Logopedska patronažna usluga

A USLUGA N Ž A N O R T A PA LOGOPEDSK ?

A D A K , O K A ZAŠTO, K

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Projekt: “Program rane intervencije za djecu s poremećajima jezično-govorne komunikacije - podrška u zajednici”

KOMUNIKACIJSKO-JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ DJETETA teče prema točno određenim razvojnim miljokazima koje je moguće predvidjeti. Postoje specifični pretpokazatelji čija odstupanja ili kašnjenje u pojavljivanju mogu značiti upozoravajuće faktore na temelju kojih možemo pretpostaviti poremećaj u razvoju komunikacije, jezika i govora.

RANA INTERVENCIJA podrazumijeva što ranije prepoznavanje djece s teškoćama na području komunikacije, jezika i govora i znači što ranije uključivanje spomenute djece i njihovih roditelja u odgovarajuće postupke savjetovanja i poticanja te time otklanja postojeće teškoće, prevenira buduće teškoće i utječe na cjelokupni razvoj djeteta s ciljem poboljšanja kvalitete življenja djeteta i njegove obitelji.

Postoji kritično razdoblje za usvajanje komunikacije, jezika i govora kada je mozak najprijemčiviji za usvajanje navedenih sposobnosti i znanja. To je period koji obuhvaća PRVE TRI GODINE DJETETOVA ŽIVOTA te su iz toga razloga rana intervencija i rehabilitacija posebno značajne.

NAŠI CILJEVI • pružiti informaciju o problemima razvoja komunikacije, jezika i govora te o važnosti uključivanja u rano poticanje djece s teškoćama • pružiti informaciju o neophodnosti sustavne suradnje između pedijatara te ustanova koje zapošljavaju stručnjake koji se bave teškoćama na razini komunikacije, jezika i govora • pružiti informaciju o važnosti senzibiliziranja stručne javnosti o spomenutim problemima • stvoriti preduvjete za uvođenje logopedske patronažne usluge u popis usluga primarne zdravstvene zaštite kako bi rana intervencija postala dostupna svoj djeci s navedenim teškoćama i njihovim roditeljima

ZAŠTO LOGOPEDSKA PATRONAŽNA USLUGA U DOMU KORISNIKA? • dijete niže kronološke dobi nalazi se u razdoblju nesigurnosti i značajne privrženosti roditelju što otežava separaciju i kontakt s nepoznatim osobama, posebice u nepoznatim prostorima i uvjetima • pristup djetetu u njemu ugodnoj i smirujućoj atmosferi vlastitog doma optimalan je i bitan; dijete je u svome domu najopuštenije, a tek kada je najopuštenije zapravo je najotvorenije za učenje • u situaciji koja je manje opterećujuća i za dijete i za roditelja na najoptimalniji se način potiče razvoj kognitivnih i perceptivnih sposobnosti te svih onih sposobnosti koje su od velikog značaja za komunikacijskojezično-govorni razvoj

ŠTO LOGOPEDSKA PATRONAŽA OBUHVAĆA? • poticanje razvoja senzorike • poticanje razvoja motorike • poticanje razvoja spoznajnih sposobnosti • razvijanje tjelesno-afektivne komunikacije kao stvaranja preduvjeta da se govor počne razvijati te razvoj komunikacijskih obrazaca u smislu poticaja za verbalni i neverbalni način izražavanja • poticanje razvoja jezika i govora • poticanje samostalnosti • poticanje društvenosti i iniciranja komunikacije

K-JEGOR

UNUTAR PREDLOŽENOG PROJEKTA KLJUČNIMA SU SE SMATRALI SLJEDEĆI KORACI: • izrada upitnika za probir djece sa sumnjama na teškoće u komunikacijskom i jezično-govornom razvoju

PEDIJATRI

• suradnja s pedijatrijskim ambulantama, razmjena iskustava o dosadašnjim saznanjima glede glavnih karakteristika komunikacijsko-jezično-govornih poremećaja te načinima njegova prepoznavanja u što ranijoj dobi, a putem jasnih prediktora; prezentacija „K-JEGOR“ upitnika • suradnja s pedijatrijskim ambulantama s ciljem informiranja i senzibiliziranja istih o važnosti rane intervencije te posredstvom spomenute suradnje prepoznavanje i izdvajanje djece s mogućim teškoćama što niže kronološke dobi • postizanje dogovora s pedijatrima koji bi trebali predstavljati poveznicu između izvoditelja programa s roditeljima neurorizične djece u dobi od 0-3 godine te djece kod kojih postoji sumnja na teškoće razvoja komunikacije, jezika i govora ( navedeno se postizalo ispunjavanjem Upitnika za probir koji bi roditelj svakog djeteta u dobi od 0-3 godine dobio od strane pedijatra, a potom ispunjenog nanovo vraćao pedijatru od kojeg bi izvoditelj projekta preuzeo isti)

RODITELJI

• stupanje u kontakt s roditeljima odabrane djece za koju se putem ispunjavanja „K-JEGOR“ upitnika zaključilo da spadaju u skupinu djece s teškoćama ili su rizična za nastanak komunikacijsko-jezično-govornih teškoća •

izrada programa za mobilni tim

• izrada rehabilitacijskih programa za svako dijete ponaosob • informiranje i savjetovanje roditelja u njihovim domovima • direktan rad s djecom u njihovim domovima

SURADNJA

• upućivanje roditelja u rehabilitacijske postupke te video bilježenje osobitosti komunikacijsko - jezično-govornog statusa svakog pojedinog djeteta

• nadziranje provođenja preporučenih postupaka u svrhu razvoja jezika i govora te suradnja i s ostalim stručnjacima, a naročito s pedijatrijskom službom koja prate dijete

SAVJETI RODITELJIMA

• Kada komunicirate sa svojim djetetom, oboje sudjelujete u interakciji. Na brojne načine možete slijediti dijete. Kada dijete vodi, a Vi s uzbuđenjem i zanimanjem odgovarate, dijete će poželjeti komunicirati s Vama češće i više.

• Kada ste s djetetom u interakciji budite okrenuti licem u lice. Spuštanjem na djetetovu razinu napravili ste prvi korak u slijeđenju djeteta. Dijeljenje užitka kao i interakcija jednostavniji su kada ste na istoj fizičkoj razini.

• Sljedeći korak u slijeđenju djetetova vodstva je promatranje onog što dijete voli i na što je usmjereno.

Promatrajte djetetov položaj tijela, glasanje i igru. Kada primijetite na što je dijete usmjereno, priključite se i podijelite trenutak komunikacije. Pridružite se djetetovoj igri.

• Sa strpljenjem čekajte djetetovu reakciju. Čekanjem utječete i na promatranje onoga na što je dijete usmjereno. Čekajte u tišini. Možete pokušati u sebi brojati do 10. Na ovaj način djetetu pokazujete spremnost i strpljenje da ono preuzme vodstvo.

• Pažljivo slušajte sve što dijete govori, pjevuši, brblja ili se glasa. Iako ga možda ne razumijete, pokušajte ne ometati dijete u glasanju. Potražite značenje glasanja u djetetovoj

okolini. Imitirajte djetetov zvuk ili aktivnost, a zatim pričekajte reakciju.

• Važno je pomaknuti fokus sa djetetovog progovaranja.

Uživajte u interakciji i igri s djetetom. Na pozitivnim i emocijama bogatim odnosima gradi se komunikacija, jezik, a zatim i prva riječ.

• Komentirajte sve što dijete radi i na što je usmjereno.

Budite ‘dežurni komentator’! Koristite jednostavne riječi i kraće rečenice. Npr. dok se dijete igra loptom i baca ju, Vi kažite ‘lopta’, ‘bum, bacaš loptu!’

• Imitirajte sve što dijete radi i govori. Npr. ako dijete lupa kockicama, lupajte i vi. Ako trči, trčite zajedno s njim.

Diskretno oponašajte sve glasove, zvukove, riječi i fraze kojima se dijete služi.

• Svakodnevno ponavljajte, ponavljajte, ponavljajte igre, pjesmice i riječi.

O

G LO

PE

D:

Surađuje s pedijatrima Interpretira upitnik Prepoznaje rizik na temelju upitnika Surađuje s roditeljima Opservira i dijagnosticira dijete Razumije, informira i savjetuje roditelja Djeluje Upućuje u daljnje postupke Senzibilizira stručne suradnike

PE

D IJ

A T A R:

Surađuje s roditeljima Sumnja Reagira na sumnju Distrubuira upitnik Surađuje s logopedima

ROD

IT

EL

J: Najbolje poznaje svoje dijete Promatra svoje dijete Surađuje s pedijatrom Ispunjava upitnik Surađuje s logopedom Djeluje inuitivno i na temelju konkretnih uputa

Dijete zakašnjelog komunikacijsko- jezično-govornog razvoja možemo prepoznati po nekoliko od sljedećih karakteristika U dobi od: • 12 mjeseci ne pokušava komunicirati glasanjem ili pokazivanjem.

• 18 mj. ne razumije jednostavne naloge poput: “Dođi”, “Uzmi”, „Pokaži gdje je...“.

• 2 godine ne može pokazati imenovane slike predmeta.

Govori nerazumljivo.

• 2,5 godine nema simboličke igre (“kao da”). Nije sposobno izvršiti dvočlane i tročlane naloge poput: “Gurni autić!“, “Daj tati keksić!”. Rječnik je siromašan.

• 3 godine ne razumije upute i pitanja poput: “Pokaži tko trči!”, “Stavi gumicu u čašu.“, “Čija je torba?“. Ne komentira spontano situacije rečenicama poput: „Mama pere kosu“.

Realizaciju projekta omogućio je Grad Zagreb

U Poliklinici SUVAG, uz suvremene znanstvene spoznaje i nove tehnologije, primjenjuje se verbotonalna metoda autora akademika Petra Guberine, utemeljitelja ustanove.

Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG Služba za govorne poremećaje – Logopedija Ulica kneza Ljudevita Posavskog 10, Zagreb Telefoni: (01) 46 29 603; 46 29 642, 46 29 643 Fax: (01) 46 29 789 E-mail: zagreb@suvag.hr; dherc@suvag.hr www.suvag.hr

Uredile: doc.dr.sc. Adinda Dulčić, prof.logoped Darija Hercigonja Salamoni, prof.logoped Pripremile: Jelena Gligora Segedi, prof. logoped Zorana Dedić, prof. logoped Sonja Lulić, prof. logoped Vlatka Šaronja, prof. logoped Nike Skrivaneli Karačić, prof. logoped