cg br 75 by Vijece Crnogoraca

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeĂ&#x160;a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

GODINA XIII. _ BROJ 75. _ SVIBANJ-LIPANJ / MAJ-JUN_ 2012.

Crnogorski glasnik - Broj 69. - 2011.

Strana 1

ĐE JE ŠTO NOVI AMBASADOR CRNE GORE U HRVATSKOJ 3 DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE Svečani koncert u Zagrebu Proslava Dana nezavnosti Crne Gore u Splitu

4 10

DJELOVANJE NZCH I VIJEĆA CRNOGORACA Posjeta novog ambasadora Crne Gore

DANI CRNOGORSKE KULTURE Koncert crnogorske solo pjesme „O, kakav divan dan“ u Splitu Večer crnogorske kulture u Umagu

12 14 15

NADREALIZAM U ZAGREBU „Harmonije“ Dimitrija Popovića

MANIFESTACIJE MANJINA „Dani Kraljice Teute“ u Zagrebu „Dom je tamo gdje je pjesma“ Splitu

20 21

IZ CRNE GORE I SVIJETA Dan nezavisnosti: Svijetla stranica crnogorske istorije EU zvanično počela pregovore sa Crnom Gorom U slavu Crne Gore i njenog slikara Odlazak velikana Utisci sa Međunarodnog podgoričkog sajma knjiga Formiran Savez udruženja Crnogoraca Srbije

22 23 23 24 26 27

OSVRTI, VIĐENJA, PRIKAZI Milovan Đilas – Negator crnogorske nacije

PRAVA NACIONALNIH MANJINA Nacionalne manjine u demokratskim društvima

FELJTON Dr. Sekula Drljević – Prilozi za biografiju (6)

U ULOZI PUTOPISCA Naša braća na sjeveru

GALERIJA „MONTENEGRINA“ „Svijet ljepote“ Marice Vukadinović „Dodir anđela“ Sanje Šutalo „Harmonija“ Maria Tomasa

38 40 42

KRATKA PRIČA Dimitrije Popović: Orhideja

DAJE SE NA ZNANJE ... Redizajniran portal www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr

Čestitamo

EUFOR(\B)IJA

ADIO COMPAGNO

21. maj

GALERIJA UMJETNOSTI „DADO ĐURIĆ“

GALERIJA „MONTENEGRINA“

SVEČANOSTI PETOLISNE RUŽE

IzdavaËi: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE I VIJE∆E CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264 E-mail: nzch@net.amis.hr, vijececrn@net.amis.hr, montenegro@net.amis.hr Internet adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr Za izdavaËe: dr. sc. Radomir PaviÊeviÊ i prof. emer. dr. sc. Veselin SimoviÊ Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Zoran DraškoviÊ Redakcija: Milanka BulatoviÊ, Nataša Gerželj, Danilo IveziÊ, Dragutin LakiÊ, Nataša RašoviÊ, Dušan RoganoviÊ Strana 2GrafiËka priprema i tisak: Skaner studio d.o.o. Rukopisi se ne vraÊaju. Naklada /Tiraža 1000

Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financirano iz državnog proraËuna Republike Hrvatske

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Koordinacija vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske čestitaju

25. lipnja DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Dan nezavisnosti Crne Gore Dan Koordinacije vijeća crnogorske nacionalne manjine na području Republike Hrvatske Dan Vijeća crnogorske nacionalne C r n o gmanjine o r s k i g lGrada a s n i k Zagreba - Broj 69.

- 2011.

NOVI AMBASADOR CRNE GORE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Novoimenovani ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Igor Gra evi uru io je danas akreditivna pisma Predsjedniku Republike Hrvatske Ivu Josipovi u. Hrvatski Predsjednik je poželio ambasadoru Gra evi u uspješnu misiju, izrazivši zadovoljstvo stepenom i sadržajem sveukupnih odnosa dvije zemlje. Pozdravio je rezultate koje Crna Gora postiže na planu evropskih i evroatlantskih integracija i apostrofirao ulogu i dostignu a Crne Gore u brojnim regionalnim politi kim forumima. Ambasador Gra evi je istakao da odnosi izme u dvije prijateljske zemlje mogu poslužiti kao dobar primjer. Zajedni ko kulturno - istorijsko naslje e, geografska i ekonomska upu enost i bliskost dvije zemlje obavezuju na kontinuirano unapre enje i dinamiziranje saradnje u svim oblastima od zajedni kog interesa. (Izvori: www.predsjednik.hr, www.mip.gov.me, 25.5.2012.)

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 3

DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE

SVE ANI KONCERT U ZAGREBU U Maloj dvorani Koncertnog zdanja Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, sve anim koncertom održanim 21. maja, obilježen je 21. maj – Dan nezavisnosti Crne Gore, Dan Koordinacije vije a crnogorske nacionalne manjine na podru ju Republike Hrvatske i Dan Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba. Organizatori koncerta u povodu najzna ajnijeg datuma savremene crnogorske istorije i ove su godine bili Koordinacija vije a crnogorske nacionalne manjine na podru ju Republike Hrvatske, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Vije e crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj. Brojnim uglednim gostima i uzvanicima – me u kojima su bili lanovi diplomatskog kora u Republici Hrvatskoj te poznati javni i kulturni radnici – najprije se prigodnim rije ima obratio Zamjenik predsjednika Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba g. Dušan Miškovi , a potom i novoimenovani ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Gra evi . Zamjenik predsjednika Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba g. Dušan Miškovi : JEDINSTVENI POVIJESNI DATUM U CRNOGORSKOJ KOLEKTIVNOJ MEMORIJI «Dame i gospodo, dragi prijatelji! Prije svega želim pozdraviti sve sudionike današnje sve anosti kojom obilježavamo naše zna ajne datume – Dan nezavisnosti Crne Gore, Dan Koordinacije vije a crnogorske nacionalne manjine na podru ju Republike Hrvatske i Dan Vije a crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. Posebno pozdravljam goste koji su odazivom na naš poziv i uveli ali ovu sve anost: lanove diplomatskog kora, njihove ekselencije ambasadore i predstavnike ambasada akreditiranih u Republici Hrvatskoj; predstavnike i izaslanike republi kih, županijskih i gradskih institucija; predsjednike vije a i predstavnike nacionalnih manjina Grada Zagreba; predstavnike crnogorskih društava iz Slovenije; lanove društava, vije a i predstavnike crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i sve ostale goste. Postala je ve tradicija da sve anost obilježavanja ovih za nas zna ajnih datuma organiziraju zajedno Ambasada Crne Gore u Republici Hrvatskoj, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske, Koordinacija vije a crnogorske nacionalne manjine na podru ju Republike Hrvatske i Vije e crnogorske nacionalne manjine grada Zagreba. I ove godine to obilježavamo koncertom trojice istaknutih umjetnika – muzi ara, profesora i pedagoga Muzi ke akademije sa Cetinja. U crnogorskoj kolektivnoj memoriji referendumski 21. maj 2006. bit e za vazda uklesan kao jedinstveni povijesni datum politi ke sinteze patriotske strasti i demokratskog uma, cementiran vrstim uvjerenjem i nepokolebljivom voljom crnogorskih gra ana da napokon budu istinski subjekti vlastite sudbine. Kada se postavilo pitanje izbora Dana naše Koordinacije i Vije a nijesmo se uopšte dvoumili – odabrali smo 21. maj – Dan crnogorske nezavisnosti. Koordinacija i vije a djeluju u tre em etverogodišnjem mandatu, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, prepoznati u svojim sredinama i uz podršku državnih i lokalnih tijela vlasti u okviru ostvarivanja kolektivnih politi kih prava i integracije u politi ki život Republike Hrvatske. Želim vam da ugodno provedete ovo ve er uz trio „Tritonus“ Mirana Begi a, Bojana Martinovi a i Igora Perazi a. Hvala!» Stranica 4

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

IZ TELEGRAMA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE ... želim srda no estitati Dan nezavisnosti Crne Gore te Dan Koordinacije vije a crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Dan vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba, uz želju da Crnogorci u Hrvatskoj, daju i istaknut doprinos razvoju našeg društva, i dalje uspješno afirmiraju svoje nacionalne posebnosti te da se odnosi izmedu Hrvatske i Crne Gore i dalje dinami no razvijaju u duhu suradnje i dobrosusjedskih odnosa. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi

Ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Njegova ekselencija Igor Gra evi :

POKAZALI SMO DA STRANICE ISTORIJE UMIJEMO ISPISATI OLOVKOM A NE SABLJOM, MIRNO I DOSTOJANSTVENO, PAMETNO I RAZBORITO, EVROPSKI «Poštovani prijatelji, dame i gospodo, ast mi je i zadovoljstvo da vam se obratim povodom šeste godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore. Sa posebnim emocijama obilježavamo ovaj datum, jedan od mnogih u crnogorskoj istoriji. Bi u pravi Crnogorac pa re i da ne postoji manje zemlje na svijetu koja ima u svojoj povijesti toliki broj zna ajnih istorijskih datuma. Svaki od njih se veže za poseban dio njenog postojanja i bivstvovanja. I na svaki smo jednako ponosni. Posebnost današnjeg datuma se ogleda u tome da su Crnogorci, i oni u domovini i oni rasuti po svjetskim meridijanima, utkali u njeno obnovljeno bi e dio sebe, svog života. Pokazali smo da stranice istorije umijemo ispisati bez krvi na rukama, olovkom, a ne sabljom, mirno i dostojanstveno, pametno i razborito, evropski. Mudro i samosvjesno, poštuju i jedinstvene do tada nevi ene i neprimijenjene standarde, ponovo smo se obreli u društvu svjetske porodice naroda. Sa uvali smo i dodatno oplemenili naše najve e blago – multietni nost, multikulturalnost i multikonfesionalnost, zajedni ki suživot i toleranciju. Na to smo ponosni. Danas Crna Gora nepovratno grabi ka novim dostignu ima. Ne posustajemo od sveukupnih reformi društva, kako bi jednog dana postali dio suvremene evropske porodice. Nastavljamo da budemo nezamjenjiv kontributor regionalnoj i svjetskoj stabilnosti. Sa susjedima radimo na razvijanju najboljih mogu ih odnosa, u svim sferama društva. Ne zato što to netko traži od nas, nego zato što postoji iskrena opredijeljenost i svijest crnogorskog naroda i rukovodstva da sami sebi nikad ne možemo biti dovoljni. Danas u ovako kompleksnom ekonomsko-financijskom okruženju moramo pokazati ve i stepen odgovornosti, kako prema sebi tako i prema drugima. Moramo još posve enije raditi na daljnjem razvoju naše zemlje, na prihva anju i primjeni evropskih i svjetskih standarda kako bi na pravim temeljima gradili sopstveni sistem, zasnovan na univerzalnim vrijednostima. uva emo i baštinu, naše istorijske tekovine, i istodobno nastaviti da sigurno kora amo u budu nost. uvajmo Crnu Goru! Slobodnu i pravednu! Nek' je vje na! Hvala.» C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 5

U umjetni kom djelu ve eri posjetioci su mogli uživati u virtuoznom muziciranju trojice vrhunskih crnogorskih glazbenika, pripadnika mla e generacije, okupljenih u Klavirski trio „Tritonus“: Bojan Martinovi (klavir), Miran Begi (violina) i Igor Perazi (violon elo). Domjenak nakon sve anog koncerta – prire en u predvorju Male dvorane Koncertnog zdanja Vatroslava Lisinskog – bio je prilika da se u razgovoru sa najmla im lanom tria sazna kako najradije sviraju pred onima koji e uživati u njihovoj muzici, pa iako baš nijesu muzi ki izobraženi. Ako je brižljivo odabrani i najavljeni repertoar bio, sigurno ne bez razloga, u posljednjem trenutku izmijenjen, neka onda s razlogom bude dopušteno i nekom ko je poštovalac ali ne i poznavalac muzike da iznese vlastiti utisak kako je posebnu pozornost publike dobio upravo

Stranica 6

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

BOJAN MARTINOVI ro en je 1981. godine na Cetinju. Nižu i srednju muzi ku školu završio je u Kotoru u klasi prof. Ilije Miloševi a. Godine 2002. diplomirao je na Muzi koj akademiji na Cetinju u klasi profesora Vladimira Bo karjova gdje je i magistrirao 2005. godine. Septembra 2002. zaposlio se kao profesor na Srednjoj muzi koj školi u Kotoru, gdje je proveo dvije godine. Angažovan je ve 2003. u nastavi na Muzi koj akademiji na Cetinju, a 2005. postaje asistent istaknutim pedagozima: Svetlani Bogino i Vladimiru Ogarkovu. Od 2009. je docent na predmetu klavir. Važno je istaknuti njegovu saradnju s profesorom Vladimirom Ov injikovim, a 2002. i 2003. usavršava se u Be u, u klasama prof. Christopha Bernera, odnosno prof. Noela Floresa. Pored solisti ke karijere, kao koncertni pijanista, intenzivno i sa velikim uspjehom nastupa i djeluje u okviru raznih kamernih ansambala i sara uje sa brojnim doma im i stranim istaknutim umjetnicima. Na svom bogatom repertoaru ima preko 30 programa, kako recitala tako i kamerne muzike. Nastupa u gotovo najprestižnijim dvoranama bivše Jugoslavije (CNP Podgorica, Dvorana Vatroslav Lisinski Zagreb, Sava centar Beograd, Galerija Kolarca Beograd, Gradska ku a Subotica, Sinagoga Novi Sad, Sarajevo, Ljubljana ...) i zemljama zapadne Evrope (Italija, Njema ka, Austrija, Francuska, Belgija, Velika Britanija, Rusija, Liban ...). Dobitnik je mnogih doma ih i internacionalnih nagrada na takmi enjima. Bavi se i komponovanjem. Uskoro se o ekuje realizacija CD-a njegove autorske muzike. Snimao je za RTCG, RTS, HRT, TVSLO, radio Beograd i radio Crne Gore. MIRAN BEGI ro en je 1975. u Podgorici gdje je završio nižu i srednju muzi ku školu u klasi prof. Vilija Ferdinandija. Debi sa Simfonijskim koncertom imao je sa 13. godina izvode i koncert Feliksa Mendelsona u e-mollu. Muzi ku akademiju je upisao u Podgorici u klasi profesora Miroslava Rusina a diplomirao na Cetinju u klasi profesora Uroša Peši a. Magistarske studije iz violine i specijalizaciju iz kamerne muzike je završio na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i Fakultetu muzi ke umetnosti u Beogradu. Usavršavao se tako er na majstorskim kursevima kod profesora Pavela Vernjikova i Erika Grinberga. Njegova izvo a ka aktivnost je vezana za koncertne podijume Italije, Hrvatske, Srbije, Bosne, Gr ke, Austrije, Francuske, Engleske, Libana, Bugarske, Švedske, USA, Rusije. Nastupao je s nizom istaknutih umjetnika. Više puta je nastupao kao solista sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i me unarodnim studentskim orkestrima. Od 2001. godine nastupio je na preko 150 recitala u saradnji sa pijanistom Bojanom Martinovi em. Snimao je za RTCG, RTS i RT Gr ke. Na republi kim i saveznim takmi enjima mladih muzi ara osvajao je prve nagrade; dobitnik je me unarodne prve nagrade na VI. Me unarodnom takmi enju „Petar Konjovi “ u Beogradu. Angažovan je kao vanredni profesor na predmetima violina i kamerna muzika na Muzi koj akademiji na Cetinju. Od maja 2011. godine, izvodi masterclasse na Konzervatorijumu „P. I. ajkovski“, za studente violine. Trenutno je dekan Muzi ke akademije na Cetinju i umjetni ki direktor Ljetne akademije i festivala „Espressivo“. IGOR PERAZI ro en je 1966. u Podgorici. Studirao na Muzi koj akademiji u Podgorici kod renomiranog prof. Davida Grigorijana (u enik M. Rostropovi a), a diplomirao u klasi prof. Jurija Sotni oka. Magistrirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. Ištvana Varge. Dvadeset godina bio vo a violon ela u Simfonijskom orkestru RTCG. Trenutno je docent na Muzi koj akademiji na Cetinju na predmetu violon elo. Prvi je violon elista Crnogorskog simfonijskog orkestra. Održao niz solisti kih koncerata i recitala (velika scena CNP, elo-fest u Beogradu - sala Beogradske filharmonije, Dom omladine „Budo Tomovi “, festival A-tempo, Grad-teatar Budva, Herceg fest, Barski ljetopis, Hercegnovski zimski dani muzike, Gradska ku a u Novom Sadu). Kao lan više kamernih sastava nastupao širom bivše SFRJ i u inostranstvu (Alžir, Italija, Gr ka, Austrija). Sara ivao sa mnogim muzi arima iz zemlje i inostranstva, kao što su Grigorij Krasko, Roman Simovi , Boris Kraljevi , Vili Ferdinandi, Saša Latkovi , Ljubiša Jovanovi , Miran Begi , Bojan Martinovi , Egon Mihajlovi , Aleksej Mol anov, Žana Leki , Maja Bogdanovi , Konstantin Fic, Vilfrid Štrele, dirigenti Aleksej Šatski, Bojan Su i , Miroslav Homen, Julio Mari , Igor Simovi , Radovan Papovi , Darinka Mati -Marovi , Mladen Jagušt, Uve Tajmer, Ronald Colman, Ginter Pihler. Svirao u pozorišnim predstavama, tv-dramama, igranim filmovima. Intenzivno promovisao djela najzna ajnijih crnogorskih kompozitora. Snimio veliki broj djela za radio i tv, kao solista i lan ansambala, od kojih neka premijerno.

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 7

Stranica 8

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

U predvorju Male dvorane poslije sve anog koncerta

naknadno uvršteni „ “ Petra Ilji a ajkovskog iz njegovih „Godišnjih doba“. ini se da je mladom pijanisti godilo i da uje vjerodostojan podatak kako te ve eri (premda koncert nije bio kratak!) niko nije pokušao da u nekom podesnom pasažu napusti Malu dvoranu – izuzetak je bio samo jedan visoki diplomatski predstavnik jedne male zemlje koji je, s mobitelom u ruci, u jednom trenutku žurno izašao, bi e zbog nekog neodložnog državnog posla.

Dragi gosti našli su vremena da, uo i povratka za Crnu Goru, i u Crnogorskom domu u Zagrebu malo posjede – valja se prije puta! C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 9

PROSLAVA DANA NEZAVNOSTI CRNE GORE U SPLITU

U povodu Dana nezavisnosti Crne Gore 21. maja Zajednica Crnogoraca Split organizirala je prigodno druženje Crnogoraca, Crnogorki i prijatelja Crne Gore u svom prostoru u Vukovarskoj 59. Sve anost je obilježena himnom Crne Gore, nakon koje je predsjednik Borivoje Stevovi poru io da se ovaj dan slavi ve šestu godinu zaredom odnosno kada smo 2006. godine na referendumu odlu ili da istupimo iz državne zajednice Srbije i Crne Gore, te se nadamo da e ih i naši potomci i mnoge budu e generacije slaviti. Za dobro raspoloženje pobrinula se i nova klapa Zajednice Crnogoraca pod nazivom Montenegrina koja nam je otpjevala razne crnogorske pjesme. Veselje uz pršut i vino, kola e i crnogorsku pjesmu trajalo je do kasnih sati ... Nataša Gerželj Stranica 10

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

DJELOVANJE NACIONALNE ZAJEDNICE I VIJE A CRNOGORACA

Njegova ekselencija Igor Gra evi u Crnogorskom domu

NOVI AMBASADOR CRNE GORE U REPUBLICI HRVATSKOJ POSJETIO CRNOGORSKI DOM U ZAGREBU

Novoimenovani ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Nj. E. Igor Gra

evi posjetio

je Crnogorski dom u Zagrebu 20. 6. 2012. godine. Susretu u Crnogorskom domu sa strane NZCH i Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba prisustvovali su dr. sc. Radomir Pavi evi , prof. dr. sc. Sava Bogdanovi , Milanka Bulatovi , Danilo Bun i i Danilo Ivezi . U pratnji ambasadora Igora Gra evi a bio je prvi sekretar Ambasade Branislav Karadži . U ugodnom razgovoru nazna ene su uzajamne aktivnosti i suradnja u cilju ostvarivanja osnovne zada e o uvanja nacionalnog i kulturnog identiteta crnogorske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Ambasador Gra evi je istaknuo spremnost Ambasade i njega osobno u konkretnoj pomo i na realizaciji programskih aktivnosti NZCH i njenih lanica koji se ostvaruju u kontaktima s institucijama i državnim tijelima Crne Gore, kao i svih ostalih programskih aktivnosti usmjerenih osnovnom cilju i svrsi postojanja NZCH i društava lanica. Sa strane NZCH i Vije a naglašena je otvorenost i spremnost za pomo ambasadoru i lanovima Ambasade u ostvarivanju njene uloge i zada e u Republici Hrvatskoj, a za koje oni sami procijene da je potrebna. Na kraju susreta ambasadoru Gra evi u poklonjen je komplet knjiga iz izdava ke djelatnosti Nacionalne zajednice u proteklom periodu. Danilo Ivezi C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 11

DANI CRNOGORSKE KULTURE

KONCERT CRNOGORSKE SOLO PJESME

U velikoj galerijskoj dvorani Muzeja Mimara – u izložbenom prostoru u kom se održavaju i pojedini koncerti iz ciklusa Sfumato Hrvatske radiotelevizije – ne odve brojna, ali zasigurno vjerna publika bila je u prilici da 26. juna ove godine uživa u cjelove ernjem „Koncertu crnogorske solo pjesme“ triju vrhunskih mladih crnogorskih umjetnica: Aleksandre Vojvodi Jovovi (sopran), mr. Mirjane Raj i (klavir) i Tamare Stijepovi (flauta). Na repertoaru koncerta – koji su, u okviru ve tradicionalne manifestacije „Dani crnogorske kulture“, organizovali Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, a uz pomo Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske – našle su se i operske arije koje se ovdje rijetko mogu uti i neke tradicionalne crnogorske pjesme u dojmljivoj obradi. Slušaju i ih u neorenesansnom zdanju Muzeja Mimara, u ambijentu slika koje nose i duh i dah minulih epoha, nije bilo teško povjerovati da umjesto glasovira svira klavikord ili klavi embalo, pa uz panovski poletne zvuke flaute nakratko na i pribježište u nekim vremenima kada se, ini se, za sve imalo vremena, dok nas je zvonki, osje ajni glas u gizdavu opravu odjevene sopranistice nosio – na krilima najljepše crnogorske pjesme „Još ne svi e rujna zora“– „daleko, daleeekooo“ ... Topli i dugotrajni aplauz posjetilaca poslije svake izvedbe bio je, na kraju koncerta, nagra en pjesmom „Oj vesela veselice“. Nje nije bilo u najavljenom repertoaru koncerta i uli smo je te ve eri u aranžmanu za pam enje, a aplauzom za pam enje bili su o ito propra eni i završni tonovi te pjesme, tako da je gospo a Aleksandra Vojvodi Jovovi odlu ila da još jednom uživamo u pjesmi „Primorkinja“, za koju je rekla da „jeste iz Paštrovi a, ali se može uti i u drugim primorskim krajevima“. Po završetku koncerta, vidno ganuta sopranistica je „sa otvorene scene“ elnicima NZCH uputila rije i zahvale što joj se ukazala prilika da po tre i put nastupi u Zagrebu. A koliko je poklonika do sada ovdje stekla najbolje je svjedo io broj posjetilaca koji su strpljivo ekali da, poslije predaje cvjetnih aranžmana, zajedni kim fotografijama zabilježe i sa uvaju uspomenu na gostovanje crnogorskih umjetnica. Z.D. Stranica 12

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Muzej Mimara, Zagreb

PROGRAM KONCERTA

U velikoj galerijskoj dvorani Muzeja Mimara

„Tamo za tom gorom“ Arija Stanke iz opere „Na uranku“ (Stevan Bini ki) Arija Danice iz opere „Balkanska carica“ (Dionizije di Sarno) „Igra“ (Boro Tamindži ) „Biser Mara“ „ obanine, lijepa evojko“ „Poljem se vija“

Fotografija za uspomenu

(Aleksandar Basarab, Aleksandra Vojvodi Jovovi ) „Uspavanka za Sejdefu“ (Ilija Rajkovi ) „Još ne svi e“ „Mlada Jelka, ljubi Janka“ „Primorkinja“ (Aleksandar Basarab, Aleksandra Vojvodi Jovovi ) „Zor evojka“ (Vladimir Maraš) C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Drage goš e – „šinjorine“ kako ih je predstavio dr R. Pavi evi – u Crnogorskom domu u Zagrebu

Stranica 13

ALEKSANDRA VOJVODI JOVOVI (sopran) ro ena je 1975. godine u Baru. Nižu muzi ku školu završava u mjestu ro enja, a Srednju u Podgorici i to dva odsjeka: teoretski i odsjek za solo pjevanje u klasi profesorice Larise Daši Simovi . Muzi ku akademiju - teoretski odsjek, diplomirala je na Cetinju, nakon ega upisuje Muzi ku akademiju u Sarajevu (odsjek solo pjevanja) u klasi primadone profesorice Radmile Bako evi gdje diplomira 2006. godine. Na njenom repertoaru se mogu na i opere i arije iz oratorija, ruske romanse, solo pjesma dvadesetog vijeka, i crnogorske solo pjesme. Snimila je CD pod nazivom „Korijeni“ sa crnogorskim pjesmama obra enim u new age stilu. Iza sebe ima veliki broj nastupa i solisti kih koncerata u Crnoj Gori i inostranstvu. Trenutno radi kao direktor ŠOMO Bar, kao profesor solo pjevanja u školi za muzi ke talente. Mr. MIRJANA RAJ I (klavir) ro ena je 1981. godine. Nižu muzi ku školu završila je u Baru, a Srednju u Podgorici u klasi profesorice Anke Asanovi . Na Muzi koj akademiji na Cetinju diplomirala je u klasi profesora Vladimira Bo karjova. Specijalisti ke studije je završila na Fakultetu muzi ke umetnosti u Beogradu kod profesora Aleksandra Serdara. Nastupala je na brojnim solisti kim i kamernim koncertima kako u zemlji tako i u inostranstvu. Trenutno radi u muzi koj školi „Petar II. Petrovi Njegoš“ u Baru. TAMARA STIJEPOVI (flauta) nižu muzi ku školu je završila u Baru, a Srednju u klasi profesorice Tanje Krkelji , u Podgorici. Na Muzi koj Akademiji na Cetinju diplomirala je u klasi profesora Ljubiše Jovanovi a. U toku školovanja nastupila je na brojnim takmi enjima i postigla zapažene rezultate. Usavršavala se na seminarima kod renomiranih profesora kao što su Karolj Maro ik i Janoš Balint. Ve niz godina radi u školi „Petar II. Petrovi Njegoš“ u Baru, kao profesorica flaute.

∗ ∗ ∗

„O, KAKAV DIVAN DAN“ VESNE PE ANAC U SPLITU

U Gradskom kazalištu mladih u Splitu, u organizaciji Zajednice Crnogoraca Split, 8. svibnja

2012. godine održao se jedan zanimljiv doga aj. Rije je, naime, o gostovanju renomirane dramske umjetnice Vesne Pe anac koju mnogi pamte kao nekadašnju lanicu uvenog beogradskog kazališta Atelje 212. Ova izvedba u Splitu bila je 1757. izvedba. Vesna Pe anac predstavila se splitskoj publici vlastitim autorskim projektom, monokomedijom „O, kakav divan dan“ koja ve osamnaest godina igra na kazališnim pozornicama diljem svijeta, od Amerike do Australije. Ovo je predstava koja s mnogo finog humora progovara o adolescenciji, obiteljskim sukobima, ku nim tajnama, ljubavi i praštanju. Ova predstava spaja umjetnost, obrazovanje, pedagogiju, životnu mudrost i osobnu ispovijed. „Predstava se sama od sebe rodila, i za nju nikad nisam napisala tekst. To je moja životna pri a. Po elo je od velike greške.“ – izjavila je. Tata je o ekivao sina a rodio sam mu se ja, kaže Vesna Pe anac te nadodaje kako planira odglumiti 2000 predstava, a nakon toga napistati knjigu i snimiti film. Autorica kroz rafinirani humor i na samo njoj svojstven na in, ije su najupe atljivije zna ajke jednostavan govor i lepršava gluma, pripovijeda razli ite pri e, s lako om ih nadovezuju i jednu na drugu i stvaraju i fino tkivo ove neodoljive hit-predstave. Nataša Gerželj Stranica 14

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

VE ER CRNOGORSKE KULTURE U UMAGU

Dana 12.05.2012.g. Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, u umaškoj Zajednici Talijana „Fulvio Tomizza“, pod pokroviteljstvom Grada Umaga i Talijanske zajednice Umag, organizirali su ve er crnogorske kulture. Želja je bila da se sugra anima predstavi dio kulturnog naslije a rodne Crne Gore, ali i dati doprinos suživotu na Bujštini, u kojem žive kao jedna od manjinskih zajednica. U prepunoj sali ve er je otvorio predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, Radovan Medojevi , koji se zahvalio Zajednici Talijana koja ih je ugostila i istaknuo sve vrijednosti koje nas povezuju, poput suživota u toj multietni koj zajednici, pozdravljaju i sve nazo ne u dvo-rani, naro ito goste: predstavnike crnogorskih društava iz Zagreba, Kranja, Karlovca, Rijeke i Pule te prisutne predstavnike drugih etni kih zajednica u Umagu i to Talijana, Srba, Slovenaca, Bošnjaka i Albanaca koji nisu krili zadovoljstvo što su pozvani na ovakvu crnogorsku manifestaciju. Cjelove ernji program vodila je simpati na i uvijek raspoložena Sanja Bosni , stru na suradnica za društvene djelatnosti Grada Umaga. Nazo nim su se pored predsjednika Medojevi a obratili, kao doma in i predsjednik Zajednice Talijana Pino Degrassi, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske dr Radomir Pavi evi , te gradona elnik grada Umaga gos. Vili Bassanese, isti u i zadovoljstvo što se u Umagu održavaju ve eri crnogorske kulture, obe avši da e i ubudu e podržavati ovakve manifestacije nacionalnih manjina na Bujštini. U kulturno-umjetni kom programu nastupili su u ime doma ina guslar amater Božidar-Božo Cakovic iz Novigrada, koji je uz tradicionalni crngorski instrument, guslama razveselio i oraspoložio sve prisutne, prekidan aplauzom više puta, kao da su se htjeli zahvaliti što se nakon 20 godina u Umagu ponovno uo glas gusala, najstarijeg crnogorskog instrumenta, omiljenog me u svim uzrastima. U nastavku programa nastupili su zborovi: „Montenegro“ Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Zagreba i zbor „Bulbuli“ koji djeluje u sklopu kulturnog Društva Bošnjaka Hrvatske „Preporod“ Zagreb. Na kraju kulturnoumjetni kog programa predsjednik Radovan Medojevi uru io je prigodne poklone Zajednici Talijana Umag, Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, Gradu Umagu i zboru „Bulbuli“ iz Zagreba. Po završetku predvi enog programa, voditeljica Sanja Bosni pozvala je sve prisutne u kafi „Circolo“ koji je u sklopu Talijanske zajednice, gdje je otvorena izložba umaškog amaterskog slikara, crnogorskog podrijetla, Branislava Kladnika, koji je prikazao misti ni ugo aj Istre uz zvonike na istarskim brežuljicima, o emu je gledatelje detaljno upoznao likovni kriti ar Željko Sušek, naglašavaju i svu duhovnost istarskog prostora. Nakon toga nastavljeno je druženje svih prisutnih uz tradicionalne crnogorske specijalitete, koje su pripremile vrijedne lanice Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujstina“ Umag uz izvrsnu organizaciju lanica Društva Milunke Medojevi , Raze Rov anin i Jelene Alessio, a druženje je nastavljeno do kasno u no . Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 15

POZDRAVI GOSPO E SANJE BOSNI Poštovani posjetitelji, uvaženi gosti, dragi naši Crnogorci i Crnogorke i svi prijatelji Crne Gore, u ime Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, lijepo vas pozdravljam i želim vam dobrodošlicu na hvalevrijednu priredbu „Ve er Crnogorske kulture“ – Carissimi amici, spettabili ospiti in nome dell Associazione Montenegrini e gli amici di Montenegro vi invio un saluto caloroso e vi auguro una piacevole serata! Osobito pozdrav upu ujem: Gospodinu Viliju Bassaneseu, gradona elniku Grada Umaga Gospodinu Pinu Degrassiju, predsjedniku zajednice Talijana „Fulvio Tomizza“ Grada Umaga Gospodinu Radomiru Pavi evi u, predsjedniku Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Gospodinu Dušanu Miškovi u, predsjedniku Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“, Zagreb Gospodinu Radovanu Medojevi u, predsjedniku Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“, Umag Goranki Markovi , voditeljici ispostave Ureda Državne uprave Buje Predsjednicima: Slovenskog kulturnog društva „Ajda“ Umag, Nacionalne zajednice Bošnjaka Umag, Nacionalne zajednice Srba – ogranak Umag i SKD „Prosvjeta“ Umag. Poseban pozdrav upu ujem predstavnicima Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Kranja, Karlovca, Rijeke, Pule, Rovinja i Zagreba. Umag je grad u kojemu živimo zajedno, a ne jedan pored drugog, ili kako bi rekao naš di ni, nažalost pokojni, katoli ki sve enik iz Boke kotorske Don Branko Sbutega, humanist i borac za manjinska prava Hrvata Boke kotorske: Pusti drugog da bude Drugi jer svijet jesmo ti i ja skupa! S ponosom možemo konstatirati da se u gradu Umagu njeguje zajedništvo te kultura življenja, poštuje i podržava „drugog“. Razvijen je visok stupanj demokratske svijesti i humanizma te postoji razumjevanje suživota – convivenze kao najve eg civilnog i duhovnog bogatstva kojeg jedna suvremena društvena zajednica može dose i. Kao potvrda re enome je i naš ve erašnji susret „Ve er crnogorske kulture“ koja se održava u prostoru Zajednice Talijana Umag. Možda nas je malo i crnogorska nevjesta kraljica Jelena udata Savoia potakla na tu suradnju, ali o tim rodbinskim, talijansko-crnogorskim odnosima bit e rije i jednom drugom zgodom, na jednom skorašnjem susretu. Zahvaljujemo doma inu ZT „Fulvio Tomizza“ na gostoprimstvu – Carisisimi amici della CI „FT“ grazie per la vostra ospitalita’!

Stranica 16

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

RIJE G. RADOVANA MEDOJEVI A, PREDSJEDNIKA DRUŠTVA CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE „BUJŠTINA“ UMAG «Poštovana publiko, dragi izvo a i, uvaženi gosti, Crnogorci i Crnogorke te prijatelji Crne Gore drago mi je da vas mogu pozdraviti u ime naše udruge Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“, koja je osnovana s ciljem da njeguje našu zavi ajnu kulturu i obi aje te nastoji o uvati naš nacionalni identitet izvan granica matice zemlje. S obzirom da je Bujština postala naš novi dom u kojem smo prepoznati, prihva eni i poštovani u pravome smislu rije i, naša je udruga osnovana i s namjerom da nam se pridruže svi oni koji održavaju neku vezu s Crnom Gorom ili samo vole naše obi aje i kulturu. Na taj na in dolazi do ve eg prožimanja i stvaranja uzajamnog povjerenja te ja anja suživota. S tom namjerom organiziran je naš ve erašnji susret i nadamo se da e biti još takvih lijepih druženja u skoroj budu nosti. Hvala vam što ste ve eras s nama! Zahavljujem Gradu Umagu i Gradu Bujama koji nas podržavaju i sufinanciraju naše programe. Zahvaljujemo Zajednici Talijana koja nas je ugostila. Zahvaljujemo Nacionalnoj zajednici Crnogorca Hrvatske koja nas poti e u radu i kreira kulturnu politiku na nacionalnom nivou. Zahvaljujemo Društvu Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb na ve erašnjem dolasku. (Ovo je prva naša direktna suradnja i nadamo se da emo ih uskoro opet ugostiti.) Zahvaljujemo svima koji su ve eras pomogli i doprinijeli organizaciji naše manifestacije. I naravno, zahvaljujemo svim dragim i vrijednim Crnogorkama koje su priredile zakusku kako bismo ve eras mogli uživati u cijelosti u crnogorskoj atmoferi. Želim vam ugodnu i zabavnu ve er!»

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 17

NADREALIZAM U ZAGREBU

„HARMONIJE“ DIMITRIJA POPOVI A

KULTURA IZLOGA ... Ciklus radova „Harmonije“ naslovnu rije koristi u doslovnom i simboli kom zna enju. Ono što u znatnoj mjeri utje e na senzibilitet modernog ovjeka jest zasigurno dominacija vizualnih medija. Svjedo imo svojevrsnoj agresiji slike, njene višezna ne funkcije da pokazuje, nudi, obmanjuje, zavodi ... u svijetu spektakla.

Medij slike je tako er u službi sveop eg konzumerizma. Sve je na ponudi. U tu su svrhu i tijela i predmeti dotjerani do savršenstva. Žensko je tijelo, treba li re i, potvr eno kao naju inkovitiji maneken par exellence. U prezentaciji ponu enog sve se nivelira. Sve egzisitira u harmoni nim cjelinama. Našu civilizaciju u mnogome odre uje kultura izloga. Jedro tijelo mlade žene, srebrni svje njak, komad sirovog mesa, egzoti ni cvijet, šprica za botoksiranje ... Nikada imaginacija nadrealizma nije tako harmonirala sa stvarnoš u kao što je to danas. Iz repertoara stvarnog potroša kog svijeta uskla uje se bizarna ikonografija nadrealisti ke slike u kojoj na suptilan na in harmoniraju tako er erotizam i smrt. Teror op eg progresa kao imperativ modernog društva otkriva i nali je tog progresa. Zastrašuju a Ijepota proizvedene umjetne stvarnosti iza svog blistavog dizajniranog lica stvara zavodljivi dekor svakidašnjice. Ne naziremo li iza takvog dekora što okružuje modernog ovjeka ontološkog monstruma koji umjesto da teži svom bitku, da mu se približava, on se od njega udaljava? Dimitrije Popovi (iz kataloga izložbe)

Stranica 18

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

U subotu, šesnaestoga dana mjeseca u kome lipe cvatu, imala se u podne otvoriti najnovija izložba vrhunskog hrvatskog i crnogorskog akademskog slikara Dimitrija Popovi a. Mjesto otvorenja bila je Galerija Mala, na „vuglecu“ centralnog zagreba kog trga i Harmice, pasaža ijim se hladom, a sve bježe i od podnevne pripeke, lakše grabi ka „stomaku Zagreba“ – Dolcu. U pozivnici navješteni nadrealisti ki koncept izloženih djela – „u kojem se motiv sakralnog ili svetovnog sadržaja oblikuje u nadrealisti ku cjelinu“ – ve se dao naslutiti zapitanoš u posjetiocatradicionaliste ho e li se od kakofonije – zbog još jednog koncerta na Trgu – mo i išta uti na otvorenju kad ni gri ki top nije uspio uznemiriti brojne golubove me u još brojnijim šeta ima. No, nadrealnim se inilo i da e izuzetno veliki broj pridolaze ih poštovalaca g. Popovi a uspjeti u i u galeriju kojoj tog dana kao da je ime postalo Usudom. Pa ipak, oni su se, kao na kakvom karuselu, smjenjivali u tjeskobnom prostoru estitaju i uvaženom slikaru na još jednom uspjehu. A me u uzvanicima su bili i crnogorski ambasador u Republici Hrvatskoj Nj.E. Igor Gra evi , Budimir Lon ar, Veljko Bulaji , Predrag Matvejevi , Ksenija Urli i , Aleksandar Zalepugin, Aleksandar Tolnauer ... kao i mnogi, mnogi drugi koji su odavno prepoznati u društvenom, kulturnom i javnom životu Zagreba. „Nadrealisti koj poetici zna enja“ mogla bi se možda pribrojati i injenica da je umjetniku koga e neki uvijek smatrati (dozvolimo si tu rije !) „dotepencem“ u Zagreb, njegov tekst iz izložbenog kataloga (otisnutog u Skaner studiju) pro itala upravo glumica Urša Raukar – „podrijetlom iz purgerske obitelji“, kako smo to mogli saznati u jednoj ranijoj prigodi. Najzad – uporno percipiraju i i dalje samo zorne svetovne motive, a sve u namjeri da potvrdimo kako svakom nadrealizmu prethodi realizam – odvažimo se pretpostaviti kako je stanovitom broju ve pomenutih posjetilaca za predstoje i bliski susret sa nadrealnim bilo više nego dovoljno što su, poslije „subotnje kavice u Bogovi evoj“ i lagane šetnje k Jela i a placu, ve iz Gajeve mogli zapaziti nad galerijskim imenom istaknut vrlo vidan realan natpis:

Z.D. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 19

MANIFESTACIJE MANJINA

„DANI KRALJICE TEUTE“

U organizaciji Kluba albanskih žena Hrvatske „Kraljica Teuta“; Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb; Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Vije a bošnja ke nacionalne manjine Grada Zagreba, a uz potporu Veleposlanstva Kosova i Savjeta za nacionalne manjine, u Novinarskom domu u Zagrebu održana je 17. 5. 2012. kulturna tribina „Dani Kraljice Teute“. Pokrovitelj manifestacije je bilo Veleposlanstvo Republike Albanije u Republici Hrvatskoj. Kroz razgovor, itanje tekstova, ples i pjesmu, velikom broju prisutnih u Novinarskom domu je ispri ana pri a o ilirskoj kraljici Teuti i povezanost preko nje današnjih podru ja Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske (donekle i Slovenije). Pri a o Teuti pruža mogu nost zajedni kog regionalnog i prekograni nog povezivanja u programsku višeslojnu cjelinu koja bi u narednom periodu prerasla u zajedni ki program albanske, crnogorske, bošnja ke nacionalne manjine, zaklju ak je doga anja u Novinarskom domu. Stranica 20

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Doga anju su prisustvovali: ambasador Republike Albanije u Republici Hrvatskoj Pëllumb Qazimi; ambasador Crne Gore u Republici Hrvatskoj Igor Gra evi ; ambasador Kosova u Republici Hrvatskoj Valdet Sadiku; predstavnici Ambasade Bosne i Hercegovine u Republici Hrvatskoj, brojni uzvanici i gosti. Nastupili su: Veljko Barbijeri; Sanija Gashi; Sanja Ivi ; Meri Shiroka; Plesna grupa „Ilirike“ koreografija Shenida Bilalli; Lajde Mjeda - operna pjeva ica; Daria Bla e - klavir; Zborovi „Bulbuli“ i „“Montenegro" - s voditeljem Ismetom Kurtovi em; Kostadinka Velkovska; Shenida Bilalli i Luka Bariši . Danilo Ivezi Održana 2. Smotra nacionalnih manjina u gradu Splitu

„DOM JE TAMO GDJE JE PJESMA“ U

povodu Dana Europe i u sklopu proslave Dana grada i blagdana svetog Dujma u Domu Hrvatske vojske u Poljudu održana je 2. Smotra kulturno umjetni kih društava nacionalnih manjina, koji žive i rade u gradu Splitu, pod nazivom „Dom je tamo gdje je pjesma“. U dvoipolsatnom programu u kojem su se izmjenjivali kolopleti pjeva kih nastupa zborova (od ženskih, mješovitih pa do dje jih), klapa i pojedina nih pjeva kih nastupa te plesovi i kola nastupilo je stotinjak izvo a a, koji su uz nacionalnu baštinu u svom nastupu imali i dijelove programa iz splitskog i dalmatinskog podneblja. U programu su sudjelovali Makedonsko kulturno društvo „Makedonija“, lanovi Mješovitog pjeva kog zbora Slovenskog kulturnog društva „Triglav“, lanovi Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“, Ženska klapa Zajednice Crnogoraca iz Splita, lanovi Kulturnog društva Bošnjaka „Preporod“, Udruge Demokratske zajednice Ma ara i Novog Ma arskog kulturnog centra. Pozdravljaju i u ime grada Splita okupljene predstavnike manjina, prisutne gra ane i sudionike programa, zamjenica splitskog gradona elnika An elka Viskovi , izrazila je zadovoljstvo, jer se ova manifestacija održava usporedo sa proslavom Dana Europe i Dana grada te blagdana svetog Duje. „Nacionalnim manjinama hvala što na najljepši mogu i na in, nizom manifestacija tokom cijele godine, a posebno i ovom smotrom pokazujete svom Splitu da imate splitsko srce, da volite Split, a ja mogu re i i Split voli vas“, kazala je zamjenica splitskog gradona elnika An elka Viskovi . Ženska klapa Zajednice Crnogoraca Split je novoosnovana klapa, proizišla iz klape „Kolura“ pod vodstvom maestra Sre ka Damjanovi a koja je po prvi put nastupila sa pjesmama Kaleto moja mala, Boka, Crnom Gorom i Ti gariful. Nataša Gerželj C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 21

IZ CRNE GORE I SVIJETA

SVIJETLA STRANICA CRNOGORSKE ISTORIJE

„Ko u ini koliko je kadar, u inio je koliko je dužan“, govorio je podlov enski mudrac Sveti Petar Cetinjski. I nikad u svojoj istoriji, u kojoj je svaki kamen natopljen krvlju, nije Crna Gora uradila „i koliko je kadra i koliko je dužna“, kao 21. maja 2006. godine, kada je vratila nezavisnost i ispunila san koji je sanjala punih 88 godina. Kona no smo „svoji na svome“, pod svojim imenom i svojim barjakom. O nama ne odlu uju „neki drugi“. Evropa nam je širom otvorila vrata svoje zajedni ke ku e i ponudila stolicu. Referendumom od 21. maja 2006. godine otvorena je nova svijetla stranica crnogorske istorije. Stranica koja može stajati „rame uz rame“ jedino sa istorijskim 13. julom 1941. kad se mala Crna Gora, jedina u Evropi, koja je „stenjala pod fašisti kom izmom“, digla na opštenarodni ustanak. Zato se ne kaže slu ajno – da nije bilo 13. jula 1941. ne bi bilo ni 21. maja 2006. I da su to dva crnogorska neraskidiva me aša … Bilo kako bilo, 21. maja 2006. godine Crna Gora je glasno i jasno rekla da – svojoj državi, svom imenu, svojoj zastavi, svojoj himni, svojoj djeci, svojoj asti, sadašnjosti i budu nosti … I da podsjetimo – od ukupno 484.781 gra anina s pravom glasa na 1.117 bira kih mjesta toga dana je izašlo 419.236 bira a. Za samostalnu Crnu Goru izjasnilo se 230.661 ili 55,5 odsto gra ana, dok je za zajedni ku državu sa Srbijom glasalo 185.002 bira a ili 44,5 odsto. Istorijski plebiscit je, kao što se zna, organizovan po najstrožim pravilima ikada primjenjivanim u Evropi, jer je trebalo presko iti „crtu“ od preko 55 odsto za nezavisnu Crnu Goru. Referendum je pratilo 3.500 posmatra a, od ega 630 stranih. I bili su svjedoci kako je Crna Gora i ovoga puta potvrdila da je vje na! Zato danas, šest godina kasnije, moramo biti ponosni na rezultate referenduma. Jer, danas smo svi pobijedili, kako re e 21. maja prošle godine na Cetinju, predsjednik Vlade dr Igor Lukši . Nastavljamo sa istim ponosom i entuzijazmom, ali i državnom hrabroš u i mudroš u dalje da snažimo državu kao što su u presudnim istorijskim momentima inili Vojislavljevi i, Balši i, Crnojevi i, Petrovi i, kazao je Lukši , isti u i da je „budu nost u našim rukama“. I u pravu je predsjednik naše Vlade. Nije prazni na euforija, ali mora se re i da je malo danas u svijetu zemalja koje su za samo šest godina uradile ono što je uradila Crna Gora. Crna Gora je lanica brojnih me unarodnih organizacija i institucija. Strani investitori rado ulažu u Crnu Goru, pro uli smo se po bezbjednosti, prirodne ljepote sjevera i juga su nezaobilazna tema stranih medija, naši sportisti ime Crne Gore i njenu svijetlu „majsku zoru“ svakodnevno pronose svim meridijanima. Osim toga, iako mali, postali smo primjer multietni nosti i suživota, dajemo nemjerljiv doprinos regionalnoj stabilnosti, spajamo kutlurno-istorijsko naslje e i savremeno gra ansko društvo. Zato nije ni udo što nam je Evropa širom otvorila vrata. Me utim, ne treba stati samo na tome. I u susret ovom velikom danu treba podsjetiti da moramo raditi bolje da bi Crna Gora bila još ljepša. To je naš zajedni ki zadatak. Pravi put za njegovo rješavanje je brži razvoj ekonomije, strane investicije i stvaranje jednakih šansi za sve. Vjerujemo da e na tom putu, uprkos krizi koja nije mimoišla ni nas, biti sve manje prepreka. Jer, mi smo za ovih šest godina, uprkos teško ama, išli uzlaznom linijom. Iz stanja najmanje razvijene eks jugoslovenske republike do raspada nekadašnje zajedni ke države uspjeli smo za nekoliko godina da se svrstamo u red država sa najve im privrednim rastom u Evropi, da budemo poželjna destinacija za biznis i život, kako re e Milo ukanovi za Pobjedu 21. maja 2010. Postali smo država partner, podsjetio je Milo ukanovi , nosilac obnove države Crne Gore ili, kako kažu crnogorski evropski partneri, „država dobrih vijesti“. Naravno, i u državi „dobrih vijesti“ ima i onih za kritiku, onih koj traže brže rješenje, pozivanje na odgovornost. Ipak, datum kakav je 21. maj nije prava prilika za pri u o tome. Danas treba slaviti i uvijek imati na umu da e Crna Gora biti vje na! I u teško ama i u uspjesima. Jovan Stamatovi i Dragan Cvijovi (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 21. maj 2012. godine) Stranica 22

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

EU ZVANI NO PO ELA PREGOVORE SA CRNOM GOROM Pristupni pregovori Crne Gore sa Evropskom unijom zvani no su po eli u petak u Briselu.

Sve ani in je obilježen prvom Me uvladinom konferencijom, sa po etkom u 15 asova, na kojoj je Crna Gora prešla stepenicu više – od zemlje kandidata postala je zemlja u pregovorima o punopravnom lanstvu u EU. Našu zemlju je na konferenciji predstavljao ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Ro en – koji je i predvodio državnu delegaciju u Briselu. U ime EU je na konferenciji u estvovao ministar evropskih poslova Danske Nikolaj Vamen – zemlje koja je upravo završila polugodišnje predsjedavanje Unijom, kao i evropski komesar za proširenje Štefan File. Prvenstveno su šefovi država i vlada 27 zemalja Unije potvrdili odluku koju je u utorak donio Savjet ministara za opšte poslove u Luksemburgu, o otvaranju pristupnih pregovora sa Crnom Gorom. – Po etak pregovora za Crnu Goru je veliki uspjeh: za njenu vlast, politi are, društvo u cjelosti. Državni konsenzus i napredak u reformama su se isplatili. Ujedno potvr uju da o kandidatima sudimo na osnovu njihove zasluge. Crna Gora je ve dosta u inila, ali još mnogo toga mora biti ura eno … Cjelokupna oblast Zapadnog Balkana napreduje. Hrvatska e naredne godine postati 28. lanica EU. Srbiji je u martu odobren status kandidata. Otvorili smo dijaloge o pristupanju na visokom nivou sa bivšom jugoslovenskom republikom Makedonijom i dijaloge o pristupanju na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom. Složili smo se oko liste isporuke klju nih prioriteta za Albaniju. Tako e smo ovog prolje a pokrenuli studiju izvodljivosti za Kosovo. Ovaj proces i stalni interes država u našem neposrednom susjedstvu – i dalje – da se priklju e EU, je najzna ajniji dokaz povjerenja u evropski projekat. Otvaranje pregovora sa Crnom Gorom je tako e dokaz povjerenja i treba to shvatiti kao podsticaj za državu da nastavi sa reformama. Nakon današnjeg dana, krajnji cilj tih napora – lanstvo u EU – je veliki korak bliže za vas – kazao je na konferenciji za medije po završetku Me uvladine konferencije komesar za proširenje Štefan File. Usaglašeni stav država lanica EU je, po ocjeni crnogorskih politi ara, „istorijska odluka, najzna ajniji dan nakon sticanja nezavisnosti 21. maja 2006“. (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 30. jun 2012. godine)

OTVORENA GALERIJA UMJETNOSTI MIODRAG DADO URI – Prirodno je da Cetinje, grad slikara, u kojem se nalazi Umjetni ki muzej Crne Gore sa najve im brojem djela crnogorske likovne baštine, Fakultet likovnih umjetnosti i srednja likovna škola Petar Lubarda, ima privilegiju da dobije Galeriju umjetnosti. I prirodno je da Galerija upravo nosi ime Dada uri a – kazao je premijer, otvaraju i moderno umjetni ko zdanje (v. str. 51). Premijer Lukši je kazao da umjetnost predstavljena u kompleksu kulturnog dobra istorijskog jezgra Cetinja nalazi prirodno okruženje, poseban i prirodan kontekst: – To je kontekst koji ine Cetinje, viševjekovna prijestonica Crne Gore koja je slobodi dala posebno zna enje. Balši a pazar, istorijska ta ka susreta, kulturne interakcije i svojevrsni simbol slobode. Ulica koja nosi ime slavnog vladike crnogorskog i evropskog pjesnika Petra II Petrovi a Njegoša, iji je kosmopolitizam odavno nadživio prostorne i vremenske granice. – Slikar koji je ispisao zna ajne stranice istorije umjetnosti XX i XXI vijeka, ije ime nalazimo u svim enciklopedijskim i teorijskim pregledima svjetske savremene umjetnosti. Dado je njegovao posebnu emociju prema Crnoj Gori. Govore i o svom nacionalnom identitetu i isti u i crnogorske korijene sa ponosom. Uvijek je govorio da bez Crne Gore ne bi bilo ni njega, ni njegovog slikarstva ije je motive upao kao dra e iz tabana ili ruke. Vrata Galerije otvorena su izložbom kojom su predstavljeni Petar Lubarda, Mihailo Vukoti , Milo Milunovi , Miloš Vuškovi , Risto Stijovi , Branko Filo Filipovi , Miodrag Dado uri , Vojo Stani . To su umjetnici ije je impozantno djelo ugra eno u razvojne tokove crnogorske likovne umjetnosti od prve polovine XX vijeka, umjetnici srednje generacije i najmla i koji otvaraju novo razdoblje u razvoju crnogorskog slikarstva. (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 19. maj 2012. godine) C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 23

S pijetetom se sje amo dr. sc. Miloša Miloševi a, admirala Bokeljske mornarice 809 i akademika, povjesni ara i arhiviste, romaniste i pjesnika, renesansnog enciklopediste i ovjeka kojeg emo prije svega pamtiti po poruci o bliskosti me u ljudima sadžanoj u naslovu njegove zbirke pjesama „Za ruke se držimo“. Naslov te knjige – koju su 2009.g. zajedni ki objavili „Antibarbarus“ iz Zagreba, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Hrvatsko gra ansko društvo Crne Gore – prvobitno je glasio „Bokeljske arabeske“, ali je promijenjen kako bi podsje ao na vjekovnu tradiciju držanja za ruke u kolu najstarije bratovštine na svijetu (v. str. 26-27 u br. 59 „Crnogorskog glasnika“).

ODLAZAK VELIKANA Nije uvijek lako prepoznati prave vrijednosti i prema njima se odnositi na pravi na in, s poštovanjem i spremnoš u da ih se slijedi. Unato malobrojnosti i procesima odnaro ivanja te povremenim pritiscima na našu zajednicu, ponosimo se što je golemi dio pokretnoga i nepokretnoga spomenikog blaga naše sadašnje domovine hrvatskog podrijetla, karaktera i predznaka. Nije uvijek bilo lako održati te injenice, još manje ih javno isticati, a to je bilo iznimno teško u vrijeme raspada SFRJ. No, u takvim vremenima javljaju se posebni ljudi i preuzimaju odgovornost za suživot te o uvanje dostojanstva svake osobe u svom okruženju. Oni svijetle kao svjetionici koji i u najve im neverama omogu uju da ljudi i zajednice ne dožive brodolom života. Svi smo mi iznimno ponosni da me u nama žive takvi ljudi, koji su imali hrabrosti staviti sav svoj ljudski i profesionalni potencijal u službu ovje nosti. Jedan od tih ljudi, istinski znanstveni i kulturni gorostas o kojemu s poštovanjem i divljenjem pri aju diljem svjetske znanstvene zajednice bio je dr. sc. Miloš Miloševi . Nevjerojatno plodan u svom radu, sklon stalnim preispitivanjima i provjerama, odmjeren, ali i odlu an, slovio je za barda svjetske arhivistike. On je s pravom uživao ugled vrsnog muzikologa, povjesni ara i povjesni ara umjetnosti. Svojim znanstvenim i kulturnim djelovanjem dao je nemjerljiv doprinos o uvanju baštine Boke kotorske, posebno o uvanju hrvatske komponente, što je ohrabrilo pripadnike naše zajednice u o uvanju identiteta i opstanka u teškim vremenima. Dr. Miloševi stao je u burnim vremenima na elo Bokeljske mornarice 809, zna ajne institucije u identitetu bokeljskih Sa predstavljanja knjige „Za ruke se držimo“ (u Kotoru 2009. godine) katolika i Hrvata, koja je 2009. godine proslavila 1.200-tu obljetnicu, skupa sa svojim zaštitnikom sv. Tripunom u iju je ast i utemeljena. Bitno obilježje te bratovštine jest širina i tolerancija, koja nije dovo ena u pitanje ni u najtežim vremenima, pa su uz katolike i Hrvate lanovi bratovštine i pripadnici drugih vjera i narodnosti. Tu tradiciju o uvao je i sa uvao, uz ostale, i dr. Miloševi kao doživotni admiral, izabran na tu dužnost bremenite 1991. godine. Stranica 24

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Za sve u injeno u o uvanju i zaštiti kulturne baštine i identiteta Boke kotorske, unapre enju dijaloške svijesti s ve inskim crnogorskim narodom, ali i s pripadnicima drugih naroda u Crnoj Gori, te širenju demokratskih kapaciteta s obiju strana granice, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesi , na prijedlog Hrvatskoga gra anskog društva, a uz potporu Dubrova ko-neretvanske županije i Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Dubrovnika, dodijelio je dr. Milošu Miloševi u 8. srpnja 2008. godine, ispred katedrale sv. Tripuna, hrvatsku državnu nagradu Reda Danice hrvatske s lentom i likom Katarine Zrinske ... Posljednji pozdrav Admiralu Miloš Miloševi ro en je 1920. godine u Splitu. Od 1953. godine radi u Istorijskom arhivu u Kotoru gdje ostaje do odlaska u mirovinu 1985. godine. Specijalizaciju iz arhivistike obavio je u Parizu 1970. godine, a 1974. doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru na temu „Boka kotorska za vrijeme mleta ke vladavine (1420 – 1797)“. U Istorijskom arhivu u Kotoru stekao je sva arhivisti ka zvanja, a 1978. godine zvanje znanstvenog savjetnika i od tada do odlaska u mirovinu 1985. godine bio je i ravnatelj Istorijskog arhiva Kotor. Kao priznati znanstveni radnik, arhivist, romanist i teoreti ar arhivistike, bio je i predstavnik Jugoslavije na me unarodnim kongresima arhivista u Bruxellesu, O ARHIVSKOM RADU Madridu, Moskvi, Washingtonu, a 1980. godine u „... arhivski rad nikad nisam osje ao kao teret. Naprotiv, tko jednom osjeti Londonu je izabran za predsjednika Sekcije profesionalnih ljepotu plovidbe po tom velikom i arhivskih društava Me unarodnoga arhivskog savjeta pri opasnom moru dokumenata, taj je se UNESCO-u. Objavio je 24 knjige, a publicirao je više od 230 teško odri e. Povezivanje raznobojnih i raznozna nih kockica i dobivanje znanstvenih radova koji, kako za znanstvene krugove, tako smislenog i cjelovitog mozaika i za sve one itatelje zainteresirane za prošlost i povijest predstavlja neizmjernu radost i bogatu Boke kotorske, predstavljaju nezaobilazan znanstveni naknadu za dugotrajan trud i prolaz izvor. On je izabrao da bude posrednik izme u prošlosti i kroz neizbježan tunel sumnji i sadašnjosti, slikar kolektivne sudbine ljudi na obalama nesigurnosti.“ zaljeva Boke, odnosno svega onoga što karakterizira Mediteran, prostor kome zajedni ki pripadamo, prostor O ŽIVOTNOJ FILOZOFIJI koji je zajedni ki i univerzalan sudbinama mnogobrojnih „... svatko u sebi nosi zlo, ali ga treba generacija. ... sistematski suzbijati, pružiti ruku i biti Godine su prolazile, a Miloš je nastavio neumorno prijatelj ljudima. Pošto sam taj raditi. Bio je sretan kada je iz tiska izišao prijevod specifi an trud oko izgradnje sebe samoga uvijek doživljavao kao golemi srednjovjekovnog Statuta grada Kotora, njegovo životno napor ko enja, suzbijanja, odricanja, djelo ... Taj njegov golemi književni opus ostao je na ponos šutnje, praštanja, savršeno mi je jasno zašto to mnogi ne rade, pa ak i ne njegovim mnogobrojnim nasljednicima: etvero djece, znaju da to treba raditi i kako.“ desetero unuka i desetero praunuka. Tripo Schubert (iz teksta koji je objavilo HGDCG)

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 25

IZ PISMA UREDNIKA DIGITALNE BIBLIOTEKE CRNOGORSKE KULTURE „MONTENEGRINA“ ... bio sam na nedavno održanom Sajmu knjiga u Podgorici i tom prilikom se nešto više zadržao na štandu Matice crnogorske. Gledao sam zajedni ka izdanja Matice i NZCH i od predstavnika Matice uo dosta toga pohvalnog na ra un saradnje sa vama. Naravno da sam i ja u tom razgovoru morao iznijeti svoje utiske o saradnji NZCH i Montenegrine koji su isklju ivo pozitivni. Iz tog razgovora lako je bilo izvu i zaklju ak da je ta saradnja od cijele crnogorske dijaspore najpotpunija i najkvalitetnija upravo sa NZCH. Vesko Milovi

UTISCI SA PODGORI KOG SAJMA KNJIGA 2012 Sedmi

Me unarodni podgori ki sajam knjiga održan je u periodu od 7. do 14. maja 2012. godine. Posjetili smo Sajam knjiga i prenosimo naše utiske i zapažanja. Me u brojnim izlaga ima, primjetan je zna ajan nastup izlaga a iz Crne Gore. Nastupali su pojedina no ili su svoja izdanja prezentovali preko Udruženja izdava a Crne Gore i Asocijacije izdava a i knjižara Crne Gore. Kao i prethodnih godina prisutni su bili zna ajni izlaga i iz regiona. Veliki broj izlaga a, kako doma ih tako i onih iz regiona obezbijedili su raznovrsnu ponudu starijih kao i najnovijih izdanja. Svaki posjetilac bio je u prilici da prona e knjigu prema svojim interesovanjima, po zaista prihvatljivim cijenama. Primjetna su bila sniženja, posebno za vikend kao i dan pred zatvaranje sajma. Posebno zna ajnu i interesantnu prezentaciju imala je Nacionalna biblioteka Crne Gore „ ur e Crnojevi “. Pored standardnog izložbenog prostora sa svojim izdanjima, Nacionalna biblioteka je pripremila poseban doživljaj za sve posjetioce – izložbu knjiga koje do sad nijesu izlagane na sajamskim manifestacija, od kojih neke poti u iz XVI vijeka. Paralelno sa izložbom i prodajom knjiga odvijali su se i ostali sajamski sadržaji kao što su press konferencije, sajamski razgovori, predstavljanje knjiga, javno itanje, grafi ka radionica, izložbe, radionica kreativnog pisanja … Razgovarali smo sa pojedinim izlaga ima o novim izdanjima i njihovom kvalitetu, trenutnoj situaciji u crnogorskom izdavaštvu, zna aju izdava ke djelatnosti kao prate eg segmenta u oblasti pozorišne, muzi ke i drugih oblasti kulturne djelatnosti, posjetama, prodaji knjiga, zanimljivostima i atmosferi na ovogodišnjoj sajamskoj manifestaciji. Kad je rije o posjeti i prodaji ocjene su razli ite. Za neke izlaga e ovogodišnji sajam je bio korak naprijed u odnosu na prošlu godinu, za druge moglo je i bolje, ali se ipak ne treba žaliti i tome sli no. Bilo je mišljenja da ni u ovom vremenu cijena nije presudna, ve kvalitet izdanja. Navo eni su primjeri za neka izdanja koja su sa dosta visokom cijenom a prodata su u velikom broju. Ljubaznost osoblja na štandovima, komunikativnost, spremnost kako na ozbiljan razgovor tako i na šalu, ostavljaju pozitivan utisak na posjetioce. Bez obzira na razliti ite stavove povodom nekih pitanja, ve ina izlaga a je mišljenja da je ovakva manifestacija potrebna Podgorici i Crnoj Gori. (Izvor: www.montenegrina.net) Stranica 26

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

FORMIRAN SAVEZ UDRUŽENJA CRNOGORACA SRBIJE

U Beogradu je 18.05.2012.g., u sve anoj sali hotela „Slavija lux“, formiran Savez udruženja Crnogoraca Srbije. Osnovu konstituisanja Saveza pored klubova, odbora i pridružnica ine: Udruženje Crnogoraca Podgorice, Udruženje Danilovgra ana, Udruženje Crnogoraca Novog Sada, Udruženje Crnogoraca Subotice i Udruženje Crnogoraca Beograda. Savez je prije svega izraz osje anja, ali i potreba da se pomenute organizacije objedine oko zajedni kih programskih i statutarnih normi, zajedno rade na zaštiti prava i položaja crnogorske zajednice u Srbiji i zajedni ki daju doprinos afirmaciji i podizanju ugleda i prestiža Crnogoraca u gra anstvu Srbije. Savez je odsko na daska ka ve em nivou organizovanja i zastupanja crnogorskih nacionalnih i kulturnih interesa, i podsticaj za formiranje Nacionalnog savjeta. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Borislav Mrvaljevi , dipl. ing, a za potpredsjednike: dr. Stana Uskokovi , Branko Vu kovi , dipl. ecc, Tomislav Sekuli , dipl. pravnik i Božidar Markovi , dipl. kulturolog. Upravni odbor e ukupno imati 15 lanova. Skup uprili en ovim povodom svojim prisustvom uveli ali su: ambasador Crne Gore u Beogradu g. Igor Jovovi , direktor Centra za iseljenike Crne Gore g. Milan Vuk evi , izvršna direktorica FAKT-a Anica Boljevi , predstavnici Agencije za evropske integracije i saradnju sa udruženjima grada Beograda, predstavnici NZCH iz Zagreba: prof. dr Dragutin Lalovi i dr Radomir Pavi evi , predstavnici udruženja Paštrovi a - „Drobni pijesak“ sa predsjednikom Pavlom An usom, podržavaoci crnogorskih organizacija g. Tomo Pejovi i narodni heroj Jovo Kapi i , predstavnici organizacija Crnogoraca iz raznih mjesta Srbije i mnoge druge uvažene li nosti iz javnog i kulturnog života. Borislav Mrvaljevi , dipl. ing. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 27

OSVRTI, VI ENJA, PRIKAZI

MILOVAN ILAS – NEGATOR CRNOGORSKE NACIJE Na javnoj sceni, o Milovanu ilasu se esto govori, uglavnom nedovoljno kriti ki i nerijetko bez uporišta u istorijskoj metodologiji, ali kao da se namjerno preska e ista i i to da je on bio negator crnogorske nacionalne posebnosti. ilas je izri ito tvrdio da crnogorska nacija ne postoji. Naravno, nije Milovan ilas relevantan da osporava postojanje crnogorske nacije, koja je neupitna istorijska i savremena društvena kategorija, ali je bitan njegov stav u tom smislu da se pokaže, u prvom redu, koliko je plitak nivo njegovog nau no-teorijskog razmišljanja i da shvatimo kakav je on imao odnos prema pravima Crnogoraca i Crne Gore. To što je ilas bio Crnogorac koji je mutirao u Srbina njegov je izbor, i njegovo pravo, ali odakle njemu pravo da tvrdi da Crnogorska nacija ne postoji i na kojim to istorijskim injenicama i nau nim dokazima zasniva, kad je ve pretendovao na taj stepen apodikti nosti iskaza? Rekao pa porekao Uostalom, ilas je satkan od kontroverzi i antagonizama u sebi samom. Njegov životopis sumarno se može ocijeniti ovako: što je jednom rekao kasnije je porekao, za šta se jednom zalagao kasnije se od toga odricao, što je gradio sam je rušio, što je bio sam je pobijao. ilas je bio: boljševik-lenjinista-staljinista-antitrockista-titoista-komunista-revolucionar, dogmata, antiliberal i antisocijaldemokrata, pa potom antistaljinista-antititoista-antiboljševik-antikomunista-antidogmata, evolucionista, liberal, socijaldemokrata, itd. Socijaldemokrata, i još ponešto, dakako, samo na rije ima, jer on socijaldemokratiju nije ni poznavao ni razumio. Zadužio je ido Crnogorce rezultatima svog rada, nema sumnje. I kad je bio boljševi ki agitpropovac i tvorac brojnih „pasjih grobalja“, projektant, a Boga mi, i izvršilac ubistava nevinih ljudi pod firmom istrebljenja „klasnog neprijatelja“ i sli no u „drugoj fazi revolucije“. Dobrano ih je zadužio ako ni zbog ega drugog, a ono što im je rekao da ih nema, da ne postoje, da nijesu ono što kažu i pokazuju da jesu, nego da su ono što im on kaže da jesu, a kaže im da ih nema i da nijesu. Kad je velikosrpski projekat po eo ponovo cvati, ido se potrudio da u njegovu baštu zasadi i svoje sjeme. Tako je „veliki“ ido, kojega redom „kuju u zvijezde“, a najviše oni koji su bili protiv države Crne Gore i crnogorske nacionalne i kulturne posebnosti, bio u inostranstvu blizak srpskoj politi koj emigraciji i to onoj koja je Crnogorcima odricala vlastiti identitet a Crnoj Gori državotvorni subjektivitet. Milovan ilas je u svom lanku u pariskom „Le Monde“ 30. decembra 1971. godine, u kojemu raspravlja o nacionalnom pitanju u Jugoslaviji, pored ostalog, istakao i ovo: „Crnogorci ine sastavni deo srpske nacije“. Dalje ilas kaže da je Crna Gora, u toku drugog svjetskog rata i po njegovom završetku, „kažnjena statusom posebne republike i izmišljanjem posebne crnogorske nacije“. Potom tvrdi da je poslije rata na vlast u Podgorici (Titogradu) „dovedena još za vreme rata, a to stanje traje i danas, baš jedna partikularisti ka klika, u stvarnosti u Crnoj Gori, nazvana zelenaškom“ (vidi intervju Milovana ilasa pariskom „Le Monde“; „Naša re “, London, februar, 1972; Desimir Toši , „Ko je Milovan ilas“, str. 125-130; Dr Branislav Kova evi , „ ilas herojantiheroj“, Podgorica, 2006, str. 423-427). Lokalni pojam Milovan ilas 1989. godine veli: „DA SU SE CRNOGORCI FORMIRALI U NACIJU BESMISLENO JE S NAU NE TA KE GLEDIŠTA“. Po njemu Crnogorci su dio srpskog naroda, nijesu narod, ve lokalni, geografski i regionalni pojam, statusno izjedna eni sa Šumadincima, Stranica 28

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Ma vanima, Leskov anima, Nišlijama, s nekim lokalnim razlikama. U tom smislu ido dalje veli: „A etni ki se može govoriti samo o lokalitetu koji imate u svim nacijama.Kao, recimo, u Srbiji, Šumadija se razlikuje od Ma ve, a da ne govorimo o Nišu, Leskovcu ili isto noj Srbiji“ (vidi o tome ilasov iskaz Mom ilu orgovi u, koji je orgovi objavio u knjizi „ ilas, vjernik i jeretik“, Beograd, 1989, str. 123-124; vidi i Mom ilo Cemovi , „ ilasovi odgovori“, Beograd, 1997, str. 9293). ilas, odri u i se svojih ranijih stavova o crnogorskoj naciji, izloženih u „Borbi“ 1. maja 1945. godine, kasnije veli ovo: „Baš sam ja ponajprije pozvan svojim položajem u oblasti ideja i vlasti, izvršio neodrživa teorijska obrazlaganja crnogorske nacije. Ali ni tada nijesam mislio da Crnogorci nijesu Srbi – varijetet srpske narodnosti, kao što i danas mislim da je još opravdana njihova administrativna posebnost“ (Milovan ilas, „Njegoš, pjesnik, vladar i vladika“, Beograd-Ljubljana, 1988, str. 522-524; vidi o tome: Prof. Dr Radovan Radonji , „Montenegro: de te fabula naratur“, Zagreb, 2008, str. 95-96). Kada govori o državnom pitanju i statusu Crne Gore i tu je ilas meandrirao. Jedno vrijeme se zalagao da Crna Gora obnovi državnost u vidu posebne republike ravnopravne lanice jugoslovenske federacije. Potom je govorio o tome da Crna Gora treba da ima administrativnu posebnost nivoa autonomne jedinice u okviru zajedni ke države i najzad je bio stanovišta da Crna Gora bude u zajednici sa Srbijom ravnopravna. Zna i, ilas je doživljavao promjenu mišljenja, kad je promišljao put državnosti Crne Gore: od ravnopravne lanice federacije i federalne jedinice republikanskog tipa do administrativne posebnosti i autonomne jedinice i napokon zajednice sa Srbijom na ravnopravnim osnovama. I tu je ido ostao dužan da objasni na osnovu ega zbilja Crnu Goru svodi na nivo autonomne jedinice (pokrajine), a potom da pokaže i dokaže je li i kako je mogu a ravnopravna zajednica sa Srbijom, kad su, kako kaže i dokazuje prof. Dr Radovan Radonji , toliko razli ite u teritorijalnom, demografskom, ekonomskom i drugom smislu, da sve i kad bi htjeli urediti odnose na taj na in pokazuje se da ono što odgovara jednom ne odgovara drugom i obrnuto. ilas protiv ilasa Po ilasu Crna Gora može da traži položaj autonomije, ali ne i države, a Crnogorci ne mogu imati status etnosa i nacije. ilas je govorio ako do e do raspada SFRJ i sljede e: „Crna Gora mora i i ili zajedno sa Srbijom, ili ka potpunoj nezavisnosti Crne Gore, zato što smatram da su Crnogorci dio srpskog naroda u širem smislu i da imaju svoja posebna, da ne kažem provincijska svojstvadruga ije istorijsko pam enje, razli itu psihologiju“ (vidi: Dr Branislav Kova evi , „ ilas herojantiheroj – iskazi za istoriju“, drugo prošireno izdanje, Podgorica, 2006, str. 31). ilas je potom, 1991, opet u jednom vidu promijenio mišljenje, pa je naveo: „Ja sam uvek smatrao da su Crnogorci Srbi, ali da postoje razlike me u njima koje ne treba gušiti, kao što ih ne treba ni izmišljati. Crna Gora ima administrativno-državnu posebnost i ona treba da sara uje sa Srbijom, ne gube i svoj državni identitet, državno-politi ku samostalnost“ (vidi: Dr Branisalav Kova evi , c.d. str. 31). Dakle, Milovan ilas je prešao put: od partijskog komunisti kog ideologa i protagoniste crnogorske nacionalne posebnosti do kategori kog negiranja iste. Osnovna determinanta ilasovog opusa je ilas protiv ilasa. Svojim rije ima protiv sebe samog. Kasniji ilas radikalno pori e ranijeg ilasa. Postavlja se principijelno pitanje: Kad je mislio da je bio u pravu, prije ili kasnije? Jednom je morao biti uhva en od sebe samog da ne govori istinu. O istome dva puta potpuno razli ito. To je ilas. Sva iji i ni iji, a nikad svoj, ili svoj u vlastitoj negaciji, utemeljen u vlastitoj neutemeljenosti. Meandri bez granica – fizionomija je Milovana ilasa. Novak Adži , istori ar i pravnik (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 8. maj 2012. godine) C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 29

PRAVA NACIONALNIH MANJINA U Begovom Razdolju održan tradicionalni znanstveni skup

NACIONALNE MANJINE U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA Europska Unija nema jedinstveni standard za manjine, ali ima neke stvari koje su upravo uravnotežene, pogotovo što se ti e onoga dijela koji je veoma bitan, a to je o uvanje kulturne autonomije nacionalnih manjina i kako to ubudu e održavati, jer to je uvjet da uop e nacionalne manjine – jasno, putem svojih udruga, ustanova i svih svojih asocijacija – djeluju Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske ALEKSANDAR TOLNAUER Dio naših manjina e živjeti u jednoj novoj politi koj zajednici, gdje u stvari više ne e biti manjine jer e živjeti u Europskoj Uniji u kojoj žive i pripadnici njihovog naroda – tu se nalaze i nacionalne države njihovog mati nog naroda i to e za njih biti puno bolja pozicija. Prof. dr. sc. SINIŠA TATALOVI Fakultet politi kih znanosti u Zagrebu U Europskoj Uniji zapravo nema politi ke volje da bi države lanice na neki na in napravile jedan jedinstveni sistem politike i pravni okvir na osnovu koga bi se onda sprovodila ta manjinska politika ve se to još uvijek razumije kao stvar unutrašnje politike svake od država lanica. Prof. dr. sc. MITJA ŽAGAR Institut za narodnosna pitanja u Ljubljani

Stranica 30

Begovom Razdolju od 17. do 20. svibnja 2012., pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovi a, održan je tradicionalni me unarodni znanstveni skup „Nacionalne manjine u demokratskim društvima“ koji ve petnaest godina okuplja ugledne znanstvenike, sveu ilišne profesore, stru njake i politi are iz Hrvatske i susjednih zemalja koji se bave tematikom prava nacionalnih manjina.

Ovogodišnji skup obuhvatio je etiri teme: utjecaj lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na prava nacionalnih manjina; utjecaj regionalne suradnje na zaštitu nacionalnih manjina u Jugoisto noj Europi; politi ko predstavljanje nacionalnih manjina u državama Jugoisto ne Europe; i ostvarivanje prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju. trodnevnog rada etrdesetak Tijekom sudionika imalo je priliku diskutirati o petnaest referata koji se ti u navedenih tema. Referati e biti objavljeni u zborniku radova i na taj na in svima dostupni.

Skup je organizirao Centar za me unarodne i sigurnosne studije Fakulteta politi kih znanosti u suradnji sa Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske i uz financijsku podršku Zaklade Friedrich Ebert. Skup je dio znanstvenoistraživa kog projekta Republika Hrvatska u europskoj sigurnosnoj arhitekturi, koji se realizira na Fakultetu politi kih znanosti Sveu ilišta u Zagrebu i bilateralnog znanstveno-istraživa kog projekta Zaštita nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i Republici Srbiji, kojeg realiziraju Fakultet politi kih znanosti Sveu ilišta u Zagrebu i Fakultet politi kih nauka Univerziteta u Beogradu. (Izvor: www.fpzg.unizg.hr i PRIZMA 26.5.2012.)

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

FELJTON

Iz našeg 67. broja itaoci su saznali da je Vije e crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba zapo elo znanstvenoistraživa ki projekt „Hrvatski državni arhiv o Sekuli Drljevi u“. Rezultate cijelog projekta trebalo bi objaviti u posebnoj publikaciji, a u „Crnogorskom glasniku“ e, u nastavcima, biti objavljivani dijelovi feljtona u kojem gospodin Željko Karaula – doktorand povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu i rukovodilac tog projekta – na popularan na in prikazuje politi ke i kulturne veze dr. Sekule Drljevi a sa Zagrebom i Hrvatskom. Željko Karaula

Dr. SEKULA DRLJEVI – PRILOZI ZA BIOGRAFIJU OBZORI HRVATSKO-NOGORSKIH VEZA (VI. DIO) Dr. Sekula Drljevi u razdoblju formiranja Selja ko-demokratske koalicije i za vrijeme šestosije anjske diktature kralja Aleksandra Nakon izbora od 11. rujna 1927. na kojima je HSS osvojio 61 zastupni ki mandat, prema Drljevi evu svjedo enju slijedio je novi zna ajan preokret u politici HSS-a (prema protivnicima još jedan politi ki luping.). Radilo se o pokušaju približavanja Pribi evi evim demokratima. Prvi konkretan poticaj za sporazum s Pribi evi em najodlu nijim i najupornijim braniteljem centralizma i njegovom Samostalnom demokratskom strankom (SDS) došao je od strane Radi a, mada su i prije postojali odre eni kontakti na lokalnoj razini i u Narodnoj skupštini (Primorsko-krajiška oblast, Anketni odbor za ispitivanje korupcije). Radi je izradio pismeni prijedlog o osnovnim linijama zajedni ke politike (borba oko korupcije, vanjska politika prema Italiji) i poslao ga Pribi evi u posredstvom S. Drljevi a. I Pribi evi je nakon, za njega koji je imao velike ambicije, neuspjeha na izborima (23. mandata) bio spreman na promjenu politike, te je slao signale u cilju nekog «ujedinjenja demokracije». Me usobno približavanje Radi a i Pribi evi a iznenada je bilo prošireno prijedlogom Ljube Davidovi a iz Demokratske stranke za stvaranjem novog velikog strana kog saveza. Njime se predvi alo stvaranje «Bloka demokracije» kojega bi tvorile HSS, Samostalna demokratska stranka, Demokratska stranka i Zemljoradni ka stranka. Kad se taj pokušaj izjalovio, zbog raslojavanja u redovima demokrata, Radi je nastavio pregovore s Pribi evi em, te istovremeno odbio ponovljeni prijedlog radikala da u e u vladu, jer da e u svaku daljnju kombinaciju ulaziti samo zajedno sa SDS-om. Pet dana kasnije s Pribi evi evim je samostalcima 10. studenoga 1927. u Beogradu i formalno utemeljio Selja ko-demokratsku koaliciju (SDK). Radi eva namjera je, prema procjeni Drljevi a, bila da privu e sebi Pribi evi a jer e «dezerterstvo vo e beogradskih janji ara, Svetozara Pribi evi a, biti gorka pilula za Beograd». Radi je mislio da e Pribi evi biti onaj klju ni saveznik u njegovom planu «izoliranja Beograda», ali se ipak moralo voditi ra una, kako napominje Drljevi , «o ogromnom teretu Pribi evi evih grieha kao i o mogu nosti, da se on odvikne služiti Beogradu, kojemu je služio cio život.» Usprkos tome Radi je ostao kod svog mišljenja «da je bolje, da je s nama nego s Beogradom.» Nakon što je kralj 22. velja e 1928. ponudio mandat za sastav vlade radikalu Velji Vuki evi u SDK je nastupila složno te u svojoj izjavi osudila tu vladu kao policijsko-žandarmerijsku diktaturu koja je jasan znak «da Srbijanci pod jugoslavenstvom razumiju svoju vladavinu nad nama, ostalim južnim Slavenima.» Složna «nova hrvatsko-srpska koalicija» živjela je u viziji velikog politi kog pokreta koji e svojom silinom nametnuti demokraciju u politi ki sistem države i «srušiti taj tvrdi grad nasilja, korupcije i plja ke.» Takav zajedni ki nastup omogu io je Radi u da se postepeno vra a na republikanske pozicije HSS-a iz 1924. godine, traže i reviziju Vidovdanskog ustava, a s tim zahtjevom se uskoro složio i Pribi evi u svom govoru u Narodnoj skupštini u ožujku 1928. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 31

kada je spomenuo «da on ne smatra ustav iz 1921. kao nekakav nolli me tengere.» Istovremeno s takvim stavovima SDK i crnogorski federalisti su se po eli vra ati svojoj koncepciji federalizma. Drljevi je koriste i se svojom retorikom, koja je poga ala cilj, okomio na vladu i njenu militaristi ku retoriku i praksu. On je na optužbe vlade da je SDK separatisti ka organizacija vladu proglasio pravim separatistom: „Meni se ni malo ne dopada, što se kod nas u politici tako mnogi i tako rado služi generalskom terminologijom. Ali kad ve govorimo o frontovima ja u re i, da je SDK i po svome sastavu i po svome radu i po svojoj ideologiji, državni front, dok je današnja vlada i po svome sastavu i po svome radu, front separatizma u njegovom najgorem i najopasnijem obliku. Današnja vlada je obi na hegemonisti ka provokacija.“ Drljevi je jasno pokazivao politi ki i duhovni profil beogradske radikalske vlade vidjevši u njoj samo «leglo podvale» za sve druge narode u Kraljevini SHS i od te podvale ga mogu izlije iti samo «velika i teška razo aranja.» U svom govoru jasno isti e da ni europskim silama ne promi e stvarni uzrok ovog sukoba koji je i civilizacijski, jer je ovo osim sukoba razli itih koncepcija ove države i «sukob dveju civilizacija. Jedna civilizacija, i to viša, traži za sebe mesto u državi na principu ravnopravmnosti, a druga civilizacija, i to niža, traži za sebe državu, da bi mogla snagom državnih sredstava, ne tražiti mogu nost svoga približavanja ka višoj civilizaciji, nego nju rušiti.» Osim toga ukazivao je da ni Paši ovakvu državu, zajednicu ravnopravnih južnoslavenskih naroda, zapravo nije želio, pozivaju i se na njegovu izjavu u radikalskom klubu «Ja, bra o, nisam hteo ovu državu. Nju su stvorile Velike sile jer nisu trpele stvaranje malih državica u ovom delu Evrope.» I Paši je zbog toga, prema Drljevi u, «stajao zbunjen pred njemu nerazumljivim zakonima njenoga života.» U svojoj borbi protiv nasilja režima Drljevi se angažirao u otkrivanju zlodjela policije u beogradskom zatvoru «Glavnja a». Inicijativi demokrata o istrazi o policijskoj torturi u zatvorima pridružili su se i lanovi SDK. U anketi koju je organizirao hrvatski komunista Otokar Keršovani me u prvim anketiranim politi kim i kulturnim radnicima, najoštriji je bio zastupnik S. Drljevi , koji je rekao: «(…) naša je odluka da se na celoj liniji borimo protiv nasilja. (…) na posletku i za to što «Glavnja a» prestolnica zna i i po svom položaju neku centralu ostalim «Glavnja ama» pa bi njen slom na neki na in ostale «Glavnja e» obezglavio.» Dalje u intervju napominje da su mu jako dobro poznati primjeri mu enja te da je o ito «da e turski upravni metodi nadživeti turske fesove koje sada Kemal u Aziji tako revnosno zamenjuje evropskim šeširima.» Tako er kao zastupnik Drljevi je žestoko napadao vladinu «jadransku politiku» imaju i na umu interese Crne Gore. Tako je povodom sklapanja Nettunskih konvencija 1925. koje su išle na štetu hrvatskih i crnogorskih interesa izjavio u skupštini da su: «Srbijanci žrtvovali i Rijeku i Skadar da utvrde svoju hegemoniju», da su konvencije sklopljene samo zato jer se beogradski krugovi nadaju «da e im Italija prepustiti cijelu Albaniju u interesnu sferu i da e na koncu Albanija postati dio naše države». Drljevi je naglašavao da je politika državnog vrha protivna crnogorskim interesima koji su usmjereni prema Skadru, jer Beograd zanima samo Solun. Jedino bi dobitak Skadra oja ao gospodarstvo u Crnoj Gori i prometno zna enje crnogorskih krajeva, zaklju uje Drljevi . U nastavku sjednice Drljevi govori: «Ova vlada je vlada samo Srbije, Srbijanaca, nešto malo Bosanskih Muslimana, nešto malo Slovenije, ali Srbijanaca i ona prema svima ostalim pokrajinama zauzima stav ne kao da nije njihova vlada, nego kao da vlada protiv njih.» Vodstvo crnogorskih federalista žestoko je osudilo atentat u skupštini na Stjepana Radi a i hrvatske zastupnike, te je objavilo i posebnu rezoluciju gdje se osu uje po injeni atentat kao djelo srbijanskih centralisti kih politi ara. U dopisu Glavnog odbora Crnogorske stranke u Zagreb stoji da «ogromna ve ina Crne Gore okupljena u Crnogorskoj stranci» dobro zna kakav se to zlo in dogodio u Beogradu, jer su na svojoj koži mnogi Crnogorci osjetili istu takvu metodu «zgarišta i popaljene domove, pobijeni i zaklani po državnim tamnicama i zatvorima, bez suda i presude» sve je to Crnoj Gori poznato. Mnogi Crnogorci su pohodili ranjenog Radi a u njegovoj ku i ili mu poslali mnoga pisma u kojim osu uju zlo in, pa je Radi objavio svoj lanak u Narodnom valu u kome se zahvaljuje Crnoj Gori na tome. U Narodnom valu javio se i crnogorski novinar iz Zagreba Savi Markovi Štedimlija koji odri e crnogorstvo atentatoru Ra i u jer on to nije u inio kao Stranica 32

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

«Crnogorac ve kao rafinirani Srbijanac, kao agent ljudi kojima služi gotovo cijelog svoga vijeka.» Svi poslanici crnogorskih federalista su tako er napustili parlament te su podržali izjavu Selja ko demokratske koalicije «da je u Narodnoj skupštini prolivena krv naših drugova i prijatelja, mu enika u našoj pravednoj i zakonitoj borbi za jednakost, ravnopravnost», te u znak protesta izjavili da se više ne vra aju u skupštinu u kojoj je izvršen zlo in nad njihovim zastupnicima. U ime crnogorskih federalista Drljevi je održao govor na sprovodu S. Radi a u kojem je istaknuo: «Narodi sebi biraju predsjednika, prvosveštenika, vojskovo e, upravnike, sudce, ali narodne vo e poput Stjepana Radi a daje samo Bog vjekova». Sekula Drljevi u razdoblju šestosije anjske diktature (1929.-1935.) Strah državnog vrha i kralja od «federalizacije» države, ustrajanje na neodrživim osnovicama centralizma, «troimenom narodu» i državnom jedinstvu uz negiranje politi kih, povijesnih i kulturnih razli itosti i posebnosti u potpunosti su paralizirali svaki konstruktivni rad. Sve to dovelo je do injenice da je parlamentarizam u Kraljevini SHS polako odumirao, dok su se procijepi me u politi kim strankama i narodima sve više pove avali. Nastupom šestosije anjske diktature 1929. godine nije riješena politi ka kriza jugoslavenske države, koja ju je potresala od njezina postanka. Dapa e, ona se još i zaoštrila jer se temeljnom problemu – ure enju države, pridružio još i problem parlamentarnog života, odnosno povratka institucija demokratskog sistema koje su postojale u prethodnom vidovdanskom razdoblju. Program šestosije anjskog režima bio je nacionalna i državna unifikacija u «jugoslavenskom duhu», a njegove mjere bile su sra unate na suzbijanje bilo kakvih tendencija suprotnih tom programu. Iako su neke hrvatske stranke (kao HSS) u prvi mah ocijenile kraljevu diktaturu kao poželjnu ili jedini izlaz iz kaoti ne situacije nakon atentata u skupštini 1928. na hrvatske zastupnike, ubrzo se pokazalo da novi šestosije anjski režim iskazuje sasvim suprotne namjere od želja vodstva hrvatskih stranaka. Uskoro je po eo teror režima nad politi kim neistomišljenicima. Protivnici šestosije anjskog režima olako su proglašavani «separatistima», «antidržavnim» i «anacionalnim» elementima, pa su nadzirani, pra eni i internirani. Pod udar režima uskoro je došao i Drljevi kao branitelj Vladka Ma eka kome se sudilo na Državnom sudu u Beogradu zbog «teroristi kih aktivnosti». Nakon što je došao na poziv kr. sudbenog stola 27. ožujka 1930. iz Zemuna u Zagreb, Drljevi je preno io u stanu dr. Pernara. Slijede i dan beogradska je policija izvršila premeta inu u njegovom odvjetni kom uredu u Zemunu, s o itom namjerom da ga liši slobode. Kada je saznala da se Drljevi nalazi u Zagrebu izdan je nalog policiji u Zagrebu da ga uhiti i sprovede «pod strogom pratnjom» u Beograd. Ubrzo zatim Drljevi je uhi en u kavani «Zagreb» i nakon kratkog preslušavanja sproveden je istog dana brzim vlakom u Beograd. U Beogradu mu je odre ena mjera internacije u mjesto Sokobanja kraj Niša, kamo je odmah i odveden. Prema izvorima iz «Doma» takav žuran postupak policije bio je uvjetovan podacima da Drljevi kao odvjetnik ima podatke da je osoba koja C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 33

je najviše teretila Ma eka zapravo u službi režima, da kao lažni optuženik ima sve pogodnosti u zatvoru, te da «dobiva od Ministarstva pravde dnevno sto dinara za svoje uzdržavanje.» Vlasti nisu mogle dopustiti da Drljevi iza e u javnost s takvim podacima, jer se na procesu protiv Ma eka o ekivalo da se pred me unarodnom javnosti diskreditira opozicija. Nakon puštanja iz internacije Drljevi se vra a u Zemun, pra en neprekidnom pratnjom policije. Koliko je bio teško i opasno živjeti pod neprestanim nadzorom, svjedo i i tada mladi HSS-ovac Franjo Dujmovi , sudski službenik, koga je prijatelj odveo u posjetu kod Drljevi a, «koji je još bio pod redarstvenom paskom, pa me je prekorio, što sam kao državni inovnik riskirao taj posjet». Prema policijskim izvješ ima Drljevi je za vrijeme diktature detaljno pra en kada je dolazio u Zagreb poslovno ili privatno. Ipak su to naj eš e bili posjeti kod Ma eka i ljudi iz vodstva HSS-a. Tako se navodi u izvješ u od 15. sije nja 1932. da nakon što je Drljevi vlakom stigao u Zagreb i odsjeo u hotelu «Palace», sastao se u ve ernjim satima s Ma ekom i ostalim ljudima iz HSS-a u gostioni «Beloj Roži» u Vlaškoj ulici. Dalje slijedi da se Drljevi uputio zajedno s Ma ekom tramvajem oko 19.40 k njegovoj ku i u Deželi evoj, gdje se zadržao do 1 sat u no i kada se vratio u hotel «Palace». Slijede i dan Drljevi je posjetio industrijalca Josipa Prpi a, a zatim se duže zadržao kod Ante Trumbi a u njegovom stanu u Marti evoj. Nakon toga posjetio je «Marženku Radi u njezinoj knjižari» gdje se tako er duže zadržao u razgovoru s njom i Mirom Košuti . Sutradan je Drljevi skoro cijeli dan proveo u društvu Ma eka, Pernara i Marije Radi , da bi se nave er uputio vlakom u Zemun. Policiji nisu bili poznati sadržaji njihovih razgovora. Prema ovim i ostalim izvorima Drljevi je cijelo vrijeme diktature održavao este i bliske kontakte s Ma ekom i vodstvom Selja kodemokratske koalicije, vrše i konstantno s njima konzultacije o politi koj situaciji u državi. Pod velikim pritiskom režima Drljevi se više nije htio suprotstavljati poretku, ekao je da se on sam od sebe uruši. O Zagreba ke punktacije tome svjedo i i izvješ e M. Kosti a odvjetnika iz Zemuna, koji Zagreba ka rezolucija (punktacije) je prenio Trumbi u odjeke u Srbiji na donošenje Zagreba kih nastala 7.XI.1932., a donijela ju je Selja ko-demokratska koalicija uz punktacija 1932. godine. Prema Trumbi evim zapisima, suradnju Hrvatske stranke prava (dr. Drljevi je bio oduševljen tim potezom SDK, no upozoravao je Mile Budak). U ime HSS-a sudjeda se sada stane «da se miruje i ništa ne ini, da se ne ide dalje, lovali su Ma ek, Trumbi , Predavec jer da e se sve samo po sebi srozati.» Na takvo stanovište i Šutej, te u ime Samostalne demokratske stranke Dušan Boškovi , Drljevi a je vodila i želja da vodstvo crnogorskih federalista ne Dušan Kecmanovi , Sava Kosanopadne pod još žeš i udar režima. Tako u svom pismu od 1. vi , Ve eslav Vilder i Hinko Krizsije nja 1933. svom strana kom prijatelju u Crnu Goru man. U Zagreba kim punktacijama naglašava da je Zagreba ka rezolucija sasvim jasno iskazala zahtijevala se primjena narodnog suvereniteta, povratak na stanje iz svoju politi ku platformu, s kojom se federalisti slažu, te da ta 1918.g., te preure enje državne rezolucija odražava i njihova stanovišta pošto se federalisti zajednice koje bi isklju ilo srpsku nalaze u bloku Selja ko-demokratske koalicije, te da nema hegemonisti ku politiku. Tekst rezopotrebe za nekom posebnom rezolucijom koju bi donijeli sami lucije napisao je Ante Trumbi . Jugoslavenska vlada proglasila je crnogorski federalisti. U istom pismu Drljevi napominje da rezoluciju protuustavnim inom, te treba izdržati i vjerno okupljati sve «partijske pripadnike i je Sud za zaštitu države osudio prijatelje, kako bi Crna Gora ostala jednodušna pod našim Vladka Ma eka na 3 godine robije. zelenim barjakom.» Stranica 34

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Koliko je Drljevi bio blizak s Ma ekom i vodstvom SDK svjedo i i injenica da je kod njega u Zemunu esto odsjedala Ma ekova obitelj kada su dolazili u posjet Ma eku koji je 1933. bio zatvoren u beogradskom zatvoru. Andrej Ma ek, sin Vladka Ma eka u svojim memoarima govori da je Drljevi osim na politi koj liniji bio i Ma ekov osobni prijatelj. Ideologija Sekule Drljevi a prema crnogorskom nacionalnom pitanju Nakon šestosije anjske diktature, a posebno u drugoj polovici 30-ih godina 20. stolje a po inje jasnije da se kod Drljevi a i njegovih pristaša uobli ava ideja o crnogorskoj naciji, odvojenoj od srpstva. Ta ideja se prvi put pojavila ve po etkom 20-ih u Drljevi evoj obrani generala Vešovi a, no tada je bila nedore ena. U svom obra anju sudu Drljevi govori: «Da gospodo, mi Crnogorci i Srbijanci, zajedno i jednako neosje amo i ne shva amo vojvo anski romantizam, a vi opet Srbijanci i Vojvo ani zajedno i jednako neosje ate crnogorsko riterstvo i njegovu religiju. To su tvorevine vjekova, koje ne mogu poništiti pretenzije jednoga dana, pa ma kako ina e bile neobuzdane, pa ma koliko bile bezobzirne. U tom sukobu vjekova sa politi kim koncepcijama ovoga današnjega dana ja vidim otkrivenu tajnu naših današnjih sukoba.» Iako su u svom programu crnogorski federalisti priznavali postojanje samo tri naroda Hrvata, Srba i Slovenaca i njihove nacionalne pokrete, oni su smatrali da to nije dovoljno, jer jugoslavenstvo je državna ideja, a ta država mora da bude rezultat dogovaranja, ne samo Srba, Hrvata i Slovenaca ve i svih povijesnih individualnosti koje su nastajale kroz prošlost, pa samim tim i Crne Gore. Po pitanju dvojbe u nacionalitetu Crnogoraca zanimljivo je svjedo anstvo Branka Pešelja, dugogodišnjeg suradnika vo e HSS-a Vladka Ma eka o Drljevi evom mišljenju o crnogorstvu i srpstvu. Nakon što je napomenuo da se je vodstvo HSS-a i Drljevi svakodnevno u drugoj polovici dvadesetih sastajali u Radi evoj vili na politi kim ajankama, Pešelj je zapodjenuo ovaj razgovor: «Ja ga pitam: Dobro Sekuli u, što si ti sada?» «Pa», kaže «Crnogorac». «Kako? Pa kojim jezikom govoriš?» «Pa, srpskim.» «Po emu si onda Crnogorac?» «Ja sam za državu Crnu Goru. Mi smo imali državu davno prije Srba, i održali smo je cijelo vrijeme. Ne želim da mi neka vucibatina iz Beograda do e da mi gospodari u Crnoj Gori. Ali, etni ki, ja sam Srbin, ja sam lan Srpske pravoslavne crkve.» To je, po prilici, bilo stajalište «zelenaša», tvrdio je Pešelj. Iako su crnogorski federalisti Crnogorce smatrali kao dio srpskog etnosa, oni su tako er smatrali da Crna Gora, kao povijesna individualnost mora biti ravnopravni faktor u zajedni koj državi, a da se to omogu i, jugoslavenstvo mora biti formirano kroz federativno ure enje države. Svoj srpski identitet oni nisu nikada negirali, ve se tako i u proglasu vodstva crnogorskih federalista, uo i parlamentarnih izbora 1923. godine kaže da je: «Naš Lov en bio je kroz vjekove, zajedno s Komom i Durmitorom, otadžbina srpskih vila (…)». Me utim tokom vremena i politi kog djelovanja crnogorskih federalista po ela se uobli avati jedna pozicija koja je stajala na stanovištu da su Crnogorci, iako Srbi, razvili jednu posebnu individualnost tokom svog posebnog povijesnog razvoja «koja nije ni nacionalna ni narodna, ali je ipak dovoljno jaka da ih odre uje od ostalih Srba», a ta individualnost je bila najviše izra ena u podlov enskoj Crnoj Gori, gdje su i crnogorski federalisti imali najviše pristaša i pobornika. Treba spomenuti da su s vremenom crnogorski federalisti postepeno mijenjali svoju nacionalnu misao i ideologiju. U dvadesetim godinama, prema istraživanju Trocha, tvrdili su da Crnogorci pripadaju srpskoj naciji, ali po svojoj dugoj državnoj tradiciji ine posebnu povijesnu jedinicu unutar srpske nacije. U tridesetim godinama Sekula Drljevi kao glavni ideolog federalista i njegov pristaša Savi Markovi -Štedimlija po inju držati i propagirati da su Crnogorci jedna etni ka nacija sa vlastitim nacionalnim identitetom, iako dosta nedore eno i u skladu s ondašnjim spoznajama o razvoju nacija. Stoga su prije Prvog svjetskog rata i u dvadesetim godinama razlike u shva anju crnogorske nacije kod politi ke elite u Crnoj Gori bile minimalne, dok se na kraju me uratnog perioda prvi put formuliraju dvije suprotstavljene ideje: srpska i crnogorska nacionalna misao. (nastavit e se) C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 35

U ULOZI PUTOPISCA

NAŠA BRA A NA SJEVERU Nismo mogli odoljeti pozivu za sudjelovanje na festivalu „Sve

anosti petolisne ruže“ koji se održavao 22.-24.6.2012. godine u mjestu eský Krumlov – eška. Poziv je ispred organizatora uputio naš ljubazni doma in, ph Dr. Stanislav Štádler, te su na put krenuli pjeva ki zbor „Bulbuli“ KDBH „Preporod“ Zagreb i pjeva ki zbor „Montenegro“ Društva „Montenegro“ Zagreb. Prema najavljenom programu u katalogu manifestacije predstavljali smo naše dvije nacionalne manjine sa sevdalinkama i crnogorskim tradicijskim pjesmama. Na put dug devet sati (sa stajanjima) krenuli smo u petak, kroz Sloveniju i Austriju. Neki nisu ni krenuli jer su ve er prije vidjeli da im je istekla putovnica, a neki su došli do slovenske granice gdje im je policajac rekao da im putovnica ne važi. Naš cilj su bile eske Bud jovice, gdje smo bili smješteni u hotelu Royal, nadomak centra grada. Bud jovice su glavni grad pokrajine južne eške, na rijeci Vltavi. Osnovao ga je u 13. stolje u Hirzo, vitez eškog kralja Otokara II P emisla. Naš drugi doma in, vedri i ljubazni vodi , Franjo Ra man upoznao nas je sa mjestom sa cca 100 000 stanovnika, prelijepim etverokutnim trgom i cijelom poviješ u grada. Fascinantno je da su sve fasade, ne samo u centru ve doslovce svaka zgrada uredne i svježe. Tajna se krije u rješenju po dolasku predsjednika Havela, kad je povrat privatne imovine bio uvjetovan obnovom fasada. Grad je poznat i kao centar otpora eškog heroja Jana Žižke, te se u njemu nalazi njegov grob. U starom dijelu grada je barokna arhitektura, a posebno se izdvaja Crni toranj ( erná v ž). eské Bud jovice (njem. Bemisch Budweis) poznate su, izme u ostaloga po proizvodnji piva (svjetski poznato pivo Budweiser), oko ega se sada vodi borba sa stranim kupcima, koji ga žele preuzeti, a ako bude potrebno, kupit e i cijelo mjesto (po rije ima vodi a Franje). Sljede e jutro došli smo u nedaleko udaljeni eški Krumlov ( eský Krumlov), tako er na rijeci Vltavi, grad sagra en oko dvorca, sa goti kim, renesansnim i baroknim elementima. Izvanredan je primjer malog srednjevjekovnog grada ija je gra evinska baština ostala netaknuta zahvaljuju i mirnom razdoblju tokom pet stolje a. Povijesno središte grada 1992.g. upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Dvorac je u 13. stolje u izgra en na zavoju rijeke Vltave u obliku potkove. Podru je današnjeg grada je od 1302. godine pripalo obitelji Rožmberkové (njema ki: Rosenberg), a Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva, ga je otkupio 1602. godine i poklonio ga svom sinu Juliju od Austrije. Ferdinand II., car Svetog Rimskog Carstva, ga opet poklanja obitelji Schwarzenberg. eský Krumlov je bio sjedištem vojvodine Krumlov, a 1910. godine u njemu je živjelo 7.367 Nijemaca i 1.295 eha. U razdoblju izme u dva svjetska rata pripao je eškoj Republici, a 1938. godine anektirala ga je nacisti ka Njema ka, kao dio Sudeta. Krajem Drugog svjetskog rata osloba a ga ameri ka vojska i pripada ehoslova koj, nakon ega je njema ko stanovništvo protjerano. Tokom ehoslova ke komunisti ke vlasti grad je bio zapušten, ali je nakon Baršunaste revolucije 1989. njegova ljepota ve inom obnovljena i danas je omiljeno turisti ko odredište, osobito za turiste iz Njema ke i Austrije. U velikoj poplavi rijeke Vltave 2002. godine stradao je i eský Krumlov. Krumlov je danas poznat po kulturnim sadržajima i u njemu se održavaju mnogi festivali, izložbe, razne kazališne predstave i dr. Dvorac eský Krumlov je izrazito velik za grad skromnih dimenzija. Nakon dvorca Hrad any u Pragu, on je drugi po veli ini u eškoj. U dvorcu se nalazi veliko dvorište s mostom preko pukotine u stijeni na kojoj je izgra en dvorac, a oko njega su gra evine iz razli itih razdoblja i stilova. Jedna od njih je barokno kazalište (1766.) koje ima sa uvanu originalnu mašineriju, scenu i pomagala; takvo nešto imaju još samo dva kazališta u Europi. Zbog starosti koristi se samo tri puta godišnje, a jedna od predstava je barokna opera pod svjetloš u svije a. Poznata gra evina je i Muzej Egona Schielea, austrijskog slikara koji je živio u gradu. Tu se nalazi i goti ka crkva sv. Vitusa (Kostel Sv. Víta) iz 15. stolje a koja je oslikana vrijednim freskama. Oko 10 km od grada nalazi se najstariji Stranica 36

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

eški samostan, Zlatá Koruna, a 30-tak km udaljen je i dvorac Hluboka. eský Krumlov je blizu najve eg eškog nacionalnog parka, Šumava. Dvorac Hluboka – romanti na je kopija engleskog Windsora s velikim parkom – po mnogima najljepši eški dvorac. Ovaj bajkoviti dvorac ima 11 tornjeva, te više od 120 prostorija, a to je stara rezidencija bavarske obitelji Schwarzenberg. To je neogoti ka gra evina, sve je savršeno o uvano, a nakon izgradnje u 13. st., etiri je puta dogra ivan. Posjeduje izrazito bogate zbirke namještaja, tapiserija, porculana, oružja, lova kih trofeja, umjetni kih slika i svega ostalog plemi kog bogatstva. Bili smo oduševljeni vi enim, a svoj program predstavili smo drugi dan u atriju hotela Ruze (Ruža), crnogorskim pjesmama i sevdalinkama (v. fotografije na str. 52). Prekrasan ambijent nekadašnjeg jezuitskog samostana, o uvanog i ure enog u tom stilu, kao uostalom i sve ostale gra evine, bio je pravi okvir za naš nastup. Teško se bilo izboriti za pozornost u izuzetno bogatom višednevnom programu, niza solista, instrumentalista, dramskih tekstova. Gledali su nas i slušali namjernici koji su pratili program, a navra ali su i slu ajni prolaznici i turisti, koji su uli neobi ne napjeve koji su odudarali od srednjevjekovne i moderne muzike. Voditelj programa tražio je da objasnimo sve dijelove crnogorske narodne nošnje i potom prevodio na eški. Ne znam koliko su razumjeli neizbježni japanski i dalekoisto ni turisti, ali su neumorno škljocali fotoaparatima, tako da su naše slike otišle i u najudaljenije krajeve svijeta. Primijetila sam razniježena lica naše bra e eha, udaranje u ritmu ostalih prisutnih, kao i bezbroj fotoaparata i kamera. Ostatak dana proveli smo u obilasku Krumlova, dvorca i parkova, probijaju i se kroz nepregledne CRNOGORSKO- EŠKE VEZE kolone turista iz cijeloga svijeta. Bili smo se Duge su i brojne crnogorsko- eške veze, pogo- upoznali s vremenskom prognozom za te krajeve u tovo na podru ju kulture: likovne i muzi ke u- vrijeme posjete i ponijeli kišobrane, koji su ostali u mjetnosti, putopisa i ostalih podru ja djelo- hotelu, tako da nas je nekoliko puta oprao vanja. Prisjetili smo se tako nekih od primjera. dugotrajni i obilni pljusak. Nitko se nije razbolio iako smo još satima hodali po okolici. Vrativši se u Vilem Dušan Lambl (biolog i ljekar) napisao je prvi izvještaj sa puta u Crnu Goru, gdje se hotel, nakon ve ere, naišli smo na ljude sa ovih upoznao sa Njegošem. Jan Vaclik bio je prostora i zabavili se duboko u no , pjevaju i što je diplomat u službi knjaževa Danila i Nikole I. tko mislio da zna. Posebno smo zapazili toplinu, fino u Robert Tolinger, František Vilmer, Anton Šulc opho enja, blagu ironiju i tihost naših doma ina, (muzi ari i pedagozi); Velike simpatije za borbu crnogorskog naroda imao je i eški uvjerivši se da to nisu samo pri e o eškim kompozitor Karel Bendl, ija je opera osobinama. Iskazali su veliku gostoljubivost, „Crnogorci“ sa vrstim temeljima crnogorskog erudiciju i ljubaznost u svim prigodama i folklora, izvedena u Pragu 1881.g. povodom susretima. otvaranja eškog narodnog pozorišta. Za prvo U nedjelju, na dan povratka, naravno da nije izvo enje opere kostime i scenografiju izradio nikome bilo milo truckati se do Zagreba, ali sve to je eški slikar Jaroslav ermak (1830-1878), brzo pro e uz pjesmu, šalu i pri e o doživljenom. koji je boravio jedno vrijeme u Crnoj Gori i na Ženski dio se nije mogao na uditi da trgovine rade dvoru kralja Nikole, naslikavši znatan broj umjetni kih djela, vezanih uz svakodnevni samo od 8-16, subotom do 12 sati, a nedjeljom život i obi aje Crnogoraca. Potom etnomuzi- zatvoreno!? Kakav je to šoping, pogotovo što osim kolog i slikar Ludvig Kuba i drugi. Noviji replika ma eva, oklopa, kineskih proizvoda nismo primjer naših veza je i prije nekoliko godina našli nešto što bi poželjeli kupiti, naravno, sve do štampana knjiga dr Františeka Šisteka „NAŠA obližnjeg trgova kog centra. Da ne bi slu ajno BRA A NA JUGU“ (v. „Glasnik“, br. 62). ostali gladni, jelo se u restoranu, kupila hrana i pi e za put i jedva ekalo do i ku i i popiti pravu kavu, Tako je i ovaj naš nastup s djeli em crnogorske uz to i jeftinu (u eškoj i Austriji je cca 3 eura, etno baštine kamen i u mozaiku crnogorskocapuccino 4 eura!?) eških veza. Milanka Bulatovi C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 37

GALERIJA „MONTENEGRINA“

Izložba Marice Vukadinovi

„SVIJET LJEPOTE“ U ZAGREBU

Brojni posjetioci Galerije „Montenegrina“ u Crnogorskom domu u Zagrebu mogli su uživati u

„Svijetu ljepote“ Marice Maše Vukadinovi – izložbi njenih slika otvorenoj 3. maja ove godine. U ime organizatora izložbe, Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, uzvanike i goste pozdravio je predsjednik Društva g. Dušan Miškovi , a potom je tajnica Društva gospo a Milanka Bulatovi – iz kataloga izložbe koji je priredio g. Danilo Ivezi – pro itala osvrt profesora Borislava Boži a na radove Marice Vukadinovi .

Prisutne je potom pozdravila i zahvalila im na dolasku i sama autorica izložbe, a potom je rekla da je završila Višu pedagošku akademiju (smjer likovna umjetnost) u Novom Sadu, da je cijeli vijek provela u Vojvodini, te da su stoga i njene slike ve inom nadahnute Vojvodinom, da je njihova tehnika od akvarela do ulja na platnu i kombiniranih tehnika i da su izloženi radovi i iz njenih studentskih dana ali i iz današnjih dana. Posjetioci su saznali da gospo a Vukadinovi trideset i pet godina živi u Rijeci i da je radila u školi kao likovni pedagog. Na kraju je zahvalila Crnogorcima i u Zagrebu i u Rijeci koji su veoma lijepo primili njene slike. Prilog o ovoj izložbi – još jednoj ostvarenoj uz podršku Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske – imali su priliku da pogledaju i gledaoci multinacionalnog magazina PRIZMA Hrvatske radiotelevizije, ija je ekipa bila i ovog puta prisutna u Galeriji „Montenegrina“ u Zagrebu. Stranica 38

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

ODMOR Crteži i slike Maše Vukadinovi ra ene su u duhu figurativnog slikarstva. Aktovi, crteži ljudskog tijela, iz vremena su studentskih dana, a nastajali su kao vježba na nastavi crtanja. Ma koliko je to procesni rad edukativne platforme, iz rukopisa naše slikarice iš itavamo sigurnu ruku i potencijalnu kreativnu vibrantnost. Ta fina, suptilna kreativnost ponajbolje se zrcali u nizu pejzaža, ambijentalnih scena, otvorenih prostora ra enih u tehnici akvarela. To su slike manjeg, intimnog formata s dominantno prisutnom tonskom harmonijom. Pažljivo odabranim kadrom, neznatno reduciranog sadržaja, vještim i mekim potezom Maša nam nudi sliku ugodnog i toplog prostora. Scene u njenim slikama realni su prostori i životni ambijenti koje autorica fizi ki živi. Proživljene scene mentalno arhivira u trajnu strukturu duhovne arhitekture i u trenutcima nadahnu a transponira u sliku koja nas promatra e odmara. Odmara, ne jednokratno, ve u nama izaziva potrebu i želju da se vra amo i duže i sve duže uživamo u miru i ljepoti prikazanih scena. Na izložbi je i nekoliko slika apstraktnoga sadržaja. Evidentno je da je autorici za ove slike polazište bilo realno okruženje, te metodom redukcije stvara kompozicije koloristi kog ozra ja. Na ovoj izložbi Maša se predstavlja s nekoliko slikarskih tehnika. U crtežu je sigurna i jasna, u akvarelu nježna, suptilna, sveta, a u ulju suverena. Dakle Maša, naša slikarica, od prilike do prilike, kako ju nadahnu e nosi ili motiv zatraži, koristi ugljen, olovku, tuš, akvarel, ulje – sve što je slikarski raspoloživo, a najbolje e interpretirati temu i ideju njene slike. Ona je i u slikarskim tehnikama sigurna i pouzdana. Maša Vukadinovi svoj radni vijek provela je u obrazovanju, pou avaju i druge ljepoti likovnoga govora. ini mi se da nas ovom izložbom slika ona pou ava ili, možda bolje re i, podsje a da postoje prostori i ambijenti koji nam mogu vratiti toliko potrebni mir. Njene slike promatra a naprosto odmaraju i opuštaju i zato ih preporu ujem ne pogledati, nego gledati i itati svijet ljepote, gledati i odmarati. Odmarati ... Borislav Boži , prof.

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 39

Od 17.5. do 31. 5.2012.g. u Galeriji „Montenegrina“ u Rijeci

„DODIR AN ELA“ SANJE ŠUTALO

Sanja Šutalo (ro

. Tomeševi ) ro ena je u Rogoznici kod Šibenika, što je znatno utjecalo na njezin osje aj prirode, mora, sunca, neba i mediteranskog duha. Bila je zapažena ve kao gimnazijalka u Šibeniku, gdje joj je akademski slikar i profesor likovnog Miljenko Jankovi pružao punu podršku i dao poticaj za daljnje stvaralaštvo. Njezin osebujan smisao za kreiranje, bilo slika ili skulptura, nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Posebno fasciniraju portreti u kojima stilizira likove duguljaste forme koji podsje aju na stil A. Modigliania. U koloritu primjenjuje razne tonove boja, a uz portrete, blisko joj je sve što je vezano uz prirodu: cvije e, stabla, ptice, krajolici. Uz kiparstvo i slikarstvo, bavi se kreiranjem nakita, dizajnom, oslikavanjem odje e i keramikom. Sanja Šutalo sudjelovala je na mnogim skupnim i samostalnim izložbama. U djetinjstvu «upila je» zlatne treptaje sunca i mora. Otuda i sklonost zlatnom u njezinim djelima. «Bitna karakteristika umjetni kog rada Sanje Šutalo je stalna potreba za inovacijama u slikarstvu i kombinacijama svih slikarskih tehnika.» Dragutin Laki Stranica 40

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

PJESNIKINJA KISTA Sanja Anastasia sniva i zasniva snove pri ama o an elima i ženama, o njihovim snovima i ljubavima i morskim pejzažima. An eli, žene, pejsaži i bajke klize zajedno s cvije em u bujice boja. Onome tko ih promatra i prima na dar ženski se aktovi nude i samo nježne ruke kriju crveno gnijezdo gdje život se ra a uslijed otrpljenog zanosa. Sanja Anastasia prosipa po svakoj pori zraka, po krilima, aureolama svoj zlatni prah. Prosipa ga i po crvenim makovima, tratin icama i arobnim ružama. Anastasijine žene nježnih izduženih lica kao na Modiglijanijevim slikama nevinost brane rukama. Simboli su ljepote, blagosti, ljupkosti, dobrote i želje za maj instvom. Sanja Anastasija zaodjevena je mladoš u i ljubavlju, pronalazi radost i veselje dodiruju i an ele i, katkada, bol. Šarena i sretna arobnica, pjesnikinja kista, Sanja Anastasia je obe anje položeno u okvir. Sanja Anastasia koja ide i dolazi na papiru i na platnu žena je kojoj srsi kolaju u venama. Giacomo Scotti

„Crnogorski glasnik“ izlazi uz potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji „Glasnika“ na poboljšanju i daljnjem izlaženju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i itaocima.

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 41

Izložba slika Maria Tomasa u Zagrebu

„HARMONIJA“

MARIO TOMAS ro en je 10. srpnja 1943.g. u Marinima. Slikarstvo i slikarske tehnike u io je i izu io u specijalki prof. Mac Van der Brooma na Académie Royale des BeauxArts de Liége (Belgija).

lan je HZSU-a (Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika) od 1972.g., od kada ima status samostalnog profesionalnog likovnog umjetnika. lan je HDLU-a (Hrvatskog društva likovnih umjetnika). Od 1972.g. do danas priredio je u Hrvatskoj i inozemstvu više od 100 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi. Za svoj umjetni ki rad dobio je mnoga velika priznanja, a svakako je važno istaknuti „Plaketu Grada Zagreba za slikarstvo“, koja mu je uru ena 1987. godine. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim kolekcijama i muzejima diljem svijeta.

Uvršten je u Enciklopediju hrvatskih umjetnika. Živi i radi u Zagrebu i Belgiji.

Stranica 42

U Galeriji „Montenegrina“ u Crnogorskom domu u Zagrebu

5. je juna, u prisustvu velikog broja posjetilaca, otvorena zložba slika uglednog hrvatskog slikara Maria Tomasa. Izložbu pod nazivom „Harmonija“ organizovalo je – uz pomo Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske – Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb, iji je predsjednik g. Dušan Miškovi najprije pozdravio sve prisutne, a potom je g- a Milanka Bulatovi – iz kataloga izložbe iji je autor g. Danilo Ivezi – pro itala nekoliko kratkih osvrta na slikarski rad uvaženoga gosta. Me u tim osvrtima, koje su potpisali nesumnjivi umjetni ki autoriteti, posebnom su toplinom i sjetom zazvu ale rije i Vesne Parun – poetese na iju je iskrenost i angažovanost prisutne, u svom kratkom obra anju, podsjetio g. Tomas te je na kraju zahvalio na prilici da u Crnogorskom domu izloži presjek svog desetogodišnjeg rada. Da se te ve eri u Galeriji „Montenegrina“ radilo o pravom gradskom doga aju svjedo i i injenica da je na otvorenju bio i savjetnik gradona elnika Grada Zagreba g. Duško Ljuština te da je bila prisutna i ekipa gradske TV Jabuka, što je sve neupitan znak pažnje prema nekom ko je laureat „Plakete Grada Zagreba za slikarstvo“, a najmanji pak znak pažnje koji su doma ini mogli izraziti uglednom i dragom gostu bio je skroman poklon – u skladu s izrekom da je in vino veritas – da bi mu se i tako iskazala istinska zahvalnost za ljepotu harmonije koju je svojim slikama unio u Crnogorski dom. Z.D. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Tomas je vješt opservator koji nepogrješivo vlada prostorom i oblicima u njemu. Posebno dolazi do izražaja suptilnost kolorizma i luminizma. Paleta mu je izuzetno profinjena i široka u gotovo nezaustavljivim izražajima mogu nosti tonaliteta. prof. Juraj Baldani Iz valovitih crta kih linija zvonika i krovova osloba a se slikareva i naša onemo ala volja za ne ujnim bijegom iz patologije vremena i prostora, što nam dušom zagospodariše. To je iz dje je kolijevke zov upomo i neodaziv. Umor, sjeta i nada. Topao trenutak neagresivna povratka u nepovratno. Ne, zarobljuju te ne im kona nim, zadanim; naprotiv, ostavlja drugu iluziju slobode. Dopušta i nemogu e. Vesna Parun

Dopada mi se iskrena, iz srca dana geometrija, tako er mi se dopada i lirika izraza, ljepota harmonije. Achile Bonito Oliva „Slikanje se može nau iti, ali za crtanje treba biti ro en“, rekao je Edgar Degas (18341917). Vjeran tome na elu francuski se umjetnik samo prigodice, u odre enim fazama, pozabavio slikanjem na platnu, izradom reproduktivne grafike i monotipija. Crtanje je, me utim, smatrao najve om mogu noš u za prikazivanje doživljaja i ostao mu je vjeran skoro šezdeset godina stvaralaštva. Njegovom rukom stvoreni su najljepši i najizraženiji pasteli u europskom slikarstvu s konca 19. i po etka 20. stolje a. Prisjetio sam se toga pri prvom susretu s Mariom Tomasom i njegovim bogatim likovnim opusom, pretežno ra enim crta kim tehnikama ugljenom i pastelom. Spoznao sam tog istog prijepodneva bitnu razliku izme u „slikanja“ i stvaranja. prof. Vinko Zlamalik C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 43

KRATKA PRI A

U zagreba kom hotelu „Palace“ uru ene su 31. maja prestižne nagrade „Ranko Marinkovi “ za kratku pri u na 47. natje aju Ve ernjeg lista. Žiri – kojim je predsjedavao akademik Milivoj Solar i iji su lanovi bili selektor kratke pri e Tomislav Sabljak, književnici Julijana Matanovi i Ivica Prtenja a (kolumnist Ve ernjeg lista) te Bojana Radovi (urednica kulture Ve ernjeg lista) – dodijelio je drugu nagradu gospodinu Dimitriju Popovi u, poznatom hrvatskom i crnogorskom slikaru. U obrazloženju za dodjelu uglednog priznanja Ve ernjeg lista kaže se da autor pri om „Orhideja“ – koja 22. februara je bila objavljena u Obzoru, subotnjem kulturnom podlistku Ve ernjeg lista – „iznena uju im obrtima uspijeva posti i izuzetnu napetost i gotovo sudbinsku nevjericu u ljudske postupke i karakter“. Podsjetimo da je 2010. godine g. Popovi dobio tre u nagradu Ve ernjeg lista za kratku pri u „Poro aj“. Ta pri a je uvrš ena u njegovu zbirku kratkih proza „Smrt Danila Kiša“, koju su 2011.g. zajedno objavili V.B.Z. d.o.o. Zagreb, Skaner studio d.o.o. Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske (v. brojeve 71 i 72 „Crnogorskog glasnika“).

Dimitrije Popovi

O R H I D E J A Jednog sparnog ljetnoga predveerja taksist M.S. završavao je radni dan. Posljednja vožnja bila je najdulja. Vozio je poslovne ljude u zra nu luku i dobio neo ekivano veliku napojnicu. Vra aju i se ku i zadovoljan, vozio je opušteno svoj opel record. Naslonivši lakat lijeve ruke na otvoreni prozor, desnom je ležerno pridržavao volan pjevuše i svoju omiljenu pjesmu. Približavaju i se gradu, ugleda u daljini ženu koja raširenih ruku stoji nasred Dimitrije Popovi ceste daju i mu znak da se (Foto arhiva Ve ernjeg lista) zaustavi. Kada se sasvim približio ženi, ugleda uplašenu i bespomo nu mladu trudnica. Tek što se zaustavio, ona mu se obrati pani nim glasom. „Imam trudove! Molim vas hitno me vozite u bolnicu!“ Taksist je smjesti na zadnje sjedište, uvjeravaju i je kako e sve biti u redu. Bi mu udno da je sama i bez pratioca, no žena mu odmah ispri a da joj je suprug pomorac i da se uskoro vra a, a ona se zatekla kod njegove bolesne i teško pokretne majke, daleko od grada. Trudnica nije znala kako bi zahvalila ovom dobrom ovjeku. Zatraži njegovu adresu da mu se ona i njezin suprug posebno zahvale. M. S. joj dade svoju vizit-kartu ponudivši se da e nju i dijete nakon poroda besplatno odvesti ku i suprugovoj majci. Stranica 44

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

– Kad ste tako dobar ovjek, željela bih da budete kum mome djetetu – kaže trudnica. – Sa zadovoljstvom – uzvrati taksist. Pogledavaju i ga u retrovizor, smješkaju i se, trudnica nastavi: – Ako rodim djevoj icu, vi ete joj dati ime. Bez puno razmišljanja taksista kaže: – Neka bude Orhideja! – Neobi no ime. Jako lijepo zvu i makar baš ne volim taj Orhideja cvijet. (origami, kreator Michael LaFosse) – Onda emo ga promijeniti. – Ni govora! – odlu no e budu a majka. Taksist zaustavi automobil uz vrata bolnice i otprati mladu ženu do ra aonice. Svojima je za ve erom pri ao što mu se neobi no dogodilo u vožnji. Nakon desetak dana M. S. je dobio poziv da se javi ravnatelju bolnice. – Sigurno me zovete zbog mlade trudnice koju sam nedavno dove-zao. Ako je ro ena djevoj ica, bit u joj kum – po e uzbu enim glasom. I onda muk. – Nažalost, nastao je veliki problem – zapo eo je ravnatelj. Sedam dana nakon poro aja žena je pobjegla. Pod jastukom ostavila je pismo u kojemu je napisala da ste vi otac djeteta i navela vašu adresu. Pogledajte – pruži mu savijen komad papira. M. S. osta uko en. Problijedio je. Ruke su mu se po ele tresti. – To je ista izmišljotina! To je laž! – re e zaprepašteno. Ravnatelj mu doda ašu vode, smiruju i ga. – O instvo se može dokazati. Ako to želite, uputit u vas svom kolegi. – Što prije molim vas – odgovori taksist. O tom razgovoru u bolnici nije govorio supruzi niti djeci, dvadesetogodišnjoj k erki i osamnaestogodišnjim sinovima blizancima. Ako bi supruga primijetila zabrinutost na njegovu licu, pravdao bi to umorom i dugim vožnjama. To no u odre eni dan došao je po rezultate pretraga. Zbunila ga je lije nikova ljubaznost s kojom mu se po eo obra ati, kao da ga želi utješiti. – Izvolite sjesti gospodine M.S. Stigli su rezultati pretraga... Moram vam re i da vi niste otac male Orhideje – taksistu se lice ozari, raširi ruke, i odahnuvši re e: – Rekao sam vam, doktore, da ta žena laže!

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 45

Doktor pri e M.S. Položi ruku na njegovo rame i nastavi: – Vi ne možete imati djece. Sterilni ste. – Kako sterilan? Što vam to zna i? Pa ja sam otac troje djece. – Evo rezultata analize – re e doktor, pružaju i mu plavu kuvertu s ljubi astim pe atom laboratorija. M.S. zgrabi kuvertu i zgužva je u snažnoj šaci. Odsko i sa stolice i po ne se histeri no smijati. Napravi grimasu kao da e mu se lice raspu i. Nekontrolirano se po e kretati po prostoriji. Nervozno otvori vrata i bez pozdrava napusti doktorovu sobu. Sjurio se niz bolni ko stubište. inilo mu se da sanja najstrašniji san svoga života. Sjedne u automobil i uputi se dugim zavojitim putem prema moru. Zaustavio se na jednom pošljun anom odmorištu. Iz pretinca u vratima automobila izvadi vre icu od lanenog platna. Po e se verati strmom stranom prema vrhu stjenovitog brda. Zadihan i znojan sjeo je na ravnu kamenu plo u, naslonivši le a na oštru stijenu. Gledao je u sivoplavo neprijateljsko more kojim plovi jedan sretan otac. Istrese iz lanene vre ice pištolj. Otko i oružje i prinese kratku cijev sljepoo nici. Oklijeva. Prolazi vrijeme, kao spora la a koja uplovljava u luku. U daljini potmuli zvuk grmljavine. Ispustio je pištolj i položio glavu u šake. Htio je zaplakati, ali nije mogao. U svijesti su mu se nizale slike najljepših trenutaka obiteljske sre e koje su se bolno zarivale u njegovu dušu: ro enje djece, godišnjice braka, slavlja s prijateljima ... uo je ženin glas kako mu se nježno obra a govore i da je on najbolji muž na svijetu. Ruke su mu drhtale. Naglo ustane. Potom zavitla pištoljem što je dalje mogao: ulo se kako meci paraju gusto mediteransko nebo, koje se zacrveni od iznenadne zrake sunca. Vrati se u automobil. Vozio je brzo. Gledao je cestu kao da je sanja. Na ulazu u mali primorski gradi iz odsutnosti ga trže udarac u automobil pra en prodornim vriskom. Zaustavi se i iza e van. Na asfaltu ležalo je nepomi no tijelo djevoj ice krvave glave, dok se šarena lopta kotrljala niz ulicu. Taksist podiže beživotno tijelo i unese u automobil. Jedna je žena zapomagala s balkona dozivaju i policiju. Djevoj ica je preminula na putu do bolnice. Na su enju M.S. kao olakotna okolnost uzeto je neoprezno istr avanje iz dvorišta s loptom zaigrane djevoj ice na prometnu ulicu. Osu en je na tri godine zatvora. Nakon odsluženja kazne u dogovoru s obitelji odlu io je usvojiti Orhideju. Izrasla je u nevjerojatnu ljepoticu, uz obitelj koja ju je silno voljela. I sve je tako prolazilo, dok jednog dana niti se M.S. vratio iz vožnje, niti je Orhideja došla na ru ak. ekali su, svi uznemireni, dan i no , po ele su verzije da su Orhideju vidjeli kako stopira na cesti, uglavnom oboje su nestali bez traga. Nitko nije ni slutio kako su živjeli u sre i sve dok Orhideja nije rekla svom poo imu da je trudna. Našli su ih nedugo poslije toga mrtve. Na tijelu Orhideje bile su dvije prostrijelne rane. U glavu i trbuh. Stranica 46

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

DAJE SE NA ZNANJE ...

REDIZAJNIRAN PORTAL www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr

Internetski

portal Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba – koji ure uje tajnik Vije a g. Danilo Ivezi i održava tvrtka „Ador“ d.o.o., a dostupan je na adresi www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr – nedavno je redizajniran, tako da e posjetioci te internetske stranice biti u prilici i da on line prelistaju/pro itaju digitalna izdanja svih novijih publikacija NZCH i Vije a, kao i nekih knjiga preuzetih od drugih izdava a. Zahvaljuju i koriš enju savremenih alata (issuu digitalne platforme), sada e oni skloniji itanju elektronskih knjiga mo i da kažu da su neke od izdatih knjiga zapravo „imali u ruci“, a vjerni žitelji Gutenbergove galaksije koji i dalje najviše cijene izum drevne civilizacije sa obala Nila ima e sad priliku da se brže i lakše odlu e koju papirnu knjigu e kasnije uzeti u ruke. ini se da je sve to razlog više da se i sva ranija izdanja NZCH vremenom u ine dostupnim i u digitalnom obliku! To e biti pravi e-doprinos konstataciji izre enoj na nedavnoj sjednici Predsjedništva NZCH (v. str. 4 u br. 74) kako „funkcija predstavljanja knjiga je u pokušaju nagovaranja pojedinaca da pro itaju knjigu, da ona ne završi samo na polici“ – pa bila ta polica stvarna ili virtualna. Z.D. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 47

EUFOR(\B)IJA Sa zahvalnoš u smo od itaocima „Glasnika“ ve dobro poznatog vrsnog crnogorskog satiri ara Veljka Rajkovi a primili njegov – na nedavnom prestižnom takmi enju umalo prvom nagradom ovjen ani – EU intervju pod naslovom „Bez granica“ (u me uvremenu objavljen i na www.montenegrina.net). Kako je sve u životu – pa i dobijanje nagrada – esto i pitanje sre e, inilo se uputnim, a imaju i u vidu da se cijela regija nalazi pred vratima Evropske Unije, da uz satiri nu pri u g. Rajkovi a objavimo i viziju „Sre e“ („Luck“, dostupnu na www.toonpool.com/cartoons/luck_121051) poznatog crnogorskog karikaturiste Darka Drljevi a, koji je nedavno dobio stotu nagradu za karikaturu, ali i nagradu za slikarsko umije e u Azerbejdžanu.

BEZ GRANICA (EU intervju) Oniži predstavnik Savjeta Evrope, koji pokriva osrednju funkciju, posjetio je našu državu i intervjuisao povisokog funkcionera. Prenosimo djelove intervjua u cjelini.

Koji je najve i problem u vašoj državi? Opozicija, definitivno! Mada, daje veliki doprinos da ova vlast bude ekološka – stalno joj iznosi prljav veš!? S druge strane, neki opozicioni intelektualci rezonuju da je manji problem što opozicija nije idealna, a ve i – što je vlast stvarna!? Što je sa korupcijom? Najteže emo iza i na kraj sa korupcijom. Jer, kod nas, od nje sve po inje. Ipak, upustili smo se u borbu sa korupcijom do nivoa samoubilaštva – objavili smo joj rat! Može se re i i da je korupcija ve ini naših gra ana nedostupna - jer je svedena na razumnu mjeru!? A, organizovani kriminal? Ima ga kao i u svim državama u okruženju i uže. Zluradi rezonuju da se vlast izdigla iznad kriminala, tj. da je ona njegov an eo uvar. Poru ujem i njima i ostalima da e vlast stati na put kriminalu – i tako zapo eti proces pridruživanja!? Imate li tajkuna, i kako ih definišete! Tajkuna imamo (Mnogi smatraju da oni imaju nas!). To su ljudi koji su promašili profesiju, a pogodili zanimanje. U stvari, bolje re i, to su oni koji su, od kada su postali lanovi vladaju e stranke – ro eni za biznismene!? Stekli su sve sa jednim prstom! Istini za volju, do šest znaju i da broje!? Kakva je situacija sa poštovanjem Ustava? Ustav niko ne gazi, jer svi njime mašu!? Ina e, po Ustavu, naša država je demokratka, kra anska, ekološa i socijadna. Što se ti e manjinskih sloboda i prava, sa ponosom mogu ista i da su manjine ravnopravne: Ne poštuju im se ista prava!? Kako se poštuju zakoni? Zakoni su na strani slabijih, jer su ih ja i odbacili. Ina e, toliko su kruti, da smo prinu eni da ih kršimo. A, ruku na srce, i najlakše je zgriješiti sa zakonima – sve rupa do rupe!? Kada donesemo neki zakon opozicionari, skoro u glas, kažu: Slava mu!? Ima li protekcije? Zapošljavanje je kod nas depolitizovano! To se ne odnosi samo na bra u, ro ake, kumove i prijatelje. Posao dobijaju samo oni kojima je pamet ja a stranka. Treba ista i da smo našli kompromisno rješenje izme u zasnivanja radnog odnosa na odre eno i na neodre eno. Kod nas se radni odnos zasniva, isklju ivo, na podre eno!? Prepoznatljivi smo i po obrazloženjima otkaza, koja naj eš e glase: sposoban za poslove, nepodoban za zadatke!? Kako se ponaša vlast? Vlast daje prazna obe anja, pravdaju i se da samo takva obe anja mogu da budu ispunjena. Vlast se pokazuje i kao dvostruko humana: uhljebljuje kadrove i s koca i s konopca!? Zahvaljuju i Stranica 48

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Sre a

njoj, imamo državu jednakih šansi – jer, svi smo u autu! Uprkos svemu narod e joj opet dati glas, kako poslije ne bi mogao da kuka!? Ina e, sve je više onih koji kažu da ovu vlast treba slijediti do kraja, jer, dodaju – zatvor je za ljude!? Što je sa vladom? Da li je ona na visini zadatka? Zahvaljuju i njoj narod je sre an, Jer, sre a je lijepa samo dok se eka!? Ina e, vlada je ovih dana usvojila deseti plan rada. Interesi gra ana su joj, i dalje, u prvom planu!? Ima i onih koji smatraju da vlada zaslužuje kritike. Ja smatram da je prerano za kritiku vlade. Jer, još nije bivša! U vladi, ina e, važi pravilo: Na visini zadatka su samo oni koji se spuštaju ispod svakog nivoa!? Ima li problema u privatizaciji? Ne ide sve kako treba, ali, sa velikim stepenom sigurnosti, mogu vas informisati da je uspjela oko 10%, a to zna i da su namirene sve familije. Moram naglastiti da se, po pitanju privatizacije, javljaju odre ene suštinske razlike: za bira e je u pitanju privatizacija, a za birane – prihvatizacija!?

Kakvo je stanje u pravosu u? Isti oni zluradi, koje sam pomenuo, tvrde da je kod nas pravda dostižna samo ako projurite pored sudova. To je vapaj neposlušnika koji misle svojom glavom. Isti idu toliko daleko, pa tvrde da se naši sudovi mogu oprati samo ako se izvuku iz mašine!? Zamislite, molim vas, tu nelogi nost! Da li je ekologija na potrebnom nivou? Da smo ekološka država, nije prazna pri a. Tu ima puno neistine! – kažu iz opozicije. Idu još i dalje, pa kažu da imamo poluekološku državu, jer u njoj preovla uju iste laži i prljave istine!? Što je sa narodom? Kako se on ponaša? Narod sve kaže na izborima, a nakon izbora smatra da je utanje zlato. Time svima dokazuje da je ovo zaista narodna mudrost. Mnogi isti u da nemamo srednju klasu. Kažu: ili smo goli ili bosovi!? Ostali kažu da narod sve vidi, jer je naš mrak rijetka pojava!? Ina e, naš narod sve može da nazove pravim imenom. Jer, smatra se da je svemu kumovao. Ipak, evo i malo optimizma: Naš narod e, uskoro, ogrijati Sunce. Sve se manje obla i!? Da li su izbori demokratski? Izbori su posebna pri a. Narod glasa bez pritisaka i ucjenjivanja (Puka je slu ajnost što je danas 1. april!?). Vladaju a stranka je, ina e, racionalizovala u eš e na izborima – umiješala je samo jedan prst (Uvjeravam Vas da Vam je asocijacija na šesti neutemeljena!). Prepoznatljivi smo i po jednom specifikumu: Narod može da bira i poslije izbora – dal’ brda, dal’ doline!? I za kraj, kakvo je stanje budžeta? Budžet je, kao što znate, zakon. Kod nas se usvaja ve inom, a prisvaja manjinom. Poga ate, sigurno – ne može se usvajati manjinom!? I u vezi sa ovim, razlikujemo se od ostalih: U svijetu, najbolje živi džet set, a kod nas – budžet set!? Hvala vam na iscrpljuju im odgovorima! O stavu Evropskog savjeta obavijesti emo vas blagovremeno. Na kraju, želio bih da saopštim svoj utisak o vašoj državi: Ve ste Evropa. Ni vi nemate granica!? Šifra: EUROTI AR C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

Stranica 49

ADIO COMPAGNO Posudila sam ove dvije rije i jer je naš Gligo to bio za sve nas. Milovan Gligorovi , dugogodišnji lan Društva „Montenegro“ Zagreb, ušao je u naše živote negdje kasnih devedesetih godina prošloga stolje a. Mnogi su ga znali još od ranije, kako susjedi, tako kolege, imao je širok krug prijatelja i poznanika. Generacije ro ene pedesetih bile su u vremenima nesigurnosti i izgubljenosti, kako idejne tako i egzistencijalne. Vjerujem da je malo kome padalo na pamet posebno angažiranje vezano uz nacionalnu pripadnost. Ja, osobno, nisam smatrala da me crnogorstvo posebno odre uje u smislu odre enog angažmana. Dolaskom demokratskih promjena, u okviru zaštite ljudskih i manjinskih prava, osnivane su i djelovale udruge nacionalnih manjina. Tu je Gligo našao svoj angažman: nije mu bilo teško prona i ponaosob svakoga od nas, posjetiti kod ku e, razgovarati sa cijelim porodicama i objašnjavati što je udruga nacionalne manjine i zašto se trebamo pokrenuti i do i u Društvo. Jako je brzo shvatio kakve nam se mogu nosti pružaju i kako se kvalitetno za to izboriti. Bilo je i puno teško a i prijepora tokom niza godina rada, neželjenih sukobljavanja sa zemljacima koji nisu bili na potrebnoj ljudskoj i nacionalnoj razini. Gligo je uo avao te probleme, znao ih prevladati i odabrati pravi put za daljnji rad. Posebno me je dirnula njegova neizmjerna humanost. Imala sam osje aj da poznaje posebno sve naše zemljake u Zagrebu, posje ivao je u bolnicama i kod ku e sve bolesne, i prije i poslije eventualnih operacija, znao je kome je potrebna odre ena pomo . Sve je to radio samozatajno, te bi mi slu ajno za to saznavali, u uzgrednom razgovoru ili od nekoga drugog. Fascinirala nas je njegova neiscrpna energija: bio je i predsjednik Udruge Crnogoraca „ Lu a“, lan Upravnog odbora NZCH, kasnije napušta dužnosti smatraju i da ima mla ih i sposobnijih. Pokreta je i realizator niza programa, a nije bilo doga aja i projekta na kojem nije prisustvovao do zadnjeg dana. Imao je, naravno, svoje mišljenje i prijedloge vezano uz rad i programe, ali se znao povu i im bi ocijenio da su drugi kvalitetniji. To je vrlo rijetka karakterna osobina, kako za Crnogorce, tako pogotovo za muški rod. Pa, na kraju, imamo svi puno osobnih iskustava u okršajima po evši od vlastitih porodica i šire, kada se ne bi htjelo odstupiti ni milimetar. Pamtit emo ga svi mi u Zagrebu i svi u ostalim gradovima po toj skromnosti, upornosti, blagosti i vedrom duhu. Milanka Bulatovi Tajnica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb Stranica 50

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 7 5 – 2 0 1 2.

GA L E RI JA UMJETNOSTI „ DADO ĐURI ∆ “ NA CETI N J U

(Ftografija je vlasništvo akademske vajarke Danijele Mršulje i preuzeta je sa www.montenegrina.net)

GALERIJA

„MONTENEGRINA“

Sa izložbe Dimitrija Popovića

Sa izložbe Sanje Šutalo

Crnogorski glasnik - Broj 69. - 2011.

Sa izložbe Maria Tomasa

Strana 1

Sa izložbe Marice Vukadinović

Zborovi „Montenegro“ i „Bulbuli“ u »eškom Krumlovu na folklornom festivalu

„SVE»ANOSTI PETOLISNE RUŽE“

Strana 2

Crnogorski glasnik - Broj 69. - 2011.