.

GRADOVI I SELA U župi Stolac se nalaze: - gradovi Stolac i Ljubinje te 32 sela i zaseoka u kojima sada netko živi: • Regija Burmazi sa selima: Udora, Ober, Podprisoje, Riđica, Pušišta, Grdijevići, Donja Duboka, Gornja Duboka • Regija Bjelojevići sa selima: Doluša, Bjelojevići – Matići, Dubrava, Boljuni, Podosoje • Regija Kruševo sa selima: Orahovica, Ćore, Bačnik, Kruševo – selo, Cerevo, zatim sela: Poplat, Njivice, Gornja Bitunja, Komanje Raskošna unutrašnjost stolačke crkve

Brdo, Ošanjići, Barane, Poprati • Regija Borojevići sa selima: Borojevići – selo, Kremenac, Masline, Borojevići – Greda (Kukavuša) • Regija Pješivac sa selima: Pješivac – Greda (Ćemalovina), Rivine, Pješivac Kula – Braći - 10 sela u kojima zasada nema nikoga: Gojilovići, Žegulja, Orlja, Dulaći, Ravnice, Donja Bitunja, Zabrđe i Dabar u srpskom entitetu te Bandurica i Imenica.

CRKVENI OBJEKTI Crkva Kućna kapelica sv. Ilije proroka koristila se gotovo 40 godina, od 1865. do izgradnje nove crkve, 1902. godine. Dugo se vremena odlučivalo gdje graditi župnu crkvu, u župnom dvorištu kod katoličke škole, ili u gradu, “ali u varoši skupo, a Turci ne bi prodali”, piše fra Oracijev nasljednik don Lazar Lazarević. Ipak, konačno su odlučili izgraditi je na mjestu gdje se i danas nalazi. Tadašnji mostarski biskup i

trebinjski upravitelj fra Paškal Buconjić blagoslovio je temelje nove crkve sv. Ilije proroka 4. svibnja 1901. godine, a već sljedeće godine, 30. studenoga 1902. crkva je dobila krov i u njoj je župnik i dekan don Vide Putica prvi put slavio sv. misu s narodom. Oltar, dar naših, hercegovačkih Amerikanaca, izgrađen je 1910., a portal i zvonik završeni su 1912. godine. Župnik don Marko Zovko, nabavio je 1937. godine, uz

Impozantni glavni oltar

Nove orgulje, djelo braće Link

pomoć župljana i prijatelja, tri zvona, koja je blagoslovio biskupov konzultor dr. don Petar Čule iz Mostara. Orgulje su postavljene 1965. godine za vrijeme župnika don Anđelka Babića, a neprijateljska granata je pala na njih i potpuno ih uništila 1993. godine. Međutim, da bi nastavio tradiciju, sadašnji župnik uz pomoć župljana, iseljenika i prijatelja, uspijeva nabaviti iz Njemačke 2011. nove orgulje. Riječ je o izvrsnim orguljama, koje su izradila braća Link (Gebrüder Link) iz grada Giengen an der Brenza, najbolji učenici E.F. Walckera, gradi-

telja orgulja u zagrebačkoj katedrali. Dobio ih je po iznimno povoljnoj cijeni od 20 000 €, uključujući restauraciju i montažu. Orgulje su opus 164, prvotno izgrađene 1890. za katoličku crkvu sv. Petra i Pavla u Friesenhofenu kod Leutkircha u Allgäui u Njemačkoj. Stare su 121 godinu i u današnjim cijenama vrijede 250 000 €. Orgulje su građene u klasičnom romaničkom stilu, mehanike Kegelladen i imaju 10 registara na dva manuala i pedale. Kućište je od jelovine, kao i drvene svirale, a vjetrovnice su od hrastovine i borovine. Metalne

14 svirale su od legure kositra i olova. Orgulje se mogu koristiti i bez struje, a imaju i električni ventilator. Svečana kolaudacija predviđena je krajem 2013. godine. U crkvi se nalaze kipovi Isusa, Marije i svetaca na glavnom i pobočnim oltarima. Pobočni su oltari izrađeni u neoromaničkom stilu, a izradila ih je poznata i cijenjena radionica St. Ulrich (Tirol, Austrija), odnosno njezin poznati umjetnik i majstor Konrad Skasa, te imaju iznimnu umjetničku i sakralnu vrijednost. Tijekom 2007. godine unutrašnjost crkve oplemenjena je Pogled na unutrašnjost crkve

postavljenjem umjetničkih religioznih slika raznih hrvatskih akademskih umjetnika, a sva su napravljena tehnikom ulje na platnu. Postavljene su slike gospodina Isusa i svetaca štovanih u hrvatskom katoličkom puku stolačkoga kraja: Isusovo uskrsnuće, Isus prima križ na sebe, Isusa skidaju s križa, Mala Gospa, sv. Ilija prorok, sv. Matej, sv. Marko, sv. Luka, sv. Ivan, sv. Mihovil, sv. Jure, sv. Nikola, sv. Ante, sv. Nikola Tavelić, sv. Marko Križevčanin, sv. Leopold Bogdan Mandić, bl. Augustin Kažotić, bl. Ozana Kotorska, bl. Alojzije Stepinac, bl. Ivan Merz, bl. Marija od

BoÄ?ni oltar, djelo cijenjene radionice St. Ulrich iz Tirola

Veliki zbor "Mladi" Zvonik sa satovima na sve četiri strane

Propetog Petković, bl. Ivan Pavao II. Unutrašnjost crkve dodatno je ukrašena 2010. godine postavljanjem novoga križnog puta, koji je, s dopuštenjem biskupa Ratka, blagoslovio župnik don Rajko. Novih 14 postaja križnoga puta rad je slikara Nenada Božića iz Zagreba, ulje na platnu, a postaje su dar Mate Njavre – Barbe i njegove kćeri Marije Vranješ iz Zagreba. Postajama dominira nenametljiva crvena boja Isusova

Župni čitači i volonteri

plašta, što križnom putu daje posebnu svečanost i ljepotu, a istodobno, kao boja mučeništva, okupljeni puk poziva na iskrenu i duboku pobožnost. U travnju 2011., u organizaciji župnika don Rajka, postavIsusov grob u župnoj crkvi

ljena su četiri sata na sve četiri strane zvonika župne crkve sv. Ilije, s otkucavanjem točna vremena. Radove je izvela tvrtka “Grgurin”, a donatori su „Ogranak Raguži, srodnici i prijatelji“ iz Zagreba i Ante Raguž iz

18 Kenije, rodom iz Cereva u stolačkoj župi. Obnova crkve, koja je trajala posljednjih nekoliko godina, završena je 2010. godine. Tijekom radova crkva je obnovljena iznutra i izvana, saniran je krov, utvrđen zvonik, popravljena zvona i zamijenjeno veliko zvono novim, jer je staro bilo puklo. Također je uveden klimatizacijski uređaj, uređen je pod, kor, kupljene su nove hrastove klupe, obnovljena sva tri oltara, kipovi, ormari, a kupljeni su i novi ambon i krstionica, te je renoviran i Isusov grob.

Pastoralni centar “Sv. Leopold Bogdan Mandić” Pastoralni centar “Sv. Leopold Bogdan Mandić”, koji je sagrađen u krugu stolačke župne crkve, na svetkovinu Tijelova 2008. godine blagoslovio je biskup Ratko Perić na poziv mjesnog župnika. Pastoralni centar sadrži 3 dvorane: veliku župnu dvoranu, dvoranu za mladež i dvoranu za pjevače s potrebnim prostorijama, zatim pomoćni župni ured s popratnim prostorijama i vanjski oltar s tribinama za pjevače. Tu je i stara župna čatrnja, koja je

Pastoralni centar “Sv. Leopold Bogdan Mandić”

Ĺ˝upna dvorana pastoralnog centra

oÄ?uvana, zaĹĄtiÄ&#x2021;ena i stavljena u funkciju ispod oltara, zatim visoko potkrovlje, toaletne pro-

storije s pet kabina za narod, jedna za invalide, dvije terase te tri kamenice s pitkom vodom.

Dvorana za mlade u sklopu pastoralnog centra

20 Lazar Lazarević dao je 70 zlatnih dukata dobivenih od dubrovačkog biskupa i trebinjskog upravitelja Čubranića, za zemljište i pločaru, koji su najprije bili muslimansko vlasništvo, pa pravoslavno, te za skupo zlato postalo katoličko. Ravnatelj je bio župnik, a prvi je učitelj bio Anđelko Glavinić, Umjetnička galerija i Etnografsko-etnološki kojega je don Lazar muzej već sljedeće 1874. godine poslao u Sve je to na dan Tijelova, a na- Rim na studij teologije. kon blagoslova, predano stolačPod utjecajem tadašnjega kom puku na korištenje. visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Mađara BenjamiMuzej i galerija na Kallaya, upravitelja i miniU Stocu je 20. svibnja 2006., stra, 1885. godine katolička je povodom slavlja sv. krizme, škola u Stocu, unatoč zalaganju biskup Ratko uza župnika don župnika, vjernika i roditelja, zaRajka, okolne svećenike i oku- tvorena, čime je stolačko katopljeno mnoštvo, blagoslovio ličko proljeće, nakon dvanaest Umjetničku galeriju i Etnograf- godina svoga kulturnoga cvasko-etnološki muzej u zgradi ta, Kallayevom stranom silom obnovljene stare hrvatske škole. ugušeno. Hrvatska katolička škola Hrvatska je katolička škou Stocu djelovala je u vremenu la u Stocu nakon zatvaranja od 1873. do 1885. za vrijeme bila više desetljeća prepuštena turske i austro-ugarske vlada- zubu vremena te je došla u privine, te je odgojila brojne hr- lično loše stanje. Zalaganjem vatske intelektualce tadašnjega sadašnjeg župnika, kako bi se vremena. Ondašnji župnik don spasila od daljnjega propada-

Muzej starina hrvatskoga naroda stolačkoga kraja

nja, škola je tijekom 2004. i 2005. godine, uza stručni nadzor Roberta Raguža dipl. ing. arh., restaurirana i prenesena

na novu lokaciju, s novom kulturnom namjenom. U prizemlju je formiran Muzej starina hrvatskoga naro-

Galerija umjetnina čuva 50-ak vrijednih djela hrvatskih autora

Lurdska špilja podignuta je 2008. povodom 150. obljetnice Gospe Lurdske

da stolačkoga kraja, s više od 200 raznih izložaka, a na katu je smještena Galerija umjetnina u kojoj se nalazi 50-ak umjetničkih djela poznatih hrvatskih autora, među kojima i četrnaest portreta, ulja na platnu zaslužnih pastira hrvatskoga naroda stolačkoga kraja. Dragocjeno je da je ovo povijesno zdanje očuvano, obnovljeno te s novim sadržajima predano sadašnjim i budućim

naraštajima, koji će njegovu povijest i današnju namjenu znati cijeniti i na sve ovo biti ponosni.

Lurdska špilja U Stocu je 2008. godine, povodom 150. obljetnice Gospe Lurdske (1858. - 2008.), podignuta Gospina špilja, koju je 2009. blagoslovio župnik don Rajko, s dopuštenjem biskupa - apostolskog upravitelja Ratka.

23 Od tada se Gospa Lurdska 11. veljače u Stocu slavi na svečan način.

Spomenik žrtvama Drugoga svjetskog i Domovinskog rata župe Stolac Mons. dr. Petar Rajič, nadbiskup i nuncij, predvodio je sv. misu na Ilindan 2011. i tom prigodom blagoslovio spomenik podignut u čast žrtvama Drugoga svjetskog i Domovinskog rata župe Stolac. Spomenik je projektirao Robert Raguž iz Stoca, radove izvelo poduzeće za obradu kamena “Granitart” Domanovići – Čapljina, investitor je župa Stolac sa svojim

župnikom don Rajkom, župljanima i prijateljima iz Domovine i svijeta, a epitaf: Domovino, ljubismo te radi bitka tvog, žrtvu našu za slobodu nagradit će Bog! sastavio je Mijo Maslać iz Čapljine. Na spomeniku je iz Drugoga svjetskog rata 666 župljana, a od toga preko 70% mladića te 3 svećenika rodom iz župe, dakle 669 žrtava, a iz Domovinskog rata 14 poginulih iz stolačke župe.

Kip sv. Ilije proroka Na Ilindan, 20. srpnja 2012. u 11.00 sati, na poziv župnika

Spomenik žrtvama Drugoga svjetskog i Domovinskog rata župe Stolac

Blagoslov spomenika sv. Ilije, zaštitnika župe

25 don Rajka, mons. dr. Dražen Kutleša, biskup porečki i pulski, pohodio je župu Stolac. Na početku obreda, po preporuci mjesnog biskupa Ratka, na Trgu sv. Ilije proroka, blagoslovio je veličanstveni, 3 metra visok kip sv. Ilije proroka, uz nazočnost 15-ak svećenika koncelebranata i više tisuća vjernika. Kip je uobličio, po mišljenju mnogih najpoznatiji živući hrvatski akademski umjetnik, akademik prof. Kuzma Kovačić, koji je izradio Oltar Domovine na Medvedgradu u Zagrebu, sav kovani novac RH, te mnoga druga djela u Domovini i po svijetu. Naručitelj i investitor jest Župni ured Stolac, projektant Robert Raguž ing. arh., kip je u bronci odlila “Ljevaonica umjetnina Ujević - Zagreb”, dok je postolje izradilo poduzeće “Granitart” Domanovići - Čapljina od domaćeg kamena iz kamenoloma s Gornjega Brštanika. Uza svu ostalu infrastrukturu

koja je stručno predviđena, kip je i osvijetljen. Ovo umjetničko remek-djelo pomažu svojim darovima župljani iz župe i svijeta, a najveći dio pomoći osiguravaju suorganizatori “Raguži, srodnici i prijatelji”, kroz svoje organizacijske ogranke te svi ostali ljudi dobre volje.

Trg sv. Ilije proroka

Trg sv. Ilije proroka Tijekom 2011. godine uređen je Trg sv. Ilije proroka u Stocu. Stavljena su 4 svijećnjaka i 4 klupe za sjedenje, razgovor i odmor. Na Trgu se nalazi 10 stupova, sa svjetlima u podnožju, koja osvjetljavaju brojeve postavljene u vrhu stupova. Brojevi označavaju 10 Božjih zapovijedi, od broja I. do broja X., koje je gospodin Bog dao Mojsiju na brdu Sinaju, a prorok Ilija životno založio sav svoj autoritet da se te zapovijedi u narodu opslužuju. Na Trgu su i dvije oglasne ploče koje služe za informira-

nje puka, jedna za osmrtnice, a druga za razne oglase. Ukusno je dizajnerski uređen i predan puku na uporabu. Trg je stalno posjećen, posebno u večernjim satima kad se okupljaju djeca, mladi i odrasli svijet u razgovoru, druženju i zabavi. Tako je Trg postao glavno stolačko okupljalište za građane svih uzrasta.

Župna kuća Biskup Čubranić, koji je 1858. posjetio Stolac i slavio sv. misu na groblju, gdje je podijelio i sakrament sv. krizme, tijekom tih godina poticao

Župna kuća nastala je zahvaljujući poticaju biskupa Čubranića u XIX. st.

Ugodni ambijent dvorišta župne kuće

je župnika iz Prenja da nađe zgodno mjesto i način kako bi priskrbio zemljište za novu župnu kuću i crkvu u Stocu. Tako biskup šalje 23. prosinca 1860. godine 100 cekina za kupovinu zemljišta. Zemljište je kupljeno početkom 1861. uz daljnju pomoć dubrovačkog biskupa i dobrotvornog društva iz Lyona. Dekretom o osnutku nove župe 1863., sa sjedištem u Stocu, biskup dubrovački i apostolski upravitelj Trebinjske biskupije imenovao je za prvoga župnika franjevca o. Oracija, provincije sv. Tome apostola sa sjedištem u Piemontu u Italiji,

koji je bio misionar u ovim krajevima. Za njega je bilo teško naći stan u Stocu, jer – kako piše u Dubrovniku te godine - “privremene se kuće ne može naći kod kršćana, a Turci ne daju niti uz velike kirije”. Te iste godine o. Oracije iz Torina požuruje gradnju nove župne kuće i podizanje oltarišta na groblju za slavljenje sv. mise. Upornim biskupovim angažmanom, paša je 3. rujna 1863. odobrio gradnju župne kuće u Stocu i, prema tadašnjim običajima, strogo se moralo paziti na dopušteni minimum, a fermani

Natpis pored ulaza u župnu kuću

su do u pojedinosti propisivali što se smije napraviti i kolikih dimenzija smije biti. Gradnja, koju su izvodili dubrovački i domaći majstori, je trajala oko dvije godine i, u ono vrijeme, napravljena je impozantna kuća u Stocu, da su se i inovjerci divili “latinskoj kući”. Sav trošak oko gradnje kuće isplaćen je darovima Lyonskoga društva za širenje vjere iz Francuske. Kuća je imala 10 prostorija za stanovanje župnika i veću prostoriju (kapelicu), u istočnom dijelu, za župnu crkvu, koja je posvećena sv. Iliji proroku, a moglo je u nju stati oko 50 osoba. U to su vrijeme mnoge župne kuće služile jednim dijelom za stanovanje, a drugim dijelom za liturgiju, pa je narod zvao cijelu kuću “kapela”. Fra Oracije 1866. uz kapelu podiže kuću na kat, koja u prizemlju ima staju za konja, a na katu ostavu i prostor za sijeno. Također je u to vrijeme obzidano dvorište. Dok nije izgrađena crkvena kuća u Stocu, misa se služila na obližnjem groblju u Grahovištu

i na Crkvinama. Župnik je 24. srpnja 1863. tražio da se “Crkvina dodijeli katoličkoj župi Stolac, jer je tamo misa već bila govorena”. Na ulazu u kuću stoji isklesan u kamenu ovaj natpis: Po Božioj milosti, s troskom liunskoga bratinstva za rasplodjenje sv. viere zazidan ovaj crkveni dom ovdi u Stocu pod biskupom Čubranićem, godine spasenja MDCCCLXV. [1865.] Župna kuća u Stocu obnovljena je 1987., a 2008. iznutra uređena i opremljena s potrebitim inventarom u sobama, župnoj knjižnici i sobi za folklor.

Kuća časnih sestara Od samog osnivanja župe Stolac može se u povijesnim spisima prepoznati namjera dubrovačkih biskupa – apostolskih upravitelja i domaćih svećenika da se podigne kuća za časne sestre, kojima bi se povjerila škola za katoličku djecu u Stocu. Međutim, to se nije ostvarilo sve do godine 1966.

29 kada je biskup Petar Čule iz Mostara sugerirao tadašnjem župniku u Stocu, don Anđelku Babiću, da počne raditi na izgradnji kuće za časne sestre. Župnik je 25. svibnja 1966. poslao molbu predsjedniku općine u svezi s izgradnjom. Usmeno mu je obećano da neće biti problema. Dozvola je izdana 1. kolovoza te godine te je uskoro postavljen kamen temeljac. Poslovi na “samostanu”, kako se kuća prozvala, počeli su početkom kolovoza 1966. Radovi su napredovali tako brzo da je početkom prosinca kuća već imala krov. Čak je i vjeronaučna dvorana bila ožbukana te su vjernici te godine mogli u njoj čekati polnoćku. U ožujku 1967. gradnja kuće je bila pri Kuća časnih sestara

Postaja križnog puta

kraju. Otvaranje kuće časnih sestara i blagoslov održali su se 2. travnja 1967. na Mali Uskrs. Samostan je iznutra i izvana obnovio te s potrebnim inventa-

Brdo Križevac i stari grad Vidoški

rom 2010. godine opremio, sadašnji župnik don Rajko.

Križevac, Križ i križni put U posljednjih nekoliko godina Stolac je doživio svoje pravo proljeće izdavanjem brojnih knjiga, kojima se vrednuje kršćanska i hrvatska povijest ovoga grada i kraja. Osobito je značajan novootkriveni Križevac, brdo koje se stere iznad Stoca i obuhvaća stari grad Vidoški, ubilježen u katastar za vrijeme austrijskog popisa, prije 1898. godine. Povodom 2000. jubileja kr-

šćanstva katolički je narod sa župnikom don Rajkom zaželio uz brdo Križevac podignuti Isusov križni put i tu u korizmi obavljati tradicionalnu pobožnost. Čak je jednoga jutra, na samoj Gradini, osvanuo kameni križ za koji neki rekoše: “ne možeš ga razlikovati od drugih kamenih zidina”, kao da ga je sam sv. Ilija ondje postavio da obilježi sve križne putove svih 2000 godina kršćanstva na ovome prostoru. Zasluga ide i hrabrim ljudima koji su u vrtlogu nesklone atmosfere znali izabrati trenutak da se postavi ovaj kršćanski znak na Gradini.

Procesija uz kri탑ni put na Kri탑evcu Obredi Velikog petka na Kri탑evcu

GROBLJA I KAPELICE U župi ima 40 groblja, a na njih 20 postoje i kapelice. 1. Udora, kapelica sv. Mihovila 2. Udora – Staro Papčevo groblje (Prokazići) 3. Ober – Doluša, kapelica sv. Ane 4. Riđica, kapelica Svih Svetih 5. Bjelojevići, kapelica sv. Male Terezije 6. Dubrava, kapelica Gospe od Anđela 7. Boljuni – Lukanovića groblje Kapelica u Kruševu

8. Boljuni – Boljunčevo groblje, kapelica sv. Vida 9. Podosoje – Marića groblje 10. Podosoje – Staro groblje 11. Ćore, kapelica sv. Jure 12. Pušišta, kapelica (bez označena zaštitnika) 13. Bačnik – Novo groblje, kapelica sv. Ante Padovanskog 14. Bačnik – Staro groblje 15. Orahovica – Zagnježđe 16. Drenovac – Marića groblje 17. Donja Duboka – Zlatanovića groblje 18. Gornja Duboka – Podošište, kapelica sv. Jure 19. D. Poplat – Marića staro groblje 20. D. Poplat – Marića novo groblje 21. D. Poplat – Bukvićevina 22. D. Poplat – Bovan 23. Kruševo – Usputnica, kapelica sv. Ivana Krstitelja 24. Kruševo – Milanovića groblje, kapelica Velike Gospe 25. Stolac – Grahovišta, kapelica sv. Nikole 26. Stolac – Kukavac 27. Stolac – Vidovo polje 28. Njivice – Krčevine 29. Komanje brdo, kapelica sv. Luke evanđelista 30. Barane, kapelica sv. Leopolda Bogdana Mandića

Kapelica sv. Nikole, jedna od najstarijih kapelica, Grahovišta

31. Ošanjići 32. Poprati, kapelica Kraljice Apostola 33. Borojevići – Podubravine, kapelica – sv. misa u nedjelju nakon Tijelova 34. Pješivac Greda – Ćemalovina – Pavlovića groblje, kapelica sv. Nikole, biskupa i putnika 35. Pješivac – Novo Groblje, kapelica – sv. misa prve nedjelje u svibnju 36. Gornja Bitunja 37. Ravnice – Ivanova gomila 38. Orlja – Pod glavicama 39. Gojilovići – Zavarcarnica 40. Ljubinje, kapelica Presvetoga Srca Isusova.

Kapelica Presvetoga Srca Isusova, Ljubinje

Pastoralno-duhovni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije

BISKUPIJSKI CENTAR

središtu Stoca, u blizini zgrade Općine, od lipnja 2012. godine preuređuje se nekadašnja zgrada “Stočanka” u Pastoralno-duhovni centar Trebinjsko-mrkanske biskupije. Iznad unutarnjega sakralnog prostora podignut je toranj s križem visine 33 metra. U četvrtu nedjelju došašća, 23. prosinca 2012. u 16.00 sati,

u centru grada sve župe stolačkoga kraja upriličile su tradicionalni adventski koncert. Tu su se prvi put nakon 500 godina oglasila gradska zvona sa zvonika u centru grada Stoca. Zvona su izrađena u Innsbrucku u Austriji, u ljevaonici zvona Grassmayr, a podignuta su u čast i slavu Presvetoga Trojstva: Boga Oca i Sina i Duha Svetoga.

PASTORALNO OSOBLJE Župnik Sadašnji je župnik i dekan don Rajko Marković. Rođen je 11. studenoga 1953. u Prenju, a kršten 15. studenoga iste godine u mjesnoj župnoj crkvi sv. Mihovila arkanđela. Osnovnu školu završio je u Prenju i Crnićima od 1960. do 1968., a sjemenišnu klasičnu gimnaziju u Dubrovniku od 1968. do 1972. Nakon odsluženja vojnog roka, pohađao je ﬁlozofsko-teološki studij u Sarajevu, od 1974. do 1980. godine. Sv. red đakonata primio je 17. travnja 1977., a za svećenika je zaređen u Gracu, na PeŽupnik don Rajko Marković

trovdan, 29. lipnja 1978. Mladu je misu slavio u Prenju na Veliku Gospu, 15. kolovoza 1978. Bio je kapelan u župi Gabela Polje 1980., a u župi Hrasno od 1980. do 1983. godine. Od 1983. do 1999. bio je župnik i upravitelj Svetišta Kraljice Mira u Hrasnu, a od tada je župnik u Stocu.

Časne sestre Prve četiri sestre sv. Vinka Paulskoga (milosrdnice) došle su 11. studenoga 1936. raditi kao bolničarke u novootvorenoj banovinskoj bolnici. Župnik don Marko Zovko blagoslovio

36 je 21. svibnja 1939. u tamošnjoj bolnici, po dozvoli Biskupskog ordinarijata u Mostaru, kapelicu u čast sv. Vinka Paulskoga. Sveta se misa slavila u 8.00 sati, a pjevao je zbor “Sv. Cecilija” iz Stoca. Toga dana, nakon sv. mise, sestre su za sve uzvanike i osoblje bolnice priredile prigodnu gozbu. Biskup Alojzije Mišić posjetio je bolnicu i slavio sv. misu u sestarskoj kapelici prigodom pohoda župi i dijeljenja sv. krizme 10. listopada 1940. Časne su sestre 10. veljače 1943. napustile Stolac, budući da je država ukinula bolničku ustanovu. Do toga dana u bolničkoj je kapelici stalno gorjelo vječno svjetlo. Sestre su milosrdnice, na poziv mjesnoga biskupa Petra Čule iz Mostara, ponovno došle u Stolac na Mali Uskrs 1967., a Časne sestre župe Stolac

prvi ugovor sa sestrama sklopljen je u Zagrebu 30. kolovoza 1976. Potpisala ga je vrhovna poglavarica s. Marija Ancila Buntak. Nova postaja u Stocu povjerena je Splitskoj provinciji sestara, a danas pripada Bosansko-hercegovačkoj provinciji Majke Divne, sa sjedištem u Sarajevu. U ovih 46 godina u župi se izmijenilo 20-ak sestara, koje su angažirane u župnom pastoralu (vjeronauk, pjevanje, sviranje, uređenje crkve, župne kuće, ručni radovi, a u novije vrijeme i vjeronauk u školi). U stolačkoj župi trenutačno djeluju dvije sestre milosrdnice sv. Vinka: 1. S. M. Slavomira Škojo 2. S. M. Alojzija Ramljak

Župnici i kapelani U Stocu je u 150 godina bilo 12 župnika: 1. Fra Oracije iz Torina (1863. – 1867.) – 4 godine 2. Don Lazar Lazarević (1867. – 1899.) – 32 godine 3. Don Vide Putica (1899. – 1907.) – 8 godina 4. Don Marijan Vujnović (1907. – 1919.) – 13 godina 5. Don Andrija Majić (1919. – 1930.) – 11 godina 6. Don Marko Zovko (1930. – 1943.) – 13 godina 7. Fra Inocent Penavić (1945.) 8. Don Đuro Kulaš (1946.) 9. Don Anđelko Babić (1947.1980.) – 33 godine 10. Don Petar Vuletić, Šjor (1980. – 1982.) – 2 godine 11. Don Mato Puljić (1982. – 1999.) – 17 godina 12. Don Rajko Marković (1999. – ) U župi su kao kapelani djelovali ovi svećenici: 1. Don Petar Marković (1889.) 2. Don Andrija Majić - stariji (1916. – 1917.) 3. Don Petar Leventić - stariji (1932. – 1933.) 4. Don Ante Zrno (1934. – 1936.) 5. Don Andrija Majić – mlađi (1936. – 1939.) 6. Don Stjepan Batinović (1939. – 1941.) 7. Don Drago Bevanda (1974. – 1975.)

8. Don Stanko Puljić (1975. – 1979.) 9. Don Radoslav Zovko (1979. – 1983.) 10. Don Božo Polić (1983. – 1988.) 11. Don Tadija Pavlović (1994. – 1995.), kateheta 12. Don Ivica Boras (1994. – 1995.) 13. Don Gordan Božić (1998. – 2000.) 14. Don Nikola Menalo (2000. – 2002.)

Svećenici rodom iz župe Stolačka je župa u ovih 150 godina dala 11 svećenika. Evo im imena: 1. Don Luka Raguž, kao dijete doselio s Lastve na Ćemalovinu: rođen oko 1785., zaređen 1811. godine, poginuo na Trebinji, na Razbojištu 1829. 2. Don Anđelko Glavinić, rođen u Stocu 1856., zaređen u Rimu 1883., umro u Trebinju 1918. 3. Don Petar Papac, rođen na Pušištima 1868., zaređen u Sarajevu 1897., preminuo u Gracu 1917. 4. Don Marijan Vujnović, rođen na Pušištima 1872., zaređen u Sarajevu 1896., poginuo u Trebinju 1944., svjedok vjere. 5. Don Ivan Raguž - Vicić, rođen u Stocu u Uzunovićima 1877., zaređen u Sarajevu 1900., ubijen u Mostaru

10.

11.

12.

1945., svjedok vjere. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata stanovao je u svojoj rodnoj kući i imao kapelicu za slavlje sv. mise. Kuća vapi za obnovom. Don Mitar Papac, rođen na Pušištima 1896., zaređen u Sarajevu 1919., preminuo u namještenoj željezničkoj nesreći kod Slakovaca 1951. Don Jozo Milanović, rođen u Kruševu 1951., zaređen u Mostaru 1981., benediktinac u Tkonu kod Zadra. Don Srećko Marić, rođen u Burmazima – Podprisoju 1959., zaređen u Zagrebu 1986., župnik u Cigleni kod Bjelovara. Don Vinko Raguž, rođen na Bačniku 1961., zaređen u Mostaru 1987., župnik u Dračevu. Don Tihomir Šutalo, rođen u Boljunima 1967., zaređen u Zagrebu 1994., salezijanac, profesor u Žepču. Don Mile Vidić, rođen 1980. na Stjepan Krstu, doselio s obitelji nakon posljednjega rata, zaređen 2005. u Mostaru, katedralni kapelan u Mostaru. Don Ivan Marčić, rođen 1987. u Zenici, doselio s obitelji nakon posljednjeg rata, zaređen 2011. u Mostaru, kapelan u župi sv. Ivana Ap. i Ev. u Mostaru.

Časne sestre Iz stolačke župe potječe 15 časnih sestara raspoređenih po raznim družbama. Navodimo redovničko ime, krsno ime, prezime, godinu rođenja i eventualno godinu smrti: 1. Božena (Mara) Raguž (1928. – 1994.), službenica milosrđa ili ančela 2. Ema (Cvijeta) Raguž (1933. – ), ančela 3. Asunta (Anica) Raguž (1936. – ), franjevka 4. Slavka (Božica) Raguž (1937. – ), milosrdnica 5. Alvernija (Zora) Raguž (1938. – ), franjevka 6. Ana (Vida) Raguž (1939. – 1986.), ančela 7. Rozina (Anica) Raguž (1940. – ), milosrdnica 8. Anđelka (Vinka) Raguž (1940. – ), služavka Maloga Isusa 9. Valerija (Mara) Raguž (1941. – ), ančela 10. Terezija (Ivana) Raguž (1944. – ), ančela 11. Ilinka (Luca) Raguž (1946. – 2011.), milosrdnica 12. Neda Šutalo (1947. –), ančela 13. Leonarda (Ivka) Raguž (1950. – ), milosrdnica 14. Božena (Boža) Marić (1956. –), milosrdnica 15. Slavoljuba (Slavica) Raguž (1952. – ), Svetoga križa

MLADI ŽUPE STOLAC

upa je dobro pokrivena pastoralnim radom, a i vjerski život župe je dobar. Stolačke obitelji su na visini i u mnogima odzvanja zajednička večernja molitva. Vjernici redovito dolaze na sv. misu, kao i djeca na vjeronauk. U osnovnoj školi, u školskoj 2012./2013. godini, je 370 hrvatske katoličke djece, a u srednjoj 320 mladih. Mladi i djeca uključeni su u brojne župne aktivnosti.

Postoji 15-ak raznih župnih skupina i zborova, u koje je uključeno preko 300 mladih iz župe: dječji zbor “Slavuji”, dječji zbor “Modra rijeka”, djevojačka pjevačka skupina “Angelus”, “Klapa 6”, djevojačka pjevačka skupina “Vidoštačka kraljica”, veliki zbor “Mladi”, dramska sekcija, karitativna sekcija, HKUD “Stolac” sa 100 mladića i djevojaka, HKUD “Bosansko izvorno kolo” sa 30 mladih, međužupna nogometna

Preko tristo mladih svih uzrasta aktivno je uključeno u život župe

Dječji zbor “Modra rijeka”

liga Hercegovine - 15 mladića, ministrantski zbor od 60 ministranata, nedjeljni čitači – 100 članova, “Apostolski zbor” od

12 maturanata, volonteri, “Djelo za duhovna zvanja”, a po pastoralnoj potrebi još poneka skupina.

Karitativna sekcija župe Stolac Pjevačka skupina “Vidoštačka kraljica”

Dječji zbor "Slavuji" Djevojačka pjevačka skupina "Angelus"

Župna ekipa u MŽKNL Crkve u Hrvata “Klapa 6” sastavljena je od mladih ministranata

Dramska sekcija Apostolski maturantski zbor

Ministranti Župa redovito ima 60 ministranata od 4. do 8. razreda osnovne škole. Oni su raspodijeljeni u tri ministrantske skupine, jer svake nedjelje ministriraju na tri sv. mise, dok za velike blagdane, kada je samo jedna sv. misa, ministrira ih i po trideset. Oni su župniku desna ruka u svim aktivnostima vezanima za crkvu. Oni su cvjetni živi ukras oltara za vrijeme sv. misa, raznih drugih blagoslova i događaja na terenu župe. Često se aktiviraju u raznim radnim akcijama oko župne crkve. Posebnu im radost predstavlja Ministranti, župnikova desna ruka

božićni blagoslov kuća te razni posjeti kapelicama i grobljima po župi. Župnik redovito s njima organizira nekoliko puta u godini razna hodočašća i prigodne posjete drugim župama, svetištima te starima i bolesnima. Posebno ih raduje godišnji cjelodnevni izlet na Londžu, u divnu prirodnu oazu Parka prirode “Hutovo blato”, koji je u zdravu druženju, ispunjen raznim športskim i rekreativnim aktivnostima (nogomet, rukomet, tenis, kupanje...) te vožnjom čamcima kroz Park prirode, ne isključujući ni roštiljanje.

46 Stolački ministranti su ponosni na svoju službu, svjesni da služenjem kod oltara služe samomu Isusu Kristu, Dobromu Pastiru!

HKUD “Stolac” HKUD “Stolac” iz Stoca osnovao je 2002. god. župnik don Rajko Marković. Društvo broji 100 članova i sastavni je dio župe Stolac, a okuplja isključivo mladiće i djevojke stolačke župe. Društvo njeguje, pjeva, svira, pleše i promiče pjesme i običaje Hrvata stolačkoga kraja. Nastupali su do sada preko 200 puta: kod kuće, po Bosni i Her-

cegovini, Boki kotorskoj, Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj. Više su puta nastupali na “Đakovačkim vezovima” i “Vinkovačkim jesenima” te na “Međunarodnoj smotri folklora” u Zagrebu. Izdali su svoj CD i DVD, na kojima su zabilježili svoj cjelogodišnji repertoar. Svake su godine domaćini Ilindanskih slavlja u Stocu za patron župe i Dan grada i općine.

HKUD “Bosansko izvorno kolo” “Bosansko izvorno kolo” osnovano je 2006. god. u Stocu. Društvo broji preko 25 članova

HKUD “Stolac” njeguje pjesme i običaje Hrvata stolačkoga kraja

HKUD “Bosansko izvorno kolo” čuva igre i plesove Hrvata Kraljeve Sutjeske i Srednje Bosne

mlađega uzrasta i srednje dobi. Društvo njeguje igre i plesove Hrvata Kraljeve Sutjeske i Srednje Bosne, uz tradicionalnu glazbu šargije i violine. Nastupaju na brojnim folklornim

smotrama po Bosni i Hercegovini, a i izvan ove zemlje. Vole svoje običaje, drže do njih i promoviraju ih gdje god im se ukaže prilika. Sadašnji je predsjednik društva Borko Stijepić.

DUHOVNI ŽIVOT ŽUPE

uhovni život župe trajno je dinamičan. Redovito se organiziraju razne djelatnosti na duhovnom i kulturnom području, uključujući vjernike svih uzrasta. Svi crkveni blagdani obilježavaju se na poseban i svečan način, pjevanim sv. misama uz sudjelovanje velikog broja puka Božjega. ADVENTSKI KONCERT - U centru grada, kod “jaslica”, uoči Badnjega dana održava se tradicionalni Adventski koncert svih okolnih župa, koje u

programu od sat vremena, pred brojnim okupljenim mnoštvom, izvode svoj adventski program uz pjevanje župnih zborova, skupina i tamburaša. Na kraju programa, župnik podijeli svima blagoslov, a ceremonija završi veličanstvenim vatrometom. BOŽIĆ – Već se u adventu, vremenu iščekivanja i nade, kroz duhovne programe u crkvi te razne manifestacije u gradu, po školama i vrtićima, osjeća duh Božića. Kroz tradicijske

Tradicionalni Adventski koncert održava se svake godine uoči Badnjaka

Adventski koncert zavrĹĄava veliÄ?anstvenim vatrometom

50 božićne običaje, prikladan program za ponoćku, koji zajedno s časnim sestrama pripremaju mladi, zatim ispovijedi, župnikov obilazak starih i nemoćnih po župi, cijeli se vjerni puk duhovno pripremi za Božić, dan kada s puno radosti, nade i žara u svečanom, radosnom raspoloženju slavimo Isusovo rođenje. GOSPA LURDSKA, 11. veljače – Od blagoslova 2009. u Stocu se blagdan Gospe Lurdske svečano slavi uz krunicu i litanije, koje osim župnika i časnih sestara, mole školska djeca, te sv. misu prate pjevanjem dječji župni zborovi. Posebno

je svečana Gospina zavjetna procesija s upaljenim svijećama oko crkve do Gospine špilje, uz pjesmu Gospe Lurdske, nakon koje župnik svima podijeli Božji blagoslov, po zagovoru Majke Božje, Gospe Lurdske. Poslije svečanih obreda pobožni puk, koji rado časti Mariju kad god mu se za to pruži prilika, obavlja osobne zavjete pred Gospinom špiljom u krugu crkvenoga dvorišta. KORIZMA - U korizmi se redovito održavaju predavanja za mlade i za bračne parove, koje uglavnom predvodi mjesni biskup Ratko. Godine

Ove godine u korizmi su održane Pučke misije predvođene ocima dominikancima

Krizma se u Stocu održava na blagdan Tijelova

2013. u župi su održane Pučke misije predvođene ocima dominikancima koje su trajale 8 dana. Svaki se petak u korizmi obavlja križni put s narodom prema Križevcu, a zatim se slavi sv. misa. Na Veliki petak u križnom putu brojni stolački katolički puk sa župnikom dolazi na Križevac u molitvi i pjevanju Gospina plača. Dok prolaze gradom “apostoli” su obučeni u prikladno ruho, a na Križevcu se održavaju obredi Velikoga petka. USKRS – Kroz cijelo korizmeno vrijeme ispunjeno duhovnim sadržajem, posebno nakon

obreda Velikoga tjedna, koji su redovito dobro posjećeni, stolački se vjernici pripremaju za najveću katoličku svetkovinu Uskrsa Gospodnjega. Vjernici pristupaju sv. ispovijedi, a župnik obilazi sve stare i nemoćne po župi. Na Uskrs u svečanoj sv. misi sudjeluje cijela župa, dok uz oltar stoji i služi veliki broj ministranata, a crkveno pjevanje redovito predvodi veliki zbor “Mladi”. Svečana sv. misa na Uskrsni ponedjeljak već se tradicionalno održava na Križevcu u 11.00 sati. MALI USKRS – Na Mali je Uskrs u župi redovito prva sv.

52 pričest, sa svečanom sv. misom u 11.00 sati. DAN SMRTI MARKA MILANOVIĆA obilježava se 30. travnja održavanjem sv. mise u 18.00 sati za njegovu dušu i molitvom za sretno otvaranje njegova biskupijskog postupka. MISA NA RADIMLJI za sve poginule u Drugom svjetskom ratu. Računa se da je na Radimlji i po okolnim stolačkim jamama ubijeno i zatrpano oko 10 000 Hrvata, koji su iz Mostara u jednom kraku križnoga puta 1945. upućeni prema Stocu. Redovito se obilježava sredinom svibnja, u subotu po “bleiburškoj tragediji” (15. svibnja 1945.), uz nazočnost velikoga broja vjernika. Naj-

Mjesni biskup mons. Ratko Perić sa župnikom i krizmanicima na Tijelovo 2013.

Misa na Radimlji održava se u spomen na sve poginule u Drugom svjetskom ratu i poraću Misno slavlje na Ilindan 2011. predvodio je papin nuncij mons. dr. Petar Rajič

54 prije ide svibanjska pobožnost Gospi, nakon koje predstavnici vlasti i raznih udruga polažu cvijeće i vijence te pale svijeće na spomeniku. Potom slijedi sv. misa za sve poginule. TIJELOVO - Na svetkovinu Tijelova ili Brašančeva redovito je sv. krizma, koju za vrijeme sv. mise u koncelebraciji s okolnim svećenicima, predvodi biskup, a potom se odvija svečana procesija kroz grad. Križ i zastave nose sto-

lački mladići, zatim idu školska djeca, mladi svih uzrasta, majke s malom djecom, prvopričesnici dotične godine, koji iz košarica prosipaju cvijeće gradom ispred Presvetoga, ministranti, svećenici, biskup s Presvetim pod baldahinom, pjevači, pa brojni puk Božji. Procesija se zaustavlja na četiri postaje u gradu, gdje su postavljeni oltari - stajališta urešena cvijećem. Na svakom stajalištu jedan od svećenika

Tradicionalna manifestacija “Večer folklora”

55 pročita predviđeno Evanđelje, a biskup podijeli blagoslov s Presvetim na sve četiri strane. Slavlje završava u dvorištu župne crkve, na vanjskom oltaru, misnim blagoslovom. ILINDAN – Župna svetkovina sv. Ilije proroka, zaštitnika župe, grada i općine, slavi se 20. srpnja. Već 20-ak dana prije svetkovine traju kulturno-športski programi u gradu na Bregavi, a trodnevnicom se župa duhovno priprema uz

prigodne programe u krugu stolačke župne crkve. Svake večeri trodnevnice, uz mogućnost sv. ispovijedi, kada je na raspolaganju više svećenika, obavlja se pobožnost sv. Iliji, nakon toga koncelebrirana sv. misa u 19.00 sati, koju predvode i homiliju drže razni svećenici. Pjevanje je povjereno župnim skupinama i zborovima. Prve večeri trodnevnice, nakon ispovijedi i sv. mise, održava se tradicionalna manifestacija “Večer folklora” u Stocu, na vanjskoj pozornici župnoga dvorišta, a od 2013. u gradu kod Biskupijskog pastoralnoduhovnog centra, gdje sudjeluje 15-ak raznih HKUD-a i klapa iz domovine i svijeta. Poslije službenog programa slijedi podjela zahvalnica te opće pučko slavlje s prigodnim sadržajem. Na samu svetkovinu, 20. srpnja, glavno je slavlje Svetoga Ilija proroka. Koncelebriranu sv. misu u krugu stolačke župne crkve u 11.00 sati predvodi jedan od hrvatskih biskupa. U proslavi patrona sudjeluje više tisuća vjernika, jer je ovo slavlje hrvatskoga katoličkog puka cijeloga stolačkoga kraja. Na kraju misnoga slavlja otpjeva se hrvatska himna. Poslije sv. mise okupljeni se puk

Proslava Ilindana zavrĹĄava koncertom jednog od poznatih hrvatskih pjevaÄ?a

Proslava Male Gospe ispred Lurdske špilje

uobičajeno zadrži u ugodnu razgovoru i druženju, nakon čega gosti idu kod domaćina na objed. Navečer u 21.00 sat kod crkve se organizira Ilindanski koncert s poznatim hrvatskim pjevačima. MALA GOSPA, 8. rujna – Za proslavu blagdana Male Gospe, suzaštitnice župe Stolac, vjernici se pripremaju trodnevnicom obavljajući sv. ispovijed. Svake je večeri pobožnost Blaženoj Gospi: krunica, litanije i potom sv. misa. Marijanske pobožnosti predvodi časna sestra s okupljenom djecom, a

sv. mise predvodi župnik, uz pjevanje župnih zborova i pjevačkih skupina: Slavuji, Modra Rijeka, Vidoštačka Kraljica i Angelus. Na uočnicu Male Gospe, poslije sv. mise, zavjetna je procesija s upaljenim svijećama oko župne crkve uz Gospine pjesme, a pred Lurdskom špiljom pjeva se Lurdska pjesma. Poslije toga župnik majkama i očevima s malom djecom u naručju podijeli Božji blagoslov po zagovoru Blažene Djevice Marije. Na sam blagdan Male Gospe, misnu koncelebraciju pred-

Susret djeÄ?jih zborova 2013. Svibanjske poboĹžnosti

StolaÄ?ki maturanti, generacija 2013. Proslava Sv. Nikole u crkvi

60 vodi jedan od susjednih župnika. Poslužuju ministranti, a za vrijeme sv. mise zajedno pjevaju svi župni zborovi. Poslije sv. mise, prigodom početka školske i vjeronaučne godine slijedi zaziv Duha Svetoga da cijela godina bude plodonosna i blagoslovljena. U mjesecu svibnju i listopadu u crkvi se organiziraju Gospine pobožnosti, na koje se skupe brojni vjernici, a svakoga se četvrtka odvija liturgijsko klanjanje Presvetomu za razne nakane, a najčešće za duhovna zvanja.

Za Svetoga Nikolu, 6. prosinca, nakon sv. mise uz prigodan program, podijeli se preko 600 darova djeci, što omogućuju plemeniti sponzori iz župe i prijatelji. Na početku “Godine vjere” (2012. - 2013.) u župi je provedeno animiranje vjernika za Djelo za duhovna zvanja, koje je osnovao mjesni biskup Ratko. Pristupnice su ispunila 344 vjernika. Javilo se puno djece, ministranata, mladih, pa i cijele obitelji, starije osobe, jer su vjernici ozbiljno i odgovorno shvatili ovu preporuku Crkve.

Djelo za duhovna zvanja ujedinilo je sve generacije župe Stolac

NA TRAGU SVETOSTI Marko Milanović Marko Milanović svijetli je primjer neustrašiva mladića, sina ovoga podneblja, koji je svoj život dao za katoličku vjeru, što je opisano 2010. godine u monograﬁji “Mučeništvo Marka Milanovića”. Knjigu je priredio Pero Milanović, sudjelovalo je desetak autora, a nakladnik je Crkva na kamenu Portret Marka Milanovića, sina ovog podneblja u Mostaru. U knjizi se opisuje sam događaj mučeničke pogibije, žuto kao vosak i mirisavo kao odnosno kako je Marko u pre- cvijeće”. Bili bismo sretni kada bi sudnu trenutku odvažno posvjedočio: “Ja sam katolik, a Sveti Otac jednoga dana našega vi činite što hoćete”, nakon Marka proglasio blaženim. Ali čega mu je krvnik odrubio to ne ide i bez naše vjerničke glavu. Prema kazivanju svje- suradnje. Prvi je korak da se njegovo doka i nakon 4 dana: “Markova usta, bila su nasmijana, ime, vjera i svjedočenje upoa cijelo tijelo neraspadnuto, znaju u narodu.

PRIRODNA I POVIJESNO-KULTURNA BAŠTINA U ŽUPI STOLAC Bregava Vrelo je rijeke Bregave u selu Dol, ispod planine Hrgud (1 110 m), na 120 m nadmorske visine. Duljina je njezina toka

31 km, a ulijeva se u rijeku Neretvu. Spuštajući se i usijecajući u tvrdi hercegovački krš, učinila ga je zelenim i plodnim za život. Nekada su njezine obale

Prelazak tijelovske procesije preko mosta na Bregavi

Proslava Tijelova u dvorištu župne crkve

u Stocu bile puno življe: vodenice s kamenim žrvnjevima i stupe s drvenim čekićima snagom rijeke Bregave mljele su brašno i sređivale vunena odijela za zimske dane. Stolačke tkalje imale su pune ruke posla. Zahvaljujući provjeri A. Vujnovića, na Bregavi se od početka stolačke općine do ušća rijeke u Neretvu nalaze sljedeći mostovi navedeni prema lokaciji: iznad Centrale, na Centrali, u Begovini, Kašikovića ćuprija, kod Sampijera (Inat ćuprija), kod Ville Raguse, kod Bolnice, kod Bazena, kod Vatrogasnog doma, na Maloj Bregavi (ćuprija za Adu), u Adi

dva mosta, kod Amigosa (Podgradska ćuprija), Podgradom kod džamije, u Polju, u Prenju, u Klepcima.

Hutovo blato Hutovo blato je močvarno područje, udaljeno 20-ak km južno od Stoca, ukupne površine od 7 411 ha na svega 1 - 4 m nadmorske visine, s nekoliko jezera, koja povezuje 9 km duga i oko 5 m prosječno duboka rijeka Krupa, koja njihove vode okreće u Neretvu. Ovo je jedinstvena rijeka u Europi jer teče u „oba smjera“. Teče normalno od izvora prema ušću, i od ušća prema izvoru. Hutovo

Hutovo blato, park prirode i ptičji rezervat

je blato proglašeno parkom prirode 1998. godine. Tu se zadržavaju stalno, osobito zimi, jata divljih pataka, gusaka, lisaka i dr., a prezimljuje više od 250 vrsta ptica močvarica.

Badanj Otkrivena gravura u polupećini Badanj s prikazom konja gledana s desnoga boka, datirana je u 12 500. godinu prije Krista i svjedoči o naseljenosti

i plodnu razvoju kulture u paleolitskom razdoblju u stolačkom kraju. Ovaj petroglif (slika u stijeni) četvrto je nalazište te vrste u svijetu i najstariji spomenik paleolitske umjetnosti u jugo-istočnoj Europi.

Polupećina Badanj svjedoči o kulturi na ovim prostorima još u razdoblju paleolitika

Daorson, najznačajniji grad staroga vijeka u Hercegovini

Daorson Daorson je bio glavni grad plemena Daorsa i najznačajniji kulturni centar staroga vijeka u Hercegovini, a često ga nazivaju i “bosanskohercegovačkom Mikenom” zbog megalitskoga zida duga 60, a široka 4 metra. Presudnu ulogu u razvoju Daorsona i stolačkoga kraja u helenističko doba, uz druge gospodarske djelatnosti, imala je trgovina, o čemu svjedoče brojni nalazi novčića, zlatarskih i keramičkih predmeta. Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja osvajanja od plemen-

skog saveza Dalmata, Daorson je konačno uništen 44. - 43. prije Krista.

Križevac Ovaj stolački stari grad, prema arheologu dr. Đuri Basleru, potječe još iz vremena Rimljana. On je svoj procvat doživio u srednjem vijeku, pogotovo u XIII., XIV. i XV. stoljeću za vrijeme hrvatskih velikaša. Oni su ga tijekom vremena i dograđivali te je poznat pod imenom Vidoški, a nazvan je po sv. Vidu, katoličkom svecu, od kojega potječe i naziv Vidovo Polje, Vidoštica rijeka, a danas

67 Bregava. Cvao je sve do dolaska Osmanlija. Turci su cijelo vrijeme u gradu držali zatvor za kršćane, koje su oni smatrali prijestupnicima. 1878. na vlast dolazi Austro-Ugarska, obnavlja grad i tu drži vojnu postrojbu za obranu i sigurnost. Propašću Austrije grad više nema nikakva značenja te je prilično zapušten. Ime Križevac nosi od pamtivijeka, vjerojatno po kakvu križu, koji su kršćani tu postavili zbog svoje teške povijesti i križnoga puta koji su doživljavali na tome brdu. Ovdje opet kršćani podižu svoje svete krVidoški, stari grad na brdu Križevac

šćanske simbole – križeve, kao uspomenu na Kristovo djelo spasenja i snagu praštanja i pomirenja.

Radimlja Nekropola Radimlja (XV. - XVI. st.) nalazi se u Vidovu polju, 3 km zapadno od Stoca, na putu Čapljina - Stolac. Po svojim karakteristikama jedna je od najznačajnijih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini i svakako se ubraja u najvrjednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja. Tu su 133 stećka, od kojih čak 63 urešena. Među tim ornamentima nalazi se 14 spo-

Radimlja, jedna od najznaÄ?ajnijih nekropola steÄ&#x2021;aka u Bosni i Hercegovini Boljuni, bogata nekropola steÄ&#x2021;aka

69 menika ukrašenih s križevima, i to tri cjelovita stećka u obliku križa, a na drugih jedanaest stećaka izrađeni su kršćanski križevi, i to svaki u posebnoj formi i dekoraciji, na nekom stećku dva ili čak četiri križa. Ti su stećci s križevima najurešeniji, jer ih je radila ne samo umjetnička ruka nego i vjernička duša. Četrnaest stećaka s različitim križevima kao četrnaest Kristovih postaja križnoga puta iz XV. stoljeća.

na “bosančici”, nalazi se najbogatija nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini. Nekropolu čine 273 stećka, i to 4 križa, 14 sljemenjaka, 78 ploča i 177 sanduka. Većinom su isklesani sredinom XV. stoljeća, a više ih je od trećine ukrašeno reljefnim prizorima i natpisima pisanim bosančicom ili zapadnom ćirilicom. Ima više različitih oblika križeva uklesanih kao jedini ukras ili kao simbol u široj dekoraciji.

Boljuni

Rivine – Crkvina

U selu Boljuni, 17 km udaljenu od Stoca, po natpisima

Na lokalitetu Rivine - Crkvina od 2011. godine traju radovi

Rivine - Crkvina, arheološko nalazište starokršćanske crkve

70 na iskopavanju i konzerviranju senzacionalnog arheološkog otkrića starokršćanske crkve i pripadnih prostorija iz V. stoljeća. Pilasti i pluteji, oltarne pregrade ukrašene palmetama i rozetama, te bogato ukrašeni kapiteli stupova svjedoče da je kršćanstvo u Stolac dospjelo već u prvim stoljećima, ali ukazuju i na to da nije riječ o maloj, lokalnoj crkvici, nego o značajnijoj sakralnoj građevini.

Vidoštak Oko 3 km zapadno od Stoca, u Popratima, otkopana je crkva iz XI. stoljeća. Među ruševinama je otkriven ulomak reljefa Bogorodice s Isusom u naručju. Sada je to amblem – najprepoznatljiviji znak tisućljetne Trebinjsko-mrkanske biskupije, koji se na kamenoj ploči nalazi u svim biskupijskim župnim crkvama.

Vidoštak, mjesto u kojemu je iskopan reljef Bogorodice s Isusom, amblem tisućljetne Trebinjsko-mrkanske biskupije

Biskup varaždinski Josip Mrzljak predvodi svečanu sv. misu u crkvi sv. Ilije proroka

LITERATURA Lj. J. Mihić, Turistički motivi i objekti Stoca i okoline, Stolac, 1973. A. Benac, Radimlja, Sarajevo, 1950. P. Milanović (priredio), Mučeništvo Marka Milanovića, Crkva na kamenu, Mostar, 2010. M. Palameta – M. Raguž – M. Šutalo, Tajna Boljuni/The Mystery of Boljuni, Stolac, 2012. I. Puljić (priredio), 1000 godina Trebinjske biskupije, Studia Vrhbosnensia – 2, Sarajevo, 1988. I. Puljić – P. Raguž (priredili), Stolac u povijesti i kulturi

Hrvata, Humski zbornik IV., Stolac, 1999. I. Puljić – S. Vukorep – Đ. Bender, Stradanja Hrvata tijekom II. svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, Humski zbornik V., Zagreb, 2001. M. Puljić, Stolac - povijest kraja i župe, Mostar, 1996. Razni autori, Stolac, mjesto spora umjesto razgovora, Dodatak: Prilog dijalogu između kršćanstva i islama, Stolac, 2002. Razni autori, Stolačko kulturno proljeće, godišnjak od 2003. nadalje. Portal župe Stolac - http://www. zupa-stolac.com/

KAZALO STOLAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6 POVIJEST ŽUPE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7 GRADOVI I SELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 CRKVENI OBJEKTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Crkva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 Pastoralni centar “Sv. Leopold Bogdan Mandić” . . . . . . . . .18 Muzej i galerija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20 Lurdska špilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22 Spomenik žrtvama Drugoga svjetskog i Domovinskog rata župe Stolac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 Kip sv. Ilije proroka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23 Trg sv. Ilije proroka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Župna kuća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26 Kuća časnih sestara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28 Križevac, Križ i križni put . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30 GROBLJA I KAPELICE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32 BISKUPIJSKI CENTAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .34 PASTORALNO OSOBLJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Župnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Časne sestre . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35 Župnici i kapelani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 Svećenici rodom iz župe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37 MLADI ŽUPE STOLAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39 Ministranti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 HKUD “Stolac” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46 HKUD “Bosansko izvorno kolo” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46 DUHOVNI ŽIVOT ŽUPE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48 NA TRAGU SVETOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61 Marko Milanović . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61 PRIRODNA I POVIJESNO-KULTURNA BAŠTINA U ŽUPI STOLAC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62 Bregava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62 Hutovo blato . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63 Badanj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64 Daorson. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66 Križevac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66 Radimlja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 Boljuni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Rivine – Crkvina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69 Vidoštak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70 LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .71 Zagreb, 2013