aktualno
broj 1021 / 16. siječanj 2024.
3
Nedostatak liječnika uzima sve više maha. Zagorcima su posebno postali problem liječnici obiteljske medicine
Mnogi Zagorci nemaju mogućnost ostvarivanja svog zakonskog prava slobode izbora obiteljskog liječnika
Nije to samo specifičnost Zagorja, tj. Krapinsko - zagorske županije, to je boljka hrvatskoga zdravstvenog sustava Željko Slunjski ZL ATAR
N
isu ogorčeni samo pacijenti u Gornjoj Stubici zato što je otišla liječnica iz jedne ordinacije obiteljske medicine, pa postoji (opravdani) strah kako će i kod koga ostvarivati zdravstvenu zaštitu. Takva se priča može čuti i u Konjščini, Loboru, Belcu koji žaluju što zbog manjega broja zdravstvenih osiguranika nema svoju ambulantu, a od nedavno i u zlatarskoj ispostavi Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije. I nije to samo specifičnost Krapinsko-zagorske županije. To je boljka hrvatskoga zdravstvenog sustava. Čuli smo da je slično i u susjednoj Sloveniji! Poznato je kako na tržištu rada nema liječnika, što je neobično s obzirom na to da medicinski fakulteti djeluju u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Na raspisani natječaj za nekoliko liječnika u Domu zdravlja KZŽ nije prispjela ni jedna molba! Ili ih ima, ali se mladi liječnici ne odlučuju za rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti odnosno obiteljskoj/općoj medicini, k tome izvan većih urbanih središta, premda su izjednačene plaće s bolničkim liječnicima. Dio ih jamačno odlazi u inozemstvo koje im omogućuje osjetno bolju materijalnu egzistenciju. Poznato nam je kako se mladi liječnici i ne odlučuju za specijalizaciju iz obiteljske medicine. Dijelom je to i razumljivo, jer u ambulanti su prepušteni sami sebi, nemaju se s kime konzultirati u slučaju potrebe (na klinikama je to timski rad), a k tome ubija ih opterećenost administracijom. Vrijeme koje bi mogli posvetiti pacijentima, gube na papirologiju.
Naručivanje pacijenata – da ili ne? Na svježem primjeru situacije u zlatarskoj ispostavi ustanovili smo kako se u praksi ne može ostvariti zakonsko pravo slobode izbora doktora medicine, zajamčeno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti odnosno njegovom glavom"Prava i dužnosti osoba u ostvarivanju zdravstvene zaštite". Naime, do kraja 2023. godine u ispostavi su djelovala tri tima obiteljske medicine odnosno troje liječnika (dvoje privatnika odnosno koncesionara i jedan zaposlenik u DZ-u). Čim se, još ljeti, pročulo kako jedan liječnik koncesionar, nakon više od 40 godina radnoga staža, odlazi u mirovinu, dio njegovih pacijenata, zbog bojazni tko će ga naslijediti, želio je s kartonom prijeći jednom od drugih dvoje liječnika, sa završenim specijalizacijama i respektabilnim radnim iskustvom. Međutim, dobiven je odgovor:" Pošto trenutno imamo upisanih pacije-
nata više od limita koji je odredio HZZO, ne smijemo, nažalost, upisivati nove pacijente". Informacija je točna i lako provjerljiva na izdvojenoj stranici HZZO-a "Tražilica ugovorenih partnera". Dakle, zakonsko pravo na papiru je jedno, a zbilja sasvim drukčija!
Znak odobravanja I zbunjola tek slijedi. Ovih dana na adrese zdravstvenih osiguranika koji su zdravstvenu zaštitu ostvarivali u sada zatvorenoj ordinaciji koncesionara, stigla je pisana obavijest HZZO-a kojom obavještavaju korisnike kako je s Domom zdravlja KZŽ ugovoreno pružanje usluga u novoformiranoj ordinaciji u kojoj dosadašnji korisnici mogu od 1. siječnja ostvarivati zdravstvenu zaštitu. I još jedna zanimljivost: "U slučaju da želite primarnu zdravstvenu zaštitu u djelatnosti opće/obiteljske medicine koristiti u drugoj ugovornoj ordinaciji primarne zdravstvene zaštite, a ne u spomenutoj, sukladno odredbama Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora primarne zdravstvene zaštite, imate pravo izvršiti promjenu izabranog doktora opće/obiteljske medicine", piše u dopisu HZZO-a s potpisom voditelja Područne službe dr. Tome Pavića. Istodobno, na izdvojenoj stranici HZZO-a piše kako su obje ordinacije dosegle limit!? I neka se osiguranik sada snađe. Formalno može, ali praktički – ne može! Zatim, ima još jedna, u obiteljskoj medicini sve raširenija pojava – naručivanje pacijenata, slično kao u bolnicama, a ta nam je zbilja poznata. Uputili smo glasnogovorniku HZZO - upit, zatim i požurnicu, kojim je pravnim aktom ili nečijom odlukom regulirana sve više uvriježena praksa naručivanja pacijenata (navodno do 40 dnevno!?), ali odgovora nema. Htjeli smo čuti i mišljenje ravnateljice Doma zdravlja KZŽ, dr. Nade Dogan, znajući kako je u rješavanju aktualne situacije bespomoćna, ali i kod nje smo naišli na šutnju. A narod kaže: "Šutnja je znak odobravanja".
Problemi starijih Možda je zamisao u osnovi dobra. Nema gužvi u čekaonicama i liječnik ima više vremena za rad s pacijentima. Možda je to dobro u sredinama u kojima pacijenti imaju mogućnost korištenja javnoga prijevoza. Na primjeru Zlatara slika je drukčija. Osim Zlatara, područje grada čini i 18 naselja, čiji stanovnici nemaju nikakav javni prijevoz. To su uglavnom raštrkana naselja po bregima. K tome, zdravstvenu zaštitu u ambulantama više koriste građani starije populacije, od kojih mnogi nemaju osobna vozila, informatičku opremu ili neki
Dom zdravlja u Zlataru
Pacijenti mogu i dalje bezuspješno čitati " Osigurana osoba primarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruje kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, obiteljske (opće) medicine, ginekologa, pedijatra i doktora dentalne medicine kojeg bira na način propisan Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora primarne zdravstvene zaštite". No, stvarnost i život su nešto sasvim drugo. drugi oblik komunikacije. Nerijetko, čekaju nekog od susjeda da dođe s posla i zamole ga za prijevoz do ambulante. Primjerice, starici iz Petruševca ili Vižanovca, sigurno nije lako doći do zlatarske isposta-
ve na brdu, u kojoj neke ambulante prakticiraju naručivati pacijente, a neke ih obrade i više od stotinjak u radnome vremenu. I pri tom, pacijenti nemaju primjedbe na pruženu zdravstvenu zaštitu!
Drugačija stvarnost Razgovarali smo s nekoliko liječnika slušajući njihove argumente ZA i PROTIV. U pravu su oni koji kažu otkako naručuju pacijente, uz uvođenje drugih kanala komunikacije, imaju daleko više vremena za pacijenta s problemom, više strpljenja za temeljitost, razlaganje, objašnjavanje... Dio pacijenata teže prihvaća takvu praksu, pa povremeno dođe i do incidentnih verbalnih situacija. Navodno, HZZO nije dao limit ugovaranja, nego preporuku (htjeli smo je vidje-
ti u pisanome obliku!?). Što se tiče limita pacijenata po liječniku (2 150) HZZO je dao limit o broju pacijenata koji se po ambulanti mogu platiti u glavarini. Liječnik može primiti i više, ali mu to neće biti plaćeno. Zapravo, ako se radi o liječniku Doma zdravlja, neće biti plaćeno ustanovi! Radi se o glavarini čiji je godišnji iznos mizeran. A pacijenti mogu i dalje bezuspješno čitati "Osigurana osoba primarnu zdravstvenu zaštitu ostvaruje kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, obiteljske (opće) medicine, ginekologa, pedijatra i doktora dentalne medicine kojeg bira na način propisan Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora primarne zdravstvene zaštite". No, stvarnost i život su nešto sasvim drugo.
