Zagorski list 1000

Riječ urednika

Piše: Tihomir Borovčak

Kada smo prije nepunih dvadeset godina krenuli s velikim entuzijazmom u projekt regionalnih novina neki su nam, poučeni iskustvom nekih ranijih pokušaja, prognozirali izlazak desetak brojeva prije gašenja. Međutim entuzijazam je bio toliko jak da nas ništa nije moglo omesti da bi danas stigli do brojke od 1000. Moram se prisjetiti onih koji su u ovom projektu sudjelovali i još danas sudjeluju. Davne 1996. godine pokrenuo sam informativni portal Zagorje.com kao jedan od prvih informativnih portala u Hrvatskoj. Kako nisam imao novinara vijesti smo objavljivali u suradnji sa Radiom Kaj. Zoran Žukina, bivši pripadnik Tigrova, nakon razvojačenja bio je novinar u više medija i došao je na ideju pokretanja regionalnih novina. Preko Ljiljane Pavline, tadašnje urednice dopisništva Jutarnjeg lista u Zagorju, došli smo u kontakt i nakon samo dva mjeseca rođen je Zagorski list. U skučenom tavanskom prostoru na dva spora kompjutera krenuli su prvi brojevi Zagorskog lista. Prvi impressum izgledao je ovako: Glavni urednik: Zoran Žukina, Izvršni urednik: Ljiljana Pavlina, Uređivački kolegij: Ljiljana Pavlina, Zoran Žukina i Snježana Flegar, Novinari: Snježana Flegar, Sebastijan Fuštin, Tomislav Zrinšćak, Tomislav Benčić, Darko Ciglenečki, Zoran Gregurek, Krešimir Končevski, Senka Susović, Kristina Pavlović, Nenad Gospočić, Ivan Brozović, Jelena Ribić, Tomislav Goluban, Fotoreporter: Krunoslav Pavlina, Tajnica redakcije: Barbara Kolman, Grafički urednik: Igor Vranješ, Grafika: Nenad Habazin Kako je Igor Vranješ, majstor novinskog prijeloma, bio art direktor u Playboyu, čekali smo ga da dođe s posla iz Zagreba i prijelom je mogao početi. Uz njega je učio i današnji grafički urednik Nenad Habazin Haba. Bilo je naporno jer se radilo dugo u noć, ali je entuzijazam bio toliki da nam to nije predstavljalo nikakav problem. Ljudi su odmah prepoznali kvalitetu novina i prihvatili Zagorski list kao svoj. Naklada je rasla i evo dan danas u uvjetima velike krize tiskanih medija Zagorski list posluje stabilno i živi sa Zagorjem. Kako i život nosi stalne mijene tako je bilo i u Zagorskom listu. Zoran Žukina preuzeo je uređivanje web portala Zagorje.com, a naslijedila ga je na mjestu glavnog urednika Snježana Flegar. Kada je otišla u 24 sata naslijedio ju je Dragutin Lončar, a nakon njega uredničku palicu preuzela je Ljiljana Pavlina. Nakon Ljiljane Pavline jedno sam vrijeme osobno preuzeo mjesto glavnog urednika, a nakon tog perioda urednikom je postao Ivan Kovačić. Njega je naslijedila Maja Šimunić, a nakon njenog odlaska ponovo sam osobno preuzeo mjesto glavnog urednika. Od prvog dana u našem malom kolektivu su grafički urednik Nenad Ha-

bazin Haba, „sportaš“ Tomislav Zrinšćak i novinar Željko Slunjski. Od prvog dana pa sve do svog zadnjeg daha neizostavni dio našeg tima bio je i naš fotoreporter Krunoslav Pavlina, dobra duša naše redakcije i čovjek koji je živio za Zagorski list. Nažalost, kao što znate, naš nas je Kruno napustio u prosincu prošle godine i to upravo na nevjerojatno simboličan način: na terenu, fotografirajući za Zagorski list – novine koje je toliko volio i kojima je u potpunosti bio posvećen. Od onih koji nisu spomenuti, a više nisu dio naše ekipe, veliki doprinos dale su prva voditeljica marketinga Iva Lež, Renata Novak i u grafici Ivana Huljak. Također tu su bili Ivo Šućur, Mirjana Bašak, Tomislav Benčić, Danijela Čiček Haban, Dean Stulić, Ana Gospočić, Nedjeljka Vodolšak, Doroteja Mendek, Ksenija Petek, Dana Jurman, Rajko Fureš, Žarko Tušek, Nikolina Klasić, Ružica Divac, Neven Miškulin, Eugen Husak, Miljenka Kuhar, Boris Uhernik, Suzana Karmen Ljubić, Ljiljana Škrlec Zaplatić, Robert Mihovilić, Dario Bivol i Ivana Kontent. Posebno nam je svima u sjećanju ostao naš sportski novinar, nažalost prerano preminuli Ruda Mraz. Danas su okosnica Zagorskog lista naš Ivan Kovačić i novinarke Sabina Pušec, Jelena Klanjčić i Marta Čaržavec, koji odrađuju lavovski dio posla, zatim dugogodišnji sportski novinari Tomislav Zrinšćak, Milorad Videković i Elvis Lacković koji priprema i vijesti iz bistričkog kraja. Tu je Davor Žažar koji prati zapadni dio županije, Željko Slunjski te kolumnistica Nevenka Gregurić. Za fotografije su zaduženi Rikard Jadan i Mario Krog. Križaljke i sudoku izrađuje Alfredo Ivankov, a mozgalice Antun Kuščar. Marketing Zagorskog lista vodi Anamarija Očko Kralj. Kada novinari slože tekstove i marketing ugovori oglase, sve to mora uobličiti i složiti Nenad Habazin - Haba uz povremenu pomoć Saše Hranića. Male oglase i zapisnike nogometnih utakmica priprema Neven Borovčak.Da bi sve to "papirnato" štimalo tu je Lidija Kolar od koje svi trebaju neki podatak, a ona ih neumorno servisira. Ako sam nekoga zaboravio neka ne zamjeri. Posebno bi se želio zahvaliti svima s kojima smo surađivali kroz ovih 1000 brojeva, našim zagorskim udrugama, svim institucijama i pojedincima koji su na bilo koji način doprinijeli kvaliteti naših novina.

P.S.

I ne, nismo zaboravili da bi bio red povodom izlaska jubilarnog, 1000. broja pripremiti svečanu proslavu i osobno se zahvaliti svima koji su dali svoj doprinos našem radu, no, kako je sredina kolovoza i mnogi su na godišnjim odmorima, proslavu smo odlučili odgoditi za listopad, kada naš i vaš Zagorski list slavi okrugli, 20. rođendan.

U rukama držite 1000. broj Zagorskog lista.

Ivan Kovačić ZABOK

Oko 250 milijuna riječi. Oko 150 tisuća fotografija, od kojih, kako se to slikovito kaže, svaka govori tisuću riječi. Dakle, sveukupno, oko 400 milijuna riječi stiglo je u vaše domove, urede i omiljene kafiće proteklih tisuću tjedana putem Zagorskog lista. Nekad su te riječi bile ekskluzivna informacija, o kojoj se u javnosti tjednima pričalo diljem Zagorja, a nerijetko i čitave Hrvatske. Nekad su to bili izvještaji o velikim tragedijama koje su nas pogodile, kao i o strašnim zločinima koji su počinjeni te nesrećama koje su se u Zagorju dogodile. No, većinu naših riječi ipak smo posvetili uspjesima naših Zagorki i Zagoraca, predstavili smo vam i mnogo zanimljivih ljudi, upoznali vas s njihovim radom, načinom života i poteškoćama na koje nailaze... Tijekom godina čuvali smo i promicali zagorsku tradiciju, kulturu i sport. Upravo potonje jedan je od važnijih pečata Zagorskog lista. Nema, naime, ni jednog medija koji toliko detaljno i u tolikom obimu prati i izvještava o sportskim događajima na području Krapinsko – zagorske županije, kao što to radimo mi za vas. Puno smo se, dakako, bavili i politikom. Politika je nešto što itekako utječe na naše živote. Hvalili smo kad je trebalo, ali smo i nerijetko kudili, zgražali se i zajedno s vama poticali političare da mijenaju stvari na bolje te da aktivnije i angažiranije pristupe rješa-

PLJAČKAJU I VARAJU NAS OTKRILI SMO TAJNU

vanju vaših problema. U tome smo često uspijevali, a popis realiziranih projekata i raznih sanacija, kao i ispravljanja nepravdi koje smo u proteklih 1000 tjedana potaknuli, ogroman je i impozantan. Svoj udio u onoj poslovičnoj 'sedmoj sili' redovito smo koristili i za pokretanje i promicanje humanitarnih akcija za naše brojne Zagorke i Zagorce kojima je bila potrebna pomoć, ali i za promoviranje mnogih mladih zagorskih talenata, od kojih su danas mnogi velike nacionalne zvijezde. Gore spomenuto tek je dijelić onoga što smo objavljivali u našem i vašem Zagorskom listu tijekom proteklih 1000 tjedana jer, ne zaboravimo, redovito izvještavamo i o događajima iz naših gradova i općina, kao i o radu raznih udruga, dobrovoljnih vatrogasnih društava, kao i kulturno – umjetničkih društava. Sve to, naravno, trudit ćemo se raditi i dalje, nastojat ćemo biti i bolji nego do sada, a uz brojne novitete koje vam pripremamo, vjerujemo da će osvrt uz 2000. broj Zagorskog lista biti daleko opširniji. Ovog puta, uz ovaj općeniti i kratki osvrt, donosimo nekolicinu nasumce izabranih naslovnica jer, bez lažne skromnosti, od tisuću naslovnica mnogo je onih na koje bismo vas s ponosom podsjetili, no, ipak, i u tisućitom broju odlučili smo manje pisati o sebi te ostaviti više slobodnih stranica kako bismo vam, kao i svaog tjedna do sada, prenijeli najnovije i najzanimljivije informacije iz Hrvatskog zagorja.

SVE ZA ŠKOLU primamo predbilježbe za mogućnost obročnog plaćanja Sjajan uspjeh borca kluba Savate boks Stubica na Svjetskom prvenstvu Francuskoj Luka Lešković treći na svijetu! ❛ Ne stignem doručkovati, ali zato navečer uživam u ženinom ajngemahtecu

Ljeto u Dvorcu Oršić se nastavlja Zagorci uz Belana zaplesali na kiši Dinamičnih mjesec dana zagorskog župana Željka Kolara

sve uzraste te ostali školski pribor

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK zagorska rivijera jer nedjelja, 21.07.

ŠTRAJK! U zabočkom Dekoru obustava rada Radnici su u ponedjeljak stupili štrajk zbog neisplaćene plaće za travanj od kada nisu primili nikakvu naknadu za svoj rad.

(049) 203 773 gastro iznenađenje Restoran dvorac Mihanović Prvi čovjek zagorskog SDP-a otkrio je kako će na izbornoj listi biti ljudi iz ovog kraja koji su se dokazali svojim djelima radom

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK broj 677 godina 14 /17.1.2016. cijena 9 kn

Krapina Zabok jedini organiziraju doček na otvorenom, a u Mariji Bistrici doček u podne Najbolji zagorski sportaši: Diana Franke i Matija Mihalić najbolji u 2016.

NOVOGODIŠNJI INTERVJU

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK hangover all inclusive doček na vodenom planetu od ANIMACIJA NA BAZENIMA ZA VRIJEME ZIMSKIH PRAZNIKA Sretnu i uspješnu 2017. godinu želi vam Zagorski list KAMO NA DOČEK NOVE GODINE? 'Ne vidim se na mjestu župana pet mandata' župan željko kolar:

INTERVJU Siniša Hajdaš pomorstva, prometa infrastrukture, Hrvatske, koji dolazi iz Volio bih ponovo biti ministar Straža hit 1. ŽNL PRVIH PEDESET Proslavljen jubilej Festivala kajkavskih popevki Retrospektivna večer oduševila publiku

STRAVIČAN PRIZOR U KRAPINA SELU Zbog prebrze vožnje sletjeli kolnika kanal, RUPE DO 'PASA'

Jedan ispao iz auta, drugi ostao prikliješten

SPORT Nogometaši iz Huma na Sutli odlično startali u prvenstvu kupu

I 400

zagorskilist

Najstarija Pregračanka proslavila svoje prvo stoljeće života Baka Magda kopa vinograd i u stotoj PRIJETI LI NAM ZATVARANJE AMBULANTI JER NEDOSTAJE LIJEČNIKA?

Pala na ledu, a zbog zaleđenog puta morao intervenirati HGSS AKCIJA ZAGORSKIH SPASIOCA MASAŽA + CJELODNEVNO KUPANJE ponedjeljak/petak 90 kn vikend/praznik 100 kn Posljednji intervju dao za Zagorski list Naš tjednik bio je zadnji medij za kojeg je načelnik Stubičkih Toplica Vladimir Bosnar dao intervju to dan prije iznenadne smrti

Restoran Dvorac Mihanović Novi specijaliteti za prste polizati NOĆNO KUPANJE SUBOTOM NAČELNIK ZAGORSKE POLICIJE:

in memoriam Vladimir Bosnar 1956 2017

broj 661 godina 13 /20.9.2016. cijena 9 kn Borba za zdravstvo u Zagorju Zagorci 'osvojili' Jelačić plac

Ravnateljima bolnica u Zagorju prijete jer ne žele potpisati Pravilnik koji je štetan za bolnice Mnoštvo posjetitelja i izlagača u Zagrebu na VII. manifestaciji 'Sto posto zagorsko'

www.terme-tuhelj.hr

INTERVJU JAKOB BUKVIĆ 'Nije točan podatak da Zagorci piju više od nekih drugih!'

predstavili smo vam i mnogo zanimljivih ljudi, upoznali vas s njihovim radom, načinom života i poteškoćama na koje nailaze...

''majka božja bistrička uslišila je moje molitve'' Košarkaši Zaboka deklasirali Zagreb, vodeću momčad lige pobijedili s više od 20 koševa razlike

zagorci ga dočekali s oduševljenjem, svi su se željeli fotografirati s njim...

Skandal u oš Veliko TrgoVišće

Smrekar

Zaboky KNJIGOVODSTVENI SERVIS

USRED POLUGODIŠTA TROJE VRAĆENOUČENIKA U NIŽE RAZREDE

DJEČJI ROĐENDANI NA BAZENIMA T. 049 200 600

ODRŽAN 49. SAJAM ZAGORSKIH VINA Bodrenov je 'Triptih' apsolutni šampion sajma zagorskih vina

EKSKLUZIVNO

OTEO SVOJE DVOJE MALODOBNE DJECE I ŽENU KOJU JE IZBO NOŽEM U Velikom Trgovišću ulagači se popiknuli na deset »tvrdoglavih« mještana

DEŽURNI TELEFON

Tragična prometna nesreća Starac (75) vozio auto, frontalno se sudario s kamionom i poginuo NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK dojde kvartet 4/5 ZAGORSKA KREDITNA UNIJA poslovne godine Restoranu Zaboky ili autohtonim zagorskim kućicama. 049 22 31 13 098 25 03 91 www.zaboky.hr

CMYK Walter Bau AG koji gradi autocestu ZagrebMacelj u stečaju četvrtak, 03. veljače od 15 do 16 sati možete dobiti besplatni veterinarski savjet na telefon: (049) 503 446

Koje će stranke zajedno, a koje same na lokalne izbore 15. svibnja, 2005. godine

Zagorski list istražuje: Većina stranaka će se »spariti« poslije izbora U Krapini se otvara Carinarnica u kojoj će posao naći 50 novih carinika

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK Uživajte na vanjskim bazenima Vlasta Hubicki podnosi ostavku

Nakon priopćenja Grada Krapine o izgradnji brze ceste Varaždin-Ivanec-Krapina, konferenciju za novinare na tu temu

Svoje nezadovoljstvo razvojem projekta brze

Varaždin-Ivanec-Krapina

izrazio je i župan

Čitam priopćenje, piše – 'mi zadovoljni'. Čime? Što smo nakon 2016. godine kada su definirane dvije trase trebalo 7 godina da se izabere da je sjeverna bi sada trebali biti sretni i zadovoljni?, pita se župan

Sabina Pušec KRAPINA

Na temu provedbe projekta izgradnje brze ceste Varaždin - Ivanec – Krapina, nastavno na nedavno održani sastanak na tu temu u Hrvatskim cestama, konferenciju za novinare održao je župan Željko Kolar. Kolar je rekao da su u početku bile definirane tzv. A i B varijante, odnosno analizirale su se četiri dionice trase brze ceste po sjevernom i četiri potencijalne dionice na sjevernom dijelu županije.

Nema Krapinsko – zagorske županije

Izabrane su dvije, jedna koja ide preko Novog Golubovca, Mihovljana, dio kroz Radoboj pa na Sveti Križ van, a druga koja preko Jesenja i Đurmanca stiže do Krapine. – Za njih je rađena studija utjecaja na okoliš, od 2014. do 2016. godine, u kojoj je utvrđeno da i jedna i druga varijanta trase zadovoljavaju kriterije studije utjecaja na okoliš. Nakon toga, što se tiče naše županije, muk. Na niz naših zamolbi za sastanak da izdefiniramo trasu, s obzirom da su obje bile prihvaćene, išlo se raditi studiju isplativosti. Ta studija očito se radila od kolovoza 2016. godine pa do neki dan, kada je na tom sastanku izdefinirano da je odabir sjeverna varijanta. Naravno, mi smo zadovoljni što se izdefinirala, konačno, ova varijanta. Logički bi bilo da brza cesta koja se zove Krapina – Ivanec – Varaždin, bude gotova kada je gotova, kada se sve dionice završe. No to na žalost kod nas nije tako – upozorio je Kolar. Rekao je da su na prezentaciji predstavljene razne faze brze ceste od čvorišta Varaždin do cerja Tužnog, Lepoglave, Ivanca sa svim detaljima. – Pa opis zahvata, duljina trase, tehnički elementi, nadvožnjaci, podvožnjaci, uzdužni profil… Dorađeno sa svime, stacionažama, poprečnim presjecima za kompletan profil brze ceste, čak su i riješeni sustave odvodnje i ispostave, što je sve napravljeno po ovoj dionici, kako će izgledati ta čvorišta, nadvožnjak… I tu je kraj. Nema Krapinsko – zagorske županije – revoltiran je župan, koji se dotakanuo i priopćenja iz Grada Krapine.

Apel Hrvatskim cestama - Čitam priopćenje, piše – 'mi zadovoljni'. Čime? Što smo nakon 2016. godine kada su definirane dvije trase trebalo 7 godina da se izabere da je sjeverna trasa povoljnija za KZŽ? I još bi sada trebali biti sretni i zadovoljni? A s druge strane imate da su sredinom travnja otvorene ponude te krajem lipnja odabran izvođač radova za izgradnju prve etape brze ceste na dionici od Varaždina do Cerja Tužnog, da je riječ o dionici od 7,5 km, da je posao dobila tvrtka Zagorjegrad-

Brza cesta od Varaždina stiže u Krapinu preko Jesenja i Đurmanca

Nakon što su sredinom travnja otvorene ponude te krajem lipnja i odabran izvođač radova za izgradnju prve etape brze ceste Varaždin – Ivanec – Lepoglava - Krapina na dionici od Varaždina do Cerja Tužnog, riješeno je još jedno ključno pitanje koje potvrđuje realizaciju cjelokupnog projekta. Naime, u Hrvatskim cestama d.o.o. u Zagrebu predstavljena je trasa brze ceste u dijelu od Lepoglave prema Krapini koja će od tog grada prolaziti kroz općinu Bednja zatim općinu Jesenje te općinu Đurmanec i naposljetku do Krapine. - Ovo je još jedan važan trenutak u realizaciji ovog zaista velikog projekta na sjeveru Hrvatske odnosno na području Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Zahvaljujem Hrvatskim

cestama koje su uvažile naše preporuke i zahtjeve te od dvije predviđene trase odredile trasu brze ceste preko općina Jesenje i Đurmanec - izjavio je saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović dodajući da će konačna izgradnja spomenute brze ceste značiti stvaranje preduvjeta daljnjeg gospodarskog razvoja dviju županiju ali i dviju općina, Jesenje i Đurmanec, kroz koje će ići brza cesta. - Ovo je potvrda da je Hrvatskim cestama Zagorje odnosno Krapinsko-zagorska županija u fokusu. Definiranjem te posljednje trase projekt je kompletiran. Uspjeli smo u naumu da brza cesta ide kroz spomenute dvije općine i ne treba isticati što će to značiti za njihov razvoj. Osim toga realiza-

cijom brze ceste brojni žitelji dviju županija, koji putuju na dnevnoj bazi, brže i sigurnije će stizati do svojih odredišta - zaključio je saborski zastupnik Gregurović koji je na sastanku u Hrvatskim cestama bio zajedno sa dvojicom župana, Anđelkom Stričakom iz Varaždinske te Željkom Kolarom iz Krapinsko-zagorske županije. Naglasio je da ovo nije jedini veliki projekt koji Hrvatske ceste provode ili planiraju u skoro vrijeme realizirati na području Krapinsko-zagorske županije. Podsjetio je na nedavnu najavu premijera Andreja Plenkovića u Mariji Bistrici kako će brza cesta uskoro stići i do tog mjesta, ali i činjenice da bi do kraja godine mogla započeti realizacija 3. faze spojne ceste Zabok - Krapina. (zl)

'Na pitanje da li su u proračunu Hrvatskih cesta osigurana sredstva za izradu projektne dokumentacije za ovu godinu, odgovor je bio da nisu, već su planirana za iduću godinu'

temu održao je župan Kolar

brze ceste župan Kolar

sjeverna trasa povoljnija za KZŽ? I još

nja d.o.o. s ponudom od 25,4 milijuna eura i kreću radovi, što mi je drago i čestitam kolegi Stričaku i Hrvatskim cestama i Varaždinskoj županiji na tome. Uz to, za drugu je fazu izrada projektne dokumentacije u visokoj fazi i vrlo brzo će se steći uvjeti za ishođenje dozvole i raspisivanje natječaja za daljnje izvođenje radova. A gdje smo mi?

Gdje je KZŽ, gdje je dio brze ceste koji ide po našoj županiji, što je s Krapinom? Nas nema – ogorčen je župan Kolar. Dodaje da svi koji se razumiju u cestogradnju znaju da, čak da se ovog trenutka krene s izradom projektne dokumentacije, ne može se očekivati početak radova sljedeće tri godine. - S time, da na direktno pitanje predsjedniku Uprave Hrvatskih cesta g. Škoriću da li su u proračunu Hrvatskih cesta osigurana sredstva za

Američka ambasada posjetila Krapinsko – zagorsku županiju

'Onkološki centar u Zaboku bit će iskorak u liječenju bolesnika i edukaciji liječnika'

KRAPINA - Krapinsko – zagorsku

županiju posjetila je 28. srpnja delegacija Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj, na čelu s otpravnikom poslova u Ambasadi, Markom Flemingom. Delegaciju su ugostili krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, direktorica Poduzetičkog centra Krapinsko – zagorske županije te Ivana Šalković, zamjenica ravnateljice Zagorske razvojne agencije Ivana Šalković te pročelnica UO KZŽ za javnu nabavu i EU fondove Vlatka Mlakar. Flemingu i suradnicima prezentirali su gospodarstvo u našoj županiji te ih upoznali sa strateškim projektima koji se provode ili su u fazi pripreme. - Razgovarali smo o mogućnostima zajedničke suradnje, i to u područjima zelene energije i obnovljivih izvora, ali i obrazovanja. Zahvaljujem Ambasadi koja nam je partner u znanstvenom skupu kojega održavamo u Oršiću – rekao je župan Kolar. Posebno je istaknuo koliko je velika stvar dolazak Sveučilišta iz Pitsburgha u Zabok, gdje će se, investicijom od 15 milijuna dolara, razviti Onkološki centar u Zaboku. - Velika je to stvar ne samo za Zabok i Krapinsko – zagorsku

županiju, već i za cijelu Hrvatsku,

jer će dati mogućnost pacijentima da se liječe po najmodernijim tehnologijama u zdravstvu, a našim liječnicima da uče od najboljih stručnjaka – naglasio je Kolar te zahvalio Flemingu na posjetu, uvjeren u nove suradnje. Otpravnik poslova u Američkoj ambasadi

Rodilištu OB Zabok uručena nova vrijedna donacija Krapinsko - zagorske županije

Mark Fleming rekao je kako je impresioniran Poduzetničkim centrom, ovim centrom za ekonomiju i gospodarstvo Krapinsko – zagorske županije. – Razgovarali smo o ekonomskom potencijalu, obzirom da ovdje postoji jedan izrazito razvojan sustav, koji će se još dalje

razvijati. Zadovoljan sam i suradnjom s Pitsburškim medicinskim centrom, što će biti izrazito dobro za ljude ovdje i edukaciju liječnika – rekao je Fleming. Osim Poduzetničkog centra, delegacija je obišla i Muzej krapinskih neandertalaca te Energetski centar Bračak. (jk)

Krapinsko – zagorska županija dodijelila je potpore za očuvanje pčelinjeg fonda

ZABOK – Krapinsko - zagorska

županija donirala je Odjelu ginekologije i porodništva Opće bolnice

izradu projektne dokumentacije za ovu godinu, odgovor nekog od njegovih suradnika je bio da nisu, već su planirana za iduću godinu. I zato ova pressica danas. Jer, ako govorimo o jedakom pristupu prema svima, jednakom regionalnom razvoju, onda se ja za nas ne bojim. Bit ćemo uvijek pri vrhu. Međutim, s ovim nisam zadovoljan. Interesira me kada će se otvoriti gradilište, kada ćemo ljudima moći reći da ćemo na području KZŽ imati brzu cestu? A napominjem da mi tri godine sigurno nećemo zakopati lopatu – ističe župan. Stoga je uputio apel Hrvatskim cestama. - Molim, tražim, apeliram, da krenemo, da Hrvatske ceste naprave rebalans proračuna i preraspodjelu sredstava i da iste sekunde počnu projektirati ovu cestu, kada sada konačno imamo definiranu dionicu – traži župan Kolar.

Zabok i bolnice hrvatskih veterana opremu za novorođenčad u vrijednosti od 9.340,00 eura, a koja se sastoji od 800 dječjih bodija, 30 jastuka i 60 plahti s logom Bajka na dlanu te 20 velikih paketa za majke koje imaju petero i više djece. Riječ je nastavku donacije koju je Krapinsko-zagorska županija započela prije nekoliko godina, a kojoj je cilj da svaka mama s novorođenom bebom iz zagorskog rodilišta ponese sa sobom bodi s logom Bajka na dlanu kao lijepu i dragu uspomenu. Župan Željko Kolar tom je prigodom istaknuo kako Krapinsko – zagorska županija, osim stalne brige za rad svih zdravstvenih ustanova, pokušava dodatnim investicijama poboljšati kvalitetu same usluge. - S ponosom nosimo naziv Županija - prijatelj djece, a osim što ulažemo u medicinsku opremu kroz kupnju ginekoloških stolaca, CTG uređaja, porođajnih kreveta, respiratora i monitora za praćenje vitalnih funkcija, ovo je mali znak pažnje da majkama vrijeme provedeno u našem rodilištu ostane u lijepom sjećanju te da i dalje biraju rodilište OB Zabok koje je zbog svojih usluga i načina rada prepoznato diljem Hrvatskerekao je župan Kolar. Inače, svim

obiteljima koje imaju troje ili više djece Krapinsko-zagorska županija pomaže financijskom potporom, dok se obiteljima s petero ili više djece prilikom izlaska iz rodilišta daje paket u kojem se nalazi nekoliko bodija, podbradak i plahtice s logom Zagorja – Bajke na dlanu te poklon paket Ljekarni Krapinsko-zagorske županije s higijenskim potrepštinama za novorođenčad. (zl)

KRAPINA - Krapinsko – zagorska županije i ove je godine, putem javnog poziva, dodijelila sredstva zagorskim pčelarima, u svrhu očuvanja pčelinjeg fonda. Na natječaj za potpore pčelinjeg fonda pristiglo je 95 zahtjeva, od čega 8 zahtjeva nije prošlo administrativnu provjeru. – Povjerenstvo je odlučilo da će potpora po pčelinjoj zajednici iznositi 2.65 eura, pa je za 87 korisnika, odnosno 7.858 pčelinjih zajednica, dodijeljeno 20.117,65 eura –pojasnila je viša savjetnica za pravne poslove u Upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Tihana Husak. Darko Milinković je, ispred Saveza pčelarskih udruga Krapinskozagorske županije, zahvalio na potpori, istaknuvši kako je posljednjih godina nemoguća misija održati pčele da se same hrane iz prirode te ih pčelari moraju podupirati dodatkom šećera. – Prošla je godina, što se tiče meda,

nila izdašna, no ljetni je period ponovo donio vrućine i sušu što je uništilo pašni potencijal i pčelari su morali dohranjivati pčele za njihove zimske zalihe – pojasnio je, dodavši kako je to dodatni izdatak za pčelare, koji, unatoč rastu svih cijena, nisu za više od 10 posto dizali cijenu meda, zbog čega je ova potpora itekako bitna. Župan Željko Kolar istaknuo je kako vremenske promjene koje se dešavaju posljednjih godina utječu loše na pčelinje zajednice. – Zbog toga će i naše potpore za očuvanje pčelinjeg fonda morati biti svake godine sve veće. Tako smo i ove godine, od planiranih 15 tisuća eura, potporu digli zbog interesa i potrebna na nešto više od 20 tisuća eura –rekao je Kolar, a također je istaknuo i kako će se trebati voditi briga o tome da ostali poljoprivredni proizvođači, koristeći razne pesticide, ne nanose dodatnu štetu pčelama, što za sada, na sreću, kod nas nije bilo slučaj. (jk)

Rodilištu 800 dječjih bodija, 30 jastuka i 60 plahti te 20 velikih paketa za majke koje imaju petero i više djece

Zagorski proizvođači meda u brojnim su problemima:

'Bez dohrane, pčele ne mogu same opstati u prirodi'

Ministrica turizma se svako neopravdano

Novouređeni bazenski kompleks dio je velikog investicijskog ciklusa u kojeg se do 2027. planira uložiti oko 66 milijuna eura

Uutorak, 1. kolovoza, u Donjoj Stubici je održano predstavljanje novouređenog dijela Termi

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na područje KZŽ stižu značajna sredstva

Velika financijska injekcija

Zagorju:

Stižu 642.000 eura za infrastrukturne projekte

HRVATSKO ZAGORJE - Na područje Krapinsko – zagorske županije ponovno stižu značajna financijska sredstva s nacionalne razine.

39 projekata

Naime, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je, u sklopu Programa podrške brdsko-planinskim područjima, odobrilo sredstva za 39 projekata od čega se njih 8 odnosi na područje županije u ukupnom iznosu od 370 tisuća eura. Od toga je Općina Stubičke Toplice dobila 25 tisuća eura za modernizaciju nerazvrstanih cesta, dok je Općina Novi Golubovec dobila 60 tisuća eura za rekonstrukciju zgrade javne namjene – športskog objekta "Šterc" u Novom Golubovcu. Općina Lobor od Ministarstva je dobila 59 tisuća eura za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, Općina Đurmanec dobila je 50 tisuća eura za izvedbu radova na obnovi i održavanju postojećih nerazvrstanih cesta dok je Općina Jesenje za sanaciju oštećenja i asfaltiranje nerazvrstane ceste dobila 24 tisuće. Općina Budinščina za modernizaciju nerazvrstanih cesta dobila je 42 tisuće eura, a treba napomenuti i da je za obnovu Osnovne ško-

Gregurović: Većina

ovih sredstava bit

će utrošeno na prometnu

infrastrukturu koja

će olakšati

svakodnevno

putovanje naših

sugrađana

le Vladimir Nazor osigurano 60 tisuća eura. Općina Hum na Sutli dobila je 50 tisuća eura za obnovu nerazvrstane ceste u Prišlinu. - Ovo je samo još jedan dokaz da hrvatska Vlada, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, brine o infrastrukturnom razvoju svih dijelova Hrvatske. Većina ovih sredstava bit će utrošeno na prometnu infrastrukturu koja će olakšati svakodnevno putovanje naših sugrađana – rekao je predsjednik HDZ-a Krapinsko-zagorske županije i saborski zastupnik

Zoran Gregurović.

Bolji standard

Već ranije je isto Ministarstvo donijelo odluku o sufinanciranju projekata iz Programa podrške regionalnom razvoju. Što se tiče Krapinsko-zagorske županije iz tog programa prihvaćeno je 8 projekata koje su prijavili gradovi i općine s područja županije.

Radi se o ukupnom iznosu iz tog programa od 272 tisuća eura. Tako je Grad Klanjec dobio 25 tisuća eura za modernizaciju nerazvr-

stanih cesta dok je Općina Marija Bistrica dobila iznos od 33 tisuća eura također za sanaciju odnosno modernizaciju nerazvrstanih prometnica na svom području. Krapinsko-zagorska županija prijavila je projekt modernizacije osnovne škole u Bedekovčini za što je dobila 44 tisuće eura. Grad Pregrada je za izgradnju pješačke staze i oborinsku odvodnju na lokalnoj prometnici dobio iznos od 40 tisuće dok je Općina Sveti Križ Začretje dobila isti iznos za asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Grad Zlatar će s 40 tisuća eura urediti parkiralište u središtu grada dok će Općina Bedekovčina iznos od 25 tisuće eura utrošiti na asfaltiranje nerazvrstanih prometnica. Općini Veliko Trgovišće dobiveni iznos od 25 tisuća eura namijenjen je za sportsko-rekreacijsko igralište. - Kada zbrojimo iznos iz ova dva programa dobivamo 642 tisuće eura koje će se kroz spomenute projekte uložiti u bolji standard odnosno bolje uvjete života naših sumještana širom županije - zaključio je Gregurović. (zl)

Jezerčica gdje su nedavno završeni radovi na velikoj vodenoj atrakciji sa 'spray parkom' i 'play house-om'. Novouređeni bazenski kompleks ima 1100 kvadratnih metara i čak šest tobogana različitih visina. Dio je to velikog investicijskog ciklusa tijekom kojeg će u Terme Jezerčica biti uloženo preko 60 milijuna eura, od čega na radove u 2023. godini otpada osam milijuna eura. Iako usred turističke sezone, u Zagorje je stigla i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i to u društvu krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara, donjostubičkog gradonačelnika Nikole Gospočića, direktora Termi Jezerčica Elvisa Pavlekovića i predsjednika uprave tvrtke 'Rudan' Danijela Barića. ˝Bajka na dlanu˝

Pavleković je ovom prilikom naglasio kako je 'Bajka na dlanu' upravo ovom investicijom još ljepša i otvorenija. Završeni dio radova druga su faza predinvesticije. Podsjetimo, prvo je završen smještajni dio s restoranom i skladišnim prostorima, a u ovom su ciklusu završene zelene površine, hortikultu-

Kolar: 'Investitor

kojeg karakterizira

elan, želja i volja za ulaganjem u kontinentalni

turizam može biti siguran kako će mu se investicija vratiti'

ra, dijelovi za konzumaciju hrane i pića te mega 'spray park' za djecu uzrasta od 12 do 15 godina. Turizam ove godine ispunjava velik dio medijskih stupaca, a Pavleković je u prigodom ovog obilaska prokomentirao razlike kontinentalnog i (pri)obalnog turizma. - Gost za sada, na kontinentu ostaje od tri do pet dana i on u tom kratkom vremenskom razdoblju želi sve što mu se može ponuditi, intenzivnije se pristupa cijelom boravku nego što je to u priobalnom području. Kada idete u priobalje znate u koju destinaciju idete, ovdje smo mi ti koji stvaramo destinaciju –objasnio je Pavleković dok je Benčić istaknuo kako je iza projektnog tima intenzivan period koji je sada priveden kraju što pak znači da je vrijeme i za nastavak sljedećih ulaganja - Do 2027. godine sveukupno planiramo uložiti oko 66 milijuna eura što uključuje dodatni, novi kompleks za 66 soba, senior 'aqua park' i proširenje kampa na 15.000 metara kvadratnih. Osim turističkih atrakcija, napravili smo i fotonaponsku elektranu s otprilike 2300 kilovata sunčane elektrane. Trudimo se i nastojimo biti održivi i zeleni – poručio je Benčić. Ovim velikim novitetom izrazito je zadovoljan gradonačelnik Gospočić. - Vrijednost ovog projekta za Donju Stubicu je ogromna. Mi smo, kao jedinica lokalne samo-

Foto: Arhiva (Ilustracija)

Marta Čaržavec DONJA STUBICA

predstavio novouređeni dio bazenskog kompleksa i najavio daljnja velika ulaganja

turizma u Zagorju: 'Kaznit će neopravdano podizanje cijena'

uprave, sretni da imamo takvog vlasnika hotela, a tu smo da pomognemo na bilo koji način možemo kako bi se buduće investicije i ostvarile – rekao je Gospočić.

Isplativa investicija

Župan Kolar se nadovezao kako investitor kojeg karakterizira elan, želja i volja za ulaganjem u kontinentalni turizam može biti siguran kako će mu se investicija "vratiti". - Siguran sam kako će se ova investicija tvrtki 'Rudan' pokazati itekako isplativa. Valja spomenuti novi zakon prema kojem županijske turističke zajednice dobivaju ovlasti i mogućnosti kreiranja na svojim područjima što do sada nije bio slučaj. S velikim nestrpljenjem očekujemo rezultate javnog natječaja za ulaganje, a na koji su se javile i Terme Jezerčica za realizaciju novog hotela s četiri zvjezdice i 126 soba. Uz Jezerčicu, još se njih pet natječe i nadam se da će barem polovica biti uspješna – poručio je Kolar dodavši kako je dolazak ministrice Brnjac snažna poruka kontinentalnom turizmu koja je ovom prilikom istaknula nekoliko važnih činjenica.

Razvitak turizma

Na samom početku, Brnjac je istaknula kako je strateški cilj Vlade Republike Hrvatske razvoj cijelogodišnjeg, ravnomjernog turizma. Podsjetila je na veliku reformu koja je započela na početku mandata, a za čije se ciljeve osiguralo 300 milijuna eura. Uz to, kazala je kako su kroz dodatne programe dostupna i nova sredstva, a tu je i, ranije spomenuti, novi zakon. - Kroz novi zakon, u pregovorima smo s Europskom komisijom da sva sredstva budu omogućena sektoru kroz novu omotnicu od 150 milijuna eura za turizam, za podizanje više dodane vrijednosti, za podizanje kvalitete, za dodatne sadržaje… To je iskorak prema kvalitetnom turizmu, ali razvijati turizam bez kontinenta nema smisla. Hrvatska je mala, ali predivna zemlja,

jako je puno ljudi koji više voli doći na kontinent nego na obalu, ali za sve to treba osigurati sredstva. Kroz ovakve projekte privlačimo turiste na kontinet. To je i cilj Vlade – rekla je Brnjac, pa dodala kako na kontinentu nije bilo dovoljno

ulaganja. - Upravo smo zato s Europskom komisijom ispregovarali 300 milijuna eura sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za ovakve tipove projekta, za turizam koji radi cijelu godinu. Tu su i klimatske promjene – za one koji ovise o suncu, te su promjene katastrofalna vijest. Kroz Fond za turizam moramo napraviti iskorak, zato smo i danas tu. Biti konkurentni na tržištu – to nam je cilj – poručila je Brnjac, a na pitanje o cijenama rekla je sljedeće: "Tržište će samo regulirati cijene, a svako neopravdano podizanje cijene, bez ulaganja u kvalitetu prepoznat će se i kazniti, ako ne ove, onda iduće godine. Moramo biti pametni."

Pavleković: 'Kada idete u priobalje znate u koju destinaciju idete, ovdje smo mi ti koji stvaramo destinaciju'

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća uz brojne uzvanike i delegacije proslavljen je Dan grada

Oroslavje ide naprijed i razvija se iz dana u dan: 'Troškovi su smanjeni, a prihodi povećani. Napredujete, i to bez uvođenja prireza'

Vratili smo preko 11 milijuna kuna dugova, a nismo stali s radovima i projektima. Nakon dugog sna pokrenuli smo ovaj grad, rekao je gradonačelnik Viktor Šimunić te najavio kako uz svlačionice gdje su radovi u tijeku, iduće godine kreće izgradnja područnog dječjeg vrtića i reciklažnog dvorišta

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Domu kulture, Oroslavje je prošlog petka proslavilo Dan grada. Sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ivan Tuđa. - Došli smo do 30. rođendana grada Oroslavja. Iako se priča da je grad u proteklih nekoliko godina nazadovao, a u zadnje

Prikazan je kratak film s osvrtom na proteklo razdoblje, a gradonačelnik Viktor Šimunić istaknuo je kako se ne misli prepucavati i gledati prošlost, već samo budućnost. – Vratili smo preko 11 milijuna kuna dugova, a nismo stali s radovima i projektima. Nakon dugog sna pokrenuli smo ovaj grad. Izgradili biciklističku stazu prema Zaboku, rekonstruirali kat društvenog doma u Mokricama, dječje igralište, a konačno se

Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar uz čestitke je najavio kako je u narednom razdoblju cilj da oroslavska osnovna škola prijeđe u jednosmjenski rad, što će se realizirati dogradnjom učionica i izgradnjom sportske dvorane

dvije godine ide naprijed, ne mogu se s time složiti. Oroslavje je po svim segmentima opravdalo svoje postojanje, razvijalo se i raslo iz godine u godinu. Oroslavje se razvijalo zahvaljujući građanima i investitorima koji su prepoznali naš grad, a Grad je investirao u komunalnu infrastrukturu, ceste, nogostupe, obnovu društvenih domova, dogradnju vrtića – istaknuo je Tuđa te zahvalio svim vijećnicima i predsjednicima Gradskog vijeća, kao i gradonačelnicima u proteklih 30 godina, ali i zaposlenicima Grada, volonterima, udrugama, poduzetnicima, braniteljima.

Kapitalni projekti

Osvrnuo se i na suradnju Gradskog vijeća s gradonačelnikom. – Svakakve nam se stvari imputiraju, naziva nas se kočničarima razvoja grada, čak i diletantima, međutim ja sam siguran da radimo dobar posao. Gradsko vijeće izglasalo je dva proračuna, rebalans, donijeli smo odluke bitne za grad i građane. Iako gradonačelnik stalno govori kako suradnje s Gradskim vijećem nema, ja bih rekao da je ima, ali da nije idealna – rekao je Tuđa i pozvao gradonačelnika na suradnju, kako je rekao, u interesu građana Oroslavja.

grade i sportske svlačionice – rekao je Šimunić i zahvalio na dobroj suradnji svim djelatnicima jedinstvenog upravnog odjela grada, Županiji, ZARA – i, Zagorskom vodovodu i ŽUC – u te svima s kojima Grad surađuje. Najavio je kako na jesen kreću radovi na zamjeni krovišta na društvenom domu u Mokricama, izgradnja dječjeg igrališta u Parku Vranyczany te nogostupa između Gornjeg Oroslavja i Krušljevog Sela, a sljedeće godine gradi se područni dječji vrtić i reciklažno dvorište. Čestitao je Dan grada i Dan župe Uznesenja Blažene Djevice Marije. Čestitke gostiju

Svečanoj sjednici prisustvovali su brojni uzvanici. Među njima i izaslanica predsjednika Zorana Milanovića Martina Ciglerić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića Zoran Gregurović, saborski zastupnici Ana Vlahek, Marijana Puljak

i Siniša Hajdaš Dončić, zatim krapinsko – zagorski župan Željko Kolar te brojni gradonačelnici i načelnici, a među njima i oni koji su do Oroslavja potegnuli iz udaljenijih krajeva poput gradonačelnika

Splita Ivice Puljka, Valpova Matka Šutala, Otočca Gorana Bukovca, Gline Ivana Jankovića te Stankova-

ca Željka Perice. Ovom svečanom danu prisustvovale su i delegacije prijateljskih gradova iz Malte, Slovenije, Srbije i Poljske, kao i oroslavski gradski vijećnici, predstavnici javnih poduzeća, ustanova i udruga te oroslavski poduzetnici i OPG – ovci. Čestitke na Danu grada i Danu župe uputio je saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić, dok je u ime delegacija iz inozemstva čestitao gradonačelnik St. Paul's Baya Alfred Grim. U ime predsjednika Zorana Milanovića čestitala

je njegova izaslanica Martina Ciglerić, istaknuvši kako je Oroslavje izabralo dobar smjer. – Troškovi su smanjeni, a prihodi povećani, napredujete bez uvođenja prireza – istaknula je, dodavši kako je važno prepoznati mogućnosti za dobar razvoj, kako bi se podigla kvaliteta života i razina standarda. Krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović čestitke je uputio kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića, istaknuvši kako Vlada RH prepoznaje kapitalne i važne projekte u Orosla-

vju te, bez obzira na političke opcije, gleda za budućnost i dobrobit građana. Po prvi puta u Oroslavju, čestitke je uputio i splitski gradonačelnik Ivica Puljak, istaknuvši kako se ugodno osjeća u Oroslavju, impresioniran proslavom koja je organizirana povodom Dana grada, kao i energijom gradonačelnika Viktora Šimunića i svih koji sudjeluju u razvoju grada. Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, uz čestitke povodom Dana grada i Dana župe, najavio je kako je u narednom razdoblju cilj da oroslavska osnovna škola prijeđe u jednosmjenski rad, što će se realizirati dogradnjom novih učionica, kao i izgradnjom sportske dvorane. Javna priznanja

Ovom su prigodom podijeljena i priznanja i odlikovanja grada Oroslavja za 2023. godinu. Zahvalnice su dodijeljene Florianu Šalecu, Leonu Usmianiu, Jasmini Lukažinec, Snježani Ormuž, Neviji Frajzman, obitelji Dinjar, Josipu Kneziću, Davoru Klenkaru, Ivanki Ptiček, Anamariji Kovačević i Darinki Pušek. Posebno priznanje za obljetnicu primili su vlč. Drago Bosnar, Sportsko – ribolovni klub 'Klen', Kuglački klub Obrtnik, Tvrtka Pireko d.o.o. i KUD Sloboda Oroslavje. Plaketa grada Oroslavja dodijeljena je Andrijani Tomić, a Nagradu grada Oroslavja primio je Krešo Oremuš. Nagradu za životno djelo grada Oroslavja primili su Vladimir Pavlina, Zdravko Dolenec te posthumno Krunoslav Pavlina, naš kolega i fotograf Zagorskog lista i portala zagorje.com, za djelovanje i Gljivarskom društvo Maglen i promicanju grada Oroslavja, a preuzela ju je njegova kćer Sonja Pavlina. Za glazbene predahe zaduženi su bili Pia Kartelo i Valentino Žlabur, okupljene je svojim recitacijama počastila Jana Šalec, a zasvirao je i dobitnik priznanja, usnoharmonikaš Krešo Oremuš.

U Špičkovini se osniva prva energetska zajednica u Hrvatskoj

ŠPIČKOVINA - Dobrovoljno vatrogasno društvo Špičkovina na svom će krovu instalirati sunčanu elektranu maksimalne snage oko 64kWp, a koja će moći pružati energiju svim zainteresiranim građanima koji se odluče postati suvlasnici elektrane, u prvom redu pripadnicima DVD-a koji žive na tom području. Energetske zajednice građana relativno su novi koncept koji je dobio službeno priznanje kroz paket direktiva Čista energija za sve Europljane 2019. godine. Energetske zajednice smatraju se jednim od ključnih elemenata za postizanje ciljeva energetske tranzicije EU-a do 2050. godine. Austrija ima već preko 1.700 energetskih zajednica i iako je hrvatski zakonodavni okvir načelno omogućio njihovo pokretanje u Hrvatskoj one još nisu doži-

Sunčana elektrana niknut će na krovu Vatrogasnog doma Špičkovina

vjele svoj procvat i istinsko otvaranje energetskog tržišta građanima. Grad Zabok prepoznao je važnost ovog projekta te će investiciju sufinancirati, time dodatno povećavajući njenu isplativost za lokalnu zajednicu. Energetska politika Grada Zaboka dugi je niz godina usmjerena prema održivom energetskom razvitku gradskog područja baziranom na načelima zaštite okoliša, energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i održive gradnje, stoga smo se vrlo rado odazvali pozivu REGEAe da sudjelujemo u projektu SHARE'S kao grad s pilot projektom – Energetska zajednica DVD Špičkovina.

Osnivanje prve energetske zajednice u Republici Hrvatskoj i to u gradu Zaboku donijet će niz koristi i prednosti, kako za grad i lokalnu zajednicu, tako i za samu državu. Konkretno za grad benefiti su smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivi-

Očekuje se da bi do kraja 2023. godine DVD Špičkovina mogao dobiti sunčanu elektranu na krovu i zabilježiti prva dijeljenja energije

ma i smanjenje stakleničkih plinova. Uključivanjem građana i malih poduzeća u proizvodnju i distribuciju energije stvara nove poslovne mogućnosti, potiče zapošljavanje i potrošnju na lokalnoj razini. Korištenje vlastitih izvora obnovljive

energije smanjit će ovisnost o uvoznoj energiji i smanjiti račune za energiju za građane i tvrtke u Zaboku. Time se poboljšava energetska sigurnost i stabilnost lokalne zajednice. Osim navedenih benefita, osnivanje prve energetske zajednice u Republici Hrvatskoj poslužiti će i kao model i inspiracija drugim gradovima i zajednicama da slijede sličan pristup održivom energetskom razvoju, što bi dugoročno doprinijelo smanjenju negativnog utjecaja na okoliš i promicanju energetske tranzicije prema održivijoj budućnosti - istaknuo je gradonačelnik Ivan Hanžek. Grad Zabok je jedan od tri koji priprema ovakav model di-

jeljenja energije. Slična priča očekuje se uskoro i u Karlovcu i Samoboru. Za ove pilot projekte zaslužen je tim iz Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i europski projekt kojeg provode pod nazivom SHARE'S. Energetske zajednice sjajna su prilika za otvaranje energetskog tržišta građanima. Svi možemo ili bismo trebali moći biti i proizvođači i potrošači energije. Energetske zajednice najbolje oslikavaju glavne ciljeve Zelenog plana, a to je održivo, uključivo i pravedno. Ovisnost o jednom izvoru energije, poput plina, pokazalo se izni-

mno rizično i opasno, takve greške ne bismo trebali ponavljati. Energetske zajednice potaknut će i gospodarski razvoj i stvaranje novih radnih mjesta na lokalnoj razini što je izrazito važan doprinos. Energetske zajednice važan su instrument za ostvarenje održive, sigurne i ekonomski prosperitetne energetske budućnosti, istaknuo je dr.sc. Julije Domac, ravnatelj REGEA-e. Očekuje se da bi do kraja 2023. godine DVD Špičkovina mogao dobiti sunčanu elektranu na krovu i zabilježiti prva dijeljenja energije. Trenutno je u tijeku iskaz interesa članova i definiranje svih odnosa. (zl)

Započeli radovi na izgradnji rotora kod "betonare" u Velikoj Vesi

Nepregledno raskrižje postat će sigurnije

KRAPINA - Na nepreglednom raskrižju kod "betonare" u Velikoj Vesi u Krapini krenula je izgradnja kružnog toka koja bi trebala povećati protočnost, ali i sigurnost prometa u tom dijelu grada. Početak radova komentirao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović ističući da je nakon mnogih razgovora i pokušaja rješavanja prometa na tom dijelu konačno pronađeno rješenje. -Napravljena je projektna dokumentacija, ishođene su potrebne građevinske dozvole i Hrvatske ceste su raspisale postupak nabave. Najpovoljnija ponuda je bila ona tvrtke Colas, vrijednosti negdje oko 3 i pol milijuna kuna s PDV-om. Na proljeće ove godine trebalo se krenuti s poslom, ali smo

Kružni tok trebao bi povećati protočnost, ali i sigurnost prometa

Gradonačelnik Gregurović pozvao je sve sudionike u prometu na strpljenje u narednih par mjeseci za

vrijeme trajanja

radova

u dogovoru odlučili da se taj dio malo prolongira dok se u promet ne pusti most preko Krapinčice u Lepajcima kod željezničke stanice. Da smo krenuli u izgradnju kružnog toka prije puštanja u promet mosta, napravili bi potpuno

zagušenje. Nažalost, ovdje ne postoje mogućnosti za alternativne pravce i morali smo dobro sve kordinirati kako bi se promet mogao odvijati – izjavio je gradonačelnik. Gregurović je dodao kako je rok za izvođenje radova

do kraja listopada. Promet će se usmjeriti kroz tzv. "bajpase" iz smjera Radoboja prema Krapini te na smjeru sjever-jug uz samo gradilište na cestu koja ide prema "zagorskoj magistrali." - Ovo je sigurno jedno od najfrekven-

tnijih raskrižja na području Krapine. S izgradnjom ovog kružnog toka bit će riješeni sigurnosni i frekventno-prometni problemi – zaključio

je Gregurović te pozvao sve sudionike u prometu na strpljenje u narednih par mjeseci za vrijeme trajanja radova. (zl)

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

Gradonačelnik Zoran Gregurović

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavljen Dan općine Konjščina

Krok: 'Radilo se intenzivno, energično i bez stanke, a takav tempo nas očekuje i narednih godinu dana'

Ono što me najviše čini ponosnom je da smo općinska uprava, ali i ja, kroz svakodnevni rad, suradnju sa građanima i svim našim predstavnicima zajednice pokazali da smo tu za njih i da vrata Općine, a i moja vrata nisu ostala zaključana baš za nikoga, rekla je načelnica

Sabina Pušec KONJŠČINA

Općina Konjščina svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila je svoj dan, a svečanost je otvorila predsjednica Općinskog vijeća Ines Debelić. Uzvanici su imali prilike pogledati video o razvoju i aktivnostima Općine.

Izazovi

Izdvojimo najveći pothvat u protekloj godini, kojim je uz potporu Fonda solidarnosti Općini odobreno 1,6 milijuna eura za sanaciju 8 prometnica i dva propusta. Obnovljena je ribička kućica na Bajerima i izgrađena nadstrešnica, u pripremi je projektno – tehnička dokumentacija za izgradnju dječjeg igrališta u centru, očekuje se početak ulaganja u dječja igrališta u Jelovcu, Galovcu i Crkvenom, uvedene su nove demografske i socijalne mjere, krenulo se s izmjenom Prostornog plana, prvenstveno zbog utvrđivanja nove poduzetničke zone u Turnišću te zone za izgradnju stambenih zgrada. Uskoro bi trebala krenuti rekonstrukcija D50 prema Kominu i sanacija županijskih cesta u Peščenom i Donjoj Batini, a spremna je i dokumentacija za izgradnju nogostupa u Sušobregu. Također, bitno je naglasiti da Općina uskoro kreće s nadogradnjom vrtića za dodatnih 40 mališana, jer je trenutni kapcitet premalen. Za to su osigurana sredstva od 325 tisuća eura kroz NPOO Ministarstva znanosti i obrazovanja. Opremaju se vatrogasna društva, obnavljaju društveni domovi, moderniziraju i asfaltiraju prometnice. - Posljednjih godinu dana radilo se intenzivno, energično i bez stanke, a takav tempo nas očekuje i narednih godinu dana. Jer drugačije nije moguće ići naprijed. Čekaju nas provedbe projekata, za nas vrlo važan projekt dogradnje dječjeg vrtića, ali i drugi važni projekti vezani za infrastrukturu, ruralni razvoj i društvene aktivnosti – rekla je načelnica Anita Krok, zahvalivši predsjedniku RH, Vladi, ministarstvima, Županiji, kolega-

ma načelnicima, Općinskom vijeću i svima drugima na dosadašnjoj ugodnoj i profesionalnoj suradnji.Ono što me najviše čini ponosnom je da smo općinska uprava, ali i ja, kroz svakodnevni rad, suradnju s građanima i svim našim predstavnicima zajednice pokazali da smo tu za njih i da vrata općine, a i moja vrata nisu ostala zaključana baš za nikoga. Iako su pred nama mnogi izazovi na koje često više ni ne možemo utjecati, kao što su razne elementarne nepogode, epidemije i potresi vjerujem da je predanim radom, realnim planiranjem i zajedništvom sve moguće kako bi se problemi uklonili ili bar umanjili –rekla je načelnica.

Čestitke i pohvale

U ime kolega načelnika i gradonačelnika, čestitke je uputila Blanka Stipčić Berić, načelnica Kraljevca na Sutli. Saborska zastupnica Boška Ban Vlahek napomenula je da je ova godina za Konjščinu bila izuzetno uspješna. - Konjščina je općina u kojoj je lijepo stvarati i živjeti te u kojoj svaki stanovnik ima prilike razvijati svoje potencijale. Vidjeli smo mnoge projekte, na tome čestitam, ostvarili ste ih uz promišljeno raspolaganje proračunskim novcem i maksimalnim korištenjem sredstava iz fondova. Napravili ste jako puno i čestitam svima na doprinosu. Gradite svoju općinu s vizijom, rezultatima, jasnim ciljevima i strategijom. Znate koji je vaš smjer, daljnjeg razvoja, rasta, stabilnosti i zajedništva – pohvalila je Konjščinu Ban Vlahek. Saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, izaslanik predsjednika Vlade, istaknuo je da jedno mjesto ne čine samo ceste, zgrade i ono što se gradi, već ljudi, udruge, cvijet na prozoru. – I to treba njegovati, podupirati i graditi. Puno je napravljeno i zahvaljujući programima koje su provela resorna minsitarstva kroz EU fondove i nacionalne natječaje i svi mi koji smo načelnici i gradonačelnici iz naših proračuna teško bismo mogli toliko napraviti da nema tih sredstava – rekao je, uz čestitke, Gregurović. Župan Željko Kolar i izaslanik predsjednika RH uputio je čestitke

Dobitnici općinskih priznanja

Svečana sjednica bila je prilika za dodijeliti općinske nagrade koje su dobili BMD STIL d.o.o, Stjepan Zajec, Vatrogasna zajednica Općine Konjščina, Dječji vrtić Konjščina, Komunalac Konjščina, Ivan Curiš, Filip Čiček, Borna Bručić, Vida Mikov, Anton Kurdyashov, Davor Cerinski i Irena Kušec Kovinčić, a nagra-

povodom Dana općine, kao i povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. - Naše financijske mogućnosti su ograničene, mnogo smo se morali zadužiti da bi mogli isfinancirati svoj dio u provedbi projekata i zato je izuzetno bitno da vodstvo općine točno zna prioritete, kuda ide i što želi. Jer bez obzira na mogućnosti, neće biti moguće prijavljivati se na sve natječaje i osigurati sredstva u tako kratkom vremenskom periodu za sve. Bitna je potpora gospodarstva, stoga čestitke gospodarstvenicima i onima

đeni su bili i osmaši koji su svih osam godina završili sa odličnim uspjehom. U ime nagrađenih prisutnima se obratila Irena Kušec Kovinčić, a učenici Srednje škole Konjščina uručili su poklon načelnici Aniti Krok, i to ploču sa grbom Općine Konjščina koju je izradila Lara Lukić, učenica 4. razred, na CNC stroju.

koji su dali doprinos razvoju Općine, sačuvali radna mjesta, investirali u ljude i nove tehnologije i sada dižu Zagorje kao destinaciju – rekao je župan. Župan je posebno pohvalio i Srednju školu Konjščina.

- Možete biti ponosni na učenike, profesore, ravnateljicu, na sve ono što radi srednja škola, razne inovativne projekte, nove programe...

Već treću godinu ide program vozača, ove godine izradit ćemo poligon, a nakon energetske obnove osnovne i srednje škole, ostala nam je sportska dvorana. Mi građevinsku dozvolu imamo, NPO je

raspisao natječaj, no, prema broju učenika i razrednih odjela, Konjščini je pripala jednodjelna sportska dvorana. Možemo se složiti da jednodjelna sportska dvorana ne zadovoljava potrebe općine kao što je Konjščina, njihove sportske i kulturne udruge i sve one koji bi je trebali koristi. Pokušat ćemo razgovarati s resornim ministarstvom i ministrom Fuchsom, da pribrojimo učenike srednje škole, jer je to logično, i jedna i druga škola su naslonjene na dvoranu, i jedna i druga škola je koriste. U tom slučaju bi imali pravo na dvodijelnu sportsku

Dobitnici priznanja

Uzvanici na svečanoj sjednici Općinskog vijeća

Kulturno - umjetnički program

Načelnica Anita Krok

Povodom obilježavanja Dana Općine Tuhelj koja ove godine slavi 30. godišnjicu razgovarali smo s načelnikom Mladenom Hercigonjom

'U ovih trideset godina Tuhelj je postao općina prepoznatljiva kao mjesto poželjno za život svih njezinih stanovnika'

Davor Žažar TUHELJ

Kako ove godine Općina Tuhelj obilježava 30. godišnjicu svog djelovanja, možete li se ukratko osvrnuti na proteklo razdoblje?

Hercigonja: Možemo reći da je u tom razdoblju Tuhelj doživio značajan preobražaj. Trebalo bi puno više vremena i prostora da sve pobrojimo, ali samo bih ukratko spomenuo sve projekte ostvarene u tih trideset godina: modernizirane su i asfaltirane naše nerazvrstane ceste, tako da ih sada imamo negdje oko 80% asfaltiranih. Izgrađena je vodovodna mreža – pokrivenost vodovodnom mrežom na razini općine kreće se oko 98%. Izgrađena je i plinska mreža, čija je pokrivenost na području općine negdje oko 90%. Izgrađen je nogostup uz županijsku cestu prema Pristavi, kao i nogostup uz državnu cestu D205 u Svetom Križu. Izgrađena je i naša nova školska sportska dvorana, kao i dječji vrtić, prošireno je novo groblje... Sve su to projekti koji su značajno podigli kvalitetu života svih naših mještana. Želio bih napomenuti da su svi ti projekti rađeni u mandatima mojih prethodnika, ali su rađeni i završeni i u mojim mandatima, stoga bih se želio zahvaliti svojim prethodnicima Milivoju Škvorcu, Armandu Slavičeku i Renatu Iliću. Vjerujem da su u datom trenutku, kada su bili u poziciji, dali sva svoja znanja i sposobnosti koliko god su mogli. Hvala im na svemu.

Osvrnite se malo i na ostvareno tijekom posljednjih dvanaest mjeseci.

Hercigonja: Proslava Dana Općine svakako je prigoda za osvrnuti se na razdoblje od jedne do druge svečane sjednice, kako ja to volim reći: "Od Velike meše do Velike meše" i sumirati ono što se značajnije događalo u Tuhlju. Odradili smo niz komunalnih i infrastrukturnih projekata koji su svaki pojedinačno jednako vrijedni za naše stanovnike. Spomenuti ću samo one najvažnije: asfaltirali smo i modernizirali naše ceste u Lenišću i u Lipnici Zagorskoj, proširili javnu rasvjetu u

"Očekujemo otvaranje nove financijske omotnice fondova Europske unije s gotovom projektnom dokumentacijom i građevinskim dozvolama"

Pristavi, Lenišću i Črešnjevcu, izgradili jednu makadamsku cestu u Tuhlju, gradimo i nove ceste. To je ono što se tiče komunalne infrastrukture, pored svakodnevnog redovitog održavanja koje je naša stalna zadaća. Uspješno smo realizirali sanaciju potresom oštećene prometne infrastrukture i to nerazvrstane ceste u naselju Banska Gorica, odvojak Haramina i nerazvrstane ceste u naselju Sveti Križ, odvojak Monako – Filko, D205 te dijelove nerazvrstanih cesta, odvojak Cvetkov Jarek i odvojak Šoštar – Petek, kao i sanaciju dijela nerazvrstane ceste u naselju Tuheljske Toplice, Bolnička ulica i u naselju Glogovec Zagorski, odvojak Hohnjec - Lončarić. Tijelo za provedbu financijskog doprinosa bila je Krapinsko-zagorska županija te i njima ovim putem želim zahvaliti na podršci i pomoći koju su nam pružili u realizaciji ovog projekta. Iz Fonda solidarnosti uspješno smo realizirali i projekt sanacije klizišta u naselju Sveti Križ na nerazvrstanoj cesti. Tijelo za provedbu financijskog doprinosa bilo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kojem se također zahvaljujem na pomoći u realizaciji ovog projekta. Ukupno smo iz Fonda solidarnosti Europske unije za realizaciju navedenih projekata ostvarili potporu u stopostotnom iznosu bespovratnih sredstava od 870 tisuća eura, što su, obzirom na naše fiskalne kapacitete, značajna sredstva.

Koje projekte trenutno provodite i koje planirate do kraja ove godine?

Hercigonja: Upravo je završen postupak javne nabave za odabir izvođača radova za izgradnju parkirališta u centru Tuhlja i uređenje parka u Tuheljskim Toplicama. Planirani početak radova je mjesec rujan, a njihov se završetak očekuje u siječnju 2024. Vrijednost radova za izgradnju parkirališta iznosi 120.000 eura. Ostvareno je sufinanciranje od strane Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u iznosu od 35.100 eura. Vrijednost radova za izgradnju i uređenje parka u Tuheljskim Toplicama iznosi 150.000 eura, a ostvareno je sufinanciranje od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za projekte odabrane za financiranje od strane naše Lokalne akcijske grupe Zagorje-Sutla u iznosu od 50.000 eura. Pored tih kapitalnih projekata koje smo započeli, do kraja ove godine planiramo realizirati i projekte predviđene našim Programom izgradnje komunalne infrastrukture, tako da planiramo izgraditi i proširiti javnu rasvjetu u Tuheljskim Toplicama, Trstenom, Svetom Križu i Črešnjevcu, kao i asfaltirati nerazvrstane ceste u Pristavi, Svetom Križu i Banskoj Gorici. Započeli smo dugo očeki-

"Odradili smo niz komunalnih i infrastrukturnih projekata koji su svaki pojedinačno jednako vrijedni za naše stanovnike"

vani i najavljivani projekt izgradnje nogostupa uz županijsku cestu 2248 od Tuhlja do Tuheljskih Toplica. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za prvu dionicu od Tuhlja do Svetog Križa duljine 650 metara. Ovo je bio kratak ostvrt na projekte koji se provode, koji su se počeli provoditi i koji će se završiti u nekom bližem vremenskom razdoblju. Neki do kraja ove, a neki početkom sljedeće godine.

Koje projekte planirate u narednom razdoblju?

Hercigonja: Htio bih nešto reći i o projektima koje imamo spremne i za koje očekujemo otvaranje nove financijske omotnice fondova Europske unije te natječaje dočekujemo s gotovom projektnom dokumentacijom i građevinskim dozvolama. To su projekti uređenja trga u centru Tuhlja, uređenja Društvenog doma iznad Vatrogasnog doma i projekt proširenja novog groblja. To su bili projekti koji se odnose na komunalnu in-

frastrukturu i na infrastrukturne objekte, ali me posebno veseli i činjenica da smo pri kraju realizacije proširenja našeg dječjeg vrtića za jasličku grupu koja će početi s radom 1. listopada ove godine. Potrebe za smještaj djece u naš dječji vrtić svake su godine sve veće. Veseli nas to, ali kako bismo potrebu za eventualnim proširenjem dočekali spremni, pokrenuli smo proces otkupa zemlje od naše župe. Od realizacije nas dijeli samo suglasnost na Procjembeni elaborat od strane Procjeniteljskog povjerenstva Krapinskog-zagorske županije, na koji čekamo već duže vrijeme. Vjerujem da će i to uskoro biti riješeno. Želim nešto reći i o jednom vrlo značajnom projektu, koji željno iščekuju svi mještani, a naročito mještani Tuheljskih Toplica i Črešnjevca, a to je Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Tuheljskih Toplica i Črešnjevca. Tuheljske Toplice su biser našeg kontinentalnog turizma s velikim brojem objekata za iznajmljivanje i velikim brojem kuća za odmor i samim time tu titulu svakako zaslužuju. To je zbog izvora termalne vode Termi Tuhelj, objekata za smještaj starih i nemoćnih osoba i zdravstvenih ustanova u Tuheljskim Toplicama nasušna potreba. Stoga koristim priliku da u ovom intervjuu u ime svih mještana, gospodarskih subjekata, privatnih iznajmljivača i vlasnika kuća za odmor apeliram i molim

nadležne iz Zagorskog vodovoda da krenu u realizaciju tog projekta od za nas nemjerljivog značaja. I društveni život nam je visoko na ljestvici prioriteta. Turistička zajednica Biser Zagorja u suradnji s Općinom Tuhelj odlično je organizirala i još uvijek provodi Summer fest, koji još uvijek traje i u sklopu kojeg je održan čitav niz odlično organiziranih i sjajno posjećenih dogođanja kao što su Sajmeni dan, koncert Dražena Zečića, nastup stand-up komičara i mnoga druga. Posebno želim naglasiti da su naše udruge sjajno i s puno entuzijazma i ljubavi organizirale razne manifestacije i događanja.

Na kraju, još samo porukama mještanima uz Dan Općine.

Hercigonja: U ovih trideset godina Tuhelj je postao općina prepoznatljiva po svojim udrugama i prepoznatljiva kao mjesto poželjno za život svih njezinih stanovnika, stoga bih se posebno htio zahvaliti svim Tuhljankama i Tuhljanima koji su svojim radom, trudom, poštenim i vrijednim životima svih ovih godina postojanja naše općine, a i kroz cjelokupnu povijest našeg mjesta, učinili Tuhelj boljim mjestom za život te su izgradili Tuhelj kao mjesto poželjno za život svakog čovjeka. Poštovane Tuhljanke i Tuhljani, sretan vam Dan Općine i blagdan Velike Gospe, dan naše župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Mladen Hercigonja

Svečanom sjednicom Općinskog vijeća obilježen je Dan općine Tuhelj

'Uvijek se posebno posvetiti mladim ljudima je najbitnije, a to se ovdje u

Tuhlju godinama radi'

Od budućih projekata tu je izgradnja parkirališta u centru Tuhlja koja počinje u rujnu, a kreće i izgradnja i opremanje parka fontanom u Tuheljskim Toplicama

Davor Žažar TUHELJ

Općina Tuhelj u subotu je svečanom sjednicom Općinskog vijeća u sportskoj dvorani Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj proslavila svoj dan. Sjednicu je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Robert Romić, dok je načelnik Mladen Hercigonja govorio o projektima i aktivnostima provedenima u proteklih godinu dana. 900.000 eura

Kako je istaknuo načelnik Hercigonja, uređene su brojne prometnice, u cijelosti je završena vodovodna i plinska mreža, izgrađena je sportska dvorana i dječji vrtić te je prošireno i novo groblje. Puno je toga napravljeno i u sklopu protupotresne obnove gdje je za sanaciju prometnica i klizišta iz Fonda solidarnosti dobiveno oko 900.000 eura. Uređenje dijela nerazvrstanih prometnica financirano je i iz općinskog proračuna te je u potpunosti izgrađena jedna makadamska cesta. Proširivala se i javna rasvjeta te je na području tuheljskih naselja ugrađeno 50 novih rasvjetnih tijela. Od budućih projekata tu je izgradnja parkirališta u centru Tuhlja koja počinje u rujnu, a kreće i izgradnja i opremanje parka fontanom u Tuheljskim Toplicama. Načelnik je posebno istaknuo i da ga veseli činjenica što postoji potreba za širenjem vrtićkih grupa pa će tako od listopada u Dječjem vrtiću Potočić Tuheljski postojati i jaslička skupina. Načelnik Hercigonja posebno je zahvalio svim udrugama koje djeluju na području Općine i koje promoviraju Tuhelj van njegovih granica. Zahvalio je i svim svojim prethodnicima koji su pridonijeli napretku Općine Tuhelj te svim mještanima čestitao Dan Općine i Župe.

Čestitke

U ime djece Tuhlja, prisutnima se obratila dječja vijećnica, izaslanica dječje načelnice Mihaela Medvedec. U ime predstavnika susjednih jedinica lokalne samouprave prisutnima se obratio gradonačelnik Grada Klanjca, koji je domaćinima čestitao 30. godišnjicu djelovanja Općine. Tuhljanima se obratio i Franc Vovk, župan Občine Dolenjske Toplice, s kojom je Općina Tuhelj potpisala Povelju o su-

Hercigonja: 'U cijelosti je završena vodovodna i plinska mreža, izgrađena je sportska dvorana i dječji vrtić te je prošireno i novo groblje'

radnji i prijateljstvu. Tuhljanima je Dan općine čestitao i saborski zastupnik Siniša Hajdaš Dončić. Župan Željko Kolar prisustvovao je sjednici i u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. - Predsjednik Milanović u svim prigodama šalje poruku JLS da je bitno, s obzirom da smo članica EU, javiti se na svaki natječaj i iskoristiti svaku mogućnost dobivanja europskih sredstava. Čestitke Mladenu i timu koji danonoćno rade na izradi projekta i mogućnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Samo kroz Fond solidarnosti, dobili su 900.000 eura. To je ono što čini uspješnog načelnika – rekao je župan Kolar. Kolar je dodao da su uvijek najbitniji ljudi i da je čovjek ključ uspjeha.Ako nemate kvalitetan tim i ljude koji dobro poznaju proceduru, koji imaju široka znanja i stalno se educiraju, onda imate šansu da budete uspješni. Mi imamo sreću da smo dugo ulagali u ljude i zbog toga ima dobre rezultate u povlačenju sredstava iz EU fondova, a to znači niz strateških projekata kojima možemo ljduima osigurati što bolji život – rekao je Kolar. - Uvijek se posebno posvetiti mladim ljudima je najbitnije, a to se ovdje u Tuhlju godinama radi i to je snažna poruka. KZŽ zato radi participativni proračun i za mlade i djecu i pokušava se približiti mladima, da oni odlučuju koji su prioriteti u njihovim sredi-

nama, a mi im pomognemo to isfinancirati. To je najbolje je ulaganje – zaključio je župan. U kulturnoumjetničkom dijelu programa nastupio je zbor KUD-a "Naša Lipa" Tuhelj pod ravnanjem umjetničkog voditelja zbora Armanda Slavičeka.

Nagrađeni

Na svečanosti su dodijeljena i priznanja Općine Tuhelj koja su primili Božo Lončarić, Filip Haramina, Josip Gorički i Josip Petrinec.

Plakete su uručene Augustinu

Knežiću, Petru Hercegu, Društvu vinogradara, vinara i prijatelja dobrog vina "Trs Tuhelj", Termama Tuhelj, Udruzi umirovljenika Općine Tuhelj te Kuburaškoj udruzi Gromovi Zagorja, dok su Grb Općine Tuhelj primili DVD Tuhelj i KUD Naša lipa Tuhelj. Također, nagrađeni su najbolji učenici i studenti s područja Tuhlja, kojima je tom prilikom uručena novčana nagrada. Za postignuti uspjeh

u osnovnoškolskom obrazovanju nagrađena je Mihaela Medvedec, a za uspjeh u srednjoškolskom obrazovanju nagradu su dobili Gita Šurina, Anja Petrinec i Filip Pavlinić. Najbolja studentica nakon završenog preddiplomskog studija je Dora Matečić, a najbolje nakon završenog diplomskog studija jesu Sandra Hercigonja i Sofija Iveković. U ime svih nagrađenih obratio se Ivan Šurina, zapovjednik DVDa Tuhelj.

Dobitnici općinskih priznanja

Dobitnici općinskog grba

Dobitnici općinskih plaketa

Uzvanici na svečanosti

Kulturno - umjetnički program

Općina Lobor svečanom sjednicom Općinskog vijeća

'Vjerujem da ćemo imati podršku i uspjeti ove godine krenuti u rekonstrukciju prve dionice naše županijske ceste'

Sabina Pušec

Od jeseni ćemo svi voziti po novoj kompletno uređenoj županijskoj cesti, obećao je župan Kolar

Svečanost povodom Dana općine Lobor i župe Sv. Ane otvorio je predsjednik Vijeća Dragutin Adanić, koji je ukratko predstavio rad Vijeća. - Pred nama je puno rada i obaveza kojih se ne bojimo. Hvala svim djelatnicima, načelnicima, vijećnicima u ovih 30 godina postojanja Općine, čestitam svima blagdan sv. Joakima i sv. Ane i sretna godišnjica 30 osnutka općine – rekao je Adanić.

Problem županijske ceste

Načelnica Ljubica Jembrih istaknula je da se godina u Loboru broji od Janinog do Janinog, a protekla je bila izuzetno uspješna. - Od projekata bih izdvojila rekonstrukcije naših nerazvrstanih cesta, sanaciju klizišta, uređenje dječjih igrališta, izgradnju teniskog igrališta, rekonstrukciju javne rasvjete, sanaciju klizišta na županijskoj cesti u Petrovoj Gori i još mnogo manjih projekata. Nismo zaboravili ni naše mještane, oni su nam uvijek na prvom mjestu. Povećali smo naknadu za novorođene, povećali sufinanciranje dječjeg vrtića, svake godine povećavamo broj učeničkih i studentskih stipendija, sufinanciramo učenicima prijveoz, učeničke domove, radne bilježnice i sav potreban materijal. Uključujemo se u sufinanciranje svih projekata koje provodi naša škola. Sufinanciramo rješavanje stambenog pitanja naših mladih obitelji, uveli smo božićnice za stariju populaciju, povećali smo jednokratne naknade za socijalno ugrožene mještane. Imamo poticaje u poljoprivredi. Stvarno razmišljamo o svim segmentima, o razvoju infrastrukture, poboljašanju kvalitete života – rekla je načelnica. Govorila je i o planovima, koji je mnogo. - Vjerujemo da ćemo ih sigurnim koracima sve realizirati. Glavni su projekti Centar za starije osobe koji smo zajedno s partnerom, Krapinsko – zagorskom županijom, prijavili na NPO, Vatrogasni dom za koji je spremna projektno –

tehnička dokumentacija i čekamo najavljeni natječaj. Zemljište za loborsko nogometno igralište smo otkupili, priprema se dokumentacija i kada će biti natječaj iz EU, bit ćemo spremni. Bitan nam je razvoj turizma i radimo na infrastrukturi, napravili smo Strategiju turizma. Uvijek se može bolje i više, no trudimo se u maksimalnim mogućnostima financijskih okvira. Imamo izvorni proračun dosta mali, oko 4,5 do 5 milijuna kuna, ali svake godine ga poduplamo, a ove će biti još više, jer marljivo radimo na projetima i prijavama – istaknula je Jembrih. Kao problem, izdvojila je županijsku cestu 2128. - Prošlost ne možemo mijenjati, ne treba se okrivljavati, potegnuli smo ozbiljne zajedničke razgovore i dogovore, samo ih treba definirati i vjerujem da ćemo imati podršku KZŽ i resornih ministarstava i uspjeti ovu godinu krenuti u potpunu rekonstrukciju prve dionice naše županijske ceste – istaknula je načelnica.

'Ljubica se za

Lobor bori kao lavica'

U ime kolega načelnika i gradonačelnika, obratio se saborski zastupnik i gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, koji je čestitao na svemu do sada napravljenom. – A sve što želite u budućnosti, uopće ne sumnjam da će se to realizirati. Ljubica se za ovo mjesto uistinu bori kao lavica – rekao je Gregurović. Župan Željko Kolar čestitao je Dan općine i pohvalio manifestaciju Janine. I župan se osvrnuo na županijsku cestu. - Cesta jeste županijska, ali investicija nije županijska. Investitor je Zagorski vodovod kojem su vlasnici gradovi i općine, a među njima i Općina Lobor. No, apsolutno se slažem s načelnicom, hajdemo vidjeti što možemo napraviti da riješimo taj problem. U 2022. godini izvedeni su radovi u iznosu 1,9 milijuna kuna ili 257.758 eura i to kako slijedi – sanacija klizišta Petrova Gora 488.000 kuna, rekonstrukcija ceste Buntaki 865.559 kuna i projekt sanacije propusta Velika Petrovagorska 39.500 kuna. U 2023. godini ŽUC KZŽ će investira-

Općinska priznanja

Svečana sjednica bila je prilika i za dodjelu općinskih nagrada i priznanja. Općina Lobor i ove je godine nagradila vrijedne školarce koji su u osam godina osnovnoškolskog obrazovanja postigli odlične uspjehe u obrazovnim programima i ostalim izvanškolskim aktivnostima. Tako su ove godine nagradu dobili Blaž Matejaš, Magdalena Bašak, Lana Galunić, Melani Kramarić, Franka Mikac i Lea

ti 616.422 eura ili više od 4 milijuna kuna, što je čitav proračun Općine Lobor, i to kako slijedi: sanacija propusta Velika Petrovagtorska 151.874 eura, rekonstrukcija ceste Buntaki druga faza 153.307 eura, sanacija odrona Stari Golubovec prema vodospremi 51.515 eura, i sanacija kolničkog zastora 179.300 eura.

To znači da ove godine planiramo asfaltirati cestu dio od benzinske pumpe pa skroz do centra Lobora, osim dionica koje su već asfaltirane.

Iako nije naša investicija, ali naša je cesta, ja se ispričavam svim stanovnicima koji su ovo morali trpjeti. Ali

Korade. Nagrađeni su bili i maturanti koji su na ostvarili iznimne uspjehe na državnoj maturi pa su tako nagrade dobili Ana Latin, Gabrijel Vrlec i Ana Morena Bašak. Nagradu Općine dobilo je i Lovačko društvo "Oštrc", Hrvatsko planinarsko društvo "Pusti Lobor", Dobrovoljno vatrogasno društvo Lobor i KUD Lobor. Uime nagrađenih zahvalio je predsjednik DVD-a Lobor Tomislav Rizman.

kažu, stpljen – spašen, pa ćemo se od jeseni svi voziti po novoj kompletno uređenoj cesti – obećao je župan. Dodao je da je raspisan natječaj za jednosmjensku nastavu i u taj projekt ulazi škola u Loboru. - Dogradit ćemo dvije učionice, knjižnicu, novu blagovaonicu i kuhinju i nakon tog projekta bi škola išla u jednu smjenu – najavio je Kolar. Čestitke i pohvale je uputio počasni građanin Općine Lobor, dr. Franjo Gregurić. – Hvala na trudu, muci izalaganju, na tome što volite svoj kraj i radite za njegov napredak – poručio je Gregurić. Izaslanik

predsjednika Vlade i državni tajnik Ivan Vidiš naglasio je da je Zagorje je dom poduzetnih, radišnih, čestitih i gostoljubivih ljudi, uz čestitke na svemu učinjenom. Izaslanik predsjednika Sabora Žarko Tušek, saborski zastupnik, između ostalog, posebno je pohvalio Loborke i Loborce te načelnicu za brigu za one kojima je najteže. – Jako je bitno da čelnik neke općine bude uistinu lider, to čini razliku u ovim malim sredinama, čovhek koji može okupiti ljude koji rade i realiziraju svoju ljubav prema svojoj sredini – napomenuo je Tušek.

Dobitnici općinskih priznanja

Načelnica Ljubica Jembrih

Uzvanici na svečanosti Loborske mažoretkinje

Vatrogasci DVD-a Jertovec s novim vatrogasnim vozilom spremni za izazove

KONJŠČINA – DVD Jertovec bogatiji je za novo vatrogasno vozilo, koje je predano predsjedniku DVD-a Jertovec, Davoru Dumiću i zapovjedniku Ivici Mačkoviću. Nakon dugotrajne potrage i čekanja, vatrogasci DVD-a Jertovec sada imaju potreb-

no i moderno sredstvo za obavljanje njihove važne službe, zaštite Općine, na što se osvrnula i načelnica Općine Konjščina, Anita Krok. - Vatrogasno vozilo će biti velika prednost za buduće intervencije na području Općine te će pojačati snage

unutar Vatrogasne zajednice, što nam svima pruža dodatni osjećaj sigurnosti – rekla je načelnica Krok. Općina Konjščina osigurala je potreban iznos za kupnju ovog vozila čija je cijena iznosila 22 500 eura. Načelnica je istaknula kako je Općina uvi-

jek prepoznavala važnost i potrebu za osiguranjem adekvatne vatrogasne opreme te kako ulaže napore u osiguranje potrebnih sredstava kako bi vatrogasci imali najbolje uvjete za rad. - Vatrogasci su srce naše zajednice, a naša je želja da im olakša-

mo njihovu službu te da što manje moraju intervenirati. Vjerujemo da će ovo novo vatrogasno vozilo služiti u tu svrhu, pružajući im učinkovito i pouzdano sredstvo za gašenje požara i intervencije u hitnim situacijama – zaključila je Krok. (zl)

Prvi put izgrađen nogostup u najprometnijoj ulici u Konjščini

Načelnica Krok: Apeliram na sve, pazimo jedni na druge!

Rezolucija usvojena na ponovljenoj sjednici Vijeća

Konjščina ipak postaje sigurno mjesto za žene!

KONJŠČINA - Nakon što je preposljednja sjednica Općinskog vijeća Općine Konjščina prekinuta jer su vijećnici HDZ-a srušili kvorum, na idućoj su se vijećnici ipak ponovo sastali i jednoglasno usvojili sve točke dnevnog reda. Tako je na prijedlog SDP-ovih vijećnika, usvojena i Rezolucija Općinskog vijeća o proglašenju Općine Konjščina sigurnim mjestom za žene. Cilj je spriječiti svaki oblik diskriminatornog ponašanja prema ženama, bilo u vidu fizičkog nasilja, onemogućavanja napredovanja na poslu, vrijeđanja po rodnoj osnovi, vrijeđanja preko

društvenih mreža i slično. Usvojena je i Odluka o izradi treće izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Konjščina, čiji je cilj osiguranje daljnjeg kvalitetnog prostornog razvoja i uređenja Općine Konjščina za doprinos društvenom i gospodarskom razvoju, zaštiti okoliša i racionalnom korištenju prirodnih i kulturnih dobara. Programsko polazište izmjena i dopuna PPUOK je osiguranje uvjeta za smještaj i izgradnju stambenih, gospodarskih i drugih građevina za koje postoje objektivne potrebe. Naime, u razdoblju od usvajanja II. Izmjena i dopu-

na Plana pojavile su se nove okolnosti koje imaju utjecaj na korištenje i namjenu prostora te su zaprimljeni i zahtjevi fizičkih i pravnih osoba – korisnika prostora za izmjenu građevinskih područja i planirane namjene, posebice u dijelu gospodarske i turističke namjene. Izrada Izmjene i dopune PPUOK financirat će se iz općinskog proračuna. Na sjednici Općinskog vijeća donijeta je i odluka o davanju suglasnosti na Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada Dječjeg vrtića Konjščina koji je potrebno uskladiti sa Zakonom od predškolskom odgoju. (zl)

KONJŠČINA - Nakon što su u Konjščini obavljeni doista brojni infrastrukturni radovi financirani sredstvima iz Fonda solidarnosti, proteklih je dana zahvaljujući proračunskim sredstvima Općine Konjščina realiziran još jedan vrijedan projekt. Naime, po prvi put u povijesti najprometnija ulici u mjestu – Ulica Ivana Gluhaka, dobila je nogostup. - Odlučili smo riješiti dugogodišnji problem i drago mi je da smo u tome uspjeli i to vlastitim sredstvima. Bila nam je to svima velika boljka, a kako bi riješili problem odlaska djece u školu i dječji vrtić, izgrađen je nogostup u dužini od 170 metara, a riječ je o investiciji vrijednoj 41 tisuću eura – istaknula je načelnica Anita Krok. Zahvaljujući nogostupu, napokon je spojen potez od ambulante do dječjeg vrtića, što će doprinijeti većoj sigurnosti pješaka, posebice djece. - Djeca su prije koristila stazice između stambenih zgrada, kako bi prošla tom cestom, no sada to više neće morati. Ipak, apeliram na sve vozače, ali i na pješake, da budu maksimalno oprezni – poručila je Krok. - Na nečiju prometnu savjest, nažalost, ni tako ne možemo utjecati. Nakon obnove, na cestama se postižu veće brzine i doista se nadam da će se vozači ponašati odgovorno, a djecu pozivam da se ne voze romobilima i biciklima sredinom cesta. Budimo svi zajedno oprezni, pazi-

Nogostup je izgrađen u dužini od 170 metara, a riječ je o investiciji vrijednoj 41 tisuću eura

mo jedni na druge – kazala je Krok napomenuvši da će Općina inzistirati na češćim policijskim kontrolama. Načelnica je najavila da će, u dogovoru s mjesnim odborom, sljedeća investicija koja će također biti financirana iz općinskog proračuna biti uređenje staza unutar stambenih zgrada, a uredit će se i hortikultura. (zl)

Za osiguravanje boljih uvjeta na nerazvrstanim cestama

Sanirano je klizište Mlinarići

BEDEKOVČINA - Uspješno je obavljen tehnički pregled te je završen projekt: Sanacija klizišta na NC PZ-031 – Klizište Mlinarići u Bedekovčini. Cilj projekta je sanacija štete te obnova redovnog funkcioniranja sustava u području prijevoza kako bi se osigurali uvjeti za svakodnevno nesmetano prometovanje stanovništva. U sklopu projekta provedene su aktivnosti pripreme projektnotehničke dokumentacije te izvedba radova sanacije. Vrijednost projekta je 217.396,87 EUR. Projekt je financiran iz Fonda solidarnosti Europske unije u iznosu od 91.180,00 eura. (zl)

Potpisan ugovor o izradi dokumentacije za rekonstrukciju groblja Orehovica

BEDEKOVČINA - Općinski načelnik Darko Ban potpisao je ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju groblja Orehovica. Nakon provedenog postupka javne nabave, kao najpovoljniji ponuditelj odabran je PLANUM PROJEKT d.o.o. iz Belog Manastira. Do sada je izrađeno idejno rješenje rekonstrukcije groblja i projektni zadatak. U svrhu ishođenja građevinske dozvole, potrebno je izraditi glavni projekt rekonstrukcije groblja. Planirani zahvat u prostoru odnosi se na detaljno uređenje središnjeg objekta za ispraćaj pokojnika i ostalim

sadržajima, parterno uređenje oko središnjeg objekta za ispraćaj, prostora gaj urni, prostora za izgradnju novih grobnica, grobnog polja na ostalom dijelu groblja, uređenje parking prostora i gornjeg asfaltnog puta, izgradnja pješačkih staza oko groblja na postojećim i novim ulicama, izgradnja ograde oko cijelog kompleksa groblja i ostala infrastruktura u skladu s Pravilnikom o grobljima. Ugovorena cijena izrade projektno-tehničke dokumentacije je 41.050,00 eura, od čega će Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine financirati 16.200,00 eura. (zl)

Podizanje standarda i kvalitete preko Fonda solidarnosti, ali i vlastitim sredstvima

ŽUC u Donjoj Stubici obnovio most, klizište i gotovo 7 kilometara cesta

Krapinsko – zagorska županija, odnosno Županijska uprava za ceste na području županije, a preko Fonda solidarnosti te dijelom vlastitim sredstvima, obnovila je i uredila ukupno 60 kilometara cesta, 11 klizišta, 8 propusta i jedan most. Upravo taj najveći zahvat, most u naselju Vukšinec u Donjoj Stubici, završen je i pušten u promet nedavno, a obišli su ga i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, ravnatelj ŽUC –a Stjepan Sirovec te predstavnici Grada Donja Stubica, izvođača radova i stručni nadzor.

Novi, široki most

Pri kraju radovi na uređenju doma u Grabrovcu

ZABOK - Privode se radovi na uređenju parkirališta i okoliša oko Društvenog doma u Grabrovcu. Riječ je asfaltiranju i postavljanju kocki, a vrijednost radova iznosi 80.506,13 eura s PDV- om te ih izvodi tvrtka Strojni iskopi Zajec. (zl)

Obzirom da je stari most bio dotrajao, a nakon potresa pretrpio je dodatna oštećenja, Županijska uprava za ceste odlučila je po projektu da će se napraviti novi most, i to po najnovijim prometnim standardima. - Napravljen je novi armirani betonski most, širine prometne trake 5.9 metara za standard dvije prometne trake, s pješačkim stazama s obje strane i ogradama – istaknuo je ravnatelj ŽUC – a Stjepan Sirovec. Radove je izvodila tvrtka Tarac iz Bedekovčine. Radovi su započeli u ožujku, a unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima koji su stvarali probleme na gradilištu, most je završen u roku. – Potrebno je u narednim danima još očistiti i konzervirati gradilište i regulirati vodotok. Ukupna vrijednost radova je 366 tisuća eura – rekao je Sirovec te zahvalio projektantima i

Napravljen je novi armirani betonski most, širine prometne trake 5.9 metara za standard dvije prometne trake, s pješačkim stazama s obje strane i ogradama

izvođačima radova, ali i mještanima na strpljenju zbog toga što je ova dionica ceste za vrijeme radova na mostu bila zatvorena za promet. Sirovec je dodao i kako je na području Donje Stubice osim ovog mosta, sanirano i klizište u Hruševcu te dionice lokalnih cesta u duljini od 6.9 kilometra, a na sve zajedno ŽUC je utrošio ukupno 941 tisuću eura.

Grad obnovio

17 kilometara cesta

Predsjednik Gradskog vijeća Grada

Donja Stubica Nikola Boromisa u ime Grada zahvalio je Županijskoj upravi za ceste na investicijama na području grada. Istaknuo je i ka-

ko je Grad sredstvima Fonda solidarnosti uredio 17 kilometara cesta koje su kompletno obnovljene, a obnovljena je i zgrada Pučkog otvorenog učilišta te zgrada Caritasa, za koje se radi priprema za cjelovitu obnovu. Također, spomenuo je i da je Grad partner Krapinsko – zagorskoj županiji na protupotresnoj obnovi dvorca Stubički Golubovec. Prilika za podizanje standarda, sigurnosti i kvalitete

Župan Željko Kolar rekao je kako su investicije na području naše županije, a koje su se odnosile na sanaciju mosta, propusta, klizišta i cesta, vrijedne 8 i pol milijuna eura. Od

toga je 8.1 milijun dobiven iz Fonda, a 400 tisuća eura sredstva su ŽUC – a, jer smo na ovakvim objektima proširivali dimenzije i prilagođavali ih kvaliteti postojeće prometnice, a to smo napravili gdje god je za tim bila potreba. Jer ovo je bila prilika da se podigne standard, kvaliteta i sigurnost – rekao je Kolar, dodavši kako su svi radovi završeni u roku, a dodao je i kako vjeruje da se u Krapinsko – zagorsku županiju, kroz sve projekte na cestama i raznim objektima, u adaptaciju nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa uložilo oko 80 milijuna eura. Osim most u Vukšincu, obiđena je i dionica ceste koja je obnovljena, kroz Golubovec, prema Hižakovcu.

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

Općina Kumrovec sufinancira

i izborne predmete u 50 % iznosu, dok će preostalih 50% sufinancirati Krapinsko - zagorska županija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurat će besplatne udžbenike, čime će sve potrebno biti 100% besplatno za roditelje –istaknuli su iz Općine Kumrovec. (zl)

Županija prijavljuje projekt cjelovite i energetske obnove

Krapinsko - zagorska županija s partnerima – Gradom Donjom Stubicom i Udrugom Profesor Baltazar, priprema rekonstrukciju dvorca Stubički Golubovec i stavljanje u funkciju prvog hrvatskog ZEZ centra Zagorje

Prvog dana kolovoza u Donjoj Stubici je održan sastanak tima za pripremu projekta cjelovite i energetske obnove dvorca Stubički Golubovec, a sastanku je prisustvovao i krapinsko - zagorski župan Željko Kolar. Naime, u tijeku je ishođenje građevinske dozvole i predaja projektnog prijedloga prema Ministarstvu kulture kako bi se osigurala sredstva za kompletnu obnovu dvorca i njegovo stavljanje u punu funkciju. Podsjetimo, Krapinsko - zagorska županija s partnerima – Gradom Donjom Stubicom i Udrugom Profesor Baltazar, priprema rekonstrukciju dvorca Stubički Golubovec te stavljanje u funkciju prvog hrvatskog Znanstveno - edukativno zabavnog centra Zagorje – ZEZ centra Zagorje. Bit će to prvi takav zabavni centar u Hrvatskoj koji će, po uzoru na napredne europske zemlje, ponuditi znanstveni sadržaj na zabavan način široj populaciji. Projektom će se ovaj zaštićeni spomenik kulture zaštititi od propadanja te će se ujedno uspostaviti centar za popularizaciju znanosti i edukaciju budućih generacija. Dvorac Stubički

Golubovec stradao je zagrebačkom potresu u 2020. godini te se od 2021. godine nalazi u dubinskoj obnovi i stabilizaciji same konstrukcije uz potporu sredstava Fonda solidarnosti Europske unije. Kako su radovi konstruktivne sanacije i protupotresne obnove pri kraju, raspisan je poziv za dostavu projekata od strane Ministarstva kulture kojim bi se osigurala cjelovita i energetska obnova dvorca. Stoga Krapinsko - zagorska županija, kao nositelj projekta, priprema prijavu obnove dvorca na spomenuti

poziv. Proces je to koji zahtijeva usklađivanje provedenih radova protupotresne obnove s potrebnim radovima cjelokupne obnove koja će omogućiti potpunu rekonstrukciju dvorca, vraćanje njegovog nekadašnjeg sjaja te obnovu perivoja. Ovim projektom stvorit će se potpuno novi i inovativan, turistički i edukativan prostor koji će građanima Hrvatske i šire ponuditi jedinstveni spoj kulture, edukacije, zabave i znanosti u prekrasnom prirodnom okruženju Parka prirode Medvednica u koji spada perivoj oko dvorca. (zl)

Općina Zlatar Bistrica nastavlja ulagati u obrazovanje najmlađih

ZLATAR BISTRICA - I ove godine Općina Zlatar Bistrica nastavlja ulagati u obrazovanje svojih najmlađih. Kao i do sada, i ove godine Općina je provela postupak nabave radnih bilježnica i radnog materijala za učenike Osnovne škole Zlatar Bistrica. Kao najpovoljnija ponuda odabrana je ponuda "Narodnih novina" iz Zagreba. Iznos od 50% vrijednosti za radne bilježnice/ vježbenice za obvezne i izborne predmete sufinancirat će Krapinsko-zagorska županija, dok će Općina podmiriti preostalih 50% vrijednosti te ukupnu vrijednost ostalog materijala kao što su ku-

tije za tehničku kulturu, geografske atlase, likovne mape, radne udžbenike te drugi edukativni materijal. Odlukom o financiranju troškova organiziranog prijevoza učenika Osnovne škole Zlatar Bistrica s područja Općine Zlatar Bistrica u školskoj godini 2023./2024. Općina financira prijevoz učenika osnovne škole na relaciji Lipovec-Zlatar Bistrica-Lipovec i na relaciji Lovrečan - Zlatar Bistrica – Lovrečan. Navedenom odlukom Općina osigurava prijevoz učenicima razredne nastave (1. do 4. razreda) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 3 kilome-

tra kao i za učenike predmetne nastave (5. do 8. razred) koji imaju adresu stanovanja udaljenu od škole najmanje 5 kilometara. Za organizirani prijevoz Općina je provela postupak nabave te je kao najpovoljnija ponuda odabrana ponuda ponuditelja "Prijevoz Čižmek" iz Konjščine. Dodatno, odlukom načelnice Vesne Mikulec, zbog dotrajalosti i oštećenja školskih klupa u učionicama Osnovne škole, Općina će sudjelovati u sufinanciranju nabave novih ploča za školske klupe kako bi se učenicima osigurali adekvatni uvjeti za boravak i učenje u školi. (zl)

U Donjoj Stubici stvorit će se potpuno novi i inovativan, turistički i edukativan prostor

BURZA RADA

Krajem srpnja u evidenciji 2.126 nezaposlenih osoba

KRAPINA - Iako je prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Krapina, tijekom prošlog mjeseca, dakle, u srpnju ove godine, na području Krapinsko – zagorske županije iz evidencije nezaposlenih izašlo 214 osoba (4,4% više nego u srpnju 2022. godine), broj nezaposlenih Zagoraca se poprilično povećao. I dok se poslodavci sve više žale na nedostatak radne snage te sve češće na našim ulicama i u naseljima srećemo brojne strane radnike, krajem srpnja 2023. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je sveukupno 2.126 nezaposlenih osoba. U usporedbi s lipnjem 2023., dakle, broj nezaposlenih povećao se za 14,4% ili 267 osoba, a u odnosu na srpanj 2022. godine broj nezaposlenih veći je za 3,1% ili 64 osobe. Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zlatar (483 ili 22,7% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Donja Stubica (474 ili 22,3%), ispostavi Zabok (440 ili 20,7%), te u ispostavi Krapina (435 ili 20,5%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (134 ili 6,3%) i ispostavi Klanjec (160 ili 7,5%). U usporedbi s istim mjesecom 2022. godine, evidentirana je nezaposlenost najviše smanjena u ispostavama Krapina (za 10,7%) i Klanjec (za 3,6%), a najviše povećana u ispostavama Zlatar (za 22,0%) i Donja Stubica (za 10,7%). Kad se gleda čitavo Zagorje,

U srpnju u Zagorju bez posla ostalo 307 osoba

odnosno podaci Područnog ureda Krapina koji pokriva područje čitave županije, u srpnju 2023. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 481 nezaposlena osoba (41,5% više nego u srpnju 2022. godine), i to: 307 osoba izravno iz radnog odnosa (63,8%), 149 osoba iz redovitoga školovanja (31,0%), te 25 osoba iz neaktivnosti (5,2%). Dakle, da pojednostavimo, u Zagorju je bez posla ostalo

307 osoba i završilo na burzi. S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa na burzi je završilo najviše radnika iz prerađivačke industrije, u kojoj su bez posla ostale 84 osobe ili 27,4%, zatim iz sustava obrazovanja 71 osoba ili 23,1%, iz sutava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 42 osobe ili 13,7% te iz građevinarstva 28 osoba ili 9,1%. I dok se broj novonezaposlenih iz sustava obrazovanja može pripisati kraju školske godine, kad obično istječu ugovori na određeno svima onima koji su bili zaposleni na zamjeni ili privremeno, posebno bi nas trebalo zabrinuti što postoji velik broj ljudi koji je prošlog mjeseca bez posla ostao u prerađivačkoj industriji, a u vrijeme opće poznatog nedostatka zdravstvenih djelatnika, iznenađujuće je da je i velik broj osoba iz zdravstvenog sustava ostao bez posla. Je li riječ o privremenoj anomaliji ili trendu, pokazat će naredni mjeseci, no pravi pokazatelji ovog kretanja na tržištu rada bit će vidljivi tek krajem srpnja iduće godine. (ik)

Najtraženija zanimanja

Najtraženija zanimanja u srpnju 2023. g. bila su: prodavač/prodavačica (22), elektroinstalater/elektroinstalaterka (20), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (20), monter/monterka metalnih konstrukcija (19), doktor/doktorica medicine (18), medicinska sestra/medicinski tehničar (16), odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (16), monter/monterka građevinskih elemenata (16), bravar/ bravarica (11), čistač/čistačica (11), suradnik/suradnica u praktičnoj nastavi (10), stolar/stolarica (10), ...

Proslavljeno Lovreče u Lovrečanu

ZLATAR BISTRICA - Tradicionalno, kao i svake godine, na Lovreče u Lovrečanu je održana sveta misa u Kapeli Sv. Lovre, a druženje se nastavilo u parku ispred Kapele uz hranu i piće. Podršku ovom veselom tradicionalnom druženju pružila je općinska načelnica Vesna Mikulec i udruge s područja općine Zlatar Bistrica, Udruga umirovljenika Zlatar Bistrica, Udruga vinogradara, vinara i podrumara Cetin i Lovačka udruga Šljuka. (zl)

PRIJAVITE SE Ljetna škola informatike održat će se od 21. do 25. kolovoza

Ljetna škola informatike ove godine na više lokacija

KRAPINA - Ljetna škola informatike održat će se od 21. do 25. kolovoza na više lokacija, u OŠ A. Cesarca, OŠ Ljudevit Gaj Krapina, Veleučilištu Hrvatsko zagorje Krapina, Srednjoj školi Zlatar, OŠ Sv. Križ Začretje i OŠ S. Radića u Brestovcu Orehovičkom. Svi zainteresirani mogu vidjeti raspored, opis i termin radionice na https://krik-kr.hr/ljetna23, te popuniti prijavnicu za željenu radionicu. Radionice škole informatike za osnovnoškolce, srednjoškolce i studente će se u prvom krugu održavati 21. 22. i 23. kolovoza, te u drugom 24. i 25. kolovoza. U prvom krugu jutarnje radionice počinju u 8, a popodnevne u 12 sati. U drugom krugu radionice počinju u 8 sati. U prostorima VHZK na Trgu Lj. Gaja u prvom krugu održava se radionica Javascript. U jutarnjem terminu je i radionica robotike za početne (mBotovi i blok programiranje). U istom prostoru u popodnevnom terminu održava se WordPress. U OŠ Ljudevit Gaj za mlađe učenike koji tek ulaze u informatiku je radionica početnici. U OŠ A.Cesarca je radionica Maqueen. U popodnevnom terminu na rasporedu je sklapanje računala i učenje o hardveru. U OŠ Začretje također se održava Maqueen radionica u jutarnjem terminu. U popodnevnom se održava Arduino za početnike. U SŠ Zlatar od 8 do 10 je početna, a od 10 do

12 napredna robotika. Od 10 do 14 je radionica obrada slika, fotomontaža i retuširanje. U OŠ S. Radića u Brestovcu održava se radionica programiranja Vidi x mikrokontrolera. U drugom dijelu tjedna u zgradi VHZK je radionica Unity – kako raditi 2D igre. U drugoj učionici bit će napredna robotika (roboti i robotske ruke uz programiranje u C++).

U OŠ A. Cesarca biti će radionica 3D dizajna i ispisa na 3D pisačima.U OŠ Lj. Gaj je radionica Arduino IoT gdje će polaznici moći naučiti kako koristiti senzore i upravljati uređajima na daljinu. OŠ Začretje održava radionicu obrade fotografija i izrade

Općina Mače sufinancira nabavu radnih bilježnica i radnog materijala

MAČE - Općina Mače i ove godine

web stranica u jutarnjem terminu, a popodne u petak uvodna radionica za Linux. Nastavnici će saznati novosti o ESEP platformi od Erasmus ambasadorice. Ograničen je broj prijavljenih po radionici prema veličini učionice. Organizatori škole su KRIK, OŠ A. Cesarca, OŠ Lj. Gaja, OŠ Sv. Križ Začretje, VHZK, OŠ S. Radića i SŠ Zlatar. Podršku i potporu dali su Grad Krapina, Hrvatski savez informatičara, Krapinsko-zagorska županija i Zajednica tehničke kulture KZŽ. – Pridružite nam se na nekoliko dana i zagrijte se za školske klupe. – poručuju organizatori. (zl)

Grad Pregrada dodijelio 12.587 eura poljoprivrednicima

PREGRADA - U Gradskoj vijećnici u Pregradi održano je potpisivanje ugovora o dodjeli potpore u poljoprivredi na području grada Pregrade u 2023. godini. Temeljem svojeg ovogodišnjeg Programa potpora poljoprivredi, Grad Pregrada početkom svibnja objavio je Javni poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Proračuna grada Pregrade za 2023. godinu. Cilj raspisivanja samog javnog poziva je unaprjeđenje poljoprivrede na području Pregrade. Ove je godine na Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu nepovratnih financijskih sredstava pristiglo 26 zahtjeva, od čega 6 zahtjeva za Mjeru 2.b – potpora za održavanje pčelinjih zajednica, 18 zahtjeva za Mjeru 3. Kupnja nove poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme za pripremu i preradu poljoprivrednih proizvoda te 2 zahtjeva za Mjeru 5. - razvoj peradarstva. Nakon administrativne provjere kojom se utvrdila pravovremenost, potpunost, udovoljavanje propisanim uvjetima i kriterijima te iznos prihvatljivih troškova, Povjerenstvo za praćenje provedbe Javnog poziva za provedbu Programa potpora poljoprivredi na području grada Pregrade donijelo je Prijedlog liste korisnika u sklopu kojeg je utvrđen iznos sredstava osiguran u Proračunu,

broj zahtjeva koji udovoljavaju kriterijima Pravilnika te pojedinačni iznos potpore po korisniku. Sukladno kriterijima za bodovanje pristiglih prijedloga odobrena su 25 zahtjeva za dodjelu financijske potpore, odnosno, ukupno je dodijeljeno 12.587,37 EUR potpore. Na potpisivanju su sudjelovali gradonačelnik Grada Pregrade Marko Vešligaj i predsjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade Vesna Petek. Obrativši se prisutnima gradonačelnik Marko Vešligaj poručio je:

"Vjerujem da će sredstva koja su dodijeljena po javnom pozivu dobro doći za razvoj poljoprivrednih djelatnosti. Posljednjih godina vidljivo je da interes za bavljenje poljoprivredom raste te mi je zaista drago što danas ovdje vidim mlade te se na taj način vidi kako se i mladi žele baviti poljoprivredom. Nadam se da ćemo u budućnosti moći osigurati i veća sredstva u našem proračunu za osnaživanje poljoprivrede na području Pregrade". (zl)

sufinancira nabavu radnih bilježnica za obvezne i izborne nastavne predmete za učenike Osnovne škole Mače i područne škole Peršaves za školu godinu 2023./2024. u 50%-tnom iznosu. Ostatak od 50% sufinancira Krapinsko - zagorska županija. Također, Općina Mače fi-

nancira nabavu ostalog radnog materijala odnosno kutija za tehničku kulturu u 100%-tnom iznosu Financiranjem spomenutog Općina Mače želi roditeljima financijski olakšati školovanje osnovnoškolaca. Radne bilježnice i radni materijali će čekati učenike u školskim klupama na početku nove školske godine. (zl)

Na međunarodnom natjecanju vatrogasaca u Njemačkoj

nastupila

ekipa DVD Bedekovčina

BEDEKOVČINA - Dobrovoljno

vatrogasno društvo Bedekovčina kao predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice nastupilo je sa ženskom B ekipom na tradicionalnom međunarodnom vatrogasnom natjecanju područja BadenWürttemberga u Kehlu Njemačka.

To je bilo ujedno i njihovo državno prvenstvo odnosno državne kvalifikacije i Kup tri lava Državne vatrogasne zajednice BadenWürttemberga. Obilježen je i Državni dan vatrogastva u subotu, 22. srpnja 2023. u Kehlu. Ekipa žene B DVD Bedekovčina nastupila je na ovom natjecanju u kategorija srebro i bronca te Kupu tri lava i

osvojila brončanu saveznu značku za postignuća. Ovaj nastup kao nagrada HVZ-a za osvojen KUP bio je prvi nastup ove ekipe vani ujedno i izazov što se tiče dalekog puta u kratkom vremenu, smještaja i boravka u Njemačkoj. No savladali smo umor. Bili smo ponosni i bila nam je čast nastupiti na ovom natjecanju i s izvedene tri vježbe (VMŠ) i dvije štafetne utrkes dvije prepreke predstaviti svoju zemlju i sve vatrogaskinje i vatrogasce. Ujedno je ovo bila prilika za razgledavanje starih vatrogasnih vozila "oldtimera" i naravno nove vatrogasne tehnike koju su domaćini ovom prigodom izložili. (zl)

Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec

Održano središnje županijsko obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja

'Oluja je jedna od najvećih pobjeda u hrvatskoj povijesti, nakon koje više ništa nije bilo isto'

KRAPINA - U Krapini je 2. kolovoza održano središnje županijsko obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 28. obljetnice VRO Oluja. Počast smrtno stradalim i umrlim hrvatskim braniteljima su minutom šutnje, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odali članovi obitelji poginulih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga te brojene državne, županijske i lokalne delegacije. - Danas smo se okupili da se prisjetimo najveće pobjede u Domovinskom ratu i da se prisjetimo svakog vojnika i policajca, koji je položio svoj život u Domovinskom ratu. Čovjek više od toga ne može dati. Svim hrvatskim braniteljima, ma gdje god bili. I onima koji su danas ovdje i onima koji su nas napustili i za vrijeme Domovinskog rata i nakon rata jedno veliko HVALA. Nama

Kolar: Nama koji smo ostali, živi jedna ogromna obaveza – širenje istine o Domovinskom ratu svih 365 dana u godini

koji smo ostali, živi jedna ogromna obaveza – širenje istine o Domovinskom ratu svih 365 dana u godini. Voditi brigu da naše mlade generacije znaju na kakvim temeljima i uz kakvu žrtvu je nastala samostalna i neovisna Republika Hrvatska, tko su najzaslužniji ljudi za njezino stvaranje i samo tako možemo stvarati Hrvatsku kakvu su sanjali naši branitelji, državi koja će zadržati mlade ljude i državu koja će mladima dati perspektivu da ovdje stvaraju obitelj. Ako mi koji preživimo napravimo to, onda će naši prijatelji koji su nas napustili biti zadovoljni - poručio je ovo prilikom župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar.

'Najsjajnija pobjeda'

Vijenac predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjedni-

ka oružanih snaga Zorana Milanovića položio je njegov izaslanik brigadir Marijan Kretić, načelnik Katedre kopnenih operacija na Hrvatskom vojnom učilištu. - Sjever Hrvatske, pa tako i Krapinsko-zagorska županija, dao je veliki doprinos u obrani Hrvatske u ljudskom i ekonomskom potencijalu. Zanimljivo je kako je u obrani Hrvatske, prema procjenama, sudjelovalo 2,6 % stanovništva, dok su u Hrvatskom zagorju neke općine dale i do 8 % ljudi. Gotovo da ne postoji postrojba i mjesta gdje Zagorci nisu sudjelovali, to je velika brojka i hvala im na tome – kazao je brigadir Kretić. Vijenac Ministarstva hrvatskih branitelja položio je izaslanik ministra i potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske

Tome Medveda Mladen Gregurović, uz kojeg su bili i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede

Zdravko Tušek, zamjenik načelnika PU krapinsko-zagorske Robert

Pavić i načelnik Policijske postaje Krapina Dubravko Kunštek te voditelj Područnog odsjeka za poslove obrane Krapina Josip Cigula. - Domovinski rat je temelj hrvatske države, a Oluja je najsjajnija pobjeda u ovom obrambenom ratu. Zahvaljujući veličanstvenoj pobjedi u vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja" Hrvatska je slobodna i neovisna te je postigla sve ciljeve koje je zacrtao naš prvi predsjednik Franjo Tuđman – kazao je u pozdravnom govoru izaslanik ministra hrvatskih branitelja Mladen Gregurović. Zajednički vijenac Krapinsko-zagorske županije, Grada Krapine i braniteljskih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije nosio je po jedan pripadnik povijesne postrojbe Krapinsko-zagorske županije Kostelske pištole Keglevićeve straže Kostel i Krapinskih Iliraca. Uz župan Željka Kolara bili su i njegov savjetnik za branitelje i zapovjednik 103. brigade Hrvatske vojske u Oluji pukovnik

Žarko Miholić, predsjednik Županijske skupštine Zlatko Šorša sa potpredsjednikom Željkom Člekovićem i članovima Skupštine Đurđom Mohač, Ivanom Vianellom i Romeom Vinceljom. Uz gradonačelnika Grada Krapine i saborskog zastupnika Zorana Gregurovića bi-

li su vijećnici u Gradskom vijeću Grada Krapine.

Hvala svima

- Vi koji ste sudjelovali u "Oluji" sigurno ste i s pravom ponosni na to. Mi koji smo tada bili djeca cijelo vrijeme gledali smo preko malih ekrana sve što se događa neizmjerno ponosni na naše branitelje na sve vas koji ste u tome sudjelovali. Hvala svima koji ste dali sebe za slobodu naše domovine. Moramo se uvijek sjećati i nikada ne smijemo zaboraviti one koji su dali živote za obranu domovine– kazao je izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Krapi-

ne Zoran Gregurović i poručio kako je siguran da će i u vremenima pred nama ponos i neizbrisiv trag te sjećanje na "Oluju" ostati u hrvatskom narodu. Okupljenima se obratio i zapovjednik 103. zagorske brigade Hrvatske vojske u Oluji pukovnik Žarko Miholić, koji je istaknuo kako se Krapinsko-zagorska županija s pravom ponosi svojim braniteljima.Oluja je jedna od najvećih pobjeda u hrvatskoj povijesti, nakon koje više ništa nije bilo isto. Pobjeda je to u kojoj su Zagorci dali značajan obol, njih 2.600 samo u 103. brigadi HV-a. No dakako da to nije bilo samo 103. brigada. Ukupno je preko 11.000 Zagoraca sudjelovalo u Domovinskom

ratu. Tu je bila i specijalna policija, 31. inženjerijska bojna, 21. Domobranska pukovnija, redovne snage PU krapinsko-zagorske i brojne druge postrojbe iz svih krajeva Hrvatske. Svi smo mi dali jedan zajednički doprinos, ali doprinos koji nije proizlazio iz obveze, nego iz ljubavi - poručio je pukovnik Miholić.Činjenica je, da se u Hrvatskom zagorju nisu vodile bitke, ali zato su obitelji Zagoraca vodile strašnu bitku iščekujući hoće li se vratiti njihov otac, sin, brat ili muž živ doma. To je, vjerujem, najteža bitka. Neki se nisu vratili, to je cijena slobode koju živimo te im se klanjamo ovdje kod novog Spomenika. Svjesni važnosti obilježavanja u čvrstoj želji da istu oplemenimo u idućoj godini, poslušajmo jedni druge, uvažimo argumente, budimo zajedno kao što nam to pokazuje znak Gromova, stisnuta šaka. Stisnimo se u šaku i budimo zajedno – poručio je pak predsjednik Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade Gromovi pukovnik Ivan Krupec, koji je i sam sudjelovao u Oluji. Molitvu u sklopu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja vodio je krapinski župnik Davor Štuljan. Hrvatsku himnu Lijepu našu te nekoliko dodatnih pjesama izvela je poznata sopranistica Josipa Lončar. (M. Korg)

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred

Spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku

obilježen Dan pobjede i Domovinske

zahvalnosti te Dan Hrvatskih branitelja

'Žrtva hrvatskih branitelja nije bila uzaludna'

ZELENJAK - Predstavnici zagorskih braniteljskih udruga, izaslanstvo Krapinsko - zagorske županije i Općine Kumrovec svečano su obilježili Dan domovinske zahvalnosti ispred spomenika hrvatskoj himni u Zelenjaku. Okupljenim braniteljima obratio se predsjednik Općinskog vijeća Općine Kumrovec Tomislav Škvorc zahvalivši im na ogromnoj žrtvi koju su podnijeli u Domovinskom ratu stvorivši tako temelje hrvatskoj slobodi. Vijenac poginulim braniteljima ispred Spomenika

hrvatskoj himni položio je i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar. – Privilegija je da na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja zajedno sa zagorskim braniteljima možemo položiti vijenac i upaliti svijeće za sve poginule hrvatske branitelje, ne samo u Oluji, koja je bila najveća, najznačajnija bitka i velika pobjeda u Domovinskom ratu, nego i za sve poginule u Domovinskom ratu. Ogroman, najveći je doprinos hrvatskih branitelja u stvaranju slobodne i neovisne Repu-

blike Hrvatske. Danas je jedan od onih trenutaka kada se u minuti tišine trebamo prisjetiti svih poginulih hrvatskih branitelja i njihovih obitelji i dati svoj doprinos u miru koji su nam oni omogućili da stvorimo takve uvjete života u državi da nam mladi ljudi ne odlaze iz nje, da mladi ljudi mogu ovdje stvarati obitelj i stvoriti ovdje radno mjesto. Uvjeren sam, da i oni gore na Nebu, gdje nas prate i vide što se događa, će biti svjesni toga da njihova žrtva nije bila uzaludna – rekao je župan Kolar. (Davor Žažar)

Zabočka HVIDRA u Začretju obilježila obljetnicu 'Oluje'

SVETI KRIŽ ZAČRETJE

- Paljenjem svijeća ispred centralnog križa na groblju u Svetom Križu Začretju, te svetom misom u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog križa, obilježio se Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te obljetnica Vojno-redarstvene operacije 'Oluja' u organizaciji HVIDRA-e Zabok. - HVI-

Ponuda tjedna

Ribeye steak

s pohanim tikvicama

i umakom od vrganja

DR-a Zabok svake godine, već tradicionalno, obilježava ovaj važan datum, jer nam je cilj širiti istinu o Domovinskom ratu te odati dužno poštovanje onima koji su poginuli u ratu te našim preminulim članovima. Zato smo zapalili i svijeće kod križa na groblju i prisustvovali svetoj misi za sve poginule branitelje, kao i za preminule čla-

Uskoro kreće jesenski upisni rok

nove naše udruge HVIDRA Zabok. Također, obilježit ćemo danas ova tri najveća hrvatska praznika i sportskim igrama u kojima invalidi Domovinskog rata mogu sudjelovati, znači šah, pikado i belot – rekao je Rajko Bartolin, dopredsjednik udruge i pukovnik HV-a u miru. Nakon prigodnog doručka, održane su i sportske igre. (ik)

U Zagorskim srednjim školama

ostalo je još 128 slobodnih mjesta

HRVATSKO ZAGORJE - S 21. kolovoza započinju prijave na jesenski upisni rok u srednjim školama u školskoj godini 2023./2024. Prijava programa koji zahtijevaju dodatne provjere završit će 23. kolovoza, a dodatne provjere i unos rezultata dodatnih provjera održat će se 24. kolovoza. Odabir obrazovnih programa zaključat će se 25. kolovoza. Konačne ljestvice poretka bit će objavljene 26. kolovoza. Dostava upisnica bit će moguća putem sustava od 26. do 29. kolovoza, a u iznimnim slučajevima, upisnicu je moguće dostaviti i direktno srednjoj školi kako bi je oni učitali u sustav. Dostava ostale dokumentacije koja je potrebna za upis u određeni program obrazovanja dostavlja se srednjoj školi na mail od 26. do 29. kolovoza. Nakon ljetnog upisnog roka u zagorskim školama popunjeno je 88 posto kapaciteta, odnosno u 9 srednjih škola upisana su 1203 učenika te je ostalo još 128 slobodnih mjesta. U Gimnaziji AGM Zabok ostalo je 1 mjesto u općoj gimnaziji, 6 u jezičnoj te 2 u prirodoslovno – matematičkoj. U Srednjoj školi Krapina upisati se mogu još 11 učenika u prirodoslovno –matematički program, 7 u jezični, 3 elektromehaničara, 5

prodavača, 1 automehaničar i 1 bravar. U Srednjoj školi Zlatar primaju još 6 učenika u opću gimnaziju te 1 tehničara za logistiku i špediciju. U Srednjoj školi Bedekovčina ostalo je 11 mjesta u agrotehničarima, 1 zidar, 4 tesara, 4 poljoprivredna gospodarstvenika, 9 plinoinstalatera, 10 soboslikara – ličilaca – dekoratera te 18 mjesta u programu za pomoćne proizvođače keramike. Srednja škola Zabok upisuje još

3 prodavača te 17 učenika u eksperimentalnom ugostiteljskom programu, a Srednja škola Oroslavje 1 stolara i 1 vodoinstalatera. U Srednjoj školi Konjščina mogu se upisati još 3 komercijalista, 2 strojobravara i 3 vodoinstalatera, u Srednjoj školi Pregrada 6 kuhara i 8 slastičara, dok je u zabočkoj Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću ostalo još 5 mjesta u glazbenim programima i 6 u likovnim. (jk)

Obavijest za korisnike učeničkih i studentskih stipendija iz općine Hum na Sutli

HUM NA SUTLI - Iz Općine Hum na Sutli stigla je obavijest za sve korisnike učeničkih i studentskih stipendija u školskoj ili akademskoj godini 2022./2023. da su sukladno Pravilniku o dodjeli stipendija i jednokratnih potpora učenicima srednjih škola i studentima s područ-

U

U prostorima nekadašnje tiskare Ljudevit Gaj u Krapini otvorena je nova poslovnica Narodnih novina

ja općine Hum na Sutli, dužni do 1. listopada 2023. godine dostaviti potvrdu o završetku školske/akademske 2022./2023. godine. Potvrdu mogu dostaviti u Jedinstveni upravni odjel Općine Hum na Sutli, Hum na Sutli 175 ili putem e-maila: pisarnica@humnasutli.hr. (zl)

HRVATSKO ZAGORJE - U prošloj godini pozitivnim prirodnim prirastom, odnosno, većim brojem rođenih nego umrlih, mogu se pohvaliti tek četiri hrvatska grada – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski, a među 10 najbolje rangiranih većina ih je iz primorskih županija. No, na toj se ljestvici našao i grad Donja Stubica, koji je zamalo postigao pozitivan prirodni prirast. Što se samog broja rođenih tiče, najbolje brojke u prošloj godini bilježi Grad Grubišno Polje u kojemu je rođeno 12,5 beba na 1.000 stanovnika, zatim Dugo Selo te Nin i Pregrada s 11,8 novorođenih na 1.000 stanovnika. Iza njih su Imotski, Biograd na Mo-

ru, Otok, Gospić, Vis i Mursko Središće. Porast broja rođenih beba u prošloj godini u odnosu na 2021. bilježi tek 37 gradova što je značajan pad budući da je u 2021. godini uspoređujući je s 2020.-om u 65 gradova zabilježen porast broja novorođenčadi. Prvi je Vis s porastom od 75 posto, a na toj je ljestvici i Pregrada, s 48,94 posto. Što se pak tiče jedne od demografskih mjera, a to su potpore za novorođenčad i rodiljne naknade te oprema za novorođenčad, najviše iz gradskog proračuna izdvaja Grad Otok, a slijede ga Belišće i Đakovo. Na toj su top 10 ljestvici i naši gradovi Klanjec i Pregrada. (jk)

KRAPINA - U prostorima nekadašnje Tiskare Ljudevit Gaj otvorena je nova poslovnica Narodnih novina. Prilikom otvaranja direktor Tim papira, franžiznog partnera Narodnih novina, Tomislav Pernjek naglasio je kao je ovo rezultat dugogodišnje suradnje s Narodnim novinama koja traje jedno desetljeće te je ukratko opisao taj desetogodišnji put s naglaskom da je ovo rezultat želje da Krapina dobije veliku modernu knjižaru sa puno širim asortimanom negoli je on bio u dosadašnjem malom prostoru. Sam ulaz u knjižaru je izuzetno zanimljiv jer se na zidu nalazi crtež Ljudevita Gaja s kratkim podsjećanjem na izlazak prvog broja Narodnih novina, 6. siječnja 1835. godine, čiji je glavni urednik bio upravo Ljudevit Gaj, a one su, Narodne novine, bile prve novine na hrvatskom jeziku u Zagrebu. Prostor poslovnice obuhvaća oko stotinu četvornih metara prodajnog prostora, gdje će biti četiri zaposlena radnika. Asortiman je velik i sastojat će se od približno šest tisuća artikala u redovnoj ponudi, prilagođavajući se sezonskim promjenama i potrebama kupaca. Na svečanom otvaranju poslovnice bilo je mnogo uvaženih gostiju. Župan Željko Kolar istaknuo je kako je za Županiju ovo izuzetno zanimljiv projekt i potreban projekt, jer su Narodne novine sukladno ovlastima koje imaju, odlukom Vlade Republike Hrvatske zadužene za sve formulare, i za sve ono što je potrebno građanima za obavljanje njihovih privatnih i poslovnih obaveza, a obzirom da je Županija osnivač 31 osnov-

Promocija zagorskih OPGova u Biogradu na Moru

BIOGRAD NA MORU - U suradnji s Turističkom zajednicom Biograda na Moru nekoliko OPG-ova iz Krapinsko-zagorske županije dobilo je priliku predstaviti svoje proizvode u ovom gradu u Zadarskoj županiji. Naime, tijekom turističke sezone u Biogradu na Moru održava se sajam proizvoda domaćih proizvođača te se svaki tjedan predstavljaju proizvođači iz jedne od županija, a zagorski proizvođači svoje proizvode domaćim i stra-

nim turistima predstavili su od 1. do 7. kolovoza 2023. Tako su se u samom centru Biograda na Moru mogli kušati med i pčelinji proizvodi, sokovi, džemovi, ocat te rakije i likeri, bio je izložen tradicijski i drugi nakit te suveniri, a proizvode su tom prilikom prezentirali OPG Korade, OPG Mirna pčela, vl. Josip Krog, OPG Dragan Lovrić, OPG Slavko Merkaš, OPG Radovan Herceg te Ivankina NIT, vl. Ivanke Čukman Gajski. (zl)

ne, 9 srednjih i 53 područne škole, izuzetno je bitno da je školski asortiman vrlo jak i prepoznatljiv. Prisustvovali su i zamjenik gradonačelnika Krapine Ivica Hršak, načelnik Radoboja Anđelko Topolovec te rukovoditelj komercijalnog sektora Narodnih novina Ivan Bjelčić,

koji je istaknuo zadovoljstvo što je zajedno s Tim papirom omogućeno otvaranje ove poslovnice te naglasio da je Krapina zaslužila ovakvu vrstu trgovine, koja pruža građanima mogućnost nabave potrebne opreme za školarce i uredsku upotrebu. (M. Videković)

Potpore za poticanje proizvodnje zagorskih mlinaca i štruklji

KRAPINA - Krapinsko-zagorska županija raspisala je javni poziv za dodjelu potpora za poticanje proizvodnje Zagorskih mlinaca i "Zagorskih štrukli"/"Zagorskih štruklji" u 2023. godini. Prijavu mogu podnijeti mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva i to trgovačka društva (d.o.o. i j.d.o.o.) i obrti sukladno Preporuci Europske Komisije koji proizvode Zagorske mlince ili "Zagorske štrukle"/"Zagorske štruklje" prema specifikaciji i certificirani su proizvođači i nositelji potvrde o sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda Zagorski mlinci ili Specifikacijom proizvoda "Zagorski štrukli/Zagorski štruklji" za razdoblje 2022./2023., izdanom od strane certifikacijskog tijela Bureau Veritas Croatia d.o.o. Župan Željko Kolar istaknuo je da zagorski mlinci i štrukli imaju europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, koja uz područje proizvodnje, obuhvaća njihov specifičan, tradicionalan način pripreme i tradicionalnu recepturu očuvanu do danas. Pri-

Osiguran je iznos od 40 tisuća eura, a rok za podnošenje prijava za dodjelu bespovratne potpore je 25. kolovoza

javitelj mora imati sjedište na području Krapinsko-zagorske županije, biti registriran najmanje godinu dana do trenutka podnošenja prijave, imati najmanje jednog zaposlenog u prethodnoj poslovnoj godini, imati podmirene obveze po osnovi davanja o kojima službenu evi-

denciju vodi Porezna uprava te ne smije biti u blokadi. Proračunom Krapinsko-zagorske županije za dodjelu potpore osiguran je iznos od 40 tisuća eura. Rok za podnošenje prijava za dodjelu bespovratne potpore je 25. kolovoza 2023. Više na mrežnim stranicama KZŽ. (zl)

Donjoj Stubici umalo je više rođenih nego umrlih, a dva zagorska grada su među deset gradova koji najviše izdvajaju za rodiljne naknade i novorođene

Iako velike poplave koje su zadesile Sloveniju i dijelove Hrvatske uoči Dana pobjede nisu pogodile Zagorje, ipak je bilo problema

U Mokricama kod Oroslavja poplavilo je par dvorišta, a poplava je ušla i u jednu od kuća

Ovo je već drugi puta da je došlo do poplave na istoj lokaciji, a prema svemu sudeći, razlog za to je nebriga Hrvatskih voda

Ivan Kovačić OROSLAVJE

UMokricama kod Oroslavja, u dijelu naselja kod kućnog broja 133, gdje se nalazi pet kuća, obilna kiša tijekom noći uoči Dana pobjede i dominske zahvalnosti, 05. kolovoza, ponovo je prouzročila poplavu na dvorištima, a voda je također ušla i poplavila jednu od kuća. Vlasnica kuće Ivana Petek ogorčena je jer, kaže, upozoravali su nadležne da bi se to moglo dogoditi, kao što se dogodilo sredinom svibnja ove godine, ali, kaže nam Ivana, oni nisu poduzeli ništa.

Prva poplava

Naime, kako nam je pojasnila, na tom dijelu nikad nije bilo poplava, sve do svibnja ove godine, kad je izvođač radova na rekonstrukciji ceste u Mokricama, na potezu od za Stanice za tehnički pregled do kružnog toka kod Punkta, zatrpao vodotok slivnih voda. - Na poziciji izgradnje i rekonstrukcije, gdje su zatrpali vodotok, dogodilo se podizanje vodostaja i nemogućnost otjecanja slivnih voda dana 16.05.2023. a što je uzrokovalo prelijevanje potoka koji okružuje naselje Mokrice 133. Uslijed prelijevanja potoka sav se višak slivne vode slijevao u naselje i uzrokovao poplave u kućama što je jasno vidljivo na fotografijama. Nikada se prije početka radova nije dogodilo išta slično. Tog su dana na teren izašli vatrogasci koji su podigli nasipe kako bi spriječili daljnju štetu, a izvođač je radova na rekonstrukciji ceste otkopao zatrpani dio tek nakon 5-6 sati od početka nemilog događaja. Na mjestu događaja su bili i pročelnica grada Oroslavja te komunalni redar i predstavnik Hrvatskih voda. O istome su bili i obaviješteni u Hrvatskim cestama kao i izvođač radova na predmetnoj dionici. Nažalost su svi uključeni akteri negirali krivicu i istu svaljivali na druge, a izjave od predstavnika Grada su bile poput: "čemu se čudite, ovakve kiše nisu bile od 80-ih". Navedenog su dana, nakon nekoliko sati, Hrvatske ceste i izvođač radova ot-

Šimunić: "Vodotok koji je u nadležnosti Hrvatskih voda godinama je zapušten, a nakon poplave u svibnju, Hrvatske vode su rekle kako im je to sada prioritet, no, još ništa se po tom pitanju nije napravilo"

kopali zatrpano korito potoka koji kanalizira slivne vode i situacija je normalizirana u narednih pola sata za sobom ostavljajući nemalu materijalnu štetu. Isto je neosporni dokaz da je glavni problem i uzrok poplave bio upravo zatrpavanje korita slivnih voda i potoka uslijed nestručnog izvođenja na izgradnji i rekonstrukciji ceste i nebriga za lokalno stanovništvo. Nakon navedenog događaja, a nakon pompoznih izjava izostale su akcije navedenih aktera, unatoč pozivima prema Gradu i molbama da se to ubuduće prevenira i riješi šteta – kaže Ivana.

Druga poplava

Kako su 04. kolovoza ona i njena obitelj čuli da stižu obilne kiše i vodeni val iz Slovenije, budući da se tih dana upravo nalazili na godišnjem odmoru na jadranskoj obali, kaže Ivana, kontaktirali su gradonačelnika Oroslavja Viktora Šimunića. -Zabrinuti za visoki vodostaj koji nam pristiže iz Slovenije dana 04.08.2023. kontaktiran je gradonačelnik Šimunić kao i predstavnik Hrvatskih cesta te je izražena naša zabrinutost za moguće ponavljanje poplave, međutim isti nisu poduzeli apsolutno ništa. Poplava se, prema predviđanjima, ponovila danas, u jutro 05.08.2023. Materijalna je šteta ovaj puta još i veća jer smo odsutni i nismo odmah reagirali. Na pokušaj ponovne komunikacije prema gradonačelniku rečeno nam je da im je žao što se ponovilo. Imamo informaciju da je Gradu bilo predloženo da preventivno djeluje u obliku podizanja nasipa za zaštitu od poplave još 04.08. ali da grad na to nije reagirao. Nažalost je, osim materijalne štete, osjećaj nemoći i frustracije nemjerljiv jer, osim populističkih izjava, ne poduzima se apsolutno ništa za rješavanje opisanog problema, čak niti nakon što se isti već jednom dogodio 16.05.2023. Pitamo se gdje je tome kraj – kaže Ivana Petek.

Šimunić demantira

O ovom smo događaju razgovarali i s gradonačelnikom Viktorom

Šimunićem, koji demantira Ivanu Petek. - Ne samo da nije istina da

Petek: "Zabrinuti za visoki vodostaj koji nam pristiže iz Slovenije dana 04.08.2023. kontaktiran je gradonačelnik Šimunić kao i predstavnik Hrvatskih cesta te je izražena naša zabrinutost za moguće ponavljanje poplave, međutim isti nisu poduzeli apsolutno ništa"

je Gradu Oroslavju predloženo da podigne nasip, nego nas nije nitko niti kontaktirao, već sam ja jučer zvao u Hrvatske vode i pitao

što trebamo učiniti. Rečeno mi je da ne treba ništa, već da samo, za svaki slučaj, pripremimo vreće s pijeskom. Ja sam gradskom komunalnom odjelu dao naputak da se to pripremi i mi smo već jučer to imali spremno. Također, zvao sam zapovjednike naših DVD-ova da budu u pojačanoj pripravnosti, što su oni i bili. Zvao sam i predstavnika izvođača radova da provjerim u kakvom je stanju vodotok, je li dobra prolaznost vode, što su mi oni i potvrdili, a i sam sam se u to uvjerio. Isto tako sam to naselje u Mokricama obišao jučer oko 17 sati i ponovno poslije oko 22 sata. Nije bilo nikakvih problema. Koliko sam čuo, susjeda je jutros oko 4 sata primijetila da je kuća obitelji Petek poplavljena, ali ona nije o tome obavijestila vatrogasce. Čak ni obitelj Petek nije o tome obavijestila vatrogasce, nego su prvo danas zvali mene, a tek nakon našeg razgovora su zvali vatrogasce. Tako da nitko ne može reći da Grad i ja osobno nismo poduzeli ništa, jer smo poduzeli sve što je trebalo i to samoinicijativno, bez da smo za to dobili naputak. Nas nitko nije

zvao, već sam, ponavljam, ja zvao u Hrvatske vode – pojašnjava gradonačelnik Šimunić. Postavljen nasip

Nadalje, kako je naglasio, vodotok koji je u nadležnosti Hrvatskih voda godinama je zapušten, a nakon poplave u svibnju, Hrvatske vode su rekle kako im je to sada prioritet, no, još ništa se po tom pitanju nije napravilo. -Mi smo u svibnju, nakon poplave, htjeli ostaviti zečji nasip kojeg smo tada postavili, međutim, vlasnici kuće su tražili da to maknemo. I to čak na vrlo neugodan način. Mi smo to maknuli i evo, sada ponovno za poplavu pokušavaju okriviti grad. Mi sad u ovom trenutku ponovno postavljamo zečji nasip, ali ne možemo tristo vreća pijeska stalno stavljati i micati jer je to velik posao, tako da ćemo ih sada ostaviti dok Hrvatske vode ne odrade svoj posao na uređenju vodotoka – rekao nam je gradonačelnik Viktor Šimunić, a, što smo provjerili naknadno, vreće s pijeskom, odnosno, zečji nasip su postavljeni i stoje na tom mjestu još i sad.

Poplava se prvi put desila u svibnju

INTERVJU Mlada Krapinčanka DEA PRESEČKI (26) jedna je od anambla HNK Varaždin najavljuje histrionsku predstavu s kojom

'U predstavi s kojom dolazimo u se sami pa vidite. Vrata mog Art

Dea Presečki već drugo ljeto zaredom provodi igrajući predstavu s legendarnim Histrionima. Ove godine riječ je o predstavi "Krčmarica

"Predstavljamo vam dvadesetogodišnju glumicu Deu Presečki iz Krapine, studenticu druge godine studija glume na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu". Tako je otprilike glasio uvod u prvi intervju koji smo s vama radili krajem 2017. godine. Sjećate li se tog razgovora i jeste li u tim trenucima vjerovali da ćete sada, niti šest punih godina kasnije, biti tu gdje jeste, odnosno, biti jedna od najaktivnijih i najtraženijih hrvatskih glumica i imati svoju matičnu kuću?

Dea: Naravno da se sjećam, to je ujedno bio moj prvi intervju. Moji doma su bili toliko uzbuđeni pa kad je izašlo u novinama, za svaki slučaj da nam ne promakne, svaki član obitelji kupio je jedne novine, tak da sam na kraju dana doma imala 5 primjeraka istog intervjua. I dan danas ga čuvam. Sad tek vidim koliko se toga može promijeniti u šest godina, iskreno ne mogu vjerovati da je tako brzo to vrijeme proletilo. Nisam imala pojma koliko toga će se promijeniti na mojem poslovnom i privatnom planu. Drago mi je da sam imala šansu u miru i bez nekih ometanja sa strane završiti Akademiju, a strpljenje i upornost urodili su plodom nakon moje diplome pa se sve nekako prirodno i zdravo posložilo. Rekla bih da je to igralo veliku ulogu u tome gdje sam sad i koji je moj stav prema poslu, prema glumi, kazalištu i ljudima oko mene. Puno radim, ali to mi je sad gušt i osjećam se da mogu, veselim se svemu kaj me čeka u narednim godinama, a sad, budemo vidjeli kaj i kako dalje, bitno mi je da ostanem ovako prizemljena i neslomljiva, sve ostalo će doći u svoje vrijeme.

U profesionalnom smislu debitirali ste još za vrijeme studija u 'Matijašu'. Kako je došlo do vašeg angažmana u toj predstavi HNK Varaždin i kako ste se osjećali kao debitantica u glavnoj ulozi?

Dea: Redatelj Krešo Dolenčić mi je u to vrijeme bio profesor na petoj (ujedno i diplomskoj) godini glume na Akademiji. S njim sam kliknula na prvu i jednu večer dobila sam od njega poziv da igram naslovnu ulogu u njegovoj predstavi koju radi u Varaždinu. Takvi profesionalni angažmani tad su mi još bili rijetkost pa sam bila izvan sebe i s ogromnim oduševljenjem pristala. Nisam mogla dočekati prve probe i sve mi se činilo da mi je napokon krenulo, ne znajući kaj me točno sve čeka. Došla sam u kazalište na prvu čitaću probu, u ansambl, u

tad nepoznatu sredinu, sve mi je bilo novo i mene je to prepalo, tek sam onda shvatila da nisam došla raditi neku malu stvar nego nešto što od mene iziskuje veliku odgovornost i samostalnost i da je sad to ta stepenica na koju sam morala, s punim uvjerenjem i samopouzdanjem, zakoračiti. Imala sam divne ljude oko sebe tad, od svih glumaca iz predstave, mojih prijatelja, autorskog tima, Kreše, a to mi je tad kao mladoj i neiskusnoj glumici itekako značilo. Nije bilo lako, morala sam se stalno podsjećati gdje sam i tko sam, morala sam očvrsnuti, malo mijenjati sebe i nositi se s odgovornošću koja mi je dana, a to me onda pripremilo da zakoračim na još višu stepenicu.

Za tu ulogu uslijedila su i prestižna priznanja i nagrade. Kako to utječe na mladu glumicu? Poticajno ili opterećujuće u smislu 'visoko podignute ljestvice'?

Dea: Sve ovisi o tvom pogledu na te nagrade. Može biti dvosjekli mač i opterećujuće, ali s tim treba samo pametno i oprezno. Meni je to svakako poticajno, to je nešto što sam dobila za svoj rad, trud i zalaganje i struka je to prepoznala, a to mi samo daje potvrdu da se ovako predano i iskreno i dalje nastavim baviti glumom. Nagrade su iza mene, zahvalna sam na tome, ali gledam prema budućnosti i sva moja energija trenutno je usmjerena prema tamo.

"Radi se o komediji Krčmarica purgerica

koja je nastala po predlošku teksta

Carla Goldonija

Krčmarica

Mirandolina. Igram vlasnicu Art caffea koji je smješten u samoj poznatoj opatovinskoj "kuli".

Dolaskom nesvakodnevnog

gosta koji ne pada tako lako na moj šarm, moj Art caffe postaje moja pozornica, a gosti moji suigrači u igrici koju sam si sama osmislila"

Ivan Kovačić KRAPINA

od najtraženijih i najaktivnijih hrvatskih glumica. Stalna članica kojom dolazi u Sveti Križ Začretje, a u kojoj igra glavnu ulogu

Začretje ima svega, ali navrnite caffea uvijek su širom otvorena'

"Krčmarica purgerica", u kojoj Dea igra glavnu ulogu, odnosno, ulogu koketn, šarmantne, ali i pomalo 'prefrigane' krčmarice Barice

Prošle ste godine postali i stalna članica ansambla HNK Varaždin. Tijekom pandemije posebno se pokazalo koliko je, zapravo, korisno imati svoju matičnu kuću. No, kao mlada, tražena i atraktivna glumica, važete li prednosti i nedostatke između 'financijske sigurnosti' i neke slobode glumačkog angažmana?

Dea: S obzirom na to da sam do prije angažmana bila slobodna umjetnica i radila na sve strane, zaposlenje mi je nešto novo čemu se još učim i prilagođavam. Nakon poziva u ansambl moje intendantice, Senke Bulić, kojoj sam zahvalna na prilici i povjerenju, moram priznati da trenutno u HNK Varaždin igram redom velike i zahvalne uloge i idem iz predstave u predstavu pa nemam previše vremena ni razloga očajavati ili patiti za nekom slobodom. Možda zvuči ambiciozno, ali sad nemam za to vremena. Vjerujem da za sve postoji svoje vrijeme, a meni ovo trenutno odgovara i veliki mi je kompliment da tako mlada dobivam takve prilike. U životu mi je bitan balans i da prije svega budem zadovoljna i ispunjena, tako da se trudim svim snagama iskombinirati i jedno i drugo i pri svemu tome ostati mirna i bistre glave.

Kad smo već spomenuli angažmane izvan matične kuće, već drugu godinu zaredom surađujete s Histrionima. Je li do suradnje došlo preko Varaždinca Zlatka Viteza, zaštitnog lica Histriona ili...?

Dea: Da. Uz gospodina Viteza, Damira Lončara koji je ujedno i režirao prošlogodišnju predstavu i na preporuku Kreše dobila sam poziv za igranje u predstavi. To mi je bilo baš iskustvo za pamćenje, upoznala sam predivne ljude koji su mi postali prijatelji, iskusila igranje predstave cijelo ljeto na Opatovini umjesto brčkanja na moru pa kad sam i ove godine dobila poziv od Zlatka Viteza, potaknuta prošlim ljetom nije bilo druge opcije nego da kažem "da" i da se i ovo ljeto udam za histrionsku pozornicu.

Bio sam više puta na Ljetnoj pozornici i moram priznati da je to svaki put poseban doživljaj za gledatelja. Kakav je osjećaj igrati predstavu u tom, recimo to tako, 'prirodnom ambijentu', gdje nemate sve pod kontrolom kao u kazalištu, budući da stvarni život Opatovine čitavo to vrijeme teče oko vas zajedno sa svim svojim zvukovima?

"Nagrade koje sam dobila mogu biti dvosjekli mač i opterećujuće, ali s tim treba samo pametno i oprezno. Meni je to svakako poticajno, to je nešto što sam dobila za svoj rad, trud i zalaganje i struka je to prepoznala, a to mi samo daje potvrdu da se ovako predano i iskreno i dalje nastavim baviti glumom."

ponovo na vas. Zauzeti ste, eto, cijelo ljeto, koliko vremena i prilika imate uopće za odmor i provodite li ga više u Zagrebu ili u Zagorju?

"Sjećam se svog prvog intervjua za Zagorski list, to je ujedno bio moj prvi intervju. Moji doma su bili toliko uzbuđeni pa kad je izašlo u novinama, za svaki slučaj da nam ne promakne, svaki član obitelji kupio je jedne novine, tak da sam na kraju dana doma imala 5 primjeraka istog intervjua. I dan danas ga čuvam"

Dea: Totalno je drugačije igrati ambijentalne predstave. Kao prvo, puno više trebam paziti na svoje zdravlje, na tribine stane 800 i više ljudi i potrebno je puno više energije i glasa da dopreš sve do zadnjeg reda. Često kad padne mrak zna biti hladno i zapuhati vjetar pa stvarno treba biti pametan jer predstava se igra skoro svaki dan i to tvoje tijelo treba izdržati, tako da veliku ulogu mi trenutno igra odmor. Nije mi prva ambijentalna predstava tako da sam savladala osnove i što da, a što ne. Meni je predobro provoditi ljetne noći na Opatovini, ta buka, žamor, miris "poderanih gaća" i kokica daje neki posebni ugođaj, nekako kao da smo svi stisnuli pauzu od uobičajenog stresa i konstantne žurbe. Ljeto u Zagrebu nije baš tako loše, ima i to svojih čari.

U sličnom ćete ambijentu u Svetom Križu Začretju idućeg ponedjeljka nastupiti i s vašom

ovogodišnjom histrionskom predstavom "Krčmarica purgerica", u kojoj igrate glavnu ulogu. Nećemo previše otkrivati čitateljima, ali barem neki teaser... O kakvoj se predstavi radi?

Dea: Radi se o komediji Krčmarica purgerica koja je nastala po predlošku teksta Carla Goldonija Krčmarica Mirandolina. Igram vlasnicu Art caffea koji je smješten u samoj poznatoj opatovinskoj "kuli". Dolaskom nesvakodnevnog gosta koji ne pada tako lako na moj šarm, moj Art caffe postaje moja pozornica, a gosti moji suigrači u igrici koju sam si sama osmislila. Ima svega, ali navrnite se sami, pa vidite, vrata mog Art caffea uvijek su širom otvorena!

Riječ je, dakle, o adaptaciji klasika. Njih tako najčešće zovemo jer su na neki način bezvremenski i uvijek aktualni. Je li trebalo puno intervencija u lik Goldonijeve

Mirandoline da ona postane aktualna krčmarica Barica i kako ste se pripremali za tu ulogu?

Dea: Pa da, bilo je tu nekih izmjena i prilagođavanja što se tiče radnje, ali i karaktera pa smo se koristili i različitim narječjima i idiomima kako bi postajala neka bazična razlika između likova. S obzirom da je klasik, krenula sam naravno od originala i prema tome pripremala ulogu. S vremenom sam onda, kako su se stvari u procesu mijenjale, prilagođavala Krčmaricu situaciji i odnosima u našoj verziji. Uz takvu pripremu, pomogli su mi i neki primjeri iz stvarnog života, pa mi je tako za inspiraciju poslužila i jedna moja prijateljica koju znam od kad sam bila dijete, pa sam par stvari "ukrala" i od nje.

No, dobro, o samoj predstavi i svojoj ulozi reći ćete više na svetokriškoj pozornici idućeg ponedjeljka. Vratimo se na kraju

Dea: Malo je vremena za odmor, ali zato ga koristim svaku sekundu koja mi je slobodna. Cijeli dan prije predstave se malo maknem od glume, radim neke stvari koje su meni za gušt i koje me opuštaju, jako puno spavam haha, a onda u nedjelju odem u Krapinu kod svojih, to me posebno napuni energijom, maknem se od asfalta i grada u prirodu i mir pa imam snage u utorak krenuti opet ispočetka. Kad si složim neku rutinu, puno je podnošljiviji i tempo.

I ono što će posebno zanimati naše muške čitatelje.... Ljubi li i koga lijepa Dea Presečki izvan pozornice?

Dea: Ljubi, ljubi…sliku svoju.

Na samom kraju, najesen se, naravno, nastavlja vaš angažman u HNK Varaždin, no, dugoročno, imate li nekih profesionalnih ciljeva kojima težite? Recimo televizija, film, možda inozemna karijera...?

Dea: Pa nekako se zasad sve slaže točno kako treba i kako mi odgovara. Puno radimo u HNK i bit će prilično radno do nove godine. Velike stvari nas očekuju na jesen i trenutno mi je cilj sve to odraditi tip top. Posvećena sam trenutno Varaždinu, obavezama u Zagrebu i obavezama prema Akademiji gdje sam odnedavno postala asistentica. Tako da si želim da sve uspijem uskladiti bez stresa i s osmijehom na licu, a sve ostalo u svoje vrijeme.

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Putovanje na "Črnu mlaku"

Več par destina ljiet če nejdeš na more, ilji kak su negda ljudi reklji, na črnu mlaku, niesi moderni. Od mojega detinjstva, odhajanje na morje bilje je nekaj najljepšuga za sakuga gdoj si je te mogel privuščiti. H onem "črnem cajtu", kak denes pripoviedaju šmrkafci teri još ni starcem niesu bilji h jajca, veljiki dieljec ljudi teri su delalji po fabrika, mogel si je te privuščiti, ak je štel. Nie bilje veče fabrike tera nie imiela svojuga mesta za počinek ljudi. I one kaj je bilje najvažniejše, ljudi su svoje odhajanje na veljiku črnu mlaku moglji otplačivati cielje ljete. Si oni teri su štelji iti, dalji su se zapisati i vodilji brigu o poslu na gruntu. Išlje se unda gda nie bila žetva, krma ilji kakef drugi posel. Večina fabriki je za svoje radnike nabavila altobus teri jih je otpeljal. Rietki su unda bilji oni teri su imelji svoje alte. H altobusu je bilje vruče, če bi i krenulji rane h jutre. Iste tak se h altobusu pušilje, kašljalje i čutila se duha po švicu. Nikuga te nie smietalje. Si su h veselju nie marilji za se kaj se dogaja h altobusu. Lukalje se čez okne, od gda se je krenulje, za teruga zavoja se bu pojavila veljika "črna mlaka". Prie nek se je došlje do nje znalje se od veselja zapopievati. Pesma nie smietala najmlajšem teri bi od truda pospalji. Nie unda bilje da si mogel imeti saki svoju sobu, z teljevizorem i kljimu. Sobe su bile z več postelji, pak je tak skupa spalje več familjiji. Jedni su se ponoči plakalji, drugi hrkalji, trejti spominalji. Mnogi su se kupalji h švicu i če su i obloki bilji otprti nišče se nie žaljil na vručinu ilji na dušec ljudi. One kaj je bilje važne bilje je da su bilji na moru, otpočinulji tielce i razveseljilji dušu. H večine tie odmarališča imelje je svoju menzu kak i po fabrika. Jeden diel kuharic z fabričke mienzi, preseljil se na morje i z pomoču ženjski tere su štele pririhtaval obroke. Unda se po selu oko odmaraljišta još točil črnjak, pak su si naši ljudi spitralji grla z črnjakem, teruga se pri nas nie moglje kupiti. Na kupanju se moglje videti kaj česa,od zešite badekostime, do kupljene ilji posujene. Znale su suhe ženjske posuditi badekostime od debelje, pak se znalje reči: "Joj, im ti je badekostim tak veljiki kaj bi još jedna ti nutru stala! Haaaa!" Nu, nekteram te nie smietalje jer su si podjednak teri su bilji skupa na morju bilji siromašni ilji bogati. Na siemu kupljeni vručničeki, kute za ogrnuti poklje kupanja bi-

lji su glavni na moru. Bilje je i onie poduzeči teri niesu imelji svoja odmaraljišča. Oni su svoje ljudi natovaralji na kamieone i otpeljalji, za nas najbljiže meste, na moru, Crikvenicu ilji Selce. H kamion bi se nametale klupe i stolci, bez podmetače kaj nej za rit žuljalje i rane h jutre krenulje se prema moru. Saki je sobu nesel strošek kak da ide na prščenje. Bilje je tuj pohane čučeke, pečene rac ilji gusek, svinjskuga mesa zaljejanuga h masti, pacovine, paradajza, luka i paprike z vrta, pečenuga gibenja i kruha. Nebi bila veseljica da nej bilje par pletenjki vina. A na putovanje se rietke gda išlje bez ramunikaša. Ceste su bile zavojite, rupaste, kamion se droncal, a ž njega se čula pesma, tera je svoju melodiju imiela kak se je kamion tresel. Gda se je došlje do mora, babe i deca bi se tofljalji h slane vode, a muži bi negde h siencu plakalji svoja grla z vinčekem i rakiju. Okolji mesta gde se je kupalje čula se krika i vika. Vučilji su decu plavati onie teri su h plavanju bilji dobri. Za one strašljive teri se niesu štelji vučiti, od doma se donesla nutrašnja guma od gumenjaša, pak su ga delji oko nepljivače kaj se nej htopil. Pazilji su jedni na druge, kaj se nej kaj pripetilje. Poklje kupanja resprstrl bi se stoljnjak teri se donesel od doma i na njega zmetala košta. Dišalje je more po naše domače košte z teru su siljudi kriepilji tielce. Jedni druge su nudilji z svoju koštu, ženjske se štimale z svojem gibenjem če su donesle. Veselju kupanju h črne mlake nie bilje kraja. Nie unda bilje frižidiere, nie unda bilje skupa torbi. Se se nosilje h logužare i košara. Košta je unda bila tak dobra jer se doma shranila, kaj se od vručine na tem putu nie kvarila. Kak je dan išel koncu, poljehku su se ljudi počelji pakuvati k domu. Muži malje preveč veselji od plakanja grla z črnjakem, ženjske zadovoljne, a deca z žaljenjem kaj je dan došel koncu. Nikuga nie smietalje, nišče se nie bunil gda bi kamion natovaren z kupači krenul k domu. Gda te denes poviedam mlajšem, teške te moreju veruvati, da se je tak išlje na morje. Sigurna sem da denes niti jeden čovek nie malje detece nie tak na morju vesel kak negda. Da je tomu tak, znam jer se negda na moru čul smieh i veselje najmlajše, a denes bečanje i kmečanje, jer z ničem niesu zadovoljni. Starci oko mlajše "tancaju" kaj na ringišpilju, a oni same kmečiju i cendraju.

SPOMENEK NA

Branka Gregurića

Pune je prešlje cajtof, pune suza, radosti, neprespane noči, H naše življenje nie te več vrnuti moči, Alji h srcima našim i dalje živiš, dok na nebu z anđelji spiš. Faljime sem teri te niesu pozabilji!

Tvoja žena Nevenka, pucke, Vlasta, Dinka i Zrinka.

Održano tradicionalno proštenje u Modrovcu kod Kapelice sv. Vinka

Recital duhovne tematike i ove je godine okupio brojne autore iz Hrvatske i inozemstva

Gornjostubička udruga Lipin cviet nastavlja s organizacijom recitala i ove godine, a nakon završnog događanja i čitanja odabranih pjesama, održana je sveta misa

GORNJA STUBICA – Prošle je nedjelje u Modrovcu u Gornjoj Stubici održano već tradicionalno proštenje kod Kapelice svetog Vinka u Modrovcu. Održan je završni susret 12. međunarodnog Recitala 'Srce Isusa i Marije', u organizaciji Gornjostubičke udruge Lipin cviet. Na natječaj su pristigla 132 rada od 55 autora iz Hrvatske, ali i inozemstva, a izborno povjerenstvo u sastavu mag. theol. Deni Ban, mag. theol. Luka Besednik i vlč. Stjepan Lukec odabrali su 75 radova od 51 autora. Program ovog završnog susreta vodila je Tatjana Hikec, a za glazbeni predah bili su zaduženi Vokalisti svetog Jurja. Pročitana su 23 rada, a predsjed-

nica organizatorske udruge Tatjana Hikec zahvalila je svim autorima, koji su i ove godine sudjelovali na Recitalu, sudionicima završnog događanja te mještanima Modrovca koji su uredili i pripremili kapelicu i prostor oko nje, kao i domaćicama koje su pripremile zakusku. Okupljeni su mogli pogledati i izložbu cvijeća Ankice Petrović te rukotvorine udruge Tradicija i inovativnost iz Krapinskih Toplica. Nakon Recitala uslijedilo je misno slavlje kojega je predvodio mladomisnik vlč. Krunoslav Hikec s vlč. Stjepanom Lukecom. Na svetoj misi sudjelovao je i Puhački orkestar VZO Gornja Stubica. (zl)

Manifestacija 55. Prvi glas Začretja održat će se od 19. do 26. kolovoza

'Svake godine manifestaciju obogaćujemo novim sadržajima'

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U Svetom Križu Začretju predstavljen je program kulturno – zabavne manifestacije, 55. Prvog glasa Zagorja, koji traje od 19. do 26. kolovoza. Franjo Kučko, član Izvršnog odbora Festivala, predstavio je program kroz čitav festivalski tjedan.Prvi dan donosi izložbu Stephana Lupina – 'Lupinizam' u Muzeju Žitnica, koncert puhačkog orkestra Ivo Tijardović, koncert volaknog sastava Kirijales i njihovih gošći te koncert Matije Cveka & Funkensteins. – Prvog i drugog dana tu je teniski kup, zatim ribički kup, a već treću godinu nastavljamo s našom puricom i vinom u nedjelju. Ako će nas vrijeme poslužiti, to ćemo događanje organizirati vani ispred Žitnice – najavio je Kučko. Izdvojio je i Dan otvorenih vrata u vrtiću, kao i Udrugu Djedovina i otvorenje izložbe 'Trenuci zavičaja' te koncert sakralne glazbe iz ciklusa Heferer. 21. kolovoza stižu Histrioni s predstavom 'Krčamrica Purgerica', a u utorak je na redu Dan vinara i vinogradara u Vinoteci Kapljica, likove radionice, otvorenje izložbe slika 'Svetokrišćani amateri' te bogata dramska večer. Petak 25. ko-

lovoza finalni je dan turnira tenisača amatera, a i pravi festivalski dan. Od 20 sati, održat će se Festival 'Prvi glas Zagorja', na kojem će biti izvedene i zabavne i kajkavske pjesme. – Imali smo upita zašto će sve biti u jednoj večeri, i zabavne i kajkavske popevke. To je zato jer u subotu koncert ima Parni Valjak te se zbog operative i veličine pozornice ne može izvesti da festival bude podijeljen na dvije večeri – rekao je Kučko. Chef Tomislav Špiček govorio je o gastro – danu. - Ove godine prijedlog je da napravimo puricu s krpicama, da nije samo s mlincima. Drugo jelo bi bilo burger od purice, još ćemo vidjeti, a uz sve to bude ostala tradicija, radit ćemo na licu mjesta jedno jelo. Nadam se da bude i ove godine događaj lijepo posjećen, kao i prijašnjih – rekao je Špiček. Franjo Mraz, stručni voditelj Festivala, rekao je da su se audicije održavale od Čakovca, Krapine, Rijeke, do zagreba, gdje je u Studentskom centru bio najveći odaziv. – To nas veseli, pokušali smo odabrati najbolje, mislim da nismo pogiješili. Ove je godine 10 debitanata, javljaju se novi ljudi, a da smo uspjeli u onome što radimo, dokaz

je Lucija Jelušić koja je danas sopranistica, a počela je kod nas s 10 – ak godina. Sada nam je gost kao profesionalni pjevač – rekao je Mraz. Nadovezao se Robert Mihovilić, koji je rekao da su kandidati za kajkavski dio festivala odabrali popevke izvedene na krapinskom Festivalu. Na-

čelnik Općine Sveti Križ Začretje

Marko Kos istaknuo je da se oživljavaju neki stari prostori u Začretju. – Ako vrijeme dozvoli, preselit ćemo neka događanja na prostor Banovine, to je stari rustiklani prostor koji dobiva svoj šarm – rekao je Kos. Dodao je da se manifestacija

pokušava obogatiti novim sadržajima. - U svakom segmentu pokušali smo zadovoljiti svačiji apetit –rekao je Kos. Istaknuo je da će ove godine cijeli svetokriški pijac biti zatvoren i bit će otvorena dva obilazna prvaca ili dvije skretnice kroz cijeli tjedan. (mk, sp)

Upoznajte šaptačicu konjima, 23-godišnju Katarinu iz okolice Bedekovčine, koja umjesto dečka sa skupim autom, zamišlja

Katarina, zagorska šaptačica konjima: na konjskim leđima za mene je

Ona je zbog uzgoja konja morala potražiti neku drugu primarnu djelatnost, ali trenutak kada joj vjetar proleti kroz kosu i kada osjeti svaki pokret životinje

Marta Čaržavec BEDEKOVČINA

Ona dolazi iz Židovinjaka, malog mjestašca kod Bedekovčine. Ona je posebna u svakom pogledu; 23-godišnja pravnica koja radi u struci, koja obiluje ljubavlju i pažnjom prema, mnogi će se složiti, najplemenitijim životinjama, a zbog koje je pogled na današnje djevojke njenih godina dobio potpuo novu boju. Njeno je ime Katarina Mihalinec, sebe opisuje kao djevojku kojoj tradicija zauzima veliko i važno mjesto u životu, a ono što su posebni dragulji na njenoj kruni je naslov dvostruke prvakinje s kobilom Pumom. Puma je Katarinina krznena ljubav nakon Alke koju joj je prije 11 godina kupio djed.

Nema života bez konja

Njena ljubav prema konjima seže daleko u njeno djetinj-

uspjeli pripremiti hranu i sve što nam treba, a tu mi uveliko pomaže tata. On je moja najveća podrška u konjogojstvu i najveći prijatelj u životu. Prolijevamo puno znoja i nastaje puno žuljeva, ali svaka borba se isplati. Ne znam kako bi izgledao moj život da konja nema, ne mogu to ni zamisliti – opisuje nam Katarina čija struka nema nikakve veze s konjogojstvom, ali s razlogom.

Trud se isplati

stvo, iako kaže, ne može detaljno opisati svoj prvi susret sa životinjama koju su nekoliko puta veće od nje.Od kad znam za sebe znam i za konje. Kao malu čuvali su me baka i djed i zapravo ne znam kako izgleda život bez konja. Sjedila sam u kolicima u staji među konjima dok bi baka i djed obavljali redovne poslove. Vjerujem da mi je ljubav prirodno usađena i da postoji razlog zašto ih toliko volim. I dan danas osjećaj kraj konja je neopisiv i baš onda sam najsretnija – ispričala nam je Katarina na početku našeg razgovora, a nas je zanimalo kako izgleda jedan dan u njenom životu. - Svaki moj dan je vrlo dinamičan i ne postoji identičan. Moja ljubav prema konjima zahtijeva puno odricanja. Dan započinjem vrlo rano i za sada uspješno uspijevam sve usklađivati i to zahvaljujući svojoj obitelji koja mi je velika podrška. Potrebno je puno fizičkog napora da bismo

Uzgoj konja, priča nam, veoma je specifičan i zahtijeva jake financijske temelje. Upravo je zato morala potražiti neku drugu primarnu djelatnost. Uzgoj zahtijeva jako puno odricanja i strpljenja, jer da bi se uzgojio dobar konj moraju proći godine. Unatoč njenoj profesiji, kaže, uvijek će biti djevojka koja je beskrajno zaljubljena u konje, a voljela bi da jednog dana od te ljubavi može i živjeti. Kod spominjanja konja, Katarinine oči posebno sjaje. Svjesna njihove zahtjevnosti, svoje volje, odricanja i hrabrosti poentira kako se svaki trud isplati. Uz to, dodaje, nekad ne ide sve po planu. - Oduvijek sam bila borbena osoba i oduvijek slijedim svoje snove, pa tako i dan danas. Nezgode je gotovo nemoguće izbjeći, jednom me prilikom pada skoro zdrobio konj, ali čim sam stala na noge odmah sam se ponovno popela. Baka je uvijek ta koja stavlja ruke na oči kada me gleda, ali ne odustajem. Važno je, kao i u svemu u životu, zaboraviti na strah i prepustiti se trenutku. Sve konje sami učimo voziti i ujahivamo, što je dodatni izazov za nas. Meni su konji prirođeni pa ih uvijek opisujem kao neizostavni dio svog života. Strah, divljenje, bajka

A zašto nas konji toliko privlače i što znači povezati se s njima? Da li se to događa prirodno ili moramo nešto učiniti da se povežemo? Postoje li neke predispozicije da se zaljubimo u konje?

- Konji su velike životinje i ljudi im se dive, osjećaju strah od njih i možda je baš to ono što nas privlači. Povezati se s konjem ne može se na silu, to mora biti prirodno u čovjeku. Svaki od konja je različit, jednako kao što smo različiti i mi. S godinama, naučila sam procijeniti konje, kako im prići i kako se prema kojem postaviti. Ko-

nji osjećaju strah i ne ponašaju se prema svakome isto. Znaju i tko je njihov gazda i koga slušati. Jedina predispozicija je biti rođen za to, sve ostalo smatram da nije dovoljno za pravu ljubav. Kod mene su veliku ulogu odigrali djed i otac koji su na mene prenijeli svoje iskustvo i znanje. Povezivanje s konjem je posebna čarolija koju rijetko tko osjeti, jer konji osjećaju tko je kakav u duši – otkriva nam Katarina. - Konji su izuzetno pažljive i osjećajne životinje, što znam iz osobnog iskustva. Alka je moja mezimica, kobila koju mi je ostavio pokojni djed i osjeća svaki moj drhtaj. S njom sam kročila u svijet konjogojstva, jahanja i izgubila strah. Bilo da sam bolesna ili tužna, neraspoložena, ona uvijek dolazi prva i stavlja glavu na moje rame. Najviše od svega me veseli čuti njezin hrzaj kad dođem s posla. Upravo s njom provodim najviše vremena i posvećujem joj najviše pažnje. Ja osjećam njezine promjene raspoloženja, jednako kao i ona moje. Upravo to je ta povezanost o kojoj govorimo – dodaje. Katarina još uvijek vjeruje u bajke. - Kao mala oduvijek sam voljela bajke, oblačila se u duge haljine i trčala u staju. Jako sam nježna osoba i mislim da kroz konje izražavam svoju drugu, borbenu stranu. U svim bajkama uvijek sam tražila konje, uvijek sam se igrala mušketirke i zbog toga se osjećala posebno. I dan danas vjerujem u

˝Nezgode je gotovo nemoguće izbjeći, jednom me, prilikom pada, skoro zdrobio konj˝

Katarina

zamišlja onog s konjima. Ova mlada pravnica koja radi u struci, obiluje ljubavlju i pažnjom prema 'najplemenitijim životinjama'

konjima: 'Svaki zalazak sunca je posebniji od onog na moru'

životinje koja je nekoliko puta veća i teža od nje – neprocijenjiv je. Tada nestaju svi njeni problemi i brige, njena negativna energija, a onda nastaje i smiraj misli

votu složila bih se da nisam klasična djevojka, nemam ni uobičajeni tempo života kao druge djevojke. Zapravo, čak mi i dosađuju stvari koje sve druge djevojke imaju. Ponekad to za mene predstavlja problem, ali ja sam uvijek ona djevojka u društvu koja zamišlja dečka s konjima, a ne skupim autom – kaže Katarina.

Obiteljska tradicija

bajke, zapravo u princa na bijelom konju. Od malena znam da će me jedino princ na konju osvojiti i da ću se pred oltar dovesti u kočiji, to je sigurno! Ja sebe ne doživljavam kao nešto posebno, ali volim se isticati od drugih. Uobičajeni komentar koji dobivam je ˝Posebna si˝. Ja sam jednostavno takva kakva jesam i uvijek slijedim svoje srce. Zaista mi je drago kada ljudi prepoznaju moje osobine. Prema određenim situacijama u ži-

Danas broj djevojaka u konjogojstvu raste, ali Katarina je jedina koja se natjecala vučom trupaca, odnosno štraparijadama. Godinama je s tatom trenirala pastuhe za takav oblik natjecanja, a to je ono što ju dodatno ističe u društvu. Posebno je veseli da ruši predrasude kada su konji u pitanju. Oduvijek je bila ponosna što može upravljati životinjom od 700 kila. Kako je ranije spomenula, tradicija je nešto oko

čega strastveno vodi brigu. - U mojoj se obitelji generacijama njeguje tradicija uzgoja konja. Poseban utjecaj na mene u prenošenju tradicije imao je djed koji je živio od konja. Smatram da je svijet drugačiji u odnosu na moje djetinjstvo i da su se izgubile velike vrijednosti, nažalost. Nadam se da ću i ja biti ta koja će tradiciju i ljubav prema konjima prenijeti na svoju djecu i da će jednog dana oni preuzeti brigu o njima. Moram napomenuti kako tradicijski godinama moja obitelj sudjeluje na vozočašću konjima na Mariju Bistricu. Djed je uz nekoliko drugih osnovao taj događaj i to za moju obitelj i mene predstavlja poseban dan svake godine, pa tako i ove godine – govori nam dvostruka prvakinja koju 20. kolovoza možete gledati kako s Alkom predvodi kolonu iz Zlatar Bistrice u Ma-

www.zagorjeblues.com

ZABOK / SV. KRIŽ ZAČRETJE / KLANJEC 23.-25.08. 2023.

SRIJEDA 23 . 08 .

KLANJEC Galerija

A. Augustinčića

ČETVRTAK 24 . 08 .

SV. KRIŽ

ZAČRETJE Trg

KONCERT 20:30

Riccardo Staraj & Midnight Blues Band

KONCERT 20:30

Ljuna Predrag 21:30

Kelly’s Lot (USA)

Ulaz je na sva događanja besplatan!

REZERVACIJE: Zabok: 049/223540 •

PETAK 25 .08 .

ZABOK Krčma

Polanović

riju Bistricu. Uspjesi i nagrade

PREDAVANJE 19:00

Usna harmonika

Tomislav Goluban

20:00

Žene u Bluesu

Kelly Zirbes

KONCERT 21:00

Hojsak & Novosel

22:00

Tomislav Goluban

23:00

Tobacco Road

Klanjec: 049/551002 • Sv. Križ Začretje: 049/228389

Blues Band (AT)

Katarina je sa samo 21 godinom postala državna prvakinja i to, kaže, potpuno neočekivano! - Sjećam se dana kada je Puma, kobila s kojom sam postala dvostruka prvakinja, stigla kod nas. Uz puno nagovaranja, tata mi ju je kupio. Bila je sićušna i mala u odnosu na moje kobile, tata ju nije htio čak ni vidjeti. Ja sam u njoj vidjela nešto posebno i znala sam da me neće razočarati, mogu reći da me osjećaj nikada ne vara. Prvi puta smo se na izložbi pojavile prošle godine u Kloštar Ivaniću gdje je dobila 1. mjesto kao najljepša omica u državi. Sjećam se straha tog dana zato što je to bio njezin prvi susret sa vanjskim svijetom. Ove godine, ponovno smo bile na tronu. U Sunji, na državnoj izložbi dobila je 1. mjesto kao najljepša kobila. Iznimno sam ponosna jer sam vjerovala u nju i sav trud koji smo uložili isplatio se. U Sunji sam zapravo čekala da izađemo iz kruga na-

tjecanja jer je Puma bila jako nemirna i nisam ni čula koje mjesto smo osvojile. Puma je trogodišnja kobila, karakterno jako slična meni. Biti na tronu svakako je nevjerojatan osjećaj, iako za mene je Puma prvakinja i bez zlatne medalje. Nisam ni sanjala ovakve rezultate, a posebno podršku ljudi oko mene – prisjetila se, a naš je još zanimalo kako izgledaju pripreme za natjecanja. - Za natjecanja se uvijek pripremamo mjesecima unaprijed. Sve je potrebno isplanirati, a najviše posla imamo dan prije. Tata i ja sami sve pripremamo, uređujemo kopita, češljamo ih i kupamo. Čistimo ormu, fijaker i sedlo. Gotovo uvijek su poslušne, ali uvijek postoji ˝Što ako?˝ Konji su nepredvidive životinje i uvijek treba biti na oprezu, a adrenalin pred natjecanja uvijek je prisutan. Za svako natjecanje budimo se jako rano da stignemo na vrijeme i odgađamo sve obaveze. Dovoljno je da se tata i ja pogledamo i to je znak da idemo, gdje god treba i počinju pripreme – prepričava nam Katarina.

Sve se može

Kako nam je ispričala, kada sjedne na leđa konja, okolni svijet nestaje. - U tom trenutku ostajemo samo konj i ja. Jako je bitna povezanost s

konjem i osjećaji između konja i jahaća. Jahanje me opušta i oslobađa. Trenutak kad vjetar proleti kroz kosu i kad osjetite svaki pokret životinje koja je nekoliko puta veća i teža od vas, onda nestaju svi problemi i brige. Na taj način izbacujem negativnu energiju i smirujem misli. Posebno s Alkom. Dovoljno je da sjednem i pustim uzde, ostalo sve zna sama. Svaki zalazak sunca na konjskim leđima za mene je posebniji od onog na moru, takva sam. U konjogojstvu potrebno je puno strpljenja i volje, bezuvjetne podrške i ljubavi. U mom slučaju rezultati na koje sam iznimno ponosna su tu. Sve se može, govorim kao pravnica zaljubljena u konje. Svatko od nas je individua za sebe, bitno je da se borimo za svoje snove. Sudbinski smo rođeni za nešto i nekoga i zato sve što treba dolazi u pravo vrijeme. Puno puta sam naišla na prepreke na svom putu, bojala se, ali kroz život vodi me srce i zato sam i uspjela. Vjerujem da me čeka još puno prekrasnih stvari u životu. Svakoj djevojci poručila bih da bude borbena i jaka, jer svaka od nas posebna je na svoj način. Najveći prijatelji mogu biti duplo veći od nas – zaključuje Katarina.

˝Puno puta sam naišla na prepreke na svom putu, bojala se, ali kroz život vodi me srce i zato sam i uspjela˝

˝Budite borbene i jake, posebne ste svaka na svoj način˝

Ljetna pozornica grada Oroslavja i ove godine oduševila koncertima

Posjetitelji iz raznih krajeva odlično

Uz velika glazbena imena, koncert je održala i ekipa pjevača A strane, koji su u svojim aranžmanima izveli brojne

U velikoj tomboli

Grad je sa

Ljetna pozornica grada Oroslavja i ove je godine oduševila. Nakon što je ova manifestacija lani održana po prvi puta, uz brojne koncerte te razna događanja na više lokacija u užem centru grada, Grad Oroslavje je uz Turističku zajednicu i ove godine napravio odličnu feštu povodom dana grada.

Koncerti

Tako je Ljetnu pozornicu velikim koncertom otvorio Željko Bebek. Oroslavčani, ali i brojni posjetitelji iz drugih krajeva Zagorja, ali i šire, tako su uz legendarnu zvijezdu zapjevali najveće hitove Bijelog dugmeta poput 'Selme' i 'Ne spavaj mala moja'.

sponzorima

osigurao čak 154

raznovrsne

nagrade

Bebek je zagrijao atmosferu i svojim novijim pjesmama koje 'haraju' glazbenim top ljestvicama posljednjih godina te u gotovo dva sata koncerta s fantastičnim bendom napravio pravi rock'n'roll spektakl. Proslava je nastavljena subotu, kada su koncert održali pjevači A strane. Brojne hitove izveli su Vjekoslav Ključarić, Daniel Jurišević, Alen Đuras i Sabrina Hebiri, dok je nedjelja donijela odličan koncert J.R. Augusta, a potom

Uključile su se i brojne udruge svojim sadržajima, pa su tako gljivari pripremili gljivarski kotlić za degustaciju, dok su motoristi napravili atraktivnu izložbu motora

su nastupili Pips, chips & videoclips. U ponedjeljak je publiku rasplesala i raspjevala uvijek rado viđena Jelena Rozga, no svakako vrijedi spomenuti i kako su se za warm up prije velikih koncerata na trgu pobrinuli odlični domaći bendovi.

Raznovrsni sadržaji za velike i male

Bili su tu i razni sadržaji za najmla-

đe. U Parku Vranyczany održavale su se mađioničarske i kazališne predstave i animacije, a djeca su se, kao i oni stariji, mogli okušati u raznovrsnim kreativnim radionicama. U proslavu Dana grada uključile su se i brojne oroslavske udruge. Tako je Gljivarsko društvo Maglen pripremalo gljivarski kotlić kojega su degustirali brojni posjetitelji, dok je Moto klub Zagorski orlovi održao

dan otvorenih vrata u svom sjedi-

Posjetitelji su mogli razgledati i kupiti domaće proizvode i rukotvorine OPG – ova i udruga

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

i raznovrsnim sadržajima na nekoliko lokacija po Gradu

se zabavili uz Bebeka, Rozgu i Pipse! koncertima

brojne velike hitove i oduševili publiku. U nedjelju se zagorskoj publici predstavio i

štu, u Rodnoj kući Marka Čižmeka u Mokricama, gdje su posjetitelji mogli razgledati i atraktivnu izložbu motora. Mnoštvo se zabavljalo i u Fun parku Sementa, a bio je tu i sajam, na kojem su svoje proizvode i rukotvorine predstavili i prodavali domaći OPG – ovi i udruge. Oroslavje ni ovoga puta nije zaobišla bogata gastro ponuda na trgu, a svojim su se glazbenim programima u proslavu Dana grada uključili i lokalni ugostiteljski objekti. Vrhunac svega svakako je velika tombola, u kojoj je Grad Oroslavje uz pomoć brojnih sponzora osigurao je čak 154 nagrade. No, obzirom da je izvlačenje tombole, uz svirku Kavalira, održano na samu Veliku Gospu na večer, do zaključenja ovog broja nismo imali podatke o dobitnicima. No, tombola je i ove godine bila pravi hit, obzirom da su nagrade bile raznovrsne i vrlo atraktivne.

Nakon dvije odgode, konačno održano 18. Natjecanje

Domagoj Vuk i Sjepan Počekal

Ove godine sudjelovalo je osam natjecatelja, po četiri u svakoj kategoriji – plugovi ravnjaci i plugovi premetnjaci. Nagrade Darko Ban, voditelj službe za stručnu podršku poljoprivredi Krapinsko-zagorske županije Darko Antonina – u ime Ministarstva

ZLATAR BISTRICA – Treća – sreća, mogli bismo reći. Nakon dvije odgode zbog nepovoljnih vremenskih prilika, u Zlatar Bistrici je 29. srpnja održano 18. natjecanje orača Krapinsko – zagorske županije. Organizatori natjecanja su Krapinsko-zagorska županija, Udruga natjecatelja u oranju Krapinskozagorske županije i Ministarstvo poljoprivrede. Ove godine sudjelovalo je osam natjecatelja, po četiri u svakoj kategoriji – plugovi ravnjaci i plugovi premetnjaci.

Rezultati

Najboljim oračem u Krapinsko-zagorsko županiji proglašen je Domagoj Vuk iz Lobora u kategoriji premetnjaka te Stjepan Počekal iz Mača u kategoriji ravnjaka. Priznanja i nagrade uručio im je župan

Kolar: Trebamo, očigledno, mijenjati sustav poticaja, dati snažniju podršku poljoprivrednim proizvođačima koji

imaju proizvode

koji idu na tržište i od kojeg žive čitave obitelji. Svaka

parcela je potencijal, trebaju nam orači, OPGovci, poljoprivrednici koji će to zemljište, a koje je sada odmoreno, vratiti natrag u poljoprivrednu proizvodnju

Željko Kolar, zajedno s proslavljenim zagorskim oračem Tomislavom Kuharićem i svojim savjetnikom za branitelje, predsjednikom LAG-a Zeleni bregi i načelnikom Zlatar Bistrica u 3 mandata Žarkom Miholićem. - Nakon svih nedaća koje smo imali vremenski, ipak smo uspjeli organizirati takmičenje na izuzetno visokoj razini. Meni je osobito drago da je i Kuharić bio danas prisutan ovdje kao višestruki pobjednik i čovjek koji je sudjelovao na svjetskom prvenstvu i vjerujem da će on biti mentor svojim kolegama i jedno nadahnuće, da postignu što bolji rezultat na državnom prvenstvu i da prezentiraju orače Krapinsko zagorske županije u najboljem mogućem svjetlu - rekao je nakon završetka natjecanja župan Kolar.Inače se poljoprivredom bavim već više godina, ali ovim sam rezultatom itekako zadovoljan, no drugo nije bilo ni za očekivati, obzirom da mi je mentor bio Tomislav Kuharić – rekao je Domagoj Vuk, koji je titulu županijskog prvaka u oranju osvojio u svom prvom pokušaju. Inače radi na Agronomskom fakultetu, a uz to obrađuje i 5 hektara zemlje. - Bavim se ovim poslom od 2010. godine, a ovo mi je peto zlato na županijskom natjecanju. S tim da ovo zlato će biti potrebno opravdati, trebati će se primiti treninga jer konkurencija je svake godine sve žešća – rekao

je Stjepan Počekal dodavši kako u profesionalnom životu živi od jutra do sutra na zemlji. U kategoriji ravnjaka drugo mjesto osvojio je Božidar, a treće Domitran. U kategoriji premetnjaka drugoplasirani je bio Vilko Kukec, a trećeplasirani Ivica Omerza. S premetnjacima se natjecao i Ivan Tušak, a s ravnjacima Stjepan Košić. Nagrade i priznanja su najboljima uručili i načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec, načelnik Općine

Bedekovčina Darko Ban, voditelj službe za stručnu podršku poljoprivredi Krapinsko-zagorske županije Darko Antonina – u ime Ministarstva poljoprivrede i tajnik Hrvatske udruge za organizaciju

natjecanja orača i voditelj samog

natjecanja Ivan Krušelj.

'Bez pluga i motike nema kruha'

Okupljene su na otvorenju natjecanja pozdravili župan Željko Kolar,

Darko Antonina u ime Ministarstva poljoprivrede, načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec te predsjednik Udruge natjecatelja u oranju Krapinsko-zagorske županije Vilko Kukec. Natjecanje je pratila i načelnica Općine Konjščina Anita Krok, članica Županijske skupštine Đurđa Mohač, ravnateljica Srednje škole Bedekovčina Vera Hrvoj i Mišel Androić iz Odbora za promet i veze Županijske skupštine. - Moramo se zapi-

Natjecanje

orača Krapinsko – zagorske županije

Počekal najbolji su zagorski orači

Nagrade i priznanja su najboljima uručili i načelnica Općine Zlatar Bistrica Vesna Mikulec, načelnik Općine Bedekovčina Ministarstva poljoprivrede i tajnik Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača i voditelj samog natjecanja Ivan Krušelj

Vuk: Inače se poljoprivredom bavim već više godina, ali ovim sam rezultatom itekako zadovoljan, no drugo nije bilo ni za očekivati, obzirom da mi je mentor bio Tomislav Kuharić

tati što ćemo jesti u budućnosti jer Vlada može djelomično sa svojim odlukama nadomjestiti štetu, ali ne može nadomjestiti proizvodnju. Bit ćemo još više ovisni o uvodu hrane nego sada, a procjene su, da će samo zemlje koje su neovisne u proizvodnji hrane stvarno imati svoju neovisnost. Prema tome trebamo, očigledno, mijenjati sustav poticaja, dati snažniju podršku poljoprivrednim proizvođačima koji imaju proizvode koji idu na tržište i od kojeg žive čitave obitelji. Svaka parcela je potencijal, trebaju nam orači, OPG-ovci, poljoprivrednici koji će to zemljište, a koje je sada odmoreno, vratiti natrag u poljoprivrednu proizvodnju – poručio je okupljenima na otvorenju župan Kolar. - Oranje je osnovna obrada i shodno tome poljoprivrednici koji se prijave i koji dolaze dobivaju informacije te međusobno razmjenjuju iskustva. Od ove godine, Ministar-

stvo je krenulo poticanjem konzervacijske obrade, koja izostavlja osnovno okretanje tla plugom, no to zahtjeva određena znanja i preduvjete vezane za mehanizaciju. Radi se o tome da je to minimalno zadiranje u tlo i nema miješanja slojeva zemlje. Oranje će i da-

lje ostati kao obrada, ovisi o tlima, a naša tla zagorska su dosta teška što potvrđuju odgode ovog takmičenja – kazao je predstavnik Ministarstva poljoprivrede Antonina. - Dosta ljudi se bavi poljoprivredom, a dosta ljudi koji se ne mogu baviti time, ustupaju svoja ze-

Počekal: Ovo mi je peto zlato na županijskom natjecanju. S tim da će ovo zlato biti potrebno opravdati, trebat će se primiti treninga, jer konkurencija je svake godine sve žešća

mljišta i poljoprivreda nam je vrlo važna. Malo nam vrijeme nije bilo povoljno, no, evo, treći puta smo pokušali u uspjeli organizirati natjecanje. Hvala u ime Općine organizatorima i suorganizatorima – rekla je načelnica Mikulec. - Cilj je okupiti orače te prezentirati samo oranje, a svim tim želimo zadržati mlade u domovini jer bez pluga i motike nema kruha. Pobjednik i gazda je onaj koji ima jesti– istaknuo je na otvorenju predsjednik

udruge orača Kukec. - Mi kao Zagorci smo inače orijentirani na zemlju, naši pobjednici ovdje su uvijek postizali odlične rezultate i na državnom prvenstvu, a imali smo i predstavnike na svjetskom prvenstvu, tako da stvarno ovo što Krapinsko-zagorska županija radi, prvenstveno uz organizaciju Ministarstva i udruge orača je nešto što treba sačuvati – rekao je nakon otvorenja predsjednik LAG-a Zeleni Bregi Žarko Miholić. (mk, jk, sp)

Proslava Dana općine i župe Konjščina nastavljena natjecanjem u kuhanju

Iz šatora kod Starog grada širili se opojni mirisi kotlovine, fiša i gulaša

KONJŠČINA - U Općini Konjščina ove su godine povodom obilježavanja Dana općine i Župe organizirali cijeli niz zanimljivih sadržaja, kulturnih i zabavnih, no zbog nepovoljnih vremenskih prilika, neka događanja koja su se trebala odvijati na otvorenom su odgođena. Srećom, ne i kuhanje kotlovine pod šatorom kod Staroga grada u Konjščini – organizirano je u nedjelju, kao i predstavljanje konjščanskih udruga. Načelnica Anita Krok i ovom je prilikom naglasila veliku ulogu udruga u životu društvene zajednice. - Udruge su iznimno bitne za našu općinu zbog razvoja civilnog društva. Mi smo, naime, ruralna sredina i upravo su udruge mjesto na kojem su ljudi mogu uključiti u razne aktivnosti. Upravo stoga, Općina podržava njihov rad koliko je u našoj moći, a udruge nam to uvijek vrate na pravi način. Svake se godine predstavljaju mještanima uz Dane općine, dodatno i na Uskrsnom sajmu koji smo uveli, a danas su sudjelovali u ovom gastronomskom dijelu programa proslave općine. Naši ribiči kuhaju fiš paprikaš, a lovci gulaš – izjavila je načelnica. Iz šatora su se na sve strane širili opojni mirisi kotlovine, fiša i gulaša, bilo je i ukusnih domaćih kolača, a među sudionicima natjecanja bila je ekipa Mjesnog odbora Kosovečko.Mi smo se u mjesnom odboru vrlo brzo dogovorili da ćemo sudjelovati u današnjem programu jer su

nam još svježi dojmovi od lani, kada je bilo zaista prekrasno. Uživali smo svi, nije bitno tko je prvi, a tko zadnji – svi sve jedu, isproba-

vaju, družimo se, a to je najvažnije. Druženja nas sve spaja – kazala je Patricija Božić iz MO Kosovečko, ujedno i vijećnica u Općinskom

Prvo mjesto osvojila je ekipa MO Turnišće, drugo je bilo Pešćeno, dok je treća bila ekipa MO Donja Konjščina

vijeću Konjščine. Ipak, budući da je ovo bilo natjecanje, trebalo je proglasiti pobjednike. Prvo mjesto osvojila je ekipa MO Turnišće,

drugo je bilo Pešćeno, dok je treća bila ekipa MO Donja Konjščina, a najboljim ekipama načelnica Krok dodijelila je vrijedne nagrade. (zl)

Načelnica ugostila majke i njihove novorođene, a nagrađeni su i osnovnoškolski odlikaši

KONJŠČINA - Povodom Dana općine Konjščina, načelnica Anita Krok u općinskoj je zgradi ugostila majke i njihovu novorođenčad rođenu na području Općine do 1. srpnja ove godine. Majkama i njihovim bebicama načelnica je uručila prigodne poklo -

ne. - U protekle dvije godine, uz jednokratnu novčanu naknadu za rođenje djeteta dajemo i prigodni poklon paket i onda okupimo bebe koje su rođene u zadnja tri mjeseca. Posljednji put smo to radili uoči Uskrsa i nastojimo da se ta tradicija održava za vri-

jeme Uskrsa, Dana općine i prije Božića – izjavila je načelnica Krok. Također, uz obilježavanje Dana općine, u Kulturnom i turističko-informativnom centru uručene su nagrade učenicima Osnovne škole Konjščina koji odlukom Općine nagrađeni jer su u

školskoj godini 2022./2023. završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje te u svih osam razreda postigli odličan uspjeh. Općinsko vijeće donijelo je odluku da se nagrade i učenici koji su se posebno iskazali na polju glazbe, sporta i tehničke kulture. U ka -

tegoriji glazbe nagrađeni su učenici malog zbora Osnovne škole Konjščina, a posebno priznanje dobio je učenik Borna Brućić koji svira tamburicu. U kategoriji sporta nagrađeni su odbojkaši, mažoretkinje, rukometaši, plesači i motocross vozači. (zl)

Prvo mjesto u kuhanju kotlovine

Općina Lobor cijeli jedan dan prilikom obilježavanja Dana općine posvetila je najmlađima

Povećane novčane nagrade za novorođene

LOBOR – Kao dio manifestacije

'Janine 2023', u sklopu dječjeg dana održano je darivanje novorođenih, organizirane su igre za djecu, nastup mažoretkinja, a odigrana je i predstava za djecu "Grimmix", četiri bajke braće Grimm koju je izveo Kerekesh Teatar. Dječji dan organizirala je Udruga Sveta Ana, a pod pokroviteljstvom Općine Lobor, kojoj se načelnica Općine Ljubica Jembrih, kao i Savjetu mladih Općine Lobor i DVD-u Lobor, zahvaljuje na odličnoj organizaciji.

Povećali novčane nagrade

Sve je započelo prijemom za roditelje mališana rođenih od Božića do početka manifestacije "Janine 2023.", kojima je načelnica Jembrih, već tradicionalno, uručila male da-

rove u obliku ukrasne kutijice koju izrađuje Udruga Sveta Ana, zlatnog privjeska i novčane nagrade. - Ove godine smo povećali novčane nagrade, pa sada za prvo dijete pot-

Za prvo dijete potpora iznosi 435 eura, za drugo 565, a za treće i svako sljedeće dijete 765 eura

pora iznosi 435 eura, za drugo 565, a za treće i svako sljedeće dijete 765 eura - dodala je načelnica. - Djeca su nam budućnost i ulaganje u djecu je kvalitetno ulaganje, ali mora-

mo se držati financijskih okvira i mogućnosti našeg proračuna. No, kada imamo priliku, povećavamo sredstva koja ulažemo u našu djecu. Tako smo počeli i s nagradama za novorođene, povećali smo sufinanciranje dječjeg vrtića od strane Općine, iako je, nažalost, morala biti povećana ekonomska cijena vrtića. Osigurali smo sredstva kako bismo roditelje u lipnju oslobodili plaćanja ukupne cijene vrtića, što je, također, velika pomoć, a našu djecu pratimo i kroz osnovnu i srednju školu kao i fakultet - izjavila je načelnica Jembrih, dodavši kako se mladim obiteljima pomaže i kroz poticaje za rješavanje pitanja stanogradnje na području Općine te je u tijeku Natječaj koji je objavljen na službenim stranicama Op-

Do Himalaje u pet moto priča

ZLATAR - Zlatarski Moto klub Wild Riders – Goldtown u ponedjeljak je u Gradskoj knjižnici organizirao predstavljanje nove knjige putopisa Island - Himalaja u pet moto priča autora Borisa Rukavine. Nakon dviju knjiga putopisa - Euroazijske priče i jedna afrička (2017.) te Priče iz daljina – motorom od Za-

greba do Vladivostoka (2019.), autor je predstavio knjigu Island – Himalaja u pet moto priča u kojoj Ksenija i Boris Rukavina opisuju pet putovanja motorom od 2019. do 2022., kroz dvadeset i tri države. Na svim putovanjima Borisa Rukavinu prati supruga Ksenija, također iskusna suvozačica, koja u svim putopisi-

ma sudjeluje i fotografskom kamerom, dijeleći na taj način posebna iskustva s njihovih putovanja. Osim putopisa, Rukavina je i autor knjige Putovati motorom, jedinstvenog priručnika za sigurniju vožnju motorkotača, svojevrsnih praktično-filozofskih uputa i savjeta stečenih kroz gotovo pola stoljeća vožnje. (žs)

ćine, a prijave se primaju do 27. rujna ove godine.

Čestitke

Načelnica je još dodala kako vjeruje da će svi ovi mališani biti polaznici loborskog dječjeg vrtića. Naglasila je i kako je prije nekoliko dana Vlada Republike Hrvatske donijela uredbu kojom će se uključiti u sufinanciranje stručnih suradnika i troškova dječjih vrtića. - Prema indeksu razvijenosti mi smo četvrta skupina, pa će se Vlada uključiti s otprilike 31 posto ili malo više. Zahvaljujući tome, oslobodit će se dio proračunskih sredstava koja ćemo i dalje ulagati u našu djecu - dodala je načelnica. Čestitala je svim roditeljima na bebicama, kako onima koji su postali roditelji prvi ili drugi

put, tako i onima koji su se odlučili na treće dijete. Nakon prigodnog darivanja novorođenih odigrana je predstava za djecu Grimmix. Jan Kerekeš iz Kerekesh Teatra kazao je kako je izuzetno sretan jer je gledalište puno djece. - Lobor njeguje komediju i dobro kazalište i ovdje je kazališna publika zaista odgojena. Često se družimo u Domu, a sada po prvi put pored Lovačkog doma, na predivnoj pozornici koja će, nadam se, imati što češću uporabu za koncerte ili za predstave. Kada vrijeme posluži, ovo je jedinstvena pozornica - dodao je Jan Kerekeš. Na kraju odlično posjećenog dječjeg dana, i roditelji i mališani zajedno su se družili u igrama na otvorenom, čiju je organizaciju pomogao DVD Lobor. (zl)

U sklupu manifestacije Zlatarsko ljeto održano zanimljivo predstavljanje knjige

Prijam za maturanticu Gimanzije A.G. Matoš Zabok upriličio je župan Željko Kolar

Dina Janđel je među 20 najboljih maturanata u Hrvatskoj

Dina je na ispitu iz hrvatskog jezika ostvarila 93,64 posto bodova, što je u 0,27 posto najboljih rezultata u RH. Centil je 99,73 posto, a to znači da ima bolji rezultat od 99,73 posto učenika iz čitave Hrvatske. Na ispitu iz matematike na višoj razini imala je 96,67 posto bodova, sa centilom od 99,56 posto

KRAPINA - Maturantica Gimanzije A.G. Matoš Zabok, Dina Janđel, može biti ponosna na rezultate ostvarene na državnoj maturi, kojima se svrstala među 20 najboljih maturanta u Hrvatskoj. Tim je

Dina: 'Zahvalna sam što je netko odlučio prepoznati dodatni trud i rad koji možda razlikuje mene od nekih drugih jako uspješnih kolega iz moje škole'

povodom za nju prijam upriličio župan Željko Kolar, koji je Dini čestitao na sjajnom rezultatu. – S Dinom smo se već imali priliku družiti jer je ona jedna od 13 maturanata naših škola, koja je sva četiri razreda prošla s 5,0, a ta izvrsnost se pokazala i na pisanju mature – rekao je župan. Dina je na ispitu iz hrvatskog jezika ostvarila 93,64 posto bodova, što je u 0,27 posto najboljih rezultata u RH. Centil je 99,73 posto, a to znači da ima bolji rezultat od 99,73 posto učenika iz čitave Hrvatske. Na ispitu iz matematike na višoj razini imala je 96,67 posto bodova, sa centilom od 99,56 posto. Ujedno je u sva četiri predmeta koaj je polagala položila s ocjenom odličan, a to sumatematika, hrvatski, engleski i fizika, s time da je iz engleskog imala preko 93 posto i iz fizika preko 85 posto. - Saznali smo iz kratkog razgovora da je Dina svestrana i u likovnom i glazbenom izražaju, pjevala je na Prvom glasu Zagorja u Začretju, a najvažnije, upisala je FER, ono što je željela, u prvom upisnom roku. Uz Dinu, još 9 učenika zabočke gimnazije upisalo je FER. To pokazuje kolika je kvaliteta obrazovnog sustava u Krapinsko – zagorskoj županiji i koliko je jaka Gimnazija u Zaboku te koliko imamo sjajnu generaciju i mladih, telentiranih, ambicioznih učenika i učenica. Možemo očekivati da ćemo imati sjajne akadem-

ske građane koji će imati dovoljno znanja i energije i koji nisu opterećeni prošlošću, ljude koji će moći voditi Hrvatsku u budućnosti da je stvorimo da bude na razini najrazvijenijih zemalja EU – rekao je

Kolar te Dini uručio prigodan poklon. Dina Janđel zahvalila je županu Kolaru. - Nisam očekivala taj rezultat, znala sam da sam dobro riješila maturu, ali nisam očekivala biti među 20 najboljih u državi ni-

ti sam očekivala nagradu. Zahvalna sam što je netko odlučio prepoznati dodatni trud i rad koji možda razlikuje mene od nekih drugih jako uspješnih kolega iz moje škole – rekla je Dina. (mk, sp)

U sklopu projekta "VolontirAJMO zajedno kroz krizne situacije"

Održana vatrogasna vježba DVD-a Zabok

ZABOK - U srijedu 26. srpnja 2023. godine DVD Zabok izveo je javnu vatrogasnu vježbu na primjeru požara u objektu. Pretpostavka vježbe bio je kvar na električnim instalacijama u objektu caffe bara Queen u Zaboku. Prema dojavi gorjelo je prizemlje objekta u kojem se nalazio kafić i požar se počeo širiti pre-

ma prvom katu. U caffe baru Queen za vrijeme požara nalazilo se desetak gostiju, a na prvom katu objekta dva stanara. Uslijed pojave velike količine dima i opasnosti od širenja požara na prvom katu su ostala dva stanara koji su izašli na balkon. Vatrogasni dio vježbe imao je za cilj pokazati operativne - taktičke mo-

gućnosti djelovanja DVD-a Zabok u situaciji istovremenog spašavanja osoba te gašenje požara. Vježba se organizirala s ciljem provedbe, organiziranja i osposobljavanja svih sudionika vježbe ali i ujedno prikazati stanovnicima spremnost vatrogasaca nakon nastanka požara u evakuaciji, spašavanju, gašenju

požara i drugim mogućim rizicima. Kompletnom vježbom zapovijedao je i rukovodio zapovjednik DVD-a Željko Tršinski koji je rekao kako je ova vježba bila odlična prilika da se utvrdi spremnost članova DVDa i kako će reagirati u takvim situacijama. Također, ovo je bila dobra prilika i za provjeru opreme i va-

trogasnih vozila – rekao je zapovjednik Tršinski. Bila je to završna aktivnost u sklopu projektu "VolontirAJMO zajedno kroz krizne situacije" kojeg predvodi Mreža udruga ZAGOR iz Zaboka. Projekt "VolontirAJMO zajedno kroz krizne situacije" sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. (zl)

Petorica zagorskih svećenika proslavila pedeset godina svećeničke službe

MARIJA BISTRICA - Sedmorica zlatomisnika proslavila su u nedjelju 23. srpnja u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, 50. obljetnicu svećeničkog ređenja, od njih petorica Zagoraca. Zlatnu misu zajedno su proslavili: preč. Dragutin Bosnar, župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Oroslavja (rođen u Vinagori), mons. Franjo Biškup rođen u župi Lobor, a živi u samostanu časnih sestara uršulinki u Varaždinu, kojima je duhovnik, i ima službu kanonika pokorničara Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptola Duha Svetoga, potom preč. Stjepan Čukman rođen u župi Marija Bistrica, gdje nakon umirovljenja i živi, preč. Antun Motočić rođen u Belcu, a službovao je u Mariji Bistrici, gdje i dalje nakon umirovljenja po-

maže u marijanskom svetištu, zatim preč. Josip Pavlek koji je rođen u župi Mihovljan, a župničku službu vrši u Remetincu te preč. Alojzije Burja koji je umirovljen u Svećeničkom domu u Zagrebu, kao i preč. Ivan Topolnjak. U misnom slavlju u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca sudjelovao je i župnik u Hlebinama zlatomisnik mons. Josip Đurkan, dugogodišnji ludbreški župnik i rektor Svetišta Predragocjene Krvi Kristove, koji je došao s hodočasnicima. Zlatni jubilej svećenicima je čestitao umirovljeni zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te novi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, a čestitke i riječi zahvale uputio je i rektor Svetišta Majke Božje Bistričke preč. Domagoj Matošević. Na misi su se s ostalim vjernicima okupili rodbina i prijatelji zlatomisnika. (zl)

Zlatarski penzići put putuju

ZLATAR - Blagdan sv. Lovre članice i članovi Udruge umirovljenika Zlatar, u kojoj su organizirani i umirovljenici s područja susjednih općina Lobor i Mače, proveli su u znaku svojedobno pobjedničke pjesme s Melodija Istre i Kvarnera "Prošeći se z manun po Kvarneru". Jed-

nodnevni izlet počeo je misnim slavljem u našem najstarijem marijanskom svetištu Majke Božje Trsatske, a nastavljen na otoku Krku. Odredište je bilo mjesto Punat u Puntarskoj dragi. Prije nego što su zaposjeli tamošnje plaže, sudionici su se brodićem odvezli na 190 metara od

obale udaljen otočić Košljun, čijim pristaništem dominira kip sv. Franje s vukom. Slijedio je razgled Muzeja s etnografskom zbirkom i samostana s crkvom iznad čijeg je ulaza pozdrav na glagoljici "Mir i dobro". Posebnost je Košljuna registracija 540 vrsta biljaka i gljiva. (Ž. Slunjski)

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz

Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

TUŽNO SJEĆANJE

Goran Šturlan Speedy

15. 8. 2013. - 15. 8. 2023.

Najteži su odlasci bez riječi. Kad netko ode bez najave. Pozdrava. Stavljanja točke. Ode i ostavi te da ostatak života provedeš pitajući se zašto?

Tvoja kći Leona, mama Ana, seka Ivana, te nećaci Silvestar i Mihael

EKO, ETNO, FLETNO Festival će biti održan od 17. do 20.

kolovoza

Bliži se veliki festival u Kumrovcu

KUMROVEC - "Eko, etno fletno festival Kumrovec" bit će održan od 17.08. do 20.08.2023. na otvorenim pozornicama stare jezgre Kumrovca. Festival koji je već osvojio srca posjetitelja, u ovogodišnjem izdanju donosi brojne programe, od koncerata i tradicionalne zabave, predstave, glazbenih i pjesničkih večeri, dječjih radionica i igara, eko proizvoda, do malih neočekivanih iznenađenja. Prvog dana manifestacije u 19 sati na lokaciji arboretuma Vile Kumrovec publika će uživati u interpretaciji stihova lokalnih pjesnika te gosta iz Slovenije. Ove godine, uz kumrovečke pisce Branka Pratengrazera i Srečka Blažička te Dragutina

Ulame sina Dragutina Ulame, svoje pjesme čitat će Gordana Bartol iz Ravnica (Desinić), Vlasta Medić iz Ravnica, Marija Grah iz Zaboka, Katica Nikolić iz Klanjca, Rajka Hrbić iz Zaboka, te Tonči Babić iz slovenske Bistrice ob Sotli. U glazbenom dijelu nastupit će Igor Siročić iz Klanjca. Drugi dan nosi Stare pučke igre. U parku u centru Kumrovca 18.08. bit će dječja biciklijada "Sigurnost u prometu" od 16

sati i "Stare pučke igre" od 16:30 sati. Subota, 19. kolovoza, započet će dječjim kutkom Društva naša djeca Kumrovec u parku ispred Centra za posjetitelje u 15 sati, te Da-

nom domaćih proizvoda. Zatim će u istom parku biti pripremljen igrokaz učenika Osnovne škole Josipa Broza Kumrovec "Kak je negdar bile…". U 16 sati započinje 'Ve-

čer harmonike i klape'. Nastupit će ansambli s tradicijskim pjesmama područja vezanog uz harmoniku. Ovogodišnji izvođači su: Antonio Sporiš (talentirani mladi dječak),

Vanessa Jakac (Istra, finale showa Supertalent), Grupa Štimung, Štajerski veseljaki (Slovenija), Braća Stjepan i Josip Horvat & Matej Jagrić (hrvatsko-slovenska izvedba), Alojz Kroflin i Dečki sa Sutle, Ansambl Taborgradski dečki. Nastupi ansambala nadopunjeni su vokalnim skupinama/klapama koje izvode narodne pjesme. Ovogodišnji izvođači: Klapa "BRV" i Vokalna skupina "Vivere" (Slovenija), a gošća večeri bit će Gordana Ivanjek Tušek. Tradicionalna vatrogasna zabava zadnjeg dana festivala, u organizaciji DVD-a Kumrovec, 20. kolovoza, održat će se u parku ispred Centra za posjetitelje, a prisutne će zabavljati Grupa F-band. Pokrovitelji i sponzori su Hrvatska turistička zajednica, Krapinsko-zagorska županija, Muzeji Hrvatskog zagorja, JANAF d.d., a organizatori Općina Kumrovec, Turistička zajednica područja Kumrovec, Desinić, Zagorska Sela. Partneri su Muzej "Staro selo" Kumrovec, Društvo "Naša djeca" Kumrovec, DVD Kumrovec, PP Klanjec, Grad Klanjec, Dječji vrtić "Jaglac". (zl)

Održan turnir dama u belotu u Radoboju

Majstorice belota osvojile 240 eura

Hodočašće umirovljenika

Majci Božjoj Gorskoj

LOBOR/ZLATAR - Osamdesetak

članica i članova Udruge umirovljenika Zlatar u ponedjeljak je tradicionalno hodočastilo u svetište

Majke Božje Gorske, iznad Lobora, u sklopu loborske manifestacije Janine. Misno slavlje predvodio je loborski župnik, vlč. Tomica

Božiček. Načelnica općine Lobor, Ljubica Jembrih, za sve je sudionike u Društvenom domu organi-

zirala objed, a na jelovniku je bio lovački gulaš što su ga pripremili loborski lovci. Pozivu umirovljenika odazvala se i načelnica općine

Mače Mladenka Mikulec Šimunec, jer su u spomenutoj udruzi organizirani umirovljenici iz triju jedinica lokalne samouprave: Zlatara, Lobora i Mača. Gradonačelnica

Zlatara, Jasenka Auguštan Pentek, ispričala se godišnjim odmorom.

RADOBOJ - Športsko kulturna udruga građana "Josip Poljak" Bregi Radobojski uz pomoć Općine Radoboj i Muzeja Radboa organizirala je turnir dama u belotu. Turnir belota održao se drugu godinu zaredom u prostorima Muzeja Radboa. Kotizacija po ekipi iznosila je 20 €, a cjelokupni iznos išao je u nagradni fond koji je iznosio 600 €. Sveukupno je turniru prisustvovalo 28 ekipa iz cijelog Hrvatskog zagorja. Igralo se na dvije dobivene partije, uz dokup za prva tri kola. Turnir je trajao do ranih jutarnjih sati, uz održavanje stanki za okrje-

pu koju su osigurali organizatori, a također su i natjecateljice razgledale Hižu vinove loze i izložbu slika u kviling tehnici. Prvo mjesto ovogodišnjeg turnira u belotu u Radoboju osvojile su Košutić Željka i Cerovečki Snježana (Krapina i Radoboj) i nagradu u iznosu 240€. Drugo mjesto osvojile su Poljak Marija i Grmovšek Mateja (Radoboj) i nagradu u iznosu 180€. Treće mjesto zauzele su Bručić Đurđica i Šargač Jasminka (Konjščina-Budinščina) i iznos 120 €. Četvrto mjesto s osvojenih 60 € ostvarile su Kuhta Ksenija i Poljak Štefica (Mihovljan i Radoboj). (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 340-01/23-01/021

URBROJ: 2140-28-03-23-1

Sveti Križ Začretje, 15.08.2023.

Na temelju članka 131. – 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br.84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23), Uputama Središnjeg ureda Državne geodetske uprave (KLASA:932-01/12-02/182, URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24. listopada 2012. godine), Odluke o nerazvrstanim cestama Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinsko-zagorske županije“ broj 6/14, 26/15, 10/16, 6/18, 28/19 i 30/20) Općina

Sveti Križ Začretje objavljuje

JAVNI POZIV

Općina Sveti Križ Začretje, kao pravna osoba koja upravlja cestama na području

Općine Sveti Križ Začretje, obavještava nositelje prava na susjednim nekretninama, o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u katastar i zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimka izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta.

Sukladno gore navedenom izvršiti će se evidentiranje sljedeće nerazvrstane ce-

ste:

- Odvojak DC1 - Maki, oznaka ceste NC BR-6, u dužini od oko 190 metara u naselju Brezova.

Obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena navedena nerazvrstana cesta izvršiti će se 24.08.2023. godine s početkom u 09:00 sati, u slučaju lošeg vremena obilježavanje će se izvršiti 25.08.2023. godine u isto vrijeme.

Ovim putem obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje graniče s gore navedenom nerazvrstanom ce-

stom odnosno česticama zemljišta na kojima je ista izgrađena, a koje nose oznake kč.br. 2188/2, 906/4, 921/8, 921/9, 921/7, 921/3 i dr. sve u k.o. Mirkovec o gore navedenim postupcima.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izraditi će tvrtka GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24/A, ovlaštena od strane Državne Geodetske Uprave za obavljanje takve vrste poslova, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva, dipl.ing.geod.

Uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja, uz davanje potrebnih objašnjenja, može se izvršiti u prostorijama tvrtke Geotag d.o.o., na adresi Ulica Matije Gupca 24A, 49210 Zabok dana 25.08.2023. godine u 14:00 sati.

Ovaj poziv objaviti će se u Zagorskom listu, Internet stranici Općine Sveti Križ Začretje te oglasnoj ploči Općine Sveti Križ Začretje.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Specijalizacijom do visokokvalitetnih usluga hitne medicine

Ove godine projekt „ Specijalizacijom do visokokvalitetnih usluga hitne medicine“ u Zavodu za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije ulazi u svoju završnu godinu realizacije.

Zavod za hitnu medicinu Krapinskozagorske županije nositelj je projekta Specijalizacijom do visokokvalitetnih usluga hitne medicine financiranog iz Europskog socijalnog fonda, kojem je cilj poboljšanje pristupa uslugama zdravstvene zaštite i visokokvalitetnim uslugama hitne medicine na području

Krapinsko zagorske županije. Ukupna vrijednost projekta je 1.217.385,44 kn te se u cijelosti odnosi na bespovratna sredstva, odnosno sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Trajanje projekta je 69 mjeseci, od 15. veljače 2018. do 15. studenog 2023. godine.

Projektom se osigurava specijalizacija za 1 liječnika u području hitne medicine te se na taj način izravno doprinosi većem broju medicinskih stručnjaka te u konačnici kvalitetnijoj usluzi hitne medicine.

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

GRAD ZABOK Gradonačelnik

KLASA: 363-01/23-01/027

URBROJ: 2140-6-1-23-1 Zabok, 25. srpnja 2023.

Na temelju članka 131. i 133. Zakona o cestama („Narodne novine“ br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.) GRAD ZABOK objavljuje

JAVNI POZIV

o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstane ceste u naselju Repovec

Ovim pozivom Grad Zabok obavještava nositelje prava na nekretninama koje neposredno graniče sa zemljištem na kojem je izvedena komunalna infrastruktura - nerazvrstana cesta NC REP 002 duljine oko 1070 m (k.o. Zabok), da započinje postupak evidentiranja navedene ceste u zemljišne knjige i katastar.

Izrađuje se geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste.

Terenska izmjera zemljišta (obilježavanje granica zemljišta na kojem je izgrađena cesta uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji brine da lomne granice zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene) za potrebe izrade geodetskog elaborata izvršit će se dana 29.08.2023. godine, početkom u 09:00 sati.

U slučaju izrazito lošeg vremena, terenska izmjera odgodit će se za dan 30.08.2023., s istim vremenskim početkom obilježavanja.

Ovim putem obavještavaju se nositelji prava na nekretninama koje neposredno graniče s gore navedenim cestama i drugom komunalnom infrastrukturom od-

nosno česticama zemljišta na kojima je ista izgrađena (nose oznaku kčbr. 2850, 2814/3, 2811/2, 2635, 2658, 2657, 2653, 2652, 2651, 2650, 2649, 2634, 2687, 2633, 2631, 2052, 2681, 2682, 2040, 2028, 2030, 2031, 2025 i dr. k.o. Zabok), o gore navedenom postupku evidentiranja nerazvrstane ceste.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka GeoTAG d.o.o. iz Zaboka, S. Radića 1, uz stručni nadzor ovlaštenog inženjera geodezije Nazifovski Iva.

Nositelji prava na nekretninama mogu obaviti javni uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture i zatražiti dodatna obrazloženja dana 30.08. 2023. godine, u vremenu od 14.00 do 15.00 sati, u prostorima tvrtke GeoTAG d.o.o., Zabok, M.Gupca 24A.

Ovaj poziv objavit će se u Zagorskom listu, na mrežnim stranicama Grada Zaboka www.zabok.hr i Oglasnoj ploči Grada Zaboka.

Republika Hrvatska

Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske Hrvatski zavod za zapošljavanje

Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije.

GRADONAČELNIK Ivan Hanžek,oec.

Tradicionalno druženje u sklopu ljetne manifestacije Summer fest Tuhelj 2023. – Sajmeni dan, po osmi je puta u nedjelju održan u Tuhlju

Hercigonja: 'Ovom manifestacijom

čuvamo tradiciju, što je i naša obaveza'

TUHELJ - Bogat i raznovrstan program, po načelu "za svakoga po nešto" te nebo iznad Tuhlja koje se napokon smilovalo i prestalo kišiti, privuklo je u nedjelju u Tuhelj lijep broj posjetitelja na 8. tradicionalni Sajmeni dan. Posjetitelji su mogli uživati u prezentaciji starih zanata i domaćih proizvoda koje su nudili izlagači kod kojih su se mogli kupiti razni domaći proizvodi. Organizatori su pripremili i program za najmlađe – "Dječji kutak" uz face painting, magic show i radionice za djecu u kojima su sudjelovali DV Potočić Tuheljski, Udruga Kolovrat te Magic Vladimir.

"Tuhelj je nekad bio poznat po uzgoju konja"

Posjetiteljima posebno atraktivan dio programa bio je mimohod konjanika i konjskih zaprega središtem Tuhlja. Tom se prigodom voditeljici Katarini Špoljar pridružio i Joža Ilić, uzgajivač i ljubitelj konja iz Pristave koji je prisutnima predstavio sudionike defilea. – Tuhelj je bio poznat po uzgoju konja. Ova glavna ulica koja ide kroz Tuhelj u narodu je kolokvijalno bila zvana Konjska ulica –upoznao je goste s dugom tradicijom uzgoja konja u Tuhlju Ilić. U sklopu Sajmenog dana održan je i Gastro show s posebnim naglaskom na kulinarske atrakcije, kuhanje gulaša i izbor najbolje gibanice/orehnjače. U kuhanju gulaša sudjelovale su ekipe: DVD Tuhelj, Udruga umirovljenika Tuhelj, Općina Tuhelj, Kuburaška udruga Munja, Udruga Kolovrat, KUD Naša Lipa Tuhelj, Kuburaška udruga Gromovi Zagorja, DV Potočić Tuheljski, Društvo Naša Djeca Tuhelj, Udruga vinara TRS, Ekipa Škreblin i Općinsko vijeće. Pažljivo spremana jela ocjenjivao je Stručni žiri u sastavu: Tomislav Špiček, Ankica Hercigonja i Tomislav Tramišak. Na čelu stručnog žirija bio je Tomislav Špiček koji je pohvalio pripremljene gulaše. Na koncu je titulu najboljeg gulaša osvojila Udruga vinara "TRS", ispred drugoplasirane Ekipe Škreblin, dok je treće mjesto pripalo Kuburaškoj udruzi Munja. U gastronomskom dijelu programa i ove su se godine natjecateljice okušale u pripremanju gibanice, a najbolju orehnjaču ispekla je Božica Brezak.

Raznovrsni sadržaji

– Vjerujem da su svi koji su nas danas posjetili u Tuhlju imali razloga za uživanje i druženje. Izlagača je možda malo nedostajalo, ali smo zadovoljni s programom s 12 ekipa u kuhanju tradicionalnog gulaša te s 18 žena koje su ove godine pripremile orehnjače. Svakako pozdravljam i žene iz Udruge Tradicija i inovativnost iz Krapinskih Toplica koje su se uključile, došle i predstavile svoj rad ovdje. Prekrasan program, tuheljski dječji vrtić s Dječjim kutkom, sa žonglerom i

animacijom za djecu, koji nažalost zbog vremena nije mogao biti održan vani, ali se održao u dječjem vrtiću. Imali smo puno programa za sve, ovdje su već tradicionalno konji, konjske zaprege i konjanici. Danas su nam se ovdje pridružili i tamburaši za kraj, podigli malo atmosferu. Puno lijepih događanja, puno dobrih dojmova. Voljeli bismo cjelokupno događanje, koje smo povezali kroz "Summer Fest Tuhelj" koji nudi niz događanja koja se odvijaju na području Općine Tuhelj u Tuheljskim Toplicama i ovdje u Tuhlju, upriličiti za sve, i za posjetitelje i za domaće stanovništvo – rekla je direktorica TZ "Biser Zagorja". Načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja bio je zadovoljan što je vrijeme poslužilo i tako omogućilo da se tradicija održavanja Sajmenog dana nastavi. – Zahvaljujem na organizaciji direktorici naše Turističke zajednice i svim našim udrugama koje aktivno sudjeluju u kuhanju gulaša, kao i svim konjanicima koji su priredili defile kroz Tuhelj. Tuhelj je bio poznat po uzgoju konja i posebno sam ponosan i sretan što mi nastavljamo tu tradiciju i barem jednom u godini ju uprizorimo i prikazujemo mladim naraštajima u nadi da će oni znati nastaviti tu lijepu tradiciju. Posebna zahvala ide obiteljima koje se bave uzgojem konja u Tuhlju, bez čije inicijative i ljubavi čitavog ovog spektakla s konjskim jahačima i ne bi bilo. Njima zaista idu posebne za-

Najbolji gulaš pripremila je Udruga

hvale, jer su oni pokretači toga svega. Zadovoljan sam i brojem posjetitelja i nadam se da će ova naša manifestacija svake godine biti sve bolje posjećena i prepoznata. Zahvaljujem se i svim sponzorima i donatorima, kao i Krapinsko-zagorskoj županiji koja je poduprla ovu manifestaciju, jer mislim da smo u obavezi čuvati tradiciju –

rekao je načelnik Hercigonja. U zabavnom dijelu programa nastupile su Desinićke mažoretkinje, a za dobru zabavu pobrinuo se i Glazbeni sastav "Zlatni kristali" koji je Tuhljane i njihove goste zabavljao do kasnih večernjih sati. Sajmeni dan održao se u organizaciji Turističke zajednice "Biser Zagorja" i Općine Tuhelj. (Davor Žažar)

Najbolji u pripremi gulaša, Udruga vinara Trs

1000 tjedana s Vama

Zagorski list slavi, a najsretnijeg među vama časti najbogatijim pinklecom do sada!

Vaš omiljeni regionalni tjednik itekako ima razloga za slavlje! Ove srijede izlazi, naime, 1000. broj Zagorskog lista! Sa svojim je čitateljima Zagorski list u proteklih 999 brojeva dijelio i tužne i vesele priče, brojne ekskluzive, probleme malih ljudi, humanitarne akcije, sportske vijesti i nebrojene uspjehe naših Zagoraca. Tako ćemo i povodom ovog velikog jubileja sa svojim čitateljima nešto podijeliti. Darivat ćemo vas jednim izuzetno bogatim i velikim pinklecom, kojega su pripremili partneri Zagorskog lista. Kako biste osvojili pinklec, ispunite kupon i pošaljite nam ga do ponedjeljka, 21. kolovoza, kada ćemo izvući dobitnika pinkleca i njegovo ime objaviti u 1001. izdanju Zagorskog lista, 22. kolovoza. Ovo darivanje nikako nije za propustiti, jer su svoje kvalitetne i domaće proizvode za vas pripremili brojni partneri Zagorskog lista, a ovdje možete vidjeti i tko se sve sa svojim proizvodima uključio u darivanje.

SLASTICE "TRI UŽITKA"

vl. Štefica Gulija

Kolači, štrukli, pogačice od sira, čvaraka, buhtle, gibanice, domaći rezanci, heljdine kaše s bučinim uljem

III Jankovčica 2a

49221 Bedekovčina

T: 049/551 072 049/226 064 pratite nas i na FB profilu i Instagramu triuzitka@net.hr

MASSA LOVITA d.o.o.

Kontakt: Jambrečina Tihomir proizvodnja tjestenine i trgovina Josipa Haramusteka 5

49245 Gornja Stubica

T: 049/290 903

F: 049/290 904 lovita@email.t-com.hr

MEDIČARNA ŠĆURIC

vl. Brankica Šćuric Božićni ukrasi, medenjaci, tradicijski pokloni, licitarska srca s prigodnom porukicom (različitih veličina i boja)

Podgorje Bistričko 29

49246 Marija Bistrica

T: 049/469 486

M: 098/966 5067

Pratite nas i na FB profilu brankica.scuric@gmail.com

MINI MLJEKARA VERONIKA

Visokokvalitetna hrvatska

sirovina i naši vrijedni farmeri, prirodni procesi proizvodnje, zlatne ruke naših djelatnika i kratki lanci opskrbe, garancija su kvalitete i odličnog okusa svakog našeg proizvoda! Našu ponudu i prodajna mjesta možete pronaći na: www.veronika.hr

OPG DREMPETIĆ vl. Stjepan Drempetić Povrće iz ekološkog uzgoja i zimnica

Dubravačka 20 49240 Donja Stubica

M: 099/598 9647

T: 049/287 325 opg.drempetic@gmail.com saban.martina@yahoo.com

OPG KVEŽ vl. Branko Kvež Suhomesnati proizvodi i bučino ulje

Sekirišće 78 49223 Sv. Križ Začretje

M: 098/169 4647

T: 049/228 158 brankokvezopg@gmail.com

OPG PČELARSTVO HERCEG vl. Herceg Radovan Med i pčelinji proizvodi, domaći džemovi s medom, integrirana brašna Apiterapija

Kuća za odmor

Veliki Bukovec 27

49251 Mače

M: 091/535 3303 radovan.herceg@gmail.com

PERFA - BIO d.o.o.

Sretna jaja slobodnih nesilica

Golubovečka 44

49240 Donja Stubica

T: 049/286 1 20

F: 049/286 119 info@perfa.hr perfa@perfa.hr www.perfa.hr

OPG SINIŠA ZNIKA Vinarstvo

Gornja Podgora 53A

49240 Donja Stubica

M: 098/903 9033

M: 098/512 584

ZMH HORVAT – Frozy Zagorski štruklji

Frozy Zagorski štruklji prvi su Zagorski štruklji sa Zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla. Proizvode se u Konjščini, u srcu Hrvatskog Zagorja i izrađeni su po tradicionalnoj recepturi, ručno razvučenim tijestom i sirom i vrhnjem iz Zagorja!

ZMH Horvat d.o.o. Bistrička cesta 4a 49282 Konjščina Tel:049/426-200

Fax: 049/426-219 zmhhorvat@zmhhorvat.hr www.zmhhorvat.hr

GERIĆ-MG j.d.o.o. Proizvodnja domaćih čvaraka i masti.

Dobitnici smo medalje Superior taste AWARD za čvarke i mast u Bruxellesu 2016.

2017,2018,2019,2022.god u Gornjoj Radgoni u Sloveniji na međunarodnom ocjenjivanju hrane (AGRA) dobitnici smo dvije zlatne i jedne srebrne medalje za čvarke i mast!

2019.godine Prešani čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja.

2018,2019,2021.god u Novom Sadu na međunarodnom ocjenjivanju hrane dobitnici smo zlatnih medalja za čvarke. 2019.godine Domaći čvarci su proglašeni šampionom ocjenjivanja.

Viktora Šipeka 53

49244 Stubičke Toplice

M: 098/1712 243 www.geric-mg.hr marko@geric-mg.hr

Od sredine 12.mjeseca nas očekujte u novom proizvodnom prodajnom prostoru u Oroslavju, Zelengajska ulica 10a.

ULJARA SINKOVIĆ

Proizvodnja i prerada bučinog ulja, prerada orašastih i koštičavih plodova

Zagorska ulica 17c 49221 Bedekovčina

M: 091/1531 043 danijel.sinkovic@gmail.com

Uljara Sinković – Bučino ulje

OPG SOJČ KRISTIJAN

Radost prirode, 100% prirodno Permakulturni uzgoj u Hrvatskom zagorju

Radost prirode

M: 098/251 204 radost.prirode@gmail.com www.radostprirode.com

ZEBRANO Zebrano Zagorski mlinci ručno su rađeni po tradicionalnoj recepturi i pečeni na tabli. Zagorski mlinci su nositelj Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, što je garancija izvornosti i kvalitete proizvoda. Brestovec Orehovički 12d 49221 Bedekovčina

T: 049/638 610

F: 049/238 906 info@zebrano.hr www.zebrano.hr

BABIČINA PRODUKCIJA, obrt, vl. Mario Krog Proizvodnja audiovizualnog sadržaja i knjiga. Izrada kuharice Babičini recepti, preko 200 stranica recepata autohtone domaće, zagorske kuhinje.

M: 099/342 5301 babiceprodukcija@gmail.com I: babice.produkcija

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

poljoprivreda

Vađenje i skladištenje krumpira

Ovisno o sorti, vremenu sadnje, primijenjenoj agrotehnici i vremenskim prilikama tijekom godine, krumpir se u kontinentalnim krajevima vadi sve od početka srpnja pa do početka rujna. Gomolje krumpira možemo vaditi iz zemlje kao mlade i zrele. Mladi krumpiri se vade kada biljke procvjetaju a to je ovisno od sorte i uvjeta proizvodnje, šest do osam tjedana od nicanja krumpira. Mlade gomolje najbolje je upotrijebiti ubrzo poslije iskapanja. Njihov površinski sloj nije potpuno formiran i lako se skida. Brzo gube vlagu i tako im se smanjuje upotrebna vrijednost. Tada su i podložniji pojavi bolesti. Krumpir koji će se skladištiti tijekom zime, trebao bi biti zreo, što znači da su gomolji završili svoj fiziološki razvoj što se obično poklapa s odumiranjem nadzemnog dijela biljke, odnosno cime. Uslijed propadanja cime slabi i veza između podzemne stabljike i gomolja koji se zbog toga lako odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu te se može pristupiti njihovu vađenju iz zemlje. Košenjem nadzemne mase potaknut će se dozrijevanje, formiranje površinskog sloja, kao i zacjeljivanje rana. Iskapanje se obavlja dva tjedna poslije košenja ili sušenja zelene mase. Najveća greška radi se kada se vadi nedovoljno zreli krumpir, odnosno kada pokožica gomolja nije još dovoljno očvrsnula i guli se. Zrelost gomolja provjerava se tako da gomolj, držeći u ruci palcem druge ruke, pokušamo oguliti gurajući palac prema naprijed. Ako ne uspijemo oguliti pokožicu, gomolji su spremni za vađenje. Zrela pokožica gomolja vrlo je važna za skladištenje krumpira. Takav krumpir može se dulje čuvati, manje krumpira dehidrira, a ulaz patogenih mikroorganizama u gomolje smanjen je te se smanjuje i broj gomolja koji trule zbog skladišnih bolesti. Ako vadimo nezrele gomolje, krumpir će se u skladištu prije smežurati, bit će više trulih gomolja, doći će i do ranijeg klijanja krumpira zbog velike vlage u njemu te on u skladištu ne-

će moći dugo potrajati. Na manjim površinama i vrtovima krumpir se vadi ručno tj. motikom, dok se na većim površinama to radi plugom. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega se sakupljaju ručno. Kod iskopa trebamo voditi računa da što manje oštećujemo gomolje kako bi ih kasnije mogli što dugotrajnije skladištiti. Oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti, a na njegovim oštećenim mjestima se razvijaju mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži. Inače, razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i nezreli krumpir, vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu biti razni uzročnici bolesti. Izvađene gomolje treba što prije skloniti od djelovanja sunca.

Kada su izloženi svjetlosti postaju zeleni i gorki zbog stvaranja solanina. Prije skladištenja, krumpir je potrebno osušiti. To će se najbolje učiniti kada se rasporedi u tankom sloju na sjenovitom mjestu s dobrom ventilacijom. Prije skladištenja ponovno treba odvojiti oštećeni i bolesni krumpir. Krumpir se zatim sprema u vreće ili stavlja u prostor predviđen za skladištenje. Ne smije biti poslagano više od nekoliko vreća jedna na drugu jer bi se gomolji u donjim vrećama mogli oštetiti te oboljeti od skladišnih bolesti. Optimalna temperatura za skladištenje krumpira iznosi od 5 do 8° C i u takvim se uvjetima i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir može čuvati do 10 mjeseci.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Važnost divljih oprašivača

Oprašivači su raznolika skupina životinja u koju uz kukce spadaju i šišmiši, glodavci, oposumi, lemuri, gušteri, ptice i morski beskralježnjaci.

Globalno najvažniji oprašivači su kukci. U našem podneblju dvije skupine smatramo najvažnijima: to su pčele i muhe lebdjelice. I druge skupine doprinose oprašivanju, posebno leptiri, kornjaši i ostale muhe (ne samo muhe lebdjelice).

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

Oprašivač koji nam je svima najbolje poznat je medonosna pčela, Apis melifera, najbrojnija i najšire rasprostranjena vrsta udomaćenog oprašivača na svijetu. Zavičajna je u Africi, Europi i dijelu Azije, ali je za potrebe pčelarstva naseljena diljem svijeta. Medonosna pčela i druge udomaćene vrste oprašivača su važne zbog svojeg doprinosa poljoprivredi i gospodarstvu. Pčelarstvo je doprinijelo i visokoj osviještenosti ljudskog društva o važnosti oprašivanja i oprašivača. Međutim, bitno je naglasiti da medonosna pčela, zajedno sa ostalim udomaćenim oprašivačima, čini samo mali dio ukupne raznolikosti divljih oprašivača. U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, a u Europi više od 2000. Na svijetu je dosad opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje

se procjenjuje da sudjeluju u oprašivanju je 22 000. Ova raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost: oni su različitih veličina, oblika tijela, različito su dlakavi, aktivni su u drugo doba dana (danji i noćni oprašivači) ili godine (proljetne i jesenske vrste). Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima. Iako je važnost oprašivača odavno poznata, u zadnje vrijeme im se pridaje više pažnje. Glavni razlog za ovaj interes su znanstvene činjenice da oprašivači u mnogim dijelovima svijeta nestaju – njihova raznolikost i njihova brojnost se smanjuju. Glavni uzroci za ove gubitke su posljedice čovjekovog djelovanja: intenzivna poljoprivreda i prekomjerna uporaba pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, razni patogeni i invazivne strane vrste. Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, ali i za kvalitetu naših života. Svijet bez oprašivača svakako bi izgledao puno drugačije nego naš današnji svijet.

Izvor: https://crobuzz.mingor.hr/buzz/

KK Krapina poziva najmlađe

KRAPINA - Nakon ljetne stanke mlađe selekcije KK Krapina vraćaju se na košarkaške terene. Klub koristi priliku da pozove svu zainteresiranu djecu koja vole košarku i željela bi se iskušati u ovom lijepom sportu da se jave u klub i priključe svojim vršnjacima koji su već u klubu. Za više informacija oko upisa u klub možete nazvati brojeve telefona 095 800 7231 (klinci godišta 2013. i mlađi); 091 611 3333 (godište 2008. i mlađi) 095 923 5200 (godište 2005. i mlađi). Osjetite s košarkašima Krapine radost loptanja pod obručima. (Milorad Videković)

Izvučeni parovi HT Premijer lige košarkaša Hrvatske

Zabok starta u gostima kod Dubrovnika

U Zaboku održan

seminar nogometnih sudaca

NS KZŽ

Na igralištu NK Mladost Zabok u SRC "Zaseka" održan je seminar nogometnih sudaca NS KZŽ na kojem je bilo prisutno 23 sudaca s A i 7 sudaca s B liste pomoćnog suđenja. Za one suce koji se nisu mogli odazvati zbog raznih obaveza za dva tjedna organizirat će se novi seminar. Glavne teme seminara bile su Izmjene i dopune Prvila nogometne igre, Analiza suđenja proljetnog dijela prvenstva putem video klipova i Analiza suđenja I. i II. ŽNL KZŽ u proljetnom dijelu prvenstva, kao i upute za suđenje u nadolazećoj sezoni. Izmjene i dopune PNI izlagali su Božidar Smrekar, Filip Meglić, Filip Sinković i Zdravko Fotivec. U analizi suđenja putem video klipova predavači su bili Božidar Smrekar, Silvija Makar, Krešimir Sokolić i Domagoj Filko, dok su analizu suđenja i upute za nadolazeću sezonu prezentirali Božidar Smrekar i Slavko Tepuš. Komisija za provedbu Seminara nogometnih sudaca NS KZŽ radila je u sastavu: Ivan Kumpar (predsjednik), Krešimir Sokolić (dopredsjednik), Božidar Smrekar (tajnik), te članovi: Silvija Makar, Filip Meglić, Domagoj Filko, Slavko Tepuš, dr. Ivica Balagović, dr. Marko

U prostorijama HKS-a izvučeni su parovi HT Premijer lige košarkaša Hrvatske. Zabok će u prvom kolu koje je na rasporedu od 29.9.-1.10. gostovati kod novog premijer ligaša Dubrovnika, koji je prošle godine bio pobjednik 1. lige. Dubrovčani su glavninu momčadi ostavili, a za sada su se još i pojačali jednim krilnim igračem iz SAD-a, tako da će to sigurno biti zanimljiva utakmica za momčad Ivana Tomasa, koje će snage odmjeriti sa svojim kolegom Ivanom Perinčićem, koji je kao i on branio boje Zaboka i kao igrač i kao trener. Prvo iskušenje pred domaćom publikom Zabok će vjerojatno imati u subotu 7. listopada protiv momčadi Dinamo-Zagreb, koja s velikim ambicijama ulazi u ovo prvenstvo, a vodi ju izbornik Josip Sesar. Zanimljivo je da je Tomas njegov pomoćnik u reprezentaciji. Bit će to još jedan zanimljiv ogled, sigurnim smo pred punim gledalištem. Prvi dio sezone Zabok će završiti u srijedu 20.12. domaćom utakmicom protiv Dubrave u 15. kolu HT Premijer lige. Nastavak prvenstva je 10.1. kada bi Zabok trebao gostovati kod Cibone, a zadnje kolo regularnog dijela protiv Cedevite junior na raporedu će biti početkom ožujka. Prvenstvo se igra trokružnim sustavom, pa ćemo tako početkom ožujka ovisno o položaju momčadi na tablici dobiti novi raspored za još jedanaest dodatnih kola. Prvih osam momčadi će u play off, zadnja momčad napušta liga, a predzadnja će u kvalifikacije. Prvo okupljanje košarkaša Zaboka zakazano je za 18. kolovoza u Gradskoj

sportskoj dvorani u Zaboku.

Utakmice Zaboka u prvom dije-

lu sezone:

1. kolo (29.9.-1.10)

Dubrvonik - ZABOK

2. kolo: (6.-8.10.)

ZABOK - Dinamo-Zagreb

3. kolo: (11.10)

Dubrava - ZABOK

4. kolo: (13.-15.10.)

ZABOK - Cibona

5. kolo: (20.-22.10.)

Zadar - ZABOK

6. kolo (27.-29.10.)

ZABOK - Alkar

7. kolo (3.-5.11.)

DepoLink Škrljevo - ZABOK

8. kolo: (10.-12.11.)

Šibenka - ZABOK

9. kolo (17.-19.11.)

ZABOK - Bosco

10. kolo (24.-26.11)

Split - ZABOK

11. kolo (1.-3.12.)

ZABOK - Cedevita junior

12. kolo (8.10.12.)

ZABOK - Dubrovnik

13. kolo (15.-17.12.)

Dinamo-Zagreb - ZABOK

14. kolo (20.12.)

ZABOK - Dubrava

Frdelja. Suce i njihove instruktore osobno je posjetio i podršku pružio predsjednik NS KZŽ Stjepan Merkaš-Krojf. - Kao i do sada, imate moju podršku u svojem radu, koji je vidljiv u vašem radu i zalaganju na svim utakmicama. Uvijek neka vam je cilj educirati se kako bi što lakše mogli primjenjivati PNI na terenu za igru - izjavio je Stjepan Merkaš. Prvenstvo će u svim liga od vas zahtijevati puno koncentraciju u primjeni PNI, a na onim utakmicama gdje ćete obavljati dužnost delegata, dodatni napor da se sve ono što je bilo na utakmici kvalitetno prenese u Zapisnik o utakmici - izjavio je tajnik NS KZŽ i Povjerenik za natjecanje Juraj Sirovec koji je također pružio podršku sucima svojim dolaskom. U ime domaćina NK Mladost Zabok prisutne je pozdravio tajnik Božidar Mokrovčak. Predsjednik IO NS KZŽ Stjepan Merkaš i predsjednik KNS IO NS KZŽ Ivan Kumpar, predali su Rješenja našim dosadašnjim sucima pripravnicima, koji su stekli uvjete po Pravilniku o suđenju, sucima i sudačkim instruktorima za zvanje nogometni sudac 04.

SKUPINE Mihaelu Miretu, Mihaelu Leškoviću i Arijanu Golubu.

21. Memorijalni malonogometni turnir 'Miljenko Škrlec Joža'

ĐURMANEC - U organizaciji DVD Đurmanec održat će se u subotu, 19. kolovoza 2023. godine sa početkom u 18,00 sati, 21. Memorijalni malonogometni turnir „Miljenko Škrlec Joža“. Prijave (na broj mobitela 099 432 3742) primaju se do petka, 18. kolovoza, do 20 sati nakon čega će biti izvlačenje parova u Vatrogasnom domu. Kotizacija po ekipi iznosi 60 eura. Turnir se igra u sistemu 5+1 na asfaltnom igralištu kod OŠ Đurmanec loptom 4 sa utegom. Za četiri prvoplasirane ekipe predviđene su nagrade – prvoplasirana ekipa dobiti će pehar, prijelazni pehar i novčanu nagradu, drugoplasirana i trećeplasirana ekipa dobiti će pehar i novčanu nagradu dok će četvrto plasirana ekipa dobiti gajbu pića. Organizator je predvidio i nagrade za najbolje pojedince turnira. Sve posjetitelje dočekuje i bogata gastronomska ponuda uz domaći glazbeni sastav. (Milorad Videković)

ivan tomas

Lijepa gesta Zagorskog aerokluba

Zagorski aeroklub počastio Janu i Petra Pavalića letovima jedrilicom

Zagorski Aeroklub lijepom je gestom iznenadio i darivao najbolje zagorske sportaše, Janu i Petra Pavalića. Članovima ovog kluba na zabočkom aerodromu su s po dva leta jedrilicom darivali Janu i Petra kojima je ovo bilo neponovljivo i fantastično iskustvo koje bi svakom preporučili i oboje su najavili da će ga vrlo rado ponoviti. Ideja se rodila na izboru najboljih županijskih sportaša koji se ove godine održao u Krapini. Iskusni letač i jedan od glavnih pokretača akcija u klubu, Dragan Bakliža, došao je na ideju da klub Janu i

Petra za njihove sportske rezultate i uspjehe počasti letovima jedrilicom. Bakliža je o tome obavijestio tajnika ŠZ

KZŽ, Branka Piljeka, koji je u dogovoru s njihovim trenerom Ivicom Androićem i roditeljima dao odobrenje. Bi-

lo je to jedno lijepo i veliko iznenađenje. Sestru i brata, Janu i Petra, na zabočki aerodrom dovela je mama Irena, a njih dvoje nisu ni slutili kakvo ih lijepo iznenađenje čeka. S Janom i Petrom letjeli su po dva puta Dragan Bakliža i Petar Žigman, a "potporu sa zemlje" davali su Marijan Picak i Milivoj Habrle. U letovima su sudjelovali i tajnik ŠZ KZŽ Branko Piljek koji već ima bogato iskustvo i potpredsjednik ŠZ KZŽ Saša Kundih. Bilo je to jedno jako lijepo popodne na zabočkom aerodromu u režiji članova Zagorskog aerokluba.

Grabrovcu održan tradicionalni mininogometni turnir Zabočki lavovi osvojili Grabrovec

U organizaciji SU "Grabrovčani" održan je tradicionalni mininogometni turnir koji je ove godine okupio osamnaest vrlo dobrih momčadi iz svih krajeva Hrvatskog zagorja. Na kraju, najviše uspjeha imala je momčad Zabočki lavovi koja je igrala u sastavu: Zoran Mihovilić, Marko Krznar, Davor Iskrić, Karlo Hrastinski i Jurica Šoštar, pod voditeljskom palicom Vedrana Piljeka. Zabočki lavovi su u finalu s čistih

3:0 savladali vrlo dobru momčad Leško transporti u sastavu: Dubravko Valjavec, Marko Tušek, Darko Strahinec, Patrik Pripeljaš, Nikola Poljak, Matija Škrnjug i Ivan Ranogajec. U utakmici za treće mjesto slavila je momčad GT Rosi koja je s

3:2 nadvisila Mali Ajax. Izuzev

uvjerljive pobjede Zabočkih lavova u finalu, sve ostale utakmice od četvrtfinala su bile i više nego zanimljive. Tri četvrtfinala završila su s minimalnih

1:0, a jedno je četvrtfinale završilo nakon penala nakon što je u regularnom dijelu bilo 0:0.

Na penale su završila oba polufinala, da bi se finalna utakmica i utakmica za treće mjesto završile u regularnom dijelu. Iz pobjedničke momčadi dolazi nam najbolji vratar Zoran Mihovilić, sa šest golova najbolji strijelac turnira bio je Karlo

Gregurić iz momčadi GT Rosi, dok je za najboljeg vratar proglašen Marko Tušek iz momčadi Leško transporti. Zabočki lavovi su odlično organizirana i vrijedna udruga koja se potrudila da se u Grabrovcu svi odlično osjećaju. Malu zamjerku možemo uputiti tek na bespotrebnoj i na momente neduhovitoj "privatizaciji" razglasa, no to nikako nije umanjilo konačni dobar dojam, kao i trud i zalaganje Grabrovčana koji iz godine u godinu rade organizacijski iskorak u kvaliteti svog turnira. Suci Krunoslav Peharec i Nikola Bedeniković odlično su odradili svoj posao. Najboljim pojedincima i momčadima nagrade je dijelio kapetan košarkaškog kluba Zabok, Antonio Črnjević,

Pripremna utakmica Tondacha i Mladosti iz Zaboka

Učenik Mlinarić pobijedio prijatelja učitelja Bartolića

koji je i sam aktivno sudjelovao u organizaciji turnira.

Rezultati

Četvrtfnale

X team - Zabočki lavovi 0:1

GT Rosi - Vrhovec industrijski

podovi 1:0

Mali Ajax - City project 1:0

Leško transporti - Lug sport

2:1 p (0:0)

Polufinale

Mali Ajax - Leško transporti

1:2 p (1:1)

Zabočki lavovi - GT Rosi 2:0 p (0:0)

Za 3. mjesto: Mali Ajax - GT Rosi 2:3

FINALE

ZABOČKI LAVOVI - LEŠKO

TRANSPORTI 3:0

SUCI: Peharec i Bedeniković.

STRIJELCI: 1:0 Hrastinski, 2:0 Mihovilić, 3:0 Krznar.

ZABOČKI LAVOVI: Mihovilić, Krznar, Iskrić, Hrastinski, Šoštar. VODITELJ: Vedran Piljek

LEŠKO TRANSPORTI: Valjavec, Tušek, Strahinec, Pripeljaš, Poljak, Škrnjug, Ranogajec.

Nabjolji pojedinci

-najbolji igrač: Zoran Mihovilić (Zabočki lavovi)

-najbolji strijelac: Karlo Gregurić - 6 golova (GT Rosi)

-najbolji vratar:

Marko Tušek (Leško transport)

BEDEKOVČINA - U pripremnom susretu novog trećeligaša iz Bedekovčine Tondacha i četvrtoligaša Mladosti iz Zaboka osim činjenice da je bitno vidjeti u kojem su stupnju pripreme ekipa pred dolazeće prvenstvo posebnu je draž davala činjenica što su se na suparničkim klupama našli treneri - učenik Mlinarić i njegov učitelj Bartolić. Kao i obično u životu – učenik je pobijedio učitelja te su nogometaši Tondacha slavili rezultatom 2:1. Nakon početnih propuštenih šansi domaćina Tondacha Zabok prividno preuzima inicijativu ali bez šansi! Na odmor se odlazi vodstvom domaćina nakon lijepe akcije u 41. minuti kada je nakon ubačaja Jurine Boronjek poentirao glavom za vodstvo Tondacha. Početkom drugog poluvremena dolazi do konfuzije u obrani Mladosti te Tondach stvara tri – četiri čiste prilike, ali ih ne ko-

risti te, kako to u nogometu i obično biva, Mladost ih kažnjava. U 64. minuti Smrekar iz jedanaesterca donosi izjednačenje. Do kraja utakmice domaćin ipak u 74. minuti preko Frtalja dolazi u novo vodstvo od 2:1 koje se nije mijenjalo do kraja susreta te je na semaforu ostalo zapisano Tondach 2. Mladost Zabok 1. Tondach je istrčao u slijedećem sastavu: Martinec, Zrnc, Jurina, Kralj, Hendija, Usmiani, Bosec, Frančina, Bobinec, Boronjek i Frtalj. Još su igrali: Sovec. Mlinarić, Bartolec, Kovjanić, Fruk i Kolarić. Trener: Srećko Mlinarić. Mladosti Zabok prvu jedanaestorku činili su: Mihovilić, Matija Benčić, Turk, Jurica Kotarski, Črnjević, Šoštar, Drempetić, Škrlec, Hrastinski, Vinko Kotarski, Smrekar... Još su igrali Bivol, Mihael Benčić, Tarle, Lešković, Bezjak, Galina, Tomek, Poslek, Petek i Krajačić. Trener: Dado Bartolić. (Milorad Videković)

dado bartolić

srećko mlinarić

U

antonio črnjević, zoran mihovilić, karlo gregurić i marko tušek

Sjajan

Momčad "Bume probali" druga na završnici u Splitu

Pod imenom "Coca-cola cup" u sklopu manifestacije "Sportske igre u mladih" u Splitu je održana završnica malonogometnog turnira koji je po običaju nabrojniji sport. Ove godine okupilo se više od 40.000 nogometaša na više od 140 kvalifikacijskih turnira. Među njima je bila i zagorska momčad "Budemo probali" koji je ostvarila sjajan rezultat. Dečki iz ove momčadi zaustavljeni su tek u finalu turniru godišta 2007. i mlađi i na kraju su se morali zadovoljiti drugim mjestom, iako su ostavili bolji dojam od momčadi M. Livada iz Križevaca koja je na kraju imala više sreće u izvođenju sedmeraca i slavila je s 3:2, nakon što je u regularnom dijelu finala rezultat bio 1:1. Budemo probali su poveli s 1:0, a onda su primili nes(p)retni autogol i utakmica se riješavala nakon sedmeraca. Nažalost izmaknula im je međunarodna završnica u Splitu koja će se održati 28. kolovoza, no tuge nema, dali su sve od sebe i ostvarili su odličan rezultat. Put do finala počeo je nakon što su pokorili konkurenciju u Hrvatskom zagorju, a završnicu su izbori-

li na regionalnom natjecanju u Prelogu. U Splitu su u skupini uvjerljivo savladali prvo PSG (Dugo Selo) s 4:1, a nakon toga i Libertas (Dubrovnik) sa čak 9:1. To im je donijelo već spomenuto finale u kojem su nažalost zaustavljeni nakon lutrije sedmeraca. Momčad "Bume prodali" sastoji se od kadeta Zagorca KR i Mladosti Zabok. Kapetan i kreator ove momčadi je Patrik Pripeljaš iz Zagorca KR, koji je sa 7 golova bio i najbolji strijelac na završnici u Splitu. Uz njega iz redova Zagorca KR dolaze Antonio Presečki, Noa Rihtar i Alen Cesarec, dok su iz Mladosti Zabok boje momčadi "Bume prodali" branili Leo Sinković, Ivan Krznar i Petar Žukina. No boje kluba u ovom slučaju nisu bile bitne. Dečke je uz nogometnu vještinu krasilo i zajedništvo koje im je na kraju i donijelo ovaj sjajan rezultat. Dio njih je 2007., a dio 2008. godište, tako da će se ova momčad iduće godine podijeliti na dva dijela prema godištima, a svaka će naravno pridružiti i nove članove, no sigurni smo da i dalje od njih možemo očekivati odlične rezultate.

Traju prijave za 4. ORO Superslalom - memorijal "Zvonko Mrzljak"

U organizaciji AK Zagorje Oroslavje po četvrti puta u čast legenedarnog Zvonka Mrzljaka organizirat će se automobilistička superslalom utrka koja nosi njegovo ime. Suorganizator i pokrovitelj ovog automobilističkog spektakla bit će Grad Oroslavje, a za tehničku potporu zadužen je AK Delta Zagreb. Utrka će se održati u nedjelju 20.08., sa svečanim otvaranjem u 12,35 sati. Prijave se primaju do utrka 15. kolovoza, a potvrdu o uplati potrebno je poslati putem maila do 11. kolovoza. ORO Superslalom vrlo je atraktivan jer staza prolazi samim centrom Grada Oroslavja. Redovno se prijavljuje puno vozača, a prati ju veliki broj gledatelja. Priliku da pokažu svoje vještine imaju i vozači amateri što ovoj utrci daju posebnu draž. Utrka će se bodovati za "Otvoreno prvenstvo Zagreba u superslalomu", "Kup povijesenih automobila-točnost i natjecanje" i "Kup Oroslavja 2023.". Kotizacija za nastup iznosi 55,00 eura, a uplata se može izvršiti na bankovni račun organizatora: AK ZAGORJE OROSLAVJE,49243 OROSLAVJE, Park Vranicany 1; IBAN: HR3323600001102186914 (u pozivu na broj obavezno upisati ime i prezime vozača za kojeg je uplaćena članarina). Potvrdu uplate treba poslati organizatoru na mail: akzagorje.oroslavje@ gmail.com . Organizator napominje da vozači čija uplate na bude evidentirana do

11.08.2023. do 24 sata neće biti uvršteni na listu prijava. Za najbolje po kategorijama osigurani su pehari. Dodatne informacije mogu se dobiti na brojeve mobitela +385 99 6577 260 (Dario Šamec) i +385 91 4307 711 (Saša Horvat) ili putem mailova: šamecracing@gmail.com , bubi.prom@gmail.com i akzagorje.oroslavje@gmail. com , a kompletan pravilinik možete vidjeti na službenoj stranici kluba www. ak-zagorje.hr . Klase i grupe ORO Superslaloma - memorijal "Zvonko Mrzljak"

Otvoreno prvenstvo Zagreba

Grupa I - serijski automobili

klasa 1 - do 1200 ccm

klasa 2 - od 1200 do 1600 ccm

klasa 3 - više od 1600 ccm

Grupa II - sport automobili

klasa 4 - do 1400 ccm

klasa 5 - od 1400 do 1600 ccm klasa 6 - više od 1600 ccm klasa 7 – E1 moto

Matija Merkaš

19.08.2020. - 19.08.2023.

Tebe sad nema i ostala je praznina, na dvorištu muk i tišina.

U svakom kutku doma našeg trag je tvoj, i nije nam jasno da tebe nema više u kući toj. Prisjećamo se svake riječi tvoje, pogleda tvog i osmjeha predivnog.

U srcu velika tuga i bol, u oku suza sjaj, ali da si uvijek s nama to zauvijek znaj. Koliko je teško glavu podići i život živjeti, to samo dragi Bog zna, a koliko te volimo i koliko nam nedostaješ to je nešto što svaki dio tijela našeg osjeća. Počivaj u miru i spokoju sine naš voljeni, voljeni naš Matija.

Zauvijek s tobom, tata i mama

TUŽNO SJEĆANJE

uspjeh zagorske momčadi na završnici na natjecanju

"Sportske igre mladih"

ZAVRŠENE SPORTSKE IGRE MLADIH U SPLITU

Sara Rivetti na međunarodnim Sportskim igrama mladih

SPLIT - Sportske igre mladih najveća su amaterska sportska manifestacija u Europi. Tradicija duga 27 godina započela je u Splitu, kroz godine održavanja igre su rasle i širile se na cijelu Hrvatsku i šire. Bosna i Hercegovina se priključuje 2010.g. a nedugo zatim i Srbija te igre dobivaju međunarodni karakter sa više od 2,5 milijuna sudionika. Natjecanja se odvijaju u 10 sportova, a to su: mali nogomet, košarka, rukomet, odbojka, odbojka na pijesku, tenis, stolni tenis, šah, graničar i atletika (utrka na 60m). Krapinsko - zagorska županija imala je svoje predstavnike na Državnoj završnici Plazma sportskih igara mladih u Splitu (održano početkom kolovoza, op.a.) i to u Coca-cola Cupu, Fide turniru u šahu i stolnom tenisu. Toni Rivetti, Stella Presečki i Sara Rivetti branili su boje svoje županije u stolnom tenisu, a Dominik Bezjak igrao je na Fide turniru u šahu dok je ekipa „Bumo probali“ iz Zaboka (osvojili drugo mjesto, op.a.) igrati na Coca – cola Cupu. Predstavnici Županije odlično su prezentirali sport svije regije te je ekipa „Bumo probali“ iz Zaboka osvojila drugo mjesto imala najboljeg strijelca Cupa u Patriku Pripeljašu. U stolnom tenisu nastupilo je 65 natjecatelja iz gotovo svih županija, a oni najbolji ostvarili su pravo nastupa na međunarodnom finalu koje će se održati od

21. do 26.8.2023. u Splitu. Iz Krapinsko-zagorske županije nastupile su Sara Rivetti plasmanom sa kvalifikacijskog turnira i Stella Presečki koja je nastupila uz pozivnicu direktora natjecanja, obje u kategoriji 2011. i mlađi. Sara Rivetti je u grupnoj fazi natjecanje završila kao prvoplasirana, dok je Stella Presečki zauzela drugo mjesto te su obje nastavile natjecanje u eliminacijskoj fazi gdje ih je ždrijeb u četvrtini finala stavio na suprotne strane stola. Sara Rivetti je uvjerljivo svladala svoju, dvije godine mlađu, klupsku kolegicu rezultatom 3:0 u setovima

(11:2, 11:9 i 11.3) i nastavila dalje do polufinala finala gdje je, u neizvjesnom meču, izgubila od pobjednice turnira Anđele Živković iz Šibenika rezultatom 3:0 u setovima (13:11, 12:10 i 11:3). Poredak:

1. Anđela Živković, Šibenik;

2. Loreta Mandić, Šibenik; 3. Sara Rivetti, Krapina 3. Iva Lešić Duralija, Zagreb. Stella Presečki se plasirala unutar 6 najboljih u svojoj kategoriji. Najljepša vijest, uz ove dobre rezultate, je svakako poziv za međunarodno natjecanje u Splitu Sari Rivetti, mladoj stolnotenisačici iz Krapine. (Milorad Videković)

Matija Merkaš

19.08.2020. - 19.08.2023.

Tužne godine bez tebe prolaze, prema tebi moje misli odlaze, sjećanje na tebe meni donose... Otkad te nema, sve je isto, a ništa isto nije.

Sunce slabije grije, noći su tužne, tihe, ni zvijezda nema kao prije.

Tvoj odlazak ostavlja bol koju nitko ne može izliječiti.

Nedostaješ puno....puno....

Tvoja teta Snježana i baka

U Svetom Križu Začretju održan Plenum NS KZŽ

Uz prisustvo 27 od 33 moguća predstavnika u muzeju "Žitnica" u Svetom Križu Začretju uz domaćinstvo NK Jedinstvo održan je Plenum NS KZŽ. Nakon uvodne riječi predsjednika Stjepana Merkaša-Krojfa krenulo se s izvješćima. Izvješće povjerenika za najtecanje prezentirao je povjerenik za natjecanje Jurica Sirovec, Izvješće povjerenika za suđenje iznio je povjerenik za određivanje suca Božidar Smrekar, Izvješće disciplinskog suca podnio je disciplinski sudac Gordan Šoban, a Izvješće instruktora instruktor NS KZŽ Franjo Kučko. Sva su izvješća jednoglasno prihvaćena. Najzanimljiviji dio plenuma svakako je bilo izvlačenje natjecateljskih brojeva prema kojima su određeni parovi I. i II. ŽNL KZŽ.

Tako će se u prvom kolu NS KZŽ u nedjelju 27.8. u 17,30 sastati:

Klanjec - Inkop

Oroslavje - Jedinstvo

Oštrc - Mladost MB

Stubica - Radoboj

Zagorec VT - Pregrada. I. ŽNL KZŽ od ove sezone broji deset klubova, koji će odigrati trokružnim sustavom, ukupno 27 kola.

Kako je Slogi iz Konjščine udovoljeno zahtjevu da svoje utakmice odigrava subotom, II. ŽNL KZŽ početi će dan ranije u subotu 26. kolovoza. Sloga će tog dana u 17,30 ugostiti Rudar M, a ostali parovi I. kola II. ŽNL KZŽ koje će se odigrati u nedjelju 27.8. u 17,30 sati su: Lobor - Desinić

Vatrogasac - Matija Gubec

Milengrad - Đalski

Mladost B - Toplice

Omladinac - slobodan.

Parovi 1. kola cupa NS KZŽ određeni su ranije, a u prvom kolu koje se igra 30.08. u 17,30 sastaju se:

Radoboj - Mladost Z

Vatrogasac - Golubovec

Toplice - Stubica

Desinić - Oroslavje

Sloga - Klanjec

Inkop - Tondach

Mladost B - Rudar DZ

Omladinac - Pregrada

Đalski - Rudar M

Jedinstvo - Zagorec VT

Milengrad 2005 - Ivančica

Matija Gubec - Oštrc

Mladost MB - Lobor.

U prvom kolu kao nositelji slobodni su: Zagorec KR, Gaj Mače i Straža, a pobjednik para Radoboj - Mladost Z postat će četvrti nositelj u daljnjem ždrijebu. Drugo kolo cupa NS KZŽ na rasporedu je 20.9. 2023., a treće 04.10.2023. godine. Na samom kraju plenum dodijeljena su priznanja. Prvo je priznanje za fair-play u I. ŽNL KZŽ dobila Ivančica, a nakon nje za II. ŽNL KZŽ Mladost Belec. Nagradu u ime Mladosti B primio je trener Željko Tihava koji se obratio nazočnima i biranim riječima zahvalio iznimnom čovjeku i sportskom djelatniku Milanu Havoiću. Posebne plakete za oproštaj od delegatskog posla dobili Stjepan Ranogajec koji je 55 godina svog života posvetio zagorskom nogometu i Jurica Putanec koji se također u kratkom govoru zahvalio svojim mentorima. Dodijeljene su i nagrade najboljim strijelcima liga, koji su uglavnom primili predstavnici klubova, dok je jedini svoje priznanje za najboljeg strijelca II. ŽNL KZŽ primio Ivan Krog, član Vatrogasca.

Popularni "Dečec kup" u Konjščini okupio 14 momčadi iz raznih dijelova Hrvatske!

Pobjeda za Varteks

KONJŠČINA - Jedno od događanja organiziranih u sklopu proslave Dana općine Konjščina je omiljeni, uvijek dobro posjećen „Dečec kup” – tradicionalno natjecanje malih nogometaša, u organizaciji NK Sloga Konjščina, nakon što je bio odgođen zbog lošeg vremena, odigran je prošle nedjelje. Na „Dečec kup” stigle su odlične ekipe iz svih dijelova sjeverozapadne Hrvatske. Prijavilo se 14 ekipa, a uz domaćine, natjecali su se NK Lokomotiva, OŠ GNK Dinamo, NK Zagorec, NK Varteks, NIK ZET, NK Sloboda Varaždin, NK Ivančica Ivanec dolazi s dvije ekipe, zatim NK Mladost Zabok, NK Rudar /DZ), NK Milengrad 2005, NK Ivančica Zabok i NK Inkop. - Dečec kup je postala stvarno važna i prepoznatljiva manifestacija. Ovdje su ljudi i koji nisu s klincima, nekadašnji i sadašnji igrači Sloge i stvarno je atmosfera fantastična - poručila je Krok. Kako je Nogometni klub Sloga ušao u 1. ŽNL, potrebne su bile investicije u klub. -Početkom ove godine dovršili smo proširenje nogometnog terena. Naš klub ušao je u Prvu županijsku nogometnu ligu za koju su postavljeni određeni uvjeti i predispozicije koji su se trebali ispuniti i mi smo to vrlo uspješno odradili! Sloga okuplja veliki broj djece, i muške, ali i ženske! Stoga se moram zahvaliti upravi kluba, a naj-

U Svetom Križu Začretju održat će se 3. dječji festivalski turnir

Tjedan dana dječjeg nogometa u Svetom Križu Začretju

više zahvaljujem Teti Neni bez koje ovo ne bi bilo moguće - rekla je načelnica Krok. Nevenka Kordej, organizatorica turnira. jako je zadovoljna posjećenošću. -To je tradicionalni Dečec kup koji se već 20 godina održava u Slogi. Začetnik je bio moj brat, Ivan Kordej Kićo i nazvao ga je Dečec kup. Uvijek se trudimo da gledamo interese djece. Odazivaju se atraktivne ekipe, kao što su Dinamo, Lokomotiva, Varteks, zagrebačke i varaždinske ekipe - poručila je Kordej.

Slavlje za Varteks

A što se tiče rezultata, nakon razigravanja po skupinama i četvrtfinala, u polufinale su se plasirale ekipe Varteksa, Lokomotive, ŠN Zabok i Zagorca iz Krapina. ŠN Zabok je u polufinalu sa 3:0 pobijedila Lokomotivu, dok je utakmica između Varteksa i Zagorca završila 1:1, pa je na penale do finala stigao Varteks. U utakmici za treće mjesto Lokomotiva je sa 3:0 pobijedila Zagorec, dok je u finalu sa minimalnih 1:0 Varteks pobijedio ŠN Zabok i tako osvojio ''Dečec kup'' 2023.

Iz pobjedničke ekipe dolazi najbolji golman turnira, a to je Josip Lećek. Najboljim igračem proglašen je Neo Jurjec iz ŠN Zabok, dok je najbolji strijelac sa 11 golova bio Mark Malarić iz Zagorca. (Elvis Lacković)

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U Svetom Križu Začretju, organizator NK Jedinstvo, u razdoblju od 19. do 26. kolovoza 2023. godine održat će se 3. Dječji festivalski turnir. Turnir je to koji okuplja kategorije zagića, limača i prstića da bi od ove godine organizator dodao još dvije kategorije – pioniri i stariji pioniri. Interes klubova za turnir je veoma veliki te je do sada potvrđeno da će na turniru sudjelovati od zagorskih ekipa Zagorec Krapina, ŠN Zabok, Tondach, Gaj Mače, Zagorec (VT), Pregrada, Stubica, itd. te Inker Zaprešić, Lokomotiva Zagreb, Ivančica Ivanec, Novi Marof, Dinamo Jakovlje, Bistra i Vrapče, a time popis još nije završen jer se očekuje još nekoliko potvrda. Organizator na osnovu dosadašnjih prijava i potvrda očekuje oko 50 ekipa u 5 kategorije, a kako je to od prvog turnira turnir koji se ističe svojom odličnom organizacijom te odličnim dječjim nogometom slobodno mogu utvrditi da će organizatorova predviđena brojka biti premašena. Naslove brane Lokomotiva Zagreb (zagići), Zagorec Veliko Trgovišće (limači) i Vrapče (prstići). Turnir otvaraju pioniri i stariji pioniri 19. kolovoza (subota) da bi se završnica ove dvije kategorije odigrala sljedećeg dana, 20. kolovoza 2023. godine u nedjelju. Za zagiće je predviđen termin, 21. i 22. kolovoza (ponedjeljak i utorak) kada se igra po skupi-

nama. U naredna dva dana – srijeda (23. kolovoza) i četvrtak (24. kolovoza) – po skupinama će svoju snagu odmjeriti limači. Obje kategorije –zagići i limači - imaju završni – dan u petak, 25. kolovoza 2023. godine. Turnir će završiti u subotu, 26. kolovoza, kada će na travnjak istrčati najmlađi nogometaši – prstići – te će pokušati po prvi puta u svoje vi-

Belcu

Prvi laureat Sloga iz Konjščine

BELEC - U organizaciji NK Mladost

Belec u Belcu je odigran 1. „Turnir prijatelja“ u velikom nogometu na kojem su u dvodnevnom programu nastupila četiri županijska drugoligaša – Mladost Belec, Sloga Konjščina, Toplice i Đalski. Prvog dana u polufinalu sastali su se Mladost Belec i Toplice ( 2:0 ) i Sloga – Đalski ( 3:0 ) te su se u borbi za treće mjesto našli poraženi – Toplice i Đalski te pobjednici – Mladost

Belec i Sloga – u borbi za naslov najboljeg na ovom turniru. Drugog dana turnir su otvorili u borbi za treće mjesto Toplice i Đalski i nakon zanimljive utakmice pobjednik je bila ekipa Toplica svladavši sa 1:0 svog suparnika. Sa velikim zanimanjem očekivao se finalni susret koji je i privukao solidan broj gledatelja te su treneri Tihava ( Mladost Belec ) i Krivak ( Sloga ) na teren poslali slijedeće sastave: Mladost (B): Ožvald, Kurtanjek, Turčec, Haban, S. Buden, F. Buden, Stipeč, Mikulec, S. Klarić, N. Klarić, K. Buden i D. Hunjak. Još su igrali: N. Klarić, K. Buden, Sambolić, Bručić Pavuk, B. Šaka i D. Šaka. Sloga: Posavec, Kosovec, Svornik, Žeželj, Hruškar, Kralj, Curiš, Slukan, Vidović Popek, Kralj i Petriček. Još je igrao: Topolovec. Od prve minute susreta Sloga se postavila kao dominantna ekipa koja je svojom agre-

sivnijom, tečnijom i borbenom igrom polako ali sigurno preuzimala igru u svoje ruke. Takova igra vrlo je brzo donijela i rezultat te se na odmor otišlo sa njihovom velikom prednošću od 3:0. Ovo ne znači da Mladost nije imala svoje prilike jer u prvih 45 minuta izbrojili smo tri čista zicera koja su bila plod pogrešaka obrane Sloge koje dekoncentrirani napadači Mladosti nisu iskoristili. Drugo poluvrijeme ista slika sa jednom razlikom – igrači Mladosti nisu stvorili toliko prilika kao u prvom poluvremenu dok su igrači Sloge od nekoliko svojih dvije realizirale pa je na kraju sasvim zasluženo slavila Sloga rezultatom 5:0. Ovom pobjedom

sasvim zasluženo je Sloga iz Konjščine postala prvi pobjednik turnira koji će, prema riječima organizatora, prerasti u tradicionalan. Sve susrete odlično je sudio Davor Lukec ( Dubovec ). Osim pehara namijenjenih ekipama dodijeljene su i pojedinačne nagrade koje su sve pripale nogometašima Sloge tako da mogu napisati – Sloga iz Konjščine je apsolutni pobjednik ovog turnira te igrama pokazala da će u drugoj ligi plesati samo jedno ljeto. Najbolji golman turnira bio je Nikola Posavec, najbolji strijelac Danijel Svornik i najbolji igrač Igor Vidović Popek. Sve nagrade uručili su Slavko Tepuš, izaslanik predsjednika NS KZŽ Stjepana Merka-

ša Krojfa, i Milan Havoić. Milan Havoić

KONJŠČINA - Kada spomenete NK Mladost iz Belca svi dobri poznavatelji županijskog nogometa odmah će svoje misli usmjeriti prema samom jednom čovjeku – Milanu Havoiću, čovjeku koji već preko 30 godina neumorno i samozatajno radi u klubu i brine da sve ide ko „po vurici“. Uvijek na dispoziciji, uvijek spreman pomoći, uvijek voditi brigu o mladim igračima, uvijek voditi brigu da u tom potpuno amaterskom nogometu ništa ne nedostaje nogometašima, prepoznavati kvalitetne nogometaše i ne samo njih već i nogometašice, jer

trine spremiti pehare najboljih koji su predviđeni i za sve kategorije. Utakmice se igraju u vremenskom periodu od 17 do 21 sat na umjetnoj travi (40 X 20 m) u sistemu 5 + 1 te će sve biti popraćeno razglasom i navijačkim pjesmama. Sve potrebne informacije možete dobiti na broj mobitela 091 764 5662 (Darko Kunštek). (Milorad Videković)

iz njegovog je „inkubatora“ put zagrebačkog Dinama otišla Nikolina Sambolić, a na dobrom je putu i Petra Turčec. Važno je čovjeku da dobro odgoji svoje nogometaše odnosno da uz ono znanje koje imaju u sportu kojim se bave uvijek moraju poštivati svog suparnika i čvrsto i iskreno se držati fair playa, a sve moje tvrdnje o divnom sportašu i čovjeku govori i činjenica da je na nedavnom plenumu Županijskih liga ekipa Mladosti iz Belca četvrti put uzastopce dobila pehar za fair play kojeg je u ime kluba primio trener Željko Tihava koji se obratio nazočnima i biranim riječima zahvalio iznimnom čovjeku i sportskom djelatniku Milanu Havoiću. (Milorad Videković)

Završen prvi „Turnir prijatelja“ u velikom nogometu u

milan havoić sloga_1. mjesto

igor vidović popek_najbolji igrač

danijel svornik_najbolji strijelac

318 ZABOK 091 553 59 09

Na prodaju nudimo aluminijski kiosk “Top Kerestinec” od 21 m2. Pogodan je za sve namjene. Ne podliježe nekim većim troškovima preseljenja. Naime, dvije cjeline nisu spojene zavarivanjem.

3.000 €

Prodajemo vikend kuću od 115,25 m² na adresi Cetinovec 8 I, Zlatar. Nalazi se na okućnici od 1.425 m² na kojoj je voćnjak i vrt. Uporabna, 1/1, bez tereta, struja, voda.

70.000 €

TOPLICE,

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

307 KRAPINA, Trški Vrh 098 251 701 26.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

302 MAČE 098 251 701

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

GORNJE JESENJE, Gornje Jesenje

295

na adresi Hruševac 136, Donja Stubica.

305

KRAPINA,

306 ZABOK, Hum Zabočki 098 251 701

Prodajemo građevinsko zemljište površine 2.133 m². Nalazi se u uz kuću na adresi Hum Zabočki 113 A.

12.500 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo gradilište od 4.683 m² koje se sastoji od dvije čestice (3.036 m² i 1.647 m²). Na njemu se nalazi temelji stare kuće. Moguća je i parcijalna kupnja pojedine čestice. Cijena 5 €/m².

23.415 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

293 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Krizmanića 13 098 251 701

Prodajemo građevinsko zemljište površine 2.391m². Nalazi se uz asfaltnu cestu u blizini kuće na adresi Trški Vrh 72 C, Krapina.

18.500 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

m². Sastoji se od 2 spavaće sobe, dn. boravka, kuhinje, kupaone s wc-om, wc-a i više drugih prostorija natkr. terasa.

Uporabna, 1/1, bez tereta, struja, voda.

251 701

303 MAČE 098

se uz asfaltnu cestu u blizini kuće na adresi Trški Vrh 72 C, Krapina. 308 Sveti Križ Začretje 098 301 604 550 € U strogom centru, odmah kod crkve dajemo u zakup poslovni prostor (55 m²) u prizemlju. U iskazanu cijenu nisu uračunate režije. 309 Sveti Križ Začretje 098 251 701 220.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Centar, prodajemo stan od 152,15 m² s 134,21 m² potkrovlja šest parkirališnih mjesta. Nova stolariju, glazure, spuštene plafoni, instalacije (struje, vode plina). Bez tereta, uporabna, 1/1. 310 Oroslavje centar, Zagorska ulica 098 251 701 35.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Centar, prodajemo gradilište od 567 m² Bez tereta, 1/1. 312 ZLATAR-BISTRICA, Ervenik Zlatarski 63 F 098 251 701 75.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr Prodajemo

296

Sv. KRIŽ ZAČRETJE

€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

270 KRAPINA, strogi centar 098 251 701

Za najam (ili prodaju) nudimo 2 poslovna prostora (30m² i 60 m²) na prvom katu poslovne zgrade u kojoj se nalazi Zagrebačka banka. Dostupni su odmah. Parking za 2 auta.

10 €/m2

130.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

241

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

260 SVETI KRIŽ ZAČRETJE 098 251 701 50.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo kuću od 70 m² na ograđenoj okućnici od 824 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta. Potrebna rekonstrukcija. Adresa: I.K. Sakcinskog 14, Sv. Križ Začretje.

Na prodaju nudimo nedovršenu prizemnicu (1980.) od 96 m² na okućnici od 2668 m². Vlasništvo je čisto, bez tereta, uporabna, struja, bunar …

Pregrada, Marinci 32 098 251 701 33.000 € Više

Na prodaju nudimo mlin u Jalšju s gospodarskom zgradom, sve na okućnici od 4116 m².

188 VELIKO TRGOVIŠĆE, Družilovec 127 098 251 701

Prodajemo kuću (cca 80 m² ) s hrastovom gospodarskom zgradom (cca 40 m²) na ograđenoj okućnici od 396² sa ograđenim vrtom od 500 m². 1/1, bez tereta, za objekte je izdana uporabna dozvola.

85.000

€

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

237 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, D. Pačetina 191 098 251 701 69.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo katnicu od cca 200m² (‘79 g.) na okućnici od 999 m² na kojoj je gosp. zgrada od cca 100 m² s 2 garaže. 1/1, bez tereta, uporabna, svi priključci, bunar … Centr. grijanje je na plin i na drva.

€

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Mali Zagorci

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Najljepši dio ljeta

VREMENSKA SLIKA: I u prvom tjednu kolovoza imali smo česte oborine, probleme s poplavama, a osobito je teško bilo u susjednoj Sloveniji gdje je bilo i poginulih. Čini se da ipak konačno možemo malo odahnuti, od sredine tjedna je nastupilo sunčanije i toplije vrijeme, a i nadalje možemo očekivati lijepo vrijeme. Dani će biti sunčani, uglavnom suhi, samo ponegdje uz malu mogućnost za kraći pljusak. Temperatura će polagano rasti pa ćemo imati oko ili malo iznad 30 stupnjeva. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Utorak, blagdan Velike Gospe, donosi nam povoljne vremenske prilike. Puno sunca i topline, većinom slab vjetar i prava ljetna temperatura. U popodnevnim satima trideset u hladu.

I u srijedu bi se trebalo nastaviti lijepo vrijeme s puno sunca. Temperatura zraka će biti prava ljetna pa bi dnevni maksimalac mogao

"dogurati" na 30 stupnjeva u hladu. Neki prognostički materijali pokazuju da bi popodne ili krajem dana mogao pasti kakav lokalni pljusak. Dobro je da nam noći ostaju ugodno svježe pa će se dobro spavati. U ranim jutarnjim satima može biti mjestimične kratkotrajne magle pa pripazite u prometu.

Nije ni četvrtak puno drukčiji, puno sunca i topline. Temperatura zraka i dalje negdje oko tridesetice.

Petak i dani vikenda nastavljaju dobro. I dalje većinom suho, pretežno sunčano i toplo ljetno vrijeme. Noćna temperatura uglavnom između 14 i 18°C, a najviša dnevna oko trideset Celzijevih stupnjeva.

Slično počinje i novi tjedan, uz slovensku granicu popodne možda uz neki kraći pljusak. Ali još nema nikakvih značajnijih pogoršanja na vidiku. Moglo bi se reći da nam dolazi najljepši dio ljeta 2023.

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Maja Brlečić, Budinščina

Ivona Herceg Jakopec, Bedekovčina

Mirna Blašković, Zlatar

Tea Hrgetić, Oroslavje

Petra Meštrović, Bedekovčina

Monika Ležaić, Konjščina

Vlatka Družinec, Krapina

Tina Kušar, Pregrada

Ana – Marija Plahutar, Krapinske Toplice

Nikolina Krok, Konjščina

Mirta Hanžić, Pregrada

Snježana Preberina, Veliko

Trgovišće

Ivana Vidović, Sveta

Nedelja

Marina Hoić, Zlatar

Bistrica

Jasna Cvrtila, Đurmanec

Suzana Gumbas, Krapina

Viktorija Margetić, Budinščina

Valentina Rumiha, Tuhelj

Ksenija Petanjek, Đurmanec

Ivana Drempetić, Donja

Stubica

TISAK NA MAJICE I TEKSTIL

• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom

• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...

• mogućnost narudžbe samo jednog komada

• idealno za poklon ili promociju

• termo tisak, color tisak i sito tisak

LED DISPLAY

ZABOK - CENTAR

Trg Ksavera Šandora Đalskog

• format 4x2 metra

• projekcija od 6 do 22 sata

Danijela Celjak, Bedekovčina

Josipa Petek, Zlatar

Bistrica

Djevojčice su rodile:

Ivana Haramustek, Gornja

Stubica

Katarina Bebić, Marija Bistrica

Katarina Truniški, Đurmanec

Karolina Šćapec Kos, Lobor

Tina Herceg, Zabok

Katarina Klarić, Radoboj

Lucija Herceg, Đurmanec

Patricija Kreber, Marija

Bistrica

Ivana Gašparić, Veliko

Trgovišće

Mateja Bivol, Oroslavje

Mirjana Kontrec, Zabok

Marina Lukina, Donja

Stubica

Sara Lovrić, Zagreb

Bernarda Zrinski, Pregrada

Blizance je rodila:

Marina Jukić, Oroslavje

R. F. Kuang: Babel knjiga

Godina je 1828. i Robin Swi , siroče iz Kantona čija je obitelj podlegla koleri, dolazi u London u pratnji misteriozna profesora Lovella. U Engleskoj ga godinama podučavaju latinskom, starogrčkom i kineskom, sve kako bi bio spreman jednoga se dana prijaviti na prestižan Kraljevski prevoditeljski institut Sveučilišta Oxford, poznatog pod nazivom Babel. Babel je svjetsko prevoditeljsko središte, no ondje se zbiva nešto još i važnije – čarolija...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: Štefica Merkaš, Štrucljevo 89, 49223 Sveti Križ Začretje (049 228 120)

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Diana Giovinazzo: Antoanetina sestra

Dok Marija Antoaneta u Parizu proživljava posljednje dane kao francuska kraljica, jedna druga moćna vladarica, njezina sestra Šarlota, kilometrima je daleko, u Napulju, i očajnički je pokušava spasiti od giljotine. Šarlota nije svjesna da će Antoanetino pogubljenje promijeniti tijek povijesti i srušiti njezino carstvo...

PUTEMOGLAŠAVANJE

LED DISPLEJA

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu

• veliki broj emitiranja reklamnih poruka i mogućnost prikazivanja slika i videa jednako vidljivih neovisno o vremenskim uvjetima i dobu dana • atraktivna lokacija u Zaboku uz glavnu ulicu u centru grada kod željezničkog kolodvora, ljekarne, banke, ugostiteljskih objekata s terasama i gradske tržnice postavljen tako da svi prolaznici kroz Zabok prolaze pokraj vaše reklame

aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

posteri i plakati svih formata vizitke letci brošure katalozi blokovi kuverte memorandumi etikete majice reklamne cerade roll up-ovi oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici, kalendari, olovke, poklon vrečice

POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI...

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 1000

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon

ulaznicom za kupanjem.

nezavisni regionalni portal

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne

Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ROMANA PTIČAR, DONJA ŠEMICA 74A, 49000 KRAPINA

Pratite svakodnevne

pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom

R. F. Kuang: Babel 1000

Knjigu će dobiti poštom

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb

49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491

info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1

49216 DESINIĆ

049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske

obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo'

kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža

zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje

sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati

od utorka do petka prema

najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u

Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica

t 049 587 880

t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna

Augustinčića

klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

MARIJA MEŠTROVIĆ

BELOVAR ZLATARSKI 15, 49221 BEDEKOVČINA Nagradni pojam: ISPOD POVRŠINE

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21.ožujak - 20. travnja)

Bit ćete izvrsni organizatori i spretni u komunikaciji, a steći ćete i poznanstvo koje će pridonijeti vašem poslovnom napretku. Izvor sreće pronađite u malim stvarima. Jedite povrće. SAVJET TJEDNA: Držite se provjerenih činjenica!

Bik (21.travnja - 21. svibnja)

Nakratko ćete se povući od prijatelja i obitelji, raditi u tišini i planove držati samo za sebe. Pred vama je tjedan iščekivanja i promjena. Na površinu će isplivati tajne ili stvari iz prošlosti koje ste sve do sada vješto prikrivali partneru. SAVJET TJEDNA: Budite što jeste!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

Bit ćete zapaženi zbog odličnih ideja, no problem će nastati u trenutku kada nešto treba realizirati. S nekim suradnicima ćete zamrznuti odnose. Nedavno ljubavno razočarenje pomoći će vam zaboraviti jedna nova simpatija. SAVJET TJEDNA: Ne tražite dlaku u jajetu!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja)

U razdoblju koje je pred vama morat ćete imati intelektualnu kondiciju kako bi se mogli nositi s nedostacima vremena ili zahtjevnim odnosom s ljudima. Rakovi u vezi dobit će potporu, dok će zaljubljeni čekati da se dogodi eksplozija osjećaja. Pijte više tekućine. SAVJET TJEDNA: Prilagodite se!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) Izlazite iz krize i duhovno se i tjelesno oporavljate. Bit ćete vješti u komunikaciji, kreativni i snalažljivi. Svojim riječima i djelima osvježit ćete odnos s partnerom, dok slobodni pripadnici ovog znaka od jednog prijateljskog odnosa mogu očekivati nešto više. SAVJET TJEDNA: Ne kasnite!

Djevica (23 kolovoza - 22. rujna) Vodite računa o podmirenju računa. Napravite si raspored. Ovo je period i kada ćete biti zakupljeni osobnim ili partnerovim osjećajima. Nemojte istjerivati pravdu pod svaku cijenu. Dobro ste. SAVJET

TJEDNA: Ne budite prenapeti!

Vaga (23. rujna - 22. listopada)

Zasučite rukave i otklonite postojeće zastoje. Jedna osoba ometat će vaš napredak, ali vi ćete se kao i uvijek znati izboriti za ono što vam pripada. Bračna komunikacija ići će u lošem smjeru, dok će samci imati sreće u ljubavi. SAVJET TJEDNA: Ne bježite od svojih stvarnih osjećaja

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Nepredviđene situacije produljit će vam radne dane tijekom narednog tjedna. Otežana suradnja s kolegama bit će pak otežana zbog njihove nespremnosti na kompromis. Pripremite se i na manje kvarove u domaćinstvu. SAVJET TJEDNA: Vozite bicikl!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca)

Vaše vještine bit će zapažene. Željet ćete se prikazati u boljem svijetlu. Aktualizirat će se neiskorištene poslovne ponude. U stalnim vezama doći će do stabilizacije odnosa. Ne preskačite dolazak. SAVJET

TJEDNA: Oslobodite se napetosti!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Imat ćete posla preko glave, a promjene na radnom mjestu mogle bi se slamati preko vaših leđa. To vas čini nervoznim što prenosite i na ljubavnom partnera koji vam to neće tolerirati. I u obitelji se stvara napeta klima. Budite srdačniji i ljubazniji. SAVJET

TJEDNA: Za volanom budite posebno pažljivi!

Vodenjak (21. siječnja -18.veljače)

Povlačite poteze koje drugi prihvaćaju s oduševljenjem. Slaganje s partnerom dosegnut će vrhunac, no nemojte pretjerivati sa svojim zahtjevima i posijati klicu sukoba. Slobodni Vodenjaci nailazit će na nove prilike. Očekuju vas prolazne tegobe s cirkulacijom.

SAVJET TJEDNA: Ne uzimajte sve stvari za gotovo!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka)

Vaš ugled među kolegama bit će na zavidnoj razini. Dobit ćete više povjerenja i ovlasti, a time i više zaraditi. Emotivni život bit će pun dvojbi i neuravnoteženih reakcija. Sviđa vam se netko koga zasada ne možete imati. Štitite se od prehlada. SAVJET

TJEDNA: Poboljšajte kondiciju!

Zabrana rada trgovinama nedjeljom i blagdanima i dalje stvara napetosti na tržištu

Vlasnici benzinskih postaja oštro su se usprotivili najavi kladionica i kockarnica da će početi u svojim prostorima nedjeljom prodavati svježe meso, ali i kruh, mlijeko...

Neradne nedjelje pravi su blagoslov za djelatnike trgovina mješovitom robom, pogotovo onih u trgovačkim lancima. No, kad jednom svane, drugom smrkne, kao i obrnuto, nije samo floskula. Stara je to narodna mudrost koja se i u ovoj priči pokazuje svojevrsnim determinizmom. Naime, već je na neki način unaprijed bilo određeno da će se osnovne živežne namirnice prodavati i nedjeljom i blagdanima. Samo je bilo pitanje gdje i u kakvim uvjetima.

Humana gesta

No, uvijek se nađe dobrih ljudi, ideoloških altruista, koji podmetnu svoja leđa kad je najteže. Da bi nahranili gladni narod, na opću mobilizaciju dobrovoljno su se pokrenuli deseci tisuća zaposlenih na benzinskim postajama, kako bi pothranjenim i od gladi iscrpljenim Hrvatima na blagdan Velike Gospe prodali barem po frtalj kruha ili pak pokoje pecivo. Vlasnici kockarnica i kladionica, koji od kada postoje, šakom i kapom dijele svojim korisnicima ogromne novčane iznose, odlučili su se priključiti toj humanoj gesti djelatnika benzinskih postaja, te su najavili kako će oni nedjeljom i blagdanima u svojim prostorima prodavati ne samo kruh i mlijeko, već i svježe meso.

Protivljenje benzinskih

No, iako su očekivali da će tom humanom gestom i kolegijalnom pomoći pridobiti simpatije djelatnika, a pogotovo vlasnika benzinskih postaja, dogodilo se sasvim suprotno. Naime, kako nam je rekao predstavnik vlasnika benzinskih postaja, oni su se toj najavi kladionica i kockarnica oštro usprotivili. – Mi prodajemo kruh, mleko i par sitnica ljudima v nedelju i na blagdane ne da zaradime, nego da se ljudi nahraniju. I svi su prepoznali našu žrtvu. I sad kladionice i kockarnice hočeju glumiti žrtve veće od nas i prodavati još k tomu i meso. Mi sme protiv. Oštre protiv – ispričao nam je naš sugovornik.

Vlasnici benzinskih: „Mi prodajemo kruh, mleko i par sitnica ljudima v nedelju i na blagdane ne da zaradime, nego da se ljudi nahraniju. I svi su prepoznali našu žrtvu. I sad kladionice i kockarnice hočeju glumiti žrtve veće od nas i prodavati još k tomu i meso. Mi sme protiv. Oštre protiv“

imendani

KOLOVOZ UTORAK, 15.08.

VELIKA GOSPA

SRIJEDA, 16.08. Stjepan Ugarski; Rok ČETVRTAK, 17.08. Hijacint; Liberat; Miron PETAK, 18.08. Sv. Jelena Križarica SUBOTA, 19.08. Ivan Eudes; Ljudevit; Tekla NEDJELJA, 20.08. 20. KROZ GOD. Bernard iz Clarvauxa; Samuel PONEDJELJAK, 21.08. Pio X. papa; Hermogen

ime tjedna

Sretan imendan, Jelena! Ime Jelena je žensko ime čije porijeklo je od grčkog imena Helena, prema grčkoj riječi hēlios što znači sunce, sunčeva svjetlost, sunčeva zraka, u prenesenom značenju znači blistava, sjajna, ljepotica. Skriveno značenje imena Jelena: jedinstvena, elegantna, ležerna.

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja 7.30, 9, 11 i 18 sati

svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

jeste li znali?

…da je Vučedolska golubica zapravo jarebica?

…da je bivši američki predsjednik Ronald Reagan bio filmski glumac?

…da su zbog nestašice metala Oscari koji su se dodjeljivali za vrijeme Drugog svjetskog rata bili napravljeni od drveta?

Foto: Ilustracija/Pixsell