Press Clipping Vladan Jeremić & Rena Rädle 2011-‐2015
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K UL T U RO SK O P
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
PO DC A S T
GA L E RI J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
KULTUROSKOP Kritika
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Politika ili veprovina, svejedno je
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Politička dimenzija, neostvarena vrijednost besklasnog društva, koja je u osnovi svih umjetničkih intervencija Rene Rädle i Vladana Jeremića, njihovom je galerizacijom svedena na minimum.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
Piše: Bernard Koludrović
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
FOTO: Galerija SIZ
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Zima je ovaj put došla ranije i došla je višekratno. Zahladilo je prije vremena, ljudskost se ohladila pred valom izbjeglica, zahladili su politički odnosi, zatvaraju se granice. Zidovi, o kojima
NAJAVE Izložba
Institucije, otpor i umjetnost
smo do sada čitali u povijesnim udžbenicima i popularnoj fikciji, nemilice se podižu u našem
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
dvorištu. Fikcija, povijest i stvarnost uče nas kako se lako raspline lažna sigurnost koju ti zidovi
prosinca 4. veljače
pružaju.
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Izložba Crvena Zima Rene Rädle i Vladana Jeremića trebala je biti otvorena 26. rujna u riječkoj Galeriji SIZ, no uslijed zatvaranja granica za vozila srpskih registarskih oznaka, a potom i blokade kamiona, sve je bilo odgođeno do trenutka rušenja administrativnog zida. Sjetio sam se rasprava koje se često vode u tonu samohvale, kako je kultura, odnosno umjetnost, bila prva ruka pomirenja, prva suradnja dviju donedavno zaraćenih država. Usprkos svoj sili suvremene tehnologije, dispečerskih usluga i prilično dugačke državne granice, Rena i Vladan nisu mogli doći do Rijeke postaviti izložbu jer, eto, dolaze iz Srbije srpskim kolima. Vrlo je jednostavno zamisliti kako nitko ne želi nametanje stranih mu navika, no vjerujem kako smo došli do civilizacijskih pomaka gdje to nije razlog gradnje zidova, već mostova. Nažalost, previše Drugoga nije dobro za kolektivne identitete: kada puste jednoga, drugog Drugoga kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
moraju ozidati. Zar je drugačije kada jedna država zatvori granice svojim susjedima kako bi pokazala da je "čovječnija" i "empatičnija" od njih? Polaže li država pravo na te vrijednosti i nakon zatvaranja granice? Izložba je napokon otvorena 6. listopada i sljedeća impresija izložbe odvela me još dalje u
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
prošlost: postav je ostavio dojam središnje dvorane nekog srednjovjekovnog dvorca. Tapiserije i zastave koju su visjele sa zidova i stropova prije svega su funkcionirale kao izolacija, a potom
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
kao iskaz bogatstva te ukras heraldička prijetnja i samopotvrđivanje/samozavaravanje o vlastitoj povijesnosti. Ovom prigodom sa zidova i stropova Galerije SIZ vise transparenti različitih političkoumjetničkih intervencija u Norveškoj, Srbiji i Hrvatskoj presjek srodnih praksi koje su izolirane od vlastitog povijesnog konteksta i na prvi pogled nonšalatno "izvješene" kao galerijski eksponat. I, naravno, u sredini prostorije je stol, ali mjesto pečenog vepra, piva i pite od limuna zauzimaju programski materijali.
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
Dvije su razine na kojima trebamo promatrati izložbu: kao predstavljanje intervencija i izložbu kao postav. Redom, intervencije koje je umjetnički dvojac ostvario u Norveškoj, Srbiji i Hrvatskoj, točnije Levangeru, Boru i Sisku, imaju kao bazu resemantizaciju prošlih praksi političkih, radničkih i umjetničkih. U Norveškoj se radilo o potrebi oživljavanja antifašističkog diskursa i prvih radničkih pokreta te stavljanje u prvi plan etničkoklasnih pokreta Roma i Samija. Sam aktivističkoumjetnički čin, zabilježen u videu Crvena zima koji je riječka publika mogla pogledati na ovogodišnjem Zoom Festivalu kao uvertiru u izložbu, svodi se na multimedijalnu instalaciju transparenata, audio zapisa političkih i agitacijskih govora te novina (zapisi govora i transparenata). Dvojac je u Boru pokušao korigirati transgresiju Rudarskotopioničarskog bazena (RTB) iz radničkog u korporativni, koji je vidljiv u transformaciji radničkog lista. Od prvotnog Borskog kolektiva, glasila radnika i za radnike, nastaje suvremeni Kolektiv, prema riječima umjetnika, korporativno propagandno glasilo uprave i lokalnih moćnika. Radi toga dvojac i radi intervenciju u obliku novog glasila, Radnički kolektiv, kojeg dijele radnicima na ulazu u RTB. Novi Radnički kolektiv sastavljen je od dijelova prvog broja Borskog kolektiva i tekstualnofotografskih kolaža koji dočaravaju prošlost i sadašnjost borskog radništva. Posljednji sklop je Abeceda željezare, grafičkopoetski prikaz političkog i umjetničkog značaja umjetnina nastalih od nusproizvoda sisačke željezare. Te skulpture i danas gordo stoje kao artefakti radničkog samoupravljanja i zanimljivog odnosa radnika i umjetnika, rada i kreacije. Kao i prethodne akcije, i ova je obilježena vješanjem transparenata i dijeljenjem tekstualnografičkih listova u formi novina. Ta prva razina predstavljanja umjetničke refleksije političkoekonomskih promjena ima svoju vrijednost. Prije svega njezina reaktualizacija zaboravljenih sadržaja i društvenih odnosa nastavlja se na ustaljenu praksu novih političkih (ili "političkih") pokreta koji pokušavaju reanimirati mrtvo tkivo pobune. U potpunosti legitiman politički pokušaj, no možda ne najproduktivniji. Smatram kako ne možemo govoriti o političkoj borbi kao ahistorijskom djelovanju ona je u potpunosti ovisna o trenutku i ostvarivanje ma kojih ideala mora polaziti od trenutnog stanja. Nikako ne možemo govoriti kako su proizvodni odnosi danas identični onima iz prve polovice ili šezdesetih godina 20. stoljeća, ali ne smijemo zaboraviti ili dopustiti da se zaboravi ono što se dogodilo. Kao zapis iskustva i svojevrsna obrazovna instanca spomenute akcije su pohvalne. Zamislite samo stupanj semiotičkog šoka rudara u Boru koji, nakon desetljeća tekstova o uspjesima svojih direktora, prikaze službenih putovanja i fotogalerija s lokalnim moćnicima, u ruke dobiju tiskovinu s remakeom naslovnice iz 1955. i pomalo ciničnim (u odnosu prema klasnom antagonizmu i radničkoj kulturi) kolažem arhivskih fotografija, pjesništva i parola. Dodana vrijednost, koju možemo smatrati umjetničkom i političkom ako prihvatimo tezu semiotičkog šoka, zaista postoji. Hrabriji bi se usudili progovarati o metafizičkom pomaku uslijed epistemološke transgresije. Zadovoljite se opaskom kako je spoznajni horizont promatrača tih akcija zaista malo pomaknut, barem u slučaju ideološki eutanaziranih radnika koji su u vlastitoj bijedi zatomili klasnu svijest. Samo jedan radnik koji će drugačije promišljati svoju društvenu poziciju solidan je uspjeh. Najdojmljiviji trenutak, dozvolite da budem kreativan, ipak je ahistorijska apstrakcija označitelja kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. "'abeceda' mišljenja rada". Autorski dvojac namjeravao je "proizvodnu historiju predstaviti kroz
Slažem se
Više o kolačićima
jezički i znakovni oblik transformativnog govora". Prva asocijacija su mi bili runski zapisi, dok su Vladan i Rena govorili kako ih podsjeća na glagoljicu. Moj me utisak i nagnao na promišljanje ahistorijske apstrakcije političkog: iako se radi o historijatu slogana i parola kao historijatu proizvodnih odnosa, ovaj prikaz ukazuje na vrijednost koja dolazi iz umjetničkoteorijske terminologije ponovljivost. Čini mi se kako je to uspjeliji domet od pukog predstavljanja transformativnim govorom. Ako se vratimo na raniju tezu kako svaka politička borba mora odgovarati na suvremene okolnosti, ova ponovljivost ukazuje na esencijalni antagonizam klasa, neostvarenu vrijednost besklasnog društva koja je u osnovi svih umjetničkih intervencija ovog autorskog dvojca. Druga razina, izložba kao postav, vrlo je problematična. Paralela prema srednjovjekovnoj središnjoj dvorani s tapiserijama, zastavama i blagdanskim stolom nije samo dovitljivo poigravanje simbolikom, već paralela na koju me nagnao jedan Vladanov komentar: "Zato imamo ovaj centralni prostor sa novinama koje se mogu uzeti i gde se može sesti i promisliti politički jezik, sa stolom i celim okruženjem. Problem političkih partija danas je da ne sarađuju sa umetnicima nego sa advertajzing agencijama". Iako bih rekao da je stol posljedica ograničenog prostora i inventara, i utoliko pragmatično rješenje, može se govoriti kako je centralno pozicioniranje jako dobro pogođeno kustosko rješenje. Vladanova replika eksplicitno ukazuje na medijsku sterilizaciju politike i političkog jezika, no dodao bih i implikaciju nezainteresirane političke i umjetničke publike. Ovako pozicionirani stol ni ozbiljni sramežljivci iz zadnjeg reda blizu vrata ne bi mogli olako zaobići razgledavajući postav. Jednostavno vas poziva na interakciju, participaciju u zajedničkom (politika ili veprovina, svejedno je). Problematično je možemo li vrednovati političkoumjetničku praksu kao galerijski eksponat. Mislim kako tri spomenute intervencije ne dobivaju nikakvu vrijednost dekontekstualiziranjem i smještanjem u galeriju. U redu, readymade, ali zar zaista želimo na takav način propitivati vrijednost političke prakse i njezine moguće aberacije? Nije li vrijednost (umjetničko)političke prakse njezina mogućnost komuniciranja vrijednost i transformiranja društvenih okolnosti? Ako to uspijeva na terenu zašto imamo potrebu zatvarati je u galerije? Ako ne uspijeva zašto je želimo reciklirati u nešto što nije? Otvaranje nekih novih kulturnih kanala radnicima poželjan je cilj, iako nikako ne i dovoljan i ne smije se izjednačiti s klasnom borbom. Transformacija transparenata u galerijske eksponate "Riječanima da iskoriste u svojoj borbi" nije adekvatan kanal, ako je cilj oživljavanje povijesnih činjenica i prijenos alata pobune. Neki drugi cilj možda bi opravdao autorski postupak. Sama činjeni ca što su radovi imali umjetničku komponentu, što je, prema riječima autora, pronalaženje znakova i jezika kojima je moguće spoznati odnose radnika i skulptora u slučaju Abecede željezare, nije dovoljan argument za galerizaciju. Isto tako ne možemo govoriti ni kako umjetnička djela, a u ovom ih kontekstu definiram primarnošću umjetničke funkcije, ne mogu postati čisti politički čin rekontekstualizacijom. Praksa ili djelo koje inherentno reflektira oba polja, umjetničko i političko, može biti to vrijednije što bolje komunicira s oba, no svaki put kada se jedan odnos naglašava, drugi nužno gubi na snazi. U ovom slučaju politička dimenzija je svedena na minimum, pogotovo ako umjetnička poruka nailazi na promatrača koji je nedovoljno informiran o društvenoj pozadini iz koje izviru tri rada. Galerizacija praksi upravo je prebacivanja naglaska na umjetničku funkciju djela i teško se oteti dojmu kako smo ipak na izložbi, a ne na blokadi tvorničkog ulaza zbog neisplaćenih plaća. Nisam pobornik larpurlartizma niti "realizma generacije mladih hrvatskih umjetnika" i smatram poželjnim i nužnim prepoznati politički ili barem filozofski angažman umjetničkog djela. Prepoznavanje interesa koji se krije u formi i sadržaju umjetničkog djela prvi je korak ka prepoznavanju onih djela koji mogu ukazati na suštinu proizvodnih odnosa te u konačnici ukazati na mogućnost promjene te istu potaknuti. I da se vratimo na prvotni zid: nije li funkcija dijalektičkog odnosa političkog i umjetničkog transgresija zidova identitetskih i fizičkih koje uvijek iznova podižemo ne znajući ni protiv koga ih podižemo. U strahu su velike oči, kaže narod, a bome su i zidovi. Ta se transgresija ne može postići okruživanjem poznatim i ugodnim prostorom koji uvijek ima argument umjetničke slobode i publikom koja je svjetonazorski usklađena. Zbog toga treba kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. iskazati svaku pohvalu hrabrosti Rene i Vladana koji su odradili posao "na terenu". Sve se drugo
Slažem se
Više o kolačićima
može vrlo lako svesti na tapiserije i zastave, zakusku za uzvanike i simboličko perpetuiranje pozicija (ne)moći. Zima je jesenas uranila. Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Demokracija bez participacije koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 30.10.2015 C RV E N A Z I M A
T A GO V I
G AL E R I J A S I Z
A BE C E DA Ž E L JE Z A RE
V IZ U A L N E U M J E T N O S T I
R E NE RÄ D LE I VL A D AN J E RE MI Ć
V E Z A N E VI JE S T I
Jezik zajedničkog stvaranja
Nemamo se čega sramiti
Umjetnost robotike kao proces spoznaje
Razgovarala: Matija Mrakovčić
Piše: Bojan Krištofić
Piše: Bojan Krištofić
O radu Rene Rädle i Vladana Jeremića predstavljenom na ovogodišnjem Festivalu Željezara razgovaramo s umjetnicima te kustosicama Anom Kovačić, Leom Vene i Sanjom Sekelj.
Umjetnici na izložbi Skretanje pogleda u Galeriji Miroslav Kraljević slikovito su progovorili o temi srama i izmještenosti iz sigurnog okrilja zajedničkih nazivnika.
Device_art 5.015 predstavio je širok raspon promišljanja područja robotike, kibernetike i računalnih znanosti općenito u kontekstu umjetničkog rada.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K UL T U RO SK O P
PO DC A S T
GA L E RI J E
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
NAJAVE Izložba
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Suvremeni položaj radnika
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Izložba Crvena zima donosi materijale, dokumente i umjetničke radove nastale tijekom intervencija u Norveškoj, Srbiji i Hrvatskoj.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima
06.10.2015 15.11.2015 , Rijeka Galerija SIZ
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
NAJAVE Program
Iznova aktualizirajući emancipatorska nasljeđa kroz intervenciju, novine i transparente u javnom
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
prostoru, umjetnici problematiziraju pitanja rada i suvremenog položaja radnika. Crvena zima iz 2014. godine podrazumijeva reaktualizaciju rane radničke borbe u Norveškoj kroz zvuk, novine i
NAJAVE Izložba
transparente na trgu grada Levangera. Radnički kolektiv iz 2013. godine, se zasniva na
Institucije, otpor i umjetnost
reizdavanju novina koje podržavaju sindikalnu borbu rudara Rudarskotopioničarskog bazena
prosinca 4. veljače
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Bor u Srbiji. Kroz nedavno izvedenu Abecedu Željezare (intervencija u javnom prostoru, nastala
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
u okviru Festivala Željezara 2015. godine u Sisku), umjetnici pokušavaju proizvesti oruđe za
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
pronalaženje jezika društvene transformacije. Rad bazično kreće od forme, prostornih točaka i statusa skulptura proizvedenih u Koloniji Željezare Sisak od 1971. do 1990. K IN E M A S K O P
Rena Rädle i Vladan Jeremić su beogradski umjetnici čija umjetnička praksa obuhvaća crtež, tekst i video. Neki od njihovih nedavno realiziranih kustoskih projekata su: A Real Work of Art – art, work, and solidarity structures, RAM Gallery, Oslo; Art Production in Restriction. Possibilities of Transformative Art Production and CoalitionBuilding, Trondheim; i I Will Never Talk About the
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
War Again, Färgfabriken, Stockholm.
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
Izložba će biti otvorena od 6. listopada do 15. studenog u Galeriji SIZ.
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje...
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 16.09.2015
Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
VIJESTI Vizualne umjetnosti
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Iskustvo kao sirovi materijal
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Rena Rädle i Vladan Jeremić gostujući su kustosi galerije RAM u Oslu u kojoj organiziraju međunarodnu izložbu o radnim uvjetima radnika i radnica u kulturi i umjetnosti.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
Pripremila: Matija Mrakovčić
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
FOTO: ArtLeaks
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Izložba A Real Work of Art – Art, Work, and Solidarity Structures kustoski je projekt umjetničkog tandema Rene Rädle i Vladana Jeremića. Izložba će okupiti nekoliko međunarodnih inicijativa
NAJAVE Izložba
Institucije, otpor i umjetnost
koje se bave pitanjima radnih uvjeta radnika i radnica u kulturi i umjetnosti. Izložba će biti
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
otvorena od 2. do 20. rujna u galeriji RAM galeriji u Oslu, čiji su Rädle i Jeremić gostujući
prosinca 4. veljače
kustosi, uz rad u projektnom prostoru Levanger tijekom 2015.
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
"Iako živimo u vremenu kreativnih industrija, koje implicira pojavu novog proletarijata kulturnih radnika, umjetnički rad ne smatra se "pravim" radom. Umjetnici i kritičari podjednako njeguju utopijsku ideju umjetničke prakse kao forme oslobođenog, neotuđenog rada. Radni uvjeti u globalnom umjetničkom sistemu, korporativizacija financiranja umjetnosti i prekarni životi umjetnika/ica, neplaćeni rad, problematični sponzori — svi ovi problemi sada muče svijet
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi...
umjetnosti", istaknuto je u najavi izložbe.
Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
A Real Work of Art manje je koncentrirana na prezentaciju umjetničkih radova, a više na
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
organizaciju umjetničkih radnika i radnica. "Sirovi materijal" na izložbi sastoji se od iskustava umjetnika koji su se pokušali organizirati u udruženja koja promoviraju poboljšane radne uvjete kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
za umjetnice i umjetnike. "Takve su inicijative stare kao i radnički pokreti sami za koje se može reći da tvore osnovu današnjih pozicija i inicijativa". Na izložbi sudjeluju Corina L. Apostol (ArtLeaks), Federico Geller, Nikolay Oleynikov (Chto Delat?), Iulia Toma i Fokus Grupa. Umjetnički kolektiv iz Rijeke, Fokus Grupa (Iva Kovač i
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
Elvis Krstulović), predstavit će seriju crteža u nastajanju Pjevam da mi pođe vrijeme koja se bavi političkim i/ili pravnim akcijama koju su umjetničke radnice i radnici poduzimali kako bi
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
unaprijedili vlastite radne uvjete ili političke pozicije kroz dvadeseto stoljeće. Umjetnice i umjetnici koji sudjeluju na izložbi dijele važne ideje o umjetnosti i radu, organizacijskim strukturama i solidarnosti, a bit će predstavljene i različite autorske publikacije vezane uz tu tematiku. Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 31.08.2015 R E NA RA E D LE
T A GO V I
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
VL A D A N J E RE MI Ć
F O KU S G RU P A
UV J E T I R A D A U K U L T U R I
G A L E R IJ A R A M
V E Z A N E VI JE S T I
Jezik zajedničkog stvaranja
Smisao za rad
Ljudi vole spomenike
Razgovarala: Matija Mrakovčić
Izložba Fokus Grupe u beogradskoj galeriji Remont preispituje nestanak razlikovanja između kretanja tijela potaknutog racionalnom organizacijom rada i slobodnim vremenom.
Pripremila: Matija Mrakovčić
O radu Rene Rädle i Vladana Jeremića predstavljenom na ovogodišnjem Festivalu Željezara razgovaramo s umjetnicima te kustosicama Anom Kovačić, Leom Vene i Sanjom Sekelj.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
P OD C AS T
G AL E R I J E
U kontekstu škotskog referenduma za samostalnost, izložba Fokus Grupe u Glasgowu baca svjetlo na pitanja nacionalizma, državnosti, samoodređenja i identiteta na međunarodnom planu.
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
NAJAVE Izložba
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
U vremenu deteritorijalizacije
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Izložba GIF i javni urbani prostori inspiraciju pronalazi u popularnom digitalnom formatu.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima
07.07.2015 14.07.2015 , Rijeka Mali salon
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
NAJAVE Program
GIF (Graphic Interchange Format), iako široko popularan oblik vizualnog komuniciranja u
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
vremenu deteritorijalizacije, njegovi kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni. U svojoj upotrebi uglavnom je trivijaliziran, premda su neke kulturne institucije prepoznale njegovu vrijednost.
NAJAVE Izložba
Tako je početkom 2014. Tate Britain objavio natječaj za projekt 1840s GIF Party, što je
Institucije, otpor i umjetnost
vjerojatno najbliže što je GIF planski prišao povijesti umjetnosti, bivajući prethodno već djelom
prosinca 4. veljače
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
svijeta umjetnosti kroz aukcije i prodajne galerije. Sličan medij – time lapse photography – ima
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
prepoznatu ulogu u procesu dokumentiranja, pogotovo u prezentiranju urbanog razvoja, kao u
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
radu Tri burze Zacharija Formwalta. Kratkoća GIFa, njegova blic forma, efemerna egzistencija i beskrajna repeticija čine ga posebno prikladnim za kritiku/reprezentiranje problema u vezi s ekonomskim aspektima kulture i povijesti umjetnosti, a pogotovo u vezi s arhitekturom i suvremenim urbanizmom. Efektno ilustrira kulturu spektakla i gentrifikaciju protiv koje se građani bore, vizualno dokumentira proces rada, postajući medij objektivnosti. Njegova možda agresivna vizualna pojavnost postaje alegorija trenutačnim odlukama koje se donose bez razmišljanja o dugoročnim posljedicama. Izložba GIF i javni urbani prostori dio je projekta GIF kao kritička praksa i predstavlja radove umjetnika i kolektiva koji su angažirani (ili su bili u nekim trenucima svog djelovanja) u području borbi za pravo na grad, urbanog razvoja, revitalizacije arhitektonskog naslijeđa i politike kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
prostora. Okrenuti su socijalnim i kulturnim aspektima urbanih problema ili političkim aspektima umjetničke produkcije. Unatoč tome što su ove GIF studije vizualno vrlo jednostavne, one sadrže višeslojne narative o efektima neoliberalizma i globalne tranzicije. GIF kao kritička praksa je zamišljen kao dugotrajni projekt koji će uključiti umjetnike, aktiviste,
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
kolektive i istraživače koji su već stvarali u ovom formatu i one koji će ga povezati s relevantnim aktualnim problemima. Jedan od ciljeva projekta je povezati kulturno naslijeđe, uključujući arhive
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
i kolekcije, s ovom vrstom novog medija. Na izložbi sudjeluju Sonja Bajić, [BLOK] i Rafaela Dražić, Detelinara: lokalne politike i urbana samouprava, Happy Trash arhiv, Igor Juran, Metasitu: Eduardo Cassina i Liva Dudareva, Nemanja Cvijanović, Ivana Korać, Ida Križaj i Idis Turato, Mladen Miljanović, NS Build, Rena Rädle, Vladan Jeremić i Motel Trogir, Monika Sigeti, Slobodan Stošić, Ulična galerija i Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd, Ivan Šuletić. Na dan zatvaranja kustosica izložbe Sonja Jankov održat će predavanje Umjetničke
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
intervencije u javnim prostorima Vojvodine. Izložba otvorena je od 7. do 14. srpnja u Malom salonu MMSUa u Rijeci. Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 07.07.2015 [ B LOK ]
T A GO V I
T E MA
NA J A V E
M A LI S AL O N R I J EK A
NA T JE Č A JI
K UL T U RO S KO P
V I Z UA L N E U MJ ET N OS T I
P OD CA S T
GA L E RI JE
G IF I J A V N I U R B A N I P R O S T O R I
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K UL T U RO SK O P
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
PO DC A S T
GA L E RI J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
KULTUROSKOP Intervju
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Jezik zajedničkog stvaranja
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
O radu Rene Rädle i Vladana Jeremića predstavljenom na ovogodišnjem Festivalu Željezara razgovaramo s umjetnicima te kustosicama Anom Kovačić, Leom Vene i Sanjom Sekelj.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
Razgovarala: Matija Mrakovčić
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Abeceda Željezare, Rena Rädle i Vladan Jeremić, Festival Željezara 2015; FOTO: Marko Ercegović
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Drugo izdanje Festivala Željezara održalo se od 1. do 7. lipnja na različitim lokacijama grada Siska i u industrijskoj zoni nekadašnje tvornice – Institutu Željezara, naselju Caprag, te okolnim
NAJAVE Izložba
Institucije, otpor i umjetnost
javnim prostorima. Osnovni cilj Festivala pokrenutog 2014. godine jest gradu Sisku povratiti
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
nekadašnji status živoga mjesta kulturne razmjene i proizvodnje. U tom procesu centralno
prosinca 4. veljače
mjesto simbolički zauzima Željezara čije se širenje i komplementiranje podudara s razdobljem
NAJAVE Izložba
najjačeg urbanog razvoja Siska (19551980). Postupno gašenje Željezare u velikoj se mjeri
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Oporavak informacija
odrazilo na sisačku svakodnevicu i stanovnike koji su gurnuti u ekonomski, socijalni i kulturni razdor, stoga je ista lokacija odabrana i za epicentar zajedničkog rada na revitalizaciji lokalne zajednice. Na ovogodišnjem festivalu kustosice Galerije Miroslav Kraljević Ana Kovačić, Lea Vene i Sanja Sekelj predstavile su izložbu i program pod nazivom Zajednički (g)rad, a u okviru izložbe rad Rene Rädle i Vladana Jeremića Abeceda Željezare.
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
KP: Na koji ste način koncipirali izložbu Zajednički (g)rad? Čini li vam se da ste uspjeli iskomunicirati tu vrstu umjetnosti sa zainteresiranim stanovnicima Siska i Capraga i kakve su bile reakcije?
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
Ana Kovačić, Lea Vene i Sanja Sekelj: Program pod nazivom Zajednički (g)rad mnogo je više od isključivo izložbenog programa. Naime, većina projekata na kojima smo radili s umjetnicima realizirana je kroz višemjesečni rad na terenu ili kroz direktnu inerakciju s publikom (uglavnom lokalnim stanovništvom). Projekti poput Pogled na drugi grad (Tanje Vujasnović i Tonke Maleković iz udruge PUNKT) predstavljaju dobar mikro model koji bi se mogao dugoročno
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
razvijati i nevezno uz festivalski format. Dijalog sa stanovnicima Siska i Capraga treba
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
moderirati polako opipavajući teren. Ovogodišnji program je samo početna točka za daljnju nadogradnju koja bi se trebala spontano nadovezati kroz cjelogodišnje programe u okviru kojih se onda postepeno zadobiva povjerenje publike i pobuđuje interes za sudjelovanje u projektima. Naša pozicija u Capragu jest da smo donekle uljezi u domaćem prostoru kvarta i stoga je nužno s mnogo pažnje pristupiti potencijalnoj publici. Vladan Jeremić i Rena Rädle su upravo
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr)
postavljanje svog rada u javni prostor Capraga pretvorili u priliku za interakciju sa stanovništvom.
MEDIJSKI PARTNERI
Archisquad je u format javnog savjetovanja sponatno ušao u direktni dijalog sa slučajnim prolaznicima što se pokazala kao odlična prilika da dobijemo bolji uvid u caprašku svakodnevnicu i promislimo potencijalne buduće akcije ili inervencije. Pogled na drugi grad komunikaciju usmjerava prema mlađim generacijama (studentima Metalurškog fakulteta i Akademije primijenjenih umjetnosti) i poziva ih na reakciju i aktivni doprinos zajedničkom dijalogu. Često je ta dobna skupina publika isključivo glazbenom programu, a tu se dogodila promjena (iako samo na mikro razini). Siščanin Marko Tadić bio je posebno zanimljiv domaćoj publici čemu svjedoči veliki broj publike koji se odazvao na projekciju njegova filma i na razgovor koji smo vodili nakon. U pogledu reakcija publike, problem s kojim smo se suočavali je bilo i veliko razilaženje između koncepta prve i druge godine festivala. Prve godine naglasak je bio na bogatom i za Sisak bombastičnom programu, koji je prvenstveno bio baziran na atraktivnim koncertima , te je velik dio prošlogodišnje publike očekivao od Festivala nešto slično i ovaj put. Umjesto toga, ovogodišnji festivalski tim je ponudio kvalitetan low key program s mnoštvom mikro intervencija. S jedne strane, to je možda razočaralo dio prošlogodišnje publike koja je očekivala bogat koncertni program. S druge strane, otvorio se prostor za nastavak nekih od platformi pokrenutih ove godine kao što su suradnja Metalurškog fakulteta u Sisku i Likovne akademije u Rijeci pokrenuta od strane udruge PUNKT. Mislimo da je bitno da bilo kakav budući tip programa bude usmjeren prvenstveno prema sisačkoj publici, da bude inkluzivan i rađen sa sviješću o lokalnoj situaciji i potrebama ljudi u čiju se svakodnevicu upliće.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
KP: Čini li vam se istinitom tvrdnja, koju je u naslovu članka po završetku Festivala Željezara iznio Tonči Kranjčević Batalić, da se Siskom bave samo umjetnici? Ana Kovačić, Lea Vene i Sanja Sekelj: Pitanje koje se u članku postavlja – koliko nezaposlene osobe, koje se bore za čistu egzistenciju, imaju koristi od ovakvih kulturnih manifestacija – svakako treba artikulirati i time se voditi prilikom provođenja ikakvog programa. Umjetnicima je svakako inspirativno raditi u prostoru Siska, prvenstveno zbog industrijske prošlosti, no čini nam se bitnim da se umjetnički doprinos odmiče od romantiziranja te povijesti prema umjetničkim reakcijama i komentarima koje reflektiraju Sisak danas. Od umjetničkih projekata koje smo proveli ove godine ne možemo očekivati da će promijeniti ekonomsku sliku grada, no smatramo da su svakako korisna alatka za artikuliranje htijenja i potreba lokalnog stanovništva. U tekstu "Grad i ideologija: 'Kultura zaborava' na primjeru grada Siska", Sanja Potkonjak i Tomislav Pletenac govore kako se identitet Siska, a pogotovo Capraga, za vrijeme socijalizma gradio upravo na gradu kao jakom industrijskom središtu te kako je naglom deindustrijalizacijom taj identitet uništen te je, osim ekonomske stagnacije, sa sobom donio i stagnaciju simboličkog kapitala i prateće "estetike". Skulpture likovne kolonije Željezare te kontekst i razlozi njihova nastajanja – čime se direktno ili indirektno bavio velik dio ovogodišnjeg programa Festivala – i dalje stoje u javnom prostoru Capraga, no prepuštene su propadanju. Kako se svaka ideologija konkretizira, tj. kako zaposjeda društvenu stvarnost kroz upisivanje u gradskog tkivo, ne treba posebno objašnjavati. Ali treba naglasiti da, osim službenih vrijednosti koje su nametnute kroz konkretizaciju u prostoru grada, uvijek mogu postojati i vidljivi elementi otpora, odnosno elementi koji sugeriraju druge vrijednosti. Projekt kao što je npr. Abeceda Željezare smjeraju upravo na takav tip mikropolitičke akcije, a na takav način možemo gledati i na neke druge sisačke inicijative koje smjeraju ka revalorizaciji capraškog parka skulptura.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
KP: Abeceda podrazumijeva zatvoren sustav znakova, najmanjih jedinica sustava, ali i osnovno znanje o nečemu. Od kojih se "jedinica" sastoji vaš Sisak i kako one funkcioniraju u odnosu prema vremenu u kojem su nastale i u odnosu prema današnjici? Rena Rädle i Vladan Jeremić: Našu "Abecedu" razumemo kao osnov za govor skulptura u smislu oruđa za pronalaženja jezika društvene transformacije. Kroz ponuđeni jezik možemo dublje shvatiti proces zajedničkog stvaranja radnika i umetnika koji se desio zahvaljujući kulturnoj politici radnika Željezare. Rad bazično kreće od forme, prostornih tačaka i statusa skulptura koje su proizvedene u Koloniji Željezare Sisak od 1971. do 1990. Pokušali smo tako postaviti ovaj rad, da govor ima jednu duhovitu, skoro poetsku notu kroz koju se teži prevazići patos i nostalgija, potencirajući moguće kroz perspektivu same materije. Ovde je komprimovana istorija nastanka skulptura, privatizacije i destrukcije, horizonta mogućeg, borbenog optimizma bez sentimentalnosti i borbe za stvaranje. Sa pojedinim kovanicama kao što je "borbeni optimizam" u govoru, referišemo na misao Ernsta Bloha i njegovu teoriju o konkretnoj utopiji, gledajući na skulpture stvorene kroz "slobodno stvaranje" – "oslobođeni rad" radnika i umetnika u socijalizmu, kao na materijalizaciju "principa nade" i "realizovanu utopiju", koju možemo prepoznati kao takvu zbog istorijske distance i katastrofe autoritarnog neoliberalizma u kome trenutno preživljavamo. Rad Abeceda Željezare se konkretno sastoji od transparenata sa sloganima i tekstualno grafičkim listovima u formi novina, kroz koje nam se obraća sama materija: ruda željeza, cijevi, limovi, čelik i skulpture. Sa sloganima na transparentima, koje smo postavili na trgu u Capragu i u Parku skulptura naselja, hteli smo dodati jednu vrstu didaktičkog predložka za razumevanje govora i njegovu savremenu funkciju na tom mestu i tako se obratiti stanovnicima Capraga. Kroz ove slogane, kao na primer, "Zahtevamo otpis dugova", "Pokrenimo transformaciju iz klasne svesti željeza", "Za borbeni optimizam bez sentimentalnosti" i druge, pokušali smo naglasiti upravo taj sloj spoznaje i značenja savremenih borbi te njihove veze sa nedavnom istorijom mesta.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
KP: Uz transparente u javnom prostoru, Abeceda dolazi i u obliku tiskanih tekstualno grafičkih listova u formi novina. Možete li nam reći više o novinama kao specifičnom formatu za širenja ideja i načinu na koji su ideje u novinama predstavljene? Rena Rädle i Vladan Jeremić: Tekstualnografički listovi u formi novina su tiskani u Štampariji Borba u Beogradu, na način na koji se štampa obična dnevna novina. Distribuirali smo ih u Capragu kroz kafiće, knjižnicu, ostavljali ih u zgradama i direktno ih delili ljudima na ulici. Naprosto novine su još uvek dobar format za direktnu distribuciju. Neposredne su i prihvatljive ako želite da imate kontakt sa većim brojem ljudi i ako želite direktno da im se obratite. Već duže vreme radimo sa formom novina na ovaj način i one su često sastavni deo našega rada. Na primer, radnicima Rudarskotopioničkog basena Bor u istočnoj Srbiji, smo se takođe obratili kroz sličan format novina, nastalih u kontekstu našeg prethodnog rada u Boru. Novine se sastoje od tekstualnog rada i grafičkih formi, svedenih, prepoznatljivih oblika skulptura iz Parka skulptura sa kombinacijom od 30 znakova koji odgovaraju napisanom tekstu.
KP: Zajedničko stvaranje u Koloniji u 1970im i 80im poklopilo se s društvenim i ekonomskim prosperitetom. Radnici su nestali, umjetnici su još tu. Kakvim borbama je kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. namijenjena Abeceda kao početnica zajedničkog rada?
Slažem se
Više o kolačićima
Rena Rädle i Vladan Jeremić: Nismo sigurni da se može reći da su radnici nestali. Radnici danas svoju radnu snagu prodaju gazdama, onima koji su privatizovali njihova preduzeća. Uslovi rada su danas prekarni i drastično su pogoršani. Borbe se stoga vode oko organizovanja rada. Mislimo da je danas potrebna takva organizacija sveta rada koja će dovesti u pitanje prekarnost i vlasničke odnose na jedan novi način. Ovde umetnici ne mogu previše pomoći, ali svakako mogu da se uključe u takve organizacije. Preduslov za to je da umetnici prvo razumeju svoju poziciju u društvu i kontekst prekarnog umetničkog rada u neoliberalizmu. Mi smo pak ovde sa slučajem Parka skulptura hteli naglasiti da umetnički rad leži zapravo u zajedničkom stvaranju umetnika i radnika, a ne samo u objektu kao pojavnom ostatku toga rada. Mi se interesujemo za proizvodnu istoriju za koju pokušavamo pronaći jezički i znakovni oblik transformativnog govora. Mi ne želimo ovde da potenciramo umetničko nasleđe socijalizma i skulptura kao objekata koje treba zaštiti od propadanja, već da govorimo o samom procesu zajedničkog stvaranja.
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 25.06.2015 T A GO V I
F E S TI V A L Ž E LJE Z AR A S A N JA S E K E LJ
GA L E RI J A MI R OS L A V K RA L J E VI Ć
RE N A R AD L E
V L AD A N J ER E MI Ć
A N A K O V A Č IĆ Z A JE D N IČ K I (G )R A D
L E A V E N E A B E C E D A Ž E L J E Z A R E
V E Z A N E VI JE S T I
Festival Željezara: Zajednički (g)rad
Solidarnost kao društvena vrijednost
Sloboda narodu!
Drugo izdanje Festivala Željezara kulturnim razmjenama i proizvodnjom nastavlja s revitalizacijom grada Siska.
Piše: Ana Abramović
Piše: Matija Mrakovčić
Od 6. do 8. lipnja u Sisku je održano pionirsko izdanje Festivala Željezara.
Festival Željezara posvećen je radniku, radničkom samoorganiziranju, društvenom angažmanu, DIY filozofiji i konceptu solidarnosti kao krovnom terminu koji povezuje sve segmente festivala.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K UL T U RO SK O P
PO DC A S T
GA L E RI J E
E N G L IS H
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
Slažem se
Više o kolačićima
PRETRAŽI
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
VIJESTI Civilno društvo
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Izvedba muzeja kao zajedničkog dobra
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Novosadski Muzej savremene umetnosti Vojvodine privremeno je oslobođen, odnosno dobrovoljno okupiran od 30. lipnja do 6. srpnja, kolektivnom društveno umjetničkom operacijom.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
FOTO: MSUV
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Kolektivnu društvenoumjetničku operaciju naziva FACK MSUV inicirala je mobilna platforma
NAJAVE Program
F.A.C.K. iz talijanskog grada Cesene s partnerima iz Milana, Venecije, Rima i Atene, a realizira
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
se uz doprinos i sudjelovanje brojnih umjetnika, kustosa, istraživača, aktivista i građana iz regije bivše Jugoslavije i šire. Poziv za sudjelovanje upućen je svima zainteresiranima za umjetničko
NAJAVE Izložba
teorijsku intervenciju, a svi sudionici jednako su akreditirani kao suorganizatori, koproducenti i
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Institucije, otpor i umjetnost prosinca 4. veljače
suizvođači operacije.
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
Uprava MSUVa je sudionik operacije zauzimanja iako praktično nema uvid u to što se događa,
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
kako navodi, a osim što je pristala na postavljene uvjete, uprava je sudionicima akcije stavila na raspolaganje i manji dio svog godišnjeg programskog budžeta. Kako je navedeno u manifestu operacije, FACK MSUV nije uperen protiv MSUVa i njegovih zaposlenika već se radi o preobrtanju i preispitivanju dominantnog centraliziranog i reprezentativnog modela javne institucije kulture i njemu odgovarajućih mehanizama kontrole, selekcije i moći koji su gotovo po pravilu u funkciji osobnih ili partijskih interesa onih koji o njima odlučuju. U pitanju je opći
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
strukturni problem, a ne osobni ili programski problem pojedinačne institucije.
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
Namjera je operacije u praksi isprobati drugačiji model (samo)upravljanja institucijama kulture
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje...
organiziran "od dolje", to jest neposredno od strane umjetničke i šire društvene zajednice. MSUV se tom akcijom transformira od prvenstveno reprezentacijskoizložbenog prostora u kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
otvoreni laboratorij u kojem se izvodi svojevrsni društveni i umjetnički eksperiment reinstitucionalizacije muzeja koncipiranog kao zajedničko dobro. Jedan od fokusa operacije je i problematizacija neodnosa postjugoslavenskih društava i njihovih kulturnopovijesnih institucija s nasljeđem i vrijednostima socijalističke revolucije i antifašističke borbe iz Drugog svjetskog rata. U tom je kontekstu važan i neodnos MSUVa s historijatom i arhitekturom zgrade u kojoj je
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
"privremeno" smješten od 2001. godine, a koja je namjenski projektirana (arhitekt Ivo Vitić) za
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
nekadašnji Muzej radničkog pokreta i narodne revolucije. Do sada su realizirana tri FACK događaja. Prije dvije godine, mobilna platforma F.A.C.K. iz Cesene u suradnji s "oslobođenim prostorima" MACAO iz Milana, S.a.L.E. Docks iz Venecije, Teatrom Valle iz Rima i Teatrom Embros iz Atene, pokrenula je otvorenu, neformalnu, fleksibilnu i prijelaznu platformudogađajkonceptualni instrument za istraživanje novih modela samoorganizacije, samoupravljanja i samoprodukcije umjetnosti i suvremene kulture. F.A.C.K. je
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
dio vala nedavnog talijanskog društvenog i umjetničkog fenomena tzv. "oslobođenih/okupiranih prostora" koji je nastao 2011. godine kada su radnici u kulturi zauzeli dva napuštena javna kulturna prostora u Rimu bivše kino Palazzo i kazalište Valle. U novosadskoj operaciji sudjeluju, među ostalima, Vladan Jeremić, međunarodna platforma ArtLeaks, KNAP, SKC Novi Sad, Ministarstvo prostora, te brojni umjetnici iz Srbije, Italije i Slovenije. MSUV / SEEcult.org Ovaj članak objavljen je u sklopu projekta Dostupnost javnih dobara u demokraciji koji je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 30.06.2014 M UZ E J S A V R E M EN E U ME T NO ST I VO J VO DI NE
T A GO V I
A R TLE A K S
T E A TA R E M B ROS
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
MA C AO
MI NI S T A RS T V O P RO S TO R A K N AP
T EA T R O V A L L E
F A CK MS U V
F .A . C .K .
V L A D A N J E R E M IĆ S .A .L . E . D O C K S
S K C N OV I S A D
K U L T UR OS K OP
P O DC AS T
G A L ER I J E
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
NAJAVE Okrugli stol
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Razine kontradikcije i sredstva artikulacije
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Centar za dramsku umjetnost organizira okrugli stol o ispreplitanju umjetničke reakcije na društvenu realnost i djelovanja umjetničkih aktera koji žele tu realnost promijeniti.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
12.12.2013 , Zagreb Galerija Nova
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
U historijskom periodu koji se uobičajeno naziva neoliberalnim moguće je detektirati, uz blagu redukcionističku tendenciju, dva dominantna modela kojima je umjetnička proizvodnja nastojala
NAJAVE Izložba
priskrbiti ulogu politički relevantne.
Institucije, otpor i umjetnost Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15. prosinca 4. veljače
Prvi, koji pritom odbacuje oznaku angažiranosti u tradicionalnom smislu, političnost svojih
NAJAVE Izložba
umjetničkih instrumenata je otkrivao u tretiranju samih estetskih formi i u njima locirao politički
Oporavak informacija MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
doseg umjetnosti. Drugi, koji pritom često odbacuje legitimaciju umjetničkih formi, političnost je potvrđivao u tzv. izravnom djelovanju u zajednici. Taj tip djelovanja je često pokušavao kompenzirati uzmak određenih instrumenata i resursa socijalne države iz određenih područja društvenog života. Ekonomska je kriza, u umjetničkom polju obilježena rezanjem javnih izdvajanja za umjetnost i produbljivanjem institucionalne krize, oba modela iz gotovo 'žanrovskih' oblasti vratila na
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
ishodišno mjesto kontradikcija umjetničke autonomije.
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
Na okruglom stolu u četvrtak, 12. prosinca, u 19 sati u Galeriji Nova, u sklopu programa
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje...
Razgovori radnika u kulturi, pokušat će se istražiti kako se u periodu krize i ogoljavanja ekonomskih uvjeta umjetničke proizvodnje isprepliću uže shvaćene umjetničke reakcije na tu
Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ...
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. društvenu realnost i djelovanja umjetničkih aktera koji žele tu realnost, bar u vlastitom
Slažem se
Više o kolačićima
društvenom segmentu, političkim metodama promijeniti. Na tribini sudjeluju Vladan Jeremić, Sabina Sabolović i Goran Sergej Pristaš, a moderira Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
Marko Kostanić.
priznaje kao nuspojava cjepiva
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 10.12.2013 C E NT A R ZA D RA MS K U U MJ E TN OS T
T A GO V I
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
R AZ G OV OR I R AD N I K A U K U L T U R I
R A ZI N E K ON TR AD I K C I JE I S R ED S T VA A R T I K UL A C I JE
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K U L T UR OS K OP
P O DC AS T
G A L ER I J E
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Pratite nas!
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
NAJAVE Izložba
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Između svjetova II
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Izložba etabliranih regionalnih umjetnika skreće pozornost na pitanje takozvane mobilnosti u umjetničkom polju, odnosno suvremenih migracija umjetnika te kulturnih radnika.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
18.11.2013 07.12.2013 , Zagreb Galerija Miroslav Kraljević
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Izložba Između svjetova II temi migracija u suvremenom ekonomskopolitičkom trenutku prilazi s pozicije kritike proizvodnje i upotrebe slika. U video radu Razglednice i seriji fotografija
NAJAVE Izložba
Impresije: K(raj)olik Slovenije umjetnica Nika Autor koristi arhivske snimke Radio Televizije
Institucije, otpor i umjetnost
Slovenije kako bi pokazala "kako slika sama po sebi, određena načinom proizvodnje (montaža),
prosinca 4. veljače
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
implicira kriminalizaciju i viktimizaciju tražitelja azila, bjegunaca, migranata ... Način proizvodnje
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
slika uspostavlja optiku pogleda RTVa, koji reducira, segregira, diskriminira, ispušta i konstruira
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
"drugoga"". U instalaciji Stambeno pitanje umjetnici Rena Rädle i Vladan Jeremić prikazuju tri specifična slučaja deprivacije Roma, beogradskih, rimskih i helsinških, kako bi ovo "romsko pitanje" stavili na njegovo pravo mjesto u klasne odnose u proizvodnji prostora. Kroz tri videa prokazuju sliku o Romimanomadima kao konstrukt kojim se prikriva fašistoidna politika čišćenja grada od Roma, ali i povezuju takvu politiku s generalnom tendencijom tržišno orijentirane države da europskoj nižoj klasi uskrati pravo na grad, nudeći drugačije pristupe rješavanju pitanja
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
stanovanja migrantskih radnika.
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje...
Između svjetova II želi skrenuti pozornost na pitanje takozvane mobilnosti u umjetničkom polju.
Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Anketa Šivanje prsta na kreditnu kartici i druge priče koju uvrštavamo u postav fokusira se na
suvremene migracije umjetnika/ca i kulturnih radnika/ca. S onu stranu romantizirane slike putujućih umjetnika i tobožnje demokratizacije umjetničkog polja, ona predstavlja protusliku kreativne klase kao rezervne armije umjetnika/ica koji pod krinkom obećanja takozvane globalne umjetnosti svakodnevno reproduciraju imigrantske uvjete. Kustosice izložbe su Ivana Hanaček, Vesna Vuković te Ana Kutleša iz [BLOK]-a.
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
Izložba će biti otvorena u ponedjeljak 18. studenog u 19 sati u Galeriji Miroslav Kraljević. Nakon
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
otvorenja izložbe, bit će održana diskusija u sklopu programa Mikropolitike, u 19.30 sati. U razgovoru će sudjelovati umjetnici, Iva Marčetić, Nikola Vukobratović te [BLOK] .
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr)
Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 14.11.2013 MEDIJSKI PARTNERI
N I K A A U TOR
T A GO V I
R E NA R AE D L E
I Z M E ĐU S V JE T O VA I I
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
V L A D AN JE R EM I Ć
NI K O L A V U K O B R A T O V IĆ
I V A M A R Č E T IĆ
M I GR A CI J A
K UL T U RO S KO P
P OD CA S T
GA L E RI JE
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
VIJESTI Kulturne politike
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Paraziti i proroci
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Na međunarodnoj konferenciji koja spaja europske umjetnike raspravljat će se o umjetničkoj produkciji, organizaciji i borbi u lokalnom i širem europskom kontekstu.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Riječ "umjetnik" ovdje se koristi u jednom veoma općenitom smislu, pogotovo s obzirom na
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata
činjenicu da sintagma "kulturni radnik" sve više zamjenjuje pretjerano romantiziranu mitološku
mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
figuru "umjetnika". Na tragu te promjene paradigme, u fokusu je samosvjesni zadatak promjene NAJAVE Izložba
percepcije umjetnika kao kolektiva koji doprinosi društvu zahtjeva organizaciju i afirmaciju.
Institucije, otpor i umjetnost Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Konferencija Paraziti i proroci (Parasites and Prophets) za cilj ima uspostavljanje dijaloga među
prosinca 4. veljače
članovima zajednice kulturnih radnika iz Bukurešta te njihovih kolega iz Europe, pogotovo s
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
onima iz bivšeg Istočnog bloka. Naglasak će pritom biti na prekarnim uvjetima rada, neplaćenim
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
projektima, ekonomskoj situaciji i prihodima, javnom financiranju, solidarnosti te radničkim borbama. Kako se boriti protiv prekarnih radnih uvjeta u kontekstu u kojem je teže lokalizirati radničke borbe? Koje taktike i modeli organiziranja već postoje? Kako mogu biti izvedeni i
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
prošireni kroz kolektiv i javnost?
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi...
Program dvodnevne konferencije sastojat će se od kratkih prezentacija sudionika, rasprava,
Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
predstavljanja lokalnog kulturnog konteksta u Bukureštu i borbe umjetnika u klimi društvenog previranja i nakupljenih političkih zahtjeva te neformalne razmjene ideja o bližoj budućnosti kulturnog sektora. Usto, neke od užih tema koje će biti adresirane na konferenciji su: državna intrumentalizacija umjetnika; aproprijacija umjetničke proizvodnje od strane korporacija, galerija i privatnih kolekcionara; ispunjavanje očekivanja, kako šire publike u svrhu zabave, tako i raznih kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
aktivističkih organizacija u svrhu političkog angažmana; legitimacija kulturnih institucija kroz umjetnički rad; teški životni uvjeti u kojima se nalaze umjetnici. Sudionici konferencije: Tatiana Baskakova, Simona Dumitriu, Palo Fabuš, Joanna Figiel, Fokus Grupa (Iva Kovač i Elvis Krstulović), Vladan Jeremić, Marko Miletić, Márton Pacsika,
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
The Presidential Candidate (Florin Flueraş, Ion Dumitrescu), Jiří Ptáček, Ştefan Tiron, Vesna Vuković [BLOK]. Konferencija se održava od 25. do 26. listopada u Bukureštu u organizaciji Mreže autonomnih inicijativa u umjetnosti tranzit. Svi zainteresirani detaljnije informacije mogu pronaći ovdje. Izvor: tranzit / Fotografija: Fokus grupa, Prijedlog za spomenik novom (inter)nacionalizmu
K U LTU RN E P OLI T I K E
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
Objavio/la tomislav [at] kulturpunkt.hr 25.10.2013 T A GO V I
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
F OK U S G RU P A
T R AN Z I T BU K UR E Š T
P A R A Z IT I I P R O R O C I
U M J E TN IČ K O OR GA N I Z I R AN J E
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K UL T U RO S KO P
P OD CA S T
GA L E RI JE
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
VIJESTI Vizualne umjetnosti
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
O kuriranju društva
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Novi broj internetskog časopisa On Curating donosi izbor tekstova o društveno angažiranoj umjetnosti u zemljama bivšeg europskog Istoka.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje
U osamnaestom broju besplatnog internetskog časopisa On Curating gošće urednice Olga
Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Stefan i Catalin Gheorghe fokusirale su se na temu društveno angažirane umjetnosti i istog
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata
takvoga kuriranja, s naglaskom na neke zemlje bivšeg europskog Istoka. U područjima gdje se
mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
društva još uvijek mijenjaju velikom brzinom i gdje se potreba za društvenom transformacijom čini nužnijom nego ikada, društveno angažirane prakse mogu biti promatrane kao snažna forma
NAJAVE Izložba
političkoga otpora dehumanizirajućim efektima neoliberalne agende.
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Institucije, otpor i umjetnost prosinca 4. veljače
Tekstove u ovome broju potpisuju Larissa Babij, DeLVe (Ivana Bago i Antonia Majača),
NAJAVE Izložba
Marina Gržinić, h.arta, Cristian Nae, Marton Pacsika, Rena Radle i Vladan Jeremić te
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Oporavak informacija
Stefan Rusu, a fotografski projekt Yelena Vorobyeva i Viktor Vorobyev. Autori su bili pozvani reagirati na različite aspekte društvenoga kuriranja i njegove javnosti. Od pitanja kako je "društveno" uopće shvaćeno i kako mu pristupamo u umjetničkim radovima do obrade kustoskih projekata i njihove uspješnosti u obraćanju ljudima čije probleme obrađuju. Autori tekstova u ovome broju u ulozi su društvenih agenata u njihovom radnom okruženju, baveći se utjecajima analiza, razgovora i proizvodnje emancipatornih umjetničkih praksa i diskursa na društvo u cjelini.
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
Časopis je dostupan za preuzimanje na istaknutom linku. On Curating / M.M. / Fotografija: Lana Čmajčanin i Igor Grubić, 20,000 Trauma jednog zločina, instalacija
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 14.06.2013
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ...
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
VIJESTI Dokumentacija
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Uvjeti rada u kulturi
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Prezentacija rezultata rezidencijalnog programa projekta Raskršća IstokZapad i razgovor s kulturnim radnicima iz Srbije i inozemstva najavljeni su za 29. siječnja u Rexu.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Rezidencijalni program dio je programske linije interkulturnih dijaloga Raskršća IstokZapad
NAJAVE Program
(Crossroads EastWest) u okviru trogodišnjeg projekta Mašinsko odeljenje Evropa (Engine
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Room Europe) koji Kulturni centar Rex/Fond B92 realizira s još jedanaest kulturnih centara Europe. Projekt je fokusiran na nezavisne radnike u kulturi i njihovo polje djelovanja, a njegov je
NAJAVE Izložba
glavni cilj razvoj kapaciteta i održivosti nezavisne kulture u Europi.
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Institucije, otpor i umjetnost prosinca 4. veljače
Bojana Piškur, članica Kolektiva za radikalnu edukaciju (Radical Education Collective) i
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
kustosica Moderne galerije u Ljubljani, boravila je od 24. rujna do 3. listopada u Beogradu, u
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
rezidencijalnom programu u okviru projekta Raskršća IstokZapad. Svoj je boravak iskoristila za nastavak dosadašnjih i započinjanje novih istraživanja i diskusija na temu rada i položaja ovdašnjih radnika i radnica u kulturi. Kao sredstvo istraživanja koristila je upitnik napravljen u suradnji s Workers' Inquiry Group iz Španjolske, te intervjuirala dvanaest osoba koje aktivno djeluju na srpskoj kulturnoj sceni, kustose, umjetnike i aktiviste, iz nezavisnog i javnog sektora. Intervjui su snimani i dio su nastajuće arhive projekta. Ovo ispitivanje je i nastavak istraživanja Workers Inquiry Group, kao i aktivnosti Kulturnog centra Rex na dokumentaciji i analizi položaja kulturnih radnika i radnica u Srbiji. Đorđe Balmazović, umjetnik i aktivist, dio ŠKART kolektiva, surađivao je s Bojanom Piškur na ovom istraživačkom projektu. Njihovi dojmovi, dokumentacija i planovi za dalja istraživanja bit će
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ...
predstavljeni i analizirani pri susretu u Rexu u utorak, 29. siječnja, u 18 sati. U razgovoru nakon prezentacije sudjelovat će intervjuirani radnici i radnice u kulturi, kao i kolege i kolegice iz inozemstva koji će pokušati usporediti svoja iskustva s ovdašnjim uvjetima rada u kulturi. U diskusiji će sudjelovati Dario Milenković, Marko Miletić, Nebojša Milikić, Radmila Joksimović, Aleksandra Sekulić, Jelena Vesić, Vladan Jeremić, Rena Raedle, Zoran Erić,
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
Zoran Pantelić, Marija Raletić, Saša Pančić, Inga Zimprich, Sonke Hallmann i Céline
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
Larrère. Razgovor će moderirati Marijana Cvetković. Tijekom programa, ulazni hodnik u REXu pretvara se u kafićkružok pod nazivom Novi društveni odnosi, inspiriran težnjom za afirmacijom, generiranjem i prakticiranjem ideja o novim društvenim odnosima. Prostor kafića namjenjen je aktivističkim grupama, neformalnim udrugama te raznim inicijativama koje na ovaj način ostvaruju bolju vidljivost i kontakt sa javnošću. Ovaj put predstavit će se Asocijacija Nezavisna kulturna scena Srbije (NKSS),
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
suradnička platforma organizacija, inicijativa i pojedinaca aktivnih u kulturi i umjetnosti Srbije, osnovana 2011. godine u Beogradu, koja do sada broji 78 članica iz 20 gradova u Srbiji. Izvor: kc rex
Objavio/la matija [at] kulturpunkt.hr 28.01.2013 B 92
T A GO V I
B OJ A NA P I Š K UR
Đ ORĐE B A LM A ZO VI Ć
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
C RO SS R OA D S EA S T - WE S T
EN G IN E R O O M E U R O P E
K C R E X
W OR KE R S I N Q UI R Y G R OU P
K UL T U RO S KO P
P OD CA S T
GA L E RI JE
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM) Slažem se kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
Pratite nas!
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
VIJESTI Kulturne politike
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
O mehanici eksploatacije u kulturi
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Međunarodna platforma ArtLeaks organizira radni skup u Beogradu.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje
ArtLeaks je posvećena otkrivanju zloupotreba, korupcije i izrabljivanja u području kulture i
Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
umjetnosti, kao i promjeni stanja u tim sektorima. Beogradski skup ArtLeaksa, nakon sličnih
NAJAVE Program
događaja u Berlinu i Moskvi, trebao bi poslužiti kao inspiracija predstavnicima lokalnog
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
kulturnog, društvenog i političkog miljea da se aktivno pridruže toj međunarodnoj platformi, kao i sagledavanju općeg konteksta rada i eksploatacije kulturnih radnika u Beogradu, Srbiji i na
NAJAVE Izložba
Balkanu. Među sudionicama i sudionicima su najavljeni Corina L. Apostol, Maja Ćirić, Pavle
Institucije, otpor i umjetnost Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Ćosić / Kornet, Nikola Radić Lucati, Vladan Jeremić, Selman Trtovac, Vesna Milosavljević
prosinca 4. veljače
/SEEcult.org, Stefan Tiron, Noa Treister, The Bureau of Melodramatic Research, Marica
NAJAVE Izložba
Radojčić i Rena Rädle.
Oporavak informacija MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Prethodne dvije radne skupštine u Berlinu i Moskvi ArtLeaksa rezultirale su osnivanjem saveza s internacionalnim grupama kao što su W.A.G.E. (New York), Occupy Museums (New York),
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Arts & Labor (New York), Haben und Brauchen (Berlin), The Precarious Workers Brigade (London) i The May Congress of Creative Workers (Moskva). Njihov cilj je formuliranje direktnih
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi...
akcija i podizanje svijesti o uvjetima rada i problemima radnika u kulturi i umjetnosti.
Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
Platforma ArtLeaks s radom je počela 2011. godine otkrivajući i istražujući slučajeve
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
problematične financijske politike u suvremenoj kulturi, intenzivnu eksploataciju rada u tom polju, preuzimanje javnog prostora posvećeno tzv. nezavisnim inicijativama, i korporativno apropriranje kulture. Osnivači ArtLeaksa vjeruju jedino međunarodno koordinirani savezi mogu kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. razotkriti izrabljivanje i cenzuru u današnjoj umjetnosti i kulturi. Internacionalna suradnja također
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
bi trebala olakšati osmišljavanje novih organizacijskih modela koji bi mogli odgovoriti na potrebe i želje političkih subjekata nastalih na dodirnim točkama aktualnih ekonomskih, političkih i kulturnih preokreta. Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
Skup će biti održan 31. kolovoza u beogradskom Kulturnom centru REX.
priznaje kao nuspojava cjepiva
Izvor: KC REX
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 28.08.2012 K U LTU RN E P OLI T I K E
T A GO V I
OC CUP Y M US E U M S
V L AD A N JE R EM I Ć A R T S & L AB O R
T HE P R E CA RI OU S WO RK E RS B R I GA D E
R E NA RA D L E
ARTLEAKS
W .A .G .E
H AB E N U N D B RA U CH E N T H E MA Y CO N GR ES S O F C R E A T IV E WO R K E R S
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K U L T UR OS K OP
P O DC AS T
G A L ER I J E
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
VIJESTI Arhitektura i urbanizam
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Je li nas povijest iznevjerila?
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Međunarodna izložba Moving Forwards, Counting Backwards kustosica Antonije Majače i Ivane Bago bit će postavljena u meksičkom MUACu.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje
Mnogo je godina prošlo otkako je Željezna zavjesa pala. Tvrđava Europa danas se suočava s
Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
najgorom društvenom, političkom i ekonomskom krizom koju je ikad vidjela. Takozvana Istočna
NAJAVE Program
Europa još se sjeća svoje prošlosti i napuštene komunističke budućnosti. Prošla budućnost je
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
mijenjana za obećanje paneuropske slobode i demokracije, a nekad "življena utopija" za prazni ekran beskrajne tranzicije i političke atmosfere zakašnjelosti i nedoraslosti. Diskursi o
NAJAVE Izložba
istočnoeuropskoj umjetnosti najčešće se konstituiraju oko formule "umjetnost unatoč
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Institucije, otpor i umjetnost
totalitarizmu i represiji" koja nijemo implicira ideološki postulat da je zapadnoeuropska umjetnost
prosinca 4. veljače
bila izraz slobodnih individua. Ideja o umjetnosti kao transformativnoj društvenoj praksi je
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
intrinzična komunističkom projektu, a korijene ima u povijesnim avangardama s početka
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
dvadesetog stoljeća. Bez obzira na brojne razlike među zemljama bivšeg socijalističkog Istoka, one dijele stoljeće dugo uvjerenje o neodvojivosti umjetnosti i političko-emancipatorne imaginacije. Upravo tu međusobnu uvjetovanost izložba Moving Forwards, Counting Backwards
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi...
želi istražiti. Izložba spaja umjetnike različitih generacija čiji su rad oblikovali prijelomi uzrokovani radikalnim promjenama u politici i umjetnosti tijekom kratkog dvadesetog stoljeća. Budući da vuku podrijetlo uglavnom iz socijalističkih zemalja, mogu dati odgovor na pitanje je li nas povijest doista iznevjerila. Njihove prakse istražuju potencijal za stvaranje novog političkog imaginarija temeljenog na ranim univerzalističkim idejama internacionalizma, jednakosti, solidarnosti i kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
slobode. U pitanju su radovi koji ispituju nestabilne temporalnosti prošlih emancipatornih
Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
događaja i ponovno aktiviraju one dijelove prošlosti koji su danas zaboravljeni ili potisnuti unutar dominantnih diskursa. Izložba predstavlja splet ideje povijesnog napretka s umjetničkim i intelektualnim avangardističkim tradicijama i njihovim odjecima u sadašnjosti. Veza između ideologije, oblika, prijevoda i vremena ovdje je isprepletena s narativima o kolektivnom pamćenju i kolektivnom zaboravljanju kao i našoj sposobnosti da zamislimo zajedničku
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
budućnost i budućnost zajedničkog.
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
Umjetnici i umjetnički kolektivi čiji će radovi biti predstavljeni na izložbi su Vojin Bakić, Chto Delat? & Vladan Jeremić, Collective Actions, Gorgona, Igor Grubić, Tibor Hajas, Irwin, Sanja Iveković, Julius Koller, Andreja Kulunčić, David Maljković, Kazimir Maljevič, Ahmet Ogut, Dan Perjovschi, Anri Sala, Mladen Stilinović, Nicoline van Harskamp, Želimir Žilnik i Artur Zmijewski. Museo Universitario de Arte Contamporaneo ugostit će od 25. veljače do 25. ožujka 2012.
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
izložbu Moving Forwards, Counting Backwards. Izvor: DeLVE Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 21.02.2012 M UA C
T A GO V I
M US E O U NI VE R SI T AR I O A RT E C O NT A MP OR A NE O
M OV IN G FORW A RD S C OU N TI NG B A C KW A RD S C OLLE CT I V E A CT I O NS J ULI U S K OL LE R D A N P E RJ OV S CH I Ž E LI M I R Ž I LNI K
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
GO RG ON A
I GO R GR UB I Ć
A ND R EJ A K U L UN Č I Ć A NR I S A L A
IV A N A B A G O
VO JI N B A K I Ć
T I B O R H A J A S
D A V I D MA L JK O VI Ć
ML A DE N ST I L I NO VI Ć
A N T O N IJ A M A J A Č A
C H T O D E L A T ? & V L A D A N J E R E M IĆ IR W IN
K A Z IM IR M A L J E V IČ
S A N J A IV E K O V I Ć A H ME T O G U T
N IC O L I N E V A N H A R S K A M P
AR T U R Ż MI J E WS K I
K U L T UR OS K OP
P O DC AS T
G A L ER I J E
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K UL T U RO SK O P
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
PO DC A S T
GA L E RI J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
KULTUROSKOP Intervju
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Bez anestezije
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Potencijal suvremene kritičke umjetnosti u regiji sudeći prema primjerima iz Srbije, Slovenije, Hrvatske i Makedonije, zavisi ponajmanje od samih umjetnika koji su voljni da se uhvate u ko
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
Piše: Vesna Milosavljević
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Diskusija na okruglom stolu Kritička umjetnost i odgovorna kultura: BEZ ANESTEZIJE!, održanog krajem 2009. u Beogradu, pokazala je kompleksnost tematike i ukazala na različite
NAJAVE Izložba
Institucije, otpor i umjetnost
modele kritičkih umjetničkih praksi koje se suočavaju s određenim općim problemima
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
prihvaćanja kritičkog diskursa u suvremenom društvu, a u lokalnom kontekstu nailaze čak i na
prosinca 4. veljače
cenzuru. Konkretni efekti ponekad i ne postoje, a nekad se svode na dobivanje viza za kolege iz
NAJAVE Izložba
zemalja van šengenske zavjese, ponekad su poruke kritičke umjetničke prakse prepoznate tek
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Oporavak informacija
poslije dužeg vremena, a događa se i da izazovu neplanirane reakcije, pa i brzopotezne zabrane. Neophodnost izgradnje individualnih, ali i zajedničkih praksi koje bi se, inspirirane predstavljenim primjerima pozabavile pronalaženjem novih modela efektnog djelovanja, osmišljenim tako da izazovu domete kritičke umjetnosti i ponovo ukažu na građane/aktiviste/umjetnike sposobne da stvaraju razliku u javnoj sferi, jedan je od neformalnih zaključaka rasprave, održane u Goethe institutu u Beogradu u nastavku projekta Let’s Talk kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice. Critic Art portala SEEcult.org s partnerima iz regije (Kulturpunkt.hr, SCCA-Ljubljana/Artservis i
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
Forum-Skopje), uz sudjelovanje Vladana Jeremića iz Beograda, Nataše Bodrožić iz Zagreba, Milene Kosec iz Ljubljane i Igora Toševskog iz Skopja.
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
Neka od pitanja na kojima se temeljila diskusija, koju je moderirala nezavisna kustosica i likovna
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
kritičarka Maja Ćirić iz Beograda, odnosila su se na impulse i intenzitete kritičke umjetnosti i odgovorne kulture u smislu reprezentacije ili intervencije, statusa quo ili iskoraka i konfrontacije ili manipulacije, kao i državnog kulturnog inženjeringa ili parcijalne, ali fokusirane individualne prakse. Preispitujući kritičku umjetnost kao nepredvidljivi impuls dominantne kulturnopolitičke paradigme, rasprava je istaknula antipolitiku kao alternativu predvidivoj politici, odnosno
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr)
direktnoj i nemoćnoj politizaciji.
MEDIJSKI PARTNERI
Krenulo se od pretpostavke da odgovorna kultura ne nastaje iz suočavanja umjetnosti i politike, već iz njihovog aktivnog odnosa. Prema Jacquesu Rancièreu, politički subjekt sposoban da se zauzme za odgovornu kulturu nije ni politički lobi, ni individua koja traži adekvatne reprezentacije za svoje interese i ideje, već je prazan operater koji stvara slučajeve političke rasprave neprestano izazivajući ustanovljene okvire za identifikaciju i klasifikaciju. Da bi se ukazalo na nove forme kritičke subjektivnosti, neophodno je stoga preispitati odnos institucija i kulturnih operatera i naglasiti potencijal umjetnosti za kreiranje radikalnog kritičkog znanja. Kao jedan od svjetski poznatih primjera navedeni su The Yes Men, čiji se članovi pretvaraju da su utjecajne osobe ili glasnogovornici moćnih organizacija kako bi ih zapravo izvrgnuli ruglu. Njihove mete su "veliki kriminalci današnjice", tj. politički lideri i čelnici korporacija koji "stavljaju profit iznad svega". Također, naveden je i projekt Emergency Room, izložbeni prostor u kojem umjetnici, koji se smatraju "termometrima disfunkcionalnosti društva", komentiraju urgentna pitanja današnjice "prije nego što za to bude kasno". Pritom je riječ o umjetnosti nedefiniranoj unaprijed, a koncept se temelji na činjenici da je za realizaciju nekog rada potrebno i po nekoliko mjeseci za pregovore sa institucijama, pronalazak novca i suradnika, što ograničava mogućnosti brzog reagiranja na stvarnost i pretvara umjetnost u komentar onoga što je bilo jučer. Objašnjavajući koncept zalaganja za suočavanje sa stvarnošću "bez anestezije", Maja Ćirić podsjetila je na Rancierovo objašnjenje disenzusa (u knjizi The Emancipated Spectator) kao mogućnosti da se svaka situacija izvrne ka unutra i rekonfigurira u odnosu na poznati režim percepcije i značenja. Kao primjer u svakodnevnom životu, navela je mogućnost slušanja walkmana u autobusu u kojem trešte narodnjaci, čime se ukazuje na alternativni kod alati kojima je moguće narušiti dominantni kulturni kod ili utjecati na stvaranje nove vrste konsenzusa. U tom smislu, disensuz je potrebno upotrijebiti i u redefiniranju modela same diskusiji o kritičkoj umjetnosti, koja bi u kontekstu koji odlikuju fluidnost, nomadizam, prezasićenost informacijama morala i sama poprimiti drugačiju formu kako bi efikasnije mogla utjecati i na redefiniranje kulturnih politika. Zanimljive primjere iz osobne umjetničke prakse u tom pravcu iznijeli su sudionici diskusije, koju je obilježilo pitanje uspješnosti kritičke umjetnosti, ali i odlučan stav da od nje ne treba odustati, čak i kada su efekti minorni u određenom trenutku. "Ako si kritičan prema nekoj pojavi, možda je u tom trenutku i sasvim promašeno, ali može u kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
neko drugo vrijeme imati i konkretan rezultat, a može neke ljude zainteresirati već i sada", rekla je slovenska umjetnica Milena Kosec, koja je po obrazovanju inženjerka matematike, a umjetničko djelovanje od kraja 80ih podijelila je na tri faze amatersku, kada je bila i najslobodnija, izvan galerija i bilo kakvih granica, preko statusa profesionalne umjetnice koja je dobivala pozive uglednih galerija, ali se osjećala ograničenom, do sadašnje faze "karijerne suvremene umjetnice" kojoj je potrebna galerija za realizaciju projekata. Milena Kosec je 1988. počela da priređuje izložbe u svojoj kući i vrtu neprofesionalnoj, neprofitabilnoj i neinstitucionalnoj galeriji Vila Katarina, a njen najpoznatiji rad je Državica strašilo za ptice/Državica Ptičjestrašilna, u okviru kojeg je izvela više javnih akcija komentara aktualnih događaja u Sloveniji isprepletanih sa osobnim pričama. Prema njenim riječima, ako se u startu odustane od kritike onda nije ni moguće očekivati bilo kakve promjene. Smatrajući i da nije na umjetnosti da vodi procese aktivnog zagovaranja, ona je istakla da kritička umjetnost, međutim, ima snagu da postavi prava pitanja, definira, artikulira i upozori na problem, i to na kreativan i emotivan način kojim se može doći do ljudi. Tako umjetnici i kulturni radnici u svom nomadskom mehanizmu funkcioniranja plešu oko problema i uvijek nanovo otvaraju nove situacije. U tome je potencijal umjetnosti i kulture koji mogu, ako ništa drugo, bar doprinijeti korekciji društva. Specifičnu situaciju u Makedoniji predstavio je Igor Toševski, osnivač i član nekoliko umjetničkih grupa od kraja 70ih, koji je početkom 80ih objavljivao i stripove u časopisima u bivšoj Jugoslaviji i inozemstvu, a 90ih je njegov rad postao konceptualniji, fokusirajući se na društvena i politička pitanja. Njegov projekt Dossier 96 bio je dio izložbe After the Wall (1999 2000) i postao početna točka kasnijih radova i/ili akcija, poput Dislocations (1996), Perfect Balance 24kg of Human Rights (2000) i The Process (2004). Poznat je i po razvojnom projektu Territories, koji propituje formalne barijere umjetnosti i ne umjetnosti, kao i lingvističke aspekte nacionalnog identiteta i jezika, a realizirao ga je u različitim gradovima i prvi put se suočio sa cenzurom u listopadu 2009. u Skopju. Rad je realizirao na glavnom Trgu Makedonija, na kojem je Vlada riješila prodati dio zemljišta crkvi i izazvala time podjele u javnosti, a bilo je i nasilnih demonstracija, čak i zahtjeva za referendum. Toševski je za rad Teritorija, koji je u formi križa iscrtanog žutom bojom na pločniku, dobio dozvolu Grada i Gradskog muzeja na čijoj je izložbi i sudjelovao. Za par sati je, međutim, njegov rad izbrisan komunalni radnici su ga prefarbali, a došlo je do velike rasprave u javnosti i još je u tijeku spor. "Jedni su mislili da iza toga stoji crkva, drugi da su desničarske organizacije u pitanju, treći NVO. Nitko nije pomislio da je to umjetnički rad. Svi su se zbunili. Gradske vlasti, koje uvijek trpe kritiku da su lijene i spore, sada su promptno reagirale.", rekao je Toševski, dodajući da ni on, ni Muzej grada Skopja nisu znali što se dešava. "To je bilo moje najuspješnije djelo, iako je trajalo samo šest sati", rekao je Toševski, koji je projekt Teritorija počeo još 2004., ali je tek sada dobio efekt provokacije. Prema njegovim riječima, razlog za to je snažna ispolitiziranost situacije u Makedoniji, posebno u pogledu vjerskih i etničkih pitanja, ujedinjene Evrope i sl. "Svaki dan je toliko ispolitiziran da svaki čovjek, a posebno umjetnik, ne može zatvoriti oči", rekao je Toševski, dodajući da, iako se ne bavi angažiranom umjetnošću, još 90ih je bio "primoran reagirati u društvu punom paradoksa". Toševski je rekao i da osjeća neku odgovornost za kritička djela najprije u lokalnom kontekstu, a onda i u globalnom, iako smatra da umjetnost ne treba da se svodi na lokalne teme, jer mogu biti prozaične.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
I kustosica i kulturna radnica iz Zagreba Nataša Bodrožić istakla je da je kritika imanentna umjetnosti, a konkretni rezultati su posebno pitanje. Predstavljajući projekte koje je radila proteklih godina, uključujući Queer Zagreb festival i aktivnosti u okviru udruženja za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze, čiji je jedan od osnivača, Nataša Bodrožić rekla je da kulturni aktivizam shvaća kao korištenje kulture kao medija za propitivanje ustaljenih društvenih i političkih praksi ili utjecaj na promjene. Efekte kritičke umjetnosti, prema njenim riječima, ne treba zanemarivati čak i ako se svode samo na dobivanje viza za umjetnike. U okviru programa Slobodne veze, koji podrazumijeva gostovanja umjetnika, kustosa, povjesničara i teoretičara umjetnosti usmjerena na istraživanje i dokumentiranje kritičkih i eksperimentalnih umjetničkih praksi u zemljama bivšeg Istočnog bloka, u studenom je predstavljena u Zagrebu nova generacija ukrajinskih umjetnika (Future Was Yesterday), a započeta je i suradnja s umjetničkom organizacijom Oberliht iz Moldavije. Među gostima je bio i umjetnik i kustos Stefan Rusu, poznat po radu Flat Space, koji je postavljen u vidu tipične stambene jedinice socijalističkog bloka u centru Kišinjeva. "Uspjeli smo platiti put, smještaj i hranu ukrajinskim umjetnicima od para hrvatskih poreznih obveznika, i meni je to super. Ako ćemo do krajnosti o dometima kritičke umjetničke prakse doprinijeli smo mobilnosti umjetnika iz Ukrajine. Također, dva Moldavca su dobila vize, jedan od njih i tranzitnu, pa smo uspjeli da ga predstavimo u saradnji s partnerima i u Budimpešti", rekla je Nataša Bodrožić, koja je diplomirala na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, a trenutno je na poslijediplomskom studiju Kulturni menadžment i kulturna politika na UNESCOvoj katedri (Univerzitet umetnosti u Beograd i Universite Lumiere u Lionu). Beogradski umjetnik, aktivist i kustos Vladan Jeremić, koji od 2002. radi sa Renom Rädle i aktivno sudjeluje u projektima suvremene umjetnosti i društvenog aktivizma, istakao je da je jako bitno biti kritičan prema bilo kojem sistemu. Prema njegovim riječima, institucije promoviraju određene partijske pozicije, zbog čega bi možda jedan od odgovora na takvo stanje moglo biti i formiranje partije koja bi promovirala kritičku umjetničku praksu. Jeremić je postavio i zanimljivo pitanje o ishodima političkih promjena, navodeći da je moguće da je politika zapravo samo trenutak, a da je sve ostalo birokracija. Umjetnost, prema njegovim riječima, ima odgovornost za situaciju u kojoj postoji, ali se ne može očekivati da može riješiti probleme može prije svega da ih mapira i eventualno ukaže na alternativna rješenja. Jeremić i Rena Rädle su tako filmom Belvil pokušali ukazati na problem rušenja romskog naselja u beogradskom Bloku 67, a s grupom Chto delat? realizirali su film Partisan Songspiel. Belgrade Story/Partizanski pjesmokaz. Beogradska priča, brehtijanski pristup potlačenima i tlačiteljima u tranzicijskom društvu. Taj rad bio je premijerno predstavljen na 11. Istanbulskom bijenalu, a nedavno i na izložbi Političke prakse (post)jugoslovenske umetnosti: Retrospektiva 01 u Muzeju 25. maj u Beogradu. Okrugli stol Kritička umjetnost i odgovorna kultura: Bez anestezije! dio je dvogodišnjeg projekta Let’s Talk Critic Art (20092010), koji podrazumijeva preispitivanje različitih kritičkih aspekata suvremene umjetnosti kroz okrugle stolove i javne intervjue, te njihovo dokumentiranje i kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
arhiviranje na portalimasudionicima i u vidu publikacije. U okviru projekta Let’s Talk Critic Art, početkom listopada 2009. u Ljubljani održan je i okrugli sto Samoorganiziranje umjetnika za poboljšanje njihovog položaja, uz sudjelovanje predstavnika organizacija iz Slovenije, Srbije, i Hrvatske. Projekt Let’s Talk Critic Art realizira se uz podršku Europske kulturne fondacije, a beogradski okrugli stol organiziran je i uz podršku Goethe instituta Beograd. Partneri u projektu su članovi neformalne mreže portala za kulturu Jugoistočne Europu (inSEEcp.net), osnovane 2006. u Beogradu, u cilju povezivanja i unapređenja suradnje na prostoru bivše Jugoslavije i šire. U okviru mreže inSEEcp, u organizaciji SEEcult.org i partnera u regiji, održano je više okruglih stolova, radionica i regionalnih konferencija u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Skopju, uz podršku Goethe instituta Beograd i Pakta za stabilnost Jugoistočne Europe. *** Više o praksama umjetnika, kustosa, aktivista i djelatnika u kulturi možete saznati u razgovorima koje su portalu SEEcult.org i Kulturpunkt.hr vodili sa Natašom Bodrožić, Majom Ćirić, Vladanom Jeremićem, Milenom Kosec i Igorom Toševskim. Intervjue možete čitati i na portalu Seecult.org. Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 21.01.2010 S E E C ULT . ORG
T A GO V I
M IL E NA K OS E C
N AT A Š A B OD R OŽ I Ć S RB I J A
K U LTU RN E P OLI T I K E
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
VL A D A NA JE R EM I Ć
MA K ED ON I J A
D R UŠ T V O
P OL I TI KA
K UL T U RO S KO P
P OD CA S T
HR V AT S K A
IG O R T O Š E V S K I SLOVENIJA
K RI TI ČK A U M J E T N O S T
GA L E RI JE
M A J A Ć I R IĆ
T R A N Z I C IJ A UFOKUSU
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K UL T U RO SK O P
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
PO DC A S T
GA L E RI J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
KULTUROSKOP Intervju
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Društvo ne trpi kritiku
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Kritika treba da bude kritika odnosa u društvu a ne kritika predstava – smatra Vladan Jeremić.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima
Razgovarale: Vesna Milosavljević i Dea Vidović
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
NAJAVE Program
Srce suvremenih filozofskih debata
Beogradski umjetnik, aktivist, kustost i pronicljivi promatrač umjetnosti i odnosa kulture i politike,
mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Vladan Jeremić zajednički je sa svojim kolegama iz Ljubljane, Zagreba i Skopja sudjelovao na okruglom stolu Bez anestezije koji je krajem 2009. održan u Beogradu. Tom prilikom su
NAJAVE Izložba
Institucije, otpor i umjetnost
propitivali pozicije, prakse i modele kritičke umjetnosti.
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
prosinca 4. veljače
NAJAVE Izložba
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Oporavak informacija
Vladan Jeremić je završio Interdisciplinarne master studije na Univerzitetu umetnosti u Beogradu, a 2001. je diplomirao na Fakultetu primenjenih umetnosti također u Beogradu. Od 2002. radi sa Renom R ädle i aktivno sudjeluje u projektima suvremene umjetnosti i društvenog aktivizma. Jeremić Rädle su objavili niz tekstova o suvremenoj umjetnosti i političkom aktivizmu, a sudjelovali su na velikom broju događaja o umjetnosti i aktivizmu širom Europe. Samostalne izložbe imali su u Srbiji, Francuskoj i Njemačkoj, uključujući nedavnu izložbu Psihogeografsko istraživanje u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, na kojoj su predstavili aktivnosti kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
posljednjih sedam godina, koncentrirane na praksu "estetizirane dokumentacije". Izložba se bavila lociranjem i propitivanjem simptoma u društvu u kontekstu "ekonomske tranzicije" i uzročnoposljedičnih poteza lokalnoglobalnih politika, s fokusom na marginalne, ugnjetavane i prekarne strukture društva kao najfragilnije socijalne zone u kojima se sile moći sistema fatalno sudaraju. Važniji projekti su: video Belvil (2009), Writing on the Sky (2008) i Under the Bridge
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
(2004), Serija spomenika Nezaboravni trenuci u životu novobeogradskih radnika i radnica
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
(2007), Sendi i Horrorkatze Macht Terror (2003). Više o radu umjetničkog para JeremićRädle možete saznati ovdje.
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr)
MEDIJSKI PARTNERI
KP: Posljednjih godina se, u suradnji s Renom Rädle, posebno baviš propitivanjem društvenih simptoma u kontekstu tranzicije, uz fokus na marginalne i ugnjetavane strukture društva. Kako bi opisao kontekst kritičke umjetnosti danas u Srbiji i uopće današnje društvo u Srbiji i njegovu budućnost u europskim integracijama? V. J.: Ovo je prilično široko pitanje, zadržao bih se samo na nekim karakteristikama koje su vezane za ekonomsku situaciju u Srbiji i u sličnim zemljama u regionu. Naime, prisvajanje materijalnih dobara od strane pojedinaca i političkih elita, te nikakvo interesovanje da se izvrše ozbiljnije socijalne reforme na nivou strukturiranja društva, dovodi do drastične pauperizacije velikog broja stanovnika, a sa druge strane bogaćenje malog broja onih koji drže instrumente vlasti u svojim rukama. Da bi jedna zemlja kao Srbija isplivala u ekonomskom smislu, posegnulo se za uzimanjem velikih kredita od strane Ruske Federacije i Međunarodnog monetarnog fonda. Budućnost velikog broja stanovnika je neizvesna. Ne postoje neki usmereni programi za zapošljavanje, sve više je nekompetentnih i obespravljenih radnika, pobegao je svaki tranzicioni voz na koji su se mogli ukrcati 90ih ili ranih 2000ih. Sve u svemu ne vidim instrumente za ozbiljan oporavak velikog broja stanovništva. Ovaj proces je višemanje karakterističan za većinu zemalja u regionu pa i EU država, i naravno SAD u kontekstu ekonomske krize, stoga ne vidim izuzetak Srbije u tom kontekstu, osim da je zbog ratova i pogrešne politike izgubila nekoliko mogućnosti za kakavtakav oporavak. Umetnost u ovom smislu treba da posluži kao sredstvo za edukaciju i osvešćenje pojedinaca i pojedinki, nasuprot instrumentu koji pokušava da skandalizuje ili medijski narušava već katastrofalnu situaciju, jer još više konfuzije ne doprinosi nikome. Kritika treba da bude kritika odnosa u društvu a ne kritika predstava. Stoga je i pojam shvatanja kritičke umetnosti od strane mnogih savremenih umetnika nejasan i nekoristan. KP: Vaš rad Belvil skrenuo je pažnju na položaj romskih obitelji za vrijeme Univerzijade, održano je i nekoliko protesta, ali su gradske vlasti poslije par mjeseci raselile to naselje i naizgled je problem riješen za najširu javnost. Koji su uopće dometi kritičke umjetnosti? V. J.: Umetnost može da zabeleži i da preda široko jednu informaciju ili poruku, u slučaju filma Belvil, koji smo Rena Rädle i ja uradili, zabeležena je situacija rušenja romskog naselja u Bloku 67. Umetnost ima ograničenja, ona može da ukaže i da rasvetli problem, ali nemojmo se zavaravati da može da ga reši. Probleme treba da rešavamo svi mi u našem neposrednom kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
okruženju i svakodnevno u našim životima. Najveći problem je u tome što neki od nas ne vide problem, e tu umetnost treba da nastupi kao sredstvo mapiranja datog problema ali i pružanja alternativnih rešenja. KP: Baviš se i suvremenom kritičkom umjetnošću i društvenim aktivizmom? Koliko ih je teško odvojiti i trebali ih uopće odvajati? V. J.: Društveni aktvizam treba da bude odgovornost i aktivnost svih građana u Srbiji. Zavisi naravno u kom aktivističkom polju i koliko je domen delovanja. Ne vidim problem u miksovanju polja rada i aktivizma u bilo kom segmentu. Zasigurno zastupamo hibridnu poziciju. Teško da je moguće izbeći bilo kakvu aproprijaciju, jer je remix i copypaste kultura potpuni deo naše savremene kulture, a mladim ljudima je to sastavni deo razmišljanja. Za nas je umetnički pristup isto što i alat. Naši umetnički radovi imaju važan didaktički i aktivistički karakter. Trudimo se da prikažemo odnose u društvu, ali se takođe trudimo da zastupamo koncept solidarnosti, jer razne alatke razne osobe mogu koristiti u raznorodne svrhe. Knjigu možete pročitati i dati drugome da je pročita, ili je koristiti kao podmetač. KP: Što kritička praksa sve može biti danas? V. J.: Kultura, a pogotovu savremena umetnost se potiskuje i teži se da se ona marginalizuje. Naše društvo ne trpi nikakvu kritičku platformu niti želi da razvija diskurs savremene umetnosti. Naprotiv, ignorisanjima, nefinansiranjima, slanjem navijača i neofašista da prekidaju otvaranja, društvo briše i potiskuje nezavisne intelektualce i umetnike. U ovoj društvenoj cenzuri institucije kulture igraju veliku ulogu, zato što zaposlene birokrate koje sede po preostalim institucijama ne podržavaju kritičke nego nasuprot tome dekorativne sadržaje. Birokrate su zaposlene po stranačkoj liniji, i funkcija im je da ne talasaju. Ne možete očekivati od neke tamo birokratkinje ili birokrate koja i koji čekaju penziju (ovde ne govorimo o starosnoj dobi, jer i tek zaposleni mladi u takvom miljeu već krenu čekati penziju), da pokrenu kritički i analitički diskurs o savremenoj umetnosti u Srbiji. Većina ljudi jednostavno čeka penziju i želi što manje da radi, a smatraju da su malo i plaćeni. Sećate se one stare poslovice: "Ne mogu tako malo da me plate koliko malo mogu da radim", ustvari radi se na drugoj strani da se preživi, svako u Srbiji radi 23 dodatna posla. KP: Koja su važna pitanja koje treba postaviti kada se prakticira kritička umjetnost? V. J.: Dva pitanja 1. Šta mogu korisno drugi da nauče od moje kritike. 2. Ako kritikujemo da li pružamo neko alternativno rešenje?
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
KP: Svaka praksa podložna je reinterpretacijama, odnosno jedan te isti umjetnički čin može se čitati na različite načine. Koje strategije koristiti da se kritička umjetnička praksa čita na mišljeni način? V. J.: Interpretacija pre interpretatora je bitan apsekt koji mora biti integrisan u proces primanja umetničkog dela. KP: I sam se baviš organiziranjem i osmišljavanjem različitih događaja u poljima umjetnosti i aktivizma. Pomaže li ti to iskustvo da sistem umjetnosti, ukoliko se može reći da postoji, sagledaš bolje i iznutra? I kakva je ta unutrašnjost? V. J.: Unutrašnjost je birokratska i gladna. Jako puno aplikacija, finansijski izveštaji, birkoratija koja ubija kreativni rad. To je jako veliki deo organizatorskog rada. Satisfakcija dolazi i kada drugima omogućite platformu za ostvarivanje. Organizacija izložbi i dešavanja i za druge umetnike i kulturne radnike me ispunjava takođe ako u tome vidim svrhu i mogućnost neke promene u realnosti svakodnevnice. Možemo govoriti i o monopolizaciji kulture u Srbiji i da je zvanična kulturna politika više okrenuta profitu i projektima od "nacionalnog značaja", dok se zanemaruje neprofitna kulturna produkcija. Smatram da zvanična kulturna politika zanemaruje upravo projekte kulture. U slučaju EXIT festivala novac ide u razne promotivne kampanje. Koncert Madone je takođe iskorišten u promotivne svrhe nekih ljudi. Ne bih rekao da postoji strategija, na delu je ad hoc presipanje fondova. KP: Što misliš o muzejima suvremene umjetnosti danas i njihovoj ulozi? V. J.: Neki dobro rade svoj posao, a neki ne. Teško je generalizovati. Upšte nisam veliki ljubitelj muzejskoj pristupa. Tu se treba nešto debelo menjati jer vučemo još uvek neke koncepte iz 19. veka. KP: Može li se živjeti od umjetnosti?
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
V. J.: Može i ne može. Veliki broj umetnika u Srbiji i u inostranstvu ima želju da bude neoliberalni faktor koji funkcioniše uspešno na tržištu, operisan ikakve kritike. Stoga je veliki broj umetničkih radova danas samo dekoracija na tržištu ili trenutno uspešna marketinška strategija. Većina radova demonstriraju moć tržišta i dodvoravaju se tržištu, oni jesu indikator moći kapitala i neoliberalnog sistema, ali u isto vreme oni nikako nemaju didaktičku i emancipatorsku poruku, niti nose bilo kakav aspekt otrežnjenja. Ovakvi radovi su dekoracija i investicija za bogate špekulante. Umetnici koji žive u Republici Srbiji velikom većinom jesu isključeni iz svetskih špekulantskih sitema tržišta umetnosti i jesu veoma marginalizovani. Umetnici u Srbiji kukaju i plaču da ne postoji tržište umetnosti koje bi pokrenulo umetničku produkciju. Naš odgovor na sve ovo je prilično diverzan jer smatramo da samo tržište ne može da čini umetnost. Umetničko delo nije lepa stvar koja ukrašava dom kolekcionara ili bogataša, umetničko delo dekonstruiše pozicije moći i prikazuje stvarnost. *** Pročitajte intervjue i sa ostalim sudionicima okruglog stola Bez anesteziije Natašom Bodrožić, Majom Ćirić, Milenom Kosec i Igorom Toševskim. Intervjue možete pročitati i na portalu Seecult.org. Objavio/la admin [at] kulturpunkt.hr 21.01.2010 T A GO V I
U FOK U S U
K RI TI KA
K U LTU RA
P OL I T I KA
A K TI VI Z AM
I NT E R VJ U
A NG A ŽM A N
VL A D A N J E R E M IĆ
S UV R E ME NA U MJ E TN O S T
K R IT IČ K A U M J E T N O S T
DRUŠTVO
R E N A R A D L E
E D UK A C IJ A
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K UL T U RO S KO P
P OD CA S T
GA L E RI JE
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
Ovo djelo je ustupljeno pod Creative Commons licencom Imenovanje Dijeli pod istim uvjetima 3.0 Croatia. Tekstove objavljene na Kulturpunktu možete slobodno kopirati, prenositi i uređivati uz obavezno jasno istaknuto ime autora i izvor članka te uz uvjet da ga potom sami ne zaštićujete autorskim pravom.
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
VIJESTI Arhitektura i urbanizam
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
U mašinskom odeljenju: uslovi rada u kulturi
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Kulturni centar Rex poziva na susret, prezentaciju i diskusije s grupama kulturnih radnica i radnika iz Španjolske, Slovenije i Srbije na temu uvjeta rada u kulturi.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Zajednička tema susreta Kolektiva Radikalna Edukacija i Grupe Radnička Anketa sa
NAJAVE Program
kolegicama i kolegama iz Srbije koji će se u nedjelju i ponedeljak odvijati u Kulturnom centru
mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
Srce suvremenih filozofskih debata
Rex je: uvjeti rada u kulturi.
NAJAVE Izložba
Grupu Radnička Anketa (Workers' Inquiry Group) čine Alfredo Aracil, Carolina Bustamante,
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Institucije, otpor i umjetnost prosinca 4. veljače
Ines Moreno i Yunuen Sariego, doktorantkinje i doktoranti na studijskom programu (Centro de
NAJAVE Izložba
Estudios) Centra za umjetnost Narodnog muzeja Reina Sofia u Madridu. Zajedno s Kolektivom
Oporavak informacija
Radikalna Edukacija (Ljubljana, Slovenija) inicirali su istraživanje koje se bavi oblicima i
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
različitim nivoima eksploatacije radnica i radnika u kulturnim institucijama, kao i načinima primjene rezultata ovih istraživanja u cilju društvenih promjena. Istraživački proces su započeli pitanjem: kako izumiti novu političku praksu i kako je misliti u instituciji? Razlozi za ovo istraživanje leže ne samo u novim modalitetima i regulacijama rada u polju kulture (kao što su nerazmjer između plaćenog i neplaćenog rada, rada i slobodnog vremena, intenzivna fragmentacija radnog iskustva, gubljenje osjećaja samopouzdanja, samostalnosti i sigurnosti u svim aspektima života), već i nedostatak klasne svijesti i solidarnosti među onima koji rade u polju kulture – novom proletarijatu. Aleksandra Sekulić, Jelena Miletić, Vladan Jeremić, Vida Knežević i Marko Miletić su kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
kulturne radnice i radnici i umjetnice i umjetnici iz Beograda i Bora, koji su do nedavno bili
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima
zaposleni ili u ugovornom odnosu s različitim, od države i društva financiranim, kulturnim institucijama. Svi su iskusili zahtjevan i iscrpljujući proces iniciranja i implementiranja svojih ideja u svakodnevnom radu i institucionalnoj produkciji. Takav proces je obično bio praćen različitim oblicima pasivnog otpora, ometanja, ignoriranja pa i zlostavljanja od strane rukovodstava institucija. Pokušavajući biti predvodnici modernizacije programa i produkcije, ostali su izolirani i
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
opstruirani , i naposljetku, otpušteni ili prisiljeni napustiti radna mjesta. Sličnosti i razlike između
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
ovih izoliranih slučajeva govore ne samo o trendu političke opresije u kulturnoj sferi, već i o činjenici da nije bilo nikakve organizacije, asocijacije ili sindikata koji bi podržali akterke i aktere takvih događanja, bilo na institucionalnom bilo na profesionalnom nivou. Članovi organizacije KUDA.org (Novi Sad) i Alternativnog kulturnog centra (Niš) sudjelovat će u
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr)
u susretu i raspravi na osnovu drugih oblika radnih iskustava ugrožavanja fizičkog i osobnog integriteta ili ugleda matične organizacije u javnosti, kao i posljedičnih pravnih, policijskih i
MEDIJSKI PARTNERI
sudskih postupaka koji su takva iskustva relativizirali ili minimizirali. Situacije kroz koje su prošle ove radnice i ovi radnici u kulturi, kao i jedna od situacija koje su u tom momentu bile kritične na Univerzitetu umetnosti u Beogradu (u vezi s otpuštanjem nastavnog osoblja u honorarnom odnosu), bile su predmet diskusije u okviru programa Malo verovatna misija 24. veljače 2011. u Kulturnom centru Rex. Dojmove s te diskusije možete pročitati na ovdje. Ove grupe kulturnih radnica i radnika prvo će se susresti u Kulturnom centru Rex, u nedjelju, 26. lipnja u 18 sati, kako bi razmijenili svoja dosadašnja iskustva i podijelili ideje o mogućoj suradnji. Sastanak će biti otvoren za sve radnike i radnice u kulturi zainteresirane za predložene teme. "Smatramo da je ovo prilika", poručuju iz Kulturnog centra Rex, "da se sretnu i upoznaju radnice i radnici u kulturi koji deluju u oba polja kulturne politike i produkcije, onom koje se vezuje za javni sektor i onom koje se smatra nezavisnim". U ponedjeljak, 27. lipnja u 19 sati, Grupa Radnička Anketa i Kolektiv Radikalna Edukacija u okviru debate Malo verovatna misija predstavit će svoj istraživački rad (radničku anketu izvedenu u muzeju Reina Sofia), njegove principe i dosadašnje ishode. Ovi susreti i debate u REXu dio su programske linije interkulturnih dijaloga Raskršća istokzapad (Crossroads EastWest) u okviru trogodišnjeg projekta Engine Room Europe, fokusiranog na nezavisne radnike u kulturi i njihovo polje djelovanja. Glavni cilj projekta je razvoj kapaciteta i održivosti nezavisne kulture u Europi. Projekt je podržan sredstvima Europske unije Kultura 2007-2013. Izvor: Kulturni centar Rex / Foto: Prosvjed djelatnika grčkog Ministarstva kulture, listopad 2010. Objavio/la vatroslav [at] kulturpunkt.hr 24.06.2011 K U LTU RN I C E NT A R R E X
T A GO V I
M US E O RE I N A S OF I A
GR UP A RA D NI ČKA A NK E T A K U LTU RN E P OLI T I K E
K U L T UR NA P R OD UK C I J A
C ROS S ROA D S EA S T - WE S T
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
K OL E K T I V R A D IK A L N A E D U K A C IJ A
W OR K ER S ' I NQ UI R Y GR O UP EN GI NE RO OM EU R OP E
K U L T UR OS K OP
P O DC AS T
U V J E T I R A D A U K U L T U R I
K U DA . O RG
KULTURA
A L T E R N A T I V N I K U L T U R N I C E N T A R N IŠ
KU L T U R A 2 0 0 7 - 2 0 1 3
G A L ER I J E
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Pratite nas!
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
K U L T UR OS K OP
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
VIJESTI Arhitektura i urbanizam
PRETRAŽI
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Deleuzeov poučak
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Ako si zaglavljen/a u tuđem snu, najebao/la si! naziv je međunarodne izložbe u okviru konferencije Cross Border Experience u Ljubljani.
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Naziv izložbe je citat Gillesa Deleuzea i već je korišten kako bi se opisalo stanje stvari na
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje
Balkanu. Tako jedan od najprominentnijih svjetskih filozofa, Slavoj Žižek, na istu tvrdnju
Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
odgovara "svaka država treba svoj Balkan".
NAJAVE Program
Naime, Balkan funkcionira kao ideološki simptom s ciljem istiskivanja društvenih antagonizama.
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
U zamišljenoj kartografiji Europe, Balkan, kao i u velikoj mjeri Turska, funkcioniraju kao utjelovljenje svojevrsne prepreke, onemogućavajući ostvarenje sna europskog stanovništva kao
NAJAVE Izložba
zatvorenog i homogenog totaliteta. Međutim, umjetnice i umjetnici prezentirani na izložbi Ako si
Institucije, otpor i umjetnost
zaglavljen/a u tuđem snu, najebao/la si, od kojih svi dolaze iz regije Balkana ili Turske, ne samo
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15. prosinca 4. veljače
da reagiraju na ovu kako zamišljenu tako i stvarnu (geo, bio i sociopolitičku kao i ekonomsku)
NAJAVE Izložba
(zlo)upotrebu Balkana, nego se i "identificiraju sa simptomom" i kao takvi funkcioniraju prema
Oporavak informacija MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
kritici ove ideologije. Radovi na izložbi tematizirat će "europski san" koji Balkanu biva predstavljen najvećim dijelom kroz ideju slobodnog tržišta. Ono je balkanska društva transferiralo u naizgled beskonačnu tranziciju gdje manjina dobiva sve, a ostali/e ostaju bez ičega. Društveni, politički i ekonomski procesi promjene također su utjecali na topografije gradova ili imenovanje tradicija; bilo to kroz predstavljanje novih (među)narodnih heroja i nastalih promjena u vlastitim ili imenima ulica ili kroz etničku gentrifikaciju. Drugost Balkana u odnosu na Europu propitat će radovi koji upozoravaju da je donedavno većina stanovništva Balkana vodila bitku sa restriktivnim migracijskim politikama Europske Unije. Čak iako trenutno ljudi Balkana (sa izuzetkom Turske i kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Kosova) mogu putovati u Europsku uniju bez viza, stanovnici i stanovnice takozvanog drugog i
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi... Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína... Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo... Slažem se Više o kolačićima Moderna i cinična eksploatacija zajednica
trećeg svijeta dobrodošli su pretežno i ekskluzivno u imigracijske centre s ciljem da ih se od istih
Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje...
drži podalje. Poseban naglasak u okviru izložbe bit će stavljen na Bosnu i Hercegovinu kao
Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ...
teritorijalnu jedinicu određenu kontradikcijama i napetostima, svojevrsnu sinegdohu Balkana, i ulogu međunarodne zajednice u krojenju njene etničke slike. Svoje će radove predstaviti Milijana Babić (Hrvatska), Ozana Brković (Crna Gora), Enisa Cenaliaj (Albanija), Nemanja Cvijanović (Hrvatska), Lana Čmajčanin (Bosna i Hercegovina), Biljana Garvanlieva (Makedonija), Igor Grubić (Hrvatska), Gözde Ilkin (Turska), Sebastjan Leban i Staš Kleindienst (Slovenija), Kristina Leko (Hrvatska), Alban Muja, (Kosovo), Ivana
Bunjac: Autizam se u SAD-u (http://faktograf.hr)
priznaje kao nuspojava cjepiva
Marjanović i Eduard Freudmann (Srbija/Austria), Damir Nikšić (Bosna i Hercegovina), Rena
Državnih tajnika već ima 42, a Plenković misli da su racionalni u imenovanjima
Rädle i Vladan Jeremić (Srbija/Njemačka). Kuratorica izložbe je Katja Kobolt. Izložbu možete pogledati u Galeriji Škuc 27. i 28. listopada od 12 do 20 sati. Više informacija potražite ovdje. Izvor: Crossborder Experience project/ Na fotografiji: Gilles Deleuze
Sanja Barić: Premijer nema pravo osporavati odluku o Barišićevom plagijatu Više na www.faktograf.hr (http://faktograf.hr) MEDIJSKI PARTNERI
Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 21.10.2011 A K O S I ZA GLA V LJ E N U T UĐ E M S N U N A JE B A O S I
T A GO V I
GI LLE S D E LE UZ E
SL A V OJ Ž I Ž EK
M A RI J A T ODOR OV A
B AL K A NI Z AM
OZ A NA B RK OV I Ć E NI S A CE N AL I AJ B I LJ A NA GA RV A N L I E VA K R I S TI NA LE K O R E NA RA D LE
T E MA
NA J A V E
NA T JE Č A JI
B A L KA N
V L A D AN JE R EM I Ć
K UL T U RO S KO P
E UR OP S KA U N IJ A
OR I J EN T A L I Z AM
L A N A Č M A J Č A N IN
G OZ D E I L KI N
I V AN MA RJ A NO V I Ć
LJUBLJANA
DRUGOST
M IL J A N A B A B IĆ
N EM AN J A C VI JA N OV I Ć
I G OR G RU B I Ć
A L BA N M UJ A
CR O SS BO R D E R E X P E R IE N C E
S E B A S T J A N L E B A N
S T A Š K L E I N D IE N S T
E D U A R D F R E U D M A N N
D A M IR N IK Š I Ć
G A L ER I J A S K U C
P OD CA S T
GA L E RI JE
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
Rad portala Kulturpunkt.hr Podržavaju: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske; Ured za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba; Hrvatski audiovizualni centar; Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija (AEM)
Pratite nas!
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Slažem se
Više o kolačićima
sub. 21. siječanj 2017.
TEMA
NA J A V E
NA T JE Č A J I
K U L T UR OS K OP
NASLOVNICA IMPRESSUM O N A M A / A B O U T U S
P OD C AS T
G AL E R I J E
OGLAŠAVANJE NEWSLETTER PODRŽI
Pratite nas!
E N G L IS H
ABECEDA NEZAVISNE KULTURE
PRETRAŽI
VIJESTI Arhitektura i urbanizam
IZ D V A J A M O
KULTUROSKOP Kritika
Podrška beogradskim studentima
Pogled unatrag: godina u vizualnim umjetnostima
Internacionalni umjetnici i umjetnice, radnici i radnice u kulturi iz Beograda, Kopenhagena, Sjedinjenih Američkih Država, Argentine i Čilea daju podršku studentskim protestima i tekućoj blo
Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u izvedbenim umjetnostima Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kritika
Pogled unatrag: godina u elektroničkoj glazbi Kritička retrospektiva 2016. godine
KULTUROSKOP Kinemaskop
Pogled unatrag: godina u hrvatskom filmu Kritička retrospektiva 2016. godine
NEWSLETTER
Ako želite primati izbor aktualnih informacija iz područja kulture, medija i društva, prijavite se na naš newsletter. Prijavi se
K U L T U R P U N K T P O D R Ž A V A
NAJAVE Koncert
Nove šahtofonije u SCu Kino SCa, Zagreb, 20. siječnja
NAJAVE Izložba
Prijateljstvo, priroda, penjanje i planinarenje Galerija SCa, Zagreb, 12.21. siječnja
Studentima Filozofskog i Filološkog fakulteta u Beogradu koji su prošli tjedan stupili u štrajk
NAJAVE Program
zbog nepovoljnih uvjeta studiranja usred opće komercijalizacije obrazovanja, nastavlja
Srce suvremenih filozofskih debata mama, Zagreb, 30. siječnja1. veljače
stizati podrška s različitih strana. Umjetnici s raznih strana svijeta koji su se zatekli u Beogradu u sklopu projekta Biro Beograd Exchange premjestit će dio svojih planiranih programa iz
NAJAVE Izložba
Kulturnog centra REX i Oktobarskog Salona na Filozofski fakultet kao čin solidarnosti s
Janje moje malo, Zagreb, Razne lokacije, 15.
Institucije, otpor i umjetnost prosinca 4. veljače
beogradskim studentima, a radi razmjene iskustva, ideja i alata za direktnu akciju.
NAJAVE Izložba
Oporavak informacija
Loreto Garin Guzman i Federico Zukerfeld (Etcetera), Vladan Jeremić i Rena Raedle (Biro
MSU, Zagreb, 6. prosinca 12. veljače
Beograd), Brett Bloom (Privremene Usluge), Jelena Vesić i Vladimir Jerić Vlidi govorit će o reprezentaciji protesta i upotrebi umjetničkih potencijala, alata i iskustava bitnih za strategije realizacije protesta, proizvodnju akcija, intervencija i, konačno, društvenih promena. Raspravljat će se o nekim od relevantnih videoradova i primjera umjetničkih akcija u kontekstu međunarodnih protesta u Latinskoj Americi prije nekoliko godina, ili sada u akciji zauzimanja
K IN E M A S K O P
A B C N E Z A V IS NE KU LTU RE
Odsutan može biti samo drugi Put nalik snu Angele Schanelec donosi...
Wall Streeta.
Manje je ništa Film Neruda redatelja Pabla Larraína...
Program će se održati u petak 28. listopada u 16 sati.
Osnovni sadržaj ljubavi After love Joachima Lafosse pruža samo...
Izvor: PROTEST
kulturpunkt.hr koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšao funkcionalnost stranice.
Objavio/la ante [at] kulturpunkt.hr 28.10.2011
Moderna i cinična eksploatacija zajednica Sachsovo "Ljeto u Brooklynu" prikazuje... Uloga poslušnog birokrata Ustaljenosti fikcionalne pravne drame ... Slažem se Više o kolačićima