Hlapić

ISSN 1332-8964

List učenika i učitelja Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica Godina XIV. Broj 19 Siječanj 2009.

TEMA BROJA

Jezična baština Virovitice

2

Impresum Hlapić - školski list OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica Broj 19., siječanj 2009.god.

Uređuju učenici novinarske družine s voditeljicama Gordanom Kos, Renatom Sudar i Blankom Medvecki literarna družina s prof. Željkom Puškarić i učenici razredne nastave s njihovim učiteljima Za izdavača Josip Strmečki, ravnatelj OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica Tina Ujevića 18, 33 000 Virovitica Izdavač OŠ Ivane Brlić – Mažuranić, Virovitica tel. 033/726-071, fax 033/726-072 os-ib-mazuranic@vt.t-com.hr www.brlici.hr Fotografije Vjekoslav Lončar, Jasna Razlog- Grlica, Renata Sudar, učiteljice razredne nastave, učenici novinari, Vesna Pavlović, vanjski suradnik Matej Sudar Redakcija školskog lista Iva Ljubanović, Jakov Teskera, Dora Duvnjak, Morana Šušak, Dominik Vukić, Klara Miš, Luka Sudar, Marija Iličić, Fran Hercigonja, Lea Pavelko, Dean Gvojić, Robert Suhanek, Filip Žigman, Mirko Filipović, Dorotea Bedeković, Margareta Horvat, Ema Tumpić, Antonela Denić, Stela Poljanac, Dorotea Karnik, Ivona Bazijanac, Monika Mikolčić, Ivona Kosanović Lektura Goranka Pavelić, knjižničarka Renata Sudar, prof.

Odabir likovnih radova učiteljice likovne kulture Ankica Fijala, Vesna Matovina i učiteljice razredne nastave Glavna urednica Iva Ljubanović, 7.a Odgovorna urednica Renata Sudar, prof.

Naslovnica Roko Idžojtić, virovitički crtač stripova – lik starosjedioca Virovitice uz temu broja: Jezična baština Virovitice Grafička priprema i tisak Virovitica Online

Uvodno slovo Sreća je smisao i svrha života, jedini cilj čovjekova postojanja. ~ Aristotel Kad sam započela pisanje o sreći, sjetila sam se poznatog djela našeg pisca „Sijač sreće.“ Jesmo li mi sijači sreće? Tko mi, pitate. Mi, mali i veliki novinari i naša urednica. Kad sam ju pitala o čemu pisati, rekla mi je samo dvije riječi – sreća i uspjeh. Da, upravo se tako osjećala Marina, prošlogodišnja urednica kada je Hlapić ušao u izbor 20 najboljih listova u državi i sudjelovao na državnom LiDraNu u Dubrovniku.

Ali nisam se predstavila. Ja sam Iva i od ove godine urednica Hlapića. Kad smo u rujnu sjeli u školske klupe, započeli smo i s radom u redakciji. Pali su prvi dogovori. Planirala se tema broja, određivali rokovi, novinarski zadaci, skupljali materijali jer od zadnjeg broja Hlapića događaja u školi je bilo zaista mnogo. Nizali su se uspjesi na natjecanjima, smotrama, a najviše se ponosimo prvim mjestom na državnom natjecanju u biologiji i Oskarom znanja. Različitim smo programima obilježili važne dane u školi, a jedan od njih je izbor za najučenika/najučenicu škole. Zabilježili smo svoje odlaske na terensku nastavu, kazalište, ljetovanja i odmore.

U ovome smo broju posebnu pozornost posvetili jezičnoj baštini Virovitice što nam je i tema broja. Istraživali smo, pisali riječi, tražili pomoć roditelja, baka i djedova, ali i onih koji čuvaju tradiciju zavičajnog govora. Saznajte tko je Mikeš, kakav je to mikeški govor, gdje se čuva, tko je osmislio mikeški suvenir, a tko Mikeški kabare.

Koliko nam je važno znati ne samo svoj jezik već i strane jezike posebno smo pokazali u projektu povodom Europskog dana jezika koji smo organizirali u suradnji s mađarskom školom iz Szigetvara. Što je bio sadržaj svakako pročitajte u rubrici Projekti. Upravo je taj projekt bio povod našega gostovanja u Modroj lasti gdje smo u 5. broju bili gosti urednici na što smo jako ponosni. Vjerujemo da će sadržaj naših stranica pročitati mnogi lastaši i lastašice diljem Lijepe Naše.

Naša je škola velika, ima mnogo učenika, ali neki se posebice ističu jer vole lijepu riječ pretočiti u stih, pjesmu ili sastav. Drugi su bolji u pisanju novinarskih oblika, a neki svoju darovitost razvijaju crtajući lijepe likovne radove ili čak modele odjeće. Osim u umjetnosti mnogobrojni učenici u ŠŠK IBM postižu izvanredne uspjehe u športu pa smo tako krajem školske godine osvojili 9 prvih mjesta u županiji te tako postali škola s najviše osvojenih pehara i medalja.

Nastavljamo pratiti rad mladih istraživača u GLOBE programu i veselimo se njihovom uspjehu koji su ostvarili na međužupanijskom natjecanju, kojemu je naša škola bila domaćin, i državnom natjecanju održanom u Tisnom.

Svi oni koji su svojim radom i zalaganjem doprinijeli uspjehu škole, zaista su veliki sijači sreće, sijači koji su zasigurno imali dobar vjetar u leđa.

Naklada 1000 komada

Vaša urednica Iva Ljubanović, 7.a www.brlici.hr

3

Kazalo

Uvodnik, sadržaj, impresum …………………… 2 - 3 Tema broja: Jezična baština Virovitice………… 4 - 11 Kronika zbivanja………………………………... 12 - 17 Susreti…………………………………………… 18 - 19 Terenska nastava………………………………… 20 - 21 Iz riznice uspjeha………………………………... 22 - 27 Projekti………………………………………….. 28 - 33 Novosti u školi………………………………….. 34 - 35 Svake godine u isto vrijeme…………………….. 36 - 39 Putovanja………………………………………... 40 - 43 Aktualnosti………………………………………. 44 - 45 Riječju i slikom…………………………………... 46 - 51 Zabava…………………………………………... 52 - 53 Šport…………………………………………….. 54 - 55 Strip……………………………………………... 56

Projekti

U ovom broju čitajte

str: 28 - 33

Novosti str: 34 - 35

Tema broja:

Jezična baština Virovitice Iz riznice uspjeha str: 4 - 11

str: 22 - 27

Aktualnosti str: 44 - 45

Kronika zbivanja str: 12 - 17

www.brlici.hr

Tema broja: Jezična baština Virovitice

4

Zavičajni govor Virovitičana

Malo ćmo divant po mikeški

Piše: Iva Ljubanović, 7.a

Cilj je našega istraživanja bio potaknuti učenike na čuvanje našega zavičajnog govora jer on je bogatstvo i sastavni dio jezične, a onda i kulturne baštine svih Virovitičana.

U planu i programu nastavnih sadržaja hrvatskoga jezika u 5. i 8. razredu obrađuje su teme: Hrvatski jezik u prošlosti i sadašnjosti, Osnovna obilježja hrvatskih narječja te Zavičajni govor i narječje prema književnom jeziku. Upravo su nas te teme potaknule na istraživanje o našem zavičajnom govoru, možda bolje rečeno mjesnom govoru koji je tipičan za sve one koji su stanovnici Virovitice.

Ideja se odmah svidjela svima nama u novinarskoj družini. Nakon prvog dogovora počeli smo s prikupljanjem literature. U obavljanju zadataka pomogli su nam roditelji, a još više bake, prabake i pradjedovi.

Njihovo čuvanje tradicije izgovora pojedinih riječi omogućilo nam je stvaranje rječnika zavičajnog govora. Cilj je našega istraživanja

bio potaknuti mlade naraštaje na čuvanje našega zavičajnog govora jer on je bogatstvo i sastavni dio jezične, a onda i kulturne baštine svih Virovitičana.

Mikeši su starosjedioci našega grada čiji je govor vrlo specifičan. Pripada štokavskom narječju, ali je izgovor starog glasa jat u kratkim slogovima jekavski, a u dugim slogovima ikavski. Mikeši čuvaju specifičnu naglasnu raspodjelu. Tako postoje uzlazni naglasci na posljednjem i jedinom slogu. Redovito ispuštaju samoglasnike ili čak čitavi slog na kraju riječi ili u sredini riječi. Pa tako kažu: kak, zašt, onak, svašt, Virovca, novne, velki, cedlje, dobt... i u infinitivu: ić, popravt, ostavt, pravt.

Neki glagolski pridjevi glase: ošo, imo, došo, slušo, stajo, sitjo, vozjo, pratjo, vidjo.

Glasovi n i l zamjenjuju se glasovima nj i lj.: njeki, njekako, tuljko. S uporabom genitiva i akuzativa svi mi imamo malih problema jer u razgovornom Virovitica jeziku čujemo: „ Daj mi noža.

Stat u repa.

Zatvorjo auta.

Kuća ima lifta.“ Neki se glagoli pojavljuju kao povratni kao na primjer: „Pa smo se oma počli divant…“ U leksiku se uočavaju neki oblici priloga: ondak, tundak, onudak

www.brlici.hr

i danaske, ali i velik utjecaj drugih jezika pa imamo germanizme: furt, grunt, lager, rampaš, špital; turcizme: ambar, ašikovati, divaniti, kaldrma te hungarizme: gazda, ham, salaš, šor i kajkavizme: mort i bogmeš.

Glazba u radionici majstora Đure Posao kovača vrlo je naporan i težak, a traži snažne ruke, veliku volju i smisao za lijepo oblikovanje predmeta od metala.

Jedno lijepo i toplo listopadsko popodne iskoristili smo mi, novopečeni novinari, za odlazak u posjet jedinom preostalom kovaču u Virovitici - Đuri Požežancu.

Na ulasku u dvorište vidjele smo da majstor Đuro voli životinje jer su nas dočekale četiri mačkice koje su trčkarajući privukle našu pozornost.

Ali najveće iznenađenje za sve nas bio je prelijepi bijeli konj koji se zove Gringo. Krenuli smo u obilazak radionice. Neke smo predmete prepoznale, a neki su nam bili potpuno strani.

Jedan je stroj star čak 100 godina.

U kovačnici je bilo veliko ognjište i mijeh. Nakon što se potpali ognjište i željezo stavi u žar, željezo se počinje usijavati zatim se po njemu udara i tako obrađuje. Obrađivanje usijanog željeza može se obavljati na ručni i strojni način pomoću tlačnog kalupnog stroja. Ovaj ručni način proizvodi dosta veliku buku čekića i užarenog metala.

Zbog velike znatiželje za kovački zanat gospodinu Đuri postavili smo nekoliko pitanja na koja je on spremno odgovarao.

Od kada se bavite kovačkim zanatom?

Kovačkim zanatom počeo sam se baviti od 1965. godine.“

Što najčešće radite?

Najčešće kujem lemeše za plugove i izrađujem kovane ograde. Vrlo rijetko potkivam konje jer ih je sve manje.“

Je li je posao koji obavljate obiteljska tradicija?

U mojoj obitelji nisam imao osobe koje su se bavila kovačkim zanatom.

Ja sam prvi koji je zavolio kovački zanat i stvorio ovu kovačku radionicu.“

Što vas najviše veseli u vašem poslu?

Najviše me raduje što ljudima mogu napraviti predmete koji će im poslužiti u obavljanju raznih poslova,

glazba majstora Đure

kao i uređenja dvorišta i objekata.

Naravno, na kraju posla obraduje me i novac koji dobijem za svoju uslugu.“

Zašto je kovač danas rijetko zanimanje?

Posao kovača vrlo je naporan i težak, a traži snažne ruke, veliku volju i smisao za lijepo oblikovanje predmeta od metala.

Danas u Virovitici i bližoj okolini nema škole za kovački zanat.“

Ima li kovački obrt dugu tradiciju u Virovitici?

Kovački obrt ima vrlo dugu tradiciju u Virovitici jer je u prošlost bilo nekoliko poznatih kovača koji su u to vrijeme imali puno posla.“ U nastavku posjeta gospodin Đuro pokazao nam je kako se obrađuje željezo. Oblikujući predmet, demonstrirao nam je kako kovanjem i metal može proizvoditi različite tonove. Šteta što majstor Đuro nije išao u Glazbenu školu jer bi možda skladao i neobične melodije za metal osim gromoglasne buke. Mi smo mu vidno zadovoljni zahvalili na poklonjenom vremenu i suradnji za naš školski list Hlapić. Odlazeći kući bili smo ispunjeni zadovoljstvom jer smo imali priliku vidjeti još jedan obrt koji nas je uputio kako su se nekada izrađivali svakodnevni predmeti.

Nažalost, sve je manje ljudi koji se bave tradicionalnim obrtima, koji su nekad bili nezaobilazni u radu i životu ljudi. Majstor Đuro otpratio nas je zadovoljan što je mogao još jednom mladima pokazati što se sve radi u kovačkoj radnji.

Dora Duvnjak i Morana Šušak, 5.a

www.brlici.hr

5 Tema broja: Jezična baština Virovitice

Stari zanati naših Mikeša

Tema broja: Jezična baština Virovitice

6

Prvi virovitički Mikeš

Terzo svake nedlje zabavlja svoje Virovtičane Osobito je cijenjen od svojih sugrađana koji su prepoznali vrijednost njegovog zalaganja za očuvanje mikeškog jezika i običaja.

Tijekom stoljeća nemirnih vremena u Mikešlandu su utočište i svoj novi trajni dom pronalazili i danas pronalaze mnogi ljudi s raznih strana.

U takvim okolnostima mikeški jezik i tradicija pomalo blijede. Iako i dalje imaju glavnu ulogu, sačuvano je tek malo pisanih podataka. Uz rijetke obiteljske rukopisne zabilješke, tek se godine 1940. u Hrvatskom tjedniku, broj peti od 3. veljače 1942. godine i broj pedeseti, od 24. prosinca pojavljuju napisi na mikeškom jeziku potpisani od Iveša.

Pojavom radija u Mikešlandu slavu

i tradiciju mikeškog jezika i običaja svom snagom svoga srca i bića ponovo uspostavlja prvi veliki Mikeš Tomislav Tomo Terzić (12. prosinca 1919. - 18. srpnja 1987.). Osobito je cijenjen od svojih sugrađana koji su prepoznali vrijednost njegovog zalaganja za očuvanje mikeškog jezika i običaja.

Mikeš (Tomislav Terzić) Tomislav Tomo Terzić - Mikeš bio je izuzetna ličnost, po svojim karakternim osobinama i značajnim zaslugama u osnivanju i razvoju virovitičkog kazališta. Prilikom osnivanja kazališta obnašao je dužnost tajnika, ali i igrao glavne kazališne uloge. Bio je zaljubljenik kazališne umjetnosti. Njegovo djelovanje trajalo je 36 godina. Iznad svega volio je svoju Viroviticu, a

posebno Virovitičane, starosjedioce “Mikeše.” Ta je ljubav prema njihovoj posebnosti i karakterističnom dijalektu-jeziku, potakla “Terzu” da se javi radioemisijom “Mikeš” svake nedjelje u podne. U toj se emisiji, interpretirajući vlastite tekstove, doticao suvremene teme i događanja pojedinih ljudi te njihovih zgoda i nezgoda. Govorio je o životnim zbiljama i aktualnim događajima u gradu i okolici. Njegov je humor blag i dobroćudan, bez i jedne primisli da nekoga vrijeđa ili podcjenjuje.

Na mnogim je pučkim zabavama i veselicama nastupao kao “Mikeš” u želji da razveseli i zabavi svoje Virovitičane. “Mikeš” će ostati zlatnim slovima zapisan u povijesti Virovitice za sve ono što je dao na polju zabave i umjetnosti.

Dominik Vukić, 7.b

Virovitica u zavičajnoj zbirci naše knjižnice Piše: Marija Iličić, 6.e

Školska knjižnica ima zavičajnu zbirku u kojoj se nalaze knjige virovitičkih pisaca, knjige tiskane u Virovitici ili o Virovitici. Kao mladi knjižničari odlučili smo napraviti popis tih knjiga.

Knjižničarka nam je pokazala kako se pravi popis knjiga i mi smo se primili posla. Pregledali smo police na kojima se nalazi zavičajna zbirka i izdvojili osamnaest zanimljivih knjiga koje govore baš o Virovitici.

Većina ih je tiskana u drugoj polovici

prošloga stoljeća u Virovitici i bližoj okolici. U knjigama su obrađene razne teme, a najčešće se spominju tradicija i suvremenost Virovitice, šport i ribolov, kulturne ustanove, stanovništvo, Gradsko poglavarstvo i dr. Knjige su zaista zanimljive i preporučujemo svima neka zavire između njihovih korica. Posebice bih istaknula slikovnicu „Kako je rođen i kako je rastao moj grad“

www.brlici.hr

autorice Ljiljane Tonček koja je upravo izašla iz tiska i čija je promocija održana u mjesecu prosincu u sklopu programa „Prosinac u gradu“. Ovu poetsku slikovnicu ilustrirala je Marija Smiljanec koja je do ove školske godine bila polaznica vrtića.

7 Supita

Recepti na mikeški

Pogačice sa sirom

Šape od oraja tri šaljce brašna jedna šaljca masti jedna i pol sitnog cukura dve šaljce mljevenih oraja dva cila jaja sve to skupa zamisi pa napuni modle i peci kad su pečeni, uvaljaj u sitni cukur Petar Černi, 7.e

Kuvani i pečeni

pol kile brašna jedna germa i malo soli fertalj kile mašće dve žlice cukura tri žlice mlika kajmak dodaj po potrebi zamisi i razvaljaj jedan prst debelo uzmi čašu i izreži krugove u sredini napravi rupu s napršnjakom, kad ih ispečeš, umači ih u kipuću vodu pa uvaljaj u cukur

12 dag sira 12 dag margarina 20 dag brašna soli po ukusu, malo praška za pecivo, to se razvalja na prst debelo tijesto i režu se pogačice malim modlima.

4 cijela jaja 5 žlica šećera 13 žlica brašna ( u vrh) oštrog 1 litra mlijeka ( slatkog ili kiselog) po želji na zadnje po smjesi kada je izlivena preliti uljem, po želji se može staviti neko voće ili pekmez. Ako netko voli slanu, postupak je isti samo se ne stavlja šećer već sol po ukusu.

Danijela Benc, 6.d

Magdalena Špoljarić, 6.d

Medenjaci

Prova

pola litre jogurta 2 jaja prašak za pecivo 2 dag mekog brašna 5 dag kukuruznog brašna pola kilograma svježeg sira sve sastojke dobro smiješati

dobivenu smjesu izliti u tepsiju i ispeći Senka Švraka, 8.d

pola kile mekog brašna 15 dag margarina, 15 dag šećera 8 dag meda 2 cijela jaja cimet jedna žlica sode bikarbone, praviti loptice i peći.

Magdalena Špoljarić, 6.d

Petar Černi, 7.e

Domaći kifli

Majkini

tri šaljce brašna grifin jedna šaljca mašće jedna germa jednu žlicu cukura ugrij u malo mlika i pomišaj s germom zamisi tijesto, razvaljaj ga i izreži trokute, filaj pekmezom ili orajima, smotaj kifle i peci, kad su pečeni, uvaljaj u cukur Petar Černi, 7.e www.brlici.hr

pol kile brašna deset deka cukura dvajst deka mašće jedan prašak za pecivo tri cila jaja jedan bjelanjak ostavi za namazat odozgora po potrebi malo kajmaka, zamisi i razvaljaj debelo pol centimetra i izreži kalupom za cvjetiće, namaži tučenim bjelanjkom i posipaj cukurom Petar Černi, 7.e

Tema broja: Jezična baština Virovitice

ilustracije: Monika Mikolčić, 5. c

Tema broja: Jezična baština Virovitice

8

Mikeška riječ živi još i danas

Virovitički duh, tradicija i običaji … svake nedjelje u 12 sati slušatelji Virovitice mogu čuti njihovu emisiju u kojoj svojim dijalogom na zavičajnom govoru nasmijavaju Virovitičane pričajući o raznim aktualnostima u gradu i okolici.

Mikeš je naziv koji označava virovitičkog starosjedioca – njegov duh, karakter, navike, životni stil i pogled na svijet.

O našim starim Mikešima nema baš puno literature i zapisa, ali nešto sam našla na internetskim stranicama i u zbornicima o Virovitici, ali sam najviše doznala u razgovoru sa stricem Mijom kojega svi znaju kao virovitičkog Mikeša. Evo što mi je rekao o Mikešima.

Danas o njihovim karakteristikama, malo šaljivo, volimo reći da su rasprostranjeni na teritoriju grada Virovitice (Mikešland) i dijaspora.

Brojno stanje: nepoznato-vrsta u

Mikeša – Tomislava Terzića. Riči izumiranju. Karakter: oštroumno – virovtičkog Mikeša, kako je on znao dobroćudni. Težina: pravi Mikeš = 1,5 zvati svoju emisiju, u kojoj se mogao m3 žita. Obim: obujam struka sitan čuti pravi mikeški govor, na žalost, prema obujma srca. Vjera: u Boga i osim nekoliko loše snimljenih emisija, ljude. Životni vijek: tijelom - kuljko nisu sačuvane. U njegovo vrijeme Bog da, a duhom – vječno. Životne navike: zbog urođenog opreza skloniji već se sve manje mogao čuti taj mikeški govor, a danas ga gotovo ni študiranju, nego razmahivanju.

Modne navike: Barem jedno svetašnje nema. Zato je nama, danas, zadatak očuvanja govora teži. odijelo (za nedlje i četvrtke - mise i vašare). Prehrambene navike: doručak Od zamisli do projekta - štaj ostalo od jučer ili šterc; gablec Danas je to, za mene, jedan veliki - malo šunke il’ kobasca u komšiluku; projekt s namjerom očuvanja i ručak: ovisno o polovci; potlam promicanja tradicije ‘mikeštva’ podne na dijeti; večera: čvarki, čurke, kobasice, ladetna,…ak’ su sami doma, kao nematerijalne baštine. Nakon ove, uvjetno nazovimo a ak’ dojdu gosti nulte faze, prva etapa kruva s mašćom. Želio bih ovim svojim – započela je 2003.

Prijevozno projektima, kod mladih, godine i odnosila se sredstvo: probuditi osjećaj na prijavu Državnom njekad konji “mikeštva” i da sve ono zavodu za intelektualno i kola, danas dobro mikeško sačuvaju vlasništvo sa zahtjevom becikln. Pića: za registraciju žiga za buduće generacije. voda iz bunara, MIKEŠ, što je odobreno i komovca, registrirano. tudum razni dnevno, a šiljer samo Zatim niz marketinških i promotivnih na svetke. Kolači: štrudle, kiflni, aktivnosti vezanih uz zaštićeni znak dizance, pogačke, salenjaki, tašklni, MIKEŠ. Izrada web-stranica kojima se macifizlni,… Jezik: hrvatski. Narječje: štokavsko. Dijalekt: ikavsko – jekavski. pojam i tradicija Mikeša i ‘mikeštva’ pojašnjava i približava širokoj publici.

Mikeš i Prco – tradicija je koja se nastavlja

U suradnji s Draškom Zidarom nastavio sam tradiciju prvog Mikeša i svake nedjelje u 12 sati slušatelji Virovitice mogu čuti emisiju u kojoj na zavičajnom govoru nasmijavamo Virovitičane pričajući o raznim aktualnostima u gradu i okolici. Ona je, nakon nekoliko godina pauze, nastavak već popularne radioemisije

www.brlici.hr

„Mikeški kabare“- smiješna strana virovitičke povijesti U „Vijencu“ sam pročitala da je „Mikeški kabare“ autohtoni proizvod virovitičkog kulturnog miljea kojega potpisuju Mijo Pavelko i Draško Zidar.“ Što sam saznala?

Započelo je to prije nekoliko godina i do sada su nastala već tri kabarea: prvi s temom predizbornog vremena,

drugi koji donosi običaje mikeškog kolinja i treći govori o virovitičkoj povijesti na mikeški način. U formi kabarea želio sam „mikeštvo“približiti mlađoj publici. Pjevanje, sviranje, ples, gluma i skeč osnovni su elementi ovog scenskog izražavanja kojemu je cilj prikazati običaje, govor, pjesme, ples i odijevanje te mentalitet Mikeša.

U veseloj atmosferi punoj humora glumci su postigli toliku popularnost da su ove predstave apsolutni hit u Virovitici.

a cilj mu je sačuvati i unaprijediti vrijednost nematerijalne baštine Virovitičana. Suvenir prati i prigodni tekst o Mikešu koji će uskoro biti preveden na trideset jezika.

Sačuvajmo svoju jezičnu baštinu Mislim da je upravo ustrajnost na očuvanju baštine ono na čemu svi mi moramo poraditi, što na žalost, danas nije slučaj. Sve bržim tempom života, čini mi se, sve brže zaboravljamo svoju baštinu i tradiciju, a olako prihvaćamo tuđu. Čini mi se kao da se mladi danas srame svoje tradicije jer to možda nije in. Možda i premalo znamo o njoj?

Novi suveniri – skulptura Mikeša Ove je godine predstavljen i „Mikeš“, dekorativni izvorni suvenir, keramička skulptura, nastala s namjerom očuvanja i promicanja tradicije mikeštva. Predstavljene su četiri skulpture Mikeša: Mikeš s kruhom (kao znak dobrodošlice); Mikeš sa svitkom (kao znak prijateljstva); Mikeš s virovitičkim oglasnim stupom (u znak komunikativnosti s oglasnim stupom koji su u Virovitici nalazi kod palače Pejačević) i Mikeš s repom (u znak ustrajnosti).

I ovaj projekt potpisuje Mijo Pavelko,

Njegov rad pokazuje kako se na različite načine može sačuvati tradicija i kako se čuva naša mikeška baština posebice zavičajna riječ- naš lipi virovtički govor.

Želio bih ovim svojim projektima, kod mladih, probuditi osjećaj “mikeštva” i da sve ono dobro mikeško sačuvaju za buduće generacije. Samo naša mikeška baština i tradicija nas čini drukčijima i boljima od drugih.

Dobitnik Zahvalnice Grada Virovitice Povodom Rokova, Dana grada, virovitički glumac Mijo Pavelko dobio je Zahvalnicu Grada Virovitice za svoj doprinos u kulturi.

Tekst zabilježila Lea Pavelko u suradnji s Mijom Pavelkom Fotografije – Mijo Pavelko

Rezervirano vrijeme za divane

Kaže Mikeš jednom prilikom U našem narodu kažu: ko pjeva zlo ne misli. Zat vam se eto i ja javljam iz stare Virovtice dij davno, davno Zagreb proglašen slobodnim gradom. Ondak si morete mislit kulkoj taj grad star i otkad postoji. Skorom svako veće misto ima svoj njeki nadimak, pa tek nama Virovtičanima kažu „Mikeši“. Ondak isto tak ima tako misto i svog veseljaka.

U našoj lipoj Dalmaciji imaju „Lera“, a eto u Virovtici imaju svog starog „Mikeša“. Ja uvik kažem našim Virovtičanima doma a i onima kojis

otšli u svit koju rič, jer skorom nećte najt misto di recmo neb bijo njeki Mikeš – Virovtičan. Svi znate da smo u ravnici, na granici di počinju divanit kajkavski dok se u Virovtici divani štokavski već dulje vrime. Njegdaj se tuka divanilo ikavski kak još eto divane najstariji Virovtičani. U tom lipom gradus najviše živli pauri. Istina biloj malkoc i radnika na pilanama i ciglanama i toj bilo sve, a živlo se lipo. Blizu Virovticej njezna Bilogora u kojoj uvik i od vajklada

autor grafita: Matija Turkalj

www.brlici.hr

rodi dobro vino, kak od cipljenog grožđa, tak i od tuduma. Njegdaj tuka sam rodla kadarka dok je nij uništila njeka bolest. Zat su Virovtičani od uvik svit kojij bilo mlogo. Njekis se još uvik zadržali i obdržavaju se i danaske, istina manje neg prije, jer su sad ovi stanovi i sobe manji neg štoj to bilo prije pa se to eto ni ne more. Mi stari Mikeši koji još ima tog se držimo i voljimo to i obdržavamo. Čordi više nema, isto tak i svinjara sa svinjama kojes išle na pašu paj sad grad ljepši i vridniji o kojem bi vam ja tijo pisat i kazt po koju rič, a za sad tulko iz virovtičkog mikešlanduka. Lip pozdrav svima od starog Mikeša.

Filip Žigman, 6.c

Tema broja: Jezična baština Virovitice

9

Mikeška riječ živi još i danas

10

Uz obljetnicu rođenja Franje Martina Fuisa /Fra Ma Fua/

Tema broja: Jezična baština Virovitice

Avanturist da bi bio novinar ili novinar da bi bio avanturist Od malena sanjar i lutalica, nemirna duha pokušava promatrati svijet drugim očima. Putujući, promatra stvarnost i bilježi to na svojim fotografijama.

snimio: K. Toplak

družinom ne završivši ni srednju školu, ali je tada već došao do izražaja njegov avanturistički duh.

Činjenica je da se o našim znamenitim 20 godina u tim istim ulicama skitao mali uličnjak s pocijepanim koljenima, Virovitičanima malo govori ili piše. cipelama izderanim do prozračnosti i Pa tako i ja nisam do sada znala da na uglovima „Uličke“, „Beča“, je jedan veliki i poznati i „Čoljuka“ vodio ratove. Taj novinar, putopisac, Možda mu je mali uličnjak bio sam ja.“ fotoreporter, stripideju dao i Jack scenarist i novelist živio Od malena sanjar i lutalica, London koji je u staroj mikeškoj ulici nemirna duha pokušava to isto učinio. koja se danas zove Bečka promatrati svijet drugim ulica( vrlo zvučno, zar očima. ne?).

Putujući, promatra stvarnost i bilježi Upravo njemu u čast 14. studenoga to na svojim fotografijama. Tako 2008. otkrivena je spomen - ploča na je nastala serija fotoreportaža pod pročelju kuće u ulici gdje je proveo naslovom „Niz strminu bijede.“ I sam svoje djetinjstvo. je bio dio te stvarnosti jer je živio među skitnicama i beskućnicima kako Virovitički uličnjak bi osjetio život uličara. Možda mu je Pokušat ću krenuti u nemirne vode ideju dao i Jack London koji je to isto istraživačkog novinarstva jer sam učinio. postala jako znatiželjna.

Pod pseudonimom Fra Ma Fu u A povod je za to jedan napis u tridesetim godinama prošlog stoljeća medijima u kojemu je pisalo da je u proslavio se kao novinar koji je na Virovitici živio novinar koji je za sebe novinske stranice donosio zbilju rekao da je virovitički uličnjak. E, pa ekonomske krize i života zagrebačkih stvarno me zainteresirao što je on to skitnica. Posjedovao je poseban dar radio i čime je zaslužio to zvučno ime? za pisanje, jednom riječju, bio je I evo odgovora u njegovom tekstu posebno novinarsko pero. naslovljenom“ Priča o zaboravljenom Je li bio avanturist da bi bio gradu“ gdje on kaže: „ Na tim kamenčićima tako živo odskaču dječje špekule, mislio sam u sebi, sjećajući se kako se je prije kojih

novinar?

To svakako nije znao kad je kao klinac pobjegao od kuće s cirkuskom

www.brlici.hr

Obilazio je mala mjesta, mnogima tada nepoznate krajeve naše zemlje, slušao probleme malih ljudi i bilježio to na svoj način. Zbog svega toga postao je novinar – avanturist, čovjek koji je začeo naše turističko novinarstvo, ali i prvi hrvatski fotoreporter. Možete li danas zamisliti novinara na biciklu koji u ruci nosi i fotoaparat? Teško. Ali našem legendarnom putopiscu to nije bilo teško. Putovao je kao pravi pustolov od Zagreba do Virovitice biciklom. Sve je to opisao u serijalu „Hrvatskom i Slavonijom od mjesta do mjesta“.

Scenarist za stripove i filmove Uvijek željan novih izazova pisao je i scenarije za stripove poznatog Andrije Maurovića. Osim toga lutajući po Hrvatskoj naišao je na Lonjsko polje gdje pronalazi ljude u sojenicamatako je nastala reportaža pod imenom „Robinsoni Lonjskog polja“.

Na temelju te reportaže napisao je i scenarij za film „ Zakon rijeke“.

Uzor novinarima Priču o znamenitom Virovitičaninu završit ću nekim rečenicama iz njegove Priče o zaboravljeno gradu Virovitici kad kaže: „…Neki zlobni čarobnjak taknuo je prije mnogo godina svojim čarobnim štapićem jedan lijepi grad i uspavao ga… on spava…Valjalo bi naći kakvoga viteza s čudesnim mačem koji bi ga mudro umio probuditi…“ U Fujsu svaki mladi novinar može vidjeti uzor jer mu je Bog podario oštrinu oka i uha za sve što ga je okruživalo.

Sunčana Nađ, 5.b

Novinar – sveznalica i neznalica Iako su novine pisane na standardnom jeziku, u njima su povremeno izlazili tekstovi koji su bili pisani i na zavičajnom jeziku – mikeškom govoru. Prilog je izlazio u vrijeme pisanja g. Tarija i našeg prvog Mikeša Tomislava Terzića koji je svojim emisijama započeo put očuvanja mikeškog govora na radiju. hrvatski (virovitički) novinar Franjo Fuis / FRA MA FU/ čija se godišnjica rođenja Virovitički list ima dugu tradiciju obilježava ove godine.

Naš je Virovitički list proslavio u rujnu Saznali smo da je bio veliki pustolov.

2008. svoj 55. rođendan, no tradicija Dobili smo na uvid njegovu Priču o pisane riječi postoji već punih 109 zaboravljenom gradu Virovitici (bio je godina kada je iz tiska izišao prvi iznimno novinarsko pero). broj „ Virovitičana“ urednika Ivana Jezična baština čuvala se u Dobraveca Plevnika.

55 godina Virovitički list je kroničar svih događanja – političkih, gospodarskih, kulturnih, sportskih i sl. Novine su zapravo povijest našega grada. Tim smo povodom posjetili redakciju lista i u razgovoru s direktorom Informativnog centra Trpimirom Markotićem i glavnim urednikom Zvonimirom Jesenkovićem saznali o prošlosti lista, njegovom značenju za naš grad, ali i cijelu Županiju.

listu

Iako su novine pisane na standardnom jeziku, u njima su povremeno izlazili tekstovi koji su bili pisani i na zavičajnom jeziku – mikeškom govoru. Prilog je izlazio u

radi računalom, a nekada je to bilo slaganje olova i veoma mukotrpan posao. Suvremena tehnologija omogućila je da se Virovitički list već u srijedu može kupiti na kioscima što je nekada bilo tek u petak ( list je tjednik). O novinarskom poslu glavni urednik kaže da je dosta naporan, ali je dinamičan i kreativan. Redakcija našega lista nije velika ( 6 novinara) pa je zato svaki od njih zadužen za pojedine rubrike o kojima piše ( gospodarstvo, kultura, sport, grad, županija, 7 dana …). Imaju i vanjske suradnike koji im šalju aktualne vijesti. Za našu školu to je naša glavna urednica Hlapića prof. Renata Sudar.

Od Virovitice do Amerike Interesantni su bili statistički podaci: 2611 brojeva tiskano je u ovih 55 godina, 50 000 stranica, 100 000 naslova te 10 000 000 primjeraka. Kad bismo sve to spojili, stigli bismo preko Velike Bare do Amerike ( šaljivo je usporedio naš sugovornik).

Naš je list već godinama županijski list, ali ima čitalačku publiku i šire jer mnogi Virovitičani čitaju list izvan granica Hrvatske te na taj način ostaju vezani za svoj zavičaj.

Moderna tehnologija omogućila i informiranost putem Interneta tako da svaki tjedan Virovitički list možemo pročitati i na web - stranici.

Izuzetno novinarsko pero Veliku zaslugu u čuvanju tradicije novinarskog izričaja ima legendarni

u redakciji Virovitičkog lista

vrijeme pisanja g. Tarija i našeg prvog Mikeša Tomislava Terzića koji je svojim emisijama započeo put očuvanja mikeškog govora na radiju. Neki su tekstovi pisani pod pseudonimom pa današnji urednici ne znaju točno tko se to pobrinuo da se mikeška riječ ne zaboravi.

Priprema lista Nakon razgovora o listu grafička urednica Martina Rajak pokazala nam je kako nastaje priprema lista prije samoga tiska. Saznali smo da se to sve

Tamo gdje nastaju emisije Zanimalo nas je gdje se snimaju radijske emisije pa su nam pokazali i studio te svu opremu koja je potrebna za snimanje emisije. Ponudili su nam suradnju da se mi kao mladi novinari okušamo u pripremanju radijskih emisija. Prijedlog nam se svidio i mislimo da će uskoro netko od nas ući u studio Radija Virovitice i reći: „Dragi slušatelji, ovo je emisija novinarske družine OŠ Ivane Brlić – Mažuranić”…

S tom idejom zahvalili smo svima na ugodnom druženju.

Klara Miš, 6.c

www.brlici.hr

Tema broja: Jezična baština Virovitice

11

Susret u redakciji “Virovitičkog lista”

Dan škole – prezentacija na kraju godine

Trenutci za pamćenje

Kronika zbivanja

12

Svečanom smo priredbom u dvorani obilježili svoj dan. Uz mnogobrojne goste Grada i Županije, umirovljene učitelje te roditelje učenika svečanosti su nazočili i učenici, učitelji i ravnatelj Diter Flesa iz prijateljskog grada Traunreuta. Bila je ovo prigoda u

kojoj je ravnatelj škole prof. Josip Strmečki zahvalio svima koji su u ovoj školskoj godini dali svoj doprinos uspjehu škole. Osim kulturno-umjetničkog programa koji su pripremile učiteljice i učenici razredne i predmetne nastave

posebna pozornost posvećena je najuspješnijim športašima, športašicama te učenicima sudionicima županijskih i državnih natjecanja i smotri te njihovim mentorima. Na današnjoj svečanosti ravnatelj je posebno zahvalio gospodinu Zvonku Kožnjaku, donedavno gradonačelniku Virovitice, na velikom trudu, zalaganju i pomoći u uređenju unutrašnjosti i vanjskog prostora oko škole, ali i cijele ulice Tina Ujevića. Čestitke za maran rad i ljubav koju su pružili generacijama učenika primilo je 20 učitelja koji su proveli u školi od 5 do 40 godina.

Nakon svečanosti učenici su uz zvukove rock- banda škole uživali u veselim ritmovima.

Klara Miš, 6.c

Antonija je raspjevala cijelu dvoranu

www.brlici.hr

Samo je jedan najučenik škole Hoćemo još - odjekivalo je dvoranom

srdačne čestitke Lari

navijačice-plesačice

jubilarne nagrade

Na kraju još jedne školske godine upotpunili smo zid naše škole novim fotografijama najboljih učenika. Razrednici 8.razreda predložili su 9 učenika po kriteriju odličnog uspjeha i zapaženih rezultata na natjecanjima i susretima, a to su: Lea Bakić, Korina Feketija, Ana Josić, Mihaela Lulić, Eleonora Moslavac, Tanja Oberling, Ema Patrčević, Filip Škaro i Lara Žeravica. Samo su troje učenika ponijeli za ovu šk. godinu laskave titule: Lara Žeravica – najučenica, Filip Škaro - najšportaš te Maša Ivančević – najšportašica.

Osim toga proglašena su i dva srebrna najučenika i najšportaša. To su Lea Bakić te Eleonora Moslavac, športašice su Antonela Kuzman i Antonija Tutić, a športaši Dubravko Benko i Mario Blažević.

suze radosnice i iščekivanje proglašenja

Nagrade su im uručili razrednici 8. razreda, ravnatelj Josip Strmečki te pedagoginja Dragica Moslavac.

Piše: Antonija Tutić, 8.a

zbor najbolji športaši s voditeljima

www.brlici.hr

Kronika zbivanja

13

Tradicionalna svečanost

14

Radio 5+ u našoj školi

Stavili nam bubu u uho

Kronika zbivanja

... čak i Eskimi ako imaju priključak na internet na Sjevernom polu, mogu slušati vaš radio...

Udruga za promicanje elektrotehničkih medija Radio 5+ predstavila je svoj rad učiteljima i učenicima naše škole. Supružnici Željka Bratić Odobašić i Dario Odobašić održali su predavanja o novinarstvu te pokretanju i vođenju školskog radija (na internetu).

Brlići su saznali informacije o povijesti Udruge koja postoji od 1997. godine, njezinom radu i suradnicima.

Gospođa Bratić Odobašić predstavila je učenicima čari novinarskog poziva riječima:” Novinar je sveznajući neznalica jer kad izađe na teren, ništa ne zna, a sve sazna.” Učenicima je pojasnila brojne novinarske vrste poput vijesti, intervjua, ankete, prikaza, recenzije, reportaže i dr. i pozvala da se u susretu s bilo kojom vrstom novinarstva uvijek drže etičkog kodeksa novinara.

Dario Odobašić profesionalni je ton majstor na HRT-u.

On je govorio o tehničkom dijelu radija. Predstavio je vrste školskih radija (interni školski i net radio), njihove prednosti i nedostatke te zaključio da je dobre rezultate najbolje kombinirati mogućnosti obje vrste radija. U današnje vrijeme, prema njegovim riječima, čak i Eskimi ako imaju priključak na internet na Sjevernom polu, mogu slušati vaš radio. Za ustroj takvog školskog radija potrebni su stručni voditelji, novinari, tonska tehnika, informatička podrška i mnogo strpljenja i rada. Naglasio je nužnost dobre reklame koja ujedno znači i dobar probitak radijskih emisija u javnost i popularnost radija.

Učenici su pozorno pratili ova predavanja, a nekolicina njih bila je spremna s gospodinom Odobašićem izraditi svoju radijsku informativnu emisiju. Napisali su vijesti, najavu i odjavu, voditelj radionice snimio je materijal, ubacio glazbu, a zatim sve smiksao. Uradak je uspio, a učenici su bili zadovoljni i spremni pokušati osmisliti rad vlastitog internet radija.

Dogovorena je i buduća suradnja OŠ Ivane Brlić-Mažuranić i Udruge za promicanje elektrotehničkih medija Radio 5+.

Dona Krišto, 8.d

Tribina za učenike osmih razreda

Je li spolnost još uvijek tabu – tema? specijalist ginekolog koji je za ovu priliku dobio pripremljena pitanja. Prvog su dana bili nazočni učenici 8. razreda, a drugi dan učenice 8. razreda.

U našoj je školi u dva dana održana zanimljiva tribina s temom „Spolnost kod mladih“. Na inicijativu učenika osmih razreda i nastavnica biologije Jasne Razlog- Grlice i Željke Šolc te pedagoginje Dragice Moslavac pozvan je dr. Jadranko Šegregur,

Učenici su napisali pitanja, kojima su iskazali svoju zainteresiranost i želju naučiti što više o problemima odrastanja, među kojima bitno mjesto zauzima spolni odgoj i obrazovanje.Dr. Šegregur objasnio je učenicima na stručan, ali njima prilagođen način, kako postupiti pred problemom, kako zatražiti pomoć, zašto je važna prevencija, posebice spolnih bolesti i sl. Bilo je tu mnoštvo pitanja o prvim spolnim odnosima,

www.brlici.hr

kontracepciji, neželjenoj trudnoći, higijeni, neredovitim menstruacijama, plodnim danima, o virusima i bakterijama za koje postoje, ali i ne postoje lijekovi. Naglasio je što sve mladić ili djevojka trebaju znati kada ulaze u ljubavnu vezu. Svojim je odgovorima omogućio učenicima da shvate koliko je važna informiranost.

Učenici su imali mogućnost pitati dr. Šegregura bez bojazni ili možda neugode koju osjećaju kad razgovaraju sa svojim roditeljima ili nastavnicama.

Nakon održane tribine zahvalili smo dr. Šegreguru na suradnji koja je započela već prije dvije godine kada je imao predavanje za učenike 8. razreda.

Marina Jurić, 8.a

15

Zemlja je samo jedna

I mi želimo sačuvati svoj planet Učenici naše škole sa svojim su razrednicima izrađivali prigodne letke, a potom izabirali jedan u ime razreda za natječaj. Prosudbeno je povjerenstvo izabralo najbolje radove (posebno za pete, šeste, sedme i osme razrede) i na prigodnoj su se

svečanosti pod velikim odmorom proglasili pobjednici kojima su uručena priznanja. Svi su radovi izloženi u holu škole.

Povodom Dana planeta Zemlje u Botaničkom je vrtu u Zagrebu kupljeno pet sadnica velebitske degenije, hrvatske biljne endemske vrste, koje će se posaditi u kamenjaru ispred škole. Učenici će se na taj način pobliže upoznati s tom biljnom vrstom.

Kronika zbivanja

Dan 22. travnja u cijelom se svijetu već trideset i osam godina obilježava kao Dan planeta Zemlje.

Moto njegovog obilježavanja jest Sačuvajmo klimu! (A Call for Climate).

Andrea Grdenić, 8.d

Volim Hrvatsku – Volim Viroviticu

“Više cvijeća – manje smeća” Ekološko- edukativna akcija Hrvatske turističke zajednice provodi se već niz godina. Akciji se pridružila i Turistička zajednica grada Virovitice organiziravši na Trgu kralja Tomislava prigodan program i podjelu sadnica cvijeća. U programu su sudjelovali mališani Dječjeg vrtića Cvrčak, plesačice KUC-a, Virovitičke mažoretkinje te učenici virovitičkih škola – OŠ Ivane Brlić- Mažuranić, OŠ Vladimira Nazora i OŠ Virovitica.

Iz naše su škole sudjelovale učenice 1. i 2.razreda ritmičke skupine koju

vodi učiteljica Jasenka Jurić – Ćivro.

Svojim umijećem pjevanja sve je prisutne oduševila Antonija Tutić, učenica 8.a koja je za ovu prigodu odabrala pjesmu svoje imenjakinje, poznate pjevačice i glumice Antonije Šole. Njena je mentorica nastavnica glazbene kulture Zumbulka Foret.

Nakon kulturno-umjetničkog programa, kojeg su pratili mnogobrojni Virovitičani, podijeljeno je više od 4000 sadnica koje će krasiti balkone ili vrtove mnogih sugrađana.

Jasenka Jurić- Ćivro, učiteljica

Tradicionalni natječaj u likovnom i literarnom izričaju

Iskoristi dan

U Velikoj vijećnici Virovitičko – podravske županije održana je dodjela nagrada za sudjelovanje na likovnom i literarnom natječaju „Iskoristi dan“. Naime, na temelju programa rada Školskih preventivnih program po osmi se put organizirao natječaj za učenike osnovnih škola u likovnom izričaju te po sedmi put za učenike osnovnih i srednjih škola u

www.brlici.hr

literarnom izričaju na temu „Iskoristi dan…“. Natječaj se organizirao u suradnji s Povjerenstvom za suzbijanje ovisnosti Virovitičko – podravske županije i Centrom za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Virovitičko – podravske županije.

Sve nazočne pozdravila je Vesna Šerepac zahvalivši svim školama koje su se odazvale na natječaj i istaknula kako svake godine sve više učenika i mentora sudjeluje u stvaranju vrijednih uradaka. Za ovu je prigodu tiskan zbornik nagrađenih radova koji je učenicima uručio župan Virovitičko – podravske županije Tomislav Tolušić.

Karla Grgić, 8.a

Kronika zbivanja

16

Izrada tradicijskih pisanica

Odlazak još jedne generacije osmaša

Zlatne god

Spoj prošlosti i sadašnjosti Želeći potaknuti još bolju suradnju među školama i Gradskim muzejom Virovitica osmišljena je edukativna radionica „Tradicijske pisanice“. U prostorijama Muzeja učenici, sudionici radionice, raznim su tehnikama crtali i izrađivali pisanice. Bile su to tehnike: kaširani papir, kolaž i tempera. Uz učenike naše škole ( likovna grupa) sudjelovali su učenici iz Osnovne škole Gradina, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Gornje Bazje i OŠ A. Cesarca Špišić Bukovica. Njihovi su mentori Ankica Fijala, Vesna Matovina i Igor Fučkar, a u radu im je pomagala i kustosica Muzeja Jasmina Jurković. Cilj je radionice povezati zavičajnu baštinu s novim načinima izražavanja svakoga djeteta. Učenici su mogli upoznati načine izrade i motive nekadašnjih pisanica. Nakon radionice, kao poticaj djeci na likovno izražavanje, izloženi su svi radovi na panoima u hodniku Muzeja kao izložba učeničkih radova. Stručno povjerenstvo, povjesničarke umjetnosti, Zrinka Studen, Mihaela Kulej i Jasmina Jurković odabrale su radove koje će biti nagrađeni.

Završetak školske godine bio je za mnogobrojne učenike i posljednji dan nastave u svojim školama. Tako je i u našoj školi završilo oko 130 učenika osmi razred.

Oni su se na veoma svečan način oprostili sa svojim učiteljima. U suradnji s razrednicima svi 8.r. pripremili su svečanost u kojoj su pokazali koliko im je značila škola.

Nisu štedjeli riječi kojima bi izrazili veliku zahvalnost svim učiteljima, ravnatelju i pedagoginji za sve što su učinili za njih. Nakon iznimno lijepog programa u kojemu su se izmjenjivale riječi, pjesma i ples, uslijedilo je darivanje učitelja cvijećem, a ravnatelju su osmaši pripremili posebno iznenađenje - spomenicu generacije 2004. -2008. u kojoj su njihove zajedničke fotografije s razrednicima i tekst o svakom razredu. To su 8.a i prof.

Renata Sudar, 8.b i nastavnica Vesna Matovina, 8.c i nast.

Gordana Kos, 8.d i nast.Marica Domokuš te 8.e i prof.

Zlatko Tot.

Andreja Oberling, 6.a

www.brlici.hr

17

Najuspješniji u županiji

odine

Ovo je dokaz da u ovoj županiji imamo velik broj ljudi koji prije svega vole svoju školu, vole stjecati znanja i iskustva, ali i koji posjeduju talente za pojedine obrazovne grupe predmeta.

U Kazalištu Virovitica svečano su dodijeljene nagrade učenicima osnovnih i srednjih škola s područja Virovitičko – podravske županije koja su u školskoj godini 2007./2008. ostvarila iznimne rezultate na državnim natjecanjima ( 1.2. i 3. mjesto) te na državnom LiDraNu. Nagrade najboljim učenicima i njihovim mentorima uručio je župan Virovitičko – podravske županije Tomislav Tolušić. Prigodom obraćanja nazočnima župan je između ostalog rekao:

Zagrljaji učenika i njihova zajednička pjesma „Zlatne godine“ izazvala je buru osjećaja, suza zbog rastanka.

Shvatili su da su na kraju staze duge osam godina ili kako kaže 8.e odigrali su posljednju utakmicu sa svojim razrednikom.

“Prije svega čestitam vama, dragi učenici, jer ste

„Generacija je to koja je puno obećavala, ali i dala“ – kaže Marina.

Neka im ovo vrijeme odrastanja ostane u trajnom sjećanju kao „jedna livada u kojoj je raslo mnogo pupoljaka koji su izrasli u prekrasne cvjetove“ – iz teksta 8.d.

Večer je završila plesom i veseljem u holu škole.

županova čestitka za postignute rezulatate na državnom n.

Mihaela Lulić, 8.a

upornošću i zalaganjem dostigli takav nivo znanja da ste se uvrstili među ponajbolje učenike u Hrvatskoj. Čestitam i vašim mentorima koji su vas vodili na tom putu. Ovo je dokaz da u ovoj županiji imamo velik broj ljudi koji prije svega vole svoju školu, vole stjecati znanja i iskustva, ali i koji posjeduju talente za pojedine obrazovne grupe predmeta. Hrvatskoj, koja želi biti društvo znanja, danas je više nego ikada prije, bitno stjecati znanja koja nas mogu dovesti i približiti Europskoj uniji kako bi tamo bila ravnopravan član.

Nebrojeno puta do sada pokazalo se da naši učenici i studenti postižu vrhunske rezultate u znanosti, umjetnosti i športu kada se nađu među konkurencijom iz cijelog svijeta. Uvjeren sam da će netko od vas ovdje pronijeti slavu svoje škole, osnovne ili srednje, svojega grada, mjesta i županije i da će se o njemu još mnogo čuti.“ Iz naše su škole pozvani Marina Jurić i mentorica Renata Sudar, Borna Nemet, Lucija Zečević, Slaven Nađ, mentorice Jasna Razlog – Grlica i Marijana Špoljarić te Senka Švraka, Andrea Grdenić i mentorica Jasna Razlog – Grlica.

Lucija Zečević, 7.d

www.brlici.hr

Kronika zbivanja

Čast je biti među najboljima

18

Gost - pisac Hrvoje Kovačević

Otkrivene su neke tajne

Susreti

Naslov svake knjige mora odgovarati njezinom sadržaju i biti pamtljiv.

sjećanje na druženje i susret

U Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica održano je predstavljanje djela pisca za djecu Hrvoja Kovačevića kojemu su prisustvovali učenici viših razreda. Na početku samog susreta za ugodnu se atmosferu pobrinuo Theo Romaj, učenik petog razreda, svojim izvođenjem djela klasične glazbe na glasoviru.

Sve nazočne pozdravila je ravnateljica Višnja Romaj, a zatim je riječ preuzeo sam pisac.

Literarni počeci Sasvim ležerno i na djeci pristupačan način govorio je o svom životu, raznim poslovima kojima se bavio te ne baš uspješnim literarnim početcima. Iako je danas iza njega tridesetak objavljenih djela za djecu i odrasle, u njegovom se opusu ističe serija knjiga za djecu koje u svojemu naslovu imaju riječ tajna( Tajna ribljeg oka, Tajna zlatnog zuba, Tajna sretnih susjeda i dr.).

Naslovi knjiga su važni Odgovarajući na učeničko pitanje o izboru naslova za svoje knjige, rekao je da naslov svake knjige mora odgovarati njezinom sadržaju i biti pamtljiv. Kad dođeš za ugodnu atmosferu pobrinuo se Theo Romaj u knjižnicu, ja želim da ti odabereš baš moju knjigu. U koji sam napravio u životu.” Budućim djelima ovoga pisca radnja se događa u mjestima koja su obilježila i piscima poručio je neka budu strpljivi kod pisanja, ali i strpljivi kad drugi njegov osobni život( Požega, Zagreb, budu odbijali objaviti njihove radove.

Krapina, Stubičke Toplice), a mnogi likovi zapravo su njegovi poznanici Učenici su postavljali brojna pitanja onakvi kakve ih on doživljava na koja je pisac spremno odgovarao. (promijenjenih imena, dakako).

Na kraju ovog susreta učenici su zamolili pisca za zajedničku Kovačević je djeci predstavio sam fotografiju, što je on rado prihvatio. proces pisanja, rekao je da je u koš za smeće bacio gotov Fran Hercigonja, 6.e rukopis( koji je trebao postati njegovom drugom objavljenom knjigom) jer ga je smatrao lošim i pritom dodao: “To mi je najpametniji potez

www.brlici.hr

Radionica dječjeg stvaralaštva

Utjecaj medija na odgoj djece

19

Vrlo poučno i zanimljivo predavanje te radionica s učenicima organizirani su u suradnji sa Školskom knjigom iz Zagreba i urednicima Modre laste Željkom Horvat – Vukeljom i Bornom Lulićem. Predavanje je bilo namijenjeno učiteljima i roditeljima, a radionica učenicima. U svom obraćanju nazočnima urednica je izrazila zadovoljstvo i sreću što se nalazi u prostoru nove knjižnice koja svojom opremljenošću i izgledom pripada među najljepše knjižnice Hrvatske. Započela je svoje obraćanje riječima koliko je važno što djeca čitaju i na koje sve načine dolaze do informacija.

Susreti

U listu se piše o dobrim, plemenitim i hvalevrijednim događajima, ali on i zabavlja, potiče kreativnost u likovnom, pjesničkom i novinarskom izrazu.

rado smo sudjelovali u dijalogu s urednicom

Hamburger ili zdravi ručak

Suodgojitelj djece

Slikovito je to pokazala na slici hamburger ili zdravi ručak i pitala djecu što bi radije odabrala. Nakon toga učenici su imali prigodu čuti kako nastaje dječji časopis, ali i sudjelovati u razgovoru i ispričati svoja iskustva u radu redakcija školskih listova. Bilo je tu propitkivanja, no mene je najviše oduševilo to što je pohvalila naš školski list “Hlapić” koji je već godinama među najboljim listovima u županiji. Rekla je da joj se jako sviđa i da uvijek ima dobre kritike i pohvale u rubrici “Prikazi školskih listova.”

Za to je vrijeme Borna Lulić održao predavanje o utjecaju medija u odgoju djece i naglasio kako je dječji časopis suodgojitelj. Govoreći o medijskoj pismenosti, pokazao je na primjeru Modre laste, koja izlazi već više od 50 godina, kako sadržaji mogu pomoći učiteljima, učenicima i roditeljima u obrazovanju i odgoju kao i razvijanju kulturnih navika.

Osim toga pokazao je kako brojne rubrike mogu poticati učenike na raznoliko stvaralaštvo. U listu se piše o dobrim, plemenitim i hvalevrijednim

događajima, ali on i zabavlja, potiče kreativnost u likovnom, pjesničkom i novinarskom izrazu. Svojim pisanjem, crtanjem, fotografiranjem i sl. učenici iskazuju ono najbolje u sebi. Jedna je od važnijih činjenica da se medijem utječe na svijest djeteta. „Moramo ih učiti da budu svoji“, riječi su urednika koji je isto tako naglasio da veliku ulogu u svemu tome imaju učitelji.

Završio je predavanje anegdotom o predsjedniku koji je održao najkraći govor u povijesti riječima: „ Nikada, nikada, nikada nemojte odustati!“ Iva Ljubanović, 7.a

u listu se piše o hvalevrijednim događajima

krije li se među njima novinar

www.brlici.hr

Terenska nastava

20

Pjesma, ples, gluma

Veseo mladić stigao s onoga svijeta S nestrpljenjem smo čekali ulazak u osječko kazalište. Ušavši unutra, iznenadili smo se ljepotom dvorane HNK-a. Bili smo oduševljeni što smo sjedili u prvim redovima jer nam je to omogućilo vidjeti simfonijski orkestar izbliza.

Terenska je nastava uvijek novi izazov. Sadržaj libreta Tako je i ovaj put naš odlazak u HNK u Ukratko - radnja se zbiva u maloj Osijek bio pun pogodak. Tema je bila varoši, negdje u ravnici ispod Dinare, opera i sve što je vezano za operu i u ranu jesen. Podijeljena je u tri čina: kazalište. Prije samog gledanja opere na gumnu, u mlinu i na derneku. imali smo uvodni sat u Seoski mladić (Mića) razredu kako bismo se Iako nam ovo kreće u potragu za pripremili za gledanje nije prvi susret ženom koja bi htjela i slušanje opere. Na njega samoga, a s kazalištem, jer satu hrvatskoga jezika ne zbog njegova Virovitica ima podsjetili smo se bogatstva. Udvara se poznato kazalište, sadržaja narodne priče, opet nam je ovo bio djevojci Đuli i priča a na satu glazbene nevjerojatnu priču „ poseban doživljaj. kulture nastavnica nas je da je došao s onoga pripremila za gledanje svijeta“. Ero nailazi na i slušanje opere Jakova različite prepreke, zlu maćehu Domu i Gotovca “Ero s onoga svijeta” čiji je Đulinog oca gazda Marka. Za svakoga libreto napisao Milan Begović. ima priču. Domi na prijevaru uzme novce, a Marku konja. Pomaže mu

www.brlici.hr

mlinar Sima i na kraju Ero uspijeva u svome naumu: dobiva zaljubljenu djevojku, pomiri se sa svima te povede radosno kolo.

Prvi put u HNK Osijek S nestrpljenjem smo čekali ulazak u osječko kazalište. Ušavši unutra, iznenadili smo se ljepotom dvorane HNK-a. Bili smo oduševljeni što smo sjedili u prvim redovima jer nam je to omogućilo vidjeti simfonijski orkestar izbliza.

Opera je počela, a mi smo pozorno slušali svaku izgovorenu riječ ili svaki odsvirani takt. U pauzi smo prepričavali svoje dojmove i veselili se ponovnom povratku u gledalište.

Najveće iznenađenje priredila nam je naša nastavnica Renata Sudar jer je dogovorila s inspicijenticom zajedničko fotografiranje novinara našeg školskog lista Hlapić s glavnim glumcima koji su nas uistinu iznenadili svojom izvedbom u ulozi Marka, bogatog seljaka, Dome, njegove druge žene, Đule, Markove kćeri iz prvog braka, Miće ( Ere) i Sime.

U operi su sudjelovali i mnogobrojni plesači baletnog ansambla HNK. Scenska oprema bila je vrlo originalna kao i kostimi glumaca, a nama se

o l e j d u k u r h i š Na Terenska nastava trećih razreda u Milanovcu najviše svidjelo završno kolo. Uistinu je bilo dojmljivo.

Korelacija i integracija nastavnih sadržaja Ovo nezaboravno iskustvo gledanja opere podijelili smo s našim nastavnicama Zumbulkom Foret, Renatom Sudar i Vesnom Matovinom.

Nakon dolaska u školu, uslijedila je korelacija medijske, glazbene i likovne kulture. Rješavali smo listiće s pitanjima vezanim za glazbu i hrvatski jezik, a na likovnom smo prikazali jednu od tri scene po vlastitom izboru. Rabili smo različite materijale za oblikovanje: karton, drvo, slamu, tkaninu. Tako su nastale zanimljive kompozicije i razrade scene koje su bile veoma kreativne i maštovite.

Osim scenografije izrađivali smo i kostimografiju likova koji su bili nositelji radnje. Kostimi – narodna nošnja prikazana je kroz različite materijale i teksture.

Na obroncima Bilogore Bio je lijep sunčan dan u mjesecu rujnu. Učenici 3.a, 3.b i 3.c razreda okupili su se pred milanovačkom školom. Zadatak im je bio snalaženje u prostoru. Polazište je bilo školsko igralište. Učenici su pomoću svojih kompasa odredili pravac sjever-jug. Krenuli su put crkvice na obroncima Bilogore.

Penjali su se, puhali, stenjali sve dok nisu stigli do svoga odredišta. Vidjeli

Na taj smo način gradivo različitih predmeta povezali i s različitih gledišta naučili sve o operi.

Osim opere doživljaj je i bila šetnja prelijepim šetalištem uz Dravu na kojemu je nastala i naša zajednička fotografija.

Lea Bakić, 8.a www.brlici.hr

su Viroviticu kao na dlanu. S visokog stajališta vidik se prostirao sve do Mađarske. Promatrali su prirodu kroz dalekozor i sve im se činilo tako blizu. Određivali su strane svijeta pomoću sunca, starog panja i mahovine.

Malo su se poigrali te spustili blagom padinom do škole gdje su ih dočekali roditelji.

Lucija Ivanac, 3.c

Terenska nastava

21

Iz riznice uspjeha

22

Državne prvakinje u biologiji

Oskar znanja opet u našoj školi Pišu: Andrea Grdenić i Senka Švraka Učenice 8.d razreda Andrea Grdenić i Senka Švraka osvojile su prvu nagradu na Državnom natjecanju i smotri iz biologije u kategoriji: Ekologija s istraživačkim radom pod nazivom „Monitoring proljetnica u Virovitici“, a mentorica im je mr. sc. Jasna Razlog – Grlica. Time su postale državne prvakinje iz biologije i osvojile Oskar znanja. Državno natjecanje iz biologije održano je u Podgori. O svojim su dojmovima napisale sljedeće.

Nestrpljivo smo dočekale odlazak na natjecanje s ostalim učenicima iz naše regije. Nakon smještaja uslijedilo je svečano otvaranje natjecanja. Plakat smo izložile u hodniku škole i o našem radu razgovarale sa zainteresiranim sudionicima i članovima povjerenstva.

Prezentaciju rada prikazale smo u našoj skupini i odgovarale na pitanja članova povjerenstva. Drugi smo dan razgledale Malakološki muzej u Makarskoj i posjetili svetište Vepric. Na proglašenju nagrađenih učenika vrlo se ugodno iznenadile kada smo shvatile da smo osvojile prvu nagradu u svojoj kategoriji. Zahvaljujući tome, nekoliko tjedana kasnije, pozvane smo sa svojom mentoricom u Zagreb na dodjelu nagrada državnim prvacima. Tamo smo primile Oskar znanja i diplomu koja nam omogućuje direktan upis u srednju školu u kojoj se boduje biologija kao predmet. Zahvaljujemo našoj mentorici Jasni Razlog- Grlici za sav trud i strpljenje u radu s nama.

oskar je u našim rukama

www.brlici.hr

oskar znanja

Iznimno uspješan školski projekt Ovo je dobar primjer kako se korištenjem GLOBE protokola i prikupljanjem podataka iz okoliša može uspješno surađivati u lokalnoj zajednici.

Na Državnoj smotri i natjecanju hrvatskih GLOBE škola našu su školu predstavljali Lucija Zečević iz 6.d te Borna Nemet i Slaven Nađ iz 7.d te GLOBE voditeljice prof. Marijana Špoljarić i mr.sc. Jasna Razlog-Grlica.

Rad škole u proteklom razdoblju prikazan je prilozima na plakatu o čemu ste mogli čitati u školskom listu „Hlapić“. Učenici su osvojili priznanje i nagradu za iznimno uspješan školski

projekt koji su predstavili u Tisnom zajedno s učenicima Gimnazije Petra Preradovića iz Virovitice.

Timski i istraživački rad Zahvaljujući učiteljima i GLOBE voditeljima koji su prepoznali GLOBE program kao osobito značajan u redovnoj nastavi gdje se kroz interdisciplinarni pristup učenici na konkretnim primjerima u okolišu uče timskom i istraživačkom radu te učenicima kojima nikada nije teško u svoje slobodno vrijeme provesti mjerenja i nadasve našem ravnatelju Josipu Strmečkom koji nas je uvijek podržao u našim idejama i projektima, naša je škola ove školske godine postigla vidljiv napredak u ostvarivanju GLOBE programa.

Osobito se uspješnom pokazala kao domaćin 4. međužupanijske smotre i natjecanja hrvatskih GLOBE škola gdje je sudjelovalo 19 škola iz naše regije. U tome joj je financijsku potporu pružila Virovitičko-podravska županija.

Fenološka promatranja proljetnica u Gradskom parku Na Državnoj smotri i natjecanju hrvatskih GLOBE škola u Tisnom sudjelovalo je 52 škole koje su uključene u GLOBE program te se svojim radom istaknule u provođenju tog programa.

www.brlici.hr

Na svečanosti otvorenja nazočan je bio i Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje koji je nakon toga razgledao izložene plakate i razgovarao s učenicima o njihovom radu. Naši su učenici pred Povjerenstvom izložili projekt koji obuhvaća rezultate fenološkog promatranje proljetnica u Gradskom parku. Ovaj su projekt proveli i predstavili zajedno s učenicima Gimnazije Petra Preradovića iz Virovitice.

Okušali se i u vještini orijentacije Projekt na smotri predstavljaju učenici usmenim izlaganjem u trajanju od 10 minuta, nakon čega slijedi razgovor s komisijom i rasprava u kojoj je poželjno i sudjelovanje publike.

Ukoliko dvije škole sudjeluju sa zajedničkim projektom, predstavljaju ga zajedno učenici obje škole. U ovoj se kategoriji ne izrađuje ljestvica poretka, već se nagrađuju uzorni ili iznimno uspješni projekti u svakom području. Naše dvije škole su na ovogodišnjoj smotri nagrađene za iznimno uspješno realiziran školski projekt. Ovo je dobar primjer kako se korištenjem GLOBE protokola i prikupljanjem podataka iz okoliša može uspješno surađivati u lokalnoj zajednici. Sve učeničke tročlane ekipe sudjelovale su i u orijentacijskom natjecanju. Natjecanje podrazumijeva vještinu orijentacije u prostoru pomoću zemljovida te poznavanje i razumijevanje GLOBE protokola te unosa podataka.

Jasna Razlog – Grlica, mr.sc.

23 Iz riznice uspjeha

Istraživački pristup u GLOBE programu

24

“Hapićev” put popločen uspjesima

Dubrovnik postao Lidrano-grad

Iz riznice uspjeha

Od svečanog otvorenja do zatvaranja susreta osjetilo se da Grad živi za LiDraNo.

U godini smo koja je proglašena Godinom Marina Držića. Različitim aktivnostima cijele će se godine obilježavati petstota godišnjica rođenja velikog gospara Marina. Tako je Dubrovnik postao domaćin mnogim učenicima koji su pozvani na državni susret LiDraNo. Ulice grada preplavili su mladi novinari, glumci, literati i stvaratelji filmskog i radiozapisa. Od svečanog otvorenja do zatvaranja susreta osjetilo se da Grad živi za LiDraNo.“ Ovo je danas Lidrano- grad, lidranovci ga danas svojom maštom, umjeteonstvom i znanjem zidaju, zakone mu svoje mladosti daju“- riječi su Luke Paljetka na svečanom otvaranju susreta. Tri su dana učenici pokazali svoja umijeća: čitali svoje uratke, stvarali priče, razgovarali, prosuđivali, snimali, glumili, recitirali… Prosudbena su povjerenstva održala radionice i okrugle stolove za sve učenike i njihove mentore u svim kategorijama. Svima će to biti dragocjeno iskustvo za rad u svim izvannastavnim aktivnostima.

Renata Sudar, odgovorna urednica Hlapića

Kad san postane stvarnost II. Neizmjerno sam sretna što se sav uložen trud u Hlapić ponovno isplatio.

Teško je opisati taj osjećaj i taj pogled kojeg krasi osmijeh od uha do uha saznavši da se trud svih nas ponovno isplatio. Idemo na državnu smotru, a još k tomu - Dubrovnik! Ma bolje nije moglo biti. Odmah su počele pripreme. Pričalo se kako ćemo ići zrakoplovom, ali to je propalo; bili smo osuđeni na dugotrajnu vožnju autobusom. Kad smo stigli do Đurđevca, odakle je kretao autobus prema Dubrovniku, upoznali smo nove osobe i susreli neke od prošle godine..

Snažni se dojmovi nižu Kad smo napokon došli u sunčani Dubrovnik (bitno je naglasiti da je bio sunčan samo taj jedini dan),

oduševila sam se svime što sam vidjela. Svaki kutak meni je bio nešto novo, nešto neopisivo. Detaljno sam sve promatrala i proučavala, jer ipak se u Dubrovnik ne ide svaki dan. Došli smo i do hotela Tirena u kojemu smo boravili ta četiri dana.

Cijeli je hotel bio prekrasan. Kad smo se smjestili u sobe, malo smo se odmorili, jer putovanje od 14 sati nije baš mala stvar. Nakon odmora krenuli smo u obilazak Dubrovnika.

I ostala sam, kako bi se reklo, paf.

Bila sam jako umorna, ali vrijedilo je obići Zidine, Stradun i sve ostale ljepote toga slavnoga grada. A tek navečer! Svečani ulazak u Grad svih lidranovaca i svečanost koju ćemo pamtiti još dugo.

Novinarska radionica, izmjenjivanje iskustava Unatoč kiši svi smo se odlično zabavljali, dobro se hranili (bio je obilan švedski stol kao i prošle godine). Uživala sam u novinarskoj radionici koju su vodile Željka Horvat – Vukelja i Branka Primorac, ali i u razgovorima prosudbenog o povjerenstvu sve najbolje

www.brlici.hr

povjerenstva za školske listove u čijem su sastavu bili Srećko Listeš, Marko Baus, Stjepan Balent, Snježana Marić i Gordana Vilović. Moram reći da smo dobili puno pohvala kao i svi ostali školski listovi. I neizmjerno sam sretna što se sav uložen trud u Hlapić ponovno isplatio.

Svatko je od nas osjetio sreću Uvijek će mi u sjećanju biti sva iskustva koja sam doživjela sudjelujući na LiDraNu. I zahvaljujući tim iskustvima, meni je zacrtan cilj kojega nastojim ostvariti unatoč silnim preprekama i padovima... Radit ću na tome da i taj san postane stvarnost.

Marina Jurić, prošlogodišnja glavna urednica Hlapića

25

Državno natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika

Vrbniče nad morem... „Sedi Jankec, sedi Jankec, posel more čekat, posel more čekat...“

nije Vrbnik, ali je Krk

Kovčeg veličine pseće kućice, torba puna klope i poveći neseser.

Nije mnogo, zar ne? Da, nije mnogo.

Za tri dana...

Državno natjecanje u poznavanju hrvatskog jezika održano na Krku (točnije, u Krku) od 9. do 11. travnja 2008. godine.

Krenuli smo malim autobusom.

Putovanje je bilo prilično dosadno, ali mi je zapravo bilo svejedno jer sam pola puta prespavala. Negdje na sredini Krčkog mosta začepile su mi se uši. U biti, gotovo svima. Samo što su dolaskom u hotel uši svima bile u normali, osim meni koja još pola dana nisam čula gotovo ništa.

Sobu sam dijelila s curama iz 8. razreda. Ove smo godine bile stvarno uspješne jer smo od 16 škola županije nas dvije iz naše škole županijske prvakinje: Lara Žeravica( koja je sada već gimnazijalka) i ja, a treća je predstavnica bila Marija Srbić iz Slatine. Dobile smo malu sobu kroz koju smo se jedva provlačile, no to nije toliko važno jer je zanimljiviji bio obilazak grada Krka. Nije ni čudo što su tamo svi „Twiggyći“, pa tko bi normalan stalno išao gore – dolje po gradu?? Upozorenje! Nikad nemojte tamo jesti pizzu niti išta drugo. Osim ako niste član obitelji Eccelstone ili ste kojim slučajem nova zaručnica (ili zaručnik – svega ima) Romana Abramovića.

Što bi bilo kad bi bilo Pametni ljudi su ponavljali po danu.

Ali ne, ja sam, tj. mi smo to obavile po noći. Od devet do deset (-ja-). Do pola dvanaest (-one-). Spavanje u pola dva (-mi-). Čudno, bila sam jako opuštena pri pisanju testa. Kad sam saznala da sam dvanaesta, nisam bila toliko opuštena.

Nije loše biti dvanaesta od trideset i pet, ali nije ni predobro. Da sam imala dva boda više, bila bih deseta, da sam imala još 3 – 4 boda više, bila bih peta... Što bi bilo, kad bi bilo?

Baška, Jurandvor… asocijacija je?

Poslije natjecanja išli smo u Bašku i Jurandvor. Naravno, to uključuje i suvenirnicu. Potrošila sam 40 kn, na dva kamenčića sa slovom „s“. Na glagoljici, naravno. U Baškoj smo išli na sladoled. Moje cimerice su negdje (za)ostale. Ili su se izgubile?

Uglavnom, skoro im je zbrisao bus (kao i meni drugi dan). Tu zadnju večer opet smo išle u obilazak.

Preklinjale smo nastavnicu da idemo u diskoteku, ali nije htjela... Poslije smo bile žedne, ali u ponoć u Krku ništa ne radi, čak ni benzinska!?

Pa smo išle doma( ovaj, u hotel).

Zamislite da živite na Krku, a u pola noći pod prozorom vam neke luđakinje tule „Beži Jankec“, „Ja sem Varaždinec“ i ostale kajkavske „popevke“. E, pa, ovoga puta mi smo luđakinje( kao da inače nismo).

www.brlici.hr

Usput smo maznule biljku koju sam „pikirala“ danima (tri dana ponekad jako sporo prolazi). Što? Pa nije da sam ukrala...To je biljčica za moju mamicu. To je...Pa to je širenje biološke raznolikosti! Ako je to krađa, onda sam ja lopov! Ako je to zločin, onda idem u buksu. Ako idem ja, onda idu i moji suradnici, među kojima je i nastavnica Pavelko...

Pa kaj, ionako nas nitko nije vidio. Mi smo profići. Točno u ponoć. Dobro, malo sam zagazila u blato, al` nema veze.

Točnost u vremenu mi nije jaka strana Treći smo dan poslije ručka išli kući.

Malo sam se, ovaj, dugo spremala, pa su me skoro ostavili na Krku. Zašto nisu?? Baš je bilo lijepo. Onda bih mogla svaki dan gledati one lijepo oblikovane tete kaj tresu bokovima, na telki. Ionako ne bih bila kriva da sam ostala, krenuli smo ranije. Pa nisam mogla Conversice samo tako nagurati u torbu??

Pa, to bi bilo to. Zamalo sam ostavila mamičinu biljku u busu pa sam trčala za njim. Biljka se malo udebljala od tada. Možda je uskoro odvedem u posjet familiji...

A možda naučim i da su bakini kolači domaći, a ne domači...

Sara Marija Lovrenović, 8.b

Sara i Lara u crkvici sv. Lucije

Iz riznice uspjeha

Širenja biološke raznolikosti

Split – domaćin natjecanja

Bila sam član ekipe Virovitičko-podravske županije

Iz riznice uspjeha

26

Specijalno za Modru lastu – gosti urednici

Obljetnica r Nikole Šubi

Nakon održanog županijskog natjecanje učenika osnovnih škola u poznavanju prometnih i sigurnosnih pravila i upravljanja biciklom „Sigurno u prometu“, učenici naše županije plasirali su se na državno natjecanje koje je održano u Splitu. Ekipu Virovitičkopodravske županije činilo je 4 učenika iz triju škola – OŠ Gradina, Gradina, OŠ Ivana Gorana Kovačića, Gornje Bazje i naša škola u kojoj sam ja pokazala najbolje znanje i najspretnije umijeće vožnje biciklom. Moj je voditelj nastavnik tehničke kulture Dragutin Hajmaši.

Natjecanje „Sigurno u prometu” sastoji se od provjeravanja znanja prometnih i sigurnosnih pravila (teoretski dio) i upravljanja biciklom na vježbalištu s točno utvrđenim sadržajem( praktični dio natjecanja).

Moj odlazak u Split na državno natjecanje bilo je za mene nešto novo i posebno lijepo iskustvo. Sva znanja koja sam stekla učeći o prometu sigurno će mi pomoći da se svakodnevno osjećam sigurnom u prometu na putu do škole ili kad sam sudionik prometa u svoje slobodno vrijeme.

Josipa Dogan, 7.e

Crtanje kao hobi

Sarine maštovite i originalne kreacije U našoj rubrici o uspjesima učenika predstavljamo vam rad učenice 8.b razreda Sare Marije Lovrenović koja nam je otkrila kako i zašto crta i što joj je motivacija za stvaranje ovih originalnih crteža - modnih modela. Želja za crtanjem i oblikovanjem raznih figura javila se još u djetinjstvu. Od tada često provodi svoje slobodno vrijeme uz papir i olovku. Posebice je zavoljela crtanje portreta i različitih figura. Motivacija za stvaranje likova

su joj slike s modnih revija i fotografije slavnih osoba koje voli portretirati. Opušta ju glazba i svi njeni crteži nastaju uz zvukove glazbe, zapravo su modni sadržaji inspirirani glazbom. Tehnike koje rabi su olovka, drvene boje, pastel, tempera i ugljen. Za svoje radove dobila je i nagrade. Prošle školske godine na natječaju „Modre laste“ pod nazivom „Budi modni dizajner“ njezin je rad ušao u izbor 5 nagrađenih radova i bio je objavljen na stranicama lista.

www.brlici.hr

Regionalno natjecanje iz matematike

Jedan od mnogobrojnih uspjeha naše škole je i suradnja za dječji list „Modra lasta“. Iznenadio nas je i obradovao poziv glavnog urednika da sudjelujemo kao gosti – urednici u 5.broju najpoznatijeg dječjeg časopisa u Hrvatskoj. Predložili smo da tema naših stranica bude obilježavanje 500.obljetnice rođenja Nikole Šubića Zrinskog kojega još i zovu Sigetski.

Opisali smo sve aktivnosti i poslali mnoštvo materijala i fotografija iz škole, ali i iz Szigetvara. Uredništvu Modre laste svidio se naš sadržaj i tako su nastale stranice sa sadržajima koje su napisali učenici Sara Pažin, Luka Sudar, Lovro Kićinbaći, Luka Tripalo, Diana Dumenčić, Jakov Teskera, Iva Ljubanović uz vodstvo prof. Renate Sudar.

Iz riznice uspjeha

rođenja ića Zrinskog

Upornim radom i marljivošću do rezultata

Da matematika može biti interesantna, uvjerili smo se mi, učenici koji uz redovno učenje odlazimo i na satove dodatne nastave. Naše mentorice Marijana Špoljarić i Jasna Mikolić pronašle su način i put kako da s lakoćom rješavamo i one teže zadatke. Zavoljeli smo matematiku i tako marljivim radom na županijskom natjecanju pokazali smo dobro znanje. Visoki postotak rješenosti testa omogućio nam je odlazak na regionalno natjecanje za učenike do 6. razreda što je zapravo u rangu državnog natjecanja. Bili smo jako sretni i ponosni kao i naše mentorice. Znali smo da nas čekaju zahtjevni zadaci, ali nije bilo više toliko važno mjesto, već jedno novo iskustvo i, naravno, stečena znanja koja će nam biti potrebna u budućem školovanju.

Sara Pažin, 6.b

Prosudbeno povjerenstvo ocijenilo je radove prema tome koliko su bili originalni i jesu li crteži raznovrsni u idejama i izvedbi.

Tako je Sari pripala titula prvonagrađene (možda buduće) modne dizajnerice. Sve Sarine kombinacije modnih ideja bile su izložene u holu škole.

27

Sanja Martinušić, 8.b

www.brlici.hr

Sudionici natjecanja: Dorotea Rudec , Ivana Kovačić, Lea Pavelko i Josip Šutalo

Projekt uz Europski dan jezika

Različitost veliko je bo

Projekti

28

Ovim je projektom realizirana međunarodna suradnja dviju škola i država. Cilj je razvijati interes učenika za europske jezike i upoznavanje drugih naroda, jezika i kultura kao i realizirati integraciju sadržaja povijesti, hrvatskoga jezika, glazbene kulture i geografije.

Već na samom početku školske godine prionuli smo na posao, Petra Kozjak, Marko Manojlović i ja – Luka Tripalo, počeli smo istraživati i prikupljati različite informacije.

Naše su nastavnice napravile plan aktivnosti i podijelile zadatke. U svom istraživanju potražili smo pomoć prof. latinskoga jezika Alojzija Groša ( radi u Katoličkoj gimnaziji u Virovitici) koji nam je rado pomogao u prikupljanju internacionalizama

grčkog i latinskog podrijetla kao i u prijevodu ulomka Ilijade te Ovidijevih Metamorfoza. Sve to bila je priprema za izradu plakata. Osim toga obilježili smo i 100. obljetnicu Društva hrvatskih esperantista koji promiču razumijevanje, suradnju i zajedništvo među narodima.

Zrinski nas spaja Uz veliku pomoć učenice Diane Dumenčić iz 8.a i njene majke Csille (Mađarice) i učiteljice Eržabet Vukelić pripremili smo odlazak u školu „Zriny Gymnazium“ u Szigetvaru. Upoznali smo ravnatelja Attilu Szaba, učenike i učitelje i dogovorili zajednički program kako bismo obilježili Europski dan jezika.

ravnatelj škole uručuje poklon ravnatelju sigetske škole

Integracija sadržaja kulturnog programa bit će u znaku imena Nikole Šubića Zrinskog koji je junački poginuo braneći Siget od Turaka, a ove se godine obilježava 500. obljetnica rođenja velikana hrvatske i mađarske povijesti.

Izložba i prezentacija plakata Sva istraživanja i proučavanja urodila su plodom. Uz pomoć naših učiteljica Slobodanke Omeragić, Sanje Pavelko, Marijane Špoljarić, Danijele Žarković, Marije Brajković te Vesne Pavlović napravili smo plakate koje smo izložili u holu škole.

Izložbu kulturne baštine našega kraja

čardaš je zapalio dvoranu

www.brlici.hr

jezika i kultura ogatstvo

29

pripremile su učenice povijesne grupe s nastavnicama Ankicom Lovrenc, Kornelijom Šarić, Snježanom Hađijom i Ankicom Fijalom.

Zajednički kulturnoumjetnički program Na sam dan obilježavanja Europskog dana jezika pjevalo se na različitim jezicima, krasnoslovilo engleskim jezikom, a dramsku igru pripremili su učenici na njemačkom jeziku.

U programu su sudjelovali učenici 4.r. učiteljice Maje Grdić; učenici Klara Miš, Theo Romaj, Dona Krišto, Stephani Stracaboško, Diana Dumenčić, Luka Tripalo, Ivan Kozjak, Dorian Lesić, Lovro Kićinbaći i Tena Tucelj koje su pripremale učiteljice Danijela Žarković, Zumbulka Foret, Marija Brajković, Slobodanka Omeragić te Ankica Lovrenc.

U vrijeme trajanja programa na platnu je bila pokrenuta prezentacija u kojoj

su prikazane povijesne fotografije o obitelji Zrinski. Učenici 8.razreda uprizorili su dijalog u kojemu je Zrinski „stup i štit hrvatski, grada sigetskog glavar i prvi strah turski vijeka svog” i kao takav zauvijek je ostao živjeti u hrvatskim srcima, a danas ga osim nas Hrvata i Mađari smatraju svojim nacionalnim junakom.

Učenici sigetske škole predstavili su se svojim programom; nacionalnim plesom – čardašem te uprizorenjem bitke kod Sigeta.

Pokaži što znaš Opsada Sigeta bila je tema i kviza znanja, popularnog Milijunaša, koji je za učenike obiju škola na hrvatskom i mađarskom jeziku pripremila prof. infomatike Marijana Špoljarić, a pitanja osmislio prof. Ivica Tomljanović. Igra na računalu sada je bila jedan od načina učenja geografije

šprehali su o učenju...

i stranog jezika. Učenici su trebali na slijepim kartama unositi europske države te njihove nazive napisati na njemačkom i engleskom jeziku.

Početak jednog novog prijateljstva Bila je ovo prigoda za darivanje gostiju. Ravnatelj OŠ IBM Josip Strmečki zahvalio je ravnatelju i svim učenicima i učiteljima mađarske škole i zaželio im ugodan boravak u školi i gradu.

Nakon programa naši su gosti posjetili Gradski muzej Virovitica.

Ovim je projektom realizirana međunarodna suradnja dviju škola i država. Cilj je razvijati interes učenika za europske jezike i upoznavanje drugih naroda, jezika i kultura kao i realizirati integraciju sadržaja povijesti, hrvatskoga jezika, glazbene kulture i geografije.

i pjevala na njemačkom

www.brlici.hr

Projekti

Piše: Luka Tripalo, 8.a

Projekti

30

Nezaboravan nastup u Mađarskoj

Kad mikrofoni utihnu Nakon uspješne suradnje u našoj školi gimnazijalci iz Szigetvara pozvali su nas da uveličamo njihovu priredbu za Dan škole. Bili smo oduševljeni njihovim pozivom, a posebice mi učenici jer taj dan nismo na nastavi!

Odmah smo počeli s pripremama.

Došao je i dan polaska. Put je kratak što se ne bi moglo reći za čekanje na državnoj granici. No, došavši pred školu, srdačno su nas dočekali njihovi nastavnici i prevoditelji, Hrvati koji žive kao nacionalna manjina u tom području. Nakon okrjepe uslijedio je obilazak grada i kulturnih znamenitosti te športska natjecanja u kojemu je sudjelovala ekipa nogometaša naše škole. Od tri utakmice naši su dečki pobijedili dvije i zauzeli drugo mjesto.

U sportskoj dvorani održan je program koji je bio podijeljen u tri dijela. Na kraju drugog dijela uslijedio je naš program. Prvi su se predstavili mali folkloraši. Nakon njih na redu su bile dvije Rihanne Junior, točnije Dona Krišto i Stephanie Stracaboško.

naša se Diana dobro snalazi u ulozi voditeljice na mađarskom

Pjevale su legendarnu Umbrellu.

Stigao je red i da ja zapjevam. Pjevala sam jednu lijepu mađarsku pjesmu.

Budući da je pjesma brža, u prvom je dijelu plesala Petra Kozjak kao mažoretkinja, a u drugom dijelu Iva Štengl. Bio je već skoro kraj pjesme kad odjednom… Sve se ugasi. I glazba i mikrofon. Nisam vjerovala!

Je li to moguće? U publici je nastao smijeh, ni ja se nisam mogla suzdržati kao ni Iva koja je bila sa mnom na pozornici. Rekla sam joj: „Moramo popraviti situaciju“. Hvala Bogu da

sam večer prije nastupa naučila Ivu pjevati refren. Otišle smo do mikrofona (koji nije radio) i zapjevale refren. U dvorani je nastao muk. Svi su začuđeno gledali i slušali. Na kraju smo dobile veliki pljesak, a naša nam je razrednica simpatično rekla: “Bile ste super, šaljem vam pusu.“ To nas je ohrabrilo i shvatile smo da nismo bile grozne – jako. Na kraju trećeg dijela Stephanie je zaplesala s djevojkama iz Szigetvara. Moji bratići, koji idu u tu školu, rekli su da je sve bilo super. I za mene je ovo bilo nešto neobično i nesvakidašnje, iskustvo koje ću dugo pamtiti.

Diana Dumenčić, 8.a

nogometaši i trener Mario

Diana i Iva

www.brlici.hr

Projekti

31

Međunarodna suradnja škola Nakon održanog projekta povodom Europskog dana jezika, koji je realiziran u suradnji s mađarskom školom iz Szigetvara, dobili smo poziv na proslavu Dana škole sigetske gimnazije koja je dobila ime po Nikoli Zrinskom, mađarskom junaku i pjesniku koji se proslavio svojim djelom „Opsada Sigeta.“ Izrazili su želju da i naši učenici sudjeluju u programu. Ovaj su to put bili učenici folklorne skupine učiteljica Jasne Resler i Snježane Volenik, Diana Dumenčić koja je vodila konferansu na mađarskom jeziku i sudjelovala u programu otpjevavši pjesmu na mađarskom, Dona Krišto i Stephanie Stracaboško pjevale su na engleskom

jeziku i zabavile sve nazočne, a u njihovoj su pratnji bile plesačice Petra Kozjak i Iva Štengl.

Na športskom polju nadmetali su se dječaci nogometne ekipe škole koji su osvojili drugo mjesto i medalje. Njihov je voditelj prof. Mario Hrženjak.

Park prijateljstva

prijateljstvo. Svoj veliki doprinos dale su učiteljice koje su i osmislile taj projekt. One su i nazočile svečanom programu – Slobodanka Omeragić, Sanja Pavelko, Eržabet Vukelić i Danijela Žarković te pedagoginja škole Dragica Moslavac. (r. s.)

Ovim je susretom započelo jedno lijepo prijateljstvo škola koje će se zasigurno nastaviti. Svojim srdačnim dočekom i riječima hvale pokazali su da žele daljnju suradnju i

www.brlici.hr

središte grada Szigetvara

32

Pilot – projekt Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnišva

Dječji tjedan poduzetništva Projekti

Cilj je ovih radionica stjecanje znanja i vještina u poduzetništvu, naučiti kako učenike senzibilizirati od najranije dobi, razvoj kreativnosti i inovativnosti kao i podizanje obrazovnih standarda.

U Tjednu djeteta Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pokrenulo je pilot - projekt pod nazivom „Dječji tjedan poduzetništva.“ U realizaciji aktivnosti sudjeluje Pučko otvoreno učilište te Akademija „Petar Zrinski“ i Klub kulture „ Agram“.

Provodi se u četiri grada Republike Hrvatske. Započeo je u Bjelovaru, nastavljen u Virovitici, a nakon toga slijede gradovi Pula i Knin. Provodi se prvi put za najmlađu dob. Do sada su u edukacijama sudjelovali samo odrasli. Na press – konferenciji gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin pozdravio je sve one koji su pokrenuli ove aktivnosti i istakao koliko je važno uključiti mladi naraštaj u ovakav oblik edukacije. Radionice su održane u dvjema virovitičkim osnovnim

školama. U OŠ Ivane Brlić –Mažuranić uključeni su učenici 1.2.3. i 4. razreda, a iz OŠ Vladimir Nazor učenici 5. i 6. razreda. Cilj je ovih radionica stjecanje znanja i vještina u poduzetništvu, naučiti kako učenike senzibilizirati od najranije dobi, razvoj kreativnosti i inovativnosti kao i podizanje obrazovnih standarda. Nakon održanih radionica u Gradskoj knjižnici i čitaonici održana je javna prezentacija metoda rada s učenicima kojima se pokazalo

što je dramski odgoj i kako učenici proživljavajući određene situacije uče što je poduzetništvo. Učenici su prezentirali svoje viđenje novca, štednje, strpljenja i pomoći drugima. Jednom su riječju morali izraziti svoje asocijacije, pronaći ključne riječi. Metodom „zamrznute skulpture“ pokazali su kako vide totalno izgubljeno vrijeme, a kako dobro iskorišteno vrijeme. U ime Ministarstva podijeljene su diplome svim učenicima, sudionicima pilotprojekta. Evaluaciji aktivnosti nazočili su učitelji, stručni suradnici škola, predstavnici medija te mnogobrojni roditelji koji su svoju djecu nagradili velikim pljeskom.

Jesen u voćnjaku Sastali smo se ispred naše škole i krenuli u obližnji voćnjak obitelji Krznarić. Kad smo došli, dočekala nas je teta Marica sa sandukom punim rumenih, sočnih i zrelih jabuka.

Omamio nas je miris tako da smo ih morali odmah kušati. Kad smo ih zagrizli, počeo je curiti njen slatki sok. Toliko smo uživali u njihovim sokovima da smo poželjeli pojesti bar još jednu. Ali u tom trenutku došao je djed koji nam je nešto više

www.brlici.hr

ispričao o jabukama. Znatiželjno smo ga slušali i pratili. Saznali smo koliko su udaljene voćka od voćke, koliko redova ima u voćnjaku i koje sve vrste uzgajaju. Najviše imaju: ajdared, zlatni deliše, zeleni deliše, jonagold i greensmith. Cijelo vrijeme, dok smo šetali voćnjakom u kojem su se rumenile jabuke, puhao je jesenski vjetar i grijalo nas jesensko sunce. Sve upućuje na to da je stigla jesen.

Ramona Lesić, 2.r. PŠ Čemernica

Od učenja do slasnih savijača U sklopu projekta «Jabuka je izvor zdravlja» prof. Zvonko Ternjej održao je u PŠ Rezovac predavanje i radionicu o jabukama. Radionici su prisustvovali učenici drugog i trećeg razreda s njihovim učiteljicama.

Otkrio im je mnoge činjenice o ljekovitim svojstvima jabuka. Pokazao im je da svježa jabuka pluta na vodi za što su mislili da je nemoguće.

Učenici su se okušali u nizanju narezanih jabuka na konac. Na taj su način ljudi prije sušili jabuke te ih kasnije koristili za čaj. Novostečena znanja o ljekovitim svojstvima jabukama učenici su napisali na crteže jabuka te ih zalijepili na crtež drveta. Uz izreku «Jedna jabuka na dan, liječnik iz kuće van» završen je službeni dio

radionice. U dobrom raspoloženju svi su se okrijepili sokom i savijačama od jabuka.

Sara Kolaković, 3.r. PŠ Rezovac

Razredno stablo U školskom smo dvorištu zasadili naše razredno stablo. Darovao nam ga je i pomogao zasaditi Leonov tata. To je listopadno drvo kelreuteurija. Ima lijepo crveno lišće

u jesen. Promatrali smo kako mu je padalo lišće i na početku zime drvo je ostalo potpuno golo. Promatrat ćemo ga kroz sva godišnja doba.

Ena Fadljević, 1.b

Jabuka – dar jeseni, izvor zdravlja Učenici 2. a i 2. b razreda su u okviru nastave prirode i društva ove godine proučavali jabuke.

U projektu pod nazivom Jabuka – dar jeseni, izvor zdravlja nastojali su saznati koje to zdrave sastojke sadrže jabuke, kakvih sorta jabuka ima, što se sve od jabuka može načiniti i kako ih uzgajaju i prerađuju voćari.

Na kraju projekta učenici su zajedno sa svojim učiteljicama jedan dan proveli u voćnjacima obitelji Suhanek u Dugom Selu Lukačkom. Bio je to

pravi doživljaj za sve učenike. Na «samom mjestu događanja» vidjeli su mnoge vrste jabuka, saznali kako se voćari brinu o jabukama da bi dozrele do berbe i na kraju učestvovali u samoj berbi. Vrijedne ruke učenika nabrale su mnogo jabuka i pomogli ih transportirati u hladnjaču. Na kraju lijepo provedene terenske nastave domaćini su učenike nagradili, naravno, uz ukusnu okrjepu i jabukama.

Meri Suhanek, 2.b

www.brlici.hr

Projekti

33

Jabuka je izvor zdravlja

Novosti u školi

34

PŠ Milanovac

Obnova stare ljepotice

Piše: Iva Ljubanović, 7.a Fotografije: Matej Sudar

Na trenutak su se svi vratili u vrijeme izgradnje zgrade koja je bila dovršena 27.listopada 1968. god.

Za PŠ Milanovac posebno je jedan dan bio svečan dan jer je obnovljena stara ljepotica izgrađena prije 40 godina. Za tu prigodu održana je svečanost u Društvenom domu Milanovac koji je bio privremeni prostor za učenje u ovoj školskoj godini za stotinjak učenika. Oni su sve nazočne pozdravili veselom pjesmom „ Kad si sretan“, a u programu je sudjelovao folklor matične škole koji vodi učiteljica Jasna Resler.

Bilo je davno Nakon riječi dobrodošlice ravnatelja Josipa Strmečkog uslijedio je slikokaz koji je svojim sadržajem vratio u prošlost, a riječima dugogodišnji učitelj milanovačke škole Antun Ključec koji je svojim sjećanjima popratio fotografije. Na trenutak su se

svi vratili u vrijeme izgradnje zgrade koja je bila dovršena 27. listopada 1968. god. Bila je ovo prigoda da se zahvali učitelju Antunu Ključecu koji je bio jedan od začetnika i pokretača cijelog projekta izgradnje.

Naš ponos U svom drugom dijelu ravnatelj Strmečki daje prikaz 2003. – 2008. g. naglasivši što je sve učinjeno na opremljenosti i izgledu interijera u suradnji s lokalnom zajednicom istaknuvši koliko su Grad i čelništvo Grada s bivšim gradonačelnikom Zvonkom Kožnjakom i sadašnjim Ivicom Kirinom, pročelnikom Marcom Šojatom i svima ostalima uvijek bili spremni saslušati sve probleme i prihvatiti sve ideje na dobrobit učenika naše škole. Uređenje malog

roditelji i brojni gosti na otvorenju obnovljene škole

ulaza u školu, zamjena stolarije, uređenje garderoba, hodnika, sanitarnog čvora, rekonstrukcija cijele Ulice Tina Ujevića projekti su realizirani u ovih pet godina.

Fotografije nekad pokazale su što ostaje iza nas i treba otići u zaborav (uspomenu), a fotografije danas ono su čime se trebamo ponositi i čuvati. „Djeco, morate čuvati ono što je uređeno, dragi roditelji, moramo biti tim, dužnost vam je odgajati djecu u tome duhu“ – riječi su ravnatelja.

Posebnu zahvalu za vrijedan i marljiv rad primili su majstori škole Vjeko, Ante, Siniša i Ivo koji su veliki dio posla odradili kako bi prostor dobio novo ruho. Zahvalu je primio i Kamenko Rogović iz Mjesnog odbora Milanovac što je omogućio učiteljima i učenicima prostor za nastavu.

sjećanja Antuna Ključeca

www.brlici.hr

Novosti u školi

35

Dječja igrališta Gradonačelnik Ivica Kirin u svom je obraćanju istaknuo koliko je važno imati dobre ideje, ali ničega ne bi bilo da nema sposobnih, marljivih i dobrih ljudi jer mjerilo uspjeha samo je rad, sve su ostalo priče. Zahvaljuje posebice ravnatelju što je dao svoj veliki angažman u svemu: „Ova je škola ogledalo ravnatelja, ali i svih učitelja i djelatnika škole.“ Sljedeća će godina biti godina izgradnje dječjih igrališta jer djeca nemaju adekvatne prostore za igru i druženje. „Ulaganje u djecu - to je naša budućnost“, završne su riječi gradonačelnika koji je uručio poklon ravnatelju - laptop koji ostaje u PŠ Milanovac.

Svečanost je završila razgledavanjem prostorija novoobnovljene škole i zakuskom u Domu koju su pripremili učitelji PŠ Milanovac – Ivanka Ključec, Vanja Mikina, Željka Krznarić i Ivana Lončar te mnogobojne mame i bake pripremivši mnoštvo slastica i kolača.

im majstorima

elja sv Zahvala ravnat

Kad si sretan pjevaju mali Milanovčani jer su zaista sretni

www.brlici.hr

Svake godine u isto vrijeme

36

Spojili ugodno i korisno

Lijep osmijeh i zdravi zubi Učenici 1.b i 1.c razreda sa svojim su učiteljicama posjetili školsku knjižnicu. U razgovoru s knjižničarkom naučili su kako se moraju ponašati u prostoru knjižnice, kako posuditi slikovnice i kako postupati s njima.

Knjižničarka Vesna Pavlović pročitala im je slikovnicu Lav Zuboslav, a dobili su i straničnike u obliku četkica za zube pomoću kojih će označiti stranice u posuđenim slikovnicama o zubićima.

Povodom Dana zdravih zubi u prostoru školske knjižnice izloženi su njihovi crteži na kojima su se našli zubari, zubi, paste i četkice za zube.

Na kraju druženja pjevalo se i plesalo uz pjesmu Volim osmjeh tvoj Toše Proeskog i Antonije Šole.

Iva Ljubanović, 7.a

Roditeljski sastanak s liječnicom školske medicine prevencije i dala savjete kako spriječiti neke zdravstvene probleme prvoškolaca.

U našoj je školi održan roditeljski sastanak za roditelje svih učenika prvih razreda. Školska pedagoginja Dragica Moslavac pozdravila je sve nazočne, a zatim riječ prepustila liječnici školske medicine dr. Slavici Letici Ramljak. Ona je govorila o problemima s kojima se njezina služba susreće pri sistematskim pregledima djece prije upisa u prvi razred osnovne škole. Najčešći su problemi vezani uz vid, govor i stanje zubi. Istaknula je važnost pravodobne

stručnog kadra (logopeda, psihologa i psihijatra) koji bi se trebali brinuti za školsku djecu i pozvala na suradnju i roditelje i školu jer briga o djeci mora biti zajednički rad roditelja, stručnih suradnika i različitih vrsta liječnika.

Polaskom u školu dijete dolazi u dodir s mnoštvom druge djece i vrlo je Roditeljima se obratila i učiteljica vjerojatno da će se zaraziti nekom od kolektivnih Aleksandra Poljak koja učenicima prvih razreda predaje nastavni bolesti kao što su razne predmet engleski jezik. bolesti dišnih putova, vodene kozice, Prema njezinim riječima, Briga o djeci mora cilj je ranog učenja šarlah i sl. Liječnica je biti zajednički rad stranih jezika učenje kroz pozvala roditelje na roditelja, stručnih igru, stvaranje dojma stopostotnu suradnju suradnika i različitih neobaveznosti, bliskosti i s učiteljicama kojima vrsta liječnika. bi trebali reći sve ležernijeg uvoda u učenje stranog jezika. Početna bolesti svoje djece. nastava stranog jezika svodi se na Roditelji su dobili informacije i o cjepivima koja će njihova djeca igru, bojanje, pjesmu i ples i djeca ga primati tijekom školovanja. kao takvog spontano usvajaju.

Dr. Letica Ramljak istaknula je i golemi problem nedostatka

Druženje u Gradskoj knjižnici i čitaonici

Vesna Pavlović, knjižničarka

Učimo slova i otkrivamo svijet knjiga Ja se zovem Dorijan i idem u 1.a razred. Moji prijatelji i ja često idemo u Gradsku knjižnicu i čitaonicu k mojoj mami Ivani koja je knjižničarka.

Ona naš razred s radošću ugošćuje, priređuje radionice i susrete s književnicima. U Mjesecu knjige susreli smo se s književnicom Zvjezdanom Čagalj. Mi smo recitirali

nekoliko njezinih pjesama, a ona je nama čitala neke svoje nove pjesme.

Bilo nam je jako lijepo i zanimljivo.

Uz pomoć moje mame upoznali smo sadržaje koje djeci nudi Gradska knjižnica, a u radionici smo izrađivali papirnate pokazivače za čitanje. Svi s radošću očekujemo nove radionice i druženja.

Dorijan Molnar, 1.a www.brlici.hr

U društvu božice Fortune Brže, više, jače – stari je slogan Olimpijskih igara. Dodajte još znoj, strepnju, uzbuđenje i dobit ćete obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana na vanjskim terenima naše škole. Učenici od 5. – 8. razreda natjecali su se u povlačenju užeta.

Ekipe su u vrućoj atmosferi, bodrene

povicima i navijanjima učenika i učitelja, pokazale sav žar športskog nadmetanja. Najboljima je pomogla tek božica Fortuna, a za fer play i dobru organizaciju cijelog natjecanja brinuli su se učitelji tjelesnozdravstvene kulture.

Ivica Tomljanović, prof.

U zagrljaju jeseni i mirisa kruha Uz zvuke crkvenog zvona i pjesmu „Lipo ti je uraniti“ započela je svečanost obilježavanja Dana kruha – dana zahvalnosti u matičnoj školi. Stihovima pjesama o kruhu, pjevanjem, plesom i dijalogom učenici od 1. – 4. razreda iskazali su što je za njih kruh. I ove su godine

majke i bake učenika pripremile krušne proizvode te razne kolače kojima je bio ukrašen svečani stol.

Na kraju svečanosti p. Vjekoslav Lazić blagoslovio je kruh i svi su zajedno izmolili molitvu „Oče, naš.“ Luka Sudar, 6.b

Misno slavlje Već tradicionalno svake godine u listopadu učenici PŠ Milanovac sa svojim učiteljicama i učiteljem obilježavaju Dane kruha u crkvi Blaženog Alojzija Stepinca u Milanovcu. Nakon misnog slavlja, velečasni Ivica Šoh posvetio je

plodove zemlje, kruh i kolače koje su napravile vrijedne ruke mama i baka te ih nakon toga podijelio svima nazočnima na misi. Prigodnim recitacijama i programom razveselili smo sve prisutne u crkvi.

Leon Kuktić, 4. r. Milanovac

Slasni krušni oblici

Blagoslov hrane

Učenici PŠ Rezovac i ove su godine različitim aktivnostima obilježili Dane kruha.

Organizirali smo izvanučioničku nastavu:“Kruh iz krušne peći“. Svojim smo rukama oblikovali tijesto i od njega načinili različite oblike koji su se pekli u krušnoj peći. U tome su nam pomogle naše mame. Proizvodi našega rada bili su veoma ukusni.

Naše su mame i bake i ove godine bile vrijedne. Njihove marljive ruke umijesile su razne vrste kruha, peciva i kolača. Sve smo te proizvode izložili na velikom stolu.

Mi smo s našim učiteljicama uvježbali mali program. Bili smo ponosni i sretni zbog ove prve priredbe ove školske godine. Nakon priredbe svećenik je blagoslovio plodove i hranu. Učionica je mirisala po svježem kruhu i kolačima.

Svi smo s veseljem kušali i uživali u proizvodima koje smo donijeli .

Jelena Lukić, 3.r. PŠ Rezovac

Sven Balint 2. r. PŠ Čemernica www.brlici.hr

37 Svake godine u isto vrijeme

Hrvatski olimpijski dan

Svake godine u isto vrijeme

38

Trenuci božićne radosti

Ljubav, pomirenje i praštanje

prvi nastup školskog orkestra

Toplim riječima o Božiću započeo je program u dvorani škole. Veselje i radost nadolazećeg Božića osjetilo se u pjesmi, stihovima, plesu i krasnoslovu. Trenutke božićne radosti pružili su i učenici uz ritmičke točke. Božić je blagdan koji budi u našim srcima ljubav, pomirenje,

praštanje. Sretan Božić svojim su milozvučnim glasom zaželjeli i mladi pjevači. Čestitka ravnatelja i veselih čestitara, malih folkloraša, bila je na kraju programa. Ovaj su program pripremile učiteljice Zumbulka Foret, Željka Puškarić, Jasenka Jurić – Ćivro, Kornelija Šarić, Sanja Pavelko, Marija

Nater, Snježana Hađija, Snježana Volenik i Jasna Resler te mnogobrojni učenici. Božićne ukrase i aranžmane pripremile se učiteljice Kornelija Šarić i Ankica Fijala sa svojim učenicima. Za tehniku je bio odgovoran prof. Ivica Tomljanović.

Klara Miš, 6.c

Plesno-ritmička skupina

Djed je Mraz stigao u naš mali grad Članovi plesno-ritmičke skupine 2.a, 2.b, 3.b i 4.b razreda veselim su nastupom prikazali dolazak Djeda Mraza u naš grad. Dojurio je on na svojim prekrasnim saonicama. Vuklo ga je šest sobova i pratio mali božićni vilenjak. Djevojčice i dječaci su ga

veselo dočekali pjesmom i plesom priredivši mu igru punu veselja i zabave. Orili su se stihovi: „Pjevaj, pleši, skači, ti se raduj sad jer Djeda Mraz nam dolazi u naš lijepi grad.“ Sven Barčan, 4.b

Božićni sajam Početkom mjeseca prosinca u crkvi svete Ane u Rezovcu održali smo božićni sajam. Na sajmu su bili izloženi ukrasi izrađeni na božićnoj radionici. Roditelji i ostali mještani sela odazvali su se u velikom broju. Svatko je pronašao nešto za sebe i za odabrani ukras donirao dobrovoljni prilog.

Tihomir Kiš, 4.r. PŠ Rezovac

Božićna radionica U predblagdansko vrijeme održana je božićna radionica u PŠ Rezovac. U radionici su sudjelovali učenici, članovi njihovih obitelji i učiteljice. U veseloj i radnoj atmosferi izrađivali su se božićni ukrasi. Maštovitost i kreativnost sudionika radionice vidljiva je na njihovim uratcima.

Tea Kunkić, 3.r. PŠ Rezovac

www.brlici.hr

39

Obilježili Dan sv. Nikole

U našoj se školi već tradicionalno priprema svečanost kako bi se proslavio blagdan sv. Nikole. Riječi, stih, pjesma, ples, gluma, zahvala i darivanje bili su dio veselog programa u kojem su sudjelovali učenici od 1. – 4. razreda koje su pripremile vjeroučiteljice, vjeroučitelj i njihove učiteljice. Najveće je oduševljenje zavladalo holom škole kad se pojavio sv. Nikola s poklonima. U pratnji je bio i Krampus, ali nije imao baš puno posla jer su djeca bila vesela, sretna i radosna. Gromoglasnim pjevanjem

Svake godine u isto vrijeme

Dobri biskup Mire pjesme „Kad si sretan“ zahvalili su sv. Nikoli i na taj način pokazali kako se dariva ljubav, prijateljstvo, zajedništvo, dobrota, toplina osmijeha, pružena ruka te ljubav Božja. Tako su sva djeca učinila svoj život darom za druge što je i bila poruka svima na kraju svečanosti.

Laura Brijačak, 4.a

Vraćamo se starim božićnim običajima Suhe šljive, medovača (sok od jabuka), pogača, svića, slama… sve su to bili rekviziti u igrokazu na

božićnoj priredbi u PŠ Čemernica koji je oduševio roditelje jer se ipak ne zaboravljaju stari božićni običaji.

Osim ovog igrokaza učenici od prvog do četvrtog razreda sa svojim su učiteljicama pripremili roditeljima

Posjet bolesnome prijatelju U povodu proslave blagdana svetoga Nikole 2. prosinca 2008. godine, učenici 1. a i njihova učiteljica Jasna Resler posjetili su dječji odjel virovitičke bolnice. Učenici su priredili kratak program koji se sastojao od recitacija te radionice u kojoj su djeca bojala čizmice te njima uređivali prostore odjela. Na kraju programa učenici su otpjevali nekoliko prigodnih pjesmica. Maleni bolesnici

bili su oduševljeni programom i rado su se uključili u radionicu.

Danijela Žarković, prof.

www.brlici.hr

bogat program plešući, recitirajući, pjevajući…

Priredba je održana 15. prosinca u prostorijama područne škole, a Djed Božićnjak je poklonima razveselio djecu nakon kazališne predstave u Kazalištu Virovitica.

Dominik Mikolčić, 4.r. PŠ Čemernica

Izlet djelatnika škole povodom Dana učitelja

Putovanja

40

ljepota prirode učinila nas je radosnima

Priroda se stoljećima igrala rijekom Slunjčicom Pobjeći iz sumorne svakidašnjice želja je svakoga čovjeka. Zapravo, bilo kakva promjena unosi u nas zadovoljstvo i opuštenost.

Imendanski kolačići

u muzeju

U autobusu već provjerene agencije krećemo put Zagreba, Ozlja pa Rastoka. Atmosfera je vruća. Slijedeći iskustvo naših učenika, šuškamo sendvičima, sladimo se imendanskim kolačićima umirovljenog učitelja Franje Viljevca.

Kratak odmor na autocesti. Topla kavica. Zagrebačkom obilaznicom krećemo put staroga grada Ozlja, tog nebrušenog turističkog dragulja Hrvatske. Smjestio se drevni Ozalj

www.brlici.hr

uz smaragdnu rijeku Kupu između šumovitih brežuljaka poput gnijezda na hridima. Taj je grad svetište hrvatske povijesti, kulture i umjetnosti.

Čarolija prirodnih ljepota Prilazimo ozaljskom dvorcu preko mosta. Sam dvorac datira iz 1244.god. a bio je u rukama Zrinskih, Babonića, Frankopana, Batthyanya, Thurna, Taxisa i Družbe braće hrvatskog zmaja. U njemu je danas Zavičajni muzej. Oduševljeni povijesnim eksponatima i pričom o Slavi Raškaj, poznatoj slikarici, napuštamo Ozalj.

Vijugavom vlažnom cestom krećemo prema Rastokama. Tu nas dočekuje

41 Priroda se poigrala rijekom Slunjčicom i rastočila njezine vode u očaravajuće slapove i slapiće pa ih pustila preko sedrenih barijera. Čovjek je ovdje pokazao svoje dobro

lice prilagodivši se prirodi.

Izgrađene su kameno drvene kućice i mlinice na vodi koje govore o istinskoj združenosti čovjeka i prirode. U jednoj od njih upoznajemo originalnu Kordunašicu, vlasnicu mlinice, prirodnu kao što je i njezino okruženje. Danas se još u samo njih nekoliko melju žitarice i u koševima peru teški vuneni prekrivači. Slušamo ovdje najljepšu rastočku simfoniju i preporođeni mislimo na sve one koji bi ju trebali doživjeti.

Putovanja

još jedan dragulj, dragulj koji nam je podarila priroda, nenadmašiva čarobnica. Znate li kako je ovaj prirodni fenomen dobio ime?

Gordana Kos, nastavnica hrvatskoga jezika

Znate li?

Znate li?

Znate li?

“Odosmo do vodopadah. Ne mogu opisati miline tih prizorah, bljeskajućih se u debeloj mjesečini.

Putniče, dođi te vidi!”

Adolf Veber Tkalčević, filolog i putopisac, 1860. godine

Rastoke su nastale igrom prirode na utoku rijeke Slunjčice u rijeku Koranu.

Priroda se poigrala modrozelenim vodama rijeke Slunjčice i rastočila ih u mnoštvo prštavih slapova i slapića od kojih su najljepši Buk, Hrvoje i Vilina kosa. Po svom nastanku Rastoke su zapravo prvi uvod u Plitvička jezera. Za razliku od tih jezera Rastoke su posebne po tome što se u to bogatstvo zelenila po otočićima i hridima pred tristo godina ispreplelo ljudsko naselje s mlinicama žličarama. Ono što je

www.brlici.hr

priroda tisućama godina stvarala a čovjek kasnije, prilagođavajući se prirodnim uvjetima, izgradio, s okolnim vapnenačkim stijenama, starim gradinama i gradićem Slunjem skladno se uklapa u jedinstvenu cjelinu. Zbog te skladnosti povijesne, etnografske i graditeljske te kulturne baštine Rastoke su 1969. godine upisane u Registar nepokretnih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu. http://www.tz-slunj.hr/rastoke.html

Putovanja

42

Putovanja kroz različite krajeve

Ljeto kroz tri tisuće kilometara Prvi put sam na putovanjima zapažala uopće neke kulturne znamenitosti i moram priznati da mi se to svidjelo.

Znate li za Muški i Ženski otok?

Pag

Ljeto se bližilo, a kod kuće je pao dogovor; ovo ljeto idemo posjetiti svu rodbinu i prijatelje koji nas zovu već godinama u goste. Sreća je bila u tome što su to prijatelji u Njemačkoj i Gorskom kotaru te rodbina u Italiji.

Prvi su put koferi spakirani u sedmom mjesecu i prvo smo pošli u Njemačku.

Da bi stigli do Njemačke, morali smo proći kroz susjednu Sloveniju i prelijepu Austriju. U Sloveniji su mi se svidjele lijepe i šarene kućice, a moje roditelje se najviše dojmila cijena vinjete o kojoj se još dugo razgovaralo. Austrija me zadivila svojim zelenim krajolicima.

Ubrzo nakon ulaska u Njemačku, stigli smo u Traunreut, na naše odredište.

Posjet je bio kratak, ali zanimljiv. Na jezeru Chimesee obišli smo“Muški otok“. Najljepše što sam tamo vidjela je dvorac Ludwiga II. Prekrasan je i izvana i iznutra.

dvorac Ludwiga II

www.brlici.hr

S broda sam u daljini vidjela još dva: veći se zove „Ženski otok“, a manji „Kupus“.

U zemlji velikog Mozarta Drugi smo dan posjetili austrijski grad Salzburg, rodni grad velikog Mozarta. Vidjela sam njegovu rodnu kuću i gradski perivoj njemu u čast te smo prepunim ulicama došli do staroga grada na stijenama. Doživljaj je nezaboravan.

Najveća stolica na svijetu Prvih je tisuću kilometara napravljeno.

Drugih tisuću kilometara prošli smo do i po otoku Pagu gdje smo ljetovali te na usputnim stanicama kao što su Senj i Karlovac.

Zadnjih tisuću kilometara napravili smo u osmom mjesecu. Odredište nam je bio mali gradić Medea u Italiji.

Opet smo morali kroz Sloveniju. Pred

43 večer eto nas u uskim uličicama, prostranim poljima vinograda Provincie Goricia. Osjetio se miris mediteranskog bilja i mora koje je samo desetak kilometara udaljeno od tog malog, mirnog i urednog gradića.

Iznad grada na brdu izdiže se Arapacis – spomenik poginulim u svim ratovima svih boja i rasa.

Putovanja

Sagrađen je 1951. godine a u monumentu na latinskom piše: „Mržnja rađa smrt. Ljubav rađa život.“ Tu se nalaze urne sa zemljama svih većih groblja svijeta, a u posudama (ampulama) voda svih oceana i mora svijeta na kojima su se vodili ratovi.

Salzburg- perivoj

spomenik u Medeji -Italija

Nedaleko je malena Aquileia.

Posjetili smo prekrasnu baziliku u kojoj je cijeli pod složen od mozaika. Turisti hodaju po uzdignutim staklenim mostićima. U podrumu su kripte s velikanima. U toku je i renoviranje krstionice. Kada smo bili u bazilici, nekoliko je djevojčica sviralo harfe. To je bilo prekrasno za slušati.

Vidjela sam i najveću stolicu na svijetu. Ovaj dio Italije je poznat po proizvodnji stolica.

ća Mozartova rodna ku

U povratku iz Italije navratili smo u Gorski kotar. Divila sam se ljepoti planina, šuma i životinja koje sam vidjela kada

www.brlici.hr

krstionica - Italija

smo s prijateljima obišli šumarijski gater.

Prvi sam put na putovanjima zapažala uopće neke kulturne znamenitosti i moram priznati da mi se to svidjelo.

Nadam se da će biti i sljedeće ljeto bar kojih tisuću kilometara.

Tekst i fotografije: Tea Balint, 6.a

Aktualnosti

44

Uz Svjetski dan televizije

Nezaobilazni medij naše svakodnevice Svjetski dan televizije obilježava se 21. studenoga. Ove smo godine mi, mladi knjižničari, sa svojim školskim knjižničarkama proveli anketu kako bismo saznali što učenici misle o tom mediju. Anketirali smo učenike koji su posjetili školsku knjižnicu tijekom malih i velikih odmora. Anketu je ispunilo pedeset učenika gradske i pedeset učenika putničke smjene.

Ona se sastojala od četiriju pitanja, a učenici su morali odabrati jedan od odgovora.

U prvom su pitanju učenici odabirali medij uz koji provode najviše vremena. Saznali smo da provode jednaku količinu vremena uz televizore i računala (43 %), nešto

manje uz knjigu (10 %), a najmanje uz radio (4 %).

Drugim smo pitanjem željeli saznati koliko vremena učenici dnevno provedu uz televizore i saznali da većina učenika dnevno gleda televiziju od 1 do 2 sata (41 %) te više od 2 sata (također 41 %). U trećem su pitanju učenici izabirali vrstu sadržaja koje najčešće gledaju. Najviše učenika gleda filmove (45 %), nešto manje serije (26 %) i zabavne emisije (24 %), a najmanje informativne emisije (5 %).

Na kraju ankete učenici su izabrali

jednu hrvatsku televizijsku kuću čiji je program po njihovom mišljenju najkvalitetniji. Izdvojili su RTL i NOVU TV kao dosta dobre (RTL 50%, NOVA TV 40 %), a HRT je dobio samo 10 % glasova. Ovom smo anketom željeli obilježiti Svjetski dan televizije i učenicima skrenuti pozornost na taj još uvijek najutjecajniji medij današnjice. Ipak smo uspjeli saznati i neke medijske navike učenika naše škole.

Fran Hercigonja, 6.e

Promocija vodiča za mlade

Iskoristi dan u Virovitici

U Mjesecu borbe protiv ovisnosti svjetlost dana ugledala je džepna knjižica – vodič za pomoć u osmišljavanju slobodnog vremena djece i mladih pod nazivom

„ Iskoristi dan u Virovitici“. Profesor psihologije Siniša Brlas prikazao je rezultate ankete koju su provodili već četiri godine među populacijom učenika 6.r. osnovne škole i 2.razreda srednje škole. Dipl. pedagoginja Vesna Šerapac je u uvodnom dijelu govorila o cilju nastanka vodiča i predstavila suradnike, učenike Strukovne škole, članove novinarske družine i prof. Mariju Karacsonyi.

Svrha je vodiča informirati mlade ljude kako će na najbolji mogući način provoditi svoje slobodno vrijeme.

Dosadašnji pokazatelji upućuju da naša mladež u gradu nema dovoljno mjesta za okupljanje i organizirane aktivnosti. Sadržaj vodiča podijeljen je na nekoliko područja u kojima mladi mogu razvijati svoje sposobnosti.

Sve je popraćeno fotografijama i brojevima telefona te kontakt – adresama. Nakon prezentacije vodič će dobiti svi srednjoškolci kako bi u ovo predbožićno vrijeme i za vrijeme zimskih praznika na najbolji način mogli provoditi svoje slobodno vrijeme.

Borna Nemet, 8.d

www.brlici.hr

45

Predstavljanje učeničkih časopisa na satu hrvatskoga jezika

Na satu hrvatskoga jezika govorili smo o medijima koji pokreću svijet, a najviše o tisku i časopisima. Kako se sat odvijao, tako je nastavnica došla na ideju da mi, učenici, sami napravimo svoje časopise, predstavimo ih razredu i odaberemo najbolji. Na dan natjecanja svi smo bili nervozni jer smo morali što bolje sami predstavljati svoje časopise.

Natjecala su se četiri časopisa s različitim temama. Prvi časopis, Život životinja, predstavile su urednice M. Iličić i J. Jezerčić. Drugi je bio moj časopis SLT, tj. Sport Like This. Treći časopis pod imenom Ma-La pokrivao je zanimljivu temu o poznatima i slavnima i predstavile su ga urednice M. Blažičević i L. Banić. Na kraju je

Aktualnosti

Naši novinarski pokušaji

predstavljen časopis Flora i Fauna čije uredništvo čine učenice L. Ladović, M. Blažičević i K. Grgos. Nakon što su predstavljeni svi časopisi, došlo je vrijeme da razred odluči koji je najbolji. Najboljim je proglašen moj časopis o sportu, za koji su, naravno,

svi dječaci glasovali da je najbolji.

Urednici svih časopisa dobili su priznanja i sve u svemu, ovo je bila dobra zabava ostvarena maštom, mnoštvom rada i truda te odlučnošću za izradom časopisa.

Fran Hercigonja, 6.e

Eko-Spužva Bob 2. SRZ

Sljedeći je sat razrednica donijela veliku kartonsku kutiju. Od crnog plastelina zamijesili smo dvoje kuglice koje su se udobno smjestile u prozirne plastične čašice. Na kutiji smo izbušili dvije rupe i u njih stavili čašice. Od smeđeg smo kolaža izrezali hlačice, od bijeloga košuljicu, od crvenog kravatu, a žutim smo oblijepili ostatak.

3.SRZ

Ovo je moj mali dnevnik u kojemu ću opisati kako je nastao naš Eko Spužva Bob. Mi smo učenici 6. b razreda koji vodi naša nova razrednica Ivana Orač.

Došao je još jedan zabavan sat. Razrednica je donijela puno žute spužve koju smo trgali na komadiće i lijepili po našem omiljenom Spužva Bobu. Gotovo samo pokrili cijelu površinu, a cijelo smo se vrijeme međusobno pogledavali s velikim osmjesima i zadovoljstvom.

1.SRZ

4.SRZ

Na jednom nam je satu razrednica pričala kako bi bilo super kada bismo imali neki fora koš u koji bismo bacali papire za recikliranje. Predlagali smo sve i svašta, crtali po ploči razne ideje, likove i karikature. Bilo nam je baš zabavno, veselo i smiješno. Nakon nekog vremena odlučili smo da će naš koš za papire biti pravokutni, žuti Spužva Bob.

Jedva smo dočekali ovaj sat na kojemu će radovi biti gotovi. Završili smo lijepljenje, a onda je razrednica skalpelom oprezno i točno izrezala pravokutnik na glavi kroz koji ćemo bacati papire. Razrednici smo dali čast da u Spužvastoga ubaci prvi papir. Sada se naš Spužva Bob veselo smiješi pokraj ulaznih vrata u našoj učionice matematike.

Mirko Filipović, 6.b

www.brlici.hr

Riječju i slikom

46

Božićne želje

Bjelina snijega Za mene je najljepše godišnje doba zima. Kada pogledam kroz prozor, lijepo je vidjeti kako sitne, male pahulje lepršaju po krovovima.

Veselim se tomu jer će napadati puno snijega za sanjkanje, grudanje i pravljenje snjegovića. Veselim se zimi jer je tada Božić. Mama peče fine kolače, a tata, brat i ja kitimo bor. Moj grad je meni najljepši u zimi jer tada je sve čisto i bijelo od snijega.

Matea Moslavac 2. b

Za Božić imam jednu želju malu da snijeg nam dvorište prekrije, a sjajne pahulje snjegovića mi pomoći naprave.

Za Božić imam jednu želju malo veću da božićno drvce najljepšim sjajem sja, a da smo oko njega mama, tata i ja!

Diana Dumenčić, 8. a

Rene Prugovečki, 5.d

Zlatno zrno

Matija Fabijanić, 7. a

Bunar

Zlatno zrno proklijalo Žarkom se suncu nasmijalo Jer zna da će jednog dana Doći i do moga stana.

U vreći brašno bijelo, A baka od njega radi veliko djelo.

To je djelo kruščić vrući Njegov miris širi se po cijeloj kući.

Bogu ćemo zahvaliti, A kruščić ćemo blagovati.

Lea Markovinović,5.e

U našem selu nije uvijek postojao gradski vodovod. Ljudi su koristili vodu iz vlastitih bunara u dvorištu. Bunar je morao biti na dobrom položaju. Morala se pogoditi dobra žila od kud bi voda dolazila u bunar da bi u ljetu i u sušnom razdoblju bilo dovoljno vode u bunaru za perad, za zalijevanje vrta, napajanje stoke, pranje rublja, kupanje, kuhanje i piće. Voda se grabila na kuku ili na vitlo. Bunari su bili obzidani malom ciglom. Moralo se paziti na čistoću kante jer su vodu iz bunara koristili svi. Za čišćenje bunara bacalo se vapno ili kreč.

Vedrana Terihaj, 4. razred PŠ Rezovac Barbara Mesec, 2. b

www.brlici.hr

47 Antonela Tkalčec, 2. b

Riječju i slikom

Jesen u mome gradu Prepuna je sive magle Ima tu i kiše nagle.

Lišće je otpalo u šumi A u gradu jako grmi.

Po oluku curi voda Koja pada s nebeskog svoda.

Više me ne hvata tuga Kad se pojavi duga.

Jesen je lišće obojila I razne im je boje dala.

To je jesen u mom kraju Nek svi čuju, nek svi znaju.

Zrinka Slamić, 5. b

Kruh je ljubav

Hrvoje Štrković, 5.a Ana-Marija Prodanović, 8. a

Svaki je dan na stolu.

U izobilju.

Ne mislimo o njemu Jer ga uvijek ima.

Za blagdan Dana kruha Pitam se zašto ga svi ljudi nemaju dovoljno I što je kruh?

Kruh je ljubav, zajedništvo, obitelj, život.

Slan je od znoja vrijednih ratara.

Topao od topline srca.

Mirisan od žita, zraka i sunca.

Dora Županić,5.d

Knjige bogate moj život Volim čitati knjige. To je moj omiljeni hobi. Uz lektiru čitam i knjige koje sama odabirem. Najzanimljiviji su mi romani, a posebice volim one u nastavcima. Iako nemam mnogo slobodnog vremena, uvijek nastojim naći vrijeme za čitanje. Iz svake se knjige može naučiti nešto novo. Kao što je rekao Cervantes: Nema knjige, a da se u njoj nešto dobro ne nađe.

U knjigama se uvijek krije neka pouka. One nam nešto šapuću i zato ih trebamo pažljivo osluškivati. Knjige nadopunjavaju moje misli i rječnik, bogate i uljepšavaju moj život.

Maja Jirouš, 7.d

Petar Kovač, 8. b

www.brlici.hr

Moj pas

Leonora Bedeković, 6. d

Riječju i slikom

48

Moj se pas zove Kiki. On je dugodlaki psić bijele boje s crnim pjegama. Jako je razigran i brz.

Uvijek je veseo. Ima velike, smeđe, krupne oči i male klempave uši.

Njuškica mu je mala, slatka. Kiki je odrastao pas, star šest godina.

Uvijek je nježan prema meni i prema ostalim ukućanima. Prema drugim osobama koje poznaje je dobar, ali strance baš ne voli. Kiki je najbolji pas i ja ga jako volim.

Antonela Tkalčec 2. b razred

Magdalena Špoljarić, 6. d

Moja obitelj u trenucima sreće Trenuci sreće u mojoj obitelji za mene su najljepši, iako mislim da ih nema dovoljno. Često vidim umorna lica mame i tate kad dođu s posla i ozbiljna lica kad razgovaraju o nekom problemu koji ih muči. Zato ih nastojim razveseliti dobrim ocjenama i pomaganjem u kući koliko mogu. Najdraži su mi trenuci kada je cijela obitelj na okupu, veselih i ozarenih lica. Tada provodimo vrijeme igrajući razne društvene igre i pričamo razne dogodovštine. Željela bih da je takvih trenutaka sreće u mojoj obitelji puno više.

Matea Kovač, 4. razred Rezovac

Moja zemlja Hrvatska

Novi svijet

Moja zlatna polja, moje plavo more, moje planine, moje gore.

Kad bi sva djeca bila sretna svijet bi bio ljepši.

Djeca bi rasla u obilju hrane i toplog doma.

Na ulici bi se čuo samo smijeh i veselje djece u igri.

Svi bi rasli pod suncem ljubavi i time činili svijet boljim.

Kad bi sva djeca bila sretna svijet bi bio puno ljepši.

Ovdje sunce ljepše sja, tu smo se rodili i brat i ja.

Hrvatska moja u srcu te nosim.

Hrvatska moja s tobom se ponosim.

Monika Uher, 3. r. PŠ Čemernica Katarina Zidarić, 1. razred, PŠ Rezovac

www.brlici.hr

Marko Balaž, 4.a

49

Od škole do crkvice u Milanovcu Prošle jeseni veselili smo se izletu u Milanovac. Na putu do Milanovca vidjeli smo Osnovnu školu Virovitica koju polaze naši prijatelji koji su donedavno išli s nama u razred, bolnicu, željezničku prugu, TVIN, RS metali (bivši RAPID ), polje duhana, srednju školu, uređena dvorišta, kao npr. kotače zaprežnih kola ukrašene cvijećem.

Putem smo pjevali, pričali šale i brzo smo stigli do škole.

U područnoj školi dočekale su nas učiteljice Ivana i Željka koje su nas ponudile sokom. Krenuli smo na brdo prema maloj crkvici do koje je strmi uspon. Malo je bilo naporno, ali mi je bilo uzbudljivo kada smo promatrali u daljini naš grad. Ponovili smo gradivo iz prirode o stajalištu i obzoru. Našli smo mahovinu na sjevernoj strani, a mravinjak na južnoj. Istim putem spustili smo se dolje. Igrali smo nogomet, graničara, natjecali se u trčanju i malo se umorili. Za povratak kući spasili su nas roditelji , jer smo osjećali «dobar» umor. Na ovom izletu svi smo uživali, naučili ono što ne možemo u učionici i volio bih da češće idemo na takve izlete.

Nino Harambašić, 2. razred, PŠ Rezovac

Sven Petrović, 4.a Lucija Sabo, 6. a

Osoba iz moje obitelji Hrvoje sjedi na podu. Igra se igračkama, smije se. Poput odraslog muškarca vozi kamion, ali u ovom slučaju igračku.

Ivona Bazijanac i Dorotea Karnik, 5. c

Ima papučice s medvjedićima koje odgovaraju njegovim godinama. Ispod traperica pomalo se vide šarene čarapice koje su naborane od sjedenja. Preko hlača se spušta crvena majica sa slikom Hrvojevog omiljenog prijevoznog sredstva – kamiona. Ruke su mu dugačke, pomalo nejednake, ali opet razigrane, a njegova nježna koža tek pomalo izviruje ispod crvene vunene majice. Glava mu je okrugla, s velikim smeđim očima koje zaokružuju njegovo lice.

On je samo dječak koji je zaljubljen u igru i trenutno proživljava svoje najbolje trenutke života.

Mateo Vrban, 5.d

www.brlici.hr

Riječju i slikom

Martina Modrić, 4. razred, PŠ Čemernica

Prosinac Prosinac je mjesec lijep, bijeli snijeg prekrio brijeg.

Pravit ćemo snješka, našeg malog smiješka.

Sveti Nikola šestoga stiže, djeci se maloj pokloni bliže.

Dolazi nam i Djed Božićnjak svi iščekujemo njegov smiješak.

Igrat ćemo se na snijegu i na visokom brijegu.

Brzo će praznici proći, pa ćemo u školu opet poći.

Super je biti različit

Domagoj Mišković, 2. razred, PŠ Rezovac

Riječju i slikom

50

Susreo sam jesen u krošnjama jabuka.

Stidljivo je provirivala kroz trsove grožđa. Sakrila se u dunjinom plodu. Šarenim lišćem zaplesala u zalasku sunca.

Svi smo mi djeca. Igramo se, skačemo, pjevamo. Skoro smo isti, a ipak se razlikujemo. Zašto? Poslušajte. Imam puno prijatelja Tomislava, Tihomira, Filipa, Josipa, Helenu i druge. Svi se mi igramo. Tomislav nije isti kao ja jer on igra rukomet, a ja sviram gitaru. Tihomir je dobar u matematici, brz je. Filip je dobar u prirodi. Kad odgovaramo, on je glavni. Tomislav je različit jer nosi naočale. I Helena nosi naočale. Nekima sam različit jer sam test iz matematike jedini riješio bez greške. Neki od mojih prijatelja su popustili u učenju. Zašto bih ja o tome brinuo? Meni to nije važno.

Volim sve svoje prijatelje jer od svakog nešto naučim. Nisu svi ljudi isti. Bili ženski, muški, debeli, mršavi, spori, brzi, bolesni, zdravi, svi smo jednako vrijedni. Eto, zašto je super biti različit.

Kristijan Smiljčić, 3. razred PŠ Rezovac

Stipo Lovrenović, 4. razred PŠ Rezovac

Mihaela Radić, 2.r. PŠ Rezovac

Susreo sam jesen

Lorena Malečić, 1. razred, PŠ Rezovac

Tamna strana naše svakodnevice Učitelji nas njome plaše nepodopštine se pišu naše.

Korice joj nisu crne boje al imena mnoga u njoj stoje.

Da barem ne postoji ta stvar mogli bismo malo odahnuti bar.

Po zbornici ko leksikon kruži s njom se nitko ne druži.

A najgore od svega dogodi se tada kod ravnatelja završi ta balada.

Za kraj samo ovo kažemo strpljenja malo tražimo.

Mi ćemo pokušati biti dobri, a vi, dragi učitelji, nemojte biti strogi.

Tako će listovi ostati bijeli a naš vedar dan bit će cijeli.

Dejan Gvoić, 7.a

Ana-Maria Mikić, 7. e

www.brlici.hr

51 Ivana Hršak, 7. e

Riječju i slikom

Tko prijatelja nađe, našao je blago Imati prijatelja znači imati nekoga tko je uvijek spreman za druženje i igru. Imati prijatelja znači imati nekoga kome možeš povjeriti da ti se sviđa neka djevojčica, a da to drugi ne saznaju. Imati prijatelja znači imati nekoga tko će s tobom podijeliti vrećicu bombona. Imati prijatelja znači imati nekoga tko će ti pružiti ruku kada padneš s bicikla. Imati prijatelja znači imati nekoga tko je uvijek tu. I TO JE PRAVO BLAGO.

Stipo Lovrenović, 4. razred PŠ Rezovac

Volim svoju obitelj Za mene je sreća – moja mama!

Jer me puno voli Sve do sunca i sve do neba, I još puno više, Kaže – ako treba!

Marina Hudi, 5.b

Za mene je sreća – moj tata!

Jer me puno mazi, Jer me puno pazi, Jer se o meni brine, Jer će, Kaže –da mi zvijezde skine!

Za mene je sreća – naša obitelj!

Jer smo brižni, Jer smo nježni, Jer smo složni, Jer smo Kažemo – PRAVI TIM!

Meri Suhanek, 2. b

Lorena Tuđina, 7. b

Rene Prugovečki, 5.d

Veselim se zimi

U očekivanju zime

Volim zimu zbog zimskih radosti. Najviše se volim grudati. Prošli tjedan sam naučio klizati. U zimi volim piti topli čaj. Često pravim snjegovića. Nikad se nisam skijao!

Vjeverica sprema zimnicu u duplju. Ona voli jesti orahe i lješnjake. Jesenas je bila jako brza u sakupljanju plodova.

Medvjed postaje sve nestrpljiviji. Sprema se za zimski san. Jež sprema lišće u jazbinu. Pokupio je i jabuke. Životinje su se tako spremale za zimu. Došla je zima.

Sada spavaju zimski san.

Veselim se ponovnom klizanju. Ja jako volim zimu.

Petar Žiga, 2.a

www.brlici.hr

Lara Ivanac, 2.a

Autorice Hlapioskopa: Nikolina Liković i Željka Stolnik, 8.c

52

Hlapioskop Rak

Ovan

ŠKOLA

Na nastavi ćeš biti pažljiv/a tako da ćeš imati više slobodnog vremena.

ŠKOLA

Dobivat ćeš odlične ocjene, naravno, ako se malo više potrudiš.

Jedino što bi ti se moglo dogoditi loše su problemi zbog neopreznih izjava.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Moglo bi te jako iznenaditi kad saznaš tko je zaljubljen u tebe. Posvađat ćeš se s prijateljicom jer će te smetati njezini prigovori.

Zabava

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Ne dopusti da prijatelji manipuliraju tobom, moglo bi te to jako razljutiti. U ljubavi i nema baš nekih posebnih promjena ako se zaljubiš, bit će ljubavi, a ako ne, onda ćeš biti sam/a.

Ribe

Lav ŠKOLA

Tvoja inteligencija je prirodno visoka, no to ti neće pomoći ako počneš zanemarivati učenje.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

ŠKOLA

Smetat će ti pretjerano zanimanje jedne osobe za tvoj privatni život. Osoba iz društva će te željeti kopirati u svemu. Znači ima i ljubomore…

Crtanje će ti polaziti za rukom, ali pazi, malo uključi mozak jer matematika je teška.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Bit će ti važno da te drugi primjećuju. Upoznat ćeš nove prijatelje s kojima ti neće biti dosadno. Osoba prema kojoj gajiš simpatije, napokon će te primijetiti… Pazi kako se ponašaš…

Blizanci

Djevica ŠKOLA

Zbog čestih izlazaka događat će ti se da često spavaš na nastavi, što će se odraziti na tvojim ocjenama. Imat ćeš jako neobičan razgovor s roditeljima.

ŠKOLA

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Jako će dobro ti ići strani jezici, ali malo više moraš paziti na pravopis i gramatiku, bez toga ne možeš bit pismen/a.

Mnogo ćeš se družiti, a tvoj će se ljubavni ukus promijeniti. Imat ćeš prilike družiti se s osobama koje su ti prije bile ,,glupe’’.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Vaga

Bit će ti lijepo s tvojim prijateljima, iz društva ćeš imati posebno blizak odnos s dvije prijateljice. Ako si sam/a, željet ćeš da tako i ostane…

Bik

ŠKOLA

Sve će biti OK, lako ćeš svladavati gradivo pa zato se uhvati knjige na vrijeme.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

ŠKOLA

Bit ćeš izvrsno raspoložen/a. Tvoj vragolasti pogled otkrivat će te kao zanimljivu i nesvakidašnju osobu, za čiju se pažnju isplati potruditi.

Ocjene ti mogu biti i bolje, nemoj to shvatiti tek u 6.mj.

LJUBAV I PRIJATELJSTVO

Imat ćeš veliko i otkačeno društvo, ali manje provodi vremena vani jer pod nastavom bi ti si moglo događati da zaspiš. Od osobe koja ti se sviđa, dobivat ćeš komplimente. Bit će te sram, ali proći će i to…

Pronađi razlike!

Ova se dva crteža razlikuju u 7 detalja.

Možeš li ih pronaći?

Ivona Bazijanac, 5. c www.brlici.hr

53 Škorpion ŠKOLA

Želiš li na kraju godine imati rezultat kakav očekuješ, moraš se potruditi.

Z

A

D

E

T

R

P

E

Z

A

K

A

P

R

I

C

A

V

I

Š

PRIJATELJSTVO I LJUBAV:

N

I

G

L

P

I

R

K

R

T

E

F

P

U

S

O

A

O

A

A

H

U

V

K

LJ

G

D

I

LJ

F

A

R

A

F

N

I

A

T

E

I

J

T

O

I

I

C

V

A

M

R

Ideš li na kakvo putovanje, upoznat ćeš jednu simpatičnu osobu u koju ćeš se zaljubiti… Imat ćeš osjećaj da te neki prijatelji izbjegavaju.

Strijelac ŠKOLA

Popustit ćeš u školi, ali sve ćeš to nadoknaditi ako budeš više vremena provodio/la uz knjigu.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Svi će ti ići na živce. Zato bi se velika ljubav mogla pretvoriti u katastrofu. Više ćeš vremena provoditi s prijateljima.

Jarac

N

F

L

I

C

I

T

A

R

A

O

A

K

I

T

N

A

R

T

T

F

R

U

Š

T

U

K

A

T

I

aštafirati

kripl

parada

falinga

kip

trepeza

furt

licitar

trantika

fruštukat

melja

zadrt

iskat

nehajno

zaguljivati

kapric

ofofljo

Ostala slova u tablici daju ti ime jednog grada.

autor: Ana Meter, 7. c

Za 6.b nema zime jer klizanje ih grije

ŠKOLA

Odlično ćeš se snalaziti u svim situacijama u kojima će se od tebe očekivati upornost i rad.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Malo ćeš se povući u sebe i pažljivo promatrati kako se ponaša tvoje društvo. Saznat ćeš da se jedna osoba iz tvoga društva zanima za tebe.

Vodenjak ŠKOLA

Lakoća s kojom ćeš razmišljati, priskrbit će ti dobre ocjene i naklonost nastavnice.

PRIJATELJSTVO I LJUBAV

Daj prestani više slušati tuđe jade jer te to živcira. Od ljubavi opet ništa… banana

B

P

R

I

J

S

kivi

K

A

A

T

A

M

smokva

I

E

N

N

LJ

O

ananas

V

S

A

A

T

K

orah

I

N

V

O

N

V

A

O

R

A

H

A

Dorotea Karnik, 5. c

Rješenje: ___________________

www.brlici.hr

U vremenu kad mnoga djeca sjede u svojim toplim sobama za računalima ili gledajući bezbroj filmova ili tv- serija, učenici 6. b i njihova razrednica Ivana Orač odlučili su provesti zajedno jedan dio dana na virovitičkom klizalištu u samom centru grada.

Naoružani toplom odjećom i dobrim raspoloženjem krenuli su u pustolovine klizanja. A to je za neke značilo nesigurno stajanje na ledu, prvi pokušaji kretanja, padovi, dizanja, padovi, smijeh….

Neki su već naučili klizati pa su važno pokazivali svoje akrobatske vještine. Ali svima je bilo važno druženje s prijateljima iz razreda i razrednicom koja je pronašla način kako korisno i zdravo provesti dane zimskih praznika. Nakon klizanja druženje su nastavili uz tople napitke i čavrljanje o svojim doživljajima.

Zabava

Osmosmjerka virovitičkog govora (riječi)

54

Športske discipline

Izvor mladosti i zdravlja Školski športski klub djeluje pod vodstvom profesora Zlatka Tota, Gorana Kozlingera i Marija Hrženjaka. Do sada su odigrana sljedeća natjecanja SIOŠ-a na području naše županije.

TENIS- DJEČACI I DJEVOJČICE

Šport

Obje ekipe naše škole ostvarile su druga mjesta na županijskim natjecanjima te tako izborile pravo nastupa u poluzavršnici - regije „Istok“.

Našu školu predstavljali su sljedeći učenici i učenice: Luka Moslavac, Karlo Boos, Filip Pažin, Ken Brnjas, Lucija Zečević, Dora Cicvarić i Jelena Matijević.

RUKOMET-DJEVOJČICE tenis

rukomet dječaci

Nakon drugog kruga i odigrane četiri utakmice učenice našeg školskog športskog kluba s četiri pobjede i bez poraza na ljestvici dijele prvo mjesto s ekipom „Mladosti“ iz Osnovne škole “Vladimir Nazor” Virovitica. Realno je za očekivati da će i ove godine učenice naše škole do kraja prvenstva osvojiti prvo mjesto te i ove godine izboriti plasman u poluzavršnicu. Prvenstvo se nastavlja 23. 01.

2009. godine.

Nastupile su: Matea Matanči, Maja Ferenčević, Kristina Smiljčić, Anamarija Mikulić, Sara Špiranec, Margareta Krušelj, Andrea Jezidžić, Marija Šutalo, Matea Mikolčić, Rea Rakošević, Stela Poljanac, Tea Balint, Lucija Sabo, Iva Galetić i Tea Feketija.

RUKOMET- DJEČACI Naši rukometaši i ove godine nemaju pravu konkurenciju na županiji, tako da nakon odigrane četiri utakmice uvjerljivo vode na ljestvici te se i ove godine pripremaju za nastup u poluzavršnici prvenstva školskih športskih klubova.

Nastupili: Denis Kovač, Ilija Vidović, Matej Paljar, Tomislav Pinter, Matko Zrnić, Hrvoje Vuković, Ivan Zdeličan, Marko Domjanić, Tin Šibalić, Ivan Vrbančić, Marko Manojlović, Ante Oklopčić, Alen Berda i Borna Šibalić. nogomet dječaci

KOŠARKA- DJEVOJČICE Kao i prošle godine, ponovno je ekipa Mladosti iz Čačinaca u međusobnom susretu bila bolja od učenica naše školske košarkaške ekipe. Tako je trenutno naša škola druga na ljestvici nakon odigranog prvog dijela prvenstva. Kako se drugi dio igra u sljedećem polugodištu, a domaćin će vjerojatno biti naša škola, nadamo se da će naše učenice nadoknaditi izgubljene bodove.

rukomet djevojčice

Nastupile: Marijana Tomljanović, Klara Mikolčić, Kristina Smiljčić, Marija Šutalo, Stephanie Stracaboško, Margareta Krušelj, Adriana Kovačević, Ivana Gliba, Tena Josić i Matea Mikolčić.

www.brlici.hr

55 KOŠARKA- DJEČACI Za razliku od djevojčica naši su košarkaši pobijedili sve četiri utakmice te se tako nalaze na diobi prvog mjesta.

Preostale dvije utakmice igraju se u veljači pa se nadamo još jednom prvom mjestu ŠŠD VPŽ.

Nastupili su: Hrvoje Vuković, Ante Oklopčić, Denis Kovač, Marko Manojlović, Alen Berda, Marko Domjanić, Ivan Vrbančić, Luka Tripalo, Mislav Bajan, Toni Imbrišić, AnteLuka Presečan, Matija Prelec, Josip Šutalo, Tin Šibalić, Marko Bodalija i Ivan Bogati.

odbojka dječaci

Odigrane su dvije utakmice i tu naše učenice odlično stoje na tablici. Dvije pobjede, bez poraza i nakon praznika slijedi još jedna borba za prvo mjesto i plasman u poluzavršnicu.

Nastupile: Kristina Smiljčić, Marija Šutalo, Jelena Matijević, Klara Mikolčić, Matea Mikolčić, Anamarija Mikulić i Ivana Gliba.

ODBOJKA – DJEČACI Odbojkaško natjecanje ŠŠD u konkurenciji dječaka je završeno. Naši odbojkaši uvjerljivo su osvojili prvo mjesto i time ostvarili pravo nastupa u poluzavršnici koja će se odigrati na proljeće. odbojka djevojčice

Nastupili: Marko Manojlović, Denis Kovač, Ivan Vrbančić, Marko Domjanić, Josip Điketa, Matej Devčić, Ivan Devčić, Ivan Bogati, Alen Berda i Kristijan Ojdanić.

MALI NOGOMET-DJEČACI U najbrojnijem natjecanju ŠŠD na razini županije odigrana su četiri kola skupine zapad u kojoj se natječe i naša škola. Zbog nesretno primljenog gola u prvom kolu protiv vršnjaka iz Suhopolja, naša se škola nalazi na trećem mjestu s omjerom pobjeda i poraza 3 : 1. Za plasman međe četiri najbolje ekipe na županiji bit će potrebno još dvije pobjede iz dvije utakmice od kojih je jedna protiv favorizirane ekipe „Mladosti“ iz Virovitice.

košarka dječaci

Za našu školu nastupili su: Denis Kovač, Marko Manojlović, Matko Horvat, Josip Pripuzović, Josip Điketa, Kristijan Ojdanić, Luka Duvnjak, Kristijan Medić, Thomas Šercl, Leo Lančić, Josip Milković, Marko Bodalija, Matej Devčić, Ivan Devčić, Alen Hodak, Renato Župan i Ken Brnjas.

Do kraja školske godine nadamo se dobrim nastupima i ostalih športaša te pokojim osvojenim naslovom prvaka županije iz športova koji se igraju tek na proljeće, a to su STOLNI TENIS, ATLETIKA, KROS i STRELJAŠTVO. Mario Hrženjak, voditelj ŠŠK IBM

košarka djevojčice

www.brlici.hr

Šport

ODBOJKA – DJEVOJČICE