Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli "PULSUS" br. 1.

Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

TEMA BROJA:

MATIČNE ĆELIJE Bolje ih je imati, a ne trebati, nego trebati, a nemati ih

1

Slike sa realiziranih projekata

2

Carpe diem, quam minimum credula postero - Iskoristi dan, ne vjeruj sljedećem

Impressum:

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

PULSUS – Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli Glavni urednici: Emir Bećirović Denisa Kulanić Dino Gazić Saradnici: Semra Pajazetović Ermina Mujanović Amra Turatović Nedžib Mujanović Amela Đogić Samra Pajazetović Jasenko Radović Vanjski saradnici: Prof. dr. Nada Mladina Mr. sc. Marizela Šabanović Grafički dizajn: Jasmin Jatić jasmin.jatic@hotmail.com Izdavač: Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“ Adresa: Medicinski fakultet, Univerzitetska br. 1, 75 000 Tuzla, Bosna i Hercegovina Tel: + 387 (61) 876-152 (predsjednik); + 387 (35) 320-600 (fakultet) Web: www.us-medicus.ba E-mail: medicus.tz@gmail.com; info@us-medicus.ba Žiro račun: Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“ 161 025 002 803 0040 (Raiffeisen BANK dd.)

ID broj: 4209979070005 Štampa: Off-Set d.o.o. Tuzla 1000 primjeraka Oktobar, 2013.

Uvodna riječ glavnog urednika Drage studentice i studenti, poštovani profesori i saradnici, Velika mi je čast predstaviti Vam novi projekat, jedan od značajnijih Udruženja studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“, pod nazivom Časopis studenata Medicinskog fakulteta „PULSUS“.

Pokretači, urednici, kao i autori članaka ovog lista su studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli, prvenstveno članovi Novinarsko/ informacione sekcije pri Udruženju, ali i naši dragi saradnici sa drugih fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Ideja za ponovnim pokretanjem studentskog časopisa nakon toliko godina rodila se u cilju da nama, studentima, pruži priliku da se okušamo u pisanju stručnih pa i naučnih članaka još dok smo u studentskim danima, kako bismo se što bolje pripremili za ono što nas čeka u budućnosti i što će sama struka zahtjevati od nas.

Novine su zaista jedan veliki projekat u čiji nastanak, tj. ponovno aktiviranje je bilo potrebno uložiti mnogo truda, ljubavi i odricanja da bi se opravdao cilj, naročito ako se radi o prvom broju nakon toliko godina.

Iskreno se nadamo da ćemo ovim brojem prvijencom uspjeti ostvariti barem dio našeg cilja.

Naš časopis je (i nastojati će biti) besplatan, budući da uredništvo iskreno vjeruje da studentski časopis može i treba da bude takav, jer se na taj način omogućava veća dostupnost studentskoj, ali i široj populaciji.

Ovim putem se zahvaljujemo svima koji su bili karike pri osmišljavanju i izradi prvog broja. Posebnu zahvalu smo dužni ukazati našim sponzorima i prijateljima koji nas vjerno potiču u našem radu i stvaralaštvu. Čitajte, pišite, komentarišite, jer samo zajedno možemo biti još bolji!!!

Predsjednik US „MEDICUS“ Emir BEĆIROVIĆ

3

SADRŽAJ

str. 16 i 17 str. 6 i 7

str. 18

str. 8 str. 19

str. 20

str. 21

str. 10-15 4

str. 22

Repetitio est mater studiorum - Ponavljanje je majka uÄ?enja

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

SADRŽAJ

str. 30 str. 23

str. 31 str. 24 i 25

str. 32 i 33

str. 26 i 27 str. 34 i 35

str. 28

str. 29 Lapsus memoriae - greška pri pamćenju

str. 36

str. 38 i 39 5

Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“

Radom i trudom se dolazi do rezultata

Razgovarali: D. Kulanić, E. Mujanović

Intervju s predsjednikom Udruženja, student IV godine Medicinskog fakulteta, Emir Bećirović Šta je to Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“?

US „MEDICUS“ je matično udruženje studenata medicine oba smjera (opšti smjer i odsjek zdravstvenih studija) sa svrhom efikasnijeg organizovanja studenata, lakšeg ostvarivanja zacrtanih studentskih ciljeva, lakša komunikacija na relaciji student/profesor, ali i za mnoge druge i vannastavne i sportske aktivnosti.

Jasmina Banjića i Emira Brčića, te znam i sam koji težak put smo prošli do velikih uspjeha koje sada pravimo, zajedno sa svim ostalim kolegicama i kolegama koji su žrtvovali dosta svoga slobodnog vremena da bi svima bilo još bolje i kvalitetnije.

Kao tadašnji član Izborne

Kada je osnovano Udruženje?

Udruženje je osnovano 01.04.2010. godine voljom njenih studenata, tadašnjih članova Izborne skupštine koja se održala u prostorijama Medicinskog fakulteta.

Od kada ste Vi predsjednik Udruženja?

Za predsjednika Udruženja izabran sam 02.11.2012. godine na, tada, mandat od jedne godine, ali radi određenih izmjena i dopuna u zakonskim procedurama, te javljanja potrebe da se problemima i ciljevima pristupi kvalitetno, mandat svim članovima Udruženja produžen je na dvije godine.

Naime, moram napomenuti da sam od samih početaka, uz incijatore osnivanja Udruženja 6

Emir Bećirović skupštine i Upravnog odbora, preko predsjednika Upravnog odbora, pa evo do predsjednika Udruženja. Zaista mi je čast što su naši studenti, ali i svi ostali primjetili iskrenost i predanost u radu te mi ukazali povjerenje, za koje, ja se nadam a i vidim po rezultatima i velikom broju pozitivnih kritika, sam do sada opravdao. Uvijek može i treba težiti ka boljem.

Najvažniji projekti za nas jesu oni koji su najpotrebniji direktno studentima i studiranju. Najveći uspjeh jeste upravo kada pozitivno riješimo pitanja i probleme koje dobijemo od studenata, bilo kojeg tipa. Od literature, do informacija i pomjeranja termina ispita zbog eventualnih poklapanja i dalje.

Koje su osnovne funkcije i ciljevi Matičnog udruženja?

Osnovne funkcije Udruženja jesu briga za zaštita prava, interesa i dostojanstva studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli, okupljanje, organiziranje i svekoliko poma ganje studena ta, una pređenje nastavnog/obrazovnog procesa, unapređenje studentskog standarda. Pri tome ciljevi su saradnja i povezivanje studenata našeg fakulteta sa studentima medicine u BiH i šire na naučnom, obrazovnom, kulturnom, društvenom i sportskom planu, promocija medicine kao struke,

promicanje svijesti i savjesti ljudi o potrebi humanosti i humanih akcija u društvu, poticanje i promicanje međunarodnih aktivnosti studenata medicine, promicanje i poticanje rada studenata, saradnja sa drugim organizacijama u Tuzli, BiH i svijetu, organizacija kulturnih i sportskih aktivnosti, a sve u svrhu što ugodnijeg studiranja.

Da li radite u svrhu studenata, borite li se za njihova prava i probleme ?

Naravno, to je prvi i osnovni cilj osnivanja Udruženja, da se brine o studentima i njihovoj problematici, ali i da im pruži i druge mogućnosti.

Koje druge mogućnosti?

Pa između ostalih i vannastavne aktivnosti. U tu svrhu smo oformili 2012. godine i sekcije (sekcija za javno zdravstvo i prvu pomoć, novinarsko/informaciona sekcija, sportska sekcija, sekcija za međunarodnu saradnju), gdje se mogu uključiti svi zainteresovani studenti u akcijama koje se provode, a uz to da pune svoj rezime volonterskim radom, ali i da dosta nauče. Tu su i sportske aktivnosti gdje se mogu odmoriti u pauzama za učenje, te vježbom i fizičkom aktivnošću čuvati svoje zdravlje. Uz navedeno pomažemo studentima i oko

Omnia tempus habet - Sve ima svoje vrijeme

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Zavodom za javno zdravstvo TK, prvog toga tipa sa jednim studentskim udruženjem, što nam je čast, ali ujedno i posticaj da budemo još bolji jer naš poziv je human, a humanost se ogleda u više stavki.

njihovih putovanja na kongrese, edukujemo putem članaka na web portalu i sl.

Mislite li da je svakom fakultetu potrebno jedno takvo Udruženje?

Naravno da jeste. Nemoguće je samom studentu se boriti, a i riješava se mnogo problema sa već uhodanim tokom i hijerarhijom.

Zamislite samo kako je profesorima kada im za jedno pitanje dođe svaki student pojedinačno.

Prvenstveno tu su svi rasterećeni, jer predstavnici godina (ujedno članovi Udruženja) riješavaju to umjesto svih i jedini su ovlašteni da pregovaraju o važnijim pitanjima sa katedrama i sl.

Jer oni su ustvari glas svih. To je samo jedan primjer, a ima ih mnogo više.

Vaši najvažniji projekti?

Najvažniji projekti za nas jesu oni koji su najpotrebniji direktno studentima i studiranju. Najveći uspjeh jeste upravo kada pozitivno riješimo pitanja i probleme koje dobijemo od studenata, bilo kojeg tipa. Od literature, do informacija i pomjeranja termina ispita zbog eventualnih poklapanja i dalje. Što se tiče vannastavnih

Ars gratia artis - Umjetnost radi umjetnosti

projekata koji su zaista značajni i za nas, ali i za naš fakultet moram izdvojiti prvo učešće na regionalnom takmičenju biomedicinskih fakulteta u regiji „Humanijada“, koja je bila održana u Fojnici, zatim sama promocija i publiciranje časopisa „PULSUS“ nakon toliko godina na našem fakultetu, osvajanje Studentske lige u malom nogometu, predstavljanje našeg Medicinskog fakulteta na manifestaciji „Dani otvorenog Univerziteta“, učešće i organizovanje u obilježavanju raznih bitnih datuma iz medicinskog kalendara, humanitarni rad, i mnogo drugih projekata koje provodimo u cilju promocije našeg fakulteta i studenata u što boljem svijetlu.

Također moram napomenuti i potpisivanje Memoranduma o saradnji i razumjevanju sa

Kako se studenti mogu obratiti Udruženju?

Vrlo jednostavno. Mogu to učiniti preko svojih predstavnika godina, koji su ujedno i aktivni članovi Udruženja, ili putem e-mail pošte medicus.tz@ gmail.com ili info@us-medicus. ba. Naime, mi smo također uveli i dežurstva u našoj kancelariji koju smo dobili na korištenje od fakulteta, svakog utorka i červrtka u zadanim terminima, gdje dežuraju članovi Upravnog odbora Udruženja, ali i drugi aktivni članovi koji su upoznati sa svom problematikom i pravima i dužnostima studenata, gdje mogu jednostavno doći i izložiti svoj problem, a članovi Udruženja će isti razmotriti čim prije, te djelovati na način koji je potrebno u zadatom trenutku.

Taj vid se do sada pokazao veoma korisnim i uspješnim, te ga planiramo koristiti, pa čak unaprijediti i dalje.

Jedini problem naših studenata jeste pasivnost i poznata uzrečica „de ti“. Ako se nećemo pobrinuti sami za sebe, iznijeti problem, ali i pohvalu, neće niko drugi za nas. Zato je potrebno jedno jedinstvo među studentima, koje se polako stvara, a ono se mora zasnivati na jednom uzajamnom povjerenju i nadamo se da idemo tim putem svi zajedno.

Za kraj, šta bi ste poručili našim studentima?

Per aspera ad astra. Što i predstavlja naš poziv, koji je veoma zahtjevan jer samo radom i trudom se dolazi do rezultata.

7

Najveći studentski party

“VEČE MEDICINARA“ Pišu: E. Bećirović, D. Kulanić Poštovani čitatelji, ukratko ćemo vam reći koji je to jedan od važnijih projekata našeg Udruženja.

Naime, svake akademske godine organiziramo u suradnji sa udruženjem “BoHeMSA” LC Tuzla, studentski party, pod već svima poznatim imenom, “VEČE MEDICINARA”. To je projekat koji se realizira jednom u toku semestra da bi se studenti malo odmorili, te zaboravili na studentske brige, ostavili atlase, knjige i sveske, bar na par sati.

Svako Veče medicinara nije jednostavan party koji se održava u klubu, to je i veče humanitarnog karaktera. Prikupljeni novac se donira onim osobama kojima je najpotrebnije.

Uglavnom za liječenje naših studenata ili za njihove najbliže.

Svakako naše najsretnije studente iznenadimo i poklonima iznenađenja to veče.

U zajedničkoj organizaciji, već pomenuta dva udruženja Veče medicinara, odžalo se pet puta, ali njegova tradicija je dosta duža. Svaki put je odziv studenata bio odličan, što znači da naši studenti pored zabave imaju još uvijek dozu humanosti, a to djeluje izuzetno ohrabrujuće, ali ujedno pokazuje u sposobnost organizovanja navedenog događaja koji je svaki puta nešto drugačiji i veliki pritisak je pred nama da bi opravdali povjerenje posjetioca i uradili što bolje. Pored studenata svakako da ovo Veče uveličaju i vrsni ljekari kao i profesori našeg fakulteta. To nam ukazuje veliku čast, ali i ulijeva samopouzdanje za realizaciju većih projekata jer nas podržavaju mnogi.

Pozivamo one koji su do sada bili, a i one koji nisu, na naredno Veče medicinara da se dobro zabavimo, ali i pomognemo dragim ljudima. Svi su dobrodošli. Vidimo se!!

8

Tempora mutantur nos et mutamur in illis - Vremena se mijenjaju, a i mi s njima

PULSUS - ÄŒasopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

9

TEMA BROJA:

Matične ćelije – ćelije budućnosti Bolje ih je imati, a ne trebati, nego trebati, a nemati ih Uredio: E. Bećirović Matične ćelije - dar prirode.

Matične ćelije, kao temelj ljudskog života, imaju nezamjenjivu i suštinsku ulogu u razvoju i opstanku cjelokupnog organizma, kako kod bebe, tako i kod odraslih osoba. Moć proizvođenja različitih specijalizovanih ćelija čini ih tako jedinstvenim i moćnim u terapijskoj primjeni u medicini.

Tokom trudnoće roditelji, a posebno buduće majke, donose mnogobrojne važne odluke vezane za zdravlje novog člana porodice, kako u djetinjstvu tako i u kasnijem dobu. Jedna takva odluka je pohranjivanje bebinih matičnih ćelija uzetih iz krvi i tkiva pupčane vrpce.

Ovo je mogućnost koja se pruža samo jednom u životu i to odmah nakon porođaja!

Važnost pupčane vrpce za 10

razvoj bebe je esencijalna i kao takva predstavlja izvor i poveznicu s majkom. Revolucionarno otkriće bogatstva koje sadrži pupčana vrpca omogućilo je liječenje desetine teških oboljenja. Možemo reći da nam je ona korisna i neophodna za čitav život. Devet mjeseci pupčana

vrpca igra životnu ulogu u brizi o zdravlju djeteta.

Cryo-Save Vam omogućava produženje ove uloge do kraja života. Čuvajući krioprezerviranu pupčanu vrpcu i matične ćelije iz krvi pupčane vrpce, budući roditelji

se opredjeljuju za poseban vid staranja o budućem zdravlju svoga djeteta. Već danas je moguće liječiti preko 70 oboljenja pomoću matičnih ćelija, a napredak u medicini širi lepezu mogućih terapija u kojima se one mogu koristiti iz dana u dan.

Nekoliko bitnih razloga za čuvanje matičnih ćelija Matične ćelije se već koriste u liječenju mnogih bolesti: leukemije, metaboličkih poremećaja, poremećaja imunog sistema i dr.

Matične ćelije mogu da se koriste za regeneraciju oštećenih tkiva u našem tijelu.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli Cryo-Save sarađuje sa naučnicima koji su pretvorili matične ćelije iz pupčane vrpce i iz krvi iz pupčane vrpce u mnoga tkiva kao što su: jetra, pankreas, nervna tkiva, kičma, hrskavica, a trenutno su u toku mnoge studije u ovoj oblasti.

Prema dosadašnjim iskustvima, s razlogom očekujemo kako će se terapije matičnim ćelijama još brže razvijati.

Postoji velika vjerovatnoća da se matičnim ćelijama vaše bebe mogu liječiti i njegovi srodnici, braća, sestre, roditelji...

Matične ćelije iz pupčane vrpce imaju karakteristike koje su jedinstvene, a to je da su one „mlade“, „svježije“ i „naivnije“, i kao takve pogodnije su i korisnije za terapijsko liječenje.

koje se nazivaju mezenhimalne matične ćelije (MSC). MSC imaju mogućnost da pomognu u regeneraciji oštećenih organa i tkiva. Uzimanje uzorka tkiva pupčane vrpce je potpuno bezbolan i bezopasan proces, kako za majku tako i za bebu.

Cryo-Save je prva banka matičnih ćelija koja je ponudila uslugu pohranjivanja tkiva pupčane vrpce i do sada je u Cryo-Save-u pohranjen najveći broj uzoraka tkiva pupčane vrpce. Porod je jedinstvena prilika da uzmete i sačuvate uzorak tkiva pupčane vrpce vaše bebe.

Krv iz pupčane vrpce – baza neonatalnih matičnih ćelija Krv koja se nalazi u pupčanoj vrpci je veoma bogata matičnim ćelijama. Matičnim ćelijama izdvojenim iz krvi pupčane vrpce do sada je tretirano više od 25.000 ljudi širom svijeta s raznim bolestima krvi.

Matične ćelije izdvojene iz krvi pupčane vrpce koriste se za liječenje leukemija, anemija, bolesti imunog sistema, a svakodnevan je napredak u liječenju i mnogih drugih bolesti, što dokazuju kliničke studije svake godine.

Uzimanje uzorka krvi iz pupčane vrpce je potpuno bezopasno i bezbolno, traje manje od tri minute, nema nikakvog rizika ni za majku ni za bebu i ne ometa prirodan tok poroda. Porod je jedinstvena prilika da uzmete i sačuvate matične ćelije iz krvi pupčane vrpce vašeg djeteta.

UZORAK POHRANJEN U CRYO-SAVE-U UPOTREBLJEN ZA TRETMAN BLACKFANDIMOND ANEMIJE Zahvaljujući Programu besplatnog porodičnog pohranjivanja dječaku iz Španije omogućen tretman matičnim ćelijama iz krvi pupčane vrpce njegove sestre

Bogatstvo tkiva pupčane vrpce Fizička veza između majke i bebe u trudnoći (pupčana vrpca) je bogat izvor matičnih ćelija

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Matične ćelije iz krvi pupčane vrpce sačuvane u Cryo-Save-u, vodećoj evropskoj i svjetskoj porodičnoj banci matičnih ćelija, iskorištene su za tretman četvorogodišnjeg dječaka koji boluje od Blackfan-Diamond anemije, oblika kongenitalne anemije, za koju je karakterističan nedostatak crvenih krvnih zrnaca. Transplantacija je urađena u aprilu 2013. god. u Hospital del Nino Jesus u Madridu. Ova transplantacija je bila moguća zahvaljujući Cryo-Save Programu besplatnog porodičnog pohranjivanja matičnih ćelija, koji omogućava potpuno besplatnu pohranu matičnih ćelija iz krvi i tkiva pupčane vrpce za porodice koje očekuju prinovu, a imaju 11

već člana oboljelog od oboljenja koje se može tretirati matičnim ćelijama. Za tretman dječaka iz Španije upotrebljene su matične ćelije iz krvi pupčane vrpce od njegove sestre, koje su sačuvane u Cryo-Save-u neposredno nakon porođaja. Doktori kažu da

možemo biti sretniji, jer će naš sin sada biti u mogućnosti da živi normalnim životom“, rekla je Elena, majka dječaka. Roditelji dječaka su saznali za mogućnost ovog tretmana kada je Elena bila trudna sa drugim djetetom, kćerkom koja je postala donor

61 USPJEŠNO OBAVLJENA TRANSPLANTACIJA MATIČNIM ĆELIJAMA U UKC TUZLA Nastavljen kontinuitet u provođenju najkomplikovanijeg i visoko specijalizovanog modaliteta liječenja

je transplantacija bila uspješna i da očekuju brzi oporavak dječaka, čiji je život do sada ovisio o transfuzijama krvi te bi ovaj tretman trebao značajno poboljšati njegov kvalitet života. „Do ovog tretmana naš život je bio čvrsto vezan za transfuzije – ne

matičnih ćelija koje su njenom bratu omogućile normalan život.

Elena kaže da nisu oklijevali ni trenutka i dodaje: “Dobili smo priliku da izliječimo svog sina, ukoliko pohranjeni uzorak od kćerke bude kompatibilan sa sinom, i nismo je htjeli propustiti“.

Na Klinici za hematologiju, onkologiju i radioterapiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla uspješno je obavljena peta autologna transplantacija koštane srži (matične ćelije hematopoeze) u ovoj godini.Od uvođenja transplantacije matične ćelije hematopoeze kao modaliteta liječenja u UKC Tuzla do sada je 61 uspješno urađena autologna transplantacija matičnim ćelijama, čime je nastavljen kontinuitet u provođenju ovog najkomplikovanijeg i visoko specijalizovanog modaliteta liječenja, a koji se primjenjuje u liječenju hematoloških i nehematoloških, malignih i benignih oboljenja, te brojnih drugih urođenih i stečenih bolesnih stanja. ‘’U ovoj godini postigli smo najbolju dinamiku u primjeni ovog modaliteta liječenja na našoj klinici od

dr. Andre Terzić, načelnik Klinike za regenerativnu medicinu Mayo klinike u SAD-u, potvrdila je da se poslije infarkta srčani mišić može obnoviti uz pomoć matičnih ćelija. Istraživači su upotrijebili proteine kako bi pomogli matičnim ćelijama da preuzmu ulogu ćelija srčanog mišića. Svih 45 pacijenata koji su učestvovali u ovoj studiji i kojima su ubrizgane pametne matične ćelije osjetili su veća zdravstvena poboljšanja od druge grupe 12

pacijenata, koji su bili tretirani standardnim terapijama kod srčanih oboljenja. Kod pacijenata iz grupe koja su tretirani matičnim ćelijama primjećen je bolji i jači rad srca te im je poboljšana fizička kondicija. Svi pacijenti koji su dobili matične ćelije mogli su da prelaze veće udaljenosti prilikom fizičkih aktivnosti od pacijenata koji su dobili standardni tretman.

Prof. dr. Andre Terzić, koji vodi ovo istraživanje, kaže da je ovo

prva objavljena studija u kojoj su se koristite pametne matične ćelije, a u kojoj su učestvovali ljudi. „Mislim da je ovo uzbudljiv period u kojem se vidi da regenerativna medicina nije više naučna fantastika, nego se sve češće smatra kao realn opcija za naše pacijente, posebno kada su u pitanju pacijenti čije potrebe ne mogu biti zadovoljene postojećim terapijama“, izjavio je prof.dr Terzić. Prof. dr. Terzić je rekao da će ovaj tretman biti

2004. godine od kada se primjenjuje. To je veoma značajno obzirom da se ovaj modalitet liječenja provodi samo u našem centru u BiH pa su i potrebe za transplantacijom matičnih ćelija sve veće, a pacijenti kojima je ovaj način liječenja neophodan sve brojniji u našoj državi’’, istakla je doc. dr Aida Arnautović Ćustović, primarijus i šef tima za transplantaciju matične ćelije hematopoeze.

Prema njenim riječima, u ovoj godini urađeno je pet transplantacija kod pacijenata oboljelih od akutne leukemije, multiplog mijeloma i non-Hodgkin limfoma, uz zadovoljavajući oporavak pacijenata i maksimalan kvalitet života.

PAMETNE MATIČNE ĆELIJE LIJEČE BOLESNO SRCE Tretmani srčanih oboljenja matičnim ćelijama mogu poboljšati zdravstveno stanje pacijenata, pokazala je studija koju je objavila poznata Mayo klinika.

Međunarodna klinička studija C-Cure, koju je predvodio prof.

provjeren sa grupom od 300 pacijenata prije nego od regulatorne agencije zatraže odobrenje i izražava veliku nadu, jer u studiji niti jedan pacijent nije imao negativnu reakciju na tretman. Dodao je da bi se ovaj koncept mogao primijeniti i na druge vrste oboljenja:“ Bilo bi fantastično vidjeti pametne ćelije kao neurone i pokušati tretmane neurološkoh oboljenja ili ih primijeniti kao ćelije kosti i tako pomoći u ortopedskoj hirurgiji“.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

4 godine rada vodeće evropske i svjetske porodične banke matičnih ćelija u BiH Uredio: E. Bećirović

Oko 4000 pohranjenih uzoraka, besplatno pohranjivanje za 41 porodicu, 20 otvorenih reaktivniranih škola, 4 informativna biltena, besplatan priručnik“Trudnoća i porođaj“ za sve trudnice u BiH, 3 kongresa o matičnim ćelijama...neki su od rezultata rada Cryo-Save-a u BiH Cryo-Save, vodeća evropska i svjetska porodična banka matičnih ćelija, se 2009. godine zvanično pojavila i prva omogućila roditeljima u Bosni i Hercegovini da pohrane matične ćelije svoje djece. Naša javnost je tada jako malo znala o

13

pohranjivanju i važnosti matičnih ćelija iz krvi i tkiva pupčane vrpce.

Danas je teško pronaći buduće roditelje koji nisu čuli za pohranjivanje matičnih ćelija, ponajviše zahvaljujući zadravstvenim ustanovama, doktorima, medijima i roditeljima koji su već uspješno pohranili matične ćelije svoje djece za njihovu sigurniju budućnost, ali i sigurnost čitave porodice. Za četiri godine koliko je Cryo-Save prisutan u BiH, oko 4000 porodica iz svih krajeva BiH je uspješno pohranilo matične ćelije svoje djece u Cryo-Save-u. Porodice koje su svoje povjerenje ukazale Cryo-Save-u danas su najbolji svjedoci koliko je važna edukacija budućih majki i očeva o značaju pohranjivanja matičnih ćelija.

Cryo-Save je prema zvaničnim rezultatima vodeća evropska i svjetska porodična banka matičnih ćelija, sa najvećim iskustvom i najvećim brojem pohranjenih uzoraka. Činjenica da u Evropi postoji preko 50 banaka matičnih ćelija i da je preko 35% od svih sačuvanih uzoraka matičnih ćelija u Evropi pohranjeno upravo u Cryo-Save-u, govori o snazi i potencijalu koji Cryo-Save uživa u Evropi i svijetu.

Od ukupnog broja sačuvanih uzoraka matičnih ćelija iz Bosne i Hercegovine do sada, preko 95 % je pohranjeno upravo u Cryo-Save-u. Svi uzorci matičnih ćelije iz Bosne i Hercegovine čuvaju se u banci koja se nalazi u Nielu, pored Brisela u Belgiji. Cryo-Save posjeduje širom svijeta pet vrhunski opremljenih 14

laboratorija i banaka, a koje se nalaze u Belgiji, Njemačkoj, Dubaiju, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Cryo-Save je prva porodična banka matičnih ćelija koja je došla u BiH, nesebično radila na edukaciji kako stručne tako i šire javnosti o matičnim ćelijama i omogućila svim porodicama u BiH, da iskoriste jedinstvenu priliku i sačuvaju matične ćelije svoga djeteta neposredno nakon poroda. Da su čekali i pojavili se u BiH sada, a ne prije skoro četiri godine, oko 4000 porodica bi izgubilo ovu jedinstvenu priliku i nebi imali šansu da sačuvaju matične ćelije svoje djece, a koje će im možda nekada spasiti život. Interesantan je podatak da se neke banke matičnih ćelija uvijek pojavljuju na tržištu dvije do tri godine nakon Cryo-Save-a, koji je u skoro svim zemljama u kojima postoji uvijek dolazio prvi. Tako je bilo i u BiH. Cryo-Save se isključivo i jedino bavi izdvajanjem, pohranjivanjem i čuvanjem, pripremom matičnih ćelija, prisutan je na šest kontinenta (Evropa, Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika i Australija) i u preko 70 zemalja, uz punu transparentnost i saradnju sa vodećim svjetskim stručnjacima i uz saradnju sa najpoznatijim univerzitetima i klinikama u Evropi i Americi, uz posjedovanje svih neophodnih certifikata i akreditacija, što potvrđuje i garantuje da su matične ćelije pohranjene kod Cryo-Save-a prihvatljive u svim centrima i klinikama za terapije i liječenja širom svijeta, ali da Cryo-Save ne preferira niti

jednu kliniku za liječenje, jer to treba da odluče pacijenti u saradnji sa svojim ljekarom.

Cryo-Save aktivno participira u istraživanjima ćelijske ekspanzije. Da bi umnožavanje bilo moguće od esencijalne je važnosti da razdvojimo ćelije koje imaju terapeutski potencijal od onih koje to nemaju, odnosno da se ne zaleđuje cjelokupna krv, već da se iz te krvi izdvoje i kao takve matične ćelije pohranjuju na dugogodišnje čuvanje. Važno je znati da Cryo-Save od samog početka svog rada izdvaja i pohranjuje matične ćelije, da nikada nije zaleđivao krv, što se kroz najnovija istraživanja i tehnologije pokazuje kao velika prednost i što je od velike važnosti za sve porodice koje su izabrale Cryo-Save, u odnosu na banke koje su zaleđivale i čuvale cjelokupnu krv.

Da je metoda izdvajanje matičnih ćelija prije krioprezervacije najbolja, a ne zaleđivanje krvi, dokazuje podatak da 9 od 10 najvećih banaka matičnih ćelija koriste istu ili sličnu metodu kao i Cryo-Save.

Tome treba dodati da je američka Fondacija za akreditaciju ćelijskih

terapija (FACT) preporučila bankama izdvajanje matičnih ćelija nakon što su im prijavljeni slučajevi sa negativnim posljedicama nakon transplantacija pune krvi (www.factwebsite.org).

Roditelji iz Bosne i Hercegovine potpisuju ugovor direktno sa Cryo-Save-om, kao i druge porodice u Evropi, što ustvari predstavlja veliku garanciju i sigurnost, a što nije slučaj sa nekim bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini, gdje roditelji popisuju ugovor sa lokalnim par-tnerom, a ne bankom.

Roditeljima koji se odluče da pohrane matične ćelije svoje djece, pored svih navedenih činjenica, veoma je bitno da Cryo-Save kao banka matičnih ćelija koja će u narednih 20 ili 25 i više godinačuvati dragocjene matične ćelije njihove djece, bude dobro organizovana i stabilna institucija, da nudi najveću moguću sigurnost, posjeduje kvalitet, sa svim akreditacijama, dozvolama, licencama, a od kojih izdvajamo samo neke: AABB, Swissmedic, Ministarstvo zdravlja, socijalne skrbi i sporta Kraljevine Holandije, GMP, Paul

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli Ehrlich Institute, Cord Blood, FAGG, ISO 9001:2008 Finansijska stabilnost Cryo-Save-a je jedan od najboljih pokazatelja, koji uvijek možete provjeriti kroz redovne kvartalne, polugodišnje i godišnje izvještaje o poslovanju na www. cryo-save.com/group. Važno je istaknuti da dionice Cryo-Save-a kotiraju na EURONEXT berzi u Amsterdamu (koja je dio NewYork stoch exchange – globalne (svjetske berze),štopredstavlja posebnu dimenziju transparentnosti.

Cryo-Save je jedina banka matičnih ćelija u Evropi koja je odabrana da učestvuje i radi u fundamentalnim istraživanjima na važnom projektu EU koji se zove CRYSTAL u oblasti tehnika krioprezervacije (dubinskog zamrzavanja matičnih ćelija u bankama matičnih ćelija za terapeutsku primjenu u liječenju ljudi). Pored toga, na važnom projektu HYPERLAB, koji je također finansiran od strane EU institucija, zajedno sa institutima i univerzitetima iz sedam evropskih zemalja, od banka matičnih ćelija jedino učestvuje Cryo-Save.

Cryo-Save je jedan od osnivača i član ITERA, međunarodne asocijacije za istraživanje na polju tkivnog inženjeringa, koja je po strukturi najznačajniji međunarodni naučni konzorcij naučnika specijalizovan za matične ćelije, tkivni inženjering i regenerativnu medicinu. Međunarodni odbor naučnog konzorcija ITERA čine

najeminentniji svjetski istraživači i ljekari sa univerziteta, klinika, instituta za matične ćelije i istraživanja, te iz biotehnoloških kompanija.

Sve ovo, i još mnogo toga, izdvaja Cryo-Save u odnosu na sve druge banke i čini je vodećom evropskom i svjetskom porodičnom bankom matičnih ćelija, bankom koja uživa najveće povjerenja stručnjaka i roditelja u Evropi, regionu i BiH. Pored redovnih aktivnosti, Cryo-Save u BiH nastavlja i sa društveno odgovornim aktivnostima, od kojih izdvajamo: “Program besplatnog porodičnog čuvanja matičnih ćelija“ -Cryo-Save je jedina banka matičnih ćelija koja ima ovakav program, koncipiran tako da pomogne porodicama koje očekuju prinovu, a u užem srodstvu imaju člana porodice kojem je dijagnostifikovano neko od preko 70 teških oboljenja koje se mogu liječiti matičnim ćelijama.

Bilten “Matične ćelije i regenerativna medicina”, koji trenutno čitate, je informativni bilten o matičnim ćelijama i regenerativnoj medicini, liječenjima, istraživanjima i najnovijim dešavanjima

u ovoj oblasti Priručnik “TRUDNOĆA I POROĐAJ-Psihofizička priprema trudnice za porod i majčinstvo” – ovaj priručnik je dostupan potpuno besplatno svim trudnicama u Bosni i Hercegovini.

“FAMILY-PLUS prijatelj škola za trudnice” – cilj je pomoći u reaktiviranju postojećih ili osnivanju novih škola za trudnice u BiH. “Međunarodni kongres o regenerativnoj medicini i matičnim ćelijama” – je kongres namijenjen stručnoj javnosti s ciljem informisanja o najnovijim dostignućima u oblasti matičnih ćelija.

CRYO-SAVE U TOP 10 BANAKA SVIJETA Trenutno u svijetu posluje 485 banaka matičnih ćelija iz 97 zemalja, među kojima se nalaze sve banke: javne banke, private banke, banke u javno privatnom partnerstvu i drugim oblicima organizacije. Cryo-Save je jedina banka iz Evrope koja se nalazi među ovih top 10 banaka matičnih ćelija svijeta. Od ovih top 10 banaka svijeta, njih devet izdvajaju i čuvaju matične ćelije iz pupčane vrpce sa terapeutskim potencijalom, a samo jedna čuva

BROJ: 1 OKTOBAR 2013. punu krv. Kako se sve brzo razvija u ovoj oblasti u svijetu, najbolje pokazuje podatak da su 2006. godine u svijetu aktivno poslovale samo 23 banke a danas 485 banaka, što je povećanje za više od 20 puta za samo 7 godina. www.researchandmarkets.com Cryo-Save redovno organizuje posjete doktora laboratoriju Cryo-Savea u Nielu, pored Brisela u Belgiji i da su do sada iz Tuzlanskog kantona laboratoriju posjetili sljedeći doktori: Prof.dr. Zlatan Fatušić Dr. Indira Šerak Dr. Emina Mušić Dr. Amela Adžajlić Dr. Amra Habibović Dr. Anela Latifagić Dr. Mirela Kapidžić Prof.dr. Zlatan Fatušić “Jedan od osnovnih ciljeva posjete Cryo-Save-u jesta da mi koji preporučujemo matačne ćelije kao terapiju za ubuduće da se uvjerimo da mogućnosti zloupotrebe što namjerno što greškom, ovdje praktično ne postoje.”

Dr. Emina Mušić „Do sada sam vjerovala, a sada potpuno vjerujem u Cryo-Save i sve više ću pacijentice obavještavati o ozbiljnosti Cryo-Save-a i njihovoj stručnosti i kvaliteti“.

Prim dr. Amela Adžajlić „Višestruke koristi od uzimanja matičnih ćelija nikada nisu bile upitne, ali ova posjeta nam je omogućila da spoznamo koliko je profesionalnosti i odgovornosti od strane Cryo-Save-a prisutno u svakom koraku ovog procesa. Vrhunsko opremljena laboratorija, visoka stručnost osoblja, kao i vosok nivo zaštite daje povjerenje i povrdu da smo mi, uključujući i naše klijente „na pravom putu“.

15

PRIMUM NON NOCERE

Etički i bioetički princip Autor: prof. dr. med. sc. Nada Mladina, predsjednica Komisije za medicinsku etiku i deontologiju Ljekarske komore Tuzlanskog kantona i aktivna članica Bioetickih društava Bosne i Hercegovine, R. Hrvatske i Srbije.

Kontakt e-mail: nada.m@bih.net.ba

Etički prinicipi u medicini ostaju od Hipokrata do danas i dalje u budućnosti obavezujući. Promatramo li ih sa aspekta pluriperspektivne bioetike uočit ćemo otvaranje našeg uma i djelovanja prema pacijentu, medicini, učenju i istraživanju, sa više pažnje i u partnerstvu sa pacijentom i životom uopće.

O životu se ne može govoriti isključujući, može mu se približiti sa sviješću da on sam obuhvaća raznolikost gledišta, polazeći od kojih on upada u oči - što je prvi dijalektički moment, kojeg „integrativna bioetika“ metodički prihvata. Kuća bioetike je živa kuća.

Ona ne rješava jednostavno akademska pitanja u akademskom krugu, nego se posvećuje pitanjima koja su tako elementarna, koja zadiru u osnove egzistencije, da pred njima ni jedan misleći čovjek ne može uzmicati. Integrativna bioetika nas navodi na to da mislimo dalje od nas samih. Budućnost nužno ima samo onaj koji uspijeva upravo to. MISLITI DALJE OD SAMOG SEBE! Ni integrativna bioetika ne želi čovjeka lišiti njegova subjektiviteta i naravi slobode: ona od njega ne želi učiniti jednostavno prirodno biće među drugima, jer i onda kad 16

se naglasi njegova povezanost s prirodom, čovjek ne prestaje biti jedino „prirodno biće“ koje postavlja etičko pitanje i koje se time konstituira umom, a time i slobodom, koji oboje načelno pripadaju drugačijem području od jednostavne prirodnosti. „Bez prirode u pogledu nema bioetike, s prirodom u pogledu, naprotiv, nema etike.“ Principi etike su usmjeravajući. To nisu zakoni, ali su obavezujući. Odnose se na sve vrste medicinske njege i zahvate.

Isti principi etike vrijede svuda, bez obzira na razliku po pitanju

kulture i običaja.

Sve se promatra kroz četiri osnovna principa: Dobročinstvo i dobrobit; sve mora biti dobro za pacijenta; ne treba ih podvrgavati nepotrebnim pretragama ili terapijskim postupcima; odnosi se na fizičko, psihičko dobro, socijalno i egzistencijalno osjećanje zaštićenosti. Mora biti razdvojeno od paternalizma koji podrazumjeva maksimu da „doktor zna najbolje„! Većini doktora ovaj paternalistički odnos stvara veći komfor u komunikaciji , ali bioetika zahtjeva zajedničko razmatranje

problema i uključivanje pacijenta u proces informiranog pristanka.

Pacijenti imaju pravo na iskreno i potpuno objašnjenje situacije i treba im reći u otvorenoj komunikaciji i dijalogu onoliko koliko oni žele da znaju. Za samostalno odlučivanje i procjenu sve osobe nisu sposobne i one zahtijevaju izrazitu zaštitu do mjere isključivanja iz bilo kakvih aktivnosti drugih koje bi ih mogle povrijediti.

Bioetički obrazovani liječnik uspostavlja odnos koji se realizira u dijalogu s pacijentom, u kome je nezaobilazna spoznaja o

Bonus vir semper tiro. - Dobar čovjek uvijek je početnik .

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli pravima pacijenta, o etičkim pitanjima uz neophodno bioetičko obrazovanje. Ono podrazumjeva da se uz medicinsko, uključuje i znanje iz etike, filozofije, prava, psihologije, teologije i drugih znanosti. Liječnik svojim stečenim znanjem i umijećem, svojim odnosom prema bolesnom čovjeku svjedoči pravedan život i život sa vrlinom i ugledom. Potrebno je razlikovanje liječnika koji liječi samo na osnovu iskustva, bez objašnjenja i traženja pristanka na liječenje, od onog koji uz lijekove liječi i razgovorom s bolesnikom, raspravlja s njim kao filozof, objašnjava prirodu tijela, traži uzroke bolesti, u liječenju konzultira bolesnika i njegove bližnje.

Informirani pristanak (informed consent) je originalno pravo čovjeka koje je proisteklo iz bioetičke reakcije na postmoderno vrijeme medicinske

tehnologizacije i karaktera obrazovnog profiliranja liječnika. To praktično predstavalja promjenu paternalističke uloge liječnika i pozicije pacijenta. Pacijent postaje subjekt odlučivanja o svom zdravlju i životu, a liječnik njegov opunomoćenik. Obrazovani liječnik je i prema Platonu, onaj, koji u svom pristupu poučava pacijenta, ne propisuje mu lijek, ako nije dobio njegovu saglasnost za uzimanje i koji svojim pristupom i empatijom smiruje bolesnika, dajući mu nadu u ozdravljenje i izliječenje. Kakav će biti odnos čovjeka, posebno liječnika i zdravstvenog djelatnika prema svom, ili prema tijelima drugih ljudi, ovisiće i ovisi o tome šta se o tijelu sazna i nauči, kako se to doživljava, u odgojnom procesu. Platon povezuje odnos prema vlastitom tijelu i zdravom životu, sa mislima i postupcima prema drugim ljudima, sve do

političke regulacije medicinskih pitanja. Svrha odgoja je, prema Platonu, izgrađivanje jedinstva tijela i duše. Jedno bez drugog ne mogu biti niti ljepši, niti bolji.

Sklad ljepote, tijela i duše postiže se učenjem o pravilnoj prehrani, kretanju, te vježbanjem hrabrosti i vedrine. Zbog popuštanja prema zahtijevima tijela čovjek može doći u sukob sa osobnim moralom, ali i moralom zajednice s kojom tada dolazi u sukob, a ova ga normativno sankcionira. Platon smatra odgovornom državu za prevenciju ovih pojava.

Država sistemom obrazovanja i odgoja daje zadaću učiteljima da svojim učenicima izgrađuju svijest o ljepoti tijela, skladu duše i tijela, osposobljavajući ih za čuvanje tijela i jačanja tjelesne snage. Metode koje se prema Platonu odabiru u odgoju djece i odraslih za zdravo tijelo i dušu trebaju biti odabrane tako da

BROJ: 1 OKTOBAR 2013. svako u procesu odgoja osjeti što manje boli, straha i žalosti, a što je moguće više vedrine i veselja. S vedrinom je, prema Platonu, usko povezana vrlina.

Kada Platon tumači vedrinu i vrlinu upotrebljava pojmove zdravlja i bolesti. Po njemu je vedrina i vrlina zdravlje, ljepota i dobro stanje duše, a zlo neka bolest, ružnoća i nemoć. Ono što čini zdravlje i bolest tijelu, vrlina i zlo čine duši. Platon zadužuje za osiguravanje zdravog života ljudi u zajednici liječnike i državnike. Danas, u obrazovnom procesu zdravstvenih djelatnika, ali i općem prosvjećivanju ljudi u zajednici neophodno je pružanje znanja o pitanjima vezanim za odnos liječnik-pacijent, odnosu prema vlastitom zdravlju, na temeljima društvenih i humanističkih nauka kako bi se postigao cilj bioetičke izobrazbe i liječnika i pacijenata.

17

Izvještaji sa kongresa Uredili: S. Pajazetović, E. Mujanović

Pišu: A. Bahić, T. Bakalović, S. Đonlagić, A. Kečalović, A. Kruškić Leiden, Holandija „Balkanske endemske nefropatije (BEN)“ „Mi smo grupa studenata pete godine Medicinskog Fakulteta Univerziteta u Tuzli, koji su prošle godine pristupili radu na naučnoistraživačkom projektu iz oblasti interne medicine nefrologije na temu Balkanske endemske nefropatije (BEN).

Naše zalaganje i pomoć našeg mentora prof. dr. Enisa Mešić je rezultiralo naučnoistraživačkim radom koji je izabran za prezentaciju na Međunarodnoj konferencij studenata medicine u Leidenu, Holandija (Leiden International Medical Student Conference 2013) 12. – 17. marta 2013. godine.

Od 680 abstrakata koji su bili upućeni na ovogodišnji kogres u Leidenu, naš je abstrakt izabran među 200

najboljih, te smo pozvani da prezentujemo naš rad u obliku poster prezentacije.

Naš rad je nastao na osnovu projekta skrininga stanovništva sa, za ovu bolest, endemskog područja, naselja Domaljevac, u kojem smo i mi učestvovali kao volonteri, sa namjerom sticanja novih znanja i iskustava, pružanju pomoći ugroženom stanovništvu, te skromnom doprinosu i velikom zanimanju za dalje rasvjetljavanje prirode ove i do sada nedovoljno istražene bolesti.

LIMSC je bilo jedno važno iskustvo za nas. Upoznali smo mnogo kolega iz cijelog svijeta, učestvovali smo na radionicama, prisustvovali smo predavanjima koje su držali profesori iz

različitih država, velika imena u svojim područijma. Bili smo prisutni i na studentskim prezentacijama naših kolega, te smo i mi prezentovali svoj rad na sesiji za poster prezentacije.

Mnogi studenti i profesori, kako lokalni, tako i oni koji su došli iz drugih dijelova svijeta da posjete konferenciju su se zanimali za naš poster, te sam imao pune ruke posla tokom cijele sesije. Prilazili su studenti iz Danske, Kuvajta, Srbije, Poljske, Ukrajine, profesor iz Indije, profesor iz Češke i mnogi drugi.

Svi radovi su ocjenjivani od strane profesora sa LUMC (Leiden University Medical Center), na način da tokom sesije jedan profesor u pratnji jednog studenta prilazi do postera i

3. Studentski kongres neuroznanosti u Rijeci NeuRi 2013.

3. Studentski kongres neuroznanosti u Rijeci NeuRi 2013. se održao od 26. 4. do 28. 4. 2013. godine. Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli ove godine predstavljala je grupa studenata IV i V godine, koju su činili Pajazetović Samra, Pajazetović Semra, Zulčić Sabrina i Radović Jasenko. Naš fakultet predstavljali smo sa radom ''Učestalost Sindroma nemirnih nogu u populaciji Bosne i Hercegovina'', koji smo radili pod mentorstvom Prof. dr. Osmana Sinanovića.

Na kongres smo stigli u petak 26. 4. gdje smo istog dana toplo ugošćeni od strane domaćina. U poslijepodnevnim satima 18

prisustvovali smo svečanom otvaranju kongresa, te plenarnim predavanjima. O koliko ozbiljnoj organizaciji ovoga kongresa se radi, govori i činjenica da je samom otvaranju prisustvovao i ministar obrazovanja R Hrvatske, Željko Jovanović. Sljedećeg dana, 27. 4., u ranim jutarnjim satima bio je organizovan odlazak u psihijatrijsku bolnicu na otok Rab. U istoj su održana plenarna i studetska predavanja zakazana za taj dan. Takođe, nakon predavanja, u poslijepodnevnim satima obavljen je planirani obilazak otoka i grada Raba. Za posljednji dan kongresa bila je zakazana i prezentacija našeg rada, koji je

prezentovala kolegica Pajazetović Samra. Istog dana uslijedilo je zatvaranje kongresa, nakon čega je u kasnim večernjim satima uslijedio i naš povratak.

Kako je ovo bio prvi studenski kongres za sve nas, naša iskustva su veoma pozitivna, počevši od same organizacije kongresa kojoj, subjektivno, nismo mogli naći zamjerku. Najviše nas je oduševila gostoljubivost domaćina koji su prema svima bili izuzetno prijateljski raspoloženi i srdačni. Što se tiče same naše prezentacije smatramo je izuzetno kvalitetno odrađenom, za što smo i dobili značajne pohvale

traži od prezentujućeg autora da ukratko izloži najvažnije podatke o svom radu, te nakon toga eventualno postavi nekoliko pitanja. Što se tiče tog dijela, mogu reći da smo jako zadovoljni. Mislim da smo ostavili dobar utisak i pokazali da i studenti iz Bosne i Hercegovine imaju potencijal da se bave naučnoistraživačkim radom, te da učestvuju u međunarodnim naučnim skupovima.

Pored radionica, predavanja, studentskih istraživanja imali smo naravno vremena i za zabavu i druženje sa kolegama koje smo upoznali u Leidenu. Posjetili smo i Amsterdam i neke druge gradove, što je upotpunilo naše iskustvo u Holandiji.

Uredili: D. Kulanić, D. Gazić Autori: S. Pajazetović, S. Pajazetović, S. Zulčić, J. Radović

kako domaćina tako i profesora prisutnih na kongresu. Najviše ih je sve iznenadio obim odrađenog posla u našem radu. Ipak kao najznačjnije ocjenjujemo druženje i brojna poznanstva stečena na ovom kongresu, te posebno ostvarenu saradnju sa kolegama iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Ovim putem želimo se zahvaliti prije svega našem mentoru prof. dr. Osmanu Sinanoviću na ukazanoj prilici i povjerenju, ali i strpljenju koje je pokazao sa nama. Na kraju, zahvalnost moramo odati i našim sponzorima bez kojih odlazk na kongres ne bi bio izvodljiv.

Accipere quam facere praestat iniuriam. - Nepravdu osjetit je bolje nego nepravdu stvoriti.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

STUDENTSKE RAZMJENE

Laipni lūdzam Latvijā

Dobrodošli u Letoniju!

Piše: Nenad Lazić Uredili: N. Mujanović,

A. Turatović

Zgrada Univerziteta Letonije (Latvijas universitāte)

Moja letonska priča počinje jedne januarske večeri 2012. godine kada sam poslao svoju aplikaciju za razmjenu. Izabrao sam Letoniju kao prvi izbor ne sanjajući da će mi ta zemlja toliko prirasti srcu. Nekoliko mjeseci posle dobijam odgovor u kojem stoji da je moja aplikacija bila uspješna i da mi je odobren boravak u Rigi, glavnom gradu Letonije, u trajanju od 2 semestra. Mojoj sreći nije bilo kraja. Profesori su mi pružili svu pomoć i podršku čime je moj put razmjeni bio konačno otvoren.

Nikada neću zaboraviti moj dolazak u Rigu. Sletjeli smo u ponoć. Bilo je hladno i padala je kiša. Kakva kosmička dobrodošlica. Već na aerodromu sam upoznao dosta prijatelja iz bivše nam zajedničke države. Prvi dani bili su veoma ispunjeni tako da nije bilo vremena da se tuguje za domom i prijateljima. Počelo je upoznavanje sa gradom, ljudima i novom kulturom. Erasmus program je divna stvar. Omogućava

te novine. U Letoniji smo radili predmete po blokovima. Jedan vremenski period ste okupirani samo jednim predmetom i nakon toga imate mogućnost da polažete taj predmet. Radi se u malim grupama. Odnos sa profesorima je drugačiji. Oni su vaši prijatelji, savjetnici, žele da vam pomognu i da vas usmjere. Sve u svemu, biće vam to jedno vrijedno iskustvo koje nećete zaboraviti!

Koliko god se trudio ipak riječima se ne može dočarati sve ono što čini jednu razmjenu. To je jednostavno jedan divan period u vašem životu. Steknete mnogo novih prijatelja sa svih strana svijeta, nova znanja, nova iskustva.

Promjenite se na jedan pozitivan način. Uvijek ćete se sa radošću sjećati tog perioda i znaćete da je svaka sekunda tog vremena vredjela.

Drage koleginice i kolege studenti. Nadam se da ćete se odlučiti upustiti u ovu avanturu zvanu razmjena. To vam je moj savjet od srca. (Ex)Change your life!

vam da upoznate toliko različitih ljudi koje u drugim okolnostima vjerovatno nikada ne biste upoznali. Te godine u Rigi je bio, u poređenju sa drugim godinama, priličan broj studenata sa prostora bivše Jugoslavije. Od početka smo se držali zajedno, upoznavali grad i ljude.

Razmjena vam daje mogućnost da dokažete sebi i drugima da ste dovoljno zreli i da možete samostalno da živite. Takođe to je divna prilika da bolje upoznate sebe i da promjenite neke stvari

nabolje. To vam je i odlična šansa da upoznate novi narod, jezik i kulturu. Ja nisam mogao sanjati da ću jednog dana govoriti letonski jezik! Vidjećete kako su svi ljubazni i kako im je drago kada neko pokuša da nauči njihov jezik.

Ne zaboravimo obrazovanje, to je ključna stavka svake razmjene. Imaćete priliku da se okušate u studiranju na engleskom jeziku.

Dalje, nudi vam se drugi sistem, drugi način učenja, drugačiji način razmišljanja nego što ste navikli. Izazov je uklopiti se u sve

Verum est, summus hominorum. - Istina je,samo smo ljudi.

19

MOBILNOST STUDENATA Intervju sa prof. dr. Mensura Aščerić prorektorom za međuuniverzitetsku saradnju strane Turske Vlade) i CEEPUS (finansiran od strane Centralnoevropske incijative).

Prof. dr. Mensura Aščerić Ja sam prof. dr. Mensura Aščerić, vanredna profesorica na predmetu Farmakologija i toksikologija na Medicinskom i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Trenutno obavljam funkciju prorektorice za međuuniverzitetsku saradnju u zemlji i inostranstvu.

Od momenta imenovanja Vas prorektorom za međunarodnu saradnju našeg Univerziteta do danas, koliko studenata je bilo, i gdje, na razmjeni?

Od momenta mog imenovanja oko pedeset studenata i članova akademskog osoblja sa Univerziteta u Tuzli je učestvovalo u razmjeni ili čeka da počne sa razmjenom ove akademske godine a stipendije su odobrene za različite zemlje, pa ću pomenuti samo neke: Turska, Engleska, Češka, 20

Njemačka, Austrija, Slovenija, Holandija, Belgija, Finska i sl.

Posebno smo ponosni na činjenicu da je ove akademske godine 26 studenata i članova osoblja Univerziteta dobilo razne stipendije i treba da ostvari mobilnost. Sam koncept razmjene je značajno olakšan onog trenutka kada je usvojen Pravilnik o međunarodnoj mobilnosti u oktobru 2012. godine, kojim je detaljnije reguliran sam proces.

Možete li ukratko objasniti studentima koji programi razmjene su im trenutno dostupni?

Ured za međuuniverzitetsku saradnju u zemlji i inostranstvu kojim rukovodim koordinira nekoliko programa razmjene: Erasmus Mundus Action 2 (finansiran od strane EU), Mevlana (finansiran od

Da li mislite da su naši studenti dovoljno upućeni u sve mogućnosti mobilnosti koji im se nude?

Studentima je sam koncept mobilnosti prilično nov i nisu dovoljno upućeni jer bi u suprotnom mnogo više koristili ponuđene prilike. Programi koje sam ranije nabrojala pokrivaju sve troškove boravka na instituciji domaćinu. Zadatak matične ustanove je da u saradnji sa studentom i fakultetom osigura sastavljanje adekvatnog Ugovora o učenju, koji je osnovni dokument mobilnosti, jer sadrži predmete koje student mora slušati i polagati na instituciji domaćinu. Navedeni dokument ujedno obavezuje matičnu instituciju da prizna položene ispite, tako da boravak u mobilnosti nije turizam nego ozbiljno studiranje na stranom jeziku (najčešće engleskom), i student ne gubi godinu nego dobiva vrijedno iskustvo.

Kakav je Vaš lični stav o utjecaju razmjene na ukupan sistem obrazovanja?

Smatram da je ogroman potencijal u ovim programima jer stavlja na test Univerzitet u Tuzli u smislu kompatibilnosti sadržaja studijskih programa sa Univerzitetima u Evropi

Razgovarali: E. Bećirović, S. Pajazetović i svijetu i daje nam priliku da uporedimo koliko su kompetencije koje nudimo našim studentima validne na drugim tržištima rada. Za studente mobilnost znači poboljšanje jezičkih sposobnosti, na način da savladaju terminologiju svoje struke, čime su konkurentniji na tržištu rada u zemlji i inostranstvu, a naročito doprinosi njihovom duhovnom obogačivanju u smislu upoznavanja drugih kultura.

Vaš pogled na uvođenje stranog jezika (engleskog jezika) na svim fakultetima kao obaveznog predmeta?

Već postoje ozbiljne incijative da se uz podršku Američke Ambasade i Britanskog savjeta osnuje Centar za jezike, gdje bi studenti ali i građanstvo mogli unaprijeđivati svoje jezičke sposobnosti i dobiti priznate certifikate. Međutim, smatram da je uvođenje stranog jezika kao obaveznog predmeta ključno pitanje sa aspekta zahtjeva današnjeg tržista rada.

Također, ne možemo govoriti o stvaranju ozbiljnih pretpostavki za internacionalizaciju sve dok Univerzitet u Tuzli ne bude nudio studijske programe I, II i III ciklusa na engleskom jeziku, što će u konačnici privući studente i nastavno osoblje iz inostranstva i znatno povećati mobilnost, a samim tim i internacionalnu prepoznatljivost Univerziteta u Tuzli.

Cogito ergo sum - Mislim, dakle postojim

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

HUMANIJADA 2013

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Pišu: A. Turatović, A. Đogić

Regionalno takmičenje biomedicinskih fakulteta Ove godine, u organizaciji studenata Medicinskog fakulteta Sarajevo zajedno sa Studentskim parlamenta Univerziteta u Sarajevu, 08.05.2013. – u četvrtak, zvanično je otvoreno regionalno takmičenje biomedicinskih fakulteta „HUMANIJADA“.

Najmasovniji Internacionalni projekat, po prvi put u Bosni i Hercegovini, održan je u apartmanskom – rehabilitacionom naselju „Aquareumal“ – Fojnica u periodu od 8. do 12. maja 2013. godine.

Koncept Humanijade se zasniva na povezivanju studenata biomedicinskih znanosti kroz razne sportske aktivnosti, druženja i seminare. Na taj način težimo boljoj afirmaciji studenata u pozitivnom i kreativnom smislu.

Na edukativno-sportskoj manifestaciji, koja djeluje 21. godinu, ove godine učešće je uzelo 21 fakultet. Studenti su odmjeriti snage u različitim sportovima, kao što su: mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka, odbojka na pijesku, tenis i stolni tenis. Pored sportskih aktivnosti održani su edukacijski skupovi na različite teme iz biomedicinskih nauka.

fakultet Sarajevo, Zdravstveno Veleučilište Vukovar.

Pomenute učesnike prati ime našeg fakulteta.

Naime, Medicinski fakultet u Tuzli, pod organizacijom Udruženja “MEDICUS” po prvi put učestvuje u jednom od najvećih projekata i okupljanja studenata iz regije.

Učešće na takmičenju uzeli su: Medicinski fakultet Sarajevo, Medicinski fakultet Zagreb, Medicinski fakultet Rijeka, Medicinski fakultet Osijek, Medicinski fakultet Split, Medicinski fakultet Mostar, Farmaceutski fakultet Sarajevo, Farmaceutski fakultet Zagreb, Stomatološki fakultet Sarajevo, Stomatološki fakultet Zagreb,

DARIO MATIC (Ovlašteni fotograf) Kontakt: 061 301 107 Veritas amara est - Istina je gorka fotografdm@yahoo.com, info@fotodario.com www.fotodario.com

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb, Veterinarski fakultet Zagreb, Fakultet zdravstvenih studija Sarajevo, Medicinski fakultet Podgorica, Medicinski fakultet Niš, Medicinski fakultet Kragujevac, Veterinarski fakultet Skoplje, Fakultet zdravstvenih studija Zenica, International University of Sarajevo, Veterinarski

Čast nadahnuta zadovoljstvom da po prvi put predstavljamo naš fakultet, u jednom od najvećih projekata, dat’ će nam za pravo da pomenemo i sponzore koji su dali svoje učešće te potpomogli naše studente da se predstave u najboljem svjetlu.

Naglasak na zlatnog sponzora nose: Bosnalijek i Bh telecom.

Učešće u sponzorstvu takođe su uzeli: Luciana, TermoGlas, TBS, Kuvvet, A3 promet, Club “VIVA”, JZU DZ Živinice, Apoteka 8. Mart, Ginekološka ordinacija dr Rahimić, caffe bar Havana, Tehnograd company, Maja 3M jeans, Attivo, ZH Zola.

Vođeni pragmatizmom, nadamo se, da ćemo jednom pisati s aspekta domaćina.

Profesionalno fotografisanje i snimanje vjenčanja 21 i drugih manifestacija

Studentska liga u malom nogometu

Osvojeno prvo mjesto Pišu: E. Mujanović, N. Mujanović U proteklom periodu realizirano je sportsko takmičenje, pod nazivom “Studentska liga 2013.“ pod organizacijom Unije studenata Univerziteta u Tuzli. Učešće je svakako zauzeo i naš fakultet, pod organizacijom Udruženja “MEDICUS”, sa svojim vrijednim studentima, koji su se upravo i izborili 1. mjesto.

Ovo je jako važno za sve studente našeg fakulteta, uz svakodnevne obaveze vraćanje i sportskih aktivnosti u našu svakodnevnicu. Nadamo se da ćemo i u budućnosti imati dobre i zapažene rezultate. U finalu, naš tim se našao sa ekipom USUT-a, gdje je boljom izvedbom penala osvojio 1. zasluženo mjesto.

Predstavnik ekipe našeg fakulteta bio je: Emir Bećirović Igrači, koji su briljantnom igrom donijeli osvajanje lige su: Nedzad Hodžić, Rešid Mujkić, Edin Kitić, Jasmin Banjić, Edis Trumić, Almin Musić, Vladimir Praštalo, Emil Sejdinović, Ademir Rahimić

I MJESTO (MEDICINSKI FAKULTET)

II MJESTO (UNIJA STUDENATA UNTZ) Najbolji igrač – Muhamed Hrvić (Usut) Najbolji strijelac – Rešid Mujkić (Medicina) Najbolji golman - Emil Sejdinovic (Medicina)

Kompletnu finansijsku podršku za realizaciju jednog ovakvog zahtjevnog projekta dao je Azmir Husić, predsjednik Upravnog odbora FK Sloboda.

III MJESTO (RGGF)

22

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

PANNONICA

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Uredili: S. Pajazetović, J. Radović

Ljekoviti biser u centru Tuzle Grad koji je u bivšoj Jugoslaviji bio poznat kao veliki industrijski centar u posljednjih desetak godina mijenja sliku o sebi i na dobrom je putu da postane turistički centar Bosne i Hercegovine, zahvaljujući Panonskim jezerima.

Tuzla je dobila ime po turskoj riječi za so, koja se u gradu i okolini crpila još od doba Rimljana. Zahvaljujući rudniku soli i izvorima slane vode, zbog nekontrolisanog crpljenja slane vode, vremenom su nestala cijela naselja nedaleko od samog centra grada. Upravo na tom mjestu nikla su čak tri slana Panonska jezera.

Posebnost jezera je što se nalaze u samom centru Tuzle svega nekoliko stotina metara od centralnog gradskog trga.

Prvo jezero izgrađeno je 2003. godine. Jezero na površini od oko 12.000 m2 i u obliku stopala sa dubinom koja seže do 1,7 m. Do danas su u Tuzli izgrađena još dva, a

ukupna površina sva tri jezera je 75.000 m2 s 22.000 m2 šljunčane plaže i 1,5 km obale.

Unutar kompleksa Panonskih jezera nalaze se Slani slapovi ukupne visine 18 metara, sa dva bazena za kupanje, površine 320 m2 i površinama za

sunčanje od oko 300 m2, izuzetno pogodnim za sunčanje i inhalacije slanim parama, što je veoma značajno za posjetioce sa raznim hroničnim oboljenjima respiratornog trakta poput astme, bronhitisa, rinitisa i sl.

Specifičnost i jedinstvenost jezera je voda kojom se puni i predstavlja kombinaciju tehnološke vode (doprema se cjevovodom iz vještačke akumulacije jezera Modrac) i slanice visoke koncentracije (300 mg/l) iz bunara sa crpilišta Tetima. Udio slane vode u ukupnoj vodnoj zapremini iznosi 30 % sa salinitetom od 30-35 gr/l i koji je uvijek na nivou saliniteta morske vode. Pored saliniteta, voda Panoskih jezera sadrži i minerale (kalcijum, natrijum, sumpor, jod, brom itd.) te je opravdano stekla imidž „ljekovite“ slane vode jedinstvene na našim prostorima pa i u Europi.

Prema navodima brojnih posjetilaca voda pomaže u liječenju mnogih hroničnih ginekoloških i reumatoloških bolesti.

Ovo je jedini pozitivan primjer u BiH. Panonsko jezero napravljeno je prvenstveno s ciljem da bude kupalište, a tome u prilog govori i infrastruktura izgrađenja oko njega, kao i savremeni način prečišćavanja vode. Jedino od jezera na kojem vam je zagarantovana bezbjednost tokom kupanja, a od otvaranja kompleksa pa do danas, Panonska jezera posjetilo je skoro 3 miliona posjetioca.

Drugim riječima, ovo su jedina jezera koja nisu prepuštena prirodi samoj, već sistemskoj i kontinuirnoj laboratorijskoj kontroli vode, što je i najveći nedostatak prirodnih resursa.

Pannonica oaza slanog okusa www.panonika.ba

Verba volant, scripta manent - Riječi lete, zapisano ostaje

23

INTERVIEW: prof. dr.sc. Farid Ljuca

Znanje je moć i uvijek se isplati u životu Razgovarali: D. Kulanić, D. Gazić

Profesore Ljuca, molimo Vas da se ukratko predstavite našim čitateljima?

Ja sam redovni profesor na nastavnom predmetu fiziologija Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i gostujući profesor („visiting professor“) na nekoliko univerziteta u BiH, regionu i evropi. U periodu 19951996 boravio sam na Universitat Autonoma de Barcelona, Barcelona, Španija, gdje sam izradio magistarski rad, a u periodu 1999-2000 boravio sam na Department of Physiology, Health Science Center, College of Medicine, University of Tennessee, Memphis, Tennessee, USA, gdje sam izradio doktorsku disertaciju. Najznačajnija naučno-istraživačka područja kojima se bavim su: molekularni mehanizmi RNAaza; molekularni mehanizmi Angiotenzina-II i Endotelina-1 u nastanku arterijske hipertenzije, uloga kalcijum kalmodulin kinaze II i fosfolipaze A u proliferaciji stanica i uloga proinflamatornih i antiinflamatornih citokina u inflamatornim bolestima crijeva. Kao rezultat naučno-istraživačkog rada objavio sam veći broj naučnih 24

•

članaka od kojih su neki objavljeni u vodećim svjetskim medicinskim časopisima. Bio sam vođa nekoliko internacionalnih i domaćih naučno-istraživačkih projekata, a takođe i vođa ili koordinator nekoliko TEMPUS

projekata finasiranih od strane EU. Učestvovao na brojnim naučnim međunarodnim i domaćim kongresima. Obajvio sam nakoliko knjiga. Bio sam mentor kandidatima u izradi nekoliko magistarskih radova i nekoliko doktorskih disertacija. Član sam nekoliko internacionalnih asocijacija fiziologa. Član sam naučnih i uređivačkih odbora u nekoliko medicinskih

časopisa. Govorim engleski i španski jezik.

Od kada obnašate funkciju dekana na Medicinskom fakultetu?

Od 2006. godine Kada se počeo primjenjivati na našem fakultetu i Vaše mišljenje o Bolonjskom sistemu?

Bolonjski sistem, kao metoda izvođenja naučno-nastavnog procesa na Medicinskom fakultetu počeo se primjenjivati onda kada su stvoreni svi zakonski uslovi, a to je od akademske 2008/2009. godine, tako da je ove akademske 2013./2014. godine taj sistem došao i do šeste, dakle na svim studijskim godinama naučno-nastavni proces se izvodi po Bolonjskim principima. U početku uvođenja ovog sistema nastave bilo je dosta teškoća u interpretaciji principa Bolonjskog procesa.

Po mom mišljenu tada je bilo potrebno obaviti sistemsku edukaciju o Bolonjskom procesu cijele akademske zajednice: rektorat, uprave fakulteta, nastavni kadar, studente i

administrativne službe, pa bi tako svi bili bolje pripremljeni za uvođenje novog sistema naučno-nastavnog procesa. Međutim, zahvaljujući činjenici da profesori našeg fakulteta, ali i ostali kadar često boravi na drugim Univerzitetima i kliničkim centrima u regionu i svijetu oni su se pojedinačno edukovali o Bolonjskom sistemu i uz sve nedostatke na početku, poprilično se snašli i dobro dočekali uvođenje novog sistema.

Koje su njegove prednosti, a koje mane u odnosu na „stari“ sistem školovanja, i da li ih uopšte ima? „Stari sistem“ (klasični) izvođenja naučno-nastavnog procesa se na Medicinskom fakultetu provodio 31 godinu. po tom studijskom programu diplomirao je značajan broj studenata koji su danas ugledni i uspješni doktori, ne samo u BiH, nego i širom svijeta, koji su opravdavali nivo edukacije na našem fakultetu. Doktora medicine koji su završili po novom sistemu još uvijek nemamo jer je tek ove godine isti stigao na završnu godinu studija, ali smatram

Dum spiro, spero - Dok dišem, nadam se

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

da će kvalitet njihovog znanja biti jednako kvalitetan kao i onih diplomanata koji su završili po starom sistemu obrazovanja.

Oba sistema imaju i prednosti i mane. Po Bolonjskom sistemu polaganje gradiva iz jednoga predmeta je podijeljeno u više dijelova („parcijalnih ispita“), pa je prednost ovog načina da je student obavezan na kontinuirano učenje, ali njegovo znanje nije integrativno nego je „segmentno“, dok po starom sistemu je obrnuto, student je mogao učiti „kampanjski“, ali mu je znanje bilo cjelovito.

Prostorno i kadrovski, da li naš fakultet ispunjava kriterije za provođenje Bolonjskog sistema?

Način izvođenja nastave prema Bolonjskom sistemu zahtjeva nekoliko preduslova, koje ispunjava Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli, a to su: visoko edukovani i brojan nastavnički i saradnički kadar i dobra infrastruktura (prostor i oprema).Prostorno, pored objekta fakulteta, naše naučno/nastavne baze su UKC Tuzla, Zavod za javno zdravstvo TK i Dom zdravlja Tuzla i svi ti kapaciteti čine preduslove da bi mi mogli kvalitetno izvoditi

Lapsus calami - greška u pisanju

teoretsku i praktičnu nastavu.

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Da li su studenti vremenom, postali kvalitetniji i bolji ili obrnuto?

Studenti su uvijek bili isti, neki su učili više, neki manje. Oba sistema imaju svoje prednosti i mane, ili je više rokova i više gradiva za polagati od jednom ili je manje rokova i manje gradiva za polagati odjednom.

Sve je to do organizovanosti vremena i posvećenosti knjizi.

Ambicije kadrova koji diplomiraju su veoma visoke. Po podacima uglavnom je visok stepen zapošljavanja, jer još uvijek postoji potreba za ljekarima pogotovo u institucijama koje nisu u središtima kantona nego i u okolnim opštinama. Moramo imati na umu da na našem fakultetu studiraju i kolege iz cijele BiH, ali i iz okolnih zemalja.

Također naši studenti, odnosno doktori medicine su veoma traženi i cijenjeni i van granica BiH.

Koje su mogućnosti studenata nakon stečene doplome doktora medicine po Bolonjskom sistemu?

Vaš moto i poruka studentima?

Znanje je moć i uvijek se isplati u životu.

25

Odjel broja:

Razgovarale: A. Turatović, A. Đogić

Klinika za fizikalnu medicinu i rahabilitaciju UKC Tuzla Intervju s direktorom klinike prim. dr.

Emir Halilbegović Dr. Emir Halilbegović, molimo da se ukratko predstavite našim čitateljima?

Ja sam prim. dr. Emir Halilbegović, načelnik Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju UKC-a. Na ovoj funkciji sam u zadnjih deset godina. Inače, na klinici radim od 1988 godine kao odjeljenski ljekar, odnosno kao šef odjeljenja. Od 1992 do 1995 godine sam bio u ratnom rehabilitacionom centru u Kladnju prvo kao fizijatar – ljekar, kasnije kao načelnik ratnog rehabilitacionog centra. Od drugih aktivnosti, kroz ovaj posao sam oformio klub košarke u kolicima - košarkaški invalidski klub „Veterani“ Tuzla, koji perzistira već od 1996 godine. Uključuje osobe sa invaliditetom u aktivnom bavljenju košarkom u kolicima.

Klub je imao izuzetne rezultate od prvaka Bosne i Hercegovine, osvajača kupa, do drugog mjesta na evropskim kupovima.

Glavni zadatak kluba je da animira i okupi ljude sa onesposobljenjem da se kroz sport iskažu i da tim nadoknade svoje druge 'nedostatke'.

Vjerujemo da ćete nam Vi, kao direktor ove klinike, najbolje približiti domene do 26

kojih seže ista?

Djelatnost klinike obvuhvata rehabilitaciju i fizikalni tretman reumatoloških, neuroloških, hirurških i ortopedsko – traumatoloških bolesnika, bolesnika sa

spinalnim povredama i djece.

Također obuhvata ranu rehabilitaciju, urodinamsku dijagnostiku, ultrazvučnu dijagnostiku mišićno – koštanog sistema te vakum kompresivnu terapiju. Prevencija, dijagnostika, tretman djece i odraslih sa smetnjama slušanja, glasa, govora i jezika su neki od domena naše klinike. Klinika se također bavi ranom detekcijom i prevencijom invaliditeta, edukacijsko – rehabilitacijskim i somatopedskim tretmanom djece i odraslih. Rehabilitacija i fizikalni tertman osoba sa amputacijama, kao i izrada protetskih i ortotskih pomagala su oblasti do kojih seže

Svoje zadovoljstvo iznijeli su i pacijenti S. S. iz Teočaka, tvrdi da je invalid od svoje treće godine , te da svake godine posjećuje Kliniku za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u svrhu liječenja i rehabilitacije. Pacijentica je uputila mnogo pohvala na račun klinike, i krunisala to rečenicom: „Sav oporavak zavisi od osoblja“.

naša klinika.

Koliko znači za Vašu kliniku preseljenje u novu zgradu?

Prva lokacija klinike bila je u Kreki uz nepogodne uslove, što se pokušalo nadomjestiti improvizacijama. Zbog problema smo premješteni na Kliniku za infektivne bolesti što i dalje nije rješavalo naše nepovoljne uslove.

U novu zgradu smo se preselili prije četiri godine gdje imamo vrhunske uslove za rad. Klinika raspolaže sa pedeset kreveta i 1200 m2 funkcionalnog prostora gdje se rade terapije.

Koliko mogućnosti za napredak nudi trenutno iskustvo i znanje, te opremljenost klinike? Kakva su Vaša očekivanja?

Prvi put nakon 54 godine imamo uslove koji ispunjavaju evropske, svjetske i zdravstvene standarde što je najvažnije za naše pacijente kao i osoblje. Obzirom da su ispunjeni svi uslovi za rad, trenutno ulažemo u edukaciju zdravstvenog osoblja.

Koliko ste zadovoljni saradnjom sa liječnicima drugih odjela/klinika?

Specifičnost našeg kliničkog centra je rana rehabilitacija.

U početku je bilo vrlo teško, međutim vremenom kolege sa drugih odljeljenja su vidjeli pozitivnu stranu rane rehabilitacije.

Zadovoljan sam saradnjom sa liječnicima drugih odjela mada Fabula docet - Pouka je...

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

O KLINICI: Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju UKC – a je osnovana 1959 godine. Na početku je to bio odsjek za medicinsku rehabilitaciju pri ortopedsko – traumatološkom odjeljenju. 1966 godine na Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju počeo je raditi prvi specijalista fizikalne medicine.

Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju je savremeno opremljena klinika, visoko pozicionirana u regiji prepoznatljiva po stručnom kadru, te kvaliteti zdravstvenih usluga.

Klinika za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju sastoji se od dva temeljna dijela: fizijatrijske poliklinike i bolničkih odjeljenja.

Fizijatrijska poliklinika sa ambulantama za pregled pacijenata, dijagnostičkim i terapijskim kabinetima je temelj savremene Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. Njen sastav obuhata ambulante i kabinete ( kabinet za osteoporozu, za cerebralnu paralizu i neurorizičnu djecu, kabinet za urodinamsko ispitivanje, za akupunkturu, kabinet za limfnu drenažu i vakum kompresivnu terapiju, kabinet za laseroterapiju, logopedski tretman, za okupacionu terapiju , somatopedski tretman i kabinet za fototerapiju ). U sklopu kabineta je i fizioterapijsko odjeljenje u kome se provodi elektroterapija, magnetoterapija, sonoterapija, termoterapija, hidroterapija, kao i svi oblici terapije pokretom ( kinezioterapija, funkcionalna i radna terapija ).

Strukturu hospitalnog dijela klinike čini sedam bolničkih odjeljenja: Odjeljenje za reumatološku rehabilitaciju, Odjeljenje za neurološku rehabilitaciju, Odjeljenje za rehabiliticiju hirurških i ortopedsko – traumatoloških bolesnika, Odjeljenje za rehabilitaciju djece, Odjeljenje za spinalne povrede, Odjeljenje za ranu rehabilitaciju i Odjeljenje za protetiku i ortotiku.

Timski rad je jedna od ključnih karika kada je sigurnost pacijenta i njegovog zdravlja u pitanju.

Kao u svim, pa tako i u ovoj klinici, fokus je stavljan na timski rad.

Rehabilitacioni tim Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju obuhvata 78 uposlenika. ima još prostora za nadogradnju tih odnosa, a sve u cilju pružanja bolje usluge pacijentima. Mi smo svi tu zbog pacijenata. Šta biste naveli kao najveći problem s kojim se klinika suočava?

I pored svih uslova koje imamo najveći problem je mali broj kreveta. Uz pedeset kreveta koje posjeduje klinika, raspolažemo i bolničkim dijelom u Gradačcu sa pedeset kreveta. Po zdravstvenim normativima u nedostatku smo za nekih četrdeset kreveta što Superbientum animus prosternet - Ponos dolazi prije slučaja

BROJ: 1 OKTOBAR 2013. znatno otežava da idemo u korak sa drugim klinikama. Drugih, većih, problema nemamo.

Kako izgleda jedan tretman Vašeg tima pacijentu/klijentu koji dođe na rehabilitaciju?

Na klinici se radi stacionarno zbrinjavanje pacijenata. Ambulantno se liječe samo djeca sa neuro-razvojnim poremećajima. Što se tiče odraslih, prvo se postavi indikacija za prijem.

Po prijemu na kliniku radi se procjena funkcionalne sposobnosti pacijenta, te se pravi plan rehabilitacije u kojem učestvuje rehabilitacioni tim. Tim čine: dr specijalista, fizioterapeut, medicinska sestra, logoped, somatoped, psiholog, po potrebi socijalni radnik, te ljekari drugih specijalnosti (neurolog, ortoped, psihijatar) u zavisnosti od patologije pacijenta. Najvažnije da imamo multidisciplinarni pristup pacijentu.

Obzirom da je ove godine završila prva generacija diplomiranih fizioterapeuta, kakav je Vaš pogled na to, kakve su predispozicije za njihovo zapošljenje?

Intencija nam je doškolovavanje kadra kojeg imamo. Što se mog stava tiče, pogledi su pozitivni, međutim i pored potrebe kliničkog centra za kadrom problem predstavlja finansiranje.

Obzirom da uvijek postoji mogućnost odlaska kadra u penziju, vjerujem da će se stvoriti prostor za zapošljavanje ovih mladih ljudi.

Da li biste poručili našim čitateljima nešto za kraj?

Poruka studentima da vjeruju u sebe, u ovu zemlju, da što više uče, te ulažu u sebe, u edukaciju, jer znanje se na kraju uvijek isplati.

27

DOZA ZDRAVLJA Piše: Mr. sci. Marizela Šabanović nutricionistica -marizela_sabanovic@yahoo.com Niti jedan napitak nije tako popularan kao kafa. Pijemo je u svim oblicima, varijantama, dodacima, jedemo u poslasticama, koristimo kozmetiku na bazi kafe. Kafa se pije ujutro, za dobar početak dana i buđenje, ali i tokom dana. Vrlo često je oblik društvene i socijalne aktivnosti.

U normalnim količinama kafa pomaže otklanjanju umora, poboljšava mentalne sposobnosti. Kafa sadrži antiksidanse koji pomažu našem tijelu, ali ne smije biti njihov jedini izvor niti može zamijeniti uzimanje voća i povrća.

Osnovni sastojak je kofein.

Kofein je odgovoran za buđenje, ali može izazvati ovisnost tijela, tako da je kasnije nemoguće održati budnost bez kafe.

Kofein je i snažan diuretik, što znači da izvlači vodu iz tijela.

Koliko je kofein karakterističan sastojak govori i činjenica da je Međunarodni olimpijski odbor tretira kao uslovnu drogu, tj. kao doping (limitira nalaz u mokraći takmičara). Koncentracija od 12 mg / l je prihvatljiva, ali sve iznad toga nje dopušteno.

Za ilustraciju, 8 šolja jake kafe pokazuje 1000 mg/l kofeina u mokraći. Velike količine kofeina opterećuju srce i krvne sudove, iniciraju lučenje želudačne kiseline, remete prirodan 28

bioritam buđenja i spavanja, te u većim dozama može izazvati drhtanje ruku, nervozu, proliv, smanjiti finu motoričku koordinaciju, te povući kalcijum i željezo iz organizma.

Kofein djeluje već nakon 15 minuta od uzimanja i sve dok se nalazi u krvi. Naravno, što

se više uzima slabije djeluje, jer se organizam navikne na njegovoprisustvo. Kafa pomaže

KAFA

lučenje „hormona stresa“: kortizola i adrenalina, tako da su ljudi koji piju puno kafe stalno izloženi ovom djelovanju, što na kraju daje osjećaj umora i velike iscrpljenosti.

Svima je jasno da količina određuje da li će kafa tj. kofein djelovati pozitivno ili negativno na naše zdravlje. Tako se preporučuje uzimanje kafe u količini od najviše tri šoljice dnevno, jer će tada povoljno djelovati. Provedene studije su pokazale da se uzimanje do tri šolje kafe dnevno povezuje sa pozitivnim djelovanjem na smanjenje rizika razvoja dijabetesa, Parkinsonove bolesti, raka jetre itd.

Svaka veća količina, može donijet posljedice o kojima sam gore pisala. Ne počinjati dan kafom na prazan

želudac, nego obavezno prije pojesti nešto. Istraživanja su pokazala, da najbolji učinak na zdravlje u pogledu svog sastava ima kratki espreso, jer svako duže tretiranje crpi i neke druge štetne sastojke. Smanjiti unos šećera, tj. naviknuti se na uzimanje kafe sa što manje šećera.

Ako pijete „tursku kafu“ onda je bitno da voda kojom pripremate kafu nije iznad 98°C jer će onda kafa imati kiseliji ukus. Voda ne smije biti niti ispod 95°C jer se onda neće ekstrahirati kofein i esencijalna ulja, pa će kafa biti blijeda i slaba. Znam da najbolje „ide“ sa malo čokolade ili keksa, ali to su opet jednostavni šećeri koji im najviše kalorija.

Nemojte zaboraviti to onda kad izaberete onu kafu koju najviše volite, pustite da zamiriše i uživajte slobodno, ali pazeći na količinu i dodatke koje jedete uz nju.

Fortes fortuna adiuvat - Sreća pomaže hrabrima

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Previše fruktoze slabi pamćenje!

Uredila: E. Mujanović Istraživanja naučnika s Univerziteta Džordžija u SAD-u otkrila su da visok nivo fruktoze (šećera koji se nalazi u većini prerađene hrane i pića) utječe na pamćenje.

Studija rađena na životinjskom modelu pokazala je kako usljed prehrane bogate fruktozom (60 posto dnevnog kalorijskog unosa osigurano kroz fruktozu) opada moć koncentracije, te prostornog snalaženja i pamćenja.

Radi se o jednostavnom šećeru fruktozi koja se pohranjuje samo u jetri, gdje u obliku

glikogena osigurava energetske rezerve za organizam.

Osim u voću, danas nailazimo na sve više izvora fruktoze koji mame s polica: kukuruzni sirup, bijeli šećer, javorov sirup, med, voćni sokovi, zaslađene žitarice (naročito “crunch”) i neki mliječni proizvodi.

Budući da se fruktoza metabolizira isključivo u jetri, ona povisuje nivo triglicerida, a time se mijenja inzulinska ravnoteža čiji poremećaj dovodi do smanjene sposobnosti mozga da se adaptira na nove podražaje (proces učenja i pamćenja).

Dalja istraživanja bi trebala

pokazati koliko je taj efekt trajan, u kojim dnevnim dozama i kroz koji vremenski period.

“Radi se o tome da nam je kao izvor fruktoze dovoljna jedna jabuka dnevno, a danas je fruktozu moguće pronaći u

gotovo svim namirnicama.

Umjerenost i vježbanje su ključni”, izjavila je Marise Parent, jedna od voditeljica ovog istraživanja.

Prilagođeno sa: www.gsu.edu

29

Studentska ferijalna praksa Piše: S. Pajazetović Studenti V godine medicinskog fakulteta dužni su prije upisa u slijedeću akademsku godinu da obave ljetnu praksu iz predmeta – Hirurgija u trajanju od petnaest radnih dana, puno radno vrijeme ili mjesec dana po pola radnog vremena.

Profesor nam je na kraju godine dao na volju da biramo i odjeljenje i vrijeme kad ćemo da to odradimo. Eh, tek tada nas je doveo u neizvjestan položaj, šta čovjek da odabere. Nekada nam se čini tako jednostavno da možemo da biramo ali kad se nađeš pred tim jednostavno ne znaš. Moj odabir je pao na Plastičnu hirurgiju, iskrena da budem, jer su mi se svijdele vježbe na tom odjeljenju u toku godine.

Odjeljenje za Plastičnu i maksilofacijalnu hirurgiju nalazi se u Plavoj bolnici Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla na drugom spratu, sala za mikrohiruške intervencije i operacione sale su smještene na prizemlju kao i ambulanta. Odjel kao i sale su opremljene po novim standardima i novom opremom, ali ono bez čega to sve ne bi bila jedna cijela i ne bi moglo da funkcioniše jeste medicinsko osoblje tog odjeljenja. Ujutro kad smo prvi put došli da se javimo doečakla nas je sa širokim osmijehom na licu Viša medicinska sestra odjeljenja Z. K. koja nas je odmah uvela i upoznala sa doktorima E. H. i E. B. Nas tri pridošle

30

kolegice i dvije koje su počele praksu raditi sedmicu ranije, sjele smo naspram njih u ljekarskoj sobi i jedva čekale da čujemo na šta će naša praksa da „liči“, šta ćemo mi tu da radimo. U mislima je bilo samo jedno, ako ću džaba da hodam gore, bolje da odmah mijenjam odjeljenje da ne gubim vrijeme. Dr. E. H. je odmah počeo da priča i prvo pitanje mu je bilo: „Da li ko želi da bude hirurg?“, u sobi je vladao muk, dok ga nije prekinuo naš jednoglasni odgovor: „ Ne.“ Sa smijehom na licu nastavio je dalje priču o tome čime se Plastična hirurgija bavi i šta oni gore rade.

Naš zadatak je bio da dođemo gore svaki dan između pola devet i devet, nakon čega su nas raspoređivali jedne u salu, a jedne na mikrohiruške intervencije. Njihov posao

je organizovan tako da svaki dan jedan od doktora radi u sali, jedan na mikrohirurškim intervencijama a jedan u ambulanti. Nakon jutarnje raspodjele poslova krenuli bismo sa radom. Dobili smo priliku da radimo sa prije svega izuzetnim stručnjacima i ljudima. Prema nama su se zaista ophodili kao prema sebi ravnima. Prvi dan smo proveli sa dr. M. B. u sali za mikrohiruške intervencije, bile smo oduševljene sa svim. Drugi dan smo upoznale dr. M. B. maksilofacijalnog hirurga, koja nas je ostavila doslovno bez teksta, prije svega svojim pristupom prema pacijentima i nama samima a drugo svojim znanjemi i umijećem.

Izašle smo sa osmijehom na licu i pune utisaka. Doslovno nismo mogle da vjerujemo da neko ima toliko strpljenja sa

nama, da nekom nije teško ako treba sto puta neku stvar pokazati. Treći dan smo provele ponov u sali za mikrohirurške intervencije sa dr. E. H. koji je također neumorno objašnjavao i pokazivao nam sve što nas je zanimalo. Bile smo okružene sa tako pozitivnim ljudima koji su prije svega voljeli posao koji rade.

Neumorno su nam svaki dan bili na raspolaganju i pokušavali da nam približe i prenesu sve znanje i umijeće koje su posjedovali. Ono što mi se posebno dojmilo jeste njihova pozitivnost i vedrina koju posjeduju. Na kraju mi preostaje još samo da se ovim putem zahvalim timu dokotra koji radi na odjeljenju Plastične i maksilofacijalne hirurgije UKC Tuzla na svom zanju i vještinama kojim su nas naučili.

Gloria discipuli,gloria magistri - Slava učenikova je slava učiteljeva

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

IMUNITET

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Uredili: N. Mujanović, D. Gazić

Budite spremni za jesen

Kako pomoći našem organizmu da se prilagodi na vremenske promjene?

Dolaskom jeseni dani postaju hladniji i kraći, a naš oranizam se sporo prilagođava tim promjenama. Štavise, ako to prilagođavanje na neki način usporimo ili spriječimo, oslabićemo naš imuni sistem te ugroziti najprije naš respiratorni sistem, a u nadolazećim jesenjim i zimskim mjesecima metabolizam i probavu, olakšati ulazak bakterija i virusa u naš organizam.

Jesen, za početak, našem organizmu donosi suhoću: suho grlo, suhu kožu, ispucanu kosu, osjećaj suhoće u očima, začepljenost crijeva, listanje noktiju, osjećaj žeđi. Zato izbjegavajte jake začine i puno kafe, što će takva stanja samo pogoršati. Pravilno se hranite i pobrinite se da vam je stolica redovna jer je to osnova dobrog imuniteta. Jedite toplu hranu, blago začinjenu, slatku ili kiselu, a u jelovnik uvrstite sjemenke i orašaste plodove, krušku i sok od kruške, bundevu, med, soju, mliječne proizvode, ananas, jabuke, grejp, limun i naranče. Manje jedite sirovu hranu, salate, grahorice i fermentirane proizvode.

Pratite ritam prirode i krećite ranije na spavanje, a ustajte rano. Nastojte pravilno disati, polako i duboko. Tokom dana napravite pauze u kojima ćete napraviti po desetak udisaja i izdisaja. Dok to radite, nemojte ni na šta drugo misliti, samo pratite svoj dah i pratite kako vas opušta dok struji vašim tijelom.

Preduhitrite viruse i bakterije Nemojte čekati da se javi umor, bezvoljnost ili prva viroza. Osigurajte organizmu sve što mu je potrebno za obranu, ojačajte vaš imuni sistem. Pri sastavljanju jelovnika vodite računa o nutritivnim vrijednostima namirnica, birajte one koje sadrže potrebne vitamine i minerale.

Vitamin C: Najbolji zaštitnik od infekcija. Ima vrlo širok spektar djelovanja, snažan je antioksidans i s pravom nosi naziv „super vitamin“.

Upravo zbog toga posebno se preporučuje pušačima. Naći ćete ga u agrumima, kiviju, borovnicama, peršunu i zelenom povrću. Koliko je snažan, toliko je i osjetljiv, brzo i lako se razgrađuje pod utjecajem topline i svjetla.

Vitamin B6: protiv stresa. Vitamin B6 usto poboljšava djelovanje vitamina C i povećava

maže nam da prevaziđemo naporna razdoblja. Naći ćete ga u jajima, mlijeku i mliječnim proizvodima. Željezo: Protiv infekcija dišnih puteva. Upravo se nedostatak željeza smatra jednim od uzroka koji kod djece

Ako ne jedete raznovrsno i redovno, potrebni su vam dodaci prehrani, posebno oni koji nude zaštitu od jesenskih i zimskih bolesti otpornost na stres. Glavni izvori tog vitamina jesu kvasac, pšenične klice, riba i meso.

Vitamin B12: protiv umora.

Olakšava apsorpciju željeza i po-

i žena olakšavaju pojavu infekcija uha, grla, nosa. Glavni su izvori željeza crveno meso i jetrica ( sedmično je dovoljna jedna mala kriška jetrice ).

Nulla regula sine exceptione - Nijedno pravilo bez izuzetka

Važno je napomenuti da čaj onemogućava apsorpciju željeza, pa je nakon obroka s namirnicama koje sadrže željezo dobro suzdržati se od unosa pica barem pola sata.

Cink: temelj dobrog imuniteta. S obzirom na to da sudjeluje u obnavljanju bijelih krvnih ćelija, koje su neophodne za naš imuni sistem, cink je itekako važan za dobar imunitet. Naći ćete ga u mesu, rakovima, ribi, žitaricama.

Magnezij: protiv grčeva i stresa. Poznato je da stres oslabljuje obrambene sposobnosti organizma. Najviše magnezija naći ćete u cjelovitim žitaricama ( posebno u integralnoj riži ), suhom voću ( orasima, bademima, lješnjacima ), soji, ribi, sušenim mahunarkama i nekim mineralnim vodama.

31

Savjeti i uputstva za brucoše

Piše: D. Kulanić

Kako i šta sad??

Postovani čitatelji Pulsusa, dobrodošli na stranice pisane riječi. Počastvovani smo svakim pojedincem koji čita novine studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Drago nam je poželjeti dobrodošlicu svim novim studentima našeg fakulteta, ali i uputiti srdačan podrav onima koji su tu već neko vrijeme, te fakultet doživljavaju kao jednu instituciju koju stavljaju odmah u svojim životima iza porodice.

Uvidjeti ćete sami da je bit svega u životu BITI ZDRAV. Pa nije li divan osjećaj omogućiti nekome da to i bude? Da to popravi?

Da vrati izgubljeni osmijeh na lice? Neprocjenjiv je stisak ruke osobe koju liječite, koju ćete izlijeciti. Suza radosnica majke koju ćete spojiti sa djetetom.

Da, uistinu sve je to neprocjenjivo i čini ovaj poziv drugačiji od svih drugih.

Upis na fakultet i studiranje je svakako velika prekretnica u našim životima. Jako je teško sačuvati hladnu glavu i razboritost na tako velikom prostoru, sa mnogo drugih studenata, u beskrajnim hodnicima i kancelarijama.

Nastava na našem fakultetu je organiziran na 2 nivoa: pretklinički i klinički.

Vremenom ćete se upoznati sa svim pojedinostima oko toga.

32

Ono sto vas trenutno zanima jeste vaša prava godina. Znamo to. Svi smo prošli, neki davno, neki skoro. Ali svima nam je isto od prvog dana.

Zapamtite da svi na našem fakultetu jesu tu upravo zbog nas.

Zbog studenata. Tako da za pojedine nejasnoće možete pitati uposlenike, vaše kolege, pofesore. Bitno je, jako bitno, od prvog dana izgraditi međusobno uvažavanje i poštovanje što će rezultirati izuzetnim i korektnim odnosima.

dojam bude vaš, ostanite dostojni sebe.

Posebnu pažnju skrenut ću na jednu bitnu stvar. Izgraditi nova prijateljstva.

Nova sredina. Novi ljudi. MNOGO LJUDI. Sve je to novo. Kako se snaći? S kim uspostaviti kontakt? Na koji način?

Koji je pogodan trenutak ? ... huuuuhhh sve je to zaista mnogo komplicirano. Ali na

Odlučivši se za uspis na Studij medicine, pretpostavljam da ste se informisali o predmetima, profesorima i sl.

Neke informacije vam mogu i koristiti. Ali nažalost, vjerujem da već sada u svojim pametnim glavama imate stvorene i negativne slike o svemu zbog informacija koje ste dobijali od pojedinih studenata. Moj savjet je da sve to zaboravite.

Izgradit ćete svoje osobne vizije. Spoznati svijet oko vas na drugačiji način.Profesore ćete dozivljavati drugačije. Predmete također. Ne dozvolite da nečiji

prvi pogled. Vremenom ćete se zbližiti svi međusobno. Što se tiče učenja, znate da zahtjeva dosta vremena. Učenje medicinskih predmeta podrazumjeva učenje iz popularno rečeno „debelih“ knjiga. Ne plašite se. Sve sto tamo piše je ono sto se dešava čovjeku i oko njega. Što utiče na njegovo zdravlje, pomaže ili odmaže.

Zapamtite da ono sto bude

preskočeno prilikom učenja, kad-tad bude potrebno da se zna. Niko nije napisao nešto, a da nije potrebno. Pronađite svog dobrog prijatelja u knjizi i družite se s njim svaki dan. Ne traži vam ništa zauzvrat, a nudi mnogo. Zaista mnogo.

Kao studenti bolonjskog procesa, na početku ćete biti upoznati sa svim načinima izvođenja nastave i vježbi za predmete studijske godine. Način polaganja će vam biti objašnjen, a termini ispita na vrijeme oglašeni. Ne ustručavajte se ići na konsultacije kod profesora kada vam nije u potpnosti jasno nešto što ste učili. Ne ustručavajste se poslati e-mail profesorima, asistentima, naravno sa

konkretnim pitanjima vezanih za nastavne oblasti, nejasnoće i sl. Podatke o načinu kontaktiranja ćete dobiti od svih profesora i asistenata na uvodnim predavanjima. To je bolonjski proces. Centar, srž je student.

Dolazite na predavanja! To se ne kaže tek tako. Profesori koji vam predaju su stručnjaci u svojim poljima i imaju kvalitetno znanje za prenijeti. Nijedna knjiga i sati vremena učenja kod

Hoc facias homini, quod cupis esse tibi - Ne čini drugome što ne želiš da se tebi čini

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli kuće ne mogu zamijeniti živu riječ na predavanju. Na predavanjima možete lako bilježiti bitne lekcije, bitne djelove lekcije, definicije i potencijalna ispitna pitanja. Na taj način nije pretjerano teško položiti ispit.

Potpisujte se na spisak. Izbjegavajte izostanke sa predavanja i ne tražite od drugih da vas potpisuju. Radeći tako možete ići na štetu čitavoj liniji, a pogotovo studentu koji vas potpiše. Profesori često prozivaju prisutne, a ako baš vas ne bude, imat ćete nepotrebnih problema na tom predmetu. Ista preporuka vrijedi za vježbe. Dolazite na vježbe, utvrdite znanje, budite aktivni. Često vas aktivnost na vježbama može izvući u konačnom zbiru bodova. Na vježbama možete usavršiti svoje seminarske radove ili druge radove u saradnji sa predmetnim asistentom.

Naravno, možete biti redovni na predavanjima i aktivni na vježbama, ali ukoliko ne uzmete knjigu u ruke i ne provedete par zabavnih sati učeći, nemojte se nadati velikom uspjehu pri polaganju ispita. Jako je bitno da svaku lekciju poslije predavanja ponovite kad dođete kući, to će vam reći svaki profesor, a zapravo i jeste tako.

Budite gospodari svog vremena!

Sve se može stići ukoliko rasporedite adekvatno svoje vrijeme.

Predavanja, vježbe, učenje, kafe, izlasci, momak,

djevojka, sve to ima svoje mjesto u jednom danu. Naravno možda ne svaki dan, ali nemojte niti jedan segment svog života zapostaviti ili posvetiti pre-

BROJ: 1 OKTOBAR 2013. tjeranu pažnju nečemu. Sve što možete uraditi danas, nipošto ne ostavljajte za sutra. Uradite to danas, a sutra uživajte.

Vjerujte, fakultet može biti lagan i zabavan ako znate organizovati svoj dan.

33

Bolonjski način studiranja Uredili: E. Bećirović,

N. Mujanović Bolonjski proces predstavlja najvažniji i najrasprostranjeniji reformski proces visokog obrazovanja u Evropi koja se opredijelila za stvaranje jedinstvenog akadesmkog prostora kao odgovor na sveukupan proces globalizacije i tehnološkog razvoja, u kojem će biti omogućena akademska i studentska mobilnost kao i prepoznavanje diploma. Bolonjski proces definiše osnovne ciljeve reforme visokog obrazovanja koja treba da bude sprovedena do 2010. godine. Magna Charta Univesitatum, koju su 1988. godine u Bologni potpisali evropski univerziteti, udarila je temelj stvaranju Evropskog prostora visokog obrazovanja i afirmirala slobodu i autonomiju kao fundamentalna načela na kojima se mora temeljiti razvoj visokog obrazovanja.

Iako je većina studenata već dobro upoznata sa najvažnijim načelima bolonjskog načina studiranja, smatrali smo da bi bilo korisno još jednom ukratko izložiti u čemu se ovaj način studiranja razlikuje od ranijeg , tradicionalnog načina studiranja.

Ciljevi Bolnjskog proces su predstavljeni u 6 osnovnih segmenata definsanih Bolonjskom dekleracijom: • Uspostavljanje sistema lako prepoznatljivih i usporedivih diploma, uključujući uvođenje suplementa diplomi 34

• Uspostava sistema baziranog na dva ciklusa, dodiplomksi i postdipolmski studij.

• Uvođenje kreditnog sistema obrazovanja • Promovisanje mobilnosti studenata i akademskog osoblja • Promovisanje saradnje u osiguranju kvaliteta • Promovisanje potrebne evropske dimenzije u visokom obrazovanju Evropski sistem prenosa bodova (ESPB) ili na engleskom European Credit Transfer System (ECTS), predstavlja jedinstven sistem kvantitativnog vrednovanja uloženog rada studenta u sticanje znanja, sposobnosti i vještina (ishodi učenja) predviđenih kako studijskim programom, tako i svakim predmetom u okviru tog programa.

Osnovne karakteristike ECTS sistema: • ukupno opterećenje studenta sastoji se od pohađanja predavanja i vježbi, konsul-

tacija, priprema za nastavu, seminarskih radova, projekata, i dr., • uvedena je konvencija da 60 bodova predstavlja kvantitativnu mjeru opterećenja, prosječnog studenta u jednoj akademskoj godini, odnosno 30 bodova u jednom semestru • bodovi se dodjeljuju svakoj nastavnoj komponenti studijskog programa (predmet, modul, studijski program, diplomski rad, disertacija itd.), • studentu se bodovi za pojedini ispit dodjeljuju tek nakon što je taj ispit položio, • ECTS bodovi nisu ocjene, niti ih zamijenjuju, • maksimalni angažman studenta u nastavi, u toku jedne sedmice iznosi ukupno 25-30 sati predavanja i vježbi.

ECTS pospješuje pokretljivost/ mobilnost studenata u Evropskom prostoru visokog obrazovanja uz mogućnost prenosa i akumulacije bodova stečenih u različitim institucijama, olakšava priznavanje diploma

među zemljama Evrope i na taj način promoviše evropsku dimenziju visokog školstva.

Bodovi se ne priznaju automatski, već podrazumijevaju potvrđen kvalitet i programa i institucije koja ih dodjeljuje.

Broj predmeta koje student sluša u jednom semestru varira i zavisi od studijskih programa i fakulteta. Pojedini predmeti nose različit broj bodova u zavisnosti od obaveza koje student treba da ispuni da bi ih položio, tačnije od opterećenja studenta izraženog u vremenskim jedinicama koje utroši da bi ispunio sve ispitne obaveze.

Ishodi učenja predstavljaju kompetencije, vještine i/ili stavove koje student stiče tokom određenog perioda učenja. Ishodi učenja se ne odnose na sadržaj ili metodologiju nastave, već na ono što se očekuje da student stekne ili razvije tokom učenja.

Ishodi učenja se definišu za čitav studijski program i za pojedinačni predmet. Smatra se da je student koji je položio ispit, bez obzira na to koju je ocjenu dobio, stekao definisane kompetencije, odnosno ishode učenja i „zaradio” predviđene bodove.

Dodatak diplomi (Diploma Supplement) Po završetku studija studenti, pored diplome, dobijaju i zvaničan dokument koji se zove Dodatak diplomi (na engleskom Diploma Supplement).

Ovaj dokument sadrži standardizovan opis prirode, nivoa, sadržaja i statusa studija koje je student uspješno završio. U njemu su navedeni detalji studijskog programa i postignute

Imperare sibi maximum imperium est - Vladati sobom najveća je vlast

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

ocjene. U dodatku diplome bi, pored svih ispita koje je student položio, broja ECTS bodova za svaki predmet i dobijene ocjene, mogla da budu navedena i imena profesora, kao i vannastavne aktivnosti studenta tokom studija: članstvo u studentskim organizacijama, sportske i kulturne aktivnosti, pohađanje kurseva i seminara koje organizuje fakultet, znanje stranih jezika i dr.

Univerzitet u Tuzli je bolonjski

proces definisao kao svoj strateški cilj najvišeg prioriteta. Promjene koje su obuhvaćene procesom reforme veoma su raznolike i po obimu i po vrsti, a vrijeme i kojima te promjene treba uvesti i provesti sve je kraće. Naravno , uzmu li se u obzir sve složenija očekivanja, zahtjevi i potrebe svih učesnika u obrazovnom procesu, tj. univerziteta (nastavnika, naučnika i studenata), društva , privrede i države, neizbježno se javlja

otpor prema promjenama. Međutim, iskustva drugih univerziteta u svijetu pokazuju da se potreba i neizbježnost promjena na univerzitetu, prije ili kasnije, spoznaju i promjene prihvaćaju.

Univerzitet mora naći način da sve negativne utjecaje okruženja marginalizira, kako bi se oni reflektirali na što manji broj dešavanja i pojedinačnih aktivnosti u procesu reforme.

Univerzitet u Tuzli, kao i ostali univerziteti iz BiH, želi ići

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

naprijed, prema efikasnom i modernom univerzitetu koje će uvažavati, priznavati i prihvaćati svjetske standarde kvaliteta. U tom starom procesu promjena i poboljšanja Univerziteta nastojimo svi zajedno biti što razumljiviji, što jasniji, kako bismo ih prihvatili sa što manje otpora i doživjeli sa što manje poremećaja. To je moguće, tako kažu, samo ako se promjene uvode brzinom kojom ih društvo može prihvatiti.

35

Kako napisati CV, molbu?

Kako aplicirati za stupendiju?

Uredili: E. Mujanović, A. Đogić

Kako napisati biografiju?

CV (lat. curriculum vitae) - biografija je hronološki opis vaših akademskih i vanakademskih uspjeha. Svrha biografije je da izbornoj komisiji predstavite svoje kvalifikacije, vještine, sposobnosti i time ih potaknete da Vas pozovu na intervju. Treba da Vas predstavi u najboljem svjetlu. Ako je pišete povodom konkurisanja na programe stipendiranja ne bi trebalo da bude duža od dvije A4 stranice. Kada biografiju šaljete poštom, odštampajte je na čisto bijelom A4 papiru.

Vaša biografija treba da sadrži slijedeće: lične podatke, obrazovanje, nagrade koje posjedujete, relevantne kurseve i seminare, znanje stranih jezika i rada

na računaru, lične osobine, hobije i ostale napomene, ukoliko ih imate.

Ne postoji samo jedan, univerzalan način kojim ćete oblikovati sadržaj Vaše biografije, ali postoji nekoliko osnovnih pravila koje treba poštovati kako bi Vaša biografija izgledala profesionalno i kako bi postigla svoj cilj.

Urednost i preglednost - biografiju pišite na računaru. Preporučljivo je ne koristiti previše efekata, tj. više vrsta fontova i slično. Font – ne manji od 10, ne veći od 12.

Sažeto i jasno - ovisno o vašem iskustvu, biografija može biti dugačka jednu ili dvije stranice. Ukoliko nemate značajnog

iskustva i Vaša je biografija zbog toga kratka, nemojte pretjerivati u preopširnom izlaganju ostalih informacija.

Stil - informacije o edukaciji navode se u obrnutom hronološkom redu, koristite stručne termine, ali izbjegavajte pretjeranu upotrebu kratica i vodite računa o gramatičkoj ispravnosti napisanog teksta.

Istinitost - nikada nemojte u biografiji iznositi neistinite informacije ili nešto o čemu bi Vam bilo neugodno pričati ukoliko budete pozvani na intervju.

Slika - nije običaj slati biografiju sa slikom, ukoliko konkurs to eksplicitno ne traži. Ako se ipak odlučite na slanje slike, nemojte je prilagati kao posebni file e-maila već je integrirajte u biografiju kraj ličnih podataka.

Savjeti Potrudite se da Vaše kvalifikacije, vještine i sposobnosti budu logično i jasno raspodijeljene; Ne dopustite da Vaša biografija ima gramatičkih pogrešaka; Istaknite ono najbitnije, a izostavite detalje koji nisu od velikog značaja; Biografija treba biti kratka i jasna;

36

Prilagodite svoju biografiju programu na koji se prijavljujete; Dajte nekome da pregleda Vašu biografiju kada je završite.

Sve što smo ovdje spomenuli, i prijedlog koji slijedi neka Vam posluži samo kao orijentacija, a na Vama je da u svoju biografiju unesete svoju individualnost.

Kako napisati molbu?

Molba je podnesak kojim se pojedinci ili pravna lica obraćaju državnim organima, organizacijama, privatnim firmama i sl.

Podnesak se, po pravilu, predaje neposredno ili šalje poštom, pismeno.

Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.

Podnesak naročito treba da sadrži: označenje organa ili firme kome se upućuje; predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog; ime, prezime i mjesto boravka (adresu) podnositelja, odnosno zastupnika ili punomoćnika; podnositelj je dužan vlastoručno potpisati podnesak.

Ako podnesak sadrži koji formalni nedostatak koji spriječava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne može se zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak dužan je učiniti one radnje koji će osigurati da se nedostaci otklone i odredit će podnositelju rok u kojem je dužan to učiniti. Ako

Manus manum lavat - Ruka ruku mije

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

podnositelj otkloni nedostatke u određenom roku, smatrat će se da je podnesak od početka uredan. Ako podnositelj ne otkloni nedostatke u određenom roku, pa se usljed toga ne može po podnesku postupati, smatrat će se da podnesak nije ni podnesen.

Kako aplicirati za stipendiju?

U današnje vrijeme, kada studiranje iz dana u dan postaje sve zahtjevnije i traži sve veća finansijska izdvajanja, stipendije su nešto što svakom studentu olakšava studij. U te svrhe svaka

zajednica izdvaja mnogo, kako kroz vladin tako i nevladin sektor.

Međutim, pored raznih programa stipendiranja i informacija o istim, potrebno je znati i pravilan način apliciranja. Često zbog nepravilnog apliciranja ili nepažnje se desi da aplikant bude uskraćen za određenu stipendiju.

Iz tih razloga, redakcija portala, iz svog skromnog iskustva, vam nudi nekolicinu savjeta vezanih za pravilan način apliciranja na programe stipendiranja i stavke

oko kojih treba voditi računa pri apliciranju: Aplicirajte samo na programe stipendiranja koji se odnose na vas; Prilikom apliciranja sve detaljno pročitajte, popunite, objasnite i obrazložite; Obavezno priložite sve potrebne dokumente; Aplikacije uredno pripremite i time dajte ozbiljan dojam o sebi; U svom predstavljanju budite konkretni i jednostavni; Vodite računa o datumima isteka roka za apliciranje;

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Vaše aplikacije adresirajte na prave adrese sa tačnim i potpunim podacima; Napravite ovjerenu kopiju kompletne dokumentacije da imate ukoliko se nešto izgubi; Prije same predaje sve još jednom detaljno pregledajte; Posavjetujte se sa osobama koje su već aplicirale prije vas; Vodite računa da sva dokumentacija koju predajete bude tačna i izdata od nadležnih institucija; Ukoliko dostavljate kopirane aplikacije, obavezno ih ovjerite kod nadležnih institucija; Za sve što navedete prilikom apliciranja potvrdite validnom dokumentacijom izadatom od nadležnih organa; Pripremite više primjeraka kompletne dokumentacije vaših aplikacija da u slučaju odbijenice na jedan možete u što kraćem roku aplicirati na drugi program stipendiranja.

Prilagođeno sa: www.stipendije.ba

Ekslluziva.ba je portal koji postoji nešto više od 2 godine, a za to vrijeme je napravio zavidne rezultate i smjestio se na sami vrh, što govori sama posjećenost koja mjesečno bilježi preko 3.500.000 posjeta, što je u prosjeku preko 100.000 posjeta dnevno. Također, na popularnoj društvenoj mreži Facebook imamo najaktivniju Fan stranicu u BiH sa preko 170.000 fanova www.facebook.com/Ekskluziva.ba Pored Fan stranice tu je i nekoliko popunjenih profila. Izuzetno bitno je i to da sve pomenute brojke svakodnevno rastu zahvaljujući radu,trudu i ažurnosti našeg tima. Brže nego što smo i sami očekivali uspjeli smo ući u TOP 3 portala u BiH od svih web stranica, dok smo na temu šoubizza i dešavanja ubjedljivo na mjestu broj 1 www.audienceba.gemius.com/pages/display/reach

Lapsus linguae - govorna greška

37

KUTAK „Smijehom do zdravlja“ ali sada mu je baš loše pošto ima ganstritis ( gastritis ). Popio je i čepiće za stolicu ( ? ), ja više nemam ništa da mu dam!

Uz anegdote...

Ja sam jedna baka, a zovem za mog brata. Ja sam mu glavna za doktore. Sve znam kad ću koga da zovem. A sad da pitam.

Boli ga ceo donji stomak, pa se plašim da nije nešto ginekološki ili urološki.

- Sada moram da vam pojasnim moj slučaj. Nemam ja problema sa ljudima, nego oni sa mnom. Kada popijem jednu rakiju, ja sam jedan čovek. A kada popijem dve, ja sam drugi čovek. E, tu nastaje problem.

Ja kao prvi čovek ne mogu da odgovaram za ono što radi ovaj drugi. Je l' vama to jasno? Jeste, naravno. Ali to je zato što vi mene razumete. A kako to da objasnim policajcu koji me je naterao da duvam.

Ja sam prva "zahvatila" onaj virus, pa ga je on "zahvatio" od mene. Ali meni je ipak gore, a i duže mi traje. A on kaže da sam ja za sve kriva i da mora da mi vrati taj moj virus.

- Moj mali, pardon, moj sin od trideset godina je uganuo ruku u skočnom zglobu ( ? ). Da li on sada ide kod pedijatra za odrasle ( ? ) ili kod onog što lomi koske?

38

– Dala sam mu hidroglicerin ( nitroglicerin ) i to tri puta, ali njemu nije bolje. Mislila sam da sačeka neki dan pošto ima naručenu ( zakazanu ) pornografiju ( koronarografiju ), ali ako ne dođete odmah, on će da ugine sasvim!

- Već dva dana imam stolicu vojničke boje. Možda vi niste služili vojsku, ali to vam je na zeleno. Ali nije mi to bitno. Plašim se da mi nisu propali oni magistralni krvni sudovi, E-75.

- Moj komšija ima visoku hipertenziju, pa je popio molikolor ( molikor ). I uzeo je i presolvon ( presolol ). A glava mu vruća k'o žiška. Je l' smije sad jedno hladno pivo, makar da ohladi glavu?

Detaljna priprema – Ja sam došao na pregled – kaže mlađi muškarac.

– Izvolite, uđite.

– Kako da se pripremim? – pita i premiješta se sa noge na nogu.

– Vrlo jednostavno.

– A je l' ćete da me skidate?

– Ako radimo ultrazvuk stomaka, samo podignite košulju i otkopčajte kaiš.

– Ali, mene boli noga. Ja imam vene, mislim proširene.

– Onda izujte cipele i čarape i podignite nogavicu.

– Je l' samo lijevu?

– Ne, nego obje.

– E, pa, meni je neprijatno, ja sam pripremio samo lijevu.

– Da li se vi to šalite? Kako mislite da ste pripremili samo lijevu?

– Ne šalim se, majke mi – kaže skrušeno. – Nisam znao da moram da izuvam obje. Ja sam oprao samo lijevu nogu.

Moj muž ima dva ugrađena pajsera ( stenta ). Ja sam mu dala izosorbon ( isosorb ), i onaj aspirin protestant ( protektor ),

– Moj muž ima problem. Uginule mu sve modrice prije tri dana, a sad se opet pojavile. Pa vas molim da mi date onu „mustru“ od lijekova, što ste mi kazali prije neki dan, oni mu najbolje čine.

- Dobio sam hitan nalog da se nosim u Urgentni centar.

I viceve...

Kartanje Liječniku doma zazvoni telefon kojim ga prijatelji zovu na kartanje: - Dolazim odmah! - vikne, a žena ga pita: - Dragi, zar je tako hitno?

- Jako, draga! Već su tri doktora tamo!

Non scholae, sed vitae discimus. - Ne učimo za školu, nego za život.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli muškarac prilazi devojci: • Oprostite, gospođice, već sat vremena želim nešto da vam kažem, ali se ustručavam…

• Slobodno recite.

• Kad god se nasmejete, poželim da vam kažem da dođete kod mene.

• Ohh, vi ste jedan pravi zavodnik!

• Ne, ja sam zubar.

Bosanac radio ko pilot, i zovu ga iz kontrolnog tornja- Molimo Vas recite nam Vašu visinu i položaj?

- Metar i osamdeset, sjedim.

- Što dobiješ kada križaš ježa i zmiju?

- Tri metra bodljikave žice.

Na nekakvom sistematskom pregledu za proveru radnih sposobnosti, neki čovek mora da ima i uverenje psihijatra. Ulazi on kod psihijatra, i ovaj ga pita: - Na šta se vi žalite?

- Ni na šta, doktore. Ja imam stabilnu porodicu, dobar posao, zadovoljan sam platom, dobar sam sa kolegama, nemam nikakvih neprijatnosti …

Na to će doktor: - Hmm … I kad su vam se pojavili ti simptomi!?

Došli doktor i policajac na uviđaj gdje je bilo dosta povrijeđenih i mrtvih. Doktor pregleda: „Ovaj je mrtav. I ovaj je mrtav. A i ovaj mi se čini mrtav...“ - Odjednom taj malo jaukne, podigne glavu i kaže: - „Eej, ja sam živ!“ Na to ga policajac udari

pendrekom po glavi: - „Ma, je l’? Sad ti znaš bolje od doktora?“ Alkoholičar se žali doktoru, pokazuje rukom od lakta, ispod pazuha, preko rebara pa do drugog pazuha.

- „Ovuda me boli...“ - „Recite mi da li pijete?“ - „Da, poprilično.“ - „Pijete u kafani?“ - „ Da, skoro svaki dan.“ - „To vam je onda od šanka!“ Pacijent: • Doktore, imate li nešto protiv kašlja?

Doktor: • Ne, ne, samo vi kašljite.

Na jednom plesnom balu

Nulla dies sine linea. - Nijedan dan bez poteza.

Mujo kasno dolazi kući, umoran, leže u krevet. Dolazi Smrt i sablasnim glasom reče: • Mujooooooo, daj dušuuuuu!

A Mujo će na to: • Fatooooo, dušooo, traži te neko!

Sin nekog arapskog šeika studira u Sarajevu. Nakon mesec dana piše kuci: -"Bosna je prelepa, ljudi su jako ljubazni i baš mi se sviđa ovde. Samo mi je ponekad neprijatno kad idem na fakultet u mom pozlaćenom mercedesu a neko od mojih profesora izlazi iz tramvaja."

Posle nekoliko dana stiže ček na milion dolara sa kratkom porukom roditelja: - "Nemoj da nas sramotiš, kupi i ti tramvaj!"

BROJ: 1 OKTOBAR 2013.

Doktore, treba da se vadi zub, ali bez gasa i anestezije.

Samo ga iščupajte i završite s tim.

Uf, bilo bi dobro da su i ostali moji pacijenti tako hrabri! O kom zubu je riječ? Ženo, pokaži mu zub koji te boli!

Doktore, grozno. Čujem glasove, a nikoga ne vidim.

- Kad vam se to događa?

- Kad telefoniram.

Mujo i Haso polažu ispit iz anatomije.

Pitaju Muju: - Šta ce biti ako ti iskopamo jedno oko?

Mujo kaže: - Necu videti na jedno oko.

Pitaju ga ponovo: - Šta ce biti ako ti iskopamo i drugo oko?

Mujo odgovori: - Bicu skroz corav.

Mujo položi ispit, kaže Hasi sve odgovore i ode.

I sad pitaju Hasu: - Šta ce da bude ako ti odsecemo jedno uvo?

Kaze Haso: - Necu videti na jedno oko.

Pitaju Hasu opet: - A šta ce biti ako ti odsecemo i drugo uvo?

Haso odgovori: - Bicu skroz corav.

Profesor upita: - Ma kakve veze imaju oci i uši?

A Haso odgovori: - Pa ako mi isecete oba uva, kapa ce mi spasti na oci...

Čovijek užurbano ulazi kod zubara i kaže mu: 39

40