Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli "PULSUS" br. 2.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Broj 2. • Decembar 2014. • Besplatan primjerak • www.us-medicus.ba

TEMA BROJA:

ESTETSKA HIRURGIJA

GENERALNI SPONZOR

Potreba ili moderni trend današnjice?

AutoškoLa

Medenice Tuzla - Franjevačka br.46 062/178-123 061/142-099

1

Sead Džafić je vlasnik firme UNIS TOK d.o.o. Kalesija, koja je osnovana 1984. godine, a privatizacija firme je izvršena 2001. god.

UNIS TOK d.o.o. Kalesija se bavi proizvodnjom otkivaka za automobilsku industriju i odbojno-vlačnih naprava za šinska vozila. Proizvodi iz metalnog dijela proizvodnje namijenjeni za INO tržište u iznosu od 98 %.

Pored metalnog pogona firma se bavi i drvopreradom. PJ Drvni pogon proizvodi unutarnju i vanjsku stolariju, zatim plastičnu stolariju, vrtne garniture, protivprovalna vrata i druge proizvode od drveta i plastike. Proizvodi iz ovog pogona pored domaćeg tržišta plasiraju se i u inostranstvo (Hrvatska, Njemačka, Austrija).

UNIS TOK d.o.o. Kalesija, posjeduje ISO certifikat 9001:2008 i certifikat TS 16949, a trenutno se radi na usvajanju i IRIS standarda za željeznice.

Firma trenutno zapošljava 220 radnika.

Naša vizija: Opredjeljeni smo za Kvalitet i razvoj, jer tako možemo osigurati našu poziciju među vodećim evropskim i svjetskim proizvođačima otkivaka prstenova za ležajeve i odbojno-vlačnih naprava.

2

PULSUS – Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

Uvodna riječ PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Glavni urednik: glavnog urednika Emir Bećirović Zamjenici glavnog urednika: Denisa Kulanić Majda Husanović Aida Omerašević Saradnici: Sejfo Begić Edis Trumić Zlatan Kendić Ermina Mujanović Adina Turčinović Lejla Mazić Sarija Turkušić Nedžib Mujanović Amra Turatović Semra Pajazetović Amela Đogić Vanjski saradnici: Mr. dr. sci. Elvir Bećirović Mr. sci. Marizela Šabanović Dario Matić Grafički dizajn: Jasmin Jatić jasmin.jatic@hotmail.com Izdavač: Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“ Adresa: Medicinski fakultet, Univerzitetska br. 1, 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina Tel: + 387 (61) 876-152 (predsjednik); + 387 (35) 320-600 (fakultet).

Drage studentice i studenti, poštovani profesori i saradnici, čitatelji, Velika mi je čast i zadovoljstvo predstaviti Vam, po drugi puta, drugi broj Časopisa studenata Medicinskog fakulteta „PULSUS“. Čast mi je i neizmjerno zadovoljstvo obratiti Vam se u ulozi glavnog i odgovornog urednika časopisa. Časopis „PULSUS“ izlazi već drugu godinu za redom, nudeći, kako studentima, tako i našim profesorima, mogućnost da čitaju i saznaju informacije iz zdravstvenog polja, ali i da sami napišu tekstove, koji jednom objavljeni, imaju težinu kakvu može imati samo javno i otvoreno izneseno mišljenje, argumentirano i promišljeno.

Kroz sve ove godine, koliko sam aktivan član, ali i predsjednik Udruženja „MEDICUS“, smatram da su ove od kako postoji ponovno izdavanje časopisa, najbitnije iz razloga što su upravo one dokaz da se velikim trudom te uz dobre, smjele i jake ljude može napraviti mnogo toga.

Moram priznati da zadnje dvije godine nisu bile niti lake niti naklonjene izdavaštvu ili bilo kojim projektima koji iziskuju finansijska sredstva, ali uz predanost svih članova ekipe koja radi i uz podršku Velikih ljudi koji su prepoznali naše ambicije časopis je zadržao svoju prepoznatljivu kvalitetu koja ga je svrstala u red najcjenjenijih i najkvalitetnijih studentskih časopisa. To sam rekao iz razloga što je naš prošlogodišnji broj Časopisa „PULSUS“ naišao na jako dobre kritike diljem naše Bosne i Hercegovine. Časopis nije bio samo tema u našoj državi već i mnogo šire. Distribuiran je i u naše balkanske zemlje, ali i u zemlje EU, na što smo izričito ponosni.

Web: www.us-medicus.ba E-mail: medicus.tz@gmail.com;

info@us-medicus.ba

Napor koji je bilo potrebno uložiti u ostvarenje ovog cilja nije mali. No, nema nikakve sumnje da je uredništvo i ovoga puta učinilo sve potrebno kako bi se jedan veliki projekat ostvario.

Kao i do sada, naš časopis je besplatan za sve zainteresovane iz jednog prostog razloga, mi stojimo iza toga da sve ono što je bitno za prenošenje znanja treba da bude besplatno i dostupno na svakom koraku.

Žiro račun: Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“ Raiffeisen BANK dd. Bosna i Hercegovina TRN: 161 025 002 803 0040

Ovim putem zahvaljujemo se svima koji su bili uz nas tokom prethodne godine. Zahvaljujemo se svima onima koji su makar malo doprinijeli izdavanju novog broja studentskog časopisa, a posebnu zahvalu ukazujemo našim sponzorima i prijateljima bez kojih ne bi bili u mogućnosti raditi ovo što radimo.

ID broj: 4209979070005

Čitajte, pišite, komentarišite, jer samo zajedno možemo biti još bolji!!!

Štampa: Off-Set d.o.o. Tuzla 1000 primjeraka Decembar, 2014.

Predsjednik US „MEDICUS“ Emir BEĆIROVIĆ

Podržano od strane UNIJE STUDENATA UNIVERZITETA U TUZLI 3

SADRŽAJ

Strana 8

str. 6

str. 14

Strana 10 str. 19

str. 20

Strana 16 str. 22

4

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

SADRŽAJ

str. 24

Strana 34 str. 26

str. 30

Strana 38

str. 42

Strana 47

5

6

PULSUS - ÄŒasopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

7

Prof. dr. Elmir Čičkušić – dekan Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli

Uvijek mi je zadovoljstvo prenositi znanje

Razgovarao: E. Bećirović

Patologija je bila više slučajnost, nego namjera Ispred uredništva Pulsusa i Udruženja „MEDICUS“ još jednom Vam čestitamo povodom izbora za dekana MF-a!

Hvala, drago mi je da imam priliku da za Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli “PULSUS”, odgovorim na nekoliko pitanja.

Koji su Vaši osnovni ciljevi kao novog dekana ove visokoškolske ustanove?

Medicinski fakultet u Tuzli je institucija sa dugom tradicijom i velikim rezultatima, prepoznatljiva u zemlji i regiji.

Stoga je dužnost dekana velika obaveza, izazov, ali i čast. Brojni su ciljevi koje je neophodno dostići u nekoliko narednih godina. U toku je procedura akreditacije Univerziteta u Tuzli, nakon čega će uslijediti akreditacija studijskih programa, što će biti veliki zadatak za Medicinski fakultet. U narednih par mjeseci provesti će se završne aktivnosti na akreditaciji 3. ciklusa studija – doktorskog studija, što predstavlja okončanje aktivnosti koja je provođena u nekoliko proteklih godina. Istovremeno, nastaviti će se rad na unaprijeđenju nastave, poboljšanju tehničke podrške, zanavljanju učila.

Područje od posebnog značaja je naučno-istraživački rad, gdje je mobilizacija i motivacija već 8

dokazanih naučnih radnika, nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta, neophodna za definisanje ključnih ciljeva u ovoj oblasti, kao i strategije njihovog dostizanja.

Potrebno je uz postojeću infrastrukturu u nastavnim bazama, obezbijediti osnovnu

Prof. dr. Elmir Čičkušić

opremu i sredstva za bazična istraživanja u biomedicini na samom Medicinskom fakultetu.

Segment djelovanja Medicinskog fakulteta, koji se obavezno mora intenzivirati, je i kontinuirana medicinska edukacija. Uz sve navedeno, nužno je poboljšati uslove boravka i rada studenata, nastavnika, saradnika, administracije i ostalih na

fakultetu. Ovi i drugi ciljevi će biti dostižni ukoliko sve zainteresirane strane, nastavno osoblje, studenti, administracija, tehničko osoblje, profesionalno i domaćinski pristupe njihovoj realizaciji. Svakako, neophodno je razumijevanje i od strane Univerziteta, društvene zajednice, ali i zainteresiranost nastavnih baza.

Da li namjeravate ostvariti nove, odnosno povećati sadašnje službene saradnje s medicinskim fakultetima u BiH i regionu?

Bez saradnje sa medicinskim fakultetima u zemlji i inostranstvu, prepustili bi se svojevrsnoj izolaciji, tako da nije upitno da je prioritet Medicinskog fakulteta u Tuzli nastavak postojećih i stvaranje novih vidova saradnje. Pri tome moramo imati na umu, da je za saradnju sa fakultetima i drugim institucijama u zemlji i inostranstvu, neophodno ponuditi interesantne sadržaje u nastavi, istraživanju, kontinuiranoj edukaciji, razmjeni studenata i nastavnika, društveno korisnom radu, sportu, pa zašno ne i umjetnosti.

Ne smijemo zaboraviti da pristup evropskim naučno istraživačkim fondovima, kao što je Horizont 2020, nije moguć bez zajedničkih međunarodnih višeinstitucionalnih aplikacija.

Stoga, kao i u odgovoru na prethodno pitanje, dobro su došli svi koji mogu doprinjeti stvaranju okruženja i sadržaja na našem Fakultetu, koji će biti interesantni našim postojećim i budućim partnerima.

Iz godine u godinu vidimo sve više naših studenata koji se upuštaju u stručno naučne vode i pisanje radova za studentske kongrese gdje prolaze veoma zapaženo. Koji je stav fakulteta u narednom periodu po tom pitanju, obzirom da znamo da su studenti dobijali simboličnu podršku jedino od Udruženja „Medicus“ u traženju donacija za putovanja jer je ustvari to i najveći „problem“ za njih?

Ohrabruje sve veći broj studenata koji iskazuju interes i učestvuju u naučnoistraživačkom radu. Takođe, svima nam imponuje zapaženo učešće naših studenata na domaćim i međunarodnim kongresima i drugim skupovima.

Svakako treba dalje ohrabriti i pomoći studente koji su aktivni na polju istraživanja. Jednako je važno raditi na sistemskoj podršci u ovoj oblasti, kako u obezbjeđenju dostupnosti materijala, istraživačkih platformi, laboratorija, tako i u materijalnih sredstva neophodnih za publikovanje rada ili učešće na kongresima i drugim skupovima.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

I vi, kao mentor i profesor, već pružate studentima svoje znanje i resurse..

Uvijek mi je bilo zadovoljstvo učestvovati u prenošenju znanja, tokom rada u struci, mentoriranja tokom stručnog osposobljavanja ili tokom istraživačkog rada i pripreme publikacija. U tome, rad sa studentima je posebno interesantan i izazovan, jer se obično radi o osobama koje su na samom početku realizacije interesa u naučno-istraživačkom radu. Zbog toga mentor mora imati i nesebično prenijeti višestruka tehnička, stručna, istraživačka, metodološka, pravopisna i druga iskustvena znanja studentu. Na taj način trud će rezultirati radom čiji kvalitet će biti zapažen i biti pravi reprezent našeg Fakulteta.

Sve veća je zainteresovanost za studij medicine, kako to komentarišete?

Studij medicine je uvijek bio privlačan za mlade ljude. On po uspješnom diplomiranju obezbjeđuje jedno od najprestižnijih zanimanja

čovjeka. Iako je jedan od najtežih studija, privilegije, ugled, mogućnosti stručne i naučne realizacije, raznolikost i brojnost mogućih užih usmjerenja u struci utiču na konstantno veliki interes za ovaj studij. Takođe, mogućnost zaposlenja je mnogo izvjesnija sa zvanjem doktora medicine, u odnosu na mnoga druga zvanja. Nažalost, u našoj zemlji je zaposlenje osoba sa brojnim drugim zanimanjima neizvjesno, tako da i to dijelom utiče na povećani interes za studij medicine. Ne treba zaboraviti da se i neke zemlje Evropske unije postupno otvaraju za upošljavanje medicinskih i zdravstvenih profesionalaca iz Bosne i Hercegovine.

Kako je bilo kada ste se Vi upisivali na fakultet, šta Vas je ponukalo da odaberete baš ovaj poziv?

Interes za studij medicine je i tada bio veliki. Iz istih ili vrlo sličnih razloga. Prvu godinu studija je tada upisalo preko 220 studenata. Po završetku gimnazije, nisam mnogo razmišljao o tome koji ću studij

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

upisati, jer sam već kroz izbornu nastavu na završnim godinama odlučio da pokušam upisati medicinu. Uticaja je imala i moja veća sklonost biologiji, hemiji, a vjerovatno i činjenica da je moj otac radio u zdravstvu.

Ukratko, ko je prof. dr.

Elmir Čičkušić, i odakle ljubav prema Patologiji?

Ja sam nekadašnji student Medicinskog fakulteta u Tuzli, koji je odlučio da svoj privatni i profesionalni život veže za svoj rodni grad. I nisam pogriješio, jer mi je ta odluka omogućila da u profesiji, porodici i društvu doživim stvari koje nisam mogao ni pretpostaviti. Istovremeno imao sam priliku da učim u zemlji i instranstvu od ljudi koji su istinski profesionalci, učitelji i humanisti. Patologija je bila više slučajnost, nego namjera. U vrijeme kada sam diplomirao, ekonomska kriza u bivšoj državi je uticala na otežano zapošljavanje doktora medicine. Pošto sam želio da počnem raditi što prije odlučio sam da prihvatim ono što je moguće. Vrlo brzo sam shvatio

da morfologija, histopatologija, dijagnostika, jeste ono što mi odgovara. A kada je počela primjena sofisticiranih imunoloških, citogenetskih, molekularno genetskih i drugih metoda i razvoj istinske kliničke patologije u nas, bilo je jasno da sam na pravom mjestu. Dakle, ljubav na drugi pogled.

U slobodno vrijeme se bavite...?

Bavljenje medicinom u univerzitetskoj kliničkoj ustanovi, uz angažman u nastavi, i obaveze koje nose rukovodne pozicije, ne ostavljaju mnogo slobodnog vremena, jer vrlo često „nosite“ posao i kući. Zbog toga pokušavam da što više slobodnog vremena provedem sa porodicom. A tu je i kućni ljubimac, ženka sibirskog samojeda, koja traži pažnju i vrijeme za sebe. Ponekad neka dobra knjiga, film, utakmica, iznenadni izlet.

Za kraj, šta biste poručili našim studentima?

Obzirom da smo na početku školske godine, svim studentima prije svega želim dobro zdravlje i puno uspjeha tokom nastave i na ispitima. Želim i pozivam sve da radimo na ličnom i napretku fakulteta, da svojim odnosom prema obavezama, pacijentima, kolegama i učiteljima budemo stvarni predstavnici naše kuće i medicinske profesije. Okolnosti ekonomske krize, društvenog okruženja kakvo jeste danas, sigurno nisu od velike pomoći pri realizaciji vašeg zahtjevnog cilja, uspješnog okončanja studija medicine. Istovremeno te okolnosti otežavaju procese unaprijeđenja Medicinskog fakulteta u svakom pogledu.

Stoga ćemo morati zajedno, uz dosta truda, i često uz dosta razumijevanja i strpljenja, preći put do tog cilja, istovremeno gradeći naš Fakultet i čuvajući dignitet medicinske profesije.

9

TEMA BROJA:

Za i protiv...

ESTETSKA HIRURGIJA

potreba ili moderni trend današnjice Šta se može, a šta ne može postići Piše: E. Bećirović Estetska hirurgija se bavi preoblikovanjem normalnih struktura tijela kako bi poboljšali izgled ili samopouzdanje pacijenta. Rekonstruktivna hirurgija bavi se abnormalnim strukturama tijela, uzrokovanih defektima, razvojnim abnormalnostima, traumama, infekcijamam tumorima ili bolestima. Generalno, rekonstruktivna hirurgija djeluje na poboljšavanje funkcija.

Riječ „plastic“ dolazi od Grčke riječi platikos, što znači oblikovati „okalupiti“. Prve plastične operacije su se razvile zbog sanacije rizičnih rana ili zbog zamjene izgubljenog dijela tijela izazvanog nezgodom ili rakom. Takve procedure često uključuju formaciju rese kože koje se moraju preoblikovati kako bi izgledale i služile poput „originalnog“ dijela tijela.

Estetska hirurgija novi je trend posljednjih godina. Sve se više žena, a i muškaraca, bilo starih ili mladih, odlučuje nešto mijenjati na sebi. Razlozi za odlazak pod nož 10

su razni, od nesretnih slučajeva ili rješavanja problema uzrokovanih bolešću do čistog hira, i sve prisutnijeg „praćenja modernih trendova“.

Naime, nije rijetkost da popularne, javne osobe svako malo trče kod plastičnog hirurga povećati grudi, smanjiti nos, operirati klempave uši, dodavati ili vaditi silikone iz prsa, povećati stražnjicu, otići na liposkukciju ili možda promijeniti spol.

Estetska kirurgija trend je koji

su ispopularizirale starlete. Tako je npr. poznata starleta Pamela Anderson sa svojim bujnim poprsjem izazvala navalu mladih žena u ordinacije. Estetski hirurzi počeli su trljati ruke jer su bili zatrpani poslom, no mnogi su ovaj način ispravljanja tjelesnih nedostataka počeli koristiti u pogrešne svrhe.

Zabilježeni su slučajevi kada 50-godišnjaci preoblikuju svoje tijelo u tijelo mačke ili tigra jer obožavaju tu životinju. Tu je definitivno riječ o pretjerivanju, možda čak i o vrsti bolesti koju bi trebalo preispitati u budućnosti.

Mnoge žene, nakon što im na primjer odstrane dojku zbog raka ili neke druge bolesti, odluče nadomjestiti gubitak. To je jedna od prednosti estetske odnosno rekontsruktivne hirurgije, na taj način zene kojima je odstranjena dojka kompenziraju taj nedostatak, što znatno utiče na njihov nivo samopuzdanja i sam položaj u društvu. Zahvaljujući estetskoj hirurgiji njihova ženstvenost ostaje očuvana, te u društvu

nisu “označene” kao žene koje su pobijedile rak te se izbjegava faktor sažalijevanja i čudnih pogleda, što svakako većini žena stvara nelagodu. Osim toga, rekonstruktivna hirurgija je pokazala svoje prednosti i kod, većinom nasilnih, amputacija udova i omogućila je njihovu replantaciju što u velikoj mjeri poboljšava kvalitet života povrijeđenih osoba. Ako za primjer uzmemo amputaciju šake, sama pomisao da čovjek ostaje bez uda koji svakodnevno upotrebljava je zastrašujuća. Rekonstruktivna hirurgija je omogućila da se, u određenim uslovima, amputirani ud replantira i sama ta činjenica ukazuje na njenu pozitivnu stranu.

Pravi stručnjak će sa pacijentom prije samog zahvata obaviti razgovore, konsultacije i dogovoriti što će se tačno raditi i korigirati. Preporučuje se da pacijenti budu obaviješteni i o mogućim komplikacijama prilikom određenog zahvata jer su one uvijek moguće. Mnoge se osobe odlučuju za estetsku hirurgiju kada im je poljuljano samopouzdanje, a vanjski izgled im igra bitnu ulogu u svakodnevnom životu.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli Mlade djevojke bombardirane su mršavim idealima ljepote u današnjem svijetu, stoga ne čudi da ih većina relativno rano počinje razmišljati što bi sve izmijenjale, a nisu ni svjesne da trebaju pričekati da im se tijelo potpuno razvije, a tek onda početi razmišljati o eventualnim korekcijama. U međuvremenu možda shvate da im to uistinu nije potrebno i odustanu.

No, nakon puberteta i poroda, opet se javlja period u životu svake žene kada počinje razmišljati što bi mogla urediti kako bi spremna dočekala srednju dob. Većina ih nikada ne napravi nikakav zahvat jer jednostavno prihvate svoje tijelo sa svim njegovim dobrim i lošim stranama.

Estetska operacija – Šta se može, a što ne može postići?

Estetske operacije obavljaju se u bolnicama i većim centrima, te sve više i u privatnim klinikama.

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Bolnice uglavnom obavljaju operativne zahvate neugodnih deformiteta i nepravilnosti koji ujedno ometaju normalan život pacijenata, kao što su ožiljci i promjene na koži, problematičan nos, ali i korektivne zahvate, kao što su izraženi podočnjaci, obješeni podbradak i uklanjanje tetovaža. Estetska operacija rijetko se može izvesti bez ikakvog ožiljka no ožiljak može biti malen ili na primjer, skriven uz rub vlasišta.

Da biste se mogli podvrgnuti estetskoj operaciji, najprije potražite savjet svoga ljekara. Bude li ljekar smatrao kako bi vam operacija koristila – fizički ili psihički – preporučit će operativni zahvat.

Ljekar vam može preporučiti dobru kliniku u kojoj rade stručni i iskusni hirurzi. Šta se zapravo estetskom operacijom može postići??

Postoji pet glavnih načina koji

11

vam mogu biti od pomoći: • Operacija često može poboljšati – ali ne i ukloniti – ružan ožiljak.

Većina dubokih ožiljaka su trajni, no može ih se izrezati, a kožu oko njega uredno zašiti. Na taj način koža će biti ravnija, a ožiljak manje uočljiv.

• Madeži i ožiljci od ospica se mogu ukloniti.

• Može se ukloniti višak kože s lica, očnih kapaka, grudi, želuca, bedara, stražnjice i bokova.

• Malene grudi mogu se povećati umetanjem implantata od silikonske gume iza grudi.

• Grudi, brada, nos i trbuh mogu se smanjiti ili „popraviti“ kako bi bili više simetrični. Što se estetskom operacijom ne može postići??

Suprotno velikom vjerovanju, estetskom operacijom ne može se učiniti nekoga mlađim nego što jest. No može se spriječiti da izgledaju starije. Na primjer, estetski zahvat može pretvoriti postaralu 60-godišnju osobu u dobro očuvanu 60-godišnju osobu.

Operacija ne može, jednostavno promjenom izgleda, učiniti osobe uspješnijima – na osobnom ili privatnom planu – nego što već jesu. Na primjer, nov nos neće nužno osigurati promaknuće ili spasiti nesretan brak ili vezu. Niti operacija može pacijenta pretvoriti u nekog ko on nije, niti u nekoga kome se on divi. Na primjer, operacija ne može stvoriti idealnu bradu filmske zvijezde ili modela s fotografije. Veliki crveni madeži ne mogu se ukloniti, no može ih se vrlo dobro prekriti odgovarajućim kozmetičkim proizvodima.

Rizici U vještim rukama, samo oko dva posto estetskih operativnih zahvata (u Velikoj Britaniji) završe neuspješno. Bez obzira na statistiku, uvijek postoj i rizik od infekcije i obilnog krvarenja. Postoji također neznatan rizik od raspadanja rane, sporog zarastanja, te podlijevanja 12

krvi ispod kože – što može pokvariti rezultat zatezanja lica i sličnih zahvata.

Ako se već odlučite, kako se pripremiti za zahvat estetske (plastične) hirurgije?

Provjerite je li vaš hirurg specijaliziran za operacije koju tražite. Ljekar kod kojega želite obaviti primjerice povećanje grudi, možda nema specijalizaciju za to područje. Već radi nešto sasvim drugo.

Neka vaša očekivanja budu realna.

Pozitivan primjer

Negativan primjer

Preispitajte vaše motive, otiđite i nekoliko puta na preeliminarne razgovore kako bi vam hirurg pojasnio rezultate operacije i uputio vas na ono što očekujete.

Provjerite svoje zdravstveno stanje na potrebnim pretragama.

To se ne odnosi samo na vaše fizičko, nego i na mentalno zdravlje.

Obavite sve analize.

Prestanite pušiti. Ako ste pušač, pokušajte trajno prestati s pušenjem, no ako to nije moguće, suzdržite se od pušenje prije

i netom poslije operacije. Pušenje može umanjiti očekivane rezultate operacije.

Posjetite nekoliko estetskih hirurga. Dozvoljeno je i legitimno zatražiti drugo mišljenje i kada je u pitanju ova grana medicine. Tako ćete dobiti opsežnije podatke i lakše donijeti odluku.

Fotografirajte se prije i poslije operacije. To će u svakom slučaju učiniti i odabrani hirurg. Tako ćete dobiti vizualni dokaz rezultata operacije.

Detaljno se raspitajte o troškovima zahvata. Neke od operacija pokriva i vaše zdravstveno osiguranje, no vrlo mali broj. Zatražite točan iznos zahvata sa svim popratnim troškovima – lijekova poslije operacije, cijenu boravka u klinici…

Precizno se raspitajte o mogućim rizicima. Dobro pročitajte upute koje će vam dati hirurg, a osobito one o postoperativnom postupku. Kako bi zahvat bio uspješan, tih se uputa morate strogo pridržavati, jer vaš konačni izgled ovisi i o vašoj disciplini.

O svemu ovome bi mogli mnogo pisati i diskutovati, ali nam je bitno jedno; pokrenuti i potaknuti razmišljanje onih koji su se samo iz modernog trenda se odlučili na ovaj korak, da razmisle još jednom. Svaka operacija je rizik za sebe, i upravo Vi možete biti ta osoba, taj mali procenat koji će na žalost nositi posljedice zauvijek.

Naš stav je jedinstven, a to je da se svaka grana medicine treba koristiti isključivo za potrebe pacijenata i njihov životni standard, a nikako za ono tj. ovo što je uveliko i počela..

PULSUS - ÄŒasopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

13

UDRUŽENJE STUDENATA MEDICINSKOG FAKULTETA U SARAJEVU

Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu (USMF) je osnovano 2000. godine, kao jedinstveno predstavničko tijelo svih studenata Medicinskog fakulteta. USMF je neprofitabilno, nestranačko i nevladino udruženje koje je punopravni član Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, gdje studenti našeg fakulteta tradicionalno rukovode Sektorom za zdravstvo. Tokom proteklih godina, USMF se pokazao kao veoma bitan faktor očuvanja i zaštite studentskih prava i interesa na fakultetu, ali i kao Udruženje koje je sprovelo mnogobrojne humanitarne akcije te projekte edukativnog karaktera. Čast nam je predstaviti vam naš najveći projekat, Prvi internacionalni medicinski studentski kongres Sarajevo 2015 – SaMED, prvi kongres ovakvog karaktera u Bosni i Hercegovini. Ideja za ovaj projekat je nastala iz želje da se omogući studentima, koji se bave naučno istraživačkim radom, mjesto gdje će moći prezentovati svoje radove te razmijenjivati ideje i iskustva iz područja medicinskih nauka. Prvi SaMED će se održati u periodu od 29. Januara do 1. Februara 2015. godine u Sarajevu, te na našoj olimpijskoj ljepotici Jahorini. Tokom četverodnevnog programa učesnici će imati priliku prezentovati svoje naučne radove, slušati predavanja vodećih stručnjaka iz određenih oblasti medicine, te učestvovati u interesantnim i korisnim radionicama. Također pored naučnog dijela programa očekuje vas i bogat socijalni program, te jednodnevni izlet u Mostar, Počitelj i Blagaj.

POZIVAMO VAS DA BUDETE DIO PRVOG INTERNACIONALNOG MEDICINSKOG STUDENTSKOG KONGRESA SARAJEVO 2015. – SaMED, DA UNAPRIJEDITE VAŠE MEDICINSKO ZNANJE, DA UPOZNATE PRELIJEPI GRAD SARAJEVO TE DA STEKNETE NOVA PRIJATELJSTVA.

EMA TAHTO Predsjednik Prvog internacionalnog medicinskog studentskog kongresa Sarajevo 2015 - SaMED

Zahvaljujemo se kolegama iz Udruženja studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“, posebno predsjedniku Udruženja Bećirović Emiru, na nesebičnoj pomoći koju su nam ponudili u svrhu što bolje realizacije ovog projekta.

Za više informacija posjetite našu oficijelnu web stranicu: www.samed.ba Za sva pitanja obratite se na mail: info@samed.ba ili ema.tahto@gmail.com.

Autori: Ema Tahto Malik Ejubović 14

MALIK EJUBOVIĆ Predsjednik Udruženja studenata Medicinskog fakulteta u Sarajevu

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Minerali za zdravlje

Magnezij u ljudskom organizmu Pripremila: A. Omerašević

Zašto nam je magnezij neophodan za normalno funkcionisanje organizma?

Magnezij je četvrti najbogatiji mineral u tijelu čovjeka, a neophodan za odvijanje više od 300 biohemijskih reakcija. Pored toga neophodan je za apsorpciju vitamina B skupine, te vitamina C i E, kao i minerala kalija, kalcija i fosfora. Magnezij je neophodan za normalno funkcionisanje nervnog sistema, mišične kontrakcije i diobu ćelija, također učestvuje u transportu energije u organizmu.

Istraživanja pokazuju da u kombinaciji sa kalcijem povećava čvrstoću kostiju, a neki naučnici kažu i da može preokrenuti učinke osteoporoze.

Magnezij također smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih oboljenja, a djeluje i kao prirodni regulator krvnog pritiska, prevenira pojavu grčeva i smanjuje nivo holesterola u krvi.

Čemu vodi nedostatak magnezija?

Nedostatak ovog minerala ili njegov manjak uzrok su pojave umora, stresa, anksioznosti i poremećaja probave i koncentracije. Kod trudnica može dovesti do prijevremenog poroda, a osobe sa nedostatkom magnezija u organizmu imaju i veće rizike za razvoj dijabetesa. Dnevne potrebe organizma za ovim mineralom ovise o dobi i spolu osobe, ali je dokazano da povećane potrebe za njegovim unosom imaju naročito trudnice, psihički opterećene osobe, te osobe sa lošom probavom. Magnezij koji se u organizam unosi hranom često je nedovoljan, jer se njegova velika količina gubi termičkom obradom. Neke od namirnica bogate magnezijem su žitarice, riža, orašasti plodovi, banane, tamnozeleno povrće, mlijeko, mliječni proizvodi i meso. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice o važnosti magnezija za pravilno funkcionisanje organizma, neophodno je naći pravilan način za zadovoljavanje dnevnih potreba organizma za ovim mineralom.

15

prof. dr. Šefik Hasukić šef Katedre za hirurgiju

Ja sam redovni profesor i šef Katedre za hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Završio sam Medicinski fakultet u Tuzli. Postdiplomski studij iz opće hirirgije sam završio na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Medicinskom fakultetu sam obnašao funkcije Prodekana za nauku i istraživački rad, bio sam voditelj kolegija za naučno pisanje… Najznačajnija naučno-istraživačka područja kojima se bavim su: hirurgija-prevashodno abdominalna, laparoskopija i patofiziologija pneumoperitoneuma, onkološka hirurgija, ratna hirurgija, organizacija zdravstva.

Od 1995. član sam Udruženja hirurga Bosne i Hercegovine, a od 2000. Predsjednik Sekcije za laparoskopiju pri Udruženju hirurga Federacije BiH do 2010. Od 2001. god. Član sam Evropskog Udruženja Endoskopskih Hirurga (EAES).

Ukupno sam objavio: 46 naučnih radova, od čega 31 u časopisima i 15 u zbornicima domaćih i stranih naučnih skupova, kao autor i koautor. Takođe, objavio sam 29 stručnih radova, od čega 16 u časopisima i 13 u zbornicima radova.

Autor je i koautor sam 4 knjige, od čega je jedna izdata u R Hrvatskoj. Glavni istraživač sam u 1 državnom istraživačkom projektu, a mentor u 8 magistarskih radova i 6 doktorskih disertacija.

16

Učenje i sticanje znanja je budućnost Razgovarali: Z. Kendić, A. Turčinović Zanima nas jedno, dok ste Vi bili student, kako su se tada organizovali studenti našeg fakulteta?

Ja sam druga generacija studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, generacija 1977/1978. U to doba studenti se se organizovali u okviru OOSSO (Osnovna Organizacija Saveza Socijalisticke Omladine) koja je bila nosilac organizovanja studenata. Termine ispita na našem fakultetu smo koordinirali preko “Vijeća godine”, gdje je svaka studijska godina imala po jednog studenta u Vijecu, te su oni kontaktirali profesore i dogovarali ispite. Imali smo izuzetne profesore prvih nekoliko generacija na našem fakultetu koji su dolazili sa susjednih univerziteta i pomagali rad naseg fakulteta.

Neki od njih su: prof.dr. Bogdan Stančić (Hemija), prof.dr. Tvrtko Švob (Biologija), prof.dr. Ščedrov (Biohemija), prof.dr. Jelena Krmpotić (Anatomija), prof.dr. Muzafer Mujić (Fizologija) i drugi. U to doba dekan naseg fakulteta bio je prof.dr. Ibro Pašić koji je bio i šef Katedre za internu medicinu.

Studentsko organizovanje je funkcionisalo potpuno drugačije nego danas. Mi smo u to vrijeme kao organizacija bili u nastajanju, skupa s nasim fakultettom, pa smo većinu naših aktivnosti radili

po ugledu na druge fakultete.

Pri kraju druge godine studija na MF, izabran sam za predsjednika OOSSO Medicinskog fakulteta tako da sam bio dobro upoznat sa aktivnostima studenata. Kao organizacija mi smo organizoavli razmjenu studenata unutar države, kao i van nje preko organizacije imena “KMARSMIS” koja je bila međunarodnog karaktera. Preko ove organizacije naši studenti su mogli odraditi klinički staž u inostranstvu, a nama su dolazili inostrani studenti.

Redovno smo organizirali druženja i zabave subotom, koje su vodili studenti Medicinskog fakulteta i bile su veoma popularne i posjećene od strane studenata drugih fakulteta. Te zabave su se održavale subotom u holu Medicinskog fakulteta, a tako improvizirana diskoteka je nosila ime “MEDICUS”. Interesantno je da današnje Udruženje studenata Medicinskog fakulteta nosi isto ime. Prije nas slične zabave su organizovali studenti elektrotehnike pod nazivom “STELEKT”, ali smo ih mi popularnošću brzo pretekli.

Na ovom i sličnim projektima većinom su radili studenti slabijeg imovinskog stanja, pa su sebi mogli zaraditi veoma lijepe svote novca, čak i za putovanja.

Svi odlasci na razne kongrese

su plaćani iz kase organizacije - bili smo veoma samostalni i dobrostojeći po pitanju finansija u to doba.

Organizirali smo naučno-istraživačke projekte pod sloganom “Pokret-nauka mladima” gdje su studenti radili projekte na prevenciji raznih bolesti tako sto su mjerili krvni pritisak, tjelesnu težinu, upozoravali na rizik od pušenja...

Mi smo vodili računu i o prijemu studenata na studentske domove, tako što smo raspisivali konkurse i dodjeljivali sobe našim kolegama.

Kada i kako ste došli na ideju časopisa?

Početkom 80-tih godina, dok sam bio student II godine došao sam na ideju osnivanja jednog informativnog glasila skupa sa mojim kolegama dr. Begić Anadijem i dr. Mesnurom Hadžibegićem. Osnovni cilj nam je bio da imamo jedno glavno glasilo koje ce imati zadatak da obaviještava studente o svim aktivnostima koje su bitne za njih, kao i o obavijestima o ispitima. Imali smo dva prijedloga za ime časopisa, to su bili Sensus i Pulsus. Odlučili smo se za PULSUS, jer nam je ono bilo adekvatnije i zvučalo nam je u to doba nekako više medicinski. List

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

je po izlaženju dijeljen besplatno i imao je veliki uticaj na studente i na njihovo organizovanje. Uredništvo je bilo na nivou organizacije. Kako je koji period imao dešavanja u toku godine, tako je i broj časopisa i frekevencija izdavanja bila češća. Časopis je izlazio po potrebi i bitnosti informisanja studenata. Časopis je bio veoma dobro primljen od strane studenata i često smo imali problem da je bila veća potražnja nego što je bilo časopisa. Često su nam studenti zamjerali da smo neredovni u izdavanju s obzirom koliko su oni tražili časopis.

Sve teme su bile podređene studentima. Profesori su nam davali veliku podršku i pomoć u pisanju članova.

Imali smo djelove za pisanje stručnih članaka, za informacije, za obavijesti, zatim o tome kako kod kojeg profesora najlakše položiti ispit, djelove za poeziju ...

Sjećam se nekoliko stihova koje je napisao jedan naš kolega, a to je primjer kako student medicine gleda na poeziju: “Melanholično noć se spusta, kahektično Mjesec sja...”.

Da li biste nešto mogli preporučiti nama kao urednicima časopisa?

Vama kao urednicima mogu reci da ste napravili veoma dobru stvar ponovno pokrenuvši časopis pod istim imenom, to veoma znači nama kao pionirima ovog časopisa. Časopis je veoma

tehničke opreme kao vi danas, pa nam je kvalitet bio slabiji.

Za kraj, imate li neku poruku za naše studente, buduće liječnike?

Učenje i sticanje znanja je buducnost. U životu se može sve oduzeti, samo znanje ne može.

Radite na ličnom i stručnom usavršavanju.

Za buduće liječnike poruka: Nikad se u životu nećete razočarati ako ste stručnjak u svojoj oblasti.

Ali je potrebno razvijati i

kvalitetenog printa i sadržaja. Trebate da ustrajete i da ne dopustite da ponovno časopis ode u zaborav. Mi kao prvi urednici

možemo biti zavidni na kvaliteti časopisa koji ste vi danas napravili. Mi smo imali više novca u naše vrijeme, ali nismo imali

svoju duhovnu osobnost. Samo kao dobar čovjek i dobar stručnjak možete biti i dobar ljekar.

GRAND TRAVEL d.o.o.

Tuzla

tel:+387 35 255 222

17

18

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Prvi Warm UP day party na Medicinskom fakultetu

WARM UP Piše: A. Omerašević

P

rvi Warm UP day party održan je 04.04.2014. u „atriju“ Medicinskog fakulteta. Dvorište su pripremili vrijedni studenti našeg fakulteta, a kada je sve bilo spremno, počela je žurka.

U cjelokupnom doživljaju su uživali studenti svih fakulteta Univerziteta u Tuzli. O brojnosti posjetitelja govori sama činjenica da su hostese Red Bull-a morale u dva navrata dovoziti nove količine tog energetskog napitka, koji je nestajao u tili čas. Da bi sve bilo potpuno, dodatno opuštanje uz muziku priredio je DJ Sale, DJ Cluba VIVA, pruživši svoju nesebičnu podršku. Atmosfera je bila vrhunska, a do usijanja su je doveli članovi plesne skupine „Dirty Angels“ koji su studentima pokazali svoje vrhunske scenske i plesačke sposobnosti, što je dočekano aplauzom i oduševljenjem prisutnih.

Uzimajući u obzir da je ovo prvi događaj takve prirode na Univerzitetu, a samim time i na Medicinskom fakultetu možemo se pohvaliti odličnom organizacijom i dobrim odzivom. Studenti željni opuštanja i odmora su svojom pozitivnom energijom upotpunili atmosferu i poslali pozitivne vibracije svima koji fizički nisu bili prisutni. Dobar odziv i oduševljenje prisutnih su dobar pokazatelj uspješnosti ovog malog projekta, a ovo je bio tek početak. Najbolje nas tek očekuje, jer uvijek nastojimo da pružimo nešto novo i zanimljivo našim studentima, naravno u pauzama za učenje...

19

Medical Student Syndrom (MSS)

Sindrom studenta medicine

Piše:

Mr. sci. med. dr. Elvir Bećirović specijalist neuropsihijatar grupni psihoterapeut, EMDR practitioner, NLP practitoner, CHt

e-mail: dr.becirovic@gmail.com

Poziv da napišem tekst o Sindromu studenta medicine prizvao mi je u sjećanje slučaj jedne kolegice, tokom naših studija, i njenih žalbi na “čudan osjećaj” i “bol” u trbuhu. Bilo je to u vrijeme učenja i slušanja Patologije i Patofiziologije. Ubrzo potom je „napipala“ “tumoroznu tvorbu”. “Znala” je da je to tumor i to naravno maligni. Sve pretrage koje je uradila su bile potpuno uredne no to nije smanjilo njene strahove i zabrinutost. Iako smo se svi šalili na njen račun, a čak bi se i ona nekada smijala sa nama, žalbe nisu prestajale. Naravno još uvijek je živa i zdrava i uspješna je doktorica.

Sindrom studenta medicine (SSM) je stanje koje se javalja u studenata medicine i drugih (učenika) koji uče o oboljenjima.

Jedini simptom je taj da vjeruju 20

da oni sami imaju bolest o kojoj uče. Termin Sindrom studenta medicine je prvi puta upotrijebljen 1960-ih mada se opisi ovakvih stanja mogu naći na početku 20 stoljeća.

Iako nije, još uvijek, prepoznat u zvaničnim psihijatrijskim klasifikacijama, njegovo eventualno buduće svrstavanje u klasifikacijske sisteme bi ga bez sumnje rasporedilo u grupu anksioznih poremećaja ili da budemo još precizniji u grupu somatoformnih poremećaja. To je grupa poremećaja koji su nekada nazivani hipohindrijska neuroza.

Kada su u pitanju ovi poremećaji očigledan je psihogeni uzrok.

Ono što je interesantno je da pacijenti, čak i u slučajevima kada je psihogeni uzrok posve očigledan, pacijent odbija povezanost neprijatnih životnih događaja sa svojim somatskim žalbama. Kao da ima neku vrstu „slijepe mrlje“.

Zajedničke karakteristike ovakvih poremećaja su: 1. Akutni ili subakutni nastanak; 2. Relativno očuvana radna sposobnost; 3. Stanje ne utiče na cjelokupnu ličnost u smislu otuđenja od realiteta; 4. Postojanje anksioznosti.

Način ispoljavanja anksioznosti i psihološke odbrane koje se tom prilikom aktiviraju dobrim dijelom određuju kliničke manifestacije.

To je krajnje individualan proces i u sadejstvu je sa posebnom strukturom ličnosti (koja je također bitna u genezi ovih poremećaja).

Uzroci ovoga “sindroma” nisu u potpunosti poznati, a na kraju

ovoga teksta ćemo iznijeti neke istaknute teorije koje se mogu smatrati najprihvatljivijim u objašnjenje njegovog nastanka.

Sada se čini interesantnijim pitanje: zašto se on javlja kod studenata medicine?

Da bismo to razumjeli potrebno je obratiti pažnju dvije stvari.

Prvo: Ljekari i studenti medicine su duboko emocionalno posvećeni pomaganju pacijentima, olakšanju njihovoga bola i patnji. Da nisu ne bi svjesno pristajali na tako iscrpljujući i težak proces studija i stresnoga zanimanja. Ta posvećenost podrazumijeva još jednu važnu stvar, da se uspijevaju poistovijetiti sa drugima (pacijentima i njihovim tegobama), odnosno da uglavnom imaju visok empatski kapacitet.

Drugo: Kognitivna psihologija sve više otkriva da su priče način na koji mi kao ljudska bića organiziramo svoj um.

Ranih 1970-ih Jerome Bruner jedan od utemeljitelja moderne kognitivne psihologije je pažljivo posmatrajući vrlo malu djecu primijetio je i uskoro i dokazao da ona i prije nego što su sposobna govoriti organiziraju svoj svijet i komuniciraju jednostavnim pričama.

Izdvojiti ćemo jedan od njegovih zaključaka koji bi moga biti značajan za nas a to je da: Prava priča u pravo vrijeme, nam pomaže da oblikujemo i kontroliramo naš svijet. To znači da priča nije samo sadžaj o kojemu mi mislimo nego je to također i način na koji mi mislimo. To je jedan od osnovnih

organizatora našega uma.

Stoga nije novost niti je iznenađujuće da je dobar užbenik sadržajan dobrim pričama. Priča najbolje poučava. Dobra priča, dobar udžbenik nam omogućava da bolje uđemo u materiju koju proučavamo i da je doživimo kao da se dešava nama. A to je zato što je pričanje priča prirođeno ljudskoj psihi. U stvari, to je tako dobro “umreženo” u nama da ima se u zadnje vrijeme sve češće spominje gen “za pričanje” - nazvan FOXP2.

Takve „priče“ u našim (medicinskim) udžbenicima padaju na plodno tlo odnosno „na dušu“ studenta koji ima razvijen empatski kapacitet. U stanjima konflikta (intrapsihičkog ili realitetnog npr. ispit i sl.) ovo predstavlja odličan temelj za razvoj ovoga sindroma. Kada sve to sagledamo na neki način nas ne trebaju ni čuditi ovakve pojave u studenata medicine.

Pomenuli smo teorije koje objašnjavaju mehanizam nastanka ovakvih poremećaja.

Opisati ćemo tri koje su najprihvaćenije.

1. Psihodinamski pristup još uvijek figurira kao značajan za razumijevanje etiopatogenetskih činilaca u nastanku ovakvih poremećaja.

Prema psihodinamskom razumijevanju ličnost reagira na prolongirane svjesne ili nesvjesne konfliktne situacije specifičnim odbrambenim mehanizmima.

U skladu sa teorijom konflikta ističe se da se konflikt javlja u situacijama kada ličnost nije sposobna da zadovolji svjesne ili, češće, nesvjesne zahtjeve koji se postavljaju pred nju u konkretnoj

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

životnoj situaciji. Nerješavanje ili nepotpuno rješavanje konflikta dovodi do porasta unutrašnje napetosti (anksioznosti) koja je osnova ovih poremećaja. Dalje, psihodinamsko tumačenje govori o reakciji na frustraciju koja se doživljava kao povreda samopoštovanja po tipu narcističkog povlačenja. Kod nekih se radi o pasivno zavisnoj ličnosti koja traži trajnu ljubav, brigu i posebnu pažnju okoline da bi zadovoljila svoje preosjetljive narcističke potrebe. Kod drugih se nalazi snažno razvijen Superego skon samokažnjavanju i osjećanju krivice. Kod nekih se može uočiti prisustvo kastracijskog straha usljed nerazriješenog Edipalnog kompleksa.

2. Psihosocijalno razumijevanje uzroka uključuje objašnjava simptome kao socijalnu komunikaciju. Ulazak u ulogu bolesnika javlja se prilikom suočavanja sa naizgled nepremostivim i nerješivim problemima. Uloga bolesnika omogućava bijeg od neželjene obaveze ili daje izgovor za neizvršavanje uobičajenih obaveza i

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

zadataka. Na taj način pacijent izbjegava neke obaveza (npr.

Ići na ispit koji nije spremljen), izbjegava pokazivanje neprihvatljivih emocija (npr.

Strah od roditeljske kritke), ili simbolizira osjećanje ili vjerovanje (muku u želucu).

3. Po ovoj teoriji ova stanja u stvari predstavljaju vrijaciju nekog drugog duševnog poremećaja.

Najčešće se misli na depresivni i anksiozni poremećaj. Na primjer, procjenjuje se da nekih 80 % pacijenata sa hipohondijazom ima depresivni ili anksiozni poremećaj.

Pacijenti koji zadovoljavaju kriterije za “sindrom

studenta medicine” mogu biti u stvari somatizirajući podtipovih ovih poremećaja.

Na kraju moramo istaći jednu važnu stvar, a koju uvijek napominjem studentima na vježbama iz psihijatrije: bez obzira na naše pretpostavke da se radi o ovom sindromu (ili nekom drugom duševnom poremećaju) prvi korak u procesu postavljanja dijagnoze jeste isključiti organsku etiologiju.

Ne smijemo dopustiti da nas sumnja na ovaj poremećaj zavede pa da propustimo učiniti adekvatne dijagnostičke procedure i propustimo dijagnosticirati stvarno somatsko oboljenje.

21

ODJEL BROJA

Klinika za kožne bolesti UKC Tuzla Pripremio i uredio: E. Bećirović Recite nam nešto više o Klinici za kožne bolesti, koje su njene djelatnosi i kakva je njena struktura?

Rad na Klinici organizovan je kroz bolnička odjeljenja i poliklinički dio. Bolnički dio podijeljen je na Odjeljenje za opštu dermatovenerologiju i Odjeljenje za alergijska oboljenja, sa ukupnim posteljnim fondom od 15 kreveta. Poliklinički dio čine prijemna, specijalistička ambulanta i kabineti za alergologiju, fototerapiju, flebologiju i hronične rane, medicinsku kozmetologiju i dermatohirurgiju.

Na Klinici se provodi i nastava na dodiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. U smislu naučno-nastavnih zvanja, u Klinici rade dva vanredna profesora i jedan viši asistent na nastavnom predmetu dermatovenerologija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Osim toga, kao stručnjaci iz prakse, u nastavi učestvuju i ostali ljekarispecijalisti dermatovenerologije sa Klinike, među kojima su dva magistra medicinskih nauka.

Na Klinici se provodi program specijalizacije iz dermatovenerologije za mnoge specijalizante iz cijele FBiH, te polažu specijalistički ispiti iz

22

Načelnik klinike: prof. dr. med. sci. Nerma Sijerčić dermatovenerologije.

Rezultati ljekarskog rada na naučnom istraživanju i u praktičnom radu rezultirali su učešćem na nizu kongresa i simpozija u zemlji i inostranstvu, kao i objavljivanjem niza naučnih i stručnih radova u relevantnim publikacijama. Klinika je bila organizator Simpozija o hroničnim ranama i Alergološke škole.

Kakvi su uslovi rada otkako ste preselili u nove prostorije?

Da li ste zadovoljni?

Klinika za kožne bolesti smještena je u sklopu zgrade Klinike za zarazne bolesti. Dio u kojem su smještene prijemna i specijalistička ambulanta ne raspolaže sa dovoljno potrebnog prostora i nije adekvatan za prijem nepokretnih pacijenata (stepenice), tako da se takvi pacijenti moraju transportovati na drugi, udaljeniji ulaz zgrade.

Uslovi za rad u kabinetima također bi se mogli poboljšati obezbjeđenjem više radnog prostora, čime bi se obezbijedilo više privatnosti za pacijente u razgovoru sa ljekarima bez prisustva medicinske sestre.

Klinika za kožne bolesti sutra? Šta je novo? Šta možemo očekivati?

Obezbjeđenjem nove opreme možemo očekivati uvođenje novih usluga, bolju dijagnostiku, a samim tim i terapijske učinke. Šta biste naveli kao najveće probleme s kojima se Klinika suočava?

Nedostatak opreme (dermatoskop, aparat za jonoferezu, hiperbarična komora, laser,) i dotrajalost postojeće (Waldmann lampa nabavljena 2002. god.). Nedostatak kadrova svih profila.

Koliki je broj ljekara/ specijalista na klinici? Kakva je potražnja za specijalizante ove discipline?

Trenutno na klinici imamo zaposlenih: šest ljekara specijalista, jedna viša i jedna dipl. medicinska sestra, deset medicinskih sestara i dva nemedicinska radnika.

Vaša poruka čitateljima PULSUS – a.

Treba prestati razmišljati da koža nije važna (ako nije vlastita) jer je koža monitor svih zbivanja u ogranizmu i ogledalo uticaja spoljne sredine.

Jedan od većih projekata na Klinici za kožne bolesti u zadnje vrijeme je svakako i obilježavanje evropske sedmice Euromelanoma.

Obzirom da Vi vodite ovu kampanju u Tuzli, kako ste zadovoljni?

E

UROMELANOMA, evropski dan borbe protiv melanoma, je panevropska kampanja za prevenciju melanoma, ali i drugih tumora kože.

Pokrenuta je u Belgiji, ne tako davne, 1999. godine, a već ove godine u besplatnim dermatološkim pregledima, kao i pružanju informacija o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju raka kože učešće su uzeli dermatolozi 33 evropske zemlje, među kojima i Bosna i Hercegovina. Aktivna članica Euromelanoma naša država postala je 2011. god., a dermatolozi sa područja Tuzlanskog kantona uključili su se u akciju prošle godine.

I tokom ove godine, od 12. do 16.05. u organizaciji Klinike za kožne bolesti UKC Tuzla, vršeni su besplatni dermatološki pregledi i

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

EUROMELANOMA Intervju sa prof. dr. Nermina Hadžigrahić

edukacija stanovništva o faktorima rizika i načinima prevencije melanoma. Naišli smo na veliki odziv građana, dijagnostikovali više tumora kože, među njima je bilo i melanoma. Svaka akcija ovakve vrste koja spasi i jedan ljudski život uspješna je. Stoga smo jako zadovoljni i organizovaćemo slične aktivnosti i naredne godine, planiramo i edukativna predavanja učenicima osnovnih ili srednjih škola o štetnostima pretjeranog izlaganja UV zracima, načinima samopregleda kože, i dr. Veliku pomoć tokom akcije i ove, kao i prošle godine, pružili su nam studenti IV godine Medicinskog fakulteta koji svojim predanim radom, entuzijazmom i novim idejama doprinijeli da ova humana akcija ispuni očekivanja. Šta je melanom i koji su rizici?

Melanom je zloćudni tumor koji nastaje malignim preobražajem melanocita. Osim na koži, može se pojaviti i na ssluznicama, oku i CNS-u. Jedan je od najzloćudnijih tumora uopšte, nepredvidivog ponašanja, veoma rano raste i daje metastaze, kako

u limfne čvorove tako i u ostale organie. Kao i kod većine tumora, i za nastanak melanoma značajni su genetska sklonost i izloženost okolišnim faktorima. Melanom se najčešće javlja kod osoba svijetle

puti, osobe koje lako dobiju opekline od sunca, osobe koje imaju 50 i više običnih mladeža, osobe sa urođenim velikim mladežima, osobe sa oslabljenim imunim sistemom.

Među navedenim faktorima, najvažnije jeste ono izloženost sunčevom svjetlu, ali i ultraljubičastom zračenju iz drugih izvora, uključujući i solarije. Najjače karcinogeno djelovanje ima UVB zračenjem, međutim studije su pokazale da značajnu ulogu u nastanku melanoma imaju i UVA zraci koji prodiru dublje u kožu.

Na šta treba obratiti pažnju svaki čovjek?

Melanom je tumor srednje životne dobi, ali je posljednjih godina sve češća pojava i kod mladih. Žene oboljevaju češće od muškaraca, ali je prognoza bolesti bolja kod žena nego kod muškaraca. Melanom se može javiti kao promjena do tada bezazlenog mladeža ili kao sasvim nova promjena na koži koja može podsjećati na mladež, keratozu, bradavicu. Pažnju treba obratiti na svaku novu promjenu na koži, kao i na postojeće mladeže, da li dolazi do njihovih promjena. Pri svakoj većoj promjeni obavezno obavjestiti svog ljekara.

Da li se melanom može izliječiti i kako se zaštiti od ove bolesti?

Prognoza melanoma zavisi od niza faktora, ali je svakako najznačajniji stadij u kojem je melanom otkriven. Ukoliko se otkrije u početnom, ranom stadiju, izliječenje je preko 90 %. Međutim, na žalost još uvijek najveći broj pacijenata dolazi u odmakloj fazi bolesti, kada je već došlo do metastaza i kada je liječenje mnogo manje uspješno, a procenat petogodišnjeg preživljavanja veoma mali.

Terapija je u prvom redu hirurška, a pored toga, u obzir dolaze i hemoterapija, radioterapija i imunoterapija.

Sada je dostupna i ciljana terapija, kao što je vemurafenib, selektivno inhibitor onkogene BRAF kinaze

koji se primjenjuje u liječenju osoba sa neoperabilnim ili metastatičnim melanomom koji imaju mutaciju V600 gena BRAF. Ključ uspjeha u borbi protiv ove zloćudne bolesti leži u prevenciji.

Provođenje prevencije malignog melanoma danas treba shvatiti dijelom opšte zdravstvene kulture. Pored prevencije, tu su zaštita od UV zračenja, uključujući i solarije, edukacija o štetnosti istog, praćenje pigmentiranih promjena na koži prema ABCD algoritmu, hirurška intervencija sumnjivih pigmentnih promjena. U mnogim slučajevima melanom se može spriječiti jednostavnim metodama, kao što su izbjegavanje popodnevnog sunca, upotreba sredstava sa zaštitnim faktorom od sunca tokom cijele godine, nošenje zaštitne odjeće, izbjegavanje solarija, te ono što je možda i najbitnije, upoznavanje sa svojom kožom kako bi se najlakše uočile promjene.

Na kraju, par savjeta za naše studente-zapravo buduće ljekare??

Razjasniti prošlo, shvatiti sadašnje i predvidjeti buduće: to je liječnikova zadaća.

- Hipokrat

23

4. Kongres neuroznanosti

NeuRi 2014.

Studentski kongres NeuRi se već tradicionalno održava svake godine u mjesecu aprilu u organizaciji FOSS MEDRI, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Rijeci i Psihijatrijske bolnice Rab kao suorganizatora. Moto kongresa je edukacija, iskustvo i druženje studenata iz različitih sredina, što studentima daje mogućnost saradnje sa kolegama iz različitih država, razmjenu mišljenja i ideja pored edukativnog karaktera. Ove godine kongres je održan u periodu od 25. - 27.04.2014. godine.

Aktivno učešće su uzeli i studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli koji su na dostojanstven način prezentovali radove pod mentorstvom uvaženih profesora Medicinskog fakulteta i eminentnih stručnjaka u oblastima kojima se bave. To su prije svega prof. dr.

Osman Sinanović, prof. dr. Ermina Iljazović, prof. dr. Elmir Čičkušić, doc. dr. Mirjana Vidović, prof. dr. Fahrija Skokić, doc. dr. Selma Muratović. Nakon ceremonije otvaranja i ljubazne dobrodošlice domaćina uslijedila su i prva plenarna predavanja.

Prvi dan kongresa je završen svečanom večerom u Anuli Medicinskog fakulteta u Rijeci nakon koje je uslijedio party dobrodošlice za sve učesnike. Ugodna atmosfera i prijateljska nastrojenost u 24

zraku su ono što ovaj kongres čini posebnim i produktivnim u pogledu razmjene ideja, ali i ostvarenja saradnje između pojedinih fakulteta.

Drugi dan kongresa se tradicionalno održava na otoku Rab u organizaciji Psihijatrijske bolnice Rab, ustanove koja datira iz daleke 1955. godine sa bogatom i raznolikom historijom. U ugodnom ambijentu amfiteatra Psihijatrijske bolnice, prisutnim se obratila ravnateljica bolnice doc. dr. sc. Vesna Šendula-Jengić koja je održala i prvo plenarno predavanje sa glavnim osvrtom na psihijatriju 21. stoljeća u pogledu dijagnostike, terapije ali i novih pristupa u etiologiji različitih oboljenja. Studentska predavanja su bila raznolika, sa puno novih informacija, svi

prezentovani na različit način. Nakon prve sekcije studentskih predavanja učesnici su imali priliku da učestvuju u obilasku bolnice kao i da dobiju bolji uvid u razičite vrste terapijskih postupaka koji se primjenjuju kod pacijenata koji su na liječenju. Posebno zanimljiv za studente je bio odjel za okupacionu terapiju gdje su izloženi različiti radovi pacijenata nastali za vrijeme terapije, te saznanje o analizama istih na osnovu kojih se može pratiti stanje pacijenata. Nakon završetka druge sekcije predavanja, učesnici kongresa su imali priliku da uživaju u panorami otoka Rab te pomiješanim očaravajućim mirisima lavande i mora. Povratak u Rijeku je uslijedio u poslijepodnevnim satima.

Trećeg i posljednjeg dana

Piše: L. Mazić

kongresa studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli su prezentovali svoje radove u vidu usmenih poster prezentacija te u vidu usmene prezentacije tipa predavanja. Svi radovi naših studenata su ocijenjeni jako dobro od strane kolega sa drugih fakulteta, svaki poseban na svoj način, sa visokom dozom ozbiljnosti i zavidnim kvalitetom radova čime je Medicinski fakultet u Tuzli predstavljen na dostojanstven način dajući uvid u kvalitet saradnje studenata i profesora pod čijim mentorstvom su radovi pisani. Nakon završenih studentskih sekcija Kongres je zvanično zatvoren obraćanjem predsjednika Kongresa kolege Igora Salopeka koji se zahvalio svim studentima na aktivnom učešću sa pozivom na druženje i sljedeće godine.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Kada se radi EKG? Obavezan je kada pacijent ima znakove oboljenja srca, ali i kada se sumnja na neka druga oboljenja.

Pripremio: E. Trumić Elektrokardiogram predstavlja zapis električne aktivnosti našeg srca na površini kože. Snimanje je potpuno sigurno i bezbolno i za ovu dijagnostičku metodu ne postoje kontraindikacije. Njime se kontrolira rad srca i kako ono reagira na nadražaje, impulse koji iniciraju njegove kontrakcije.

Linija EKG sastoji se od serije talasa, koji su obilježeni slovima P, R, S, T i ponekad U. Prvi (P), bilježi reakciju pretkomora srca na početku impulsa. Kompleks

talasa R i S bilježi reakciju komora na impuls, dok talas T predstavlja reakciju komora na kraju kontrakcije. Rastojanja između talasa su intervali.

Na osnovu karakterističnih promjena u obliku talasa i dužine intervala između njih, analizom EKG zapisa mogu se otkriti razni poremećaji u stvaranju ili provođenju srčanih impulsa, promjene u veličini srčanih šupljina i funkciji srčanih zalistaka, smanjenje protoka

krvi kroz krvne sudove srca, promjene na srčanoj kesi.

Standardni EKG pregled traje oko pet minuta. Pacijent leži, a posebno obilježene elektrode elektrokardiografa stavljaju se na članke ruku i nogu, te iznad srca na grudnom košu. Nakon priprema radi se snimanje elektrokardiograma na posebnom papiru.

U nekim situacijama neophodno je pomoću posebnih uređaja kontinuirano snimati

EKG (holter), što može trajati 24 h pa i duže.

EKG se obavezno radi kada pacijent ima simptome, ili znakove oboljenja srca, i ako postoji sumnja na bolest i stanja koja se mogu odraziti na rad srca (različiti metabolički i elektrolitski poremećaji). Također, EKG trebaju uraditi i osobe koje su imale neobjašnjive gubitke svijesti, kolapse, čiji uzrok mogu biti ranije neprepoznate bolesti srca.

25

INTERVJU

Razgovarali: E. Bećirović, E. Mujanović

Nedžad Hodžić – predsjednik Unije studenata Univerziteta u Tuzli Šta za studente znači Unija studenata Univerziteta u Tuzli?

Unija studenata Univerziteta u Tuzli je krovna studentska organizacija na Univerzitetu u Tuzli, i kao takva dostupna je svim studentima u cilju rješavanja problema ili realizacije projekata. Zahvaljujući postojanju Unije studenata, studenti su adekvatno predstavljeni ne samo na svojim fakultetima, već i na nivou Univerziteta, te se Unija studenata svakodnevnim aktivnostima brine o zaštiti studentskih prava i njihovom unaprjeđenju, a kao takva u organizacionom smislu obuhvata sva matična udruženja na nivou svih fakulteta.

Od kada ste na čelu Unije?

Na prvi jednogodišnji mandat za predsjednika Unije studenata Univerziteta u Tuzli sam izabran od strane Skupštine Unije studenata krajem 2012. godine, a potom sam nakon izmjena Statuta izabran na dvogodišnji mandat u junu ove godine.

Možda nije korektno pričati o prošlima, ali kakvo je stanje bilo prije Vas? Šta Vas je dočekalo kada ste došli?

Bez da impliciram nečiju krivnju za stanje u kojem sam zatekao Uniju, moram reći da sam tada zajedno sa kolegama koji su činili novi Upravni odbor bio primoran krenuti od nule. Zateklo se jedno opšte nepovjerenje studenata, matičnih udruženja, ali dijelom i javnosti prema Uniji studenata kao krovnoj studentskoj organizaciji. Postojala su čak i određena finansijska potraživanja drugih pravnih lica iz 2006. god. koja smo uspješno riješili, zatim nismo imali adekvatne 26

prostorije, web portal, gomilali su se prvi problemi odnosno posljedice primjene Bolonjskog sistema itd.

Koliko ste zadovoljni novim članovima koji su uz Vas i cjelokupnom situacijom u Uniji? Imamo osjećaj da se atmosfera u zadnje vrijeme dosta popravila.

Primarni zadatak koji sam kolegama i sebi postavio je uspostavljanje povjerenja između studenata, matičnih udruženja i Unije studenata, što je uveliko rezultiralo stvaranju jedne pozitivne klime u kojoj sada zajedničkim snagama možemo istrajati u borbi za studentska prava, ali i realizovati druge aktivnosti koje su od prioriteta za studentsku populaciju. S ove tačke gledišta mogu reći da sam zadovoljan učinjenim pomacima u ovom segmentu i podršci koju trenutno pružaju članovi Upravnog odbora.

Koliko je teško izvršavati individualne obaveze u smislu ispita i obavljati ovu zahtjevnu dužnost? Koji su prednosti, a koje mane trenutne pozicije?

Moram priznati da nije nimalo lako voditi borbu na „dva fronta“. Studenti često zaboravljaju

da smo i mi studenti, te pored toga što se borimo za ostvarenje studentskih prava imamo i svoje obaveze i odgovornosti kao studenti prema Univerzitetu. U tom smislu, veoma je teško biti na čelu Unije studenata, te istovremeno i blagovremeno izvršavati obaveze na fakultetu, od redovnog prisustva nastavi, pa do polaganja ispita. Neću pretjerati ako kažem da je ovo jedna veoma nezahvalna pozicija.

Koji su projekti Unije? Kakvi su planovi za naredni period?

S obzirom na način finansiranja Unije studenata, koji se svodi na dodjeljivanje grantova od strane Univerziteta, veoma je mali broj projekata koje možemo realizovati tokom godine. Ono za šta se pobrinemo svake godine je da studentima organizujemo niz događaja na kojima ćemo okupiti što je moguće veći broj studenata, a tu bih prvenstveno izdvojio odlazak na sajam knjige u Beogradu i Zagrebu po najpovoljnijoj cijeni, univerzitetsku malonogometnu ligu, Studentsku Unu regatu, učestvovanje na manifestaciji „Studentski dani kulture i sporta“ u Sarajevu, itd. Trudimo se koliko možemo da potpomognemo i projekte

matičnih udruženja, ali jedva da pokrijemo i svoje redovne troškove koje imamo kao udruženje.

U toku smo realizacije projekta nabavljanja sportske opreme za FUTSAL za studente većine fakulteta. Također, na incijativu Unije studenata prema Rekoru i Predsjedniku Upravnog odbora Univerziteta dobili smo saglasnost za uspostavljanje internet konekcije u studentskim domovima koja će se provesti putem 9 paketa NetFlat koje nudi BH-Telecom (tj. BESPLATAN INTERNET ZA STUDENTE SVA TRI PAVILJONA). Ovom prilikom želim reći da smo bili glavni incijator za pokretanje odnosno odobravanje sredstava za adaptaciju studentskih domova, te smo uspjeli u saradnji s direktorom Studentskog centra gdin. Ismetom Pirićem i ministrom Mirsadom Kunićem da se uvrsti 25.07.2014. god. u rebalans budžeta TK stavka VRIJEDNOSTI 660.000 KM za adaptaciju studentskih domova za razne stavke.

Unija studenata je do sada u nekoliko navrata inicirala promjenu načina finansiranja Unije kao pravne samostalne jedinice, koje je čak bilo podržano i od strane Senata Univerziteta, međutim do realizacije nikada nije došlo jer Vlada TK nije dala saglasnost za isto. U narednom periodu će ovo biti prioritet, kako bi našim studentima i matičnim udruženjima osigurali što veći broj projekata. Međutim, za naredni period tražićemo od Vlade TK da II ciklus studija na Univerzitetu u Tuzli bude finansiran za određen broj studenata iz budžeta kantona jer su cijene ovog studija zaista previsoke na pojedinim fakultetima, kao i IZMJENE

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli ZAKONA KOJE SE TIČU NAČINA POLAGANJA ISPITA, TE BROJA ISPITNIH PROVJERA ZNANJA. A da bismo u ovom uspjeli biće nam potrebna podrška svih studenata, koja nadam se neće izostati...

Vrijedi istaći, da smo u toku poplava koje su zahvatile našu zemlju formirali Krizni štab Unije studenata koji je djelovao prvu sedmicu, te bio smješten na Pravnom fakultetu, odazvao se veliki broj studenata koji su pokazali zavidnu solidarnost. Zatim smo u saradnji sa Tehnograd company učestvovali u izgradnji terena za odbojku na pijesku i izgradnji šadrvana za studente korisnike paviljona III Studentskog centra. Čime se najviše ponosite od svega urađenog otkako ste predsjednik Unije?

Ono što je sigurno među prvim stvarima koje bih istakao je da ni na jednom fakultetu nije povećana školarina otkako sam na čelu Unije studenata. Iako je to trend na drugim univerzitetima, mi smo se tome oduprijeli.

Izuzetak jesu studenti kojima je omogućen upis na Medicinski fakultet ove godine, a koji su se našli ispod crte. Moram reći da smo se i po ovom pitanju grčevito borili u Senatu, ali kada se stvari svedu na glasanje nas je u tom organu 8, a ukupan broj

članova 51. Primjena Bolonjskog sistema je počela ostavljati posljedice i ukazivati na nedostatke samog sistema, te smo bili primorani tražiti izmjene i dopune Zakona o Visokom obrazovanju TK koje se tiču člana 104., a kasnije i člana 125. (ovim članovima se regulisalo pitanje statusa studenta kao i plaćanje SVP školarine). Također bih istakao da smo uspjeli u saradnji sa Senatom Univerziteta u Tuzli da regulišemo pitanje polaganja ispita iz ljetnog u zimskom semestru i obrnuto, što studentu omogućava ranije izvršavanje obaveza koje ima prema fakultetu, te smo ove godine uspjeli na „socijalnom roku“ da se izborimo da studenti mogu polagati 4 ispita bez ikakvog uslovljavanja. Vrijedi spomenuti da se u prethodnom periodu povećao broj predstavnika studenata u organima i tijelima Univerziteta, prije svega u Naučno-nastavnim vijećima fakulteta i Senatu Univerziteta.

Ima li svaki fakultet svoju Asocijaciju/Udruženje i kako se oni snalaze u studentskoj problematici? Koliko su ažurni da pomognu studentima?

Trenutno svaki fakultet na Univerzitetu u Tuzli ima u svojim okvirima barem jedno studentsko udruženje, a ovom dodajmo i Asocijaciju studenata studentskih domova. Jedino studenti

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Akademije dramskih umjetnosti nisu formirali svoje udruženje.

Istina je da se različita udruženja različito snalaze u rješavanju studentske problematike, ali kada dođu do zida ili ne znaju kako dalje uvijek im je na raspolaganju Unija studenata, kako matičnim udruženjima tako i studentima pojedinačno.

Nedžad Hodžić je student Medicinskog fakulteta, kakva je situacija tamo? Jeste li zadovoljni njihovim radom i kakvu saradnju imate s matičnim Udruženjem?

Udruženje studenata Medicinskog fakulteta “MEDICUS” je poznato po dobroj organizaciji i redovnim aktivnostima, što svakako mnogo znači u pridobijanju povjerenja studenata. Ovo je i jedno od rijetkih studentskih udruženja koje ima svoj zvanični web portal, što dovodi do veće transparentnost rada istog i što je za svaku pohvalu. Unija

studenata redovno sarađuje ili potpomaže onoliko koliko je to moguće aktivnosti koje “MEDICUS” realizuje i trudit ćemo se da se taj pozitivan trend nastavi i ubuduće.

Kako se studenti mogu priključiti Uniji studenata i biti od eventualne pomoći?

Studenti koji se žele aktivirati u borbi za ostvarivanje studentskih prava i poboljšanju položaja studenata na Univerzitetu će to na najbolji način učiniti tako što će se uključiti aktivno u rad svog matičnog udruženja na fakultetu. Većina studentskih problema upravo počinje i rješava se na fakultetu. Naravno trud i zalaganje takvih studenata je uvijek prepoznat od strane Unije studenata, te se takvim studentima daje prilika i da kroz Uniju studenata učestvuju u procesima i aktivnostima koje za svrhu imaju poboljšanje položaja studenata na cijelom Univerzitetu.

27

Predstavljamo članice Unije STUDENTI FARMACEUTSKOG FAKULTETA U TUZLI OSNOVALI ASOCIJACIJU STUDENATA „FARMAKON“

Težimo ka savršenstvu velikih djela, mislimo smjelo i gledajmo daleko!

Farmacijom kao egzaktnom i primjenjenom naukom bavi se sve više mladih ljudi. Relativno mlada nauka kao spona medicinskih i hemijskih nauka pronašla je široku paletu interesovanja među mlađom populacijom koja je prepoznata od strane vodećih struktura i u našemu gradu. S tim u vezi 2004.-te godine je osnovan Farmaceutski fakultet u Tuzli te je jedan od najmlađih osnovanih fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Obzirom na težinu, sveobuhvatnost kao i kompleksnost studiranja koja odlikuje Farmaceutski fakultet, studenti su pronalazili veoma malo vremena za vannastavne aktivnosti na istom. Nekoliko godina postojala je želja kao i inicijativa za osnivanjem Asocijacije studenata našeg fakulteta koja je sprovedena u djelo nedavno. Studenti Farmaceutskog fakulteta u Tuzli su uvidjeli potrebu za oformljenjem Asocijacije studenata pod nazivom „Farakon“, te je ista finalno osnovana 2014.g. Na Skupštini Asocijacije izabrani su Anel Smajić za predsjednika Asocijacije te Semir Mujezinović kao potpredsjednik. Za predsjednicu Upravnoga odbora izabrana 28

je Kristina Duspara, dok je za predsjednicu Skupštine izabrana Aldina Ademović. Za sekretara Asocijacije izabran je Irfan Piralić. Prilikom osnivanja imali smo razumijevanje kao i podršku od strane menadžmenta našega fakulteta te od strane Unije studenata Univerziteta u Tuzli.

Osnivanjem Asocijacije studenata Farmaceutskoga fakulteta proširen je spektar interesovanja sa naučno-nastavnog, stručnog i naučno-istraživačkog na organizaciono-društveni i kulturno-kreativni segment djelovanja. Farakon je nevladina, neprofitna te apolitična organizacija studenata sa sjedištem na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli. Cilj nam je prezentirati magistre farmacije kao eksperte za pružanje zdravstvene njege koji u centar svoga interesovanja stavljaju lijekove (farmaceutske pripravke), a sve u smislu prevencije kao i kurative. Želimo prevazići klasičnu sliku apotekara na koju pomisli još uvijek nekolicina kada se spomene ova, moramo priznati, neobična, nedovoljno istražena i posebna nauka. Mladi i sposobni ljudi, spremni dokazati da smislom za organizacijom na

kreativan i sebi svojstven način mogu postići mnogo, krase našu Asocijaciju. Smatramo kako zajedno, a u kontaktu sa našim kolegama iz grupe biohemijsko-medicinskih kao i društvenih nauka, možemo doprinijeti razvitku i promociji farmaceuta na lokalnom ali i globalnom nivou a upravo to nam je put koji želimo slijediti u budućnosti. Mladi su društvena skupima

čija dostignuća u svijetu ohrabruju i svakodnevno motiviraju pojedinca na aktivno i odgovorno učestvovanje u svim životnim oblastima. Naša želja je da aktivno doprinesemo promociji farmacije kao nauke, jer mladi ljudi nose promjene. To je temelj na kojem se grade sve naše aktivnosti i nastojanja; jer ukoliko težimo ka zajedničkom cilju ništa nije daleko i nedokučivo.

UDRUŽENJE STUDENATA PRIRODNOMATEMATIČKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U TUZLI – USPMF Udruženje je sa aktivnim radom počelo je 06.05.2014. god., kada je održana konstituirajuća sjednica Skupštine Udruženja i izabrano rukovodstvo.

Članovi Udruženja su studenti Prirodno-Matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

Udruženje je uspostavljeno s ciljem poboljšanja studentskih standarda promovisanja

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

studenata Univerziteta u Tuzli UDRUŽENJE STUDENATA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOG FAKULTETA – USERF

Dugogodišnji rad Udruženja studenata koje nastoji unaprijediti studentski standard i pružiti znanja i vještine Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Univerziteta u Tuzli je centralno i jedinstveno mjesto visokoškolskog obrazovanja u Federaciji BiH na kojem se obrazuju stručnjaci za rad sa

osobama sa onesposobljenjem/ posebnim potrebama, razvojnim teškoćama, teškoćama u komunikaciji, teškoćama u socijalnoj integraciji. U 2013. godini obilježeno je 20 godina

i zaštite studentskih prava, kao i afirmacija naučnih i intelektualnih vrijednosti. Osim toga cilj u druženje jeste organizacija seminara, sportskih i drugih aktivnosti Udruženje je, uz pomoć svojih predstavnika, aktivno uključeno u rad PMF-a, Nastavno-naučnog vijeća i Vijećima studijskih odsjeka na fakultetu.

Iako relativno mlado udruženje isto je aktivno učestvovalo u humanitarnim akcijama prikupljanja i dostavljanja pomoći stanovništvu pogođenom majskim poplavama i klizištima na području općine Tuzla kao i u akcijama

dezinfekcije terena na lokalitetima naseg grada.

U završnoj fazi izrade je još nekoliko projekata s kojima Udruženje uskoro kreće u realizaciju.

Kroz svoje projekte i aktivnosti USPMF će nastaviti rad u cilju daljeg podizanja studentskih standarda svojih članova.

rada Fakulteta. Osim toga, pri fakultetu, imamo osnovan Ured za podršku studentima sa posebnim potrebama.

Udruženje studenata Edukacijsko-rehabiltacijskog fakulteta u Tuzli (USERF) osnovano je 2007. godine. Prema Statutu Udruženje se sastoji od dva organa a to su: Skupštine Udruženja i Upravnog odbora.

Na zadnjoj Skupštini Udruženja za akademsku 2014./2015. godinu na poziciju predsjednika Udruženja izabran je Šunj Adnan, a za Predsjedavajućeg Skupštine izabran je Kendić Kenan, sekretar Udruženja Sujolđić Azra, delegati u NNV-u Lončar Matea, Ganibegović Mirza i Šunj Adnan. Sjednice U.O. USERF-a se održavaju krajem svakog mjeseca ili prije ako je potrebno. Odobren nam je prostor za rad, Ured Udruženja studenata Edukacijskog fakulteta koji je smješten u dekanatu fakulteta, u kojem se redovno sastajemo i održavamo sastanke.

Ured mogu koristiti svi studenti sa ERF-a, bez obzira na to da li su aktivni članovi USERF-a, kao prostor za učenje.

Kroz sve navedeno, na sastancima se nastoji usmjeriti predstavnike studenata kako i na koji način organizirati bolje svoja zaduženja, kao i kako na što bolji i efikasniji način rješiti probleme koji se javljaju u sklopu studentskih obaveza, nastave, ispita, i slično.

Iz tog razloga i organiziramo vanredne sastanke i sjednice sa ciljem što većeg angažmana rada Udruženja. Aktivni smo članovi u radu Unije studenata Univerziteta u Tuzli. Neki od projekata koje potpomažemo i realiziramo su: Specijalna olimpijada, Konges studenata Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta zemalja u regionu Zlatibor, Veče studenta Edukacije, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, Dani autizma, Studentska liga u malom nogometu i mnogi drugi.

29

Kreativnost i mozak

TUZLA BRAIN WEEK

Prva sedmica mozga u Bosni i Hercegovini 10. – 16.03.2014.

Pišu: S. Pajazetović, A. Turatović, A. Đogić Tuzla Brain Week je najveći projekat u okviru Sekcije za neuroznanost koja djeluje pri Udruženju studenata "MEDICUS" na Medicinskom fakultetu u Tuzli.

Izvodi se pod okriljem Fondacije DANA, a pod pokroviteljstvom Univerziteta u Tuzli, Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona i Lige za borbu protiv epilepsije Tuzlanskog kantona. Na projektu je radilo 60 studenata našeg Univerziteta koji su bili raspoređeni u sedam timova: Tim za osnovnu školu, srednju školu, vrtić, Dom penzionera, tim za dizajn i tehničko praćenje, tim lidera i sportski tim. Isti su vrijedno radili na svojim radionicama i približili nam temu Tuzlanske sedmice mozga „Kreativnost i mozak“.

Aproksimativan broje učesnika koji je obuhvaćen

30

projektom je oko 3000.

Na čelu projekta bile su: prof. dr. Almasa Kapidžić kao mentor, te studentica 6. godine Medicinskog fakulteta Semra Pajazetović, sada već sa titulom lječnika. Kao suorganizator projekta učešće je uzela „Kultura Osječkog Društva“. Program projekta trajao je šest dana i njime su obuhvaćene 33 radionice, 3 profesorska predavanja, 2 studentska predavanja, sportski dan i naučni kafić.

Kroz radionice su obrađene različite teme iz sljedećih oblasti: psihologija, neurologija, psihijatrija, muzikologija, ples i sport.

Sve radionice propraćene su od strane žirija koji je na kraju proglasio najbolji tim, a kao najuspješniji izdvojen je Tim za Dom penzionera.

Prvo predavanje od strane profesora održala je prof. dr.

Almasa Kapidžić pod nazivom „Živjeti sa epilepsijom“, potom

studenti Medicinskog fakulteta iz Sarajeva.

Pored kreativnih radionica održan je i sportski dan, koji je

Institucije koje su uzele učešće: • Medicinski fakultet Tuzla • Fakultet za tjelesni odgoj i sport Tuzla • Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet Tuzla • Univerzitetska dvorana UNTZ • Katolički školski centar „Sveti Franjo“ Tuzla • Srednja medicinska škola Tuzla • Javna ustanova „Dom penzionera“ Tuzla • Gradska kafana „Kapija“ • Osnovna škola „Novi Grad“ Tuzla • Osnovna škola „Pazar“ Tuzla • Osnovna škola Tinja, Srebrenik • Predškolska ustanova „Vrtić Aladin“ Tuzla • Unija studenata Univerziteta u Tuzli • Zumba fitness with Jasmina prof. dr. Elmir Čičkušić na temu „Kreativnost i medicina“, te prof. dr. Osman Sinanović sa temom „Živjeti sa multiplom sklerozom“.

U naučnom kafiću svojim predavanjem na temu „Desno – lijevo“ počastili su nas

za neke značio rekreaciju u vidu zumbe, a za neke takmičenja u malom nogometu, stolnom tenisu i odbojci.

Projekat je zatvoren okruglim stolom na temu „Kreativnost i mozak“, proglašenjem najboljih učesnika sportskog dana te dodjelom zahvalnica i certifikata svim učesnicima projekta.

Projekat je finansiran od strane fondacije DANA, te od iste ocijenjen visokom ocjenom što ga je rangiralo među deset najboljih na svijetu. To je pružilo mogućnost izrade postera koji je značio izlaganje cjelokupnog projekta na najvećem Skupu neuroznanostvenika svijeta u Milanu.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Istine i zablude o zdravlju Pojedina mišljenja su toliko rasprostranjena da ih smatramo tačnima. Provjerite da li je zaista tako.

Pripremio: N. Mujanović Žene češće boluju od anemije TAČNO. Slabokrvnost ili anemija raširenija je nego što se vjeruje. Prema nekim istraživanjima od nedostatka željeza pati oko 20 % žena različite dobi, 50 % trudnica, 3 % muškaraca i oko 25 % trogodišnje djece.

Prehrana pomaže protiv slabokrvnosti TAČNO. Hrana bogata željezom dragocjena je prevencija anemije zbog deficita željeza.

Hem oblici željeza najlakše su iskoristivi iz hrane - crvenog mesa (govedine i janjetine), dok ga manje ima u svinjetini, piletini i ribi. U pravilu, crvenije meso ima više željeza.

Ne-hem željezo tijelo apsorbuje deset puta teže. Sadrže ga žitarice, mahunarke i agrumi.

Njegova se apsorpcija može povečati unosom vitamina C, a unos mesa povećava unos željeza iz ne-hem izvora.

Većina zaraznih bolesti je iskorijenjena NETAČNO. Zarazne bolesti još uvijek uzrokuju veliki broj smrtnih slučajeva. Među njima su i bolesti za koje se vjerovalo da su iskorijenjene kao što su tuberkuloza, malarija,

respiratorne infekcije i, naravno, poznati AIDS. Astenija je normalna u proljeće NETAČNO. U proljeće je normalno da osjetimo prolazni proljetni umor, ali ne i asteniju. To je stanje gubitka snage i opšte slabosti, koje traje duže vrijeme.

Potraje li umor duže od mjesec dana, bez posebnog razloga, potrebno je potražiti liječničku

pomoć jer može biti pokazatelj niskog krvnog pritiska, ali i dijabetesa ili nekog drugog oboljenja.

Impetigo se češće javlja ljeti TAČNO. Riječ je o upali kože koja se očituje stvaranjem gnojnih mjehurića. Bakterijskog je porijekla, uzrokuju je streptokok i stafilokok. Javlja se ljeti, kada je koža slabije zaštićenja, izložena manjim traumama, a najčešće na licu, na rukama i na nogama. Vrlo je važno primjereno i pravovremeno liječenje!

Pucanje noktiju povezano je sa kosom TAČNO I NETAČNO. Može se javiti kao zasebna tegoba, no vrlo često se javlja uz povećano opadanje i slabljenje kose.

31

Retrospektiva (medicinske) zahvalnosti

Otkrića bez kojih medicina ne bi mogla Pripremila: S. Turkušić

S

vjedoci smo vremena u kojem medicinska nauka krupnim koracima ide naprijed. U svakom trenutku u svijetu se provode mnogobrojna istraživanja i time se pokušava sistematski doći do pronalaska novih lijekova za izlječenje bolesti, te rješenja koja pomažu prevenciju i sam tok liječenja.

prošlosti dogodila su se sasvim slučajno. Zahvaljujući beskonačnim ispitivanjima u laboratorijama, nespretnosti istraživača, a ponekad i pukoj sreći danas koristimo stvari bez kojih bi nam život bio nezamisliv.

Međutim, osvrnuvši se vremenski samo malo unatrag, vidjet ćemo koliko je medicina imala poteškoća u prevenciji i liječenju bolesti. Iz tog razloga želimo skrenuti pažnju na samo dio onoga na čemu smo kao budući medicinski stručnjaci neizmjerno zahvalni, jer zaista, medicina kakvu je danas znamo, bez ovih ljudi i njihovih otkrića, ne bi bila ista.

Mnoga velika otkrića u

tio sa odmora, i na prethodno zasađenim kulturama klica primjetio je plijesan zelene boje, oko koje nije bilo rasta zasađnih kultura bakterija. Plavičasto-zelenu gljivicu je izolovao i identifikovao kao Penicillium notatum, i u narednom periodu je razmišjao o antiseptičnim,svojstvima Penicilina, više nego o njegovom terapeutskom učnku kod ljudi.

Krajem 1938. i početkom

32

Penicilin U septembru 1928. Godine, Aleksandar Fleming se vra-

1939. godine na Univerzitetu u Oksfordu okupljen je tim naučnika čiju su okosnicu činili Hauard Flori i Ernst Boris Čejn, a koji je počeo intenzivno da radi na prečišćavanju penicilina i ispitivanju njegovog sistemskog dejstva. Količine penicilina koji su uspjeli da dobiju nisu bile dovoljne da proizvedu značajne rezultate kod ljudi. Ipak, Flori i Čejn sa saradnicima uspješno su pokazali da je penicilin, primjenjen na miševima inficiranim streptokokama, efikasan i netoksičan sistemski antibakterijski agens. Publikacija ovih rezultata u maju 1940. označila je omasovljenje i intenziviranje napora na izolovanju potpuno čistog penicilina, njegovoj masovnoj proizvodnji i rješavanju strukture.

Za otkriće Penicilina i njegovog ljekovitog djelovanja kod različitih infektivnih bolesti Flemingu, Čejnu i Floriju dodijeljena je Nobelova nagrada 1945.godine, nakon čega je krenula masovna proizvodnja penicilina i njegovih sintetskih derivata.

Vakcinacija Vakcinacija je postupak kojim se određeni antigeni materijal unosi u organizam. Unošenje se vrši putem vakcine. Cilj

vakcinacije je stvaranje imuniteta na određenu bolest. Vakcinacije se smatraju najjefikasnijim i najjeftinijim metodom sprječavanja pojave i širenja infektivnih bolesti. Vakcina može sadržavati žive ili oslabljene patogene bakterija ili virusa, mrtve ili deaktivirane patogene ili samo izdvojene specifične proteine datih patogena.

Prva bolest protiv koje su pokusavali napraviti cjepivo, bile su boginje. U 18. stoljeću u Turskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj, više naučnika istovremeno je radilo na razvitku vakcine za imunizaciju ljudi protiv kravljih boginja. I u tome su uspjeli.

Rad na vakcinaciji je nerijetko bio propraćen kontroverzijama i otporom iz razloga etničke, političke, vjerske i druge prirode. No, bez obzira na to, otkriće vakcina protiv velikog broja bolesti koje su u prošlosti desetkovale populacije ljudi te današnja masovna primjena vakcinacije dali su ogroman doprinos ukupnom zdravlju čovječanstva, poboljšanju životnog standarda i produženju životnog vijeka.

Pored lijekova, savremena medicina poznaje i mnoga omagala te postupke, koji svakodnevno olakšavaju i spašavaju živote miliona pacijenata.

Evo samo nekih od njih:

“dijalizirali” su anestezirane životinje usmjeravajući njihovu Dioptrijska pomagala krv izvan tijela kroz cjevčice sa Sigurno-jeČasopis da Stari EgipćaPULSUS studenatapolupropusnim Medicinskogmembranama. fakulteta u Tuzli BROJ: 2 DECEMBAR 2014. ni, Grci i Rimljani nisu poznaPrvu uspješnu hemodijalivali pomagala za vid. Poznati zu na čovjeku proveo je 1924. rimski advokat, političar i pisac godine njemački doktor GeoCiceron piše jednom svom pri- rg Haas. Dijaliza je trajala 15 jatelju pismo u kojem spominje minuta i protekla je bez komzabrinutost da mu uslijed sta- plikacija. Nakon toga je 1928. rosti slabi vid i ne može čitati godine uveo heparin u proces te da mu nikakva sredstva ne dijalize, ali zbog nedostatka pomažu. Ovo pismo jeupravo podrške u radu prestao je sa jedan od dokaza da u ono vrije- daljnjim radom. radoznalim i nespretnim istra- naučno-istraživačke radove, i me nisu postojala pomagala za Godine 1960. američki na- zivačima i naučnicima, uz na- da je nam je puno više nepovid jer bi se u protivnom moćni učnik Belding Scribner učinio pomenu da je i današnja me- znatih nego poznatih stvari i državnik Ciceron sigurno služio je prvi trajni krvožilni pristup, dicina nepregledno polje za procesa. Pa, izvolite! ovim pomagalom. stvorivši time temelj za razvoj Pronalazak naočara nije hronične hemodijalize, a prvezan niti zajedno ime te nije vi centar za hemodijalizu je poznato kako je došlo do pro- otvoren u Seattleu dvije godinalaska naočala. Ne zna se da ne kasnije. li je to slučajno otkriće pojedinX-zrake i radiologija ca ili skupine učenih ljudi.

Tek krajem 19. Stoljeća priZa kraj, spomenut ćemo hvaćene su naočare kao kori- samo jedno od najvećih otkristan objekt, da bi u 20.-tom ća u medicini i nauci uopšte, stoljeću postale prijeko potreb- a to je otkriće x zraka, te pono pomagalo za vid. sljedično razvoj čitave grane u medicini pod nazivom Radiologija. Sa razvojem radiologije, medicina je mnogo profitirala, pa se danas mnoge grane medicine oslanjaju na radiologiju kad je u pitanju dijagnostika raznih bolesti. Ne treba zanemariti i činjenicu da je sa pojavom radiologije i liječenje pacijenta dobilo na značaju, pa pored klasične radioteraHemodijaliza pije kod npr.tumorskih oboljeHemodijaliza je postupak nja, radiologija u kombinaciji pročišćavanje krvi odstranji- sa usko specijaliziranim gravanjem otpadnih produkata i nama medicine nudi i rješenje viška vode kod pacijenata sa kod bolesti kao što su aneurizterminalnim stanjem zatajenja me, gdje je neminovan gubitak bubrega. To je jedna od tri te- pacijenta bez da smo i imali rapije za zamjenu funkcije bu- uspostavljenu dijagnozu. brega, pored transplantacije i Napredovanjem imaging peritonealne dijalize. Budući da metoda, danas smo u mogućznamo koliko malo transplan- nosti mnoga stanja u ginekotacija bubrega se izvrši u od- logiji dijagnostifikovati upotrenosu na broj bolesnika sa zata- bom 4D ultrazvuka, te nekada jenjem bubrega, tek shvatamo djelovati na stanje ploda i prije koliki je znčaj dijalize za život rođenja. pacijenta.

Ima još otkrića, a ovoga puPrvi historijski opis hemo- ta smo izabrali navedene. Medijalize kao medicinske teh- dicina bez tih revolucionarnih nike objavljen je 1913. go- otkrića zaista ne bi bila ovdje dine. Abel, Rowntree i Turner gdje je danas, i iz tog razlosa univerziteta u Baltimoreu ga smo neizmjerno zahvalni i 33

Nezapamćena kataklizma u našoj zemlji

Humanost budućih liječnika Piše: M. Husanović

U

momentu dok pripremam članak o nezapamćenim poplavama i klizištima u zemlji i studentskom angažmanu u pomoći ugroženom stanovništvu, na svim televizijskim stanicama javljaju da su padavine u Tuzlanskom kantonu za proteklu noć premašile brojku od 120 litara/m^2 i da bi mogao da se ponovi nemili scenario iz maja mjeseca... Ne ponovio se...

34

Prema Ministarstvu vanjskih poslova BiH ukupna šteta se procjenjuje na 3,98 milijardi BAM, a najvećim dijelom se

Univerziteta u Tuzli nisu posmatrali letargično, nego su krenuli sa formiranjem kriznog štaba Unije studenata 17. maja u

odnosi na privatni sektor, domaćinstva, mala, srednja i velika preduzeća te poljoprivredne proizvođače, uključujući i velik broj osoba iz ugroženih društvenih kategorija. Oko 90 000 osoba je raseljeno privremeno, a 40 000 smješteno u prihvatne centre, kod rodbine i prijatelja...

Sve ove događaje studenti

prostorijama Pravnog fakulteta. Tom prilikom su imenovana odgovorna lica za prikupljanje humanitarne pomoći licima pogođenim prirodnim nepogodama, te odgovorna lica za pojedine fakultete, uspostavljena je i veza sa svim prijateljima i partnerima Unije, a konkretna veza napravljena i sa kolegama iz

Ako se retrospektivno prisjetimo 15. maja i početka ovih kobnih dešavanja onda moramo priznati da su nam svima u tim trenucima bili važni samo ljudski životi i molili smo se da priroda ne uzme svoju devširmu. Danas, sa ne tako pozamašne vremenske distance, kada govorimo o poplavama i klizištima, tada spominjemo brojeve i zbrajamo materijalnu štetu.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. Mnogi studenti su se prijavili i radili kao volonteri, kako u štabu i na terenu, tako i u matičnim udruženjima, poput našeg.

Na Medicinskom fakultetu u Tuzli akciju su provodili članovi Udruženja „MEDICUS“, tačnije Sekcija za humanitarnu pomoć te je od prvog dana skupljena ogromna količina prehrambenih artikala, stvari za ličnu higijenu i higijenu doma, deka, odjeće, pelena za djecu i odrasle. Ako kažemo da je akcija počela u 12 sati, a kancelarija već u 12:30 bila ispunjena stvarima, onda je to dovoljno da svako od nas u glavi stvori jasnu sliku o spremnosti naših studenata, profesora i svih građana da pomognu onima kojima je pomoć istinski potrebna. Istoga dana u 13 sati već je posjećena mala dvorana SKPC „Mejdan“, a ostale donacije ove višesedmične akcije su distribuirane dijelom direktno u

Adina Ahmetović najpogođenija područja, poput Maglaja i Doboja, a dijelom uručene u logistički centar Crvenog krsta/križa Općine Tuzla.

Istovremeno sa ovim akcijama grupa naših studenata se zaputila na rad u najpogođenijim područjima.

O tome nam je više mogla reći kolegica Adina Ahmetović: „Za vrijeme poplava koje su pogodile našu zemlju prijavila sam se kao volonter za pomoć poplavljenim područjima. Pozvana sam skupa sa epidemiološkom službom UKC-a Tuzla i ostalim

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

volonterima ispred Udruženja "MEDICUS" i Medicinskog fakulteta da posjetim Orašje. Nas cilj je bio pomoć u sprovođenju epidemioloških mjera. Međutim, situacija tamo je bila izrazito teška pa smo osim sprovođenja epidemioloških mjera radili i kao ljekari, medicinske sestre, čistačice..., sve što je bilo potrebno. Uzimajući u obzir, znali smo da ne možemo dugo ostati pa smo pokušali da u što kraćem vremenskom periodu odradimo što više posla. Iako smo odradili ogroman posao pri povratku nismo osjećali ni sreću niti zadovoljstvo, već samo samo ogromnu tugu zbog ljudske patnje koja je ostala tamo..“ Važno je istaknuti da ovdje nije, niti će biti, kraj studentskim aktivnostima u ovom segmentu rada. Mi nastavljamo sa svojim aktivnostima, nerado bogatiji za jedno iskustvo i svjesniji naših mogućnosti i uloge u svemu što se događalo. Tako su članovi

gore pomenute sekcije, u avgustu, uz pomoć donacije Dženite Veljan sa firmom „Raiffeisen Solution“ iz Austrije, izvršili nabavku i podjelu paketa humanitarne pomoći za porodice koje su pogođene poplavama i klizištima na području naše općine. Naši studenti su posjetili Dom penzionera Tuzla i tom prilikom uručili pakete pomoći za 34 osobe koje su tu privremeno smještene. Istovremeno sa ovom značajnom donacijom, dobili smo i donaciju za nabavku dva profesionalna odijela za pružanje prve pomoći sa našim obilježjima.

U narednom periodu planiramo da nastavimo naše aktivnosti na ovom polju.

Na kraju moramo, kao Udruženje, da se zahvalimo svim studentima, profesorima, saradnicima i ljudima koji su samo bili spremni pomoći. Pokazali su najveći ljudsku vrijednost i najveću vrijednost našeg esnafa, humanost...

35

Fitnes dan – Pokret za radost Piše: S. Begić Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli "MEDICUS" postalo je prepoznatljivo među svim Udruženjima studenata kao jedno od najaktivnijih u domenu projekata kojim se ista bave.

Pored brojnih projekata kojim se US "MEDICUS" predstavio prethodnih godina široj studentkoj populaciji kao i ostalim građanima, među kojima su: Veče medicinara, Tuzla Brain Week, Pulsus, Purple day, Svjetski dan zdravlja, Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, Putovanje na Sajam knjige u Beograd, Učešće u emisijama Zabranjenog foruma na

36

TV PINK-u, Akcija dobrovoljnog darivanja krvi, ove godine po prvi puta naše Udruženje se može pohvaliti i aktivnim učešćem na projektu "Pokret za radost - Fitnes dan".

Rad aktivnih članova našeg Udruženja postao je prepoznat među brojnim institucijama, pa smo tako u aprilu mjesecu 2014. godine dobili poziv od RSD "Sloboda" i Coca-Cola HBC B-H za podršku i aktivno učešće u projektu "Pokret za radost - Fitnes dan". Sama izvedba projekta na dan 17.09.2014. godine protekla je u savršenom ozračju u velikoj dvorani SKPC Mejdan u Tuzli, a

broj učesnika bio je iznad 2500.

US "MEDICUS" sa vrijednim timovima na četiri štanda je imao zapaženu ulogu i pružio veliki doprinos. Učesnicima su na raspolaganju bili naši timovi za mjerenje kondicije prije, i nakon treninga kao i osoblje koje je, kroz radionice, usmjeravalo učesnike na aktivnosti usklađene s njihovim potrebama i mogućnostima.

Cjelodnevni program, posebno kreiran za ovaj sportski događaj vodili su stručnjaci Fakulteta za sport i tjelesni odgoj iz Tuzle.

Naše Udruženje "MEDICUS" je još jednom pokazalo da stoji na raspolaganju kako studentima,

tako i ostalom građanstvu na putu poboljšanja i unapređenja zdravlja.

Pokrovitelji projekta Pokret za radost - Fitnes dan u Tuzli su bili Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK, Pedagoški zavod TK, pored partnera Općine Tuzla i RSD Sloboda, stručnu podršku dali su Fakultet za tjelesni odgoj i sport u Tuzli, Udruženje studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli "MEDICUS", Dom zdravlja Tuzla – Poliklinika za sportsku medicinu, Udruženje prosvjetnih radnika TK te prijatelji projekta Ekopak i agencija Newevent.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Medicina u Tuzli kroz vijekove…

Pripremila: D. Kulanić U drugoj polovini 19. stoljeća Bosna i Hercegovina dobila je i svoje prve ljekare. Priča o tome počinje šezdesetih godina kada je bosanski valija Topal Šerif Osman paša, poslao u Istanbul dvojicu mladića da studiraju medicinu. Jedan od njih je bio Mehmed Sami Šerbić (1847.– 1918.). Po završetku studija došao je u Tuzlu, 1873. godine,

gdje je 1874. godine postavljen za ljekara Zvorničkog sandžaka.

Godine 1879. Dr. Šerbic je napisao djelo na 249 strana pod nazivom „Kavanini Džerahin“ (Propisi o hirurzima) na turskom jeziku. Govorio je još i arapski, perzijski, francuski i grčki jezik.

1891. godine u Tuzli je osnovao čitaonicu koja je radila sve do 1914. godine. U Tuzli je ostao i radio pune četiri decenije, do svoje smrti.

Izgradnja bolnice Po dolasku u Tuzlu, dr. Šerbić je pokrenuo akciju za izgradnju bolnice, u čemu je naišao na

razumijevanje tadašnjih vlasti.

Za nepune dvije godine, pri tadašnjim uslovima, izgrađena je masivna zgrada, svijetla i zračna u blizini Jalske džamije u ulici koja nosi ime ovog prvog ljekara Bošnjaka. Kompletno opremljena hasthana otvorena je i predata na upotrebu u jesen 1874. godine. U osam prostorija bile su četiri sobe sa deset bolesničkih kreveta, prostorija za ordinaciju i prijemnu ambulantu, bolesnička kuhinja i soba za dva bolničara koji su održavali stalno dežurstvo. Tuzlanska Hasthana sa ambulantom, djelo je ovog velikog humaniste koji je jedan od prvih začetnika organizirane zdravstvene službe u BiH. Pouzdano se zna da je ova bolnica radila do 1886. godine. Te godine otvara se u Tuzli Opštinska bolnica i predaje se 1.juna 1886. na opštu upotrebu. Izgrađeni prostor iznosio je 280 metara kvadratnih. Bolnica je imala po sedam prostorija u prizmelju i na spratu, od kojih su dvije u prizemlju i četiri na spratu bile bolesničke sobe sa ukupno 30 kreveta za normalne prilike.

Po potrebi moglo se smjestiti jos sedam ležaja. Ova bolnica je građena po principima i propisima tadašnjeg austrougarskog sanitetskog i opšteg zakonodovstva i funkcionisala je na evropskom nivou za ovaj tip bolnice.

Bolnički ljekari bili su stalni, dok je kotarski ljekar, rješenjem Zemaljske vlade od 16. februara 1881. godine bio u sastavu kotorskog ureda, a dužnost mu je bila i da se brine o zdravstvenom stanju u cijelom kotaru.

Obavljajući zdravstevnu zaštitu za rudare i radnike Solane i Kreke više godina, smjenila su se u ovoj ustanovi svega četiri ljekara. Najpoznatiji među njima bili

jedno od najznačajnijih područja iz novije tuzlanske istorije. Tu je udaren temelj zdravstva, nakon što je prva hastahana dr. Šerbića otvorena 1874. godine u Strmoj ulici. Zasluga za to pripada, dobrim dijelom, ljekaru, etnografu i istoričaru medicine dr Risti Jermoviću, koji je službovao u Tuzli, Mostaru i drugim gradovima, a umro u Subotici.

U ulici Druge krajiške briga-

su dr. Josip Lumberski i dr. Josef Folgar. Obojica su cijeli svoj radni vijek provela kao rudarski ljekari, a tako su i penzionisani.

Ako se krene prema Kojšinu može se zapaziti bez sumnje

de (Kojšino) se, praktično, nalazila sva tuzlanska medicina, tačnije rečeno zdravstveni objekti.

Sredinom šezdesetih počela je seoba na Gradinu, a okončala se dvadeset godina kasnije.

37

Specijalna olimpijada na Tušnju – svi su pobjednici Piše: D. Matić Klub specijalnih sportova „Tuzla“ je prvi osnovani Klub Specijalne Olimpijade davne 1998. godine. Ovu značajnu sportsku organizaciju iz Amerike u BiH sproveo je tadašnji gradonačelnik gospodin Selim Bešlagić i veliki borac za osobe sa posebnim potrebama Muharem Zukić. Opšta pravila i uslovi za organizaciju Specijalne Olimpijade je da se oforme klubovi koji bi bili nosioci Specijalne Olimpijade u BiH. Tako je došlo na incijativu tadašnjeg gradonačelnika Selima Bešlagića i direktora specijalne škole “Kosta Popov”, da upravo iz Tuzle i krene Specijalna Olimpijada, sa oformljenjem kluba specijlanih sportova “Tuzla”, kao prvog kluba Specijalne Olimpijade. Tako je danas Klub specijalnih sportova „Tuzla“ najstariji i najtrofejniji Klub Specijalne Olimpijade u Bosni i Hercegovini. S obzirom da je Klub bio nosilac Specijalne Olimpijade, što je i dan danas, na teret su mu pale i prve organizacije takmičenja Specijalne Olimpijade. U klubu su oduvijek bile velikodušne osobe koje su počele na temeljnim radovima na organizacija. Tako je već 1999. godine organizovana prvo takmičenje Specijalne Olimpijade u BiH 38

i to baš u Tuzli, a organizator ko drugi nego li klub specijalnih sportova “Tuzla”.

Klub je imao čast da ugosti predstavnike svih nivoa Vlasti na svojim Državnim prvenstvima koje organizuje od Državnih, Federalnih, Kantonalnih, Općinskih, razni predstavnici ambasada u BiH, predstavnike Evropske Specijalne Olimpijade, kao i vrh gostovanja je posjeta R.I.P. Eunice Kennedy Shriver na igrama jugoistočne Specijalne Olimpijada koje je Klub organizovao 2004. godine.

Svakako vrijedno pomene je i PRIZNJANJE koje smo dobili nagrade ALTRUIST, kojom je predsjedavao Željko Komšić (tadašnji aktuelni predsjednik Države BiH), za najuspješniji Klub Specijalne Olimpijade, koji radi sa osobama sa posebnim potrebama.

Da je Klub, na kojeg se mogu ugledati i profesionalni klubovi, dokazuje i činjenica da smo svake godine organizatori jednog od Državnih prvenstava, a posljednje tri godine, redovno smo proglašavani Klubom za najbolje organizovano takmičenje ikada u Specijalnoj Olimpijadi u atletici.

Najsvjetlija tačka u 2014.

godini je organizacija Prvenstva Specijalne Olimpijade u atletici za osobe sa posebnim potrebama koje je bilo u Tuzli. Na Prvenstvu je učestvovalo preko 250 osoba sa posebnim potrebama, a u organizaciju je uključeno bilo preko 60 volontera, 60 atletskih sudija i preko 50 trenera koji su sa svojim takmičarima došli iz petnaestak gradova širom Bosne i Hercegovine.

Organizacija je jedna među rijetkima, na kojoj su prisustvovali visoki funkcioneri nadležnih ministarstava u tuzlanskom kantonu (Ministarstvo za rad i oscijalnu politiku TK-a, MInistarestvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK-a), predstavnici općine, te predstavnici mnogobrojnih

sponzora i donatora koji su uveliko omogli u radu kluba i u organizaciji ove manifestacije. Čast nam je bilo ugostiti najboljeg košarkaša naše zemlje Mirzu Teletovića koji je bio i ambasador Prvenstva.

Organizacija je proglašena krajnje profesionalnom i vrhunskom za jedno Državno takmičenje, a rezultat odziva, da je ovo takmičenje bilo najmasovnije jeste činjenica, na koju su navikli, a to je vrhunska organizacija takmičenja pod organizacijom kluba specijalnih sportova „Tuzla“, opremanje sportskog objekta stadiona, izrada plakata, letaka, diploma, zahvalnica, biltena, afiša, banera, natpisa, organizacija velikog broja volontera i sudija, medalja, ogromna količina hrane, sa svečanim ručkom koji je bio u restoranu. Dakle sve što je bilo potrebno za jedno Evropsko takmičenje, to je bilo u Tuzli, što su potvrdili i svi prisutni koji su bili, koji su proglasili da je ovo takmičenje najbolje ikada organizovanim u okviru Specijalne Olimpijade.

Da je prioritetni CILJ Kluba rad sa osobama s posebnim potrebama, dokazuje da u svojoj historiji Klub nije niti jedno takmičenje Specijalne Olimpijade

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli izostavio, nastojao je svojim članovima, osobama sa posebnim potrebama da omogući što bolje uslove treniranja, druženja, odlaska na takmičenja, sudjelovanja i drugo. Rezultat dugogodišnjeg rada i truda toga je da su članovi ovog Kluba redovni članovi reprezentacije Specijalne Olimpijade koji nastupaju na svim evropskim, svjetskim, olimpijskim zimskim i ljetnim igrama, što predstavlja veliko zadovoljstvo Klubu da naši članovi nastupaju i predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, Kanton TK-a, grad Tuzlu, a prije svega Klub u kojem marljivo rade i treniraju.

Pored odlaska na sva Državna takmičenja, rukovodstvo Kluba organizuje svake godine veliko i najznačajnije takmičenje unutar Specijalne Olimpiajde u

BiH, i ove godine je to bilo Državno prvenstvo za osobe sa invaliditetom 12. septembra 2014.

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

godine.

MI SMO VEĆ KRENULI U ORGANIZACIJU PRVENSTVA

ZA NAREDNE GODINE, HOĆEŠ LI SE I TI PRIKLJUČITI DA NAM POMOGNEŠ...

39

ŽIVJETI SA HIV-OM Savjetovalište za HIV pri Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona

Da li je HIV/AIDS i dalje tabu tema našeg društva?

Pripremile i razgovarale: A. Turatović, A. Đogić

K

ada su u pitanju ljudi koji žive sa HIV/AIDS-om, u Bosni i Hercegovini je vrlo izražena stigma i diskriminacija, a o tome govori i činjenica da niti jedna osoba koja živi sa HIV/AIDS-om to nije otvoreno priznala.

Obzirom da je informisanost opšte populacije o HIV/AIDS-u svedena na minimum, te da su predrasude rezultat jednog velikog neznanja i nezainteresovanosti za takvu populaciju, u Zavodu za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona od 2011. godine počinje djelovati Savjetovalište za HIV. U Savjetovalištu za HIV vrši se dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje, što je jedan od najboljih pristupa prevenciji i kontroli infekcije. U istom zdravstveni profesionalci svakim radnim danom od 07-15 sati svojim nadasve humanim postupcima, poštovanjem ljudskog dostojanstva i etičkih normi pružaju svoju nesebičnu pomoć.

O testiranju i savjetovanju, prilikom našeg razgovora, nešto više rekle su nam: nositelj tima dr.

Selma Azabagić, te savjetnici dipl. med. sestra Lejla Hasanović i dipl. med. sestra Alisa Džindo.

Kome je namijenjeno Savjetovalište?

Savjetovalište je namijenjeno osobama koje su se izložile povećanom riziku od infekcije HIV-om, osobama koje misle da su se izložile povećnom riziku, oboljelima od 40

HIV/AIDS-a, njihovim partnerima i članovima porodice, kao i svim ostalim građanima koji zatrebaju savjet u području HIV/AIDS problematike. Dakle, savjetovanje je namijenjeno čitavoj populaciji uključujući i maloljetne osobe, dok se testiranje vrši samo za punoljetne osobe te maloljetnicima koji imaju pristanak roditelja ili staratelja.

Kako se provodi savjetovanje i testiranje?

Proces se sastoji od savjetovanja prije testiranja, testiranja i savjetovanja nakon testiranja. Savjetovanje je povjerljiv razgovor između korisnika/klijenta i savjetnika tokom kojeg se korisnik može informisati o rizicima prenošenja infekcije, dobiti savjet o zaštiti te podijeliti svoje probleme i zabrinutosti. Savjetnik korisniku pojašnjava sve o načinu na koji može spriječiti infekciju bazirajući se pri tome na emocionalne i socijalne veze sa osobom s mogućom ili postojećom infekcijom HIV-om.

Testiranje se vrši tzv. “brzim testom” (Ora Quick test HIV-1/2, HCV), anonimno je i povjerljivo kao i savjetovanje. Rezultati testa se saopštavaju nakon 20 minuta. Ukoliko nije prošao tzv. period imunološkog prozora vrši se retestiranje kroz određeni vremenski period. To je vrijeme koje je potrebno da se protutijelo nakon ulaska HIV-a u organizam sintetizira i registrira.

Savjetovanje nakon testiranje

vrši se u cilju zaštite od budućih rizičnih situacija, te se daje promotivni materijal i zaštita.

Zašto se važno testirati?

Osnovni ciljevi testiranja su: da se osoba ohrabri, da razmišlja i razgovara o svojim problemima, da ih bolje razumije, da sama odabere rješenje bez prinude i da nauči osnovne karakteristike HIV infekcije. Obzirom na minimalnu informisanost današnje populacije o načinu prenosa HIV infekcije, usljed čega i dolazi do rizičnog ponašanja, jako je važno savjetovanje prije testiranja i nakon testiranja. Često mijenjanje partnera, korištenje opojnih sredstava - prvenstveno intravenski korisnici droga, spolno prenosive infekcije, tetoviranje, stavljanje piercinga ili odlazak na akupunkturu s nesterilnim iglama, kao i zaštita sadašnjeg ili budućeg partnera/partnerice su samo neki od razloga da se pojedinac testira.

Na kojim principima se bazira savjetovalište?

Savjetovalište djeluje po sljedećim principima: - Dobrovoljnost u kontekstu

savjetovanja i testiranja znači da se niko ne može podvrgnuti savjetovanju i testiranju mimo njegove volje. Načelo dobrovoljnosti temelji se na informiranom pristanku.

- Anonimnost znači da klijent ne daje svoje osobne podatke, već se evidentira pod šifrom anonimnosti, uz suglasnost klijenta, a prestaje u slučaju pozitivnog nalaza i potrebe uključivanja u dalji tretman.

- Povjerljivost podrazumijeva da sve ono što korisnik kaže savjetniku ostaje tajna.

Sve usluge Savjetovališta su besplatne.

Za kraj nam recite na koji način stručnjaci u savjetovalištu mogu pomoći?

Savjetnik može pomoći klijentu da se oslobodi strahova vezanih uz rizike kojima je “možda” bio izložen u prošlosti, pomoći da se infekcija nehotice ne proširite na druge, te da što prije započne liječenje u slučaju HIV pozitivnog nalaza. Ukoliko je u pitanju osoba ženskog spola jako je važno da se dijete zaštiti od moguće infekcije u slučaju trudnoće kao i stalni preventivni pregledi ginekologa.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

Pretjerana higijena je štetna Higijena je pola zdravlja, ali pretjerana higijena je početak problema. To se posebno odnosi na sve one koji su čistoću zuba i usne šupljine shvatili preozbiljno i vjeruju da pranja zuba nikada nije previše dok četkica nikad nije dovoljno čvrsta. Ipak, prečesto i energično pranje zuba, tvrdim četkicama

dovodi do abrazije zuba i njihove preosjetljivosti te do povlačenja zubnog mesa, što stvara idealnu osnovu za bolest parodonta i posljedične tretmane na zubu i korijenu zuba.

Zapravo, za čišćenje plaka ne treba koristiti ni tvrdu, ni srednje tvrdu četkicu jer je zubni plak vrlo mekan i dovoljno je blago ga očistiti s mekanom četkicom nakon svakog glavnog jela, te svakodnevno čistite zubnim koncem međuzubne prostore.

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Zeleno povrće i špinat protiv masne jetre

Tajna je u vitaminu E. Prehrana sa dovoljnom količinom vitamina E ublažava simptome masne jetre, bolesti kojoj je osnovni uzrok nepravilna

prehrana s unosom prekomjerne količine masnoća i pretilost.

Uključivanjem u prehranu povrće zelenih listova, poput špinata i blitve, ali i ulja sjemenki suncokreta, kukuruza i lana, te namirnica koje su izuzetno bogate vitaminom E poput oraha, lješnjaka i badema, moguće je prevladati problem masne jetre.

41

Medicina u svijetu

kao sastavni dio uređaja za dijagnosticiranje raka dojke.

CCD čip je toliko osjetljiv da može detektirati gdje se tačno nalazi tumor, a zatim i radi li se o zloćudnom ili dobroćudnom samim skeniranjem tkiva, bez potrebe za hirurškom biopsijom.

Sam se tumor onda jednostavno

koji će prenositi lijek tačno do organa ili dijela tijela kojem su potrebni, čime bi pacijentima bile potrebne znatno manje doze, a lijek bi u potpunosti bio iskorišten.

Nanotehnologija bi dovela do potpuno “izumiranja” bolesti. Primjer da izliječimo gripu, ili AIDS, bilo bi dovoljno popiti lijek koji

godina. Nanotehnologija se tek počela razvijati, ali već postoje primjeri gdje je korištenje nanotehnologije dovelo do značajnih rezultata.

Tako su dva profesora sa sveučilišta Akron u Americi izmislili medicinski flaster koji pomoću nanotehnologije ubrzava proces zarastanja rane. Profesori Danijel Smith i Darell Reneker su korištenjem elektriciteta ispleli nanovlakna, a u procesu su ih natopili hemikalijama koje rani omogućuju pristup kisiku. Tako tretirana vlakna smanjuju upale, ubijaju bakterije i pospješuju brže zarastanje rane, te su puno učinkovitija od konvencionalnih metoda liječenja.

Nanotehnologija se smatra tehnologijom budućnosti zato jer neće biti dostupna samo bogatim zemljama koja provode istraživanja već će biti dostupna i siromašnim zemljama. Nanoistraživanja naći će primjenu u Africi: nanosenzori će podizati kvalitetu

eliminira iglom bez rezanja tkiva skalpelom. Time se smanjuje vrijeme oporavka, eventualna dodatna ˝kopanja˝ po tijelu, lijekovi i strah.

Nanotehnologija je nauka o izgradnji mikro-uređaja na molekularnoj i atomskoj razini, osim što se koristi u komunikacijske svrhe i pri izradi dijelova za kompjutere, nanotehnologija se može iskoristiti za prijenos lijeka u tijelu.

Već se sad razvijaju tzv. biočipovi

u sebi sadrži ogroman broj nano-robota koji su programirani da ulaze u tjelesne ćelije i ubijaju virus. Više se nikada ne bi dogodilo da se rodi dijete sa nekim genetskim poremećajem. Čak bi i plastična hirurgija postala suvišna. Dovoljno bi bilo popiti tečnost koja sadrži nano-robote koji će promijeniti boju očiju u crnu, plavu, ili bilo koju drugu. Ili koji će smanjiti nos, ukloniti bore, i učiniti ljude mlađim nekoliko

tla i usjeva, "laboratoriji na čipu" će iz samo jedne kapljice krvi pregledavati oboljele od malarije ili HIV-a, a nanomembrane će zagađenu ili morsku vodu pretvarati u pitku.

Nanotehnologija ˝brzim koracima˝ ulazi u naš svijet, a mi se moramo prilagoditi tom brzom razvoju i pobrinuti se da se koristi u plemenite svrhe kao što je liječenje neizlječivih bolesti ili poboljšanju kvalitete života.

Nanotehnologija u medicinskom liječenju Pripremio: S. Begić

T

ehnologija koju prije sto godina nismo mogli zamisliti, sada smatramo neophodnom za život i ne možemo zamisliti život bez stvari poput mobitela, računara, baterija na punjenje i slično, a danas istu zamjenjuju na principu nanotehnologije zasnivana „smart“ tehnološka dostignuća. Tehnologija se nalazi u svima aspektima ljudskog života, a posebno je važna za razvoj nauke i medicine.

Bolesti koje su kroz historiju bile neizlječive i odnosile brojne živote, danas su iskorijenjene ili se mogu spriječiti pomoću vakcina. Tehnologija nam omogućava brže dijagnosticiranje, a time i brže liječenje.

Svemirski program NASA-e je bitno utjecao na razvoj medicine. Tako je primjer Hubble teleskop koji je u svemir otišao pokvaren i izazvao podsmijeh, slao do tada najbolje slike svemira, no osim za viđenje svemira zaslužan je i za viđenje ljudskog tijela.

Zasluga za to pripada CCD čipu koji se nalazi u digitalnim fotoaparatima a koristi se i u medicini 42

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

DOZA ZDRAVLJA Piše: Mr. sci. Marizela Šabanović, nutricionistica marizela_sabanovic@yahoo.com Nakon toliko mnogo kolumni koje sam napisala, nekako mi je naobično da nisam nikad pisala o namirnici koja je jako popularna u našim krajevima.

Naravno, to je med. Med je i hrana i lijek u pravom smislu te riječi. Nastaje potpuno prirodnim putem preradom nektara i medljike u mednom mjehuru pčela.

Pčele ovaj „posao“ rade već milionima godina i smatra se da zahvaljujući njima postoji život na Zemlji u ovom obliku kojeg danas znamo. U zavisnosti od podneblja i bilja koje je na raspolaganju pčelama, razlikuje se vrsta meda, pa govorimo o medu od lipe, kadulje, djeteline, mješavine itd.

Med nikada nije isti ni kada se radi o istom podneblju jer vrsta cvijeća i bilja varira svake godine. Pčele saharozu iz nektara u mednom mjehuru, djelovanjem posebnih enzima koje luče, prevode u glukozu i fruktozu. Takvu smjesu, pčele dalje ostavljaju u košnicu gdje se proces nastanka meda završava.

Med je veoma kompleksan prirodni proizvod koji se sastoji od gotovo 200 različitih tvari, organskih kiselina, vitamina, minerala, enzima, voska, eteričnih ulja itd. Najveći dio meda su ugljikohidrati, oko 82 %, pri čemu je najviše fruktoze i glukoze, zatim slijedi saharoza, maltoza i dekstrin.

Med sadži biološki aktivne komponente, prije svega flavonoide (oko 50 %), te enzime, kiseline, vitamine B grupe i minerale. Od minerala treba

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

MED

posebno naglasiti krom koji je neophodan za razgradnju ugljikohidrata, što pomaže sprečavanju naglog skoka šećera u krvi i kada se uzme veća količina meda. Upravo zbog ovakvog sastava medu se sa pravom pripisuju ljekovita svojstva.

djelovanje u borbi protiv kancera, što su potvrdile i studije. Tamnije vrste meda su bolji antioksidansi (med od kadulje i heljde). U narodnoj medicini, med oduvijek ima posebno mjesto u liječenju i prevenciji prehlade i gripe, te jačanju

Ljekovitost uveliko zavisi i od porijekla meda i vrsti biljke iz koje je dobiven.

Med ima antimikrobna i antioksidativna svojstva, posebno sirovi, neprerađeni med. Ovakav med pokazuje i pozitivno

imuniteta.

Med od bagrema je med svijetle boje a pomaže kod nesanice i stresa. Med od kestena je taman, a djeluje na probavni sistem, potiče rad crijeva i čišćenje žuči i jetre. Lipov med

se preporučuje kod prehlade i bolesti disajnih organa, kao i kaduljin med. Šumski med se preporučuje kod malokrvnosti.

Med od lavande djeluje smirujuće. Med danas ima veliku primjenu i u kozmetici kako tradicionalnoj tako i u savremenoj.

Pomaže njezi kože, pa se vrlo često preporučuju maske za kožu, upravo od meda.

Kupovanje meda u našim krajevima je jednostavno jer postoji mnogo ljudi koji se bave uzgojem pčela i proizvodnjom meda. Treba paziti da med nije prerađen ili krivotvoren dodavanjem šećera. Izbor vrste meda prepuštam vama. Najbolje je uzeti med u nekom toplom napitku, ali paziti da nije pretoplo. Med se koristi i kod pripreme kolača i raznih jela. Dobra je zamjena za šećer. Mogućnosti su velike i način konzumacije prepuštam vama. Najbitnije je uvesti med u svoju redovnu prehranu.

43

Studentska ferijalna praksa

Uredila: E. Mujanović

Iskustva studenata Studentska ferijalna praksa je sastavni dio nastavnog plana i programa svakog studenta medicine. Radi se nakon IV i V godine studija u toku ljetne pauze u trajanju od 15 dana. Ista treba da pruži studentu uvod u njegov budući rad, usavršavanje medicinskih vještina i učenja novih, te primjena do tada stečenog znanja i odnos prema pacijentima, ali i kolegama i saradnicima. Zbog same raznovrsnosti ferijalne prakse, u nastavku možete pročitati lična iskustva pojedinih studenata.

Emir Bećirović

Ovogodišnju ferijalnu praksu proveo sam na Internoj klinici, odjeljenje Nefrologija. Prvobitno, nisam očekivao da ću produžiti svoj boravak duže nego li inače traje ferijalna praksa, ali zbog osoblja, rada, i zanimljivosti samog odjela sam odlučio na navedeni korak. Naime, odmah na početku sam uvidio da je „radna politika“ takva, da ako želiš raditi i naučiti, bit će ti bez problema pruženo i omogućeno. Što sam uistinu i maksimalno iskoristio.

Od jutarnjih vizita sa prof.

Trnačevićem, do uzimanja i pisanja anamneza za pristigle pacijente na cijelom odjeljenju, redovnog jutarnjeg

44

mjerenja pritisaka i pulsa, do poslova sa medicinskim tehničarima/sestrama, vađenja krvi, djeljenja terapije, davanja injekcija, uvođenje katetera, pojedinih pitanja, savjeta, te lijepe riječi upućenih pacijentima i sl. gdje zaista dolazi do izražaja prikupljeno znanje aa predhodnih godina studiranja, ali i savjeti starijih. Uz to je pružena prilika gledanja procedura kao što su uzimanje biopsija, uvođenje trajnih, privremenih i terapijskih katetera, procedura i metoda liječenja bez kojih sigurno ova grana ne može. Zatim prijemna ambulanta u kojoj se uistinu vidi i stvarno zdravstveno stanje naših komšija i sugrađana, ali i testira znanje gdje treba brzo razmišljati i isto primjenjivati. Pružena je prilika za učenje i sve ono što zapravo i treba znati jedan doktor, kao vođa svog budućeg medicinskog tima.

Usitinu sam zahvalan svima koji su mi pružili svoju podršku, znanje, priliku da naučim, ali i svoje gostoprimstvo koje se rijetko gdje viđa. Upravo zbog njih, a oni će se sigurno pronaći u tekstu, nefrologija mi je postala još zanimljivija grana medicine i polje budućeg istraživanja.

Lejla Mazić

Ferijalna praksa na Odjelu za gastroenterologiju UKC-a Tuzla za mene predstavlja jedno veliko iskustvo i jedan veliki doprinos u moduliranju moje ličnosti u profil ljekara. Rad na odjelu je bio jako dinamičan, jako zanimljiv uz ugodnu atmosferu za rad i prijatno osoblje. Značaj rada je prije svega uvid u praksu stručnjaka na ovom polju i bila je čast učiti od njih. Pozitivna stvar ferijalne prakse je i stvaranje dvosmjerne komunikacije sa pacijentima i sticanje iskustva pri radu sa istim.

Selma Tankić

Na ferijalnoj praksi sam bila na Odjeljenju gastroenterologije kod dr. Mirele Bašić,od koje sam naučila mnogo stvari.Ona je bila i moj asistent u VIII semestru i mnogo je se trudila da svoje znanje prenese meni i mojim kolegama, te je to bio razlog zbog kojeg sam se odlučila da i u toku ljetne prakse provedem kod nje. Obišli smo skoro sva odjeljenja Interne klinike, zatim usavršavali svoj rad i u prijemnoj ambulanti. Tražila je od nas da ujutro po dolasku na gradinu prvo pregledamo i izmjerimo pritiske pacijentima

koje je ona vodila i tek onda ostalima. Ferijalna praksa je trajala petnaest dana i mnogo sam zadovoljna znanjem stečenim na njoj.

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

Zeleni kutak “PULSUS-a” ... sa predsjednikom Ekološkog saveza „EKO ZELENI“ TK, prof. dr. Muhamedom Omerovićem Razgovarala: D. Kulanić Ekološki savez „Eko zeleni“ osnovan je 2002. god. Eko-zeleni veoma su aktivni i rade na razvoju i jačanju ekološke svijesti kod građana, a posebno kod mladih gdje žele razviti ekološki odgoj i obrazovanje kao jedan od uvjeta za duhovnu ekologizaciju čovjeka.

Njihova misija jeste zaštita i unapređenje kvaliteta okoliša u zajednici odnosno razvoj visokorangirane humane ekološke svijesti kod mladih. Na taj način doprinosi se razvoju mentalne ekologije.

Vi, kao čelnik ekološkog pokreta čiji ste i osnivač, izuzetno ste susretljivi prema studentima. Da li vi na taj način pokušavate razviti ekološku svijest u okviru te populacije, koja bi trebala u narednom periodu krenuti svim snagama za obnovu naše zivotne sredine ličnim aktivnostima, ali i podsticanjem onih mlađih?

Ima jedan ekologizam, ali on je i pedagogizam koji kaže: „Ako misliš dan unaprijed najedi se, ako misliš godinu unaprijed posadi drvo, ako misliš stotinu godina unaprijed OBRAZUJ DJECU“. Naš moto, odnosno misija i vizija jeste čista i zdrava okolina, ekološki odgoj i obrazovanje mladih generacija jer „Prirodu smo posudili od budućih generacija“.

Smatram da u našim nastavnim planovima i programima predškolske ustanove,

osnovne i srednje škole do univerziteta treba biti više sadržaja o ekološkom obrazovanju.

Treba nam ekologizacija ukupnog curiculuma. Novi koncept življenja zahtjeva usklađivanje ekonomskih interesa sa zahtjevima prirode. Moramo snažnije i odgovornije djelovati u našoj porodici, ekološki se ponašati i tako živjeti.

Današnji čovjek nažalost živi u „sukobu“ sa prirodom umjesto u harmoniji. Nedavne prirodne nesreće su uglavnom uzrok lošeg ponašanja čovjeka na Planeti. Današnji civilizirani čovjek na Planeti uzrokuje klimatske promjene svojim neracionalnim odnosom prema prirodi.

Neophodno je spomenuti da je upravo ovo ekološko udruženje, sa prof.

Omerovićem na čelu realizovalo jedan veliki projekat u saradnji sa našim Udruženjem „MEDICUS“, uređenje parka ispred Medicinskog fakulteta, shodno tome gdin. Omerovića smo

upitali: Da li ste zadovoljni odzivom mladih ljudi kad je u pitanju tematika koja je krucijalna za opstanak na planeti Zemlji, te posebno budućih ljekara, kao osoba koje su primarne za promociju zdravlja i zdravih navika?

Naravno moj odnos prema svim živim bićima i prirodi u cjelini zasniva se na poštovanju vrijednosti svakog čovjeka. POSEBNO SMATRAM DA STUDENTSKA „NAPREDNA“ OMLADINA treba i može promijeniti „dizajn“ društva i njegove sredine. Studente posebno volim jer sam i sam to bio.

Bila mi je čast kada sam se prvi put susreo sa studentima Medicinskog fakulteta i predstavnicima US „MEDICUS“, djelovalo mi da govorimo istim jezikom i da su nam misli identične. To ima veze, jer je vaš poziv prije svega usmjeren na razvoj zdravlja čovjeka. Sigurno je da nije moguće imati dobro zdravlje ako u okolišu nemamo čist zrak, pitku vodu i čistu i uređenu životnu sredinu.

Vaš zamišljeni projekat „Priroda i zdravlje“ ćemo podržati te ćemo djelovati partnerski u stvaranju što boljeg ekološkog ambijenta u zajednici. Svjedoci smo kako zelena arhitektura,drvoredi odnosno biljno

zelenilo u urbanim sredinama predstavlja ukras grada, ali i „filter“ odnosno pluća grada.

Treba nam što više zelenih površina i drvoreda u gradu jer smo svjedoci zagađenja zraka usljed velikog broja automobila, industrije i loše toplifikacije.

Stvaranje „zelenih gradova“ je model i put ka stvaranju „zdravih“ gradova Evrope prema Olborg povelji. Studenti medicine su veoma aktivni kada je u pitanju dolazak i učešće na našim ekološkim akcijama ,pedagoškim radionicama i manifestacijama što nam daje novi podsticaj u našem radu.

Vaša poruka za kraj?

Uključiti se u ekološke pokrete,od priode racionalno uzimati, a obavezno uzvraćati prirodi svojim korektnim odnosom i poštovanjem vrijednosti prirode. Trebamo više govoriti o zaštiti okoliša u našoj porodici, vrtićima, školama i na univerzitetu. Posebno pozivam mlade da se uključe u akcije pošumljavanja, razvoj ljubavi prema prirodi uz podsjećanje na ekologizam; „Prava istina o šumi će se saznati kada ih sasvim nestane sa lica zemlje“.

Zaštitimo naše zelene rudnike oksigena – šume, bez kojih nema čistog zraka niti pitke vode.

45

UREĐENJE PARKA ISPRED MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U TUZLI

Novi kutak za odmor...

Piše: D. Kulanić Svakim danom naše Udruženje „MEDICUS“ pokazuje kako se brinuti o svojim studentima, zdravlju i očuvanju okoliša. Zaista, aktivnostima nema kraja. Nikako da se sumiraju i nađu svoje mjesto u Časopisu, jer se svaki dan dešavaju prelijepe stvari za naše studente i naš fakultet koje ne možemo izostaviti.

Tako je i datum 03.11.2014. godine postao poseban po početku uređenja parka ispred Medicinskog fakulteta, a samo par dana kasnije i uređenje fasade na ulazu u naš Medicinski fakultet.

Jesenje uređenje parka, kojim je naš fakultet počeo dobijati novo ruho, protekao je u pozitivnoj energiji, te su tom prilikom postavljene klupe za odmor naših studenata i posađeno 15 sadnica, sadnica kojima smo

udahnuli novi život, a one će se u budućnosti brinuti o nama.

Već na proljeće park će dobiti nove „goste“, nove sadržaje, „vatromete” raznobojnih visokorangiranih sorti ruža, čime će naš fakultet postati jedno jako lijepo okruženje za oko i dušu.

Naš „zeleni projekat“ ne bi

Muhamedom Omerovićem, predsjednikom Ekološkog saveza „EKO ZELENI“ TK, profesorom na Filozofskom fakultetu u Tuzli na predmetima Metodika nastave prirode i drušva i Ekološka pedagogija, koji nam je obezbijedio

bio izvodiv bez prijatelja i donatora, ali i podrške Medicinskog fakulteta i Unije studenata Univerziteta u Tuzli. „Čast nam je i zadovoljstvo sarađivati sa prof. dr.

sadnice za jesenjsku sadnju, ali i ukrasno bilje koje će vrijedni studenti Medicinskog fakulteta zasaditi na proljeće.

Ovim putem se zahvaljujemo i gdin. Seadu Džafiću koji je

pokazao stranu velikog čovjeka donacijom navedenih klupa koje su uistinu bile nephodne našim studentima, ali i doprinosu uređenju fasade na ulazu fakulteta koja je uistinu dala novu dimenziju našem drugom domu. Naše aktivnosti neće stati na ovome, već u narednom periodu ćemo sigurno pružiti ugodno iznenađenje svima, a ponovo u saradnji sa istim i vjerujemo novim partnerima i prijateljima„ – rekao je Emir Bećirović, predsjednik Udruženja studenata medicinskog fakulteta u Tuzli „MEDICUS“ koji nije krio zadovoljstvo i radost odrađenim poslom.

Kako je protekao dan koji je omogućio studentima, ali i profesorima da dotaknu prirodu i zasade novi život, pogledajte i na fotografijama.

Veliki poduzetnik i humanista, a još veći čovjek Sead Džafić je privatni poduzetnik sa područja Općine Kalesija. Jedan je od najušpjesnijih u poslovnoj oblasti na području Tuzlanskog kantona, ali i šire.

Dokaz za to su mnoge inostrane saradnje i skoro pa cjeloviti izvoz proizvoda. Vlasnik je firme Unis Tok d.o.o.

46

Pored svih obaveza koje ima, gospodin Sead Džafić uspjeva pokazati i svoju humanu stranu pružajući pomoć onima kojima je potrebna. Gospodin Džafić je u obraćanju prilikom svečanog početka aktivnosti na obnovi i uređenju parka istakao da bi dobro bilo da svi drugi privrednici učine

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

ovoliko ili više za naše škole i fakultete kako bi naša zajednica postala bolje i ljepše okruženje.

Za svoju humanost nagrađivan je više puta diljem Bosne i Hercegovine. Posljednje majske poplave, bile su prilike za čovječanstvo da preispitaju svoju empatiju, ali ovaj uspješni privatnik dokazao je svoju solidarnost i uputio pomoć onima kojima je bila potrebna u najgorem periodu. Vastitim sredstvima finansirao je velike projekte kako u svojoj općini, tako i šire. Samo

jedan primjer da je gospodin Sead Džafić uistinu veliki čovjek dokazuje i samostalno finansiranje nedavne izgradnje mosta na rijeci Spreči, koji povezuje dvije obale, odnosno naselja koja su bila izolirana od svijeta tokom proljetnih poplava iz kojih dolazi zanačajan broj djece u školu i studenata na Univerzitet.

Gospodin Džafić se pokazao i kao veliki prijatelj našeg Udruženja „MEDICUS“ i svih studenata, budućih ljekara. Kada su prestavnici Udruženja stupili u

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

kontakt sa velikim humanistom, odmah su naišli na razumijevanje za sve svoje ciljeve i projekte. Bez ikakvog odlaganja čovjek velikog srca nam je priskočio u pomoć pri uređenju parka ispred našeg Medicinskog fakulteta i donirao klupe za odmor, te dogovorio uređenje fasade na ulazu istog. Prepoznao je ambicije članova Udruženja i već dogovorio naredne projekte koje će uveliko podržati, a sve u cilju stvaranja boljeg i ljepšeg ambijenta za učenje i za studente.

47

Dio naših aktivnosti...

Svjetski dan borbe protiv HIV/AIDS

Svjetski dan zdravlja

Prevencija diabetesa kod mladih

Dan podrške oboljelim od epilepsije „Purple day“

Sedmica EUROMELANOMA

Sedmica borbe protiv glaucoma

Simpozij infektologa

Evropska sedmica prevencije raka grlića maternice

Dani otvorenog Univerziteta

Pomoć unesrećenim nakon poplava

Promocija informatora za studij medicine

Medicinski sajam „Remedium“

48 Studentski kongres NeuRi 2014.

Zabranjeni forum

Fitnes dan

PULSUS - Časopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

5 znakova upozorenja Zimi i masna koža može postati dehidrirana. Treba joj čim prije nadoknaditi izgubljenu vodu jer u protivnom uobičajena njega neće dati rezultate, iako dehidrirana, koža će i dalje pokazivati sve nedostatke masne kože. Zbog hladnoće, ali i upotrebe vruće vode i raznih sredstava za pranje, zbog vjetra ili zimskog sunca, koža ubrzano gubi vlažnost, postaje osjetljivija, teže se brani od štetnih utjecaja.

Pet je znakova po kojima ćete znati da vašoj koži nedostaje vode : • zateže, posebno nakon umivanja ili tuširanja • gruba je na dodir i hrapava • crvena je i svrbi • ljušti se • bore i borice su postale vidljivije i dublje

Podočnjaci i kako ih se riješiti

Licu oduzimaju svježinu i dodaju godine, pogled čine umornim. Podočnjaci, dakako, nisu prijatelji dobrog izgleda. No da bi se pronašlo pravo rješenje koje ce ih ukloniti, valja znati zašto se javljaju. Najprije ustanovite koje su boje – smeđe ili plave. To ćete otkriti tako da nježno rastegnete kožu ispod oka, te ćete na dobro osvijetljenoj koži opaziti ima li plavu ili smeđu nijansu.

Plavi podočnjaci najčešće upućuju na pretanku kožu kroz koju se naziru kapilare. Smeđi podočnjaci najčešće su nasljedni, odnosno naslijedili ste previše tamnog pigmenta.

Ovisno o boji odaberite nijansu korektora i ne zaboravite da redovita njega kože oko očiju primjerenim sredstvima daje itekako dobre rezultate.

Prsti otkrivaju narav Zagledajte se na trenutak u svoj dlan. Ako vam je prstenjak duži od kažiprsta, najvjerovatnije imate osobine nužne za uspješnog poduzetnika – uključujući i agresivnost, odlučnost i spremnost za preuzimanje rizika.

Zašto? Prstenjak koji je duži od kažiprsta znak je da ste bili

izloženi višim razinama testosterona u maternici, što je uticalo na razvoj vašeg mozga i učinilo vas osjetljivim na učinke vlastitog testosterona u daljnjem životu. Slijedom toga najvjerovatnije imate izražene i druge osobine koje

se općenito povezuju sa testosteronom. Iako to može zvučati čudno, zaključak je to istraživanja koje je tek posljednje u nizu studija koje su ispitivale dužinu prsta u žene i muškarca.

Znanstvenici su naime već otkrili da kažiprst duži od prstenjaka imaju osobe koje su brižnije prema drugima, razgovorljive i opreznije, a da

kažiprst kraći od prstenjaka upućuje na to da osoba uživa u uzbuđenjima i riziku, ima veću mišićnu snagu i talentirana je za sport ili muziku. Naravno, mnogo toga utiče na našu osobnost i ponašanje, ne samo dužina prstiju, ali ta povezanost na zanimljiv način pokazuje kako hormoni imaju snažan uticaj na sve što činimo.

49

KUTAK „Smijehom do zdravlja“ posljednje vrijeme me niko ne shvata ozbiljno!

A doktor će: Ma daj…

Uz anegdote...

Imam ona tri glicerida, a sva tri su povišena. Šta sad da radim, da je bar jedan, lako bih ja izašla sa njim na kraj?

Ja sam hitan slučaj! Najhitniji! Svaki treći ili četvrti dan imam neki infarkt. Kakav infarkt? Sad ću da vam objasnim.

Ja imam neku plimu koja me hvata od pupka na gore, i kad mi to nadođe, glava samo što mi ne pukne, sve mi je tijesno unutra. A poslije toga me spopadne odseka, od pupka nadole, odsijeku mi se noge, sva se odsiječem i tako mi traje po čitav dan. Pa sad, da li vi možete da razumijete kako je nama, infarktašima?!

... i viceve Ode pijanac doktoru na pregled i uđe u ordinaciju.

Ne mogu te pregledati zbog velike količine alkohola u organizmu - kaže doktor.

Na to će pijanac: - Dobro doktore, doći ću kad se otrijeznite.

Utrčava čovjek u ordinaciju: Doktore, pas me ugrizao za uho!

- Jeste li ga dezinfikovali?

- Nisam, odmah je pobjegao.

Sretnu se 2 psihijatra.

- Dobar dan, dobro ste.

Kako sam ja?

- I vi ste dobro.

Neću više da čujem nikakav savjet! Hitno da mi dođete, moj djed je popio lasteks (lasix), dva tromblona (trodona) i kapitol (katopil), a sad ne zna da li mu je zemljotres u glavi ili u nogama?

Moram da vam se žalim na dom zdravlja. Nama babama oni neće da napišu ništa za džabe. Sve moramo da platimo. Šta bih ja voljela džabe?

Pa malo vitamina, malo sirupa za kašalj i protiv kašlja, pa onih slatkih šarenih tabletića, a umjesto toga oni nam daju samo one bijele, tvrde i gorke, svaki dan mi presjedne kada ih pijem.

50

Ljekar pita pacijenta: Šta vas boli?

Pacijent: Ne znam.

Ljekar: Gdje vas boli?

Pacijent: I to ne znam.

Ljekar: Od kada vas boli?

Pacijent: Ne znam.

Ljekar: Onda idite u apoteku, uzmite ne znam šta i uzimajte ne znam koliko puta na dan i sigurno ćete biti zdravi, ali ne znam kada.

Otišao čovjek kod psihijatra i kaže: - Doktore, imam strašan problem, u

Doktor preporučuje pacijentu: - Možete uzeti samo list do dva zelene salate, prepečen hljeb i čašu soka od narandže ili paradajza.

- Nema problema doktore. Samo mi recite da li da to uzimam prije ili poslije jela?

Dolazi čovjek kod doktora: - Doktore, suzi mi oko!

I doktor mu suzi oko.

Dođe čovjek kod doktora i kaže: Doktore, imam kamenac u žuči, pijesak u bubrezima i vodu u koljenu. Šta da radim?

- Izvadi građevinsku dozvolu.

Doktore, nemojte mi iznositi neke latinske izraze, nego mi recite kao laiku od čega zapravo bolujem.

Doktor: Pa evo, vaš problem je u tome što ste lijeni.

- Možete mi reći kako se to kaže na latinskom, da mogu prenijeti svojoj ženi?

Žali se pacijent doktoru: Doktore, u posljednje sam vrijeme počeo gubiti pamćenje. Šta mi predlažete?

Doktor: Platite unaprijed.

Optičar: No, gospođo, pročitajte mi ova slova na tabli!

- Pročitajte mi vi!

Ja ih ne vidim!

- Doktore, napokon sam kupio slušni aparat!

- Izvrsno! Nego, kako vaša krasna supruga?

- I to jeftino – samo 50KM! Srela se dva prijatelja i jedan upita ovog drugog: - Čujem da imaš problema sa srcem? Da li si išao kod svog doktora?

- Jesam.

- I šta ti je rekao?

- Da moram promijeniti način ishrane, da moram izbaciti roštilj i masnu hranu, da moram ostaviti pivo i rakiju i preći na vodu. Još mi je rekao da moram da prestanem da gledam Ligu šampiona i da moram da prestanem da jurim tuđe žene, već samo da budem sa svojom. Drugim riječima, moram potpuno promijeniti svoj život…

- I šta si odlučio?

- Promijeniću doktora.

Doktore, doktore, sa mnom niko neće da priča i na mene niko ne obraća pažnju, možete li mi pomoći?

Doktor: Slijedeći!

PULSUS - ÄŒasopis studenata Medicinskog fakulteta u Tuzli

Nulla dies sine linea. - Nijedan dan bez poteza.

BROJ: 2 DECEMBAR 2014.

51

off set

52