U brojnim drugim slavonsko-srijemskim mjestima na dan 1. svibnja – kada je u prošlosti obilježavan sv. Filip i Jakov1 – bila je uobičajena pojava, do oko 1940. godine, da u zoru ispred Vatrogasnoga doma, neke od
Slika 3. Komletinčani s običajem filipovčica na Vinkovačkim jesenima 1971. godine
gostionica, ali i pred kućama djevojaka osvane majpan, majban,2 odnosno filipovčica. Naime, vatrogasci ili mlađi muškarci, dan uoči iz šume bi donijeli odabrano – najviše i najravnije stablo, najčešće graba ili breze. Očistili bi ga od svih grana i grančica, ostavljajući samo gornju krošnju koju bi okitili bocama i raznobojnim vrpcama i ostavljali na tom mjestu sve do Duhova. Majpani, odnosno filipovčice, tako su simbolizirale puninu novoga života – proljeće, buđenje prirode, vitalnost i snagu... Ovaj običaj 1
U novije vrijeme sv. Filip i Jakov ap. obilježavaju se 3. svibnja. Majpan, od njem. riječi majbaun – „svibanjsko stablo”, kako su ga nazivale Švabe, odnosno filipovčica, kako su ga nazivali Šokci. 2
21
