Crnogorski glasnik 94 za web by Vijece Crnogoraca

Glasilo Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i VijeÊa crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba

GODINA XVI. _ BROJ 94. _ SRPANJ-KOLOVOZ / JUL-AVGUST _ 2015.

PETROVDANSKI SABOR 2015

MEDALJA GRADA ZAGREBA

ĐE JE ŠTO MEDALJA GRADA ZAGREBA

NAJZVJEZDANIJI DATUM CRNOGORSKE ISTORIJE Petrovdanski sabor u Ronjgima Crnogorci u Splitu proslavili Dan državnosti Crne Gore Svečana akademija u Rijeci povodom 13. jula Polaganje vijenaca na Maloj Učki 13-to julski šahovski turnir Dvadeseta godišnjica rada NZC Rijeka

4 8 10 11 11 12

DJELOVANJE NZCH I VIJEĆA CRNOGORACA Konstituirajuća sjednica Vijeća u Zagrebu Izborna Skupština ZCS u Splitu Izvještajne skupštine Vijeća i Zajednice u Puli Izborna skupština Zajednice Crnogoraca u Istri

13 14 15 16

MANJINSKE MANIFESTACIJE „Montenegri“ NZC Rijeka na „Perojskoj fešti“ Održani 21. Lipovljanski susreti Crnogorsko - talijanska večer u Umagu 2. Festival multikulturalnosti u Puli

17 18 20 21

SAVREMENO ČITANJE KLASIČNIH MOTIVA „Tri biblijske žene“ Dimitrija Popovića u Sponzi

PREDSTAVLJANJE KNJIGA Mirko Matović: Saga o Rudnjanima

IZ CRNE GORE I SVIJETA Usvojen zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima Potpisana Kotorska inicijativa „Pjesnička riječ na izvoru Pive“

26 26 28

OSVRTI, VIĐENJA, PRIKAZI Stevo Đurašković: Krizu antifašizma proizvela je EU

INTERVJU «Ko me ćerao da učim za urednika!»

PRILOZI ZA GENEALOŠKE STUDIJE Stanovnici na Mrgudovom porodičnom stablu

TRI DECENIJE JEDNE DIJAGNOZE, Da li smo baš takvi?

KARIKATURE PSIHOTERAPEUTSKE SUGESTIBILNOSTI Nataša Rašović: Ribica na suhom

AFORIZMI Marinko Mijović: Špijun!

CRNOGORSKI MOZAIK „Glas Crnogorca“ evo se opet javlja svijetu ...

IZ VIJENCA PJESAMA U PROZI Miraš Martinović: Homer

PRELAZAK RIJEKE Arsen Dedić (1938 – 2015)

Čestitamo

Petrovdan

Dan državnosti Crne Gore

NAJZVJEZDANIJI DATUM CRNOGORSKE ISTORIJE 48

IzdavaËi: NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE I VIJE∆E CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA Zagreb, Trnjanska c. 35, Tel./Fax: 01/6197 078, 01/6314 264 E-mail: nzch@net.amis.hr, vijececrn@net.amis.hr, montenegro@net.amis.hr Internet adresa: www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr Za izdavaËe: dr. sc. Radomir PaviÊeviÊ i Dušan MiškoviÊ Glavni i odgovorni urednik: dr. sc. Zoran DraškoviÊ Redakcija: Milanka BulatoviÊ, Nataša Gerželj, Danilo IveziÊ, Dragutin LakiÊ, Nataša RašoviÊ, Dušan RoganoviÊ GrafiËka priprema i tisak: Skaner studio d.o.o. Rukopisi se ne vraÊaju. Naklada /Tiraža 1000

Glasilo je, putem Savjeta za nacionalne manjine, financirano iz državnog proraËuna Republike Hrvatske

Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma

MEDALJA GRADA ZAGREBA - VIJE U CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA ESTITKE Sve nas je u Matici crnogorskoj obradovala vijest da je Vije e crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba dobilo Medalju Grada Zagreba. Drago nam je što je Vaš dugogodišnji predani rad na pravi na in prepoznat i valorizovan u sredini u kojoj živite i stvarate. Za Maticu crnogorsku Dragan Radulovi , pred ednik Sigurna sam da e Vas i ovo priznanje dodatno motivisati da nastavite sa vrijednim aktivnostima kojima doprinosite afirmisanju crnogorske kulture i uopšte države Crne Gore u Hrvatskoj. Jelena Ðurovi Direktor Nacionalne biblioteke Crne Gore S posebnim ponosom prenosim vijest o dodjeli zasluženog visokog priznanja mojim/našim prijateljima i gra anima Kotora, Boke i naše domovine Crne Gore. ast mi je i sretan sam što ste i osobno moji prijatelji. Nikola Bukilica Predsjednik Skupštine Opštine Kotor Koristim ovu priliku da Vam, kako u ime svih lanova Hrvatskoga nacionalnog vije a Crne Gore, tako i u svoje ime, uputim najsrda nije estitke na vrlo važnome priznanju - Medalji Grada Zagreba, koja je nagrada za, kako se navodi i u obrazloženju - istaknuti doprinos o uvanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina te za aktivno sudjelovanje u upravljanju lokalnim poslovima Grada Zagreba. Zvonimir Dekovi , predsjednik HNV-a Srda no estitam zasluženo priznanje. Želim vam li no dobro i sre u, uz nastavak uspješnog rada. Radovan Radonji Srda ne estitke na osvojenom priznanju! Sve najbolje u daljem radu. Trio Vulekovi , Krivokapi , Gari

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Odlukom gradona elnika Grada Zagreba Milana Bandi a od 26.5.2015. Vije u crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba dodijeljena je MEDALJA GRADA ZAGREBA. U obrazloženju navedene odluke stoji: Vije u crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba za istaknuti doprinos o uvanju i zaštiti položaja nacionalnih manjina te za aktivno sudjelovanje u upravljanju lokalnim poslovima Grada Zagreba u mandatu 2011. - 2015.

Sve anost uru ivanja MEDALJE GRADA ZAGREBA uprili ena je u prestižnom prostoru Pala i Dverce, 3.7.2015. godine.

Sve anosti su prisustvovali brojni uzvanici i gosti a me u njima i predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba gospodin Darinko Kosor i zamjenica gradona elnika gospo a Vesna Kusin. U ime Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba priznanje je iz ruku gradonaelnika Milana Bandi a primio predsjednik Vije a Dušan Miškovi . (www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr) Stranica 3

OBILJEŽAVANJE NAJZVJEZDANIJEG DATUMA CRNOGORSKE ISTORIJE

U organizaciji Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka u Ronjgima održan

PETROVDANSKI SABOR CRNOGORACA Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka

Predsjednik NZC Rijeka Vasilija Vukosavovi pozdravlja u esnike Petrovdanskog sabora

Ronjgi, 11.VII.2015.

DANI CRNO G O RSK E K ULT URE od 1. do 11. jula u Rijeci, posve eni 13. julu, Danu državnosti Crne Gore

PETROVDANSKI SABOR CRNOGORACA HRVATSKE 11. jula u Ronjgima Manifestaciju su potpomogli:

Vlada Republike Hrvatske Savjet za nacionalne manjine Primorsko goranska županija Grad Rijeka

Stranica 4

Višednevna doga anja Dani crnogorske kulture u Rijeci, manifestacija kojom su Crnogorci koji žive u Hrvatskoj obilježili 13. juli, važan datum naše vjekovne istorije, koji od 2006. godine slavimo i kao Dan državnosti Crne Gore, ju er je obilježen narodnim druženjem u Ronjgima. U uvodnoj rije i ispred organizatora Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke prisutne je pozdravio predsjednik NZC Rijeka Vasilija Vukosavovi , koji je podsjetio na zna aj 13. jula za crnogorski narod i estitao prisutnima Dan državnosti. Druženje Crnogoraca upotpunjeno je raznovrsnim kulturno-umjetni kim programom u kojem su u estvovali Folklorno društvo i pjeva i „Peroj 1657“ iz Peroja, Zbor „Montenegro“ Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Pjeva ka skupina „Montenegri“ Rijeka, Milanka Medojevi – recitatorka, pjeva ka skupina „SWING“. Uz pjesmu, druženje brojna tradicionalna sportska takmi enja vrijeme je brzo prošlo, uz pozdrav – «Vidimo se dogodine!». Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Društvo „Peroj 1657“ iz Peroja

Zbor „Montenegro“ iz Zagreba

Pjeva ka skupina „Montenegri“ iz Rijeke

Dodjela priznanja u sportskim natjecanjima

Iz programa julskih doga anja u Rijeci 02.07.2015.

Trinaestojulski me unacionalni pojedina ni turnir u šahu Prostorije NZC Rijeka, 10.00 h

07.07.2015

Izložba slika i okrugli sto povodom 20-te godišnjice NZC Rijeka Prostorije NZC Rijeka, 19.00 h

09.07.2015.

Polaganje vijenaca na spomen obilježje partizanu Svetozaru Vu ini u Mala U ka u 11.00 h

10.07.2015.

Sve ana akademija - Dan džavnosti Crne Gore HKD na Sušaku u 20.00 h

11.07.2015.

Petrovdanski sabor Crnogoraca Hrvatske Ronjgi od 10.00 h

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 5

BILI SMO NA PETROVDANSKOM SABORU ...

CRNA GORO CRNA GORO GNIJEZDO SLOBODE MAJSKA ZORO HLADNA KAPLJO VODE. PJESMO BAJNA SLAVNOGA NJEGOŠA KOLIJEVKO OJSTVA I JUNAŠTVA. KRSTAŠ ORLE SA LOV EN PLANINE SJAJNA ZVIJEZDO S NEBESKE VISINE. ISKRO ŽIVA IZ TVRDOG KAMENA ZEMLJO SLAVNIH LJUDI I PLEMENA. VOLIM TVOJA SELA I GRADOVE I U ŠUMI STOLJETNE BOROVE. VOLIM TVOJE RIJEKE STUDENE I JEZERA GOROM OME ENE. U PLANINI TVOJA BIJELA STADA KOJE UVA OBANICA MLADA. I FRULICU MLADOGA PASTIRA KRAJ OVACA KAD MLA AN ZASVIRA. RODNI DOME TOPLOGA OGNJIŠTA DŽEFERDARE SA LJUTIH BOJIŠTA. CRNA GORO DOMOVINO DRAGA MAJKO STARA SA KU NOGA PRAGA. VRELA SUZO ŠTO S' U OKU KRIJE SJAJNO SUNCE ŠTO SA NEBA GRIJE. ZVUK GUSALA ŠTO DOLINOM JE I SVAKU MOJU RANU IZLIJE I. SRCE MOJE LJUBAVI BEZ KRAJA ZEMLJO DRAGA RODNOG ZAVI AJA. U TU INI OVOJ U DA SHVATIM DA U OPET TEBI DA SE VRATIM. CRNA GORO LU O MIKROKOZMA VOLJETI TE MORA KO TE POZNA. CRNA GORO DOMOVINO MILA UVIJEK VJE NA I SLOBODNA BILA! Milunka Medojevi

Stranica 6

Na Petrovdanskim susretima

U organizaciji Vije a Crnogoraca Grada Pule, Zajednice Crnogoraca Pule i uz u eš e Zajednice Crnogoraca Umag, Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije i KUD „Bujština“ Umag 11. jula 2015. godine organiziran je odlazak na proslavu u Ronjge. Ni ljetne vru ine nijesu pokvarile ugo aj radosnog druženja i srda nih susreta s prijateljima i znancima. Jedan broj lanova nastupio je u kulturno umjetni kom programu. Bio je posebno zapažen nastup Crnogorke iz Umaga Milunke Medojevi koja je recitirala svoje pjesme posve ene Otadžbini Crnoj Gori. Nešto brojniji bili su nastupi Crnogorki i Crnogoraca u sportskom programu susreta (skok udalj, bacanje kamena s ramena, streljaštvo, šah …). Napominjem da su bili zapaženi nastupi Puljana (2. mjesto u streljaštvu i bacanju kamena s ramena, 2. mjesto u šahu KUD Umag i puno drugih nastupa). Nakon ru ka i podjele priznanja umorni, ali sretni zbog dragih susreta vratili smo se doma. Dušan Roganovi

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

KAD IMAMO SABOR , TEBE NEMA S NAMA... SJE

ANJE NA TEBE

Gdje si tako dugo prijatelju dragi, tvoja topla ruka i osmijeh blagi. Nema te da do eš, niti da se javiš, u našemu društvu ti nam jako fališ. Na sastancima našim, tebe druže nema zašto ne dolaziš, vje na je dilema. Imao si puno volje i ideja predlaga kog duha i velikih želja. Izleti bez tebe i druženja naša sve je tako prazno, k'o bez vina aša. Da telefon zazvoni, uzalud je nada ti nam se ne javljaš i tišina vlada. Kad imamo sjednik, tebe nema s nama niti sa frulicom, niti sa guslama. Ostalo nam samo na tebe sje anje, divne uspomene, na minule dane. Možda se sretnemo opet jednog dana, a do tada druže živjet eš u nama. Milunka Medojevi

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Božidar Cakovi

21.7.2014. – 21.7.2015.

SJE ANJE NA OVJEKA I PRIJATELJA Sa tugom se sje amo kad nas je iznenada napustio predsjednik, prijatelj i drug Božidar Cakovi . Tuga još duboko u nama tinja. Nema susreta dvojice ili više prijatelja da se ne sjetimo i popri amo o dragom prijatelju. Vrijeme odmi e, a tuga ostaje. Vrijeme ne može zatomiti tugu, niti sje anje kao što ne može zatomiti ponos i radost što smo zajedno proveli dosta lijepih, veselih, radnih i uspješnih trenutaka. Veselili smo se nakon uspjeha životu. Nedostaje nam njegov veseli osmjeh, šala, pjesma sa gusala. Radio je predano i više no što može podnijeti, esto na uštrb i obitelji koju je neizmjerno volio. Nije znao re i ne mogu, ne u. Za njega nije bilo nerješivih problema. Išao je ravno i uspravno. Previše je davao sebe za opštu stvar. Srce nije izdržalo. Ostavio je puno nedovršenih planova. Nama da ih mi realiziramo. Nema zaborava, bar ne za nas, njegove suradnike, znance, prijatelje. Nedostaje najviše svojoj obitelji. Po ivao u miru dragi prijatelju… Dušan Roganovi

Stranica 7

CRNOGORCI U SPLITU PROSLAVILI DAN DRŽAVNOSTI CRNE GORE

Stotinjak Crnogoraca, Crnogorki, prijatelji Crne Gore i predstavnici nacionalnih manjina u Splitu (Slovenci, Rusi, Ma ari i Srbi) okupili su se 11. jula kako bi obilježili Dan državnosti Crne Gore. Prire ena im je dobrodošlica uz priganice, rakiju i razne slike Crne Gore koje su mogli gledati s projektora. Manifestacija se održala u restoranu „Bolero“ u Splitu s po etkom u 20 sati. Program je vodila Ljiljana Dajak, lanica Društva koja tako er obavlja administrativne poslove. Prisutne je pozdravila predsjednica Zajednice g a Nataša Gerželj: «Crna Gora je, mala brojem, vazda morala da pravi veliku istoriju da bi opstala. Mi postojimo od kada je zaiskrila ta ljubav prema našoj državi, od Duklje preko Zete do Crne Gore. Slavimo dan koji okuplja Crnu Goru, kao što je okupio 1941. godine kada je najmanja država me u južnoslovenskim imala hrabrosti da ustane. Tog dana crnogorski i drugi narodi u Crnoj Gori su pokazali antifašisti kim ustankom porobljenoj Evropi kojim putem da krene. U istoriji naroda i država postoje datumi koji su od sudbonosnog zna aja, ali rijetko koji kao 13. jul tako snažno simbolizira borbu protiv fašizma i utemeljenje države.»

Stranica 8

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Tradicionalno crnogorsko oro igralo se u Splitu

Prisutnima se obratio i potpredsjednik Udruženja antifašista i antifašisti kih boraca grada Split g. Pjero Baranovi koji je od srca zahvalio na pozivu te ukratko objasnio istorijske doga aje koji su u današnje vrijeme povezali ova udruženja. Uputio je estitku svim Crnogorcima u svijetu. Ve er su, svojim glazbenim umije em uljepšali Tanja Šeter i dejan Škuleti iz Podgorice. Uzvanici su s oduševljenjem pjevali crnogorske izvorne pjesme: Kralj Nikola na umoru, Gledala sam s Koma plava, Razbolje se zorna Zorka, evojko zlatna jabuko, Ni e nebo nije plavo, Durmitor, Za ast jedne Cetinjanke i mnoge, mnoge druge. Otplesalo se i crnogorsko kolo gdje nije nedostajalo „momaka“ da igraju. Tokom ve eri, uveni crnogorski humor nasmijao je uzvanike. Donosimo vam jedan istinit doga aj: Došao jedan Cetinjanin kod jednog druga u goste, obojica po 80 godina, i žena od ovog doma ina im donosi pi e, a doma in joj sve tepa "hvala dušo moja", "sre o moja" ... Ovaj drugi ga za u eno gleda i kaže: «Eee druže, svaka ti ast, zar je mogu e da joj u ovim godinama i poslije toliko vremena i dalje tepaš "dušo moja", itd. Svaka ti ast!». A ovaj mu odgovara: «Eee, ako eš mi vjerovat', 5 godina joj se ne mogu imena sjetit'!» U nagradnom izvla enju podijeljene su nagrade pa su tako neki uzvanici otišli ku ama sa bocom crnogorskog crnog vina Vranac - Pro corde, uvene crnogorske rakije Kruna i Prvijenac. Tako er, uz pomo jedne od lanica Društva, podijeljeni su i nagradni kuponi u jednom kozmeti kom salonu u Splitu. Razmjena poklona – Tanja Šeter i predsjednica Nataša Gerželj

Ve er je, uz crnogorsku tradicionalnu ali i dalmatinsku muziku potrajala do kasnih ve ernjih sati.

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Zajednica Crnogoraca Split Stranica 9

U dvorani Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku održana

SVE ANA AKADEMIJA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI CRNE GORE I 13. JULSKOG USTANKA

U petak 10.07.2015. u ve ernjim satima u dvorani Hrvatskog kulturnog doma održana je sve ana akademija u povodu Dana državnosti Crne Gore i godišnjice ustanka protiv fašizma, na kojoj je prisutne pozdravio u ime doma ina NZC Rijeka - predsjednik, g.Vasilija Vukosavovi , a zatim je prisutne pozdravio zamjenik Župana Primorsko-goranske županije g. Petar Mamula, te Skender Bajrovi predsjednik društva „Izvor“ iz Kranja. Od gostiju iz Slovenije bili su prisutni predstavnici društva „Izvor“ iz Kranja. Zatim su pro itani pozdravni telegrami, a u kulturno - umjetni kom dijelu nastupili su: Vokalana skupina „Montenegri“ u ime doma ina NZC Rijeka Makedonsko kulturno društvo „Ilinden“ Operna pjeva ica Ljubov Jud enko Košmerl – sopran uz glazbenu pratnju maestre Natalije Marytcheve Moderatorica je bila Dina Dehni, koja je govorila o važnosti 13. jula u povijesti Crne Gore, žrtvama koje su pale u antifašisti koj borbi, te tradiciji Petrovdanskog saborovanja u Crnoj Gori, i o dvadeset godišnjem radu NZC Rijeka. Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka Stranica 10

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

POLAGANJE VIJENACA NA MALOJ U KI

Živko Pejovi

u ime NZC Rijeka, kao organizatora manifestacije „Dani crnogorske kulture" u okviru Petrovdanskog sabora, otvorio je sve anu komemoraciju polaganja vijenca u povodu 71 godine od pogibije Crnogorca Svetozara Vu ini a, koji je položio svoju mladost u osvitu završnih operacija na obroncima U ke. edomir Jankovi u ime NZC Rijeka, istaknuo je mjesto i ulogu Svetozara Vu ini a, kao lana štaba Istarskog odreda. akavska pjesnikinja Marina esen pro itala je dvije pjesme posve ene ovome skupu. Minutom šutnje odana je po ast poginulim borcima i antifašistima. Skupu se obratila i gospo a Suzana Cvjetkovi , tajnica UABA Liburnije. Govorila je o aktivnostima UABA Liburnije i Opatije na promicanju ideja antifašizma. O kvaliteti i ljepoti zajedni kog druženja povodom ovakvog doga aja. Vijenci na grobu Svetozara Vu ini a i na spomen obilježju poginulim mještanima i spaljenim selima male U ke položeni su od strane organizacija: NZC Rijeka, Zajednice Srba PGŽ, UABA Liburnije, UABA grada Opatije, Društva Crnogoraca „Peroj 1657“ te zajednice Crnogoraca Pula. Zajedni ko druženje i evociranje uspomena na taj period nastavljeno je sa svim u esnicima. Živko Pejovi

13-TO JULSKI ŠAHOVSKI TURNIR

U okviru manifestacije Dani crnogorske kulture u Rije-

ci obilježeni su Dan državnosti Crne Gore i Dan ustanka Crne Gore protiv fašizma te je održan tradicionalni me unacionalni šahovski turnir. Tradicionalni šahovski kup, koji se organizira po jedinstvenom pravilniku što omogu ava poraženom natjecatelju u prvom kolu da nastavi takmi enje u borbi za tre e mjesto (kako turnir ne bi voljom nemilosrdnog ždrijeba ostao bez ponekog vrsnog šahiste ve nakon prvog susreta), okupio je u prostorijama Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka preko dvadeset šahista, lanova brojnih nacionalnih manjina Primorsko-goranske županije i predstavnike grada Rijeka. Žiko Pejovi - Cuca C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 11

OBILJEŽAVANJE DVADESETE GODIŠNJICE RADA NACIONALNE ZAJEDNICE CRNOGORACA RIJEKA

Ove godine Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka obilježava dvadesetu godišnjicu svojeg rada. Tim povodom u prostorijama zajednice organizirana je izložba fotografija o radu zajednice i okrugli stol. Gospodin Lu i Nikola otvorio je izložbu, te prema izloženim fotografijama prisutnima ispri ao koje je sve programe zajednica realizirala u svom dvadesetogodišnjem radu. Nakon kratke pauze gospoda Jankovi edomir i Lu i Nikola otvorili su okrugli stol sa istom temom. Ve ina prisutnih lanova uklju ila se u razgovor i raspravu te iznijela svoja mišljenja o tome što bi se u budu em radu zajednice trebalo poboljšati. Nakon okruglog stola uslijedilo je zajedni ko druženje uz malu zakusku. Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka Stranica 12

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

DJELOVANJE NACIONALNE ZAJEDNICE I VIJE A CRNOGORACA

KONSTITUIRAJU A SJEDNICA VIJE A CRNOGORSKE NACIONALNE MANJINE GRADA ZAGREBA

U Gradskoj upravi Trg S. Radi

a 1 održana je k o n s t i t u i r a j u a sjednica Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba iji lanovi su izabrani na izborima 31.5.2015. Sjednicu je sazvao i otvorio gradona elnik Grada Zagreba Milan Bandi , koji je pozdravio prisutne lanove Vije a, estitao im na izboru i istakao: « inom konstituiranja Vije a u 4. mandatu nastavlja se zapo eti proces participacije pripadnika crnogorske nacionalne manjine u upravljanju poslovima Grada, njihovom doprinosu ukupnom razvitku Grada Zagreba kao modernog s razvijenom kulturom ostvarivanja ljudskih prava. Vaš doprinos injenici da je Zagreb jedan od najtolerantnijih gradova u Europi je neizmjeran i hvala vam na tome.» 94 VIJE E ZG 2

lanovi Vije a na ulazu u Gradsku upravu Grada Zagreba

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Nakon verifikacije mandata prisutni lanovi Vije a su tajnim glasanjem izabrali: za predsjednika Vije a Dušana Miškovi a za zamjenicu predsjednika Vije a Milanku Bulatovi (www.vijece-crnogoraca-zagreb.hr) Stranica 13

IZ PRIOP ENJA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE Savjet za nacionalne manjine zalaže se za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kao zakona na koje možemo biti ponosni i po kojima nas je Europska unija prepoznala kao budu eg zna ajnog imbenika u promicanju mira, tolerancije i dijaloga i ne smiju biti objekt dnevnopoliti kih prepucavanja. PREDSJEDNIK SAVJETA

Aleksandar Tolnauer

18. kolovoza 2015. godine

IZBORNA SKUPŠTINA ZAJEDNICE CRNOGORACA SPLIT U

subotu, 20. lipnja 2015. godine u svojim prostorijama, Vukovarskoj 59 u Splitu, s po etkom u 11 00 sati održana je Izborna Skupština Zajednice Crnogoraca Split. Predsjednik Društva pozdravio je sve prisutne, zahvalio im se na odazivu te predložio lanove Radnog predsjedništva, ali i zamolio lanove Skupštine da i oni predlože svoje kandidate. Kako drugih prijedloga nije bilo, njegov prijedlog je prihva en te je izabrano Radno predsjedništvo. Protokol Skupštine dalje je tekao prema usvojenom Dnevnom redu. Izabrana je Verifikacijska komisija, zapisni arka i ovjerovitelji zapisnika. Nakon što je ustanovljeno da je na Skupštini prisutan dovoljan broj za pravovaljano donošenje odluka, uslijedilo je podnošenje Izvješ a o radu predsjednika Društva Borivoja Stevovi a, koji je ujedno pro itao i Financijsko izvješ e. Nakon kra e rasprave, izvješ a su jednoglasno prihva ena. Uslijedilo je razrješenje dužnosti dosadašnjih tijela Društva (predsjednika, Predsjedništva i NadNova predsjednica ZCS NATAŠA GERŽELJ zornog odbora). Prema protokolu, uslijedio je izbor novog/e predsjednika/ce Skupštine. predsjednik Radnog predsjedništva (g. Radulovi Jovan) predložio je za novog predsjednika Skupštine g. Ratkovi Mitra, a kako drugih prijedloga nije bilo, njegov prijedlog jednoglasno je prihva en. Tako je za novog predsjednika jednoglasno izabran Ratkovi Mitar, te Kijanovi Jovan za potpredsjednika odnosno zamjenika Skupštine. Nakon izbora predsjednika Skupštine, uslijedio je izbor novog/e predsjednika/ce Zajednice Crnogoraca. Za predsjednika/cu Zajednice Crnogoraca Split jednoglasno je izabrana Gerželj Nataša te za potpredsjednika/cu Mijuškovi -Malada Dušica. Velikim pljeskom pozdravljeni su nova predsjednica i potpredsjednica Zajednice koji su se zahvalili na podršci svih lanova. Zatim je izabrano i novo Predsjedništvo, Nadzorni odbor i delegati za Skupštinu Nacionalne Zajednice Crnogoraca Hrvatske. Slijedio je prijedlog izmjene Statuta Društva, a dodatno ih je pojasnio g. Novelji Radomir. Statut je jednoglasno prihva en. Za likvidatora izabran je Mra evi Slobodan, a osoba koja e zastupati Zajednicu na svim podru jima djelovanja imenovana je novoizabrana predsjednica Udruženja g a. Nataša Gerželj Kako daljnjih rasprava nije bilo, predsjednik Skupštine se zahvalio svima na sudjelovanju, i pozvao na skromni domjenak te na nastavak druženja. Zajednica Crnogoraca Split Stranica 14

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

SASTANAK SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE SA LANOVIMA SAVJETODAVNOG ODBORA VIJE A EUROPE 15. srpnja 2015. godine, održan je sastanak Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske sa lanovima Savjetodavnog odbora Vije a Europe za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Hrvatskoj. lanovi Savjeta upoznali su izaslanstvo Savjetodavnog odbora sa provedbom Okvirne konvencije u razdoblju od Tre eg mišljenja Vije a Europe (27. svibnja 2010. godine). U tom kontekstu posebno su istaknuli probleme sa kojima se susre u pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj vezane za implementaciju i provedbu manjinske legislative u praksi te upozorili na tendenciju ignoriranja i marginalizacije dosegnutih manjinskih prava. No, lanovi Savjeta upoznali su visoko izaslanstvo i s primjerima dobre prakse, vezane za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. (www.nacionalne-manjine.info)

ODRŽANE IZVJEŠTAJNE SKUPŠTINE VIJE A CRNOGORACA PULA I ZAJEDNICE CRNOGORACA PULA 19. maja 2015. godine u Crnogorskom domu u Puli održane su istovremeno izvještajne skupštine Vije a Pule i Zajednice Pula. Gospodin Božo Radulovi , predsjednik Vije a Crnogoraca Pule podnio je izvještaj o radu Vije a za protekli period. On je u svom izvješ u naglasio da je Vije e svojim radom i postignutim rezultatima opravdalo svoje postojanje. Rad vije a se, u pravilu, odvijao u pomaganju što savjetima, što financijski, Zajednici Pula. Vije e je posebno dobre poslovne odnose i suradnju postiglo sa Zajednicom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije. Posebno je naglašeno da je program Vije a u potpunosti izvršen (organizacija i realizacija putovanja u Crnu Goru i obilazak Crne Gore, obilježavanje 13. jula Dana ustanka Crne Gore, Petrovdanske sve anosti, organizirani odlazak na proslavu Lu indanskih sve anosti u Zagrebu, izložbe slika crnogorskih autora, projekcije filmova, književnih susreta, kulturnih ve eri, i dr.). Veliki napor i pomo Vije e je pružilo Zajednici Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije da realizira svoj najve i projekt obilježavanje 200-te obljetnice ro enja P. P. Njegoša, zatim u estvovanje u posjeti Umagu prilikom njihovih aktivnosti ednika, ve eri kulture Crne Gore, izložbama slika i drugo koje je organizirala pružilo Zajednici Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag. Gosp. Aleksandar Taušan, predsjednik Zajednice Crnogoraca Pula govorio je o konsolidiranju Zajednice te organizaciji i provo enju razli itih programa (susreti sa umjetnicima iz Crne Gore, izložbe slika, književne ve eri, organizacija proslave 13. jula, Petrovdana, Lu indana). Posebno je istaknuo da se Zajednica zalagala sa manje ili više uspjeha na pove anje broja lanica i lanova Zajednice, a posebno mladih. Podcrtao je da u redovima Zajednice ima samo par mladih obrazovanih i sposobnih Crnogoraca. Taušan je dalje govorio o suradnji sa Zajednicom Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije, posebno sa predsjedništvom Zajednice. Uspostavljeni su kontakti sa društvima i zajednicama nekih nacionalnih manjina Istarske županije. Program je bio uspješan i realiziran onoliko koliko su to dozvoljavala financijska sredstva. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 15

Nakon podnesenih izvješ a i diskusije dato je na glasovanje da li se prihva aju izvješ a podnesena Skupštinama. Svi prisutni su jednoglasno dali podršku. Taušan je zamolio sve prisutne da pomognu u organizaciji skorašnjih izbora za Vije a Grada Pula i Županijsko Vije e i da iza u u što ve em broju na izbore. Nakon završetka skupština uprili eno je obilježavanje 200-te obljetnice ro enja pjesnika i bana Hrvatske Ivana Mažurani a – autora spjeva Smrt Smail-age engi a. Program se nastavio govorom o životu i djelu pjesnika i bana Ivana Mažurani a. Posebno je istaknuta njegova veza sa P. P. Njegošem i Crnogorcima. Kod prezentiranja spjeva Smrt Smail-age engi a posebno je akcentirano dobar ovjek i loš ovjek, dobar junak i loš junak, silnik i nezašti ena raja. Pjesnik opisuje, kroz etu, Crnu Goru i Crnogorce kao hrabre i skromne ljude, a kroz agovanje nasilje i silnike – tirane. Ovaj program je realiziran uz pomo u enika pulske gimnazije i njihovog profesora Filipa Zori i a te umirovljenog profesora Dušana Roganovi a i predsjednika Kulturnog društva „Peroj 1657“ Nikole Škoke. Njegoša je tuma io u enik Mattias Stojanovi , a Ivana Mažurani a Šime Rabar, dok je stihove recitirao Patrik Bolkovi . Bila je interesantno pratiti spontano iznošenje stavova navedenih osoba, upadanje u rije kao da se dešavalo na nekoj vrlo ozbiljnoj pozornici. Prof. Zori i dao je svoj prilog tuma enju djela Ivana Mažurani a, a prof. Roganovi je govorio o suodnosima pjesnika romantizma 18. i 19. stolje a. Dušan Roganovi

ODRŽANA REDOVNA - IZBORNA SKUPŠTINA ZAJEDNICE CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE ISTARSKE ŽUPANIJE 27. maja 2015. održana je redovna – izborna skupština Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije u Puli u Crnogorskom domu, Drži eva 4. Skupštini je prisustvovalo 50-ak Crnogorki i Crnogoraca i prijatelja Crne Gore sa podru ja itave Istre te nekoliko uzvanika. Izvještaj o radu je podnio predsjednik Zajednice Dušan Roganovi . U izvješ u je dat pregled rada Zajednice o 4. aprila 2014. do 27. maja 2015. godine. Program rada i aktivnosti za navedeno razdoblje realizirani su gotovo u potpunosti. Zajednica je u ovom razdoblju realizirala dva velika projekta 1. i 2. Festival multikulturalnosti održani u Puli gdje je Zajednica uzela u eš a i sa svojim lanovima je nastupila u kulturnom programu te izložbama rukotvorina i pripravljenih specijaliteta, kola a i pi a sa namirnicama ve inom crnogorskog porijekla. Zatim je organizirala i pomogla da se realizira ednik i ve eri kulture Crne Gore. Pomogla je u organizaciji nekoliko izložbi slika i ru nih radova lanova Zajednice i to je u potpunosti i financirala. Pomogla je materijalno i kulturnom društvu perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“. Program je bio podnesen na vrijeme Uredu za nacionalne manjine IŽ koji ga je bez primjedbi prihvatio i financirao sa po 20.000,00 kn za godine 2013., 2014. i sa 18.000,00 za 2015. Naglašeno je da je Zajednica u inila velike napore u pomo i, savjetima i materijalnom ostvarenju programa društava i zajednica iji su lanovi i lanovi ove Zajednice. Financijsko izvješ e je podneseno Županijskom uredu koje je prihva eno za navedene godine bez primjedbi. Za 2015. godinu financijsko izvješ e bit e podneseno na kraju godine. Bilo je nekoliko pitanja koja su se odnosila na rad Zajednice na koja su odmah dobili odgovore te i vrlo pozitivnih diskusija i prijedloga. Kako je ovo i izborna skupština prišlo se pripremi za izbore, imenovani su bira ki odbor, verifikaciona komisija i druga tijela te kandidaciona komisija koja je predložila kandidate za novo predsjedništvo. Nakon glasanja utvr eno je da su svi predloženi kandidati, njih pet, dobili glasove svih prisutnih. Predsjedništvo novoizabrano predložilo je skupštini za predsjednicu Branku Rožman, a za zamjenika Emila Rov anina. Skupština je potvrdila izbor. Dušan Roganovi Stranica 16

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

MANJINSKE MANIFESTACIJE Na ovogodišnjoj „Perojskoj fešti“ – iji su tradicionalni organizatori Društvo perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“ i Grad Vodnjan-Dignano – u estvovala je i pjeva ka skupina „Montenegri“ Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeka.

PEROJSKA FEŠTA

U organizaciji društva „Peroj 1657“ tradicionalno se svake godine održava Perojska fešta. Uz

izložbu slika, jako popularno i tradicijom poznato natjecanje u potezanju konopa, održan je i veoma bogat kulturno umjetni ki program. Osim doma ina i brojnih gostiju u programu je u estvovala i naša pjeva ka skupina „Montenegri“ koja je pod stru nim vodstvom maestre Ljubov Jud enko Košmerl izvela dvije crnogorske pjesme. Nacionalna zajednica Crnogoraca Rijeka C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 17

Društvo perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“ – koje formalno nije lan Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, ali u estvuje u programima NZCH koji se, preko Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, financiraju iz sredstava državnog prora una – nakon nekoliko godina ponovo je nastupilo na ‘Lipovljanskim susretima’. Ovogodišnji, 21. po redu ‘Lipovljanski susreti’ održani su od 21.-23. kolovoza, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i supokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Pjesme i plesovi pokazali svu raznolikost tradicijske baštine nacionalnih manjina u Hrvatskoj

ODRŽANI ‘LIPOVLJANSKI SUSRETI 2015’

Društvo Perojskih Crnogoraca ‘Peroj 1657 na ‘Lipovljanskim Susretima 2015’

Drugi dan ‘Lipovljanskih susreta 2015’ u potpunosti je bio posve

en nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. U subotu, 22. kolovoza program je zapo eo u rano poslijepodne postavljanjem tradicijskih eksponata na izložbeni prostor nacionalnih manjina u parku u centru Lipovljana. Posjetitelji i gosti razgledali su postavljene štandove 13 udruga nacionalnih manjina, a sve njih obišla je i razgledala i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi . Uslijedio je mimohod 10 društava nacionalnih manjina, koja su, pra ena pljeskom posjetitelja, prošla centrom Lipovljana, do središnje pozornice ‘Lipovljanskih susreta 2015’. Pjeva kim i plesnim nastupom svih društava koja su ove godine sudjelovala na ‘Lipovljanskim susretima’, pokazan je, pred više tisu a gledatelja, dio tradicijske kulture vlastite nacionalne manjine. Društvo Perojskih Crnogoraca ‘Peroj 1657 , nakon nekoliko godina ponovo je nastupilo na ‘Lipovljanskim susretima’. Ovaj puta su iz Istre, gdje žive i njeguju jezik i obi aje predaka, došli posjetiteljima ‘Susreta’ pokazati splet crnogorskih kola i otpjevati stare perojske pjesme, sa svojim voditeljima Dubravkom i Draganom Vu evi . Stranica 18

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi sve ano je otvorila ovogodišnje ‘Lipovljanske Susrete’

«‘LIPOVLJANSKI SUSRETI’ IZRASLI SU IZ BOGATSTVA KULTURE ZAJEDNIŠTVA» Predsjednica Republike Hrvatske i visoka pokroviteljica ovogodišnjih ‘Lipovljanskih susreta’ Kolinda Grabar Kitarovi , u subotu, 22. kolovoza posjetila je Lipovljane, upoznala se s poviješ u i programom manifestacije nacionalnih manjina Hrvatske, susrela se sa sudionicima i posjetiteljima ‘Susreta’, nakon ega je i sve ano otvorila 6. obnovljene, odnosno 21. po redu ‘Lipovljanske susrete’. Doma in joj je bio Mario Ribar, na elnik op ine Lipovljani i predsjednik Organizacijskog odbora ‘Lipovljanskih susreta’. Nakon sve anog do eka i pozdrava s doma inom, visoka pokroviteljica i predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi , obišla je izložbene prostore svih nacionalnih manjina, koje su ove godine sudjelovale na ‘Lipovljanskim susretima’. Tom prilikom razgledala je tradicijske narodne nošnje, razli ite radove pripadnika manjinskih udruga, gastronomske proizvode, a upoznala se i s aktivnostima manjinskih udruga i tradicijskih obrta. Kad je obišla sve izložbene prostore, predsjednica Republike Hrvatske uputila se prema središnjoj pozornici ‘Susreta’, gdje su ju ve ekali plesa i, pjeva i i svira i 10 kulturno-umjetni kih društava koji su se spremili za nastup na pozornici ‘Lipovljanskih susreta’. Predsjednicu i visoku pokroviteljicu ‘Susreta’, Kolindu Grabar Kitarovi , pred nekoliko tisu a posjetitelja, kao i sve izvo a e glazbenog i plesnog programa, te volontere koji više mjeseci rade na pripremi manifestacije, pozdravio je Mario Ribar, na elnik op ine Lipovljani i naglasio kako u Lipovljanima složno žive, Hrvati, kao ve inski narod i pripadnici 13 nacionalnih manjina, ime se ova sredina ponosi. Zahvalio je svima za dolazak na ovu središnju manifestaciju nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Na kraju sve anosti otvaranja ‘Lipovljanskih susreta 2015.’, svim posjetiteljima i izvo a ima programa obratila se i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi . Naglasila je, me u ostalim, kako su ‘Lipovljanski susreti’ izrasli iz bogatstva kulture zajedništva i kako ono može biti primjer svima. ‘Lipovljanski susreti’, danas su, s pravom na glasu kao smotra od najve eg zna aja za afirmaciju kulturnog stvaralaštva naših nacionalnih manjina. Ovi su ‘Susreti’ uvari i promicatelji manjinskih nacionalnih identiteta – rekla je, me u ostalim, Kolinda Grabar Kitarovi , predsjednica Hrvatske i visoka pokroviteljica ‘Lipovljanskih susreta’, prilikom sve anog otvorenja ovogodišnjih ‘Susreta’. Nakon otvorenja manifestacije, pokroviteljica ‘Susreta’ i predsjednica Hrvatske, s pozornoš u je pratila nastup 10 kulturnoOKRUGLI STOL umjetni kih društava nacionalnih manjina iz itave Hrvatske, koji Kao znanstveni segment ‘Lipovljansu izvodili svoje tradicijske pjesme i plesove. Uz nju i spomenute skih’ susreta u organizaciji Savjeta za govornike, ovogodišnje ‘Lipovljanske susrete’ posjetio je veliki nacionalne manjine Republike Hrvatbroj uzvanika i gostiju. Me u njima bila je saborska zastupnica ske održan je Okrugli stol “Nacionalne manjine u demokratskim društvima Ivana Krivec Posavec, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, i ostvarivanje manjinskih prava u Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine uvjetima krize”, na kojem su izlaganja RH, Branko So anec, ravnatelj vladinog Ureda za nacionalne imali predsjednik Savjeta za nacionalmanjine, izaslanstva eškog, slova kog i ukrajinskog velepone manjine Aleksandar Tolnauer i slanstva u RH, te predstavnici udruga, društava, saveza i vije a ravnatelj Ureda za ljudska prava i nacionalnih manjina, gospodarstvenici, gradona elnici i na elnici prava nacionalnih manjina mr. sc 20-tak lokalnih jedinica. Branko So anac. (Izvor: www.lipovljani.hr, www.nacionalne-manjine.info)

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 19

U prošlom broju itaoci su, uz obilje fotografija iji je autor Hrvoje Šincek, saznali neke osnovne podatke o tome da je u organizaciji Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ Umag, 7. juna bilo održano, sada ve tradicionalno, Crnogorsko ve e – Serata montenegrina. Kako je zbog Petrovdanskog sabora prethodni broj morao biti zaklju en nešto ranije, a prilog gospo e Sanja Bosni je prispio u Redakciju kad je broj 93. ve bio u štampi, donosimo ga u ovom broju, ne sumnjaju i da je njeno poneseno kazivanje o multikulturalnosti i suživotu u gradu Umagu uvijek aktualno.

CRNOGORSKO - TALIJANSKA VE ER

Svake godine Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Bujština“ organizira svoju tradicionalnu priredbu „Crnogorsko ve e“ na osebujan na in. Tako je i ove godine, na veliko zanimanje prisutnih, u duhu suživota, organiziran susret lanova Zajednice Talijana Umag i našeg crnogorskog društva. U kazališnoj dvorani Zajednice Talijana „Fulvio Tomizza“ Umag, nositelj priredbe bilo je naše društvo, a glavni gosti ve eri bili su doma ini, odnosno Mješoviti pjeva ki zbor Zajednice Talijana „Fulvio Tomizza“ Umag. Voditeljica programa Sanja Bosni je u uvodnoj najavi naglasila povijesnu poPOMIJEŠANE NOTE vezanost ova dva naroda pa je ispalo simpati no kada je spomenula kako su ove dvije nacionalne manjine u rodbin- N a k l a v i r u m o m e p o m i j e š a n e n o t e : skoj vezi. U prilog nare enome, Flori- „ O j s v i j e t l a m a j s k a z o r o “ , „ M u s i c a d i n o t t e “ . anna Bassanese Radin, predsjednica Za- R o d i l a m e m a j k a C r n o g o r k a d i v n a , jednice Talijana Umag i dogrado- o t a c m i j e I s t r i j a n , I s t r a d o m o v i n a . na elnica zadužena samo za pitanja V j e t a r s a L o v e n a , b u r a s U k e g o r e talijanske nacionalne manjine u Gradu m a e s t r a l š t o p u š e u z J a d r a n s k o m o r e . Umagu osvrnula se na nedavni posjet U mom srcu skladaju melodije fine njihove Zajednice sunarodnjacima, divna zemljo Istarska, obadvije himne. Zajednici Talijana Kotor. Oduševljena ljepotama Crne Gore i doma om atmo- I s t r a m i j e s u n c e , C r n a G o r a c v i j e e sferom naglasila je da e to zasigurno o b a d v i j e s k u p a s t v a r a j u p r o l j e e . utjecati na bolje razumijevanje obi aja i N a k l a v i r u m o m e , p r s t i l e t e s a m i izvornog duha koji prožima naše umaške m e l o d i j a l j u b a v i s v e o k o l o m a m i . Crnogorce. Predsjednik Društva Rado- L e t i p j e s m a z r a k o m , k ' o a v i o n s p i s t e van Medojevi je zahvalio na gosto- s i m b o l C r n e G o r e i H r v a t s k e I s t r e . primstvu i dosadašnjoj suradnji istaknuvši kako je ova priredba samo mali Milunka Medojevi obol razvoju multikulturalnosti u gradu. Stranica 20

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

U programu su nastupili Filip Alessio, najmla i lan našega društva koji je zasvirao na klaviru kao pratnja baki Milunki Medojevi dok je kazivala svoje stihove „Pomiješane note“ i „Dvije mati – dvije domovine“. Potom je u pravom duhu mladog virtuoza, zanosno odveo publiku u svijet klasi ne glazbe skladbama neponovljivog J.S. Bacha i F. Chopina. Zatim se publici predstavio pjeva ki zbor Zajednice Talijana, koji je osim istro-venetskih skladbi zapjevao i poznati evergrin sa splitskog festivala „La musica di notte“. Publika im se pridružila pjesmom. Spletom crnogorskih pjesama i pjesmom „Bokeljska no “ zaokružili su ve er naši pjeva i iz mješovitog pjeva kog zbora „Montenegro“ koji su postali ve pravi poklisari crnogorske kulture u Republici Hrvatskoj. I za kraj je Milunka Medojevi još jednom ganula prisutne svojom poezijom. Ovaj put dje ijom. Kazivala je stihove „Djed i unuk“ u kojima su svi u dvorani prepoznali ljubav malog Marka naspram djeda Radovana Medojevi a, pa je ta iskrena pjesma doprla svima do srca. Za vizualni dojam susreta pobrinuo se likovni umjetnik, poznati umaški zet – crnogorskog porijekla Branisklav Kladnik koji je uprili io jednodnevnu izložbu pod nazivom „Misti ni ugo aj Istre“, a u istarskome tonu ili bolje re enu teku protekao je i domjenak kojega je organizirao poznati „istarski katering šef“ Sandi Smilovi . Sanja Bosni

U ISTARSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U PULI ODRŽAN 2. FESTIVAL MULTIKULTURALNOSTI U

Puli je održan 2. po redu Festival multikulturalnosti istarske županije na kojem je uzeo u eš a zavidan broj zajednica, kulturnih društava i pojedinaca velikog broja predstavnika nacionalnih manjina istarske županije me u kojima je bila zastupljena i crnogorska nacionalna manjina koju su predstavljali lanovi Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije skupa sa lanovima Kulturnog društva „Bujština“ iz Umaga. Naglašavamo da su svi u esnici Crnogorke i Crnogorci lanovi Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore Istarske županije. Na Festivalu su nacionalne manjine kroz folklor, pjesmu, rukotvorine, glazbu i mnogo drugih oblika prikazali bogatstvo i šarolikost programa nacionalnih manjina. Crnogorci su se na Festivalu predstavili sa jednim originalnim tekstom „Djed i unuk“ kojeg su uspješno izveli lanovi iz Umaga. Posebno je bila zapažena recitacija izvorne pjesme Milunke Medojevi koja je itala tekst uz pratnju mladog Filipa Alessija. Posebno je bila zapažena izložba ru nih radova – crnogorski motivi koje su priredile lanice Zajednice iz Umaga. Dušan Roganovi C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 21

SAVREMENO ITANJE KLASI NIH MOTIVA

Izložba Dimitrija Popovi a otvorena u palati Sponza u Dubrovniku

„TRI BIBLIJSKE ŽENE“

Izložba djela crnogorskog slikara i pisca Dimitrija Popovi a, pod nazivom „Tri biblijske žene“, otvorena je preksino u palati Sponza u Dubrovniku. Postavka objedinjuje tri ciklusa slavnog umjetnika – „Marija Magdalena“, „Judita“ i „Saloma“. U prisustvu velikog broja umjetnika i ljubitelja umjetnosti, na otvaranju su izvedena dva performansa. Glumica Dora Lipov an izvela je impresivan dramski performans na temu Marije Magdalene s kojim je doga anje i po elo, dok je Petra Japun i uprili ila plesni performans – fragment „Salominog plesa“ sa sedam velova na muziku Štrausa u modernoj koreografiji Zrinke Japun i . Umjetni ki spoj Dimitrije Popovi predstavio je 25 radova, crteža, ulja na platnu i oslikanih fotografija. U namjeri da aktuelizuje biblijske junakinje, Popovi je za modele odabrao savremene žene koje su mogle izraziti ono što je smatrao karakteristi nim za njihovu personalnost. Za Magdalenu pozirala je Dora Lipov an, za Juditu psihološkinja Petra Vrkljan, a za Salomu estradna zvijezda Severina Vu kovi . Kako je za POBJEDU istakao Dimitrije Popovi , na sve anom otvaranju u prepunom prostoru palate Sponza vladao je veliki interes publike i medija. – Posebnost otvaranju dala su dva performansa - „Magdalena“ i „Saloma“ koji su inspirisani izloženim radovima. Tako se ostvarila lijepa cjelina, zanimljiv umjetni ki spoj u kojem su klasi ni motivi tri biblijske žene interpretirani na moderan na in – kazao je umjetnik. Stranica 22

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

POKAJANJE, SMRT, EROS Izložbu je otvorio organizator postavke i performansa Dubrov anin Andrija Seifried. – Bilo mi je izuzetno teško spojiti tri tematske izložbe Dimitrija Popovi a u jedan cjelovit tekst i projekat, ali sam na neki na in našao inspirativnu vezu u velovima: pokajanja, smrti i erosa kojima sam objedinio ova tri lika. Na taj na in osmislio sam itavu izložbu i ovaj atraktivan performans u Dubrovniku. Drago mi je da sam u mom rodnom gradu i u palati Sponza napravio jedan impresivan program za publiku koja je i ovom prilikom ukazala povjerenje i veliko zanimanje za moje projekte – rekao je Seifried, koji je i autor predgovora u katalogu izložbe.

Popovi je ocjenio da je otvaranje izložbe u potpunosti potvrdilo kako se spoj dva medija, klasi nog i modernog, odnosno slike i performansa, usaglašavaju tematikom izložbe ostvaruju i potpuni doživljaj.

– Meni kao autoru bilo je posebno drago što sam u mnoštvu publike vidio i osjetio njihovu reakciju koja je potvrdila ovo upravo re eno. Me u mnogim ljubiteljima umjetnosti bilo je režisera, glumaca, pisaca, muzi ara ... Performansi izvedeni kao uvod u otvaranje izložbe, u kojima su bili aktuelizovani likovi biblijskih žena, upravo su kroz nadahnutu izvedbu „oživljavanja“ starih biblijskih motiva odli no korespondirali sa savremenim likovnim konceptima iste teme na izloženim radovima. Za umjetnika je, naravno, posebno važno kad se osvjedo i da publika pokazuje živo interesovanje za izložene radove, a to se upravo dogodilo preksino u monumentalnom, sve anom, a istovremeno misti nom ambijentu palate Sponza – istakao je Popovi . Izuzetan doživljaj Dora Lipov an kazala je da joj je bila beskrajna ast i zadovoljstvo da ponovno sara uje sa Dimitrijem ijom je umjetnoš u fascinirana od djetinjstva. – Vjerovatno niko drugi ne bi me mogao podstaknuti da kroz svoje bi e i tijelo tako lako provu em iskustvo Marije Magdalene i iskopam iz sebe tako prirodno arhetipsku gra u tog mitskog lika. Jako sam zahvalna kako Dimitriju tako i Andriji Seifriedu da su mi omogu ili ovaj izuzetan doživljaj – kazala je Lipov an. Monumentalni ambijent palate Sponza prožimanjem triju umjetni kih izraza u inio je ovo ve e impresivnim, a mnogi posjetioci potvrdili su da je to bio pravi kulturni doga aj koji je obilježio ljetnju sezonu u Dubrovniku. Izložba e biti otvorena do 20. septembra. A. . (Izvor: Dnevni list POBJEDA, 29. avgust 2015.g.) ∗

∗

Dimitrije Popovi : Corpus Cristi (crtež, asamblaž, 41x55 cm, 1990)

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 23

PREDSTAVLJANJE KNJIGA U organizaciji Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba 29.6. u Crnogorskom domu predstavljena knjiga Mirka Matovi a

MIRKO MATOVI : „SAGA O RUDNJANIMA“

Ve erašnje predstavljanje knjige „Saga o Rudnjanima“ – Tanka loza; Pustolovine Nika Rudnjanina i Kad nije bilo an ela – i njenog autora mr. sc. Mirka Matovi a u Crnogorskom domu u Zagrebu jedinstveno je iz više razloga: – autoru je 87 godina – do ove knjige, koja je trilogija i ima preko 1200 stranica, nije ništa objavio – doga anja su smještena u stvarni povijesni okvir pa je po tome ona i svojevrsna kronika u prvom redu Crne Gore, a prostor dešavanja ak i u najsitnijim detaljima je prepoznatljiv, bilo u opisu ili samom nazivu – injenici da je ova trilogija izdana u tzv. samizdat obliku, i naporu koji je autor uložio kako bi bila objavljena. Knjiga „Saga o Rudnjanima“ je pri a o Crnoj Gori, njenoj tradiciji, obi ajima i povijesti s kraja XVIII. pa sve do druge polovice XX. stolje a. To je pri a o ljubavi i stradanjima, krvnoj osveti, lomljenju tradicionalnog i moralnog u ovjeku, pojedina nim sudbinama – kratkim životima i surovim smrtima, tragedijama u porodici i njenom cijepanju – za ove ili one, ovog ili onog – pri a o me ašima crnogorske povijesti, putu „tanke loze“ u uglednu „vi enu“ ku u. Krvna osveta je svojevrsni lajtmotiv ove knjige. S njom sve i po inje u Pivskom zijametu (vojni kom posjedu) kada Tonko Zlokovi bez razloga (zbog jednog „jakanja“ u kojem je bio položen na ple a) ubije podmuklo Baja Mirši a, a o ekivanu KRVNU OSVETU ne na ini njegov brat Perko Mirši . MIRKO MATOVI , magistar prava, ro en 1928. godine u Dani i ima, Fo a, BiH. Nakon završetka Realne gimnazije u Pe i, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a magistrirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu s temom „Krivi no pravna pitanja ubistava iz krvne osvete“. Bio je Okružni javni tužilac u Pe i i Prištini, gdje je (u Prištini) na Pravnom fakultetu predavao „Krivi no materijalno pravo“ i „Kriminologiju“. Krajem 1968. seli u Zagreb, radi kao zamjenik Okružnog javnog tužioca, a od 1974. do mirovine 1990. godine kao šef Pravnih poslovna ondašnjeg SDK-a.

Stranica 24

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

O knjizi su govorili Danilo Ivezi i autor mr. sc. Mirko Matovi , dok je dijelove teksta itala Milanka Bulatovi

Pod pritiskom sredine i tradicije Bajo s porodicom napušta dom seli u Nikši ku župu, mijenja prezime u Rudnjanin i zapo inje „Saga o Rudnjanima“. Nastavlja se preko Joksima, Vujka, Luke, Nika, Veselina, Vlajka … Tu su i presudni doga aji crnogorske povijesti (Krusi, Martini i, smrt Smail age engi a, bitka na Grahovcu, ostroška bitka i spašavanje moštiju sv. Vasilija, smrt knjaza Danila, I. i II. Balkanski ratovi, I. Svjetski rat, slom Crne Gore, II. svjetski rat i Opštenarodni oružani ustanak, poznata „skretanja“ – pa e groblje, Pljevlja, raslojavanja i etni ki pokret, završetak rata i zbivanja na Zidanom mostu, Goli otok i sl.) i li nosti (Sv. Petar, vladika Rade, knjaz Danilo, vojvoda Mirko, knjaz-kralj Nikola, ilas …) Krvna osveta e biti i razlogom novog seljenja Rudnjana u Bosnu, njihovog kontakta s presudnim doga ajima – sarajevski atentat, aneksija, po etak I. Sv. Rata – uo i kojeg Niko dolazi u M a l u V a r o š i prakti ki svoju sudbinu i sudbinu svoje porodice, bez obzira na periode izbivanja i seljenja, u Metohiju, pred II. Svjetski rat, veže uz n j u . U uvodu sam istakao da je ova pri a smještena u stvarni prostor, preciznost do detalja u toponimima je njeno bitno obilježje. To se posebice vidi u dijelu vezanom uz Malu Varoš. Nazivi, Dulovine, Padež, Vladoš, Bablja greda, Lug, pa imena katuna na Sinjavini, Vu ju, Bjelasici i sl. su isklju ivo lokalna odrednica i prepoznatljivi samo onima koji žive ili su živjeli na tom prostoru. Ta spona istinitih doga anja i stvarnog prostora s pri om o jednoj porodici najbolje je vidljiva u opisu doga anja o s l o b a a n j a m a l e v a r o š i nakon po etka opštenarodnog oružanog ustanka 13. jula. Bez namjere da prepri avam sadržaj želim naglasiti ogroman napor koji je gospodin Mirko uložio u pisanju ove trotomne knjige. Na kraju svake knjige navedena je i literatura koju je autor koristio (ona je i odredila opis pojedinih doga anja kao i toponima: pa se tako planina Sinjavina navodi kao Sinjajevina ili Lazarane kao Lozarina, što nimalo ne umanjuje vrijednost napisanog) kao i rje nik manje poznatih rije i, budu i da knjiga obiluje crnogorskim arhaizmima i turcizmima. Onima koji su imali prilike pro itati knjigu Bata Tomaševi a „Orlov krš“, a pogotovo onima koji su pro itali knjigu Pavla Jovanovi a „Put u Karadag“ ova trilogija gospodina Mirka Matovi a e biti prepoznatljiva. Sve tri su pri e o porodici, i o Crnoj Gori (uz sporadi ne izlete u Bosnu i u Metohiju) i ukoliko uzmete u ruke ovo trotomno izdanje (uz prethodni uvjet vezan uz jednu ili obje navedene knjige) doživje ete svojevrsni Déjà vu. Danilo Ivezi C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 25

IZ CRNE GORE I SVIJETA

USVOJEN ZAKON O SARADNJI CRNE GORE SA ISELJENICIMA Dana 31. jula 2015. godine, poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su Zakon o saradnji Crne Gore sa iseljenicima. U izradi prijedloga Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima u estvovali su predstavnici MEP-a u periodu 2013-2014. godine kroz radnu grupu za izradu zakona, kao i održane konsultacije sa predstavnicima Uprave za dijasporu. (www.dijasporacg.me)

∗

Memorandum o saradnji etiri regionalna festivala

POTPISANA KOTORSKA INICIJATIVA

U utorak, 25. avgusta, u kotorskoj crkvi Sv. Duha u 15

asova, na inicijativu Me unarodnog festivala KotorArt, potpisana je Kotorska inicijativa, Memorandum o saradnji etiri najzna ajnija ljetnja regionalna festivala: Me unarodnog festivala KotorArt (Crna Gora), Dubrova kih ljetnjih igara (Hrvatska), Festivala Ljubljana (Slovenija) i Ohridskog ljeta (Makedonija). Sporazum su potpisali Ratimir Martinovi (direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike i koordinator svih programa KotorArta), Mladen Tarbuk (intendant Dubrova kih ljetnjih igara), Darko Brlek (direktor Festivala Ljubljana i predsjednik Evropske asocijacije festivala) i Elizabeta Jankulovska (direktorka Ohridskog ljeta). Kotorska inicijativa potpisana je sa namjerom ostvarivanja boljeg dijaloga i intenzivnije saradnje me u festivalima, te otvaranja prostora za realizaciju zajedni kih projekata i programa, razmjenu projekata, programa i iskustava, kao i ja anje kulturne saradnje me u zemljama potpisnicama, što je u uvodnom izlaganju naglasio i koordinator KotorArta Ratimir Martinovi . On je ocijenio da istorijsko pam enje Kotora uva gostovanja brojnih umjetnika i intelektualaca, ali da je skup prisutnih izuzetno bitan, referentan i znakovit kada se radi o menadžerima kulture, onima koji kreiraju preduslove kulturnog razvoja. Po njegovim rije ima, saradnja izme u etiri festivala koja se gotovo istovremeno odvijaju na malim udaljenostima, „pod budnim okom UNESCO-a“, u zemljama koje govore sli nim jezicima i imaju jedan dio zajedni kog naslje a, potpuno je logi na i prirodna i bez ikakve formalne asocijacije. „KotorArt je ovdje tinejdžer me u festivalskim seniorima, i vjerujem da upravo ta kombinacija iskustva i višedecenijskog pre enog puta sa jedne, i ambicije, energije i motivacije sa druge strane, može biti plodotvorna za sve, a ponajprije za umjetnost, kulturu i gra anke i gra ane naših država, kao i za sve naše goste koji znaju da se prepuste udesnim prostorima duha iskazanim kroz neku od umjetni kih disciplina“, kazao je Martinovi . Intendant Dubrova kih ljetnjih igara Mladen Tarbuk rekao je da se radi o jednom doista zna ajnom trenutku, „jer da bi kultura uop e bila kultura, u sebi ima komunikaciju kao svoj supstancijalni momenat. Kultura koju njegujemo samo za sebe, nije kultura nego barbarizam.“ On je podsjetio, da je i ranije me u festivalima potpisnicima sporazuma postojala razvijena saradnja. Za sam Dubrovnik, po rije ima Tarbuka, ovaj sporazum je jako bitan zbog kandidature za Evropsku prijestonicu kulture 2020. godine, jer ono što e se razviti iz potpisanog sporazuma bi e najbolji put da Dubrovnik taj naslov i ponese. Stranica 26

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Elizabeta Jankulovska izrazila je radost što se ovaj sporazum potpisuje u godini u kojoj festival Ohridsko ljeto slavi svoju 55. godišnjicu. Ona je izrazila o ekivanja da e novouspostavljena saradnja dovesti do koprodukcija i razmjena programa, umjetnika i iskustava, kao i do bolje promocije za svaki festval pojedina no, ali i u smislu zajedni ke promocije na svjetskoj kulturnoj sceni. Darko Brlek, direktor Festivala Ljubljana i predsjednik Evropske asocijacije festivala podsjetio je da je umjetni ka i kulturna saradnja bila prva koja je uspostavljena nakon rata u bivšoj Jugoslaviji, i da su rezultati te saradnje nemjerljivi. Ocijenio je da je u društvu koje se globalno mijenja, sa ime se mijenja i shvatanje kulture, jako bitno da su festivali otvoreni. On se osvrnuo na krize koje trenutno potresaju svijet, i na dilemu sa kojom se susreo kao direktor festivala, o tome da li je eti ki pozivati umjetnike iz zemalja u kojima se ne poštuju ljudska prava. „Baš je zada a kulture i osobito festivala na tom polju da rade na interkulturnom dijalogu, i da stvaraju uslove da kasnije, bez griže savjesti, iza njih mogu stati i ministri“, rekao je Brlek. Potpisivanju sporazuma prisustvovali su i ministar kulture Crne Gore Pavle Goranovi , ministar kulture Republike Hrvatske Berislav Šipuš i sekretar Direktorata za stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Republike Slovenije dr Matjaž Šekoranja, koji su svojim prisustvom dali snažnu podršku povezivanju reprezentativnih festivala, te plodotvornoj regionalnoj razmjeni i saradnji u oblasti kulture. Ministar kulture Republike Hrvatske Berislav Šipuš složio se sa ve iskazanim stavom da saradnje ve postoje, ali i dalje treba raditi na njihovom ja anju. „Na jednoj dopisnici iz Amsterdama koju sam dobio piše: ‘Evropa je kultura, kultura je Evropa’. Ali je jako važno ono što piše na pole ini tih razglednica gdje stoji: ‘A što si ti uradio za Evropu i za kulturu’ “, kazao je Šipuš, dodavši da je ovaj sporazum važan korak u pravcu injenja. Pavle Goranovi , ministar kulture Crne Gore izrazio je uvjerenje da se inom potpisivanja sporazuma „potvr uje vrsto uvjerenje Ministarstva kulture Crne Gore da radi na ja anju saradnje u regionu“. „Posebno me raduje što je ova inicijativa potekla iz Kotora, grada koji simbolizuje suživot i dijalog“, kazao je Goranovi . On je rekao i da od aktera inicijative o ekuje da i ubudu e rade na ja anju saradnje, te da u pravcu iste podsti u i druge kulturne subjekte u svojim zemljama. Po njegovoj ocjeni, za Crnu Goru je važno da u oblasti kulture sagleda iskustva onih koji imaju više saznanja, ali je veoma bitna i mogu nost prezentacije crnogorske kulturne ponude u regionu, ali i na drugim tržištima, emu bi ova inicijativa trebalo da doprinese. Sekretar Direktorata za stvaralaštvo u Ministarstvu kulture Republike Slovenije dr Matjaž Šekoranja rekao je da slovena ko Ministarstvo kulture stoji iza potpisanog sporazuma prvenstveno jer potvr uje dosadašnju dobru saradnju me u potpisnicima, ali i zato što otvara mogu nosti za dalju saradnju u razli itim pravcima, i kao takav predstavlja „veliki doprinos za sve potpisnike i države, kako za kvalitet festivala, tako i me usobno razumijevanje“. (montenegrina.net) C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 27

ETRDESET PETI KNJIŽEVNI SUSRETI „PJESNI KA RIJE NA IZVORU PIVE“ „Pjesni ka rije na izvoru Pive“ najstarija je književna manifestacija u Crnoj Gori, ali i na prostoru bivše Jugoslavije. Po ela je, sad ve davne, 1970. godine na izvoru rijeke Pive Oko. Imala je jugoslovenski i me unarodni karakter i predstavljala osoben vid pobune protiv potapanja ove rijeke, do kojeg je ipak došlo zbog izgradnje hidrocentrale. Piva, po kojoj je cijeli kraj izme u planina Durmitora, Vojnika, Ledenice, Lebršnika, Volujaka i Vu eva dobio ime, potopljena je i izgradnjom brane u Mratinju stvoreno je ogromno akumulaciono jezero, koje, poput rijeke od koje je nastalo, plijeni svojom smaragdnozelenom bojom. Pored tog jezera, u gradi u Plužine, izgra enom visoko iznad potopljenog mjesta, ova manifestacija je nastavila da se održava i okuplja velikane pjesni ke rije i i poznate kriti are iz svih krajeva bivše Jugoslavije i inostranstva. U Pivi su bili Desanka Maksimovi , Mira Ale kovi , Slobodan Rakiti , Vasko Popa, Tomaž Šalamun, Gustav Krklec, Vesna Parun, Blaže Koneski, Ali Podrimlja i drugi. Organizovani su simpozijumi kritike na kojima se raspravljalo o stvaralaštvu Meše Selimovi a, Dobrice osi a, Mihaila Lali a, Dušana Kosti a i drugih velikana pera. Tradicionalno, manifestacija se završavala sve anom poetskom ve eri u Porti Pivskog manastira posve enog Uspenju Presvete Bogorodice, podignutom u 16. vijeku, koji je izmješten i tako spasen od potopa i zaborava. Nemogu e je nabrojati imena svih pjesnika koji su govorili svoje stihove u ovom bajkolikom prostoru, pod nebom Pive. Navest u samo neka: Rajko Petrov Nogo, Dragomir Brajkovi , Ljubomir Simovi , Matija Be kovi . Ove godine jubilarni 45. književni susreti „Pjesni ka rije na izvoru Pive“ po eli su u petak 17. jula promocijom novih knjiga u Centru za kulturu Plužine. U okviru prve ve eri otvorena je i izložba slika akademskog slikara Predraga Dobrilovi a, koji je, govore i o svom stvaralaštvu, rekao da ga slava ne interesuje jer slika zato što to voli i da ovu izložbu posve uje svojoj majci koja nije doživjela da on postane priznati umjetnik. Na otvorenoj pozornici u centru grada, nalik onoj iz anti kih vremena, u 20 asova , profesor Miroje Vukovi , u okviru Živog kataloga, govorio je o knjigama pivskih autora i onih koji su porijeklom iz Pive, objavljenim izme u dvije manifestacije, izme u ostalog o zbirci pjesama Božidara Živkovi a Džigija: „Stvarno je ta ljubav šašava“, „Knjizi starostavnoj“ Milice Bakra , zbirci pjesama Gorana Adži a „Tajna se opire zlu“, knjizi proze „Godine prošle – preci i potomci“ Miroja Vukovi a te zbirci pjesama „Strah od sre e“ pjesni kog barda i jednog od osniva a ovih susreta, pjesnika Koste Radovi a. Poslije nastupa zavi ajnih pjesnika, o nedavno preminulim pjesnicima Miodragu Pavlovi u i Dragoslavu Vukovi u, govorio je profesor Jovan Deli , jedan od organizatora ovih susreta. Prvi dan manifestacije završen je uru ivanjem nagrada „Spasoje Pajo Blagojevi “ i „Radule Željko Damjanovi “ u spomen na rano preminule pjesnike iz Pive. Ove godine žiri pjesni kih susreta nagradu je dodjelio mladim pjesnicima Spasoju Joksimovi u iz Majdanpeka i Lazaru Š eki u iz Nikši a. Nagradu za najelegi niju pjesmu dobila je gimnazijalka iz Rožaja Amina Ku . Stranica 28

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Drugog dana manifestacije održan je Simpozijum kritike, posve en književnom djelu or a Sladoja, na kojem su o pjesnikovom stvaralaštvu govorili Ranko Popovi , Želidrag Nik evi , Budimir Dubak, Selimir Radulovi , Jovan Deli i drugi. Ti radovi e biti objavljeni u Zborniku koji izdaju Centar za kulturu Plužine i Izdava ka ku a Orfeus iz Novog Sada. Poslijepodne je za u esnike susreta organizovan izlet brodicom po Pivskom jezeru u okviru kojeg je predstavljena knjiga prošlogodišnjeg dobitnika književne nagrade „Spasoje Pajo Blagojevi “, studentkinje iz Beograda, An ele Pendi . Sve ano poetsko ve e 45.susreta „Pjesni ka rije na izvoru Pive“ po elo je u Porti Pivskog manastira, portretom pjesnika Be ira Vukovi a, koji je ljubiteljima poezije pro itao nekoliko svojih pjesama. Ove godine gosti susreta bili su i pjesnici iz Rumunije. Poslije mitinga poezije, u pono , pod vedrim julskim nebom, po elo je druženje s pjesnikom Kostom Radovi em, koji je najviše pisao o Pivi i potopu. Njegovim stihovima: I opet e U neko daleko ve e Djetinjstvom mojim Piva da te e. ....................

Andio rijeka, uvar ljepote Opet e mi vratiti Što mi potop ote.

sve ano su završeni jubilarni 45. susreti „Pjesni ka rije na izvoru Pive“. An elka Pavi , prof. „Crnogorski glasnik“ izlazi uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Zagreba ke županije – predstavnika crnogorske nacionalne manjine Zagreba ke županije. Pozivamo Crnogorke, Crnogorce i sve prijatelje da svojim sugestijama, prijedlozima i prilozima pomognu redakciji „Glasnika“ na poboljšanju i daljnjem izlaženju lista. Tekstovi nijesu lektorisani te se izvinjavamo autorima i itaocima. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 29

OSVRTI, VI ENJA, PRIKAZI Sa zahvalnoš u isti emo kako se dr. sc. Stevo uraškovi – hrvatski politolog mla e generacije koji na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu predaje, izme u ostalog, i Suvremenu hrvatsku politi ku povijest – rado odazvao našoj molbi da napiše kra i prilog povodom 70 godina od pobjede nad fašizmom. Kako je zbog Petrovdanskog sabora prethodni broj morao biti zaklju en nešto ranije, a prilog dr. uraškovi a je prispio u Redakciju kad je broj 93. ve bio u štampi, donosimo ga u ovom broju, uz napomenu da je taj tekst u me uvremenu ve objavljen i na portalu www.forum.tm, u povodu 74. obljetnice antifašisti kog ustanka u Hrvatskoj. No, analiti nost ogleda dr. sc. Steva uraškovi a – urednika nekoliko brojeva „Crnogorskog glasnika“ (br. 37 - 39) i jedno vrijeme lana Savjeta za izdavaštvo NZCH – bila je razlog da njegov prilog, koji daleko, daleko nadilazi tekstove prigodnog karaktera, objavimo u rubrici „OSVRTI, VI ENJA, PRIKAZI“.

KRIZU ANTIFAŠIZMA PROIZVELA JE SAMA EUROPSKA UNIJA Današnja europska kriza antifašizma dio je op e krize europske liberalne demokracije, koja se najo itije izražava u ekonomskoj krizi. Iako se ini da je uzdižu a radikalna (neo)fašisti ka desnica ona koja ugrožava vrijednosti antifašizma, on je zapravo demontiran od strane njegovih promicatelja i uvara. Evo zašto. Odabravši idejni okvir teorija totalitarizma za suo avanje s europskim „dobom ekstrema“ (E. Hobsbawm) europske institucije erodirale su centralni pojam na kojem po iva naslije e antifašizma – antifašisti ki europski konsenzus. On se sastojao u vjerovanju da su se antifašisti raznih idejnih usmjerenja, od komunista, preko socijaldemokrata, liberala, te nekih frakcija konzervativaca, krš anskih demokrata i krš anskih socijalista ujedinili u borbi protiv najve eg zla koje se dogodilo Europi i svijetu ikad. Taj antifašisti ki konsenzus po eo je biti nagrizan Rezolucijama Vije a Europe iz 1996. i 2006., iji problem nije bio poziv na suo avanje sa zlo inima komunisti kih režima, ve njihovo etiketiranje kao totalitarnih, ime su u svojoj krimogenosti implicitno izjedna eni sa nacizmom. Kona no, proglašenjem 23. kolovoza Europskim danom sje anja na žrtve staljinizma i nacizma iz 2008. godine, te Rezolucijom Europskog parlamenta o Europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. godine nacizam i komunizam i eksplicitno su izjedna eni, iako Rezolucija iz 2009. u to ki G pomalo nevoljko stipulira kako se „jedinstvenost holokausta ipak mora priznati“. Doti no stavljanje znaka jednakosti izme u komunizma i fašizma problemati no je iz barem etiri razloga. Prvo, po teorijama totalitarizma, a osobito onom najsofisticiranijom i najpoznatijom Hannah Arendt, lijevim totalitarizmom se može ozna iti samo staljinizam, dok svi kasniji komunisti ki režimi predstavljaju autoritarne diktature, koje za razliku od totalitarnih režima ne ovladavaju i privatnom sferom društva. Drugo i puno važnije je stupanj zlo instva obaju poredaka. Prvo treba ista i kako treba odbaciti naivno ljevi arsko tuma enje kako je komunizam bio dobra ideja loše provedbe, budu i je Lenjinova vulgata Marxa idejno propisivala teroristi ki obra un sa objektivnim neprijateljem u obliku buržoazije, reakcije i kulaka. Kao i što je nacizam idejno propisao obra un sa rasno/nacionalno inorodnim elementima: Židovima, Romima, Slavenima, komunistima, mentalno hendikepiranima. Me utim, u srži boljševi ke ideje i prakse genocid je, kao najteži oblik zlo ina protiv ovje nosti, bio sporadi na i rijetka pojava, dok je kod nacisti kog režima on predstavljao centralni koncept kako ideologije, tako i prakse. Naime, ako se kao definiciju genocida uzme ne ona UN-ova iz 1948., ve proširena verzija koju predlaže disciplina Genocide Studies (Studiji genocida), a koja genocid definira kao „oblik masovnog masakra pomo u kojeg jedna država ili vlast namjerava uništiti jednu Stranica 30

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

grupu potpuno ili djelomi no, a tu grupu i njene lanove odre uje po initelj“, teško je boljševi ke zlo ine smjestiti u genocid. Za razliku od nacisti kog objektivnog neprijatelja, komunisti ki nije precizno definiran, ve voluntaristi ki: kriteriji za nekog proglasiti kulakom ili buržujem nisu nigdje propisani, za razliku od definicije Židova, Roma, mentalno hendikepiranih, Slavena. Kulak i buržuj mogu postati lanom KP-a, dok Židov ili Rom ne mogu nikada postati lanom Nacisti ke partije. Dakle, ne postoji kriterij za definiranje komunisti kih zlo ina kao genocida, osim u slu aju Gladomora u Ukrajini 1932. godine te zlo ina režima Pola Pota u Kambodži, gdje su Studije genocida lijepo dokazale kako je prvi slu aj bio usmjeren na istrjebljenje ukrajinskih seljaka, a drugi na istrjebljenje raznih etni kih, religijskih i drugih manjina. Tre i je ideološki razlog. Nacizam i fašizam u svojoj su ideološkoj jezgri pobuna protiv ideja prosvjetiteljstva, prije svega na ela individualne i društvene slobode i pravne jednakosti svih ljudi; vrijednosti koje boljševizam i uz svu zlo ina ku prirodu njegovih poredaka uzima kao polaznu to ku komunisti ke revolucije. etvrti i kona ni – ako se komunizmu oduzme bilo kakva antifašisti ka legitimnost, Europa ostaje gotovo bez antifašista! Iako je komunistima bio krajnji cilj uspostava komunisti ke diktature, injenica je da su u svim europskim zemljama osim Poljske komunisti bili glavni organizatori pokreta otpora. Dodatno, Hitlerov ratni stroj dobrim dijelom je poražen kombinacijom Staljinovih orgulja, tenka T-34 i 26 milijuna sovjetskih žrtava. Što je zapadnoj Europi omogu ilo restauraciju liberalne demokracije, a isto noj nažalost donijelo uspostavu boljševi kih diktatura. Upravo zbog grozota tih diktatura, sa komunisti kim zlo inima se treba suo iti, nevine žrtve rehabilitirati i obeštetiti, krivce suditi, a režime javno osuditi kao kršitelje temeljnih ljudskih prava. Samo treba to u initi bez njihova izjedna avanja sa nacisti kim i fašisti kim zlo inima iz razloga gore navedenih argumenata. Naposljetku, treba se osvrnuti na probleme antifašizma u Hrvatskoj. Ovdje ne u razglabati dobro poznati povijesni revizionizam prema NDH, niti Karamarkovo jahanje na aktualnim teorijama totalitarizma, ve na kratkovidnost ljevi arske javnosti u Hrvatskoj. Naravno da je Tito bio boljševik i staljinist i 1941. i 1945. i 1971. Zlo ini iz 1945. primjer su najsavršenijih staljinisti kih zloina – u 3 tjedna pobijeno je blizu 80 000 ljudi! Kona no, Goli otok je primjer antistaljinisti kog Staljinizma. Režim se u autoritarnoj maniri obra unao u prvih deset godina sa svim objektivnim neprijateljima: fašistima, nacionalistima, buržoazijom, kulacima, a 1971. i sa sljedbenicima Maspoka tj. Hrvatskog Prolje a. Sa svim tim zlo inima se treba suo iti, a ne baljezgati kako zlo ini iz 1945. tada nisu bili pravno definirani kao zlo ini, budu i je Nürnberški proces izveden po ad hoc uvedenom pravilu sankcioniranja zlo ina kih radnji države. Me utim, ono što ostaje kao trajno naslije e našeg antifašizma je njegova „unutarnja jezgra“, da posudim pojam koji je izvorno uveo njema ki konzervativni povjesni ar Ernst Nolte. Unutarnja jezgra antifašisti ke borbe bi bila da su komunisti organizirali antifašisti ki pokret na krajnje humanim na elima prekida me usobnih južnoslavenskih klanja, poziva na zajedni ku borbu protiv fašizma i na izgradnju novog, nacionalno i socijalno pravednijeg društva. U toj su borbi sudjelovali pripadnici svih južnoslavenskih nacija, ve inom nekomunisti poneseni antifašisti kom platformom. Pri tome, komunisti su barem u Hrvatskoj namjerno krili svoj krajnji cilj – boljševi ku revoluciju – kao zmija noge do samog kraja rata, kada su po eli provoditi i boljševizaciju partizanskog pokreta i po injenje staljinisti kih zlo ina. Ta unutarnja jezgra antifašisti ke borbe trebala bi predstavljati antifašisti ki konsenzus, koji bi stvorio atmosferu kako za mogu nost suo avanja sa komunisti kim zlo inima, tako i pravilnog vrednovanja NDH. Stevo uraškovi C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 31

INTERVJU Nakon što smo u posljednjem prošlogodišnjem broju (br. 90) objavili kra i prilog o jubileju Digitalne biblioteke crnogorske kulture MONTENEGRINE, po etkom ove godine je o svojevrsnoj kulturnoj kapiji Crne Gore i njenom uredniku gospodinu Vesku Milovi u bilo pisano odnosno bilo rije i i u crnogorskim medijima (23. januara u MONITORU i na portalu CAFE DEL MONTENEGRO, a 26. januara u POBJEDI); 30. januara je na RT Crne Gore o MONTENEGRINI govorio i urednik njene rubrike HUMOR – SATIRA – KARIKATURA, poznati crnogorski humorista i satiri ar gospodin Veljko Rajkovi (video zapis dostupan je na adresi http://montenegrina.net/internet-i-press-clipping/) i, izme u ostalog, iznio podatak vrijedan svakog divljenja: broj posjetilaca portala MONTENEGRINA je sa 7.000 u 2004. godini narastao na 920.000 u 2014. godini! U ovom broju, u namjeri da o istinskom uvaru digitalne riznice kulture Crne Gore – kako smo u broju 90 bili nazvali gospodina Milovi a – saznamo i ponešto od onog što u tim medijskim prilozima o njemu nije bilo re eno, zamolili smo ga da još štogod kaže o sebi, iskreno se nadaju i (parafrazirajmo jednu dobro poznatu izreku) da se ne e desiti da ono što jedan urednik pita ne može ni sto drugih urednika da odgovori! Uostalom, nije li iskrena želja da bliže upoznamo urednika portala na kojem se najavljuju ili objavljuju brojna doga anja vezana za crnogorski korpus u Hrvatskoj – najmanje ime bismo mu se pokušali odužiti?

«KO ME

ERAO DA U IM ZA UREDNIKA!» Z.D.: U broju 90 naši itaoci su o Vama saznali zapravo samo da živite u Budvi i da radite kao profesor Osnova tehnike i Informatike, da ste izvan redovnog posla aktivni u neprofitnim projektima i da ste urednik i webmaster portala MONTENEGRINA. U uvjerenju da bi vrijedilo bliže upoznati prosvjetnog radnika koji je svojevremeno ušao u najuži izbor za najve u nagradu u oblasti prosvjete „OKTOIH“ (kako je zapisano u Ljetopisu OŠ „Stefan M. Ljubiša“ u Budvi) i postao urednik Kulturne kapije Crne Gore, zamolili bismo Vas najprije za kra u biografiju.

VESKO MILOVI : Što se ti e moje biografije, ona je zaista kratka, uzimaju i u obzir posao kojim se bavim: ro en sam 1957. godine u Nikši u, a od 1985. živim i radim u Budvi, kao profesor Osnova tehnike i proizvodnog rada i Informatike ... Prakti no svi prosvjetni radnici su sa Urednik MONTENEGRINE kratkom biografijom, jer sama profesija ini da se ovjek Veselin Vesko Milovi nekako za auri i iz godine u godinu ponavlja. Nakon odre enog broja godina postaje iskusniji, snalažljiviji u poslu, ali to ponavljanje sa neznatnim promjenama, uti e da prosto ovjek po inje da nazaduje, a o napretku se teško može govoriti. Da ne bih došao u takvu situaciju, uvijek sam sebi nalazio nešto da radim van redovnog posla što bi me na neki na in relaksiralo i dalo mogu nost za neki kreativniji pristup poslu. Ranije, bio je to neki vannastavni rad sa ecom u nekim oblastima tehnike koji su i njima i meni bili zanimljivi, a u zadnjih deset godina rad na raznim portalima ... Z.D.: Ipak, usu ujemo se pretpostaviti da je postojao valjan razlog da prvi nastavnik Tehni kog obrazovanja u Crnoj Gori koji je dobio diplomu „Najuspješniji mentor“ – postane urednik ne baš tehni ki orijentisanog portala?

VESKO MILOVI : Da, to je ono što život režira. Posve en sam svom poslu, bez obzira koliko je u ovom društvu i vremenu posao u prosvjeti degradiran. Nijesam mogao ni pretpostaviti da u uz taj posao raditi i ovo što radim. Naime, na mjestu urednika projekta MONTENEGRINA (za koji je ideja potekla 2004. godine od grupe naših ljudi koji žive i rade u dijaspori) zamjenio sam sina Bora, koji upisao poslijediplomske studije u Briselu i paralelno radio da bi sebe izdržavao. On je vodio ra una o MONTENEGRINI. Me utim, posao i studije nijesu mu dozvoljavale da to i nastavi. Postojale su samo dvije varijante ili da se ugasi MONTENEGRINA ili da ja preuzmem ulogu i urednika i svega ostalog. Ovo prvo nikako nijesam htio da dozvolim i onda je ostala samo jedna varijanta. Tako sam neplanirano postao urednik. Z.D.: Zna i li to da je – poslije sinovljevog odlaska u Brisel – u MONTENEGRINI „spala škola na jedno slovo“?

Stranica 32

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Na MONTENEGRINI je bilo najavljeno i da e 520-ta godišnjica od pojave OKTOIHA PRVOGLASNIKA biti u Zagrebu obilježena predstavljanjem Grafi ke mape OKTOIH 1494-2014 akademskog slikara Dimitrija Popovi a, a u organizaciji Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba i Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb

VESKO MILOVI : Da, ali je od prvih dana razvijan danas bogat saradni ki program MONTENEGRINE, a imena naših brojnih saradnika dostupna su na sajtu naše nevladine organizacije (http://infomont.org/). Naime, jako cijenimo rad svih onih koji pravilnim odabirom i slanjem priloga žele da nam pomognu da ovaj projekat bude što kvalitetniji na zadovoljstvo svih onih koji ga posje uju i kojima je prava informacija o Crnoj Gori potrebna, pa kad ve nijesmo u mogu nosti da na drugi na in nagradimo saradnike, želimo makar da javno saopštimo ko nam to pomaže u ovom nimalo lakom, ali mislimo potrebnom poslu za Crnu Goru. Z.D.: Želite li se ovom prilikom dota i i pitanja finansijskih sredstava ili – kako bi se to tehni kim jezikom precizno opisalo – portalovog stalnog „probijanja na nulu“?

VESKO MILOVI : esto smo isticali kako nijesmo u mogu nosti da na konkursima i na druge na ine obezbijedimo sredstva za brži razvoj portala. Krajem prošle godine objavljeni su rezultati o dodjeli sredstava za nevladine organizacije. Naravno, mi smo po ustaljenoj praksi dobili 0 € ... Z.D.: Sva je prilika da nijeste ispunili neke od postavljenih kriterijuma pri – kako se to lijepo kaže na svim jezicima štokavskog sistema – apliciranju na projekte?

VESKO MILOVI : Bi e da je tako, premda je jedan od tri najvažnija uslova koja je trebalo ispuniti da bi se dobila sredstva bila – društvena korisnost projekta! Kome još treba objašnjavati ima li ovaj projekat društvenu korisnost? Ipak, iako bez sredstava, baš se lijepo osje amo. Naime, želimo da na taj na in izbjegnemo bilo kakav uticaj na ure iva ku politiku portala i ostanemo „svoji“, što u Crnoj Gori baš i nije lako. Kad bi se odrekli od ovoga „svoji“, mislim da ni sa sredstvima ne bi bio problem. Z.D.: Koliko god se Vi klonili politike – od uredni ke politike ne možete pobje i! A može li jednom pripadniku nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj biti dopušteno da kao glavnu odliku te Vaše politike istakne mulikulturalnost, multietni nost, multijezi nost ... ?

VESKO MILOVI : U periodu koji je za nama, držali smo se principa da se na MONTENEGRINI objavljuju sadržaji koji se odnose na Crnu Goru. Ako to nije slu aj, neophodno je da je autor iz Crne Gore ili ako je izvan da ima crnogorsko porijeklo. Ve smo na MONTENEGRINI objavili dosta tekstova i nau nih radova koji su pisani ekavicom, a poti u od autora iz Srbije koji su svoje radove vezali za istraživanja na tlu Crne Gore ili pišu afirmativne tekstove o Crnoj Gori. Naveš u divne eseje Ramiza Hadžibegovi a (Sofra, Muštuluk, Merak ...) koji su pisani istom ekavicom. Po nekoliko mjeseci u toku godine provodi o e u Budvi. Kad iskoristim malo vremena, u ve ernjim asovima, prošetamo i dobro se ispri amo. Nikad mi nije smetalo njegovo sj niti njemu moje . Drugi primjer je recimo dr Zlata Marjanovi koja je napisala niz nau nih radova o tradicionalnoj muzici Crne Gore. Ro ena je Srbijanka i naravno piše isklju ivo ekavicom. Objavili smo dosta njenih radova, sara ujemo, kontaktiramo vrlo esto i kad do e u Crnu Goru, vidimo se i popri amo. C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 33

Z.D.: A je li bilo i e ikog da Vam bar u ne emu materijalno pomože?

VESKO MILOVI : Glavna pomo MONTENEGRINI u dosadašnjem periodu odnosila se na poklon knjige. Bilo bi još donatora u tom pogledu, ali je sad problem što stan postaje tijesan i ako ovako nastavim više e li iti na pravu redakciju nego na stan u kojem živimo.

Knjige koje je MONTENEGRINI darivao Institut za crnogorski jezik i književnost

Z.D.: Kako je glavni – e da bi bio odgovorni – zapravo ponajprije izvršni urednik, iskoristio bih priliku i upitao da li Vam je stigao primjerak „Glasnika“ u kom smo zabilježili jubilej MONTENEGRINE?

VESKO MILOVI : Da, da, došao mi je primjerak broja 90. Bilo mi je interesantno da na osnovu pe ata vidim brzinu rada pošte i poštara. asopis je za 10 dana stigao iz Zagreba do pošte u BD. Od pošte, koja je ina e na neka 2 km od mog stana, još 5 dana. Od kad su poštarima kupili motore, sve kasnije stiže pošta. Prije bi Joksim na etalja donio poštu iz Šavnika, no ovi savremeno opremljeni poštari. Z.D.: Nema sumnje, odužili ste se društvu! Ali, da li ste se odužili i rodu?

VESKO MILOVI : Jesam! Moji bratstvenici su se „zabrinuli“ da mi i pored ovoliko posla ne bude dosadno pa su me ro a ki ubijedili da nešto uradim sa porodi nim stablom, odnosno sa podacima koje je više od deset godina sakupljao jedan moj ro ak. U ovom vremenu, u inilo mi se najbolje da to bude nešto na internetu kako bi ti podaci bili svima dostupni radi što lakšeg dodavanja i izmjena zbog grešaka koje se neminovno javljaju prilikom prikupljanja podataka za ove namjene. Došao sam na ideju da formiram sajt www.milovici-banjani.me i da na njemu postavim sve te podatke, tako da se mogu dodavati novi i bez ve ih teško a vršiti izmjene. 2011. godine sam krenuo sa tim i ne e oko 15 mjeseci mi je trebalo da organizujem i postavim sve podatke. Sad skoro svakodnevno pristižu nove informacije i izmjene za ve postavljene. Z.D.: Odista se silno nosite sa svim tim bremenom!

VESKO MILOVI : Ve sam pomenuo da je, zbog prezauzetosti, sin Boro morao da donese odluku da ve i dio poslova vezanih za MONTENEGRINU definitivno prekine. Ja sam morao da biram izme u dvije opcije: da prihvatim i tu obavezu ili da MONTENEGRINA prekine put kojim je ve veoma dobro išla. Niti mi je uredništvo pripadalo gledaju i moju struku, a nijesam se ni obradovao tome pored postoje ih poslova. No, šta je tu je – nemam se što žaliti. Sad se sjetih kako je moj prvi direktor imao obi aj da na razne primjedbe nastavnog osoblja kaže: «Mislite vi da je meni kao direktoru lako!». Poslije više takvih ponavljanja, dosadi jednom kolegi pa mu re e: «Ko te erao da u iš za direktora?». Eto otprilike i ja tako: «Ko me erao da prihvatim da budem urednik?» ili, kako bi to ovaj moj kolega rekao, «Ko me erao da u im za urednika!». Z.D.: Ugrabite li kad da malo po inete od tog tempa?

VESKO MILOVI : Kad ugrabim pješa im; nedavno sam posjetio Kapetanovo jezero i prepješa io nekih 15 km, a ovih se dana spremam za odlazak na Taraboš, brdo koje je možda poznatije u Crnoj Gori nego li u Albaniji. Z.D.: Sre ni Vi put, ali i brzi povratak uredni kim dužnostima na radost sve brojnijih posjetilaca Vašeg portala.

∗

Poviše Kapetanovog jezera

∗

Ekipa MONTENEGRINE je, u me uvremenu, u putopisu prepunom utisaka i lijepih fotografija (dostupnih na internetskoj adresi www.montenegrina.net) zabilježila planinarenje preko Taraboša – pješa ku turu satkanu od emocija i pitanja ... Stranica 34

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

PRILOZI ZA GENEALOŠKE STUDIJE Danas možda manje poznati podatak da se u Crnoj Gori „nije valjalo“ uzimati do devetog koljena (dok pravoslavna crkva brani vjen avanje srodnicima do šestog koljena!) bio je samo jedan od razloga što su u Crnoj Gori oduvijek s posebnom pažnjom – najprije usmenom predajom, a potom zapisivanjem i izradom rodoslovnih stabala – uvani podaci vezani za pretke i porijeklo. Da je tako i u sadašnje vrijeme najbolje svjedo i podatak o izuzetnoj posje enosti posebne stranice na portalu Digitalne biblioteke crnogorske kulture MONTENEGRINA (www.montenegrina.net) gdje su se mogla postavljati pitanja vezana za porijeklo, a mi u ovom broju objavljujemo posve neo ekivan i nadasve dojmljiv prilog koji je gospodin Marinko Mijovi – našim itaocima ve dobro znani doajen Zajednice Crnogoraca Pule i neumorni aforisti ar – uputio sa željom da nas „potsjeti na sva crnogorska plemena i bratstva“!

STANOVNICI NA MRGUDOVOM PORODI NOM STABLU Moj prapredak po ocu Radiša oženio Katunjanku Stanu, a prapredak po majci Veliša Crmni anku Planu! Moj slede i prapredak po ocu Dako oženio Crmni anku Ranu, a prapredak po majci Vako Katunjanku Granu! Moj slede i prapredak po ocu Vukola oženio iz Drobnjaka Katu, a prapredak po majci Nikola iz Vasojevi a Natu! Moj slede i prapredak po ocu Vukašin oženio iz Vasojevi a Ojdanu, a prapredak po majci Dobrašin iz Drobnjaka Kosanu! Moj slede i prapredak po ocu Uroš oženio iz Ku a Jelenu, a prapredak po majci Miloš iz Bratonoži a Stamenu! Moj slede i prapredak po ocu Vukadin oženio iz Bratonoži a Vaku, a prapredak po majci Miladin iz Ku a Staku! Moj slede i prapredak po ocu Dušan oženio iz Cuca Ljiljanu, a prapredak po majci Ivan iz Bjelica Smiljanu! Moj slede i prapredak po ocu Dragiša oženio iz Bjelica Julijanu, a prapredak po majci Mališa iz Cuca Stanu! Moj slede i prapredak po ocu Rako oženio iz Bjelopavlji a Dragicu, a prapredak po majci Marko iz Pipera Milicu! Moj slede i prapredak po ocu Mr an oženio iz Pipera Ivanu, a prapredak po majci Sran iz Bjelopavlji a Petranu! Moj slede i prapredak po ocu Milija oženio Ze anku Ratku, a prapredak po majci Ilija

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

iz Paštrovi a Vlatku! Moj slede i prapredak po ocu Peko oženio iz Paštrovi a Ljilju, a prapredak po majci Leko iz Zete Smiljanu! Moj slede i prapredak po ocu Milo oženio iz Ozrini a Dragicu, a prapredak po majci Danilo iz Kustošija Maricu! Moj slede i prapredak po ocu Branko oženio iz Kustošija Danku, a prapredak po majci Darko iz Ozrini a Branku! Moj slede i prapredak po ocu Mitar oženio iz Pive Dušanku, a prapredak po majci Petar iz Mora e Ivanku! Moj ed po ocu Puniša oženio iz Rovaca Daru, a ed po majci Mališa iz Boke Maru. Puniša i Dara rodiše oca Zorana, a Mališa i Mara Zoranu! A Zoran iz Podgorice i Zorana iz Andrijevice, ispod Komskih brda, doniješe na svijet mene Mrguda! Mnogo nas se izrodilo, tu je svega bilo, pošlo se na razne strane, a 41. malo njih u etnike a mnogo u partizane! Bilo je tu komesara, enerala, sekretara, kapetana, spomenicama nija bilo broja, a bilo je i pet-šest heroja! Ta nost stanja (izuzev broja kapetana) tvrdi i ovjerava depresivno optimisti ni Crnogorac

Marinko Mijovi

Stranica 35

TRI DECENIJE JEDNE DIJAGNOZE

DA LI SMO BAŠ TAKVI? Optimista sam od ro enja, a pesimista – otkad znam za sebe. Veljko Rajkovi Navršava se trideset godina otkad je jednu doktorsku disertaciju, koja je bila odbranjena na Medicinskom fakultetu u Beogradu, štampao „Otokar Keršovani“ iz Pule a obajvio „Jugoart“ iz Zagreba, i to u tiražu od 3000 primjeraka i uz finansijsku pomo Fonda nau no istraživa kog rada SIZ-a zdravstvene djelatnosti radnika i zemljoradnika SR Crne Gore, Titograd. Svojevremeno je, uz narudžbenicu, ta knjiga bila reklamirana u jednom poznatom magazinu „za dom i porodicu“, da bi njeno prvo izdanje (a kasnije i drugo) bilo vrlo brzo iscrpljeno u knjižarama, vremenom postalo teško nalažljivo u antikvarijatima, ali ipak danas u ponudi na intertnetskim aukcijama. Bilo je neo ekivano i zanimljivo saznati da ta knjiga, istina u jednom jedinom primjerku, postoji i u jednom od punktova vrlo razu ene mreže zagreba kih knjižnica! No, moramo re i i da je u pitanju djelo kojeg – uprkos neosporno velikom broju naslova u njenom fundusu – nema u biblioteci NZCH, ali je ipak, u fotokopiranom obliku, 2009. godine pribavljeno ljubaznoš u Matice crnogorske! Sigurno su oni malo stariji ve naslutili da je u pitanju „Depresivni optimizam Crnogoraca“ nekadašnjeg saveznog ministra zdravlja bivše nam države i neuropsihijatra T o d o r a B a k o v i a . Da, u pitanju je baš ta knjiga o kojoj se i danas govori! Za nju je poznati crnogorski humorista i satiri ar Veljko Rajkovi u ne tako davnoj prepisci napisao: «Dva puta sam itao Todora!», a ako je indeks citiranosti nekog nau nog rada ili publikovanog djela mjerilo njegove vrijednosti – napomenimo da je ta knjiga našla svoje mjesto me u brojnim referencama koje se navode u studiji I. Cifri a i S. Bogdanovi a „Crnogorci u Hrvatskoj“, objavljenoj 2011. godine u okviru znanstvenog projekta Vije a crnogorske nacionalne manjine Grada Zagreba – onda je vrijednost te knjige neupitna, ali je još neupitnije i da je njen indeks spominjanosti u razgovorima Crnogoraca enorman! No, ako prihvatimo mišljenje da su u nau nim radovima najdragocjenije fusnote, onda bi se trebalo sjetiti da npr. pri dnu jedne stranice knjige koju je 2010. objavila NZCH („Karl Marx i politi ka ekonomija Moderne“ D. Strpi a) piše kako se «Karl Marx svojedobno osipao irevima od pomisli da e pri hegelovski inspiriranom obratu ...» i da stranicu prije toga stoji: «Kako to ve biva , teško je uspješno primjenjivati teoriju koju prezirete ili mrzite.», pa bi u tom maniru trebalo re i da ima i onih koji se pri pominjanju Bakovi eve knjige odista „osipaju irevima“, tvrde i da je depresija samo uvod u ozbiljne psihi ke probleme i na mah zaklju uju kako: «Ispade da smo svi bolesni!», a sva je prilika da se opiru autorovom spajanju psihoanalize Frojda (koji nikad nije ni izlazio iz mode) i u enja Marksa (koji se, eto, opet izgleda vara a u modu?). Ne jednom sam na skupovima na kojima bi neko pokušao da iznese neki novi, vlastiti pristup u nekoj oblasti uo poluglasne komentare kako u novu teoriju po pravilu ne vjeruje niko osim njenog autora, a da u rezultate eksperimenta vjeruju svi osim onog ko ga je obavio i podastro nam rezultate (naime, treba se sjetiti i zakašnjelog priznanja troje posramljenih nobelovaca kako su neke „izuzetne“ biohemijske pokazatelje, objavljene u ranim devedesetim godinama prošloga vijeka, ipak bili dobili „s nategom“). Stoga je možda najuputnije, budu i da ipak i sre om nije moglo biti nikakvih eksperimentalnih ve samo terenskih zapažanja, ovdje iznijeti stavove koje navodi T. Bakovi , a kojima Simo Šobaji definiše karakter Crnogoraca: »Kao ratnik Ercegovac je bio spor, ali hrabar i istrajan, – Crnogorac plah i nestalan; Ercegovac se borio, Crnogorac jurišao. I ina e su Ercegovci tromiji, ali kulturniji, dublji u osje ajima, a Crnogorci plahoviti, uporni i surovi. Ercegovac je sa svoga junaštva ponosit, Crnogorac još i ohol. Junaštvo Ercegovaca je junaštvo naroda, junaštvo Crnogoraca junaštvo plemena; – onamo su junaci opšti, ovamo jedina ni. Stoga je rijedak Ercegovac koji se hvališe i razme e junaštvom, a još re i Crnogorac koji drugoga hvali; Ercegovac pri a i tu e zasluge, Crnogorac samo svoja preimu stva; onaj je kao i svi ostali, ovaj uz najzaslužnije; Ercegovac obi no kaže: mi, Crnogorac uvijek ja! Crnogorac je samopouzdaniji od Ercegovca i otporniji, on je mnogo isklju iv, u jednom pravcu savršeniji i izra eniji, tijesto od koga se ne može izraditi drugo nego je, ljutac, koji puca sasvim drugim pravcem nego ga tu a volja upu uje; on ima toliko svoga, atavisti kog, formiranoga, nepromjenjivoga a ipak potpuno ura enoga, da je neprirodan u svakom drugom položaju i stanju, izgubljen, pometen; ili u najboljem slu aju neproduktivan; on je bistar, lak da shvati i nau i, da uloži energiju i savlada problem dok ga ne prou i, ali isto tako da tu i stane i da se postepeno vrati u stari duševni kolosjek, zadržavaju i od nau enog samo formu i ne reproduktuju i ništa.» Stranica 36

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

itaoci koji su po etkom ove godine prisustvovali projekciji filma o revolucionaru i disidentu Milovanu ilasu (v. br. 91) sigurno su zapazili i dio u kom se govori o ilasovoj samokritici na Tre em plenumu CK KPJ januara 1954. godine, a o njegovom se tadašnjem ambivalentnom ponašanju u knjizi Todora Bakovi a navodi:

SAMOKRITIKA » ilas je za vrijeme Plenuma padao iz jedne krajnosti u drugu: od eufori nog raspoloženja buntovnika veoma je brzo prelazio u poziciju ovjeka koji se s kapom u ruci kajao, ude i se kakav je to avo ušao u njega. Sve je to bio dokaz njegove emotivne i nervne nestabilnosti. Na kraju Plenuma bio je potpuno utu en, i prosto je lutao po dvorani od jedne do druge li nosti, kao da je tražio pomo šta da radi ... Mislim da je Edvard Kardelj bio glavni ovjek koji ga je nagovorio da dâ partijsku samokritiku. uo sam Kardelja kako mu tihim glasom govori: ido, opameti se, daj samokritiku. I ja sam je tri puta u Moskvi davao, pa sam tako glavu izvukao. Tu je najteže da se po ne a kad jednom krene, onda ide lako . Pošto se ovaj vrli Grnogorac napojio ovim mudrim savjetom Kardelja, popeo se na govornicu i sve polizao što je pre toga izgovorio. Moram priznati da mi je ovo bio jedan od najmu nijih prizora koje sam u životu video», kaže Dedijer. No, o svojoj ambivalenciji, najupe atljivije svjedo i sam ilas kada kaže: »Šta sam osjeao dok sam davao tu pokajni ku izjavu? To je bila mješavina razo aranosti i ga enja nad sobom i nad mu iteljskim forumom, nad ideologijom i njenim ostvarenjima. Ali je u tome bilo i neke demonija ke naslade zbog ponižavanja samoga sebe, a još više zbog toga što je ono prizor i potvrda unakaživanja ljudskog bi a na ideološkom su enju utoliko udovišnijeg ukoliko se radi o doju erašnjem drugu i saborcu. Opažao sam da time gubim istorijsku bitku – da nisam dorastao za najve i, možda za jedini svoj istoriski trenutak». Tako, nose i jaka ambivalentna osje anja u sebi koja esto nepredvidljivo uti u kako na njegovo svakodnevno ponašanje tako i na krupne, presudne životne odluke, Crnogorac u stvari u njima nosi usud sudbine – fatum.

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Oni koji su knjigu itali vjerovatno pamte te rije i, a oni koji još nijesu vjerovatno se pitaju kakvi su zaklju ci u knjizi izvedeni poslije takvih polazišta. Jedan od tih zaklju aka glasi: «Crnogorac je ovjek u kome su ljubav i mržnja tako blizu jedna dnugoj. Iz velike ljubavi za as e planuti oštra ljutnja pa i opaka mržnja. Dugotrajne amplitude smirenog ponašanja za as e smijeniti kratkotalasna, brzofrekventna treperenja pateti nog abreagovanja afektivne naprasitosti i plahovitosti. Crnogorac je pun sebe i narcisoidne prepotentnosti, osjetljivosti i uvredljivosti i istovremeno željan podrške spoljne sredine i njene gratifikacije. ovjek bogata duha kome hvalisavost predstavlja iluzornu kompenzaciju slabog materijalnog stanja. ovjek koji uzdiže majku na nivo kulta i stvara kult sebe prema supruzi a obadvije: i majku i suprugu voli i poštuje. Crnogorac je slobodar koji voli svoju vlast i junak koji ima strah od te vlasti. ovjek koji je prakti no vjekovima u slobodi ali mu nikad nije dosta slobode.» Ipak, na pitanje «Da li smo baš takvi?», možda bi, poslije itanja knjige, najbolje bilo da svako od nas sam odgovori. Uostalom, davno je re eno: «Kada bi se glave kotrljale niza stranu, opet bi svako za svojom potr ao!». Uz to, ne bi li bilo odve pretenciozno nametati svoje mišljenje ma kojem od pripadnika one etni ke skupine za koju je ne jednom re eno – a i nedvojbeno potvr eno u pomenutoj studiji našega Vije a – da je daleko najobrazovanija u Hrvatskoj? Me utim, potpisnik ovih redova – poslije itanja predgovora u kojem autor najavljuje da «ovaj rad predstavlja proizvod sinteze marksisti kog i psihoanalitikog u enja. .... Za psihijatriju i psihologiju Frojd je Marks. Za sociologiju i politi ku ekonomiju Marks je Frojd. Ko uspije to da shvati, taj ima jedan klju kojim je u stanju otvoriti dvije brave: marksizma i psihoanalize. Lenjin je svojevremeno, radi temeljnijeg izu avanja marksizma uskliknuo: Natrag ka Hegelu! . Danas bismo mogli apelovati: Naprijed ka Frojdu! « – pita se, budu i da mu je poznato da je autor kasnije objavio i „Depresivni optimizam pravoslavnog hriš anstva“, da li su time spomenuta teza i antiteza o Hercegovcima i Crnogorcima prevazi ene sintezom o ortodoksnom depresivnom optimizmu, što bi zna ilo da se Marksu i Frojdu pridružio i Hegel? No, ono o emu se ne pitam jeste da na razgovoru o toj knjizi – a mislim da bi u njemu trebalo da u estvuje i predsjednica tre eg, neformalnog udruženja pisaca u Hrvatskoj koja je i formalno kvalifikovana za zadatu temu (ko se prvi sjeti njenog imena jam im mu kopiju knjige!) – u Crnogorskom domu sigurno ne bi bilo dovoljno mjesta ni za stajanje, a kamo li za sjedenje! Z. Draškovi Stranica 37

KARIKATURE PSIHOTERAPEUTSKE SUGESTIBILNOSTI

„RIBICA NA SUHOM“ U prilogu na prethodnim stranicama bavili smo se jednom dijagnozom, a na ovoj stranici pozabavi emo se i terapijom! Naime, objavi emo nekoliko „zapisa“ slikarice i karikaturistice Nataše Rašovi , lanice Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Zagreb i Hrvatskog društva karikaturista, za ije je radove – na otvorenju njene izložbe u Knjižnici Tina Ujevi a u Zagrebu 21. maja ove godine (v. br. 93) – profesorica Kristina Skerlev kazala: «Karikature Nataše Rašovi imaju psihoterapeutsku sugestibilnost, tjeraju nas da se prisjetimo, da priznamo, vidimo i osjetimo, da angažirano i kriti ki osvijestimo vlastiti identitet u svijetu kojem svi pripadamo.»

Stranica 38

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

AFORIZMI U nedavno prispjelom pismu gospodina Marinka Mijovi a, doajena Zajednice Crnogoraca Pule i autora šest zapaženih knjiga aforizama, izme u ostalog piše: «Pošto je dr. Todor Bakovi ustanovio da je špijun najnegatvinija osobina kod ovjeka, a na osnovu provedene ankete medu Crnogorce, i ja pokušah da se malo poigram s njima. Mada – sude i po tome koliko je Crnogoraca bilo na Golomu – ni Crna Gora nije bila imuna u vezi postojanja špijuna!». Ne sumnjamo da e itaoce zanimati što to g. Mijovi piše o ljudima koji su „izdavali uši pod kiriju“.

Marinko Mijovi : Š P I J U N ! Kada ptice vide strašilo prestanu pjevati, kada ljudi vide špijuna prestanu govoriti! Špijun živi od dva zdrava uha i pokvarenog karaktera! Špijun u i iza plota i kada mu nije nužda! U zemlji s mnogo špijuna vlada grobna tišina! Špijunima su krive uši što ne mogu pogledati ljudima u o i! Kada bi bog vidio spijuna pokajao bi se što je ljudima da uši! Za špijuna pogled kroz klju aonicu je pogled u svijet! Špijunu se ne primje uje obraz jer ga prekrivaju uši! Prije je podkazivao ljude koji su kritikovali odluke iz Jajca, kasnije one koji su za odluke iz Jajca! Kao špijuna su ga zaobilazili iz straha, kasnije iz srama! Psi na špijune na laju nego reže! Prati ljude u stopu; valjda e jednog dana izgubiti korak? Najgori su špijuni koji uju ono što niste niti pomislili a kamoli izgovorili! Špijun dobio sat s posvetom što je otkucavao ljude! Špijuni utabaju put kojeg se njihovi potomci srame! Zidovi imaju uši, a zidovi špijuna ugra ene mikrofone! Bolje i bez ušiju, nego biti doušnik! Doušnik se uvla i pod kožu kao uš u kosu! U prvom sistemu je prijavljivao ljude da se mole Bogu a psuju Marksa, u drugom da psuju Boga a mole se Marksu! Doušnike je Bog kaznio što im je dao uši! Priznati se mora, od špijuna nema goreg stvora, Preziru ga grobovi predaka, preziru ga kolijevke potomaka, Prezire ga Crnogorac svaki, prezire ga Crnogorka svaka, Preziru ga njegov otac i njegova posramljena majka! C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 39

CRNOGORSKI MOZAIK Vo eni mislima da narodi koji zaboravljaju prošlost gube sadašnjost i nemaju budu nost, kao i da je u svakoj tradiciji sadržano moderno, u „Crnogorskom glasniku“, u rubrici CRNOGORSKI MOZAIK, donosi emo po neku kockicu iz svekolikog crnogorskog naslje a koje baštinimo. U ovom broju – u dane kada se svake godine prisje amo kako je daleke 1878. godine, lanom 26. Berlinskog ugovora, nezavisnost Crne Gore „priznata od strane Visoke Porte i svih visokih strana ugovornica koje je još nijesu uvažavale“ – donosimo uvodnik sa prve stranice „Glasa Crnogorca“, kojim se on, „iza po ivke od godine i tri mjeseca dana“, 6. januara 1879. godine „opet javlja svijetu“. Naime, zvani ni list knjaževske vlade izlazio je do 1. oktobra 1877. godine, kada je zbog ratne situacije bilo prekinuto njegovo štampanje.

» , 5.

! "

, $ & ' "

( "

! ( $ "

! " "$

+ * " %" '$ * ,

, " & )* " % " %

;

$". .

" ") -

", 1" %

" $ !

", !"$ *, ,

'$ "

" "

, "

, "%

% "

$ , $

* -

% " ,

–

" * "

; %, &$ & & $ % &; * " $ &" ) , " "$ $ $ "$ ) . " % " $ , " ) , % " , . & " " % "% $ .. ! * " % " $ " $ , $ * $ , $ . $ "$ $/ ) $ / . 0 * " " , .! ! , !" / , , % & . % " , " $ .( , $ ,) Stranica 40

, ,

)

# "%

" "

$ , 2

" "

$% %! / , % 3"

$, ). # , " . $ % " ",

$ &

3 !

" ,

% ,

" , & " "* & " . % " " ,

" "

, % , & * !.-

( $ "; ) "

" -

&, % .-

& " "

" -

$ , ", & -

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

–

* * &. + , % " " ", " !

–

% & ,

–

) %

;

, %* , , %! *

)

% "

% ) " "

& -

! $

( $

$ "

$ " % , $ * "

" , " $ "%

" " , /* $ -

“

"% , % $ ") ( % *

*" $ .

) %

,*"

–

;

! %

, ,

* )" %!

;

" * "

" * &

;

/ !

$. "

" C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

" * &, " $" ") ,

;

$ $ " * & ! "

.7 !

) "

$ ,

" * 7. ( . 9

" " . +

""7 -

" "

" " "

"$ $ " * & " "%" &. ; ", , " " $ % $ %* " *

5 % .# 8

, % $ " $ ) && ' . , ) $ % * $ " " * " , %* , " & " , ) % ) ". -

! $ .

. 5

" :

„

!* ,

" , ,

, ," ,

, $ "

" "

) $ $ /* " & * , , / " " " " $ ; *

% $ &

$ ;

;

; $

$" "& !" " –

" %!"$ "* & $ ) , , %

Stranica 41

IZ VIJENCA PJESAMA U PROZI

Miraš Martinovi

U prethodnom broju itaoci su saznali da je s prolje a bila objavljena knjiga istaknutog crnogorskog književnika Miraša Martinovi a „Povratak u Aleksandriju“ – koju su, uz financijsku pomo Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, zajedno izdali Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Skaner studio iz Zagreba. Re eno je i da je zagreba ko predstavljanje te knjige (koja je u digitalnom obliku ve dostupna na internetskoj adresi www.vijece-crnogoracazagreb.hr) najavljeno za jesen. U ovom broju iz tog „vijenca pjesama u prozi“, iz te „kolajne s likovima mitskih i povijesnih junaka“ – kako je o knjizi zapisao Petar Gudelj, jedno od najuglednijih pera hrvatske književnosti – donosimo pri u, ta nije metaforu o Homeru, u kojoj nam taj „probu eni heretik“ (radni naslov knjige bio je „Probu eni heretici“!) govori o besmislu svih ratova i gorko zaklju uje: «Trebalo je da oslijepim, da bih progledao!».

HOMER Kad priroda za e Homera, U teškim ga je mukama za ela, Jer sve je svoje stvarala ke snage Žrtvovala za to za e e. A kad pro edi ona pjesnika toga, Utjehu za trudove svoje osje ati po e. (Anonim)

Bio je hirurg u Trojanskom ratu. Pored te vještine, isticao se kao ratnik, i u tome prednja io. Njegove su ruke imale puno posla. Toliko je drugih ruku otkinuo i udova boraca koji su kao snoplje padali pod Trojom, i zalije io. Nagledao se strahota, ponovio ne mali broj puta – kako je besmislen svaki rat. Ne pred Agamemnonom i Menelajem. Nešto re i, usred strahota iji su oni uzro nici, moglo je koštati glave. Bio je preslobodan u vremenu gdje je sloboda nema. Na snazi su ratni zakoni. Gdje je utanje jedino pravo dato ovjeku. Sva ostala su uskra ena. Jedini mogu i izbor je smrt. Da li je trebalo opsijedati ovako lijepi grad? Pitao se ne mali broj puta. uli su ove rije i, dok je obavljao teške operacije u improvizovanom kampu, gdje pristižu ranjenici. Ho e li stati ova klanica? – pitali su, iš ekuju i smrt. Rat je trajao deset godina. Sve je izdržao. Gledao kako umiru drugovi. Smrt ga nije htjela, iako je je prizivao. Odisej e izmisliti konja, prevari e Prijama i njegove ratnike. Ahajci su zavidjeli na sr anosti. Imao je divljenje za njih. Rat name e nelogi nosti. Briše ljudsko i budi demonsko.

ovjek biva spreman na sve.

Pomišljao je ne mali broj puta, da traži prijem kod Agamemnona, predloži prekid rata, povratak u Gr ku. Menelajeva žena nije vrijedna ni jedne glave, ako se zna još kako ga je ostavila. Shvatio bi svaki put zaludnost namjere, povukao se, nastavio posao sa ranjenicima. Znao je šta bi mu rekli predvodnici: Gr ka je u pitanju! Gr ka je ugrožena! Dokle e Trojanci demonstrirati silu, napla ivati visoke carine, diktirati trgovinu na Stranica 42

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

ESTETIKA JE MAJKA ETIKE Književna imaginacija Miraša Martinovi a iskazuje široku poetsku i duševnu amplitudu, koja „stepenom se spušta, diže i promjenu uti malu“ (Njegoš) inkliniraju i izme u legende i istorije, mita i bajke, stvarnog i eshatološkog, filosofskog i metafizi kog, poetskog i didakti kog, estetskog i eti kog, drže i se principa da je „estetika majka etike“ (J. Brodski), lingvisti kog i arheološkog, humanisti kog i profetskog, epskog i lirskog, rodoljubivog i kosmogonijskog. Takvom pristupu on priziva književna sredstva – metaforu i alegoriju i književne forme – poeziju i roman, ali ih i povezuje sa istorijom, mitom, legendom, epigramom, bajkom, arheologijom i umjetnoš u ime obrazuje poetsko mišljenje kao najviši stupanj misaonosti najbliži istini, jer je u „poetici fundament rije , a rije je Bog i u Bogu je istina“, kaže M. Hajdeger. On time obogauje i znanstvenost i mitologiju “u gnoseološkoj i epistemološkoj ravni“ jer koristi puteve saznajnog diverziteta kao multidisciplinarnog pristupa u književnoj formi kojim otkriva i oboga uje naše povijesno mišljenje i saznanje. U takvoj poetsko-povijesnoj i umjetni ko-mitološkoj gra evini utkani su: književnost, istorija, civilizacija, religija, lingvistika, arheologija, antropologija, estetika, istorija umjetnosti, juristika, tradicija i obi ajnost. U svjetskoj uporednoj književnosti ovakav djelatni fenomen duha jedinstven je, autenti an i origineran, i nosi temeljnu humanisti ku poruku: zadatak je književnosti i umjetnosti da ljude u ini boljim i da se, istovremeno, osvijetle tamne dubine prošlosti, što zna i služiti sadašnjosti, te nauka koja otuda se ra a nas u i da život može biti ispunjen dramaturgijom uzbu enja i poleta što pruža djelatni duh ovjekov, kakav je našeg pisca M. Martinovi a, a da, pri tome, granice i horizonti ljudskih dometa nijesu ni stegnuti ni nepristupa ni spoznaji, iako je na Edipovo pitanje: „ e po iva istina o božanskim i ljudskim stvarima?“ Delfsko proro ište (Pitija) odgovorilo: „Te su rije i zatvorene i zape aene do posljednjeg vremena“. edomir Bogi evi (iz ogleda o stvaralaštvu Miraša Martinovi a, OSLOBO ENJE, 19. februar/velja a 2015.)

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

moru? Drže u rukama žilu kucavicu. Kada god požele, naše živote, mogu pretvoriti usmrt. Iskopati Gr koj grob. Helena je izgovor, zna Agamemnon. Trebalo je na i povod, za dugo pripremani rat. Poslužila je. Sje ao se šta su govorili u po etku: ast Gr ke je u pitanju! – viknuo je Agamemnon. Prihvatio Menelaj, i ostali. Padaju i u histeriju, najbolji vjetar za put prema Troji. Žrtvovanje Ifigenije je izmišljotina. Djelo ratne propagande. Sklonjena je u hram boginje Artemide. Trebao je dodatni vjetar za ahajske la e, žrtva koja e nositi ratnike, snažiti volju i mišice. Svaki povod, kao što je ovaj, podrazumijeva žrtvovanje. Da li je žrtvovana? Nije znao. Ophrvan sumnjom, prihvatao je ranjenike, ukazivao pomo , tješe i ih. Sukob je po eo, im su ahajske la e stigle pred Trojom. Odmah je imao pune ruke posla. Nije bio jedini hirurg. Imali su opremljenu bolnicu, dobro obu eno osoblje. U po etku su stizali da obave posao. Kako je rat odmicao, mnogo ranjenika, nijesu stizali. Sve manje je bilo rije i utjehe. Potrošene i bez dejstva. Iz svega je zurio besmisao, sa kojim se teško boriti. Rutinski je radio, bez osje aja za bol. Tako je u svakom ratu, mislio je. Osje anja nijesu pratile ruke. Svuda besmisao. Ako Gr ka pogine, šta e brodovi, morski putevi? Šta e sve? Ako Troja bude uništena! Deset godina ubijanja, podjednako. Šta smo radili? Drveni konj, plod Odisejevog lukavstva, ulazi na skejska vrata. Poklon bogova, spasi e grad – misle branioci. Vesele se opsjednuti, nenadanom daru. Unutra Odisej i drugovi, u svemu isprobani, potpali e grad. To je njihova misija. Ahil i Hektor su odavno mrtvi. Njihove duše su stigle do ostrva blaženih! I svih koji su poginuli! uju se parole, ne staje ratna propaganda. Agamemnon nare uje poslednji juriš. U kome emo nestati mi ili oni, re e pred postrojenim vojnicima, koji su najmanje li ili na vojni-

Stranica 43

ke. Godine, glad i zima, u inili su svoje. Oni moraju biti mrtvi, da bi Gr ka živjela, nastavlja, potpaljuju i poslednju iskru, koja se u mnogima bijaše ugasila. Ne možemo i oni i mi! Kliktao je: Troja ne smije postojati! Ginete za ast Gr ke, o Ahajci! Bio je me u onima koji kre u u poslednju bitku. Juriš, kakav se ne pamti u deset godina rata. Ginuli su oni, i mi. Po eli smo da se penjemo uza zidove. Zasipani smolom, vodom, kamenjem. Mi, istim oružjem, istom mjerom ... Najstravi nija no Trojanskog rata. U svakom od nas je lebdjelo biti ili – ne biti. Krici umiru ih. Bespomo ni: Neka žena je vikala: Troja e pasti! ... U utkivali su je, govore i: luda Kasandra, Prijamova k i, vidi propast u svemu. Zloslutnica! Prevara, kojoj Trojanci ne smiju nasjesti. Ne primajte darove Ahajaca! – opominje. Niko je nije uo. Odisej uždi iscrpljenu Troju, plamenom koji e sve izgorjeti. Tada osjetih najstrašniji bol, baklja me pogodila. Poslednje no i Trojanskoga rata, izgubio sam o i. Zašto su mi bogovi namijenili takvu sudbinu? Nijesam mogao vidjeti grad kako gori. uo sam veselje onih koji su gledali. Taj plamen, bio je cilj ovog rata. ekalo se da izgori grad, nekoliko dana. Nijesam pitao koliko, to više nije imalo zna aja. Troja je postala pepeo, na kojem su igrali Ahajci. Uz gozbe i vino, koje bijaše preteklo, opijeni besmislom, krvlju i smr u, krenuše pobjednici i za njima. Vodili su me. I drugih je bilo bez o iju, mnogih bez ruku i nogu. Najviše ih je ostalo u ravnici, pod Trojom. Tamo je groblje i Gr ka u njemu pokopana. Vra ali smo se s istom nedoumicom: Zašto smo ratovali? Troja izgorjela! Je li to bio smisao i cilj? Niko nije znao dati objašnjenje. Mnogi su ostajali pored puta. Navezli smo se na bordove, plovili morima, koja nijesam vidio. Mrak neprestani. Strahote rata koje sam vidio o ima, dok sam ih imao, po injale su da oživljavaju. Postajale dio sje anja. Nijesam ih mogao otjerati. Stigli smo u Gr ku, svako je hitao ku ama. Na borce se brzo zaboravi. Tako je poslije svakog rata. Od njih svako bježi, najviše oni što su ih poveli u rat. Sada bi da ih se otarase kao nepotrebnog materjala. Suvišni su! Agamemnon otišao u dvor. Ostale vo i, pohitali svojima. U ratovima rijetko ginu vo e. Oni su zašti eni uvijek, osim asnih izuzetaka. Kako nisam imao nikog, ostaju i bez i ega, krenuo sam drumovima Gr ke, gradovima, koji su ekali vijesti iz ratova. Pri ao o strahotama. Vodio me štap i zvijezda, koju sam slijedio. Hljeb sam zara ivao, pri aju i ono emu sam bio svjedok. Slike su navirale. Mrtvi me zvali. Glasovi Ahajaca i Trojanaca, preplitali su se. Tražilii mjesto, u pam enju. Putovanje je potrajalo, oblikovala se ILIJADA. Za pri e koje sam pri ao na dugom putu, dobijao sam milostinju, malo hljeba, ne mnogo vina. Isluženi veteran velikog rata koji e živjeti u sje anju Grka. Bolje bi bilo da su svi poginuli, osjetili radosti, makar slijepi, kao ja. Upijao sam duh Gr ke, putuju i njenim drumovima. Kroz prolje a, zime i ljeta. Izložen suncu, kiši, neizvjesnostima. Htio Stranica 44

C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

sam da ispunim zadatak, koji sam nosio: da sazna što više ljudi o strahotama rata. Kako se ne bi ponovio. Iako se ratovi ponavljaju, kao trava sa prolje em, bude i poginule, kroz raznobojne cvjetove. Moja uloga, brzo je pala u zaborav. Zahvaljuju i skalpelu, mojoj ruci i melemima koje sam spravljao, mnogi preživješe. A kako mi se vratilo? Kao i ostalima, koji doživješe sli nu sudbinu. I oni što su nas predvodili, neslavno završiše. Volja bogova i savješ u, koja žeže ja e od svake vatre. Kada stigoh u Smirnu, osjetih kraj. Umoran od godina, sje anja i mrtvih koji bi me ostavljali, tek kada bih im dao mjesto u pri i. Tako sam ih se mogao osloboditi. Htjeli su pomen, jedinu utjehu. Ako za mrtve ima utjehe. Rekoh da se na u pisari (a imadoh nešto ušte evine!), da zapišu (bronca, 19x27x17,5 cm, 1988.) što im budem kazivao. Prihvatiše, zapisivali su ono što sam govorio. Vo e su htjele prikriti promašaje, ubje uju i kako je ovaj rat djelo bogova, a ne ljudi. Bio je to rat gramzivih ljudi. Bogovi su uzeti kao pokri e, krinka koja je brzo raspršena. No, bilo je kasno! Dimitrije Popovi : BEZ NAZIVA

Sad mogu umrijeti, rekoh onima koji su dolazili da me vide. Ratovi su besmisleni. Trojanski i svaki drugi. Bogovi su mi oduzeli vid, kako bih prikazao užase, koje sam vidio, za opomenu. Trebalo je da oslijepim, da bih progledao. Sakupio sam duh Gr ke, sada mogu umrijeti! – rije i su koje je izgovorio u Smirni, nakon što su pisari obavili posao. Rekao je kako da nazovu knjige, u koje je stala sudbina ljudi i gradova, vjeruju i da e tim ustaviti mogu e tragedije i budu e ratove. Drugi tvrde kako su nazive naknadno dali prepisiva i koji su ih umnožavali. Neki opet govore kako je kao dje ak izgubio vid od neke o ne bolesti. Ta injenica isklju uje ovu pri u. Svjedno, bilo kako, u poslednjem jurišu pod Trojom, ili kao dje ak, sljepilo je u inilo da vidi. Da bude Homer! ----------------------------------------------------------------------------------------------------Poslije su se oko njega otimali gradovi, sedam na broju: Rod, Kolomon, Salamina, Smirna, Ij, Arg i Atina. Kome e pripasti? Gr ka me rodila, pripadam njoj i itavom svijetu!... I danas uje njegov glas, svaki onaj ko ita dva spjeva, kojima je proslavio sebe i Gr ku, Ahajce i Trojance, obi ne ljude i junake ... C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Stranica 45

PRELAZAK RIJEKE

ARSEN DEDI 1938 – 2015

Na obilježavanju jubileja „Oktoiha prvoglasnika“ (Novinarski dom u Zagrebu, 26.3.2015.g.)

Na predstavljanju knjige „Smrt Danila Kiša“ (Europski dom u Zagrebu, 12.10.2011.g.)

Na predstavljanju knjige „Tin Ujevi i Crna Gora“ (Novinarski dom u Zagrebu, 11.2.2009.g.)

Stranica 46

Samo onaj ko je doživio da mu se u trenutku kada treba donijeti sudbinsku odluku najednom „svijet dijeli“, razumje e što i danas pamtim koliko mi je u tome, dalekog ljeta 1973. godine, posve nenadano pomogao sugestivni glas koji kao da je dopirao sa nekog drugog svijeta, a zapravo sa televizora iz susjedne sobe – legendarni Arsen Dedi glazbom je kazivao stihove „Modre rijeke“, izuzetnog pjesni kog ostvarenja Maka Dizdara. A samo je život mogao da udesi da na prvoj uredni koj dužnosti, prisustvuju i predstavljanju knjige „Tin Ujevi i Crna Gora“ crnogorskog pisca Pavla Goranovi a, prvi put izbliza slušam uglednog kantautora koji je, otpjevavši nekoliko pjesama komponovanih na Ujevi eve stihove, po ko zna koji put dokazivao da mu je iskrenost nenadmašna saveznica ... Uvaženog gosta vi ao sam poslije više puta na manifestacijama crnogorske nacionalne manjine u Zagrebu, ali tek sam se 2012. godine u Esplanadi, na sve anom prijemu povodom Dana državnosti Crne Gore, odvažio da mu priem i da mu predam pismo u kojem je, u ime italaca „Crnogorskog glasnika“, bilo iznijeto uvjerenje kako bismo sa zahvalnoš u u posebnoj, novouvedenoj rubrici pro itali neku njegovu, možda manje poznatu „stranicu života“ povezanu sa Crnom Gorom. Sljede eg dana, u prijepodnevnim satima obradovao me je poziv gospodina Dedi a i njegova spremnost da se odazove našoj molbi po povratku sa puta u Crnu Goru na koji se upravo spremao ... Jedne ranoseptembarske ve eri, poslije dugog i upornog pozivanja stalno zauzetog broja, najzad sam za uo poznati glas. Umjetnik se upravo tog dana bio vratio sa puta i gotovo u jednom dahu je kazao koga je sve srio u Crnoj Gori, kako su ga srda no primali, kako je prošla promocija njegove knjige, a onda je iznenada zastao i rekao: «Dosta smo razgovarali, o ekujem još i poziv iz te i te redakcije!» Ostali smo „od konta“ da e upravo neki od tih utisaka ispri ati za naš list prvom zgodnom prilikom ... Prate i u medijima brojne nastupe neumornog kompozitora i pjesnika, nijesam mogao ne zapaziti s koliko bi ljubavi svaki put nešto rekao i o svojim unukama, pa kad sam u ljeto 2013. u jednom magazinu pro itao njegove rije i: «Cijelo ljeto više ne namjeravam otvoriti usta, ni na pozornici ni za medije!», pitao sam se koliko bi bilo neobzirno opet uznemiravati gospodina Dedi a. A onda me je iznenadilo i obradovalo njegovo javljanje po etkom decembra i tvrdnja da nije zaboravio na naše glasilo. Da bih gospodina Dedi a uvjerio kako u nastojti da mu oduzmem što manje vremena, pomenuo sam i moj jednoiposatni susret sa gospo om Majom Perfiljevom, a poslije par dana sam, na adresu u današnjoj ku i žalosti u Haulikovoj ulici, odnio broj 80 našeg lista sa kazivanjem uvažene poetese. Napomenuo sam i da sam pripremio jedno zapravo ilustrovano pitanje, ne otkrivaju i da e se ono odnositi na njegov doživljaj poeme Maka Dizdara i na saglasnost da uz izvorni tekst pjesme objavimo i „Prelazak rijeke“ poznatog crnogorskog karikaturiste i slikara Darka Drljevi a ... Me utim, do susreta na elno dogovorenog za neko subotnje prijepodne na terasi oleandera zagreba ke Esplanade, nije došlo. Ipak, mnogi detalji iz života velikog umjetnika vezani za Crnu Goru sigurno e biti zabilježeni kada mu i crnogorska kulturna scena bude prire ivala hommage. A samo onaj ko je do ekao da uživa u odrastanju unu adi razumije e i s tugom pomiješanu radost što mu nijesmo oduzeli neki od tih trenutaka. Uostalom, nije li lakše vjerovati da e se neostvareni susret jednom dogoditi? Jer, jednoga dana „valja i nama preko rijeke“ ... Zoran Draškovi C r n o g o r s k i g l a s n i k – B r o j 94 – 2 0 1 5.

Va l j a n a m a p r e k o r i j e k e . . .

Darko Drljević: PRELAZAK RIJEKE

(ulje na platnu, 70x50 cm, 2009)

M`òdrā

rijèka

Gdje pijètlovi nè pjevajū N`ìkto n`è znā gdj`è je òna M`àlo známo `àl je znâno Gdje se n`è znā za glâs r`òga Iza gòre iza dòla I j`òš h`ùđe i j`òš l`ùđe I z a Grada û m aZagreba iza b`òga I z a s ` èHrvatske d a m ii zVijeÊa a ` crnogorske ò s a m nacionalne manjine dnice Crnogoraca Ìma jèdna m`òdrā rijèka I j`òš h`ùđē i j`òš l`ùđē Širòka je dubòka je Pr`èko môrnīh pr`èko gôrkīh Pr`èko gl`òga pr`èko dr`àče Stô godīnā širòka je Pr`èko ž`ège pr`èko st`ège T`ìsuć ljêta dubòka j`èst O duljìni i nè sānjāj Pr`èko slútnjē pr`èko súmnjē VI. _ BROJ 94. _ SRPANJ-KOLOVOZ / JUL-AVGUST _ 2015. Iza d`èvet iza d`èset Tm ` à i t m ` ù š a n ` è p r e b ō l n ā Ìma jèdna m`òdrā rijèka T`àmo d`òlje ispod zèmlje I ònamo ispod n`èba Ìma jèdna m`òdrā rijèka I j`òš d`ùbljē i j`òš j`àčē Iza šútnjē iza tm`àče Và l j a n ` à m a p r ` è k o r i j è k e (1971)

Mak Dizdar

13 . JUL N A J Z V J E Z D A N I J I D AT U M C R N O G O R S K E I S T O R I J E

Sa proslave Dana državnosti Crne Gore u Splitu

Sa svečane akademije u Rijeci održane u povodu Dana državnosti Crne Gore i godišnjice ustanka protiv fašizma