Zagorski list 1026

Posljednja zagorska mlinarica Barica brašno i dalje melje 'na vodu'!

Životna priča Marije (25) koja se bori s depresijom: 'Da, debela sam i ok sam s tim, ali sam se prijavila u Vrapče'

'Tata me polio benzinom, zapalio i zamalo me ubio'

Potražnja za stanovima u Krapinsko – zagorskoj županiji i dalje je velika; stanovi u novogradnji

Cijene kvadrata novih stanova idu i no potražnja u Zagorju je i dalje veća

Najtraženije lokacije su Zabok i Veliko Trgovišće. Njih biraju mlade obitelji koje rade u Zagrebu ili su iz Zagreba pa žele doseliti. U Zaboku će se u narednom periodu izgraditi oko 200 stanova, baš kao i u Velikom Trgovišću, a stanova fali i u Krapini

Jelena Klanjčić

HRVATSKO

ZAGORJE

Veliki interes javnosti izazvala je najava izgradnje stambeno – poslovnog kompleksa u Zaboku, kojega će, pored Plodina, graditi Kamgrad. Osim što će se u prizemlju nalaziti poslovni prostori u koje će useliti neki sada već poznati brendovi, interes za stanovima koji će se izgraditi je ogroman. Na predstavljanju projekta okupile su se i mlađe, ali i starije generacije, zainteresirane za kupnju stanova. Imali su mogućnost pogledati tlocrte stanova, ali i rezervirati svoj stan.

Cijene po kvadratu slične Zagrebu

Interes za ovim projektom nije začudio, obzirom da je potražnja za stanovima u Krapinsko – zagorskoj županiji, a osobito u središtima poput Zaboka, ogromna. I to unatoč cijenama. – U centru Zaboka cijene stanova kreću se po 2200, pa čak i 2750 eura po kvadratu! Time se Zabok po cijenama stanova u novogradnji poravnao s primjerice Zaprešićem i rubnim dijelovima Zagreba – kaže Goran Vrgoč, vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama iz Zaboka. U Zaboku će se u narednom periodu izgraditi oko 200 stanova, a velika većina prodana je, kaže, prema riječima investitora, već unaprijed, prije nego što je izgradnja uopće započela. Zabok ističe kao lokaciju gdje se potražnja za stanovima najveća, no tu su i Veliko Trgovišće i Krapina. – Što se tiče Velikog Trgovišća, njega, kao i Zabok, biraju mladi ljudi koji rade i Zagrebu ili su iz Zagreba pa žele doseliti. U Velikom Trgovišću cijena kvadrata je oko 1850 do 1900 eura, a u Kra-

Grad Pregrada osigurava bespovratna sredstva za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih, koja je u 2023. godini ostvarilo je pet mladih obitelji u iznosu od 3.000,00 eura

pini fali stanova i stanogradnje. Trenutno se gradi jedna zgrada s 15 stanova, koji su već unaprijed svi rasprodani – kaže Vrgoč. Poželjno mjesto za život

Da je interes za stanovima u Zaboku ogroman, potvrđuju i iz Grada. U posljednjih par godina izgrađeno je desetak zgrada u kojima su svi stanovi prodani u rekordnom roku. – U najavi je izgradnja nekoliko stambenih objekata, primjerice u Lugu Zabočkom, kao i u samom centru grada, gdje je na nedavnom predstavljanju projekta Kamgrada bio velik interes za dobivanjem informacija o projektu. Velika potražnja za stanovima zasigurno pokazuje da je Zabok poželjno mjesto za život zbog brojnih sadržaja za djecu i mlade, dobre prometne povezanosti i dostupnosti svih nužnih aspekata za život mlade obitelji – kažu iz Grada Zaboka, dodavši kako veće doseljavanje sa sobom nosi i nužnost da se pojačano razvija infrastruktura. – Zato već postoje ideje i planovi da se, osim onog u Špičkovini, krene u izgradnju vrtića u Lugu Zabočkom. Veseli i najava proširenja osnovne škole, kako bi se tamo mogla odvijati nastava u jednoj smjeni – kažu u Gradu. Osim najavljenih investicija u stanogradnji s kojima se uskoro kreće, novi prostorni plan predvidio je gradnju novih 250 stanova.

Odlična lokacija

Oroslavje je bilo jedno od prvih mjesta u Zagorju, kamo su se mahom počele doseljavati mlade obitelji. Zbog odličnog prometnog položaja, blizine autoceste, izgradnje

novih kuća i stanova, Oroslavje je postalo interesantno mladim obiteljima. I danas je potražnja za stanovima u Oroslavju itekako dobra. Gradonačelnik Viktor Šimunić ističe kako su stanovi u zgradi koja je napravljena lani rasprodani. – Imamo najave za izgradnjom još dvije ili tri zgrade. Dosta nam se ljudi doseljava i fala Bogu da je tak. Na odličnom smo položaju, a opet imamo mir – kaže Šimunić. Kaže i kako Grad nastoji infrastrukturno pratiti izgradnju novih stanova i zgrada. – Mislim da je danas glavna demografska mjera dječji vrtić. Roditeljima je izuzetno važno da mjesto gdje stanuju ima vrtić. A nama uskoro kreće izgradnja područnog vrtića u Mokricama koji će imati mogućnost smještaja čak devet jasličkih i vrtićkih skupina – kaže gradonačelnik, dodavši i kako se, upravo što se djece tiče, Grad trudi i urediti dječja igrališta. Uređenjem jednog, a uskoro će biti gotovi i radovi na uređenju drugog dječjeg igrališta u centru, Oroslavje će imati dva moderna dječja igrališta, no tu se neće stati, uređivat će se takvi sadržaji i po naseljima.

Najava investicija

za kupnju stana nego izgradnju ili kupnju obiteljske kuće, stoga ima upita. Postoji najava nekoliko investitora da su spremni za izgradnju višestambenih zgrada. Mi smo kao Grad prilagodili prostorno plansku dokumentaciju za takve moguće investicije – kaže gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, dodavši kako se nada da će se tijekom ove i iduće godine u Donjoj Stubici izgraditi još 20 novih stanova. Ističe kako su takve investicije ključne za razvoj lokalne zajednice, a Grad se uključuje na način da osigura sve potrebno kako bi se mladim obiteljima omogućio ostanak na ovom području

Anketa o interesu za stanovima provodi se u Radoboju, a u Kumrovcu kreće izgradnja POS stanova

ili pak kako bi se mlade obitelji privuklo na doseljavanje. Jedna od ključnih mjera u tome su i dovoljni smještajni kapaciteti u dječjim vrtićima, zbog čega je Grad krenuo u projekt proširenja. Stanovi se prodaju u kratkom roku

U posljednjih pet godina u Donjoj Stubici napravljeno je petnaestak stanova. To su prvi novi stanovi koji su napravljeni od osamdesetih godina prošlog stoljeća. –Mlade obitelji odlučuju se radije

U Pregradi se, kažu, radi o uravnoteženom omjeru ponude i potražnje, a stanovi u novogradnji se uglavnom prodaju u vrlo kratkom roku, kažu iz Grada Pregrade. U proteklih nekoliko godina u Pregradi je izgrađeno sedam stambe-

nih zgrada s 52 stana, a u najavi su tri stambene zgrade privatnih investitora, što će donijeti 37 novih stanova. Sve to potrebno je pratiti i infrastrukturom. – Kao posljedica povećanja broja djece na našem području i mladih obitelji, u novom proračunu Grada Pregrade je izgradnja novog objekta dječjeg vrtića, što će omogućiti povećanje kapaciteta za smještaj sve djece, čiji roditelji ti žele, u dječji vrtić u Pregradi – kažu iz Grada. Također Grad Pregrada osigurava iz Proračuna dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih na području grada Pregrade. Bespovratna sredstva u 2023. godini ostvarilo je pet mladih obitelji u iznosu od 3.000,00 eura.Važno je dodati kako je navedena mjera dio Gradskog programa za mlade 2021. - 2025. čime je ostvaren još jedan cilj programa te se nadamo da će kroz naredni period svaka mlada obitelj ostvariti potrebnu podršku i izgraditi temelj za sretnu i stabilnu budućnost – zaključuju u Gradu Pregradi. Potražnja veća od ponude Posljednjih je par godina izuzetno porastao interes za stanovima u Velikom Trgovišću. – Usprkos velikom broju novoizgrađenih zgrada i zgrada u izgradnji, potražnja je postala puno veća od ponude – kaže načelnik Robert Greblički. Dodaje i kako je najavljena izgradnja vi-

novogradnji prodaju se i prije početka izgradnje

i do 2750 eura, veća od ponude!

Sredine u kojima je velika potražnja za doseljavanjem nastoje to pratiti infrastrukturno, stoga se rade projekti za izgradnjom novih ili proširenjem postojećih dječjih vrtića

še od 200 stambenih jedinica, odnosno stanova i kuća na području Velikog Trgovišća. Kako bi pratila ove investicije, Općina Veliko Trgovišće pristupit će ciljano gradnji dodatne sportske, kulturne, komunalne i dječje infrastrukture. - Trenutno smo u postupku projektiranja novog vrtića, čija gradnja bi trebala početi kroz otprilike dva mjeseca. U suradnji sa Županijom radi se na projektima dogradnje škole i gradnji dviju sportskih dvorana – kaže načelnik Greblički. Dodaje kako se vesele svakom novom stanovniku, iako će se gradnja dozvoliti prema postojećem planu razvoja Općine, odnosno neće se dozvoliti prekomjerna gradnja u svrhu očuvanja kvalitete života

stanovnika i izbjegavanja prometne zasićenosti.

Stanovi u suradnji s APN - om Općina Radoboj provodi anketu o iskazu interesa za kupnju stanova koji se planiraju izgraditi na području Radoboja. Radi se o projektu višestambene građevine u centru, koja će biti niskoenergetska, dizajnirana u skladu s okolinom, a krasit će ju moderan dizajn i veliki stakleni otvori, a biti će podijeljena na jednosobne, dvosobne i trosobne stanove od 50 – 100 m2, s okvirnom cijenom između 1.600 - 1.800 €/m2. Stoga su iz Općine pozvali sve zainteresirane da putem anketnog obrasca do kraja ovog mjeseca iskažu svoj interes za kupnju stana. Kumrovec je ovih dana razveselila vijest o dobivanju građevinske dozvole za POS stanove koji će se graditi u suradnji s APN-om. Radi se o 10 stanova na građevinskoj parceli u naselju Kladnik, nasuprot Političke škole, a radovi bi trebali započeti najkasnije početkom ljeta. - Imamo jako veliku listu zainteresiranih, kvadratura stanova je već određena, od jednosobnih stanova veličine 46 kvadrata, pa sve do najvećih koji imaju nešto preko 70ak kvadrata. Zainteresirani su neki i za najam, ali i za kupnju stana, tako da nam je važna ova izgradnja zbog mladih ljudi i obitelji koji žive tu, ali i ljudi izvan naše općine koji žele doći živjeti u Kumrovec –poručuje načelnik Robert Šplajt te dodaje da će se i u budućnosti trebati planirati izgradnja još ovakvih stambenih jedinica.

Krapinsko – zagorska županija ove će godine za mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje izdvojiti ukupno 390.000 eura

'Pozivamo sve poljoprivredne proizvođače da se certificiraju jer na taj način brendiramo županiju i garantirano kvalitetu'

Tri će natječaja biti otvorena mjesec dana, od 14.2. do 15.3., a pet natječaja od 14.2. do prosinca, dakle korisnici se mogu javiti tijekom cijele godine

Sabina Pušec KRAPINA

Krapinsko – zagorska županija ove će godine za mjere razvoja poljoprivredne proizvodnje izdvojiti ukupno 390.000 eura, rečeno je na konferenciji za novinare. Pročelnica Sanja Mihovilić predstavila je mjere. Natječaj za rad udruga otvoren je još krajem prosinca prošle godine, bio je otvoren do kraja siječnja, a izdvojeno je 13.500 eura i administrativna provjera je u tijeku. Tri će natječaja biti otvorena mjesec dana, od 14.2. do 15.3., a pet natječaja od 14.2. do 1.12., dakle korisnici se mogu javiti tijekom cijele godine. Ukupna vrijednost je 226.500 eura.

Poticanje sustava kvalitete

- Prvi natječaj je za povećanje poljoprivredne proizvodnje za čija smo sredstva 70.000 eura osigurali, namijenjen je poljoprivrednicima koji moraju imati minimalno ulaganje u tu svoju aktivnost 2.000 eura, a visina potpore se kreće do 50 %. Tu je i potpora za povećanje ekološke proizvodnje. Na našem području imamo oko 130

'KZŽ je bila druga u Hrvatskoj po izdvojenim sredstvima po glavi stanovnika u Hrvatskoj, uz kontinuitet povećanja sredstva od 10 posto očekujem da ćemo ostati u vrhu'

ekoloških proizvođača, a ukupno je osigurano 45.000 eura. Visina potpore je do 60 % ukupne prihvatljive aktivnosti. Treća je potpora za uzgoj zagorskog purana, a provodimo je godinama. Osigurano je 60.000 eura, potpora je 7 eura za novoizvaljane puriće, a za certificirane proizvođače je 10 eura po puriću. Makismalan iznos potpore za standardne uzgajivače je 3.500 eura, za certificirane je 10.000 eura. Tu je i potpora za pripremu projektne dokumentacije, odnosno potpora za izradu dokumentacije kojom se može prijaviti na strateški plan zajedničke poljoprivredne politike ili nacionalne programe. Makismalan iznos potpore je do 1500 eura ili 50 posto, a osigurao je 13.500 eura ukupno. Potpora za promociju poljoprivrednih proizvoda je potpora koja izrazito dobro prihvaćena od korisnika. Osigurano je 15.000 eura, visina potpore je 1500 eura, 50 posto od prihvatljive aktivnosti, cijele godine je otvoren natječaj – pobrojala je Mihovilić. Nadalje, Krapinsko – zagorska županija ove je godine uvela i nove mjere. Radi se o potpori za sudjelovanje u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, a osigurano je 13.000 eura. Iznos potpore je do 75 posto ili 700 eura. - Drugi natječaj uveden ove godine je potpora za sudjelovanje u sustavima kvalitete. Što se naše županije tiče, tu smo među vodećima zahvaljujući proizvođačima što se tiče oznake kvalitete na europskoj razini. Imamo zaštićeno meso zagorskog purana, bagremov med, zagorske štrukle i mlince. Ova potpora je namijenjena OPG – ovima koji su u sustavu što se tiče zagorskih purana i zagorskog bagremovog meda. Iznos potpore je do 1000 eura ili 75 posto, otvoren je natječaj cijele godine, osigurano je 10.000 eu-

ra. Tako ih potičemo da ostanu u sustavu kvalitete – napomenula je pročelnica.

Povećanje za 10 posto

Župan Željko Kolar rekao je da su sredstva i ove, kao i proteklih godina, povećana za 10 posto. - Certificiranim proizvođačima dali smo mogućnost većeg iznosa bespovratnih sredstava i u ukupnom i pojedinačnom iznosu. To je jasna poruka da pozivamo sve poljoprivredne proizvođače da se certificiraju jer na taj način brendiramo županiju, a oni mogu garantirati kvalitetu certificiranog proizvoda što kupcu daje dodatnu garanciju da konzumira upravo onaj proizvod koji je i zaštićen – rekao je župan. Dodao je da vjeruje da će za mjere biti velik interes, a ako osigurana svota neće biti dovoljna, odlukom će se povećati sredstva, kao što je to bilo i proteklih godina. - Posebno me prošle godine razveselilo da smo imali puno novih mladih poljoprivrednika koji su se prvi puta javili na naše mjere i to očekujemo i ove godine – kaže župan. Najavio je i drugi set mjera ruralnog razvoja za drugi kvartal godine. – To je dodatnih 5 mjera - potpora za kupnju loznih cjepova autohtonih sorata vinove loze za podizanje nasada, potpora za ulaganje, modernizaciju, povećanje konkurentnosti poljoprivrede u preradi i stavljanju na tržište, potpora za povećanjave stočarske proizvodnje, potpora za zaštitu višegodišnjih nasada od padalina i potpora za očuvanje pčelinjeg fonda. To je još 150.000 eura osiguranih u proračunu. Zadnja mjera koju ćemo raspisati bit će u petom mjesecu. KZŽ je bila druga u Hrvatskoj po izdvojenim sredstvima po glavi stanovnika u Hrvatskoj, uz kontinuitet povećanja sredstva od 10 posto očekujem da ćemo ostati u vrhu – zaključio je župan Kolar.

Veliki požar progutao je potkrovlje obiteljske kuće u Krapinskim Toplicama.

Zapalivši kuću vlastite majke, umalo

Pokrenuta humanitarna akcija za pomoć

Cijelo potkrovlje progutala je vatra, a u sredini tog pakla, slika pijanog oca. Bio je to prizor koji je ostavio svakog svjedoka zapanjenog i nijemog, dok su

Marta Čaržavec

KRAPINSKE TOPLICE

Ovogodišnje Valentinovo, ali i dani nakon, u Krapinskim Toplicama pamtit će se po grozoti koju je počinio 59-godišnji Danijel, sin 80-godišnje Božice Magdić i otac 20-godišnjeg Leonarda. Veliki je požar progutao cijelo potkrovlje obiteljske kuće, a u sredini tog pakla, slika pijanog oca. Bio je to prizor koji je ostavio svakog svjedoka zapanjenog i nijemog, dok su se strepnja i nevjerica uvukli u svaki kutak idiličnog zaselka. Iz policije su dan nakon stravičnog događaja rekli kako je obavljenim očevidom, u suradnji s inspektorom zaštite od požara, utvrđeno kako je do požara došlo u prostoriji potkrovlja obiteljske kuće uslijed zapaljenja zapaljive tekućine otvorenim plamenom te se požar proširio na cijelo potkrovlje i krov. Policija je počinitelja uhitila, a dvadesetogodišnjak je zadobio lakše tjelesne ozlijede te je prebačen u Opću bolnicu Zabok gdje je proveo noć. Odnos sina i oca

Posjetili smo mjesto događaja gledajući kako se jedna obitelj suočava s najmračnijim trenucima svog života. Kuća koja je godinama bila njihov dom plamtjela je kao baklja osvjetljavajući noćni pejzaž u zastrašujućem crvenom sjaju. - Sve se dogodilo oko 19.15 sati u srijedu, na Valentinovo. Tata je došao pijan doma i rekao da više nemam kaj tražiti tu. Pitao sam ga kaj se događa, on me fizički napao. Ja sam ga odgurnuo od sebe, a on mi je rekao ˝Sad ćeš ti vidjeti˝. Uzeo je dvije litre benzina, polio mene i sobu, zapalio sve i pobjegao. Cijela jakna mi je izgorjela, pola majice i onda sam izletio van, rekao baki da izađe. Pozvao sam hitnu i vatrogasce – ispričao nam je Leonard koji priznaje kako je razmirica s ocem, koji je imao problema s alkoholom, imao i ranije. - Imali smo razmirica i dok sam ja bio manji, ali bili smo u dobrim odnosima. Bili su problemi s alkoholom. On je sad u zatvoru, ide u Remetinec na 30 dana kod istražnog suca i onda ide optužba za pokušaj ubojstva. Za početak ga mogu tužiti i

Leonard: 'Za početak ga mogu tužiti i tražiti mjeru zabrane prilaska. Ne znam kako se osjećam, teško mi je, ali držimo se'

tražiti mjeru zabrane prilaska. Ne znam kako se osjećam, teško mi je, ali držimo se. Pomažu nam susjedi – ispričao nam je Leonard čiji su se roditelji rastali. On je ostao živjeti u Krapinskim Toplicama, a majka je preselila u Zagreb. Iako je završio školu i po zanimanju je konobar, nezaposlen je, jer kako kaže, posla ima, ali mu je problem prijevoz budući da nema položen vozački ispit.

Ispovijest majke

Leonardova baka i Danijelova majka, Božica Magdić, prošla je osamdesetu, cijelog je života skrbila za svog sina koji je, kako nam je rekla, bolestan na živce. Njegova zaposlenja trajala su po mjesec dana, najviše tri. Kada bi se napio, šutjela

je jer u tim trenucima svi i sve mu je bilo krivo. - Bila sam evo ovdje u kuhinji. On je došao doma, bio je pod parom, tu se najeo. Sjedio je gdje vi sada sjedite. Otišel je gore ležat, spavat. Jedino me je pital di je Leo. Rekla sam da ga je zvao njegov prijatelj Maksić da idu u šetnju. ˝Aha˝, rekao je. Znala sam sad bu frke kad Leo dođe doma. Tak je i bilo. Mislim da ga je zvao mobitelom, Leo je došo doma, javio mu se i dojde dolje i meće si svoj ruksak. Pitala sam ga kam ide. ˝Pa tata me steral˝. Rekla sam da negdje nikam, da ima di spavati i nek ovaj crka gore kad je pod gasom. Onda je on opet krenul gore. Ja sad ne znam. Najedamput, nije trajalo minutu, dvije, ja ne znam kakva je to brzina bila, to je bilo grozno,

dođe Leo dolje i on gori. Pitala sam kaj se dogodilo. ˝Polilaj me stari s benzinom˝. Rekla sam mu da se legne na travu da se to gasi. Ja pogledam, štenge gore, Isuse Bože, plamen odozgora do dolje. Ja sam to počela s dekom gasiti. Jesam prve dvije, tri štenge, ali kaj bum gasila. Vani je eksplodiral glavni vod, to je puknulo. Gori sve, ja van, kad sam ja to vidla... Rekla sam Leu da zove vatrogasce, policiju, ljude, nije se snašo, jedva smo ih pozvali. To je bilo grozota kak je to gorelo. Užas jedan. Vidla sam sina tu kroz prozor i onda sam vikala za njim ˝Prokleti bil, kaj si mi napravil. Pod moje stare dane mi ne daš mira. Nikad mi više nemoj doći˝. Hodam oko doktora, trebala bi na operaciju srca, šećeraš sam, tlakaš,

astma, sve je nad menom. Zna kak sam bolesna. To mi je napravil za falu kaj ga čitav život divanim, hranim i perem. On je otišel autom. Jučer sam čula da je bil u Kaplici i da je tam pil pivu - ispričala nam je Božica. I ona priznaje kao su problemi postojali i prije, ali da Danijel u zadnje vrijeme nije pio. - Ja uopće ne pijem, strašno sam protiv alkohola. Prije se cugalo da te Bog oslobodi i nisam volela pijance od malena. Daj beži od mene. Bil je dobar, sad ga je opet puknula žuta minuta i evo. Ne znam. Nismo ga nikad prijavljivali, iako je Leo često znao imati konflikte s njim. Kaj mogu? Kakav je, takav je. On je takav. Ja sam se s tim odavno pomirila, uvijek sam šutela kad je bil pod gasom, jer u tim trenucima niš

unuk zbrajaju veliku štetu na kući

Dom za žrtve nasilja u obitelji Novi

početak prošle godine

ubio svog sina: pomoć Magdićima

su se strepnja i nevjerica uvukli u svaki kutak idiličnog zaselka

nisi dobro rekel, sve mu je bilo krivo – rekla nam je Božica.

Humanitarna akcija

Načelnica općine Krapinske Toplice Gordana Jureković sa župnikom župe Presvetoga trojstva Krapinske Toplice Marijanom Gradinšćakom posjetila obitelji Magdić. Općina će, naime, u suradnji sa župom, pokrenuti humanitarnu akciju. - Općina će se kao i uvijek uključiti i organizirati maksimalno. Učinit ćemo sve što je u našoj moći kako bismo pomogli obitelji Magdić. Još uvijek ne raspolažemo informacijom koliko će sanacija koštati, ali na prvi pogled vidimo da to nije mali trošak i nešto što će biti gotovo u dva dana. Vjerujem i nadam se da će to biti u naj-

skorijem mogućem roku – rekla je načelnica Jureković. - Kak vele da se kuća gradi od temelja, obnavlja od krova. Krenut ćemo s obnovom krovišta što je moguće prije. Uključit će se i Zaklada sv. Marije Magdalene, osnovana od strane obitelji Čermak koji su spremni donirati dobar dio materijala za osnovne radove. Naravno, i kao župa ćemo sudjelovati prikupljanjem sredstava – poručio je župnik Gradinšćak. Sada, dok se obitelj suočava s ruševinama svog života, pitanja ostaju neodgovorena, a rane duboke i bolne. Za ovu obitelj put prema ozdravljenju bit će zasigurno dug i težak, ali zajedništvo i podrška bit će im oslonac u ovim mračnim vremenima, zato, budimo veliki i pomozimo zajedno!

Božica: 'Najedamput, nije trajalo minutu, dvije, ja ne znam kakva je to brzina bila, to je bilo grozno, dođe Leo dolje i on gori. Pitala sam kaj se dogodilo. 'Polilaj me stari s benzinom'

smjestio pet žena i 11 djece

'NASILJE JE RADNJA KOJU ČINE KUKAVICE!'

Korisnici su prošle godine bili smješteni u trajanju od 3 tjedna do godine dana, a što se tiče obilježja doživljenog nasilja, u najvećoj mjeri počinitelji nasilja su bili romantični partneri, iako je bilo počinitelja i među drugim članovima obitelji

KRAPINA - Tijekom prošle godine Dom za žrtve nasilja u obitelji Novi početak imao je 22 upita za smještajem, kojima je tražen smještaj za 67 osoba. Od toga su realizirana tri hitna smještaja za 3 korisnika i 6 djece, dok je za dvije korisnice i 5 djece smještaj nastavljen iz 2022. godine. Prema tome, u prošloj godini je smještaj omogućen za ukupno 16 korisnika, 5 žena i 11 djece. Najveći broj korisnika, njih 6, bio je s područja KZŽ, po 4 korisnika imali su iz područja Grada Zagreba i Međimurske županije, dok su dva korisnika bila s područja Varždinske županije.

Pioniri u Hrvatskoj

- U domu pružamo siguran smještaj žrtvama nasilja u obitelji, a može se ostvariti posredstvom Hrvatskog zavoda za socijalni rad ili temeljem zahtjeva policije. Sama usluga smještaja omogućuje

Dom je početkom godine preseljen na trajnu lokaciju u moderan objekt koji ima povećan kapacitet i prima 15, umjesto 8 dosadašnjih korisnika

se u trajanju do 6 mjeseci odnosno iznimno do godine dana. Naš kapacitet je tijekom prošle godine iznosio 8 korisnika istovremeno, što uključuje odrasle osobe i djecu, a u okviru same usluge smještaja za korisnike osiguravamo stanovanje i osnovne životne potrebe te savjetodavnu i stručnu pomoć i podršku. Sve naše usluge za korisnike su besplatne – rekla je Aneta Škreblin, zamjenica ravnateljica, na konferenciji za novinare. Korisnici su prošle godine bili smješteni u trajanju od 3 tjedna do godine dana, a što se tiče obilježja doživljenog nasilja, u najvećoj mjeri počinitelji nasilja su bili romantični partneri, iako je bilo počinitelja i među drugim članovima obitelji, a većina korisnica je nasilje prijavila prvi puta prilikom smještaja u dom. S njima se provodi stručni savjetodavni rad koji uključuje različita područja kao što je prevladavanje tarumatskih iskustava, prilagodba na život u domu, učenje raznih vještina i kapaciteta, informiranje o pravima... - Taj stručni rad je individualiziran, provodi se u individualnom i grupnom obliku, a cilj je njihovo osnaživanje kako bi bili spremni za budući život bez nasilja – isti-

če Škreblin. U prošloj godini Novi početak financirala je KZŽ u iznosu 14.542 eura, temeljem projekta iz Europskog socijalnog fonda Novi početak ostvareno je financiranje u iznosu od 140.523 eura, od strane nadležnog ministarstva ostvareno je 2.200 eura. Svi rashodi poslovanja ukupno su iznosili 157.666 eura. Proteklu godinu obilježio je projekt Novi početak, čiji nositelj je KZŽ, dok su Dom Novi početak i Hrvatski zavod za socijalni rad PO Krapina bili partneri. Trajao je do 9.12. 2023., vrijednost projekta je 1,9 milijuna eura, od čega su sredstva iz Europskog socijalnog fonda 1,5 milijuna eura, a KZŽ je osigurala 0,4 milijuna eura. Iz projekta je financiran rad sigurne kuće na privremenoj lokaciji, osigurana su sredstva za najam i režijske troškove, osobne potrebe korisnika, plaće zaposlenika i drugo. Nastavljena je i provedba aktivnosti organiziranog stanovanja, koja je omogućila da korisnicima pružanje pomoći i nakon što oni napuste sklonište, 6 mjeseci mogu koristiti stan u najmu pri čemu su iz projekta su osigurani troškovi najma, režijski troškovi, i troškovi životnih potreba, kao i savjetodavna pomoć stručnih radnika, a time im je omogućeno prijelazno razdoblje za dodatno osnaživanje za samostalan život i u financijskomok smislu, ali i u pogledu emocionalnih i socijalnih vještina i samopouzdanja za samostalan život. Ovaj oblik pomoći korisila je tijekom prošle godine jedna korisnica s djetetom. - Novost je da smo početkom ove godine preselili na trajnu lokaciju u objekt koji je izgrađen i opremljen u sklopu projekta Novi početak, a ima povećan kapacitet i prima 15 umjesto 8 dosadašnjih korisnika. Novi prostor je suvremeno opremljen, u potpunosti prilagođen i ima mogućnost smještaja korisnika s invaliditetom i žrtava nasilja muškog spola. – U ovoj godini planira se i uspostava savjetovališta Doma na dislociranoj lokaciji u Zaboku, a nastavljamo i s provedbom organiziranog stanovanja uz podršku

KZŽ, a po tome smo bili pioniri u Hrvatskoj – zaključila je zamjenica ravnateljice.

Cilj - nulta stopa nasilja Zamjenica župana Jasna Petek rekla je da je ovom ustanovom zaokružena velika skupina aktivnosti i podrške za žrtve obiteljskog nasilja u KZŽ, uz SOS telefon i Savjetovalište. - Zahvaljujem svim zaposlenima tamo koji stručno i s puno entuzijazma i truda kvalitetno vode ovaj dom. To je posao koji nije samo zanimanje, nego je posao koji radite 24 sata dnevno i uvijek trebate biti na raspolaganju za nepredvidive situacije. Sve te aktivnosti koje provodi naš dom kreću ka cilju da Krapinsko – zagorska županija bude županija koja zaista ima nultu stopu nasilja u obitelji – rekla je Petek. Župan Željko Kolar rekao je da je nasilje radnja koju, uglavnom, rade kukavice. - Od ove godine, kada smo se preselili na novu lokaciju i povećali smještajni kapacitet, u financiranje će se osim Županije i resornog ministarstva uključiti i jedinice lokalne samouprave. Nije to toliko zbog novca, već zbog poruke. Općine će rad Doma financirati s 2000 eura godišnje, a gradovi s 3000 eura. To govori o svjesnosti problema i činjenici da treba djelovati. U prosjeku, osobe se u Domu zadržavaju po šest mjeseci. Zato ta ustanova treba biti ugodna, ovo je novi dom za žrtve i zato to okruženje treba davati osjećaj sigurnosti kako bi se pripremili za novi početak života koji ih čeka – izjavio je župan Kolar. Dodao je kako je tu i akcija I tebe se tiče koja i dalje traje i koja je prošla dvije trećine općina i gradova u Zagorju, a do ljeta će proći sve jedinice lokalne samouprave. Slične će se akcije nastaviti uz tribine i rad s djecom jer ovo je problem koji traje. Ključno je, rekao je za kraj, kako sve općine i gradovi, u proračunu imaju i stavku Sigurno mjesto za žene kroz što će se stvarati mnijenje da je Krapinsko – zagorska županija, županija s nultom stopom tolerancije na svaki oblik nasilja. (mč, sp)

Jasna Petek, Željko Kolar, Aneta Škreblin

Ispostava Hitne službe u Zaboku obrađuje najveći broj pacijenata te dobiva još jedan tim i novo vozilo

U ZABOKU POČINJE RADITI JOŠ JEDAN TIM HITNE

Timove u Konjščini i Klanjcu, uvedene 2017. godine, do sada je financirala Krapinsko – zagorska županija, za što je izdvojeno gotovo 20 milijuna kuna, a odsada će ih financirati Hrvatski zavod za Hitnu medicinu

Jelena Klanjčić

ZABOK

Ispostava Hitne u Zaboku dobiva još jedan tim Hitne medicinske službe, koji će s radom početi od ožujka. Olakšat će se tako posao Timu 1 koji je dosada operirao na područjima koje pokriva ova ispostava, ali će se i omogućiti još bolja pokrivenost Hitne.

Novo vozilo

Izvršena je i primopredaja novog vozila za novi tim, vrijednog 152 tisuće eura. Ravnatelj Zavoda za Hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije Krešo Božić zahvalio je Hrvatskom zavodu za Hitnu medicinu što je prepoznao važnost otvaranja još jednom tima u ispostavi u Zaboku, koja je od svih ispostavi obrađuje najveći broj pacijenata, a ujedno je zahvalio i svim djelatnicima svih ispostava na predanom radu. Istaknuo je kako županijski zavod ima 155 djelatnika, od kojih 45 liječnika, 70 medicinskih sestara i tehničara te 33 vozača. – Ovaj dodatan tim uveden je u zabočku ispostavu na inicijativu ravnateljice

Zavoda Maje Grba Bujević i stoga joj zahvaljujem, kao i županu Željku Kolaru i Županiji koja je preko decentraliziranih sredstava kupila ovo novo vozilo, ali i od samih početaka vodi brigu o Zavodu te osigurava opremu, kao i financira timove u Konjščini i Klanjcu od 2017. godine otkako smo ih uveli – rekao je Božić.

Perjanica Hitne u zemlji

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za Hitnu medicinu Maja Grba Bujević

Grba Bujević: 'Ovdje rade moderni i educirani timovi, dobro motivirani, opremljeni suvremenom opremom. To možemo zahvaliti Županiji koja jako puno ulaže u sustav Hitne medicinske službe, što nije svugdje slučaj'

istaknula je kako se u deset godina, otkako je u potpunosti organizirana prava Hitna medicinska služba u Krapinsko – zagorskoj županiji, došlo do toga upravo ova županija predstavlja perjanicu Hrvatske u Hitnim medicinskim službama. – Ovdje rade moderni i educirani timovi, dobro motivirani, opremljeni suvremenom opremom. To možemo zahvaliti Županiji koja jako puno ulaže u sustav Hitne medicinske službe, što nije svugdje slučaj. Obzirom da ova županija zaslužuje još više timova, stavili smo tu kao ispomoć Tim 2 – rekla je Grba Bujević, pohvalivši i ravnatelja Božića, ali i sve djelatnike.

Nova ulaganja

Timove u Konjščini i Klanjcu, uve-

Župan Željko Kolar kod američke veleposlanice: Razgovaralo se o onkološkom centru pri OB Zabok

ZAGREB – Župan Željko Kolar prisustvovao je prijemu kod veleposlanice Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Nathalie Rayes, a povodom posjeta vodstva najvećeg američkog medicinskog centra University of Pittsburh Medical Center (UPMC) i s ciljem upoznavanja dinamike izgradnje sveobuhvatnog onkološkog centra pri Općoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana.

Sve po planu

Veleposlanica Reyes i izvršni potpredsjednik UPMC-a Charles Bogosta zahvalili na potpori Krapinsko – zagorskoj županiji u realizaciji ovog projekta. - Izuzetno smo zadovoljni što smo u našoj županiji uspjeli pripremiti projekt koji je zainteresirao najveću sveučilišnu bolnicu u SAD-u. Drago nam je da se investicija realizira po planu i da će centar početi s radom do kraja godine. Zadovoljni smo što ćemo našim ljudima omogućiti da se od najtežih malignih bolesti liječe

dene 2017. godine, do sada je financirala Krapinsko – zagorska županija, za što je izdvojeno gotovo 20 milijuna kuna, a odsada će ih financirati Hrvatski zavod za Hitnu medicinu. – Zbog toga ćemo odsada imati više novaca koji ćemo moći uložiti u dodatno obrazovanje djelatnika, uređenje prostora i opremu. Od 2017. kupili smo 13 automobila za Hitnu, ove godine planiramo 6 za sanitetski prijevoz i 2 za timove hitne, a sljedeće godine 6. Imat ćemo još mlađi i bolji vozni park – najavio je župan Željko Kolar, dodavši kako je upravo u vozni park i opremu za timove hitne Županija u proteklom razdoblju izdvojila preko 20 milijuna kuna te je zahvalio djelatnicima da zahtjevnom i stručnom poslu.

Tim Hitne u Zaboku pohvalio je zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek, istaknuvši kako je uvođenje dodatnog tima u ovu ispostavu korak naprijed ka unapređenju službe hitne pomoći u Zaboku. – Zbog smještaja u centralom dijelu Zagorja, daleko najviše aktivnosti orijentirano je prema Zaboku, pa su sve službe daleko više opterećene nego u drugim sredinama. Drago mi je da i Županija i Zavod razmišljaju o ravnopravnom zadovoljavanju potreba građana, a za pružanje hitne pomoći u ovoj ispostavi svi imaju samo riječi hvale – rekao je Hanžek. Puno intervencija Koliko će dodatni tim, koji počinje s radom od ožujka, značiti za ovu

ispostavu, pojasnila je i djelatnica Tima 1, dr. med. Ivona Adamović, koja u ovom timu radi posljednjih godinu dana. – Najčešći problemi zbog kojih zovu građani jesu bolovi u prsima i trbuhu, često imamo i reanimacije, ali i intervencije kod prometnih nesreća. Dodatni tim olakšat će nam posao, pogotovo u dnevnim smjenama, obzirom da pokrivamo i dio autoceste i stare zagorske – rekla je dr. Adamović. Istaknula je kako u Timu 1 rade liječnik, medicinska sestra ili tehničar i vozač, dok Tim 2 ima dva tehničara ili sestre i vozača. – Oni ne mogu liječiti na terenu, kao Tim 1 koji ima liječnika, no korisni su u tome što mogu zbrinuti pacijenta dok ne dođe do bolnice – istaknula je dr. Adamović.

Gradnja Onkološkog centra u Zaboku odvija se prema planu

najsuvremenijim metodama, jednakim onima u vodećim medicinskim centrima u SAD-u - poručio je župan Kolar te čitavoj delegaciji UPMC-a, veleposlanici Rayes i njezinom zamjeniku Marku Flemingu zahvalio na svemu što su učinili te još uvijek čine za ostvarenje ovog projekta. Kamen temeljac sveobuhvatnog onkološkog centra pri Op-

ćoj bolnici Zabok i bolnici hrvatskih veterana je nakon provedenog javnog poziva položen 21. prosinca 2023. godine. Radove u cijelosti financira University of Pittsburh Medical Center.

Najveći američki medicinski centar

UPMC je najveći američki aka-

demski medicinski centar koji objedinjuje osamdesetak bolnica i zapošljava 95 tisuća djelatnika, među kojima pet tisuća liječnika. Usko surađuje sa Sveučilištem Pittsburgh na kojem studira 32.000 studenata i na kojem radi 7.500 djelatnika, od toga troje nobelovaca. Tijekom proteklih deset godina UPMC je u razvoj biome-

dicinskih znanosti uložio više od milijardu dolara, dok je samo u područje razvoja imuno terapije investirao više od 300 milijuna dolara. Na prijmu su, među ostalima, bili čelni ljudi UMPC – a Hillman, kao i prof. dr. Dragam Primorac te ravnatelj Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana Tihomir Vančina. (zl)

Ispostavi Hitne medicinske službe u Zaboku prirdružuje se Tim 2 i novo vozilo

Kamen temeljac za onkološki centar postavljen je lani u prosincu

Predstavljen rad Zagorske razvojne agencije u prošloj i planovi za ovu godinu

'Kada znate što želite i imate tako sjajnu agenciju, sve je lakše realizirati'

Kroz 2023. godinu smo pripremili 106 projekata, 110 smo ih imali u provedbi odnosno pratili provedbu, a sve to za 46 različitih korisnika. Najveći dio projekata odnosi se na Fond solidarnosti EU, rekla je ravnateljica Barilar

Sabina Pušec KRAPINA

Ravnateljica Zagorske razvojne agencije Karolina Barilar predstavila je u petak rad agencije u protekloj godini te istaknula da se glavni dio poslovanja odnosi na pripremu i provedbu projektnih prijedloga. - Kroz 2023. godinu smo pripremili 106 projekata, 110 smo ih imali u provedbi odnosno pratili provedbu, a sve to za 46 različitih korisnika. Najveći dio projekata odnosi se na Fond solidarnosti EU, gdje smo i dalje kroz 2023. godinu najveći broj projekata pripremali za tijela javne vlasti, a radi se o projektima vraćanja različite vrste infrastruktura, posebice se radilo o prijevoznoj infrastrukturi, u prvobitno stanje. Vrlo dobar pokazatelj je što od ukupno 106 projekata vrijednosti veće od 77 milijuna eura njih 72 posto odobreno. 100 posto projekata nam uvijek prolazi administrativnu kontrolu, 18 njih je 31.12. još bilo u fazi evaluacije, dok je 10 posto projekata koji nisu ostvarili financiranje u prošloj godini – rekla je Barilar.

Deseci milijuna eura

Kroz te projekte ostvareno je više od 39.000 m kvadratnih kulturne infrastrukture, 48 km novih ili rekonstruiranih cesta, 5 novih dječjih vrtića, na edukaciji je bilo 239 osoba, pri čemu i različite specijalizacije, tu je 25 projektno – tehničkih dokumentacija za različite vrste infra-

struktra, 1703 m kvadratnih nove ili rekonstruirane komunalne infrastrukture i više od 92.000 kvadratnih metara škola i sportskih površina za koje se očekuje realizacija u narednom periodu. - Kada gledamo projekte u provedbi u 2023. godini, njih 110 u vrijednosti većoj od 72 milijuna eura, i dalje je Fond solidarnosti taj koji nam obilježava godinu s 42 projekta čiju smo provedbu pratili. Kakav je utjecaj tih projekata vidi se iz 3666 m kvadratnih nove kulturne infrastrukture, obnovljenih i rekonstruiranih više od 59 km cesta, izgrađenih 7 dječjih vrtića (ili će biti u izgradnji), više od 620 osoba koje su sudjelovale na različitim edukacijama, specijalizacijama i usavršavanjima, 6 kompleta projektno – tehničke dokumentacije koja je izrađena i financirana raznim fondovima, preko 4500 kvadratnih m nove komunalne infrastrukture i više od 7000 m kvadratnih novih školskih i sportskih površina – pobrojila je ravnateljica. Istaknula je da je posebnost 2022. i 2023. ta što je Agencija bila provedbeno tijelo razine 2 za projekte Fonda solidarnosti za vraćanje prijevozne infrastrukture u prvobitno stanje te je kroz njezine ruke prošlo 47 projekata vrijednosti većoj od 43 milijuna eura za koju su provjeravali ispravnost i ovjeravali same isplate. - Agencija je u 2023. godini provodila dva projekta koje smo pripremali sami za sebe i KZŽ i koje smo sami i provodili u suradnji s partnerima. Jedan od onih koji je bio jako vidljiv je pro-

'Agenciju očekuje još velikih izazova u godinama pred nama, jer smo u ogromnom investicijskom ciklusu'

jekt CRO SI SAFE, kroz koji smo radili na povećanju suradnje i kvalitete prekograničnih službi u slučaju katastrofalnih događaja. Tu je i projekt Znanjem za europsko zajedništvo, projekt tehničke pomoći koji smo dobili financiranjem od strane Ministarstva regionalnog razvoja. Trajao je od 2018. završio s 31.12.2023., a omogućio nam je neometano pružanje potpore svim tijelima javne vlasti na jednak način - kaže Barilar. Izdvojila je i vrijedan

projekt Novi početak, a kao najveći na području naše županije, projekt Centar kompetentnosti, koji je i kroz 2023. otvoren, u potpunosti opremljen i funkcionalan. – Tu su i soft projekti, koji se bave usavršavanjem, jačanjem kapaciteta i vještina i specijalističkim usavršavanjima. Očeukuje nas provedba daljnjih infrastrukturnih projekata koji su dijelom već ugovoreni, kao što je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice i daljnji rad na pripremi projekata Zavoda za hitnu medicinu te cjelodnevnog boravka djece u školama i cjelokupne školske i sportske infrastrukture – zaključila je Karolina Barilar. 'Sjajni pojedinci ogromnog znanja'

Župan Željko Kolar pohvalio je Zagorsku razvojnu agenciju koja ima, kaže, niz sjajnih pojedinaca ogromnog znanja i iskustva u povlače-

nju iz europskih fondova. - Bitno je da se ljudi stalno dodatno educiraju, svaki novi projekt je novi izazov i iz mjeseca u mjesec smo sve bolji i spremniji da se postavimo na bilo koji zadatak. Svaki projekt u našim planovima je izazov za koji sam siguran da možemo realizirati. Kao regionalni koordinator je razvojna agencija pokazala da je lider u RH među razvojnim agencijama. Određene certifikate ima samo naša ZARA – istaknuo je Kolar te dodao da je ZARA bila ta koja je okupila druge razvojne agencije u razvojnom projektu Sjever. - Kada znate što želite i imate tako sjajnu agenciju, sve je lakše i realizirati – rekao je Kolar uz posebne zahvale ravnateljici Karolini Barilar. - U ovoj godini nas očekuju još veći izazovi –projekt Stubičkih Toplica vrijedan 17.6 milijuna eura, ZEZ 9,2 milijuna eura, COKT gdje će sljedeći tjedan izaći van javni poziv za izradu glavnog i izvedbenog projekta, tu je 18 škola koje pripremamo za jednosmjensku nastavu. Čekamo potvrde ministarstva na idejno rješenje, možemo se pohvaliti da smo dobili prvu odluku na idejno rješenje upravo za Centar za odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim potrebama, imamo prihvatljivih troškova 88% za sportsku dvoranu i 58% za školu iz MPO, a tu će se još ministarstvo uključiti vlastitim sredstvima, 16 milijuna je ukupna investicija. Agenciju očekuje još velikih izazova u godinama pred nama jer smo u ogromnom investicijskom ciklusu – najavio je Kolar.

GDJE JE ZAŠTEKALO? Rekonstrukcija dionice ceste kroz Mokrice završena je lani, a nova dionica ceste još uvijek nije puštena u promet

Čeka se tehnički pregled i uporabna dozvola

Iz Hrvatskih cesta dobili smo sličan odgovor kao i krajem lanjske godine, a prema sadašnjim najavama, nova cesta trebala bi biti otvorena do kraja veljače

Jelena Klanjčić

MOKRICE

Iako je bilo najavljivano kako će se nova cesta kroz Mokrice otvoriti do kraja protekle godine, to se nije dogodilo. Radovi na izgradnji novog mosta, rotora, raskrižja i nove ceste završili su lani potkraj godine. Tada je, s krajem listopada, u promet puštena stara cesta kroz naselje, no, ne i nova, izgrađena.

Nova cesta

U projekt izgradnje nove ceste kroz naselje Mokrice, na dionici državne ceste Mokrice – Donja Stubica, išlo se upravo kako bi se promet preusmjerio sa stare i uske ceste kroz samo naselje, na novu dionicu koja taj dio naselja zaobilazi. Hrvatske ceste u rekonstrukciju vrijednu oko 11 milijuna kuna krenule su lani u travnju, otkada je do kraja listopada cesta kroz Mokrice bila zatvore-

Prema novim najavama, cesta bi trebala biti otvorena do kraja veljače

na, a koristili su se obilazni pravci. U sklopu projekta, rekonstruiran je most Conec te je izgrađen novi kružni tok. Izgrađena je i nova dionica ceste dugačka 720 metara, kao i uređeno 'T' raskrižje.

Što se čeka?

Stari dio ceste kroz naselje, zajed-

no s kružnim tokom i raskrižjem, u promet je ponovo pušten krajem listopada lani, a novi dio ceste za to još nije došao na red. Krajem prošle godine iz Hrvatskih cesta su nam odgovorili kako se čeka tehnički pregled i ishođenje uporabne dozvole, kako bi nova cesta mogla biti puštena u promet. S istim smo se upi-

tom ponovo uputili na adresu Hrvatskih cesta, a odgovor vrlo sličan onom lanjskom. – Potrebno je provesti tehnički pregled u cilju ishođenja uporabne dozvole. Nadamo se kako će isto biti tijekom ovog mjeseca – odgovorila je Tamara Đurijanček, glasnogovornica Hrvatskih cesta.

Potpisan sporazum o financijskoj potpori Krapinsko - zagorske županije Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji

'Ovo je veliki korak jer ćemo moći razvijati sve naše ideje i provoditi projekte u djelo'

KRAPINA - Župan Željko Kolar i predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić potpisali su u Krapini Sporazum o financijskoj potpori Krapinsko - zagorske županije. Takav se sporazum potpisao i lani, a ovo je nastavak suradnje.

Pomoć studentima i učenicima kroz stipendiranje

Župan Kolar govorio je je ovom prilikom o svom prijedlogu Hrvatskoj zajednici županija da potpišu sporazum o suradnji prema kojem bi sve županije sufinancirale rad Hrvatskog nacionalnog vijeća. – Odluku smo donijeli na sjednici Izvršnog odbora Zajednice županija i onda smo potpisali taj sporazum u Subotici. Dogovorili smo da ćemo i pružati pomoć studentima i učenicima kroz stipendiranje – rekao je Kolar i dodao da se nada se da će na taj način pomoći Hrvatskom nacionalnom vijeću da se još dodatno ekipira jer posao koji oni rade iziskuje puno veći broj ljudi. – Želim poslati poruku da svi u Republici Hrvatskoj žele da Srbija uđe u Europsku uniju – rekao

Zadnjih godina povećava se podrška Republike Hrvatske na način da sada možemo biti uistinu krovna institucija Hrvata u Republici Srbiji

Potpisani ugovori za izravnu dodjelu financijskih sredstava u iznosu od 243.090 eura za ostvarivanje javnih potreba u sportu za 2024. godinu

Do 2027. godine u Zagorju će niknuti devet sportskih dvorana

Sport čini vrlo važan segment društva u Krapinsko – zagorskoj županiji o čemu najbolje govore županijska ulaganja u Sportsku zajednicu KZŽ i Županijski školski sportski savez, ali i fantastični rezultati koje ostvaruju mlade zagorske sportske nade i pozicioniraju Zagorje na sam sportski vrh

Marta Čaržavec

KRAPINA

Kje župan, dodajući da ona prvo mora proći određenu proceduru kao što je prošla i Hrvatska. – To znači i da se na europski način, po europskim mjerilima mora odnositi prema svojim nacionalnim manjinama. Srpska nacionalna manjina ima zagarantiranu zastupljenost u Hrvatskom saboru, a isto tako očekujemo, a u krajnjoj liniji to bi trebao biti i jedan od uvjeta podrške ulasku Republike Srbije u Europsku uniju, ne kao ucjena, nego kao standard, da se hrvatskoj nacionalnoj manjini u Republici Srbiji osigura direktan ulazak u Skupštinu Srbije – rekao je Kolar.

Veliki korak

– Hrvatsko nacionalno vijeće sa svih razina Republike Srbije, od državne, lokalne i autonomne pokrajine Vojvodine, dobiva godišnje 180 tisuća eura proračuna. S ovim potpisivanjem sporazuma, Hrvatsko nacionalno vijeće, odnosno krovna institucija, dobit će još dva ovakva proračuna – rekla jeJasna Vojnić dodavši kako će time dobiti na vremenu i ljudskim resursima te se baviti razvojnim programima. – Ovo je veliki korak jer ćemo moći razvijati sve naše ideje, projekte provoditi u djelo. Zadnjih godina povećava se podrška Republike Hrvatske na način da sada možemo biti uistinu krovna institucija Hrvata u Republici Srbiji, a ne na razini neke udruge kako bismo to bili da se financiramo samo iz proračuna Republike Srbije – rekla je Jasna Vojnić dodajući kako svoj opstanak moraju osigurati zahvaljujući matičnoj domovini s obzirom da Srbija još uvijek nije razvila politiku spram nacionalnih manjina. – Dok se to ne dogodi, ova podrška matične domovine je ključna za nas – istaknula je Vojnić.

rapinsko – zagorska županija potpisala je ugovor sa Sportskom zajednicom KZŽ i Županijskim školskim sportskim savezom za izravnu dodjelu financijskih sredstava za ostvarivanje javnih potreba u sportu za 2024. godinu u iznosu od 243.090 eura što predstavlja važan korak u podršci razvoju sportskih aktivnosti na području Zagorja. Ovaj potez omogućuje transparentno i ciljano korištenje sredstava za potrebe sportskih programa, infrastrukture, obrazovanja te podrške mladim sportašima i njihovom razvoju, a ovo partnerstvo pruža osnovu za daljnji razvoj sportske infrastrukture, poticanje sportskih aktivnosti među mladima te promicanje zdravog načina života kroz sport. Kroz takve inicijative, zajednica pokazuje svoju predanost podršci sportu kao važnom segmentu društva, a sigurno je kako će one rezultirati dugoročnim benefitima za lokalnu zajednicu i sportaše. Uspjesi i uvjeti

Župan Željko Kolar ovom je prilikom istaknuo kako će se u naredne dvije, tri godine izgraditi minimalno devet sportskih dvorana kako bi se zagorskim sportašima i sportašima pružili uvjeti kakve

Kolar: 'Neki sportovi nemaju idealne uvjete, ali tu je entuzijazam i ozbiljnost koji nadmašuje neke velike centre u Hrvatskoj'

i zaslužuju. To sada, još uvijek, nije slučaj, ali mlade sportaše vode entuzijazam i ozbiljno shvaćanje sporta zbog čega se plasiraju na tronove najvećih natjecanja i u Zagorje donose fantastične rezultate. - Danas, kada nema djeteta koje nema mobitel, kompjuter ili tablet, kada ne razgovaraju već se dopisuju, izrazito su važni sportski programi koji ih izvlače iz tog svijeta, uče disciplini i timskom radu. To je nenadoknadivo. To što Županijski školski sportski savez radi je jedna izuzetno bitna stvar koja je iznad samog sporta. Široka lepeza kojom se bave Zagorke i Zagorci je nevjerojatan, kao i rezultati koje postižu. Sjediti uz europske, svjetske prvake, uz prvake Hrvatske na dodjelu najboljih sportaša u županiji čini vas izuzetno pono-

snim. Neki sportovi nemaju idealne uvjete, ali tu je entuzijazam i ozbiljnost koji nadmašuje neke velike centre u Hrvatskoj. Mi smo u mnogim sportovima superiorniji i to je velika stvar – zaključio je župan Kolar, dok je njegova zamjenica Jasna Petek program javnih potreba u sportu sažela u poticanje i promicanje sporta, osobito djece i mladeži, provođenje tjelesne i zdravstvene kulture djece i djelovanje sportskih udruga i zajednica sportskih udruga. - Programe su nam predložile Sportska zajednica i Županijski školski sportski savez i tim programima mi osiguravamo financijska sredstva u našem proračunu u iznosu od 243.090 eura. Programom je, uglavnom, obuhvaćeno financiranje osnovnih uvjeta za sport i rekreaciju, aktivnosti članica, sportske manifestacije, troškovi rada zajednice te potpora naše Županije za postignute značajne rezultate, ali i nabava i organizacija prijevoza – objasnila je dožupanica Petek dodavši kako jedna i druga asocijacija vrlo aktivno rade cijele godine na čemu im je čestitala, a poticajne riječi nisu izostale ni za odlične rezultate koje postižu.

Uloga Županije

Predsjednik Sportske zajednice KZŽ Tihomir Vančina, u kojoj djeluje 151 udruga u okviru koje djeluje nešto manje od 5000 sportaša i nešto manje od 2000 rekreativaca, je ispred svih sportašica i sportaša Krapinsko – zagorske županije uputio riječi zahvale na dodjeli sredstava koje iznose ukupno 194.000 eura. - Ono što je najbitnije je da naši sportaši promoviraju nas, zdravi život, sport, Krapinsko – zagorsku županiju i njene općine i gradove u Hrvatskoj i šire. Od kada sam predsjednik Sportske zajednice, dakle unatrag pet, šest godina budžet raste za 40 posto. U 2023. godini javili

smo se na natječaj Ministarstva sporta i turizma za dodjelu sredstva za financiranje mladih do 18 godina. Financiranje iznosi do 85 posto, 15 posto je osigurala KZŽ tako da udruge i sportski klubovi ne moraju financirati natječaj. Na taj je način budžet za 2024. godinu naše Sportske zajednice narastao na 350.000 eura. Nadam se da će iz godine u godinu sredstva rasti – poručio je Vančina i dodao kako se sport ne može sigurno razvijati bez infrastrukture i djece koja su budućnost pa je zato zahvalio Županiji što osigurava normalne uvjete. Predsjednik Županijskog školskog sportskog saveza, Siniša Kuhta, istaknuo je veliku lepezu različitih aktivnosti koje savez provodi. A posebno je naglasio županijsku potporu od 53.090 eura za tekuću godinu koja će uvelike olakšati njihov rad. - Kroz školski sport trudimo se djecu usmjeravati da sport žive i razvijaju zdrave navike kako bi danas-sutra bili uspješniji i zdraviji, ali i kako bi ostvarivali svoje snove. Broj djece koje okupljamo kroz projekt školskih natjecanja iznosi 35000 učenika u županiji, kroz Univerzalnu sportsku školu okupljamo 330 učenika, kroz vježbaonice 350 učenika, projekt Vrtim zdravi film u kojem djecu osvješćujemo o zdravoj prehrani i važnosti zdrave prehrane provodi 16 škola i ukupno 500 učenika, zatim je tu projekt Obuka ne plivača koji okuplja 700 djece, a u projektu Fotograf, novinar i volontiranje sudjeluje 400 učenika. Sve zajedno, to iznosi 7000 učenika. Smatram da radimo dobre stvari – poručio je Kuhta koji je ovom prilikom zahvalio Županiji koja je osigurala opremu i sredstva za sudjelovanje na futsal svjetskom prvenstvu u Beogradu. Na tom je prvenstvu lani, u listopadu, sudjelovala i Gimnazija A. G. Matoš koja je dostojno predstavila RH i KZŽ.

Vijećnici Grada Zaboka izglasali važan dokument koji bitno određuje razvoj grada u budućnosti

Novi prostorni plan Zaboka predviđa izgradnju

velikog stambenog naselja u Lugu Zabočkom

Obzirom na veliki interes, rezervirali smo za budućnost taj prostor za izgradnjom obiteljskih kuća i manjih stambenih zgrada, a tu smo rezervirali i prostor za eventualnu buduću školi i dječji vrtić te druge javne sadržaje – rekao je gradonačelnik Hanžek

Jelena Klanjčić

Gradski vijećnici Zaboka na sjednici vijeća održanoj u ponedjeljak, 12. veljače, izglasali su devete izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Zaboka. Kako je pojasnio arhitekt Ivan Mucko, koji radi na prostornom planu, u izmjene se išlo zbog stotinjak zahtjeva građana za proširenjem građevinskog područja, odnosno prenamjenama zemljišta u građevinsko, ali i zbog zahtjeva Grada Zaboka da se jedan dio poljoprivredne površine u Lugu Zabočkom prenamijeni u građevinsko, u svrhu buduće izgradnje stambenog naselja. Zahtjevi građana

Prema novom prostornom planu, u Lugu Zabočkom omogućila bi se izgradnja nizova sa 480 stambenih jedinica. Gradonačelnik Ivan Hanžek pojasnio je da se radi o usklađivanju s aktima višeg reda, odnosno aktima drugih javnih institucija, Hrvatskih cesta, Hrvatskih željeznica, HEP –a, odnosno promjenama koje su isti napravili u nekim nazivima i oznakama. - Veći razlog je da smo promijenili kriterije za broj parkirnih mjesta i širinu ulica u novim naseljima, sukladno potrebama i stanju kojega vidimo, a kojega nitko nije mogao predvidjeti, da će se takav eksplozivan razvoj Zaboku dogoditi i da ćemo biti okupirani problemom nedostatka parkirališta i problemom uskih ulica – pojasnio je Hanžek. U izmjene se išlo i kako bi se uvažili zahtjevi građana za prenamjenama poljoprivrednih parcela u građevinske. – Uvaženi su zahtjevi građana u zonama gdje su već postojale građevinske parcele, odnosno u zonama koje su opremljene infrastrukturom, odnosno vodovodom, plinom, strujom i cestama i tu smo dozvolili daljnju izgradnju po zahtjevima građana –rekao je Hanžek.

Stambeno naselje

Jedan od većih razloga izmjena je i prenamjena zemljišta u građevinsko u zoni u Lugu Zabočkom, gdje će novim prostornim planom biti predviđena izgradnja stambenog naselja. – Obzirom na veliki interes, rezervirali smo za budućnost taj prostor za izgradnjom obiteljskih kuća i manjih stambenih zgrada, a tu smo rezervirali i prostor za eventualnu buduću školi i dječji vrtić te druge javne sadržaje – rekao je gradonačelnik Hanžek. Ovaj prostorni plan bitno će određivati razvoj Zaboka u budućnosti i kriterije gdje će se i prema kojim uvjetima moći graditi. Vijećnici Petar Vrančić i Krešimir Končevski pozdravili su interes za izgradnjom novih stambenih jedinica i doseljavanjem u Zabok, no istaknuli su i kako se, uz to, treba i domaćem stanovništvu omogućiti da gradi, da im se uvaže zahtjevi za prenamjenama u građevinska zemljišta, kako bi Zaboča-

ni ostajali u Zaboku. Gradonačelnik Hanžek pojasnio je kako su uvaženi su novi zahtjevi građana koji su bili opravdani, odnosno koji se nalaze u zonama gdje postoji infrastruktura, jer ukoliko se dozvoli gradnja u zonama gdje toga nema, Grad je dužan izgraditi, a kasnije i održavati infrastrukturu, što su velike investicije.

Pitanje Aglomeracije

Osim prijedloga izmjena prostornog plana Grada Zaboka, vijećnici su izglasali i prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Urbanističkog plana uređenja Centar 3 – Zabok. Prihvaćeno je i izviješće o radu Savjeta mladih, kao i prijedlog pravilnika o stipendijama, odnosno o novim kriterijima po kojima će se dodjeljivati stipendije Grada Zaboka. Između ostalog, vijeće je povjerilo na upravljanje Regenerator kulturnoj ustanovi koja je za to osnovana, a istaknuto je na sjednici i kako je potrebno napraviti pravilnik i regulirati uvjete korištenja prostora ReGeneratora, s tim da je naglašeno kako će zabočke udruge prostore moći koristiti bez naknade. Pod zadnjom točkom vijećničkih pitanja, vijećnici su se ponovo dotakli pitanja projekta Aglomeracije, odnosno problema s istim projektom u naselju Jakuševec. Predsjednik vijeća Dragutin Črnjević pitao je je li dan kakav odgovor Stjepanu Hanžiću, predsjedniku Mjesnog odbora Jakuševec, koji je u nekoliko navrata tražio izmiještanje trase kanalizacije, tražeći da ista ide po polju. Gradonačelnik Ivan Hanžek rekao je kako se u jednom dijelu trase pokušalo naći rješenje s projektantom, no inzistiranje da drugi dio trase ide preko polja nije moguće provesti.

Nezadovoljstvo mještana Jakuševca

Vijećnik Petar Vrančić rekao je kako za svaki problem postoji rješenje. – Samo treba imati dobre volje i razgovarati – rekao je, dodavši kako i nakon sastanaka u Gradu, ali i na licu mjesta u Jakuševcu, nije pronađeno do sad nikakvo rješenje. Naime, prema projektu Aglomeracije, trasa ide kroz cestu, a mještani traže da se, umjesto raskapanja ceste, ista premjesti na livadu. Također, dio kuća se neće moći spojiti na kanalizaciju, zbog čega vlada nezadovoljstvo. – Prema novim propisima, u novim građenim sustavima odvodnje na smije doći do miješanja takozvane oborinske vode i sanitarno –fekalne kanalizacije. Mi još dan danas imamo graba kojima teče i jedna i druga voda, no jednom se moramo zaustaviti s time. Projekt Aglomeracije bi to trebao spriječiti. No, prema građevinskoj dozvoli za Aglomeraciju, bez septičkih jama će se sanitarna, fekalna voda, spojiti na ove odvodnje i miješati s oborinskom vodom koja će dalje po potocima doći do rijeke Krapi-

Vijećnici su se ponovo dotakli pitanja projekta Aglomeracije, odnosno problema s istim projektom u naselju Jakuševec, gdje su mještani nezadovoljni određenom trasom kanalizacije

ne. A projekt Aglomeracije govori da je cilj projekta, između ostalog, poboljšati postojeće stanje infrastrukture i građevina za odvodnju i pročišćavanje voda. Građani u Jakuševcu neće odustati, razgovarali

su i s inspekcijom i nastat će problem – rekao je Vrančić. Gradonačelnik Hanžek istaknuo je kako projekt Aglomeracije nije napravljen tako da bi imao odvojeni sustav odvodnje. No, rekao je i kako

će se mreža kanalizacije ubuduće širiti, što je i intencija, iako u narednom periodu za to ne budu predviđena europska sredstva, već će to na neki način morati financirati država.

Udruge, prijavite se! Grad Oroslavje raspisao javni natječaj za prijavu projekata

OROSLAVJE - Grad Oroslavje objavio je javni natječaj za prijavu projekata i institucionalnu podršku udrugama za 2024. godinu. Grad poziva udruge koje su programski usmjerene na rad u području kulture, socijalne skrbi, zaštite okoliša, poljoprivrede i sporta da se prijave za financijsku podršku projektima ili programima koji doprinose razvoju kapaciteta udruga u kulturi, socijalnoj skrbi, zaštiti okoliša, poljoprivrede i sporta. Za područje kulture planira se iznos od 22.000 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini projekt je 500 eura, a najveći iznos 10.000 eura. Za područje zaštite okoliša i zaštite životinja osigurano je 2.700 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini projekt je 500, a najveći 1.350 eura. Za područje socijalne skrbi osigurano je 18.000 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini projekt je 500, a najveći 6.000 eura. Za udruge u području sporta i

Društveni dom u Loboru sve je bliže novom izgledu

rekreacije osigurano je 6.000 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini projekt je 500, a najveći iznos 2.000 eura. Za segment poljoprivrede planira se 1.400 eura. Najmanji iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini projekt je 500, a najveći iznos koji se može zatražiti i odobriti za pojedini projekt je 1.400 eura. Rok za podnošenje prijedloga projekata ili programa je 30 dana, a završava 8.3.2024. Javni natječaj se raspisuje za planirano trajanje programa ili projekata za razdoblje provedbe do 12 mjeseci (od 1.1.2024. do 31.12.2024.). Prijave se mogu dostaviti osobno ili poštom. Poštom se dostavljaju na adresu: Grad Oroslavje, Oro trg 1, 49243 Oroslavje, s naznakom "Prijave na javni natječaj za udruge – ne otvaraj" Osobno se dostavljaju u Grad Oroslavje, Oro trg 1, 49243 Oroslavje. Javni natječaj sa cjelokupnom natječajnom dokumentacijom objavljen je na web stranicama Grada Oroslavja. (zl)

'PUNO SE RADI, A NE KRADE' U Oroslavju je završena izgradnje jednog, dugoočekivanog objekta od velikog značaja za Oroslavčane, a pri kraju su radovi i na nogostupu

'Oroslavje je u dvije i pol godine uprihodilo onoliko koliko se sveukupno uprihodilo od 2017. do 2021.'

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić pohvalio se kako je Oroslavje, od 2021. godine, u prosjeku raslo 10 milijuna kuna godišnje. - U dvije i pol godine Oroslavje je uprihodilo koliko se sveukupno uprihodilo od 2017. do 2021.! Gledano u kunama, u prosjeku se radi o rastu od 10 milijuna kuna godišnje! – kaže gradonačelnik. Istaknuo je kako se 2021. radilo o 2.627.410,57 eura, 2022. godine o 3.966.303,60 eura, a lani, 2023. godine, o 5.361.275,51 eura. – Ključ je u tome da se radi puno, projektira se puno i nitko iz gradske uprave ne trpa u džep – rekao je, dodavši kako dolazi još puno financijskih omotnica za projekte, a planira se i organizacija događanja tijekom cijele godine.

Izgradnja nogostupa

U Oroslavju su u tijeku radovi na velikom projektu, a to je izgradnja nogostupa koji spaja Oroslavje i Krušljevo Selo. – Radovi idu brzo i kvalitetno, vjerujem da će nogostup biti završen i prije roka – kaže Šimunić. Najavio je i izgradnju streetball igrališta u Mokricama, i to sredstvima dobivena preko Hrvatske lutrije, a radi se o 12 tisuća eura. – To će biti prva faza uređenja te livade u Mokricama, a

Viktor Šimunić

Velika pažnja pridaje se dječjim igralištima. Jedno je u izgradnji, a gradonačelnik je najavio još dva

u drugoj fazi uredit ćemo odbojkaško igralište i dječje igralište –kaže gradonačelnik. Ističe i kako se uskoro kreće u izgradnju dječjeg igrališta pored društvenog doma u Andraševcu. Da bi se uopće krenulo u obnovu doma i uređenje igrališta, bilo je potrebno najprije riješiti imovinsko – pravne odnose, a potom i obnoviti dio do-

ma koji se urušavao. Nakon toga, ide se u izgradnju dječjeg igrališta. – Naručili smo i glavni projekt za rekonstrukciju društvenog doma, koji će uključivati zamjenu krovišta, pa ćemo samim time na katu urediti prostor za udruge – najavio je Šimunić.

Sportske svlačionice gotove Završila je i izgradnja jednog od najvećeg projekta u Oroslavju, čija se realizacija čekala desetljećima. Radi se o sportskim svlačionicama, koje su konačno izgrađene, a uskoro se očekuje tehnički pregled i otvorenje. Grad će nabaviti i stroj za čišćenje nogostupa i trga, i to s 34 tisuće eura, dobivenih preko natječaja Fonda za zaštitu okoliša.

Općini za iduću fazu obnove odobreno 30.000 eura

U prve četiri faze uređivala se unutrašnjost Doma, pri čemu je uređena pozornica, omogućen je pristup osobama s invaliditetom te su obnovljeni kompletna rasvjeta i razglas, odnosno nabavljena je nova multimedijalna oprema

LOBOR - Društveni dom u Loboru nastavlja svoj put k ljepšem i ugodnijem prostoru, i to zahvaljujući Ministarstvu kulture i medija koje je i ove godine u okviru Javnog poziva Općini dodijelilo značajna financijska sredstva. Naime, projekt obnove Društvenog doma Lobor provodi se u fazama prema financiranju, a za V. fazu projekta odobreno je 30.000 eura. Kako je rekla općinska načelnica Ljubica Jembrih, u prve četiri faze uređivala se unutrašnjost Doma, pri čemu je uređena pozornica, omogućen je pristup osobama s invaliditetom te su obnovljeni kompletna rasvjeta i razglas, odnosno nabavljena je nova multimedijalna oprema. – Dobivenim sredstvima za IV. fazu projekta promijenjena

'U V. fazi uredit ćemo glavnu, središnju salu za sva društvena događanja. Slijedi krečenje, promjena rasvjete i montaža klima uređaja te ćemo stari namještaj u potpunosti zamijeniti novim, a obnovu ćemo završiti vanjskom fasadnom omotnicom i promjenom fasade na Društvenom domu'

su glavna ulazna vrata, kao i vrata unutar Društvenog doma. U V. fazi uredit ćemo glavnu, središnju salu za sva društvena događanja. Slijedi krečenje, promjena rasvjete i montaža klima uređaja te ćemo sta-

ri namještaj u potpunosti zamijeniti novim, a obnovu ćemo završiti vanjskom fasadnom omotnicom i promjenom fasade na Društvenom domu – rekla je načelnica Jembrih. Kako dodaje, Društveni dom mje-

sto je na kojem se tijekom godine održavanju razna društvena i kulturna događanja, stoga je cilj obnove udrugama i mještanima koji ga koriste pružiti što ljepši i ugodniji ambijent, ali i funkcionalan prostor.

– Realizacijom svih faza projekata Dom će zasjati u potpuno novom ruhu te postati ugodno mjesto koje će upotpuniti smijeh, zabava i druženje mještana i cjelokupne zajednice – poručila je Ljubica Jembrih. (zl)

BURZA RADA Krajem siječnja 2024. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 2.014 osoba

NAJTRAŽENIJI SU

Gradonačelnik Zoran Gregurović i ministar Branko Bačić potpisali Odluku o primopredaji predmeta državne imovine

DOKTORI MEDICINE I MEDICINSKE

HRVATSKO ZAGORJE - Ukupno je u siječnju 2024. iz evidencije nezaposlenih izašlo 179 osoba (25,4% manje nego u siječnju 2023. godine). Od toga je zaposleno 140 osoba, i to: 135 osoba (96,4%) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 5 osoba (3,6%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. U siječnju 2024. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 268 nezaposlenih osoba (22,1% manje nego u siječnju 2023. godine), i to: 206 osoba izravno iz radnog odnosa (76,9%), 13 osoba iz redovitoga školovanja (4,8%), 48 osoba iz neaktivnosti (17,9%), te 1 osoba iz drugih oblika rada (0,4%). Povećanje broja nezaposlenih

S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih djelatnosti: Prerađivačka industrija – 38 osoba ili 18,4%, Građevinarstvo – 34 osobe ili 16,5%, Pružanje smještaja te priprema i usluživanje hrane – 27 osoba ili 13,1%, te Obrazovanje –21 osoba ili 10,2%. Krajem siječnja 2024. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 2.014 osoba. U usporedbi sa prosincem 2023. broj nezaposlenih povećao se za 4,6% ili 89 osoba, a u odnosu na siječanj 2023. godine broj nezaposlenih veći je za 0,3% ili 6 osoba. Osobe sa završenom srednjom školom za trogo-

U siječnju 2024. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 268 nezaposlenih osoba (22,1% manje nego u siječnju 2023. godine), i to: 206 osoba izravno iz radnog odnosa (76,9%)

SESTRE

dišnja zanimanja, KV i VKV zanimanja najbrojnije su na evidenciji Zavoda (34,4%), zatim slijede osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom (26,2%) i osobe sa završenom osnovnom školom (22,2%). Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenom gimnazijom (2,1%), osoba bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom (2,8%), osoba sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom (6,1%), te osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (6,2%). Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zlatar (497 ili 24,7% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Krapina (437 ili 21,7%), ispostavi Donja Stubica (406 ili 20,2%), te u ispostavi Zabok (404 ili 20,1%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (126 ili 6,2%) i ispostavi Klanjec (144 ili 7,1%). U usporedbi s istim mjesecom 2023. godine, evidentirana je nezaposlenost najviše smanjena u ispostavama Klanjec (za 15,8%) i Zabok (za 9,8%), a povećana u ispostavama Zlatar (za 24,6%) i Pregrada (za 6,8%).

Potrebe za radnicima

U mjesecu siječnju 2024. godine poslodavci su prijavili 695 potreba za radnicima što je za 132,4% više nego u prethodnom mjesecu, te za 20,0% više u odnosu na isti mjesec 2023. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 241 radnik ili 34,7%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 124 radnika ili 17,8%, Obrazovanje – 92 radnika ili 13,2%, te Građevinarstvo – 65 radnika ili 9,4%. Najtraženija zanimanja u siječnju 2024. g. bila su: Doktor/doktorica medicine (34), Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege (30), CNC operater/operatorica (27), Čistač/Čistačica (27), Prodavač/prodavačica (19), Monter/ monterka građevinskih elemenata (18), Radnik/radnica na proizvodnoj liniji (17), Konobar/konobarica (15), Monter/monterka metalnih konstrukcija (14), Bravar/bravarica (14), Šivač/šivačica tekstilnih i odjevnih predmeta (14), Vozač/vozačica teretnog vozila (14). (zl)

'Zbog par kvadrata neriješenih imovinsko - pravnih odnosa, često se ne može riješiti neki projekt. Sada će se to ubrzati'

Ministar Bačić istaknuo je kako građani od sada neće morati ići u Zagreb kako bi rješavali imovinsko -pravne odnose na čestici koja ima desetak kvadrata

KRAPINA - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić održao je prošlog tjedna u Gradskoj vijećnici Grada Krapine sastanak s gradonačelnikom Zoranom Gregurovićem i suradnicima. Gradonačelnik Gregurović i ministar Bačić tom su prilikom potpisali Odluku o primopredaji predmeta državne imovine na daljnje upravljanje i rješavanje Gradu Krapini.

Grad preuzeo četiri predmeta

Gregurović je rekao kako su iz Grada Krapine već nekoliko godina poticali na to da se donese jedan takav zakon što se tiče državne imovine te da mu je drago što je prepoznat problem na koji su ukazivali. – Ima puno predmeta i naravno da Ministarstvo nema kapaciteta što se tiče ljudskih resursa i potencijala da to sve riješi. Isto tako, činjenica je da, kad se ide u bilo kakve projekte, da li infrastrukturne ili neke druge, bitno je imati riješene imovinsko pravne odnose jer to je praktički preduvjet za izdavanje građevinske dozvole, a kasnije i apliciranje – kazao je gradonačelnik. Dodao je da se često događa da u Zagorju nema velikih čestica, velikih parcela, ali da je dovoljno da se zbog parcele od nekoliko kvadrata ne može riješiti neki projekt. – Drago mi je da je donesen takav zakon, Grad ima dosta zahtjeva i predmeta, za Grad će rješavati Županija. Mi kao Grad preuzimamo, dakle, predmete za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa od fizičkih ili pravnih osoba s područja grada. Mislim da će se taj proces, na takav način, značajno ubrzati, ali i da će se te nekretnine stavljati u funkciju – istaknuo je Gregurović i dodao: – Često se događa da netko, da li turisti, da li netko drugi, dođe u grad pa onda veli, možda negdje nešto vidi neu-

'Grad ima dosta zahtjeva i predmeta, za Grad će ih rješavati Županija. Mi kao Grad preuzimamo predmete za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa od fizičkih ili pravnih osoba s područja grada'

ređeno, neobrađeno: "A, vidi, ovaj Grad ne brine!", a praktički to nije ni gradska nekretnina – rekao je. Grad je preuzeo četiri predmeta, što se tiče fizičkih i pravnih osoba s područja grada, a na Županiji su predani predmeti za koje je Grad također dao zahtjeve. – Imamo zahtjev za uređenje jednog dječjeg igrališta, okrupnjujemo zemljište za izgradnju vatrogasnog centra gdje smo riješili praktički sve imovinsko prav-

ne odnose za otkupom zemlje od privatnih, a ostalo je još 10-15 čestica koje su veličine možda do 20 kvadrata, a nije u našem vlasništvu i nismo mogli krenuti dalje dok se to ne riješi – istaknuo je Gregurović. 'Brže i ažurnije'

Ministar Bačić u Gradskoj upravi Krapine istaknuo je kako građani od sada neće morati ići u Zagreb kako bi rješavali imovinsko-pravne odnose na čestici koja ima desetak kvadrata. Rješavanje tih imovinsko-pravnih odnosa nekom građanu Krapine ili pravnoj osobi treba uz neku česticu nekoliko kvadrata kako bi ta čestica bila sukladna prostornom planu, najbolje je da se taj problem rješava u mjestu u kojem se i nalazi, kazao je ministar. – Rješavanje takvih problema brže će i ažurnije riješiti gradonačelnik i njegovi suradnici, jer je on upoznat u cijelosti sa značajem rješavanja nekretnine i samim time svi takvi predmeti će se rješavati puno brže i, ujedno, jeftinije za same građane – dodao je Bačić. Ministar Bačić je ujedno naglasio kako je funkcionalna decentralizacija prva faza i tijekom prve dvije godine će se vidjeti kako funkcionira te će se potom krenuti u drugu fazu. (zl, el)

'Briga za djecu i mlade visoko je na listi naših prioriteta'

KRAPINA - Od 1. veljače ove godine ekonomska cijena cjelodnevnog programa Dječjeg vrtića Gustav Krklec Krapina iznosi 340 eura, dok ekonomska cijena poludnevnog programa iznosi 270 eura. Također, sukladno Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o kriterijima i mjerilima za financiranje predškolskog odgoja, povećava se udio Grada Krapine u sufinanciranju ekonomske cijene tako da će već za veljaču udio Grada Krapine u sufinan-

ciranju ekonomske cijene iznositi 60 posto, a udio roditelja 40 posto. Na taj način, iznos koji roditelji plaćaju ostaje isti, odnosno povećava se za 1 euro. Ukoliko roditelji djece koja pohađaju druge predškolske ustanove plaćaju mjesečni iznos koji je manji od utvrđene ekonomske cijene u gradskom Dječjem vrtiću, udio Grada Krapine također iznosi 60 posto. U slučaju da je cijena boravka u drugim dječjim vrtićima viša od ekonomske cijene

programa u Dječjem vrtiću Gustav Krklec Krapina, tada se sufinancira iznos do maksimalno 60 posto od ekonomske cijene gradskog Dječjeg vrtića, pa će na taj način Grad tim roditeljima povećati sufinanciranje boravka djece u vrtiću ili obrtima dadilja sa dosadašnjih 135 eura na 204 eura, što je povećanje za 69 eura. - Povećanjem udjela sufinanciranja od strane Grada Krapine nastojimo dodatno pomoći mladim obiteljima u pokrivanju troška

predškolskog odgoja. Činjenica je da troškovi vrtića rastu, no smatram da su neki privatni vrtići neopravdano previše podigli cijene. Briga za djecu i mlade visoko je na listi naših prioriteta što potvrđujemo provođenjem brojnih mjera i programa. Sufinanciranje boravka djece u dječjim vrtićima samo je jedna od njih i na ovaj način želimo pomoći roditeljima – poručio je Zoran Gregurović, gradonačelnik Grada Krapine. (zl)

Branko Bačić i Zoran Gregurović

Gradonačelnik Zoran Gregurović

U Općini Hrašćina je radno, ima puno planova i pripremaju se projekti

Najveći i najvažni projekt zasigurno je novi dječji vrtić

Dobili smo dobru vijest da program 'Zaželi' ide dalje, a trajat će 35 mjeseci, što je odlično. Vrijedan je 525.000 eura, a zaposlilo bi se opet 10 žena, gerontodomaćica, koje bi skrbile o najmanje 60 korisnika, kaže načelnik

Sabina Pušec

HRAŠĆINA

Općinsko vijeće Hrašćine na posljednjoj je sjednici dalo suglasnost načelniku Branku Tukaču za odabir u postupku javne nabave za gradnju dječjeg vrtića. - Budući da je cifra prešla preko svote koja je bila projektantska, Vijeće je moralo dati suglasnost i nije bilo problema. Odabrana je firma MIPCRO iz Ivanca, bili su najpovoljniji s ponudom 2,1 milijuna eura s PDV – om. Sada je problem zatvaranja financijske konstrukcije, budući da smo od ministarstva dobili 746.000 eura, a kada bi Općina sama financirala ostatak, to bi potrajalo valjda 10 godina. No, rješenje je na vidiku, Vlada raspisuje natječaje do kraja godine za vrtiće. U Ministarstvu znanosti rekli su kako su prvotno odobrene cifre premalene, ne samo nama, a budući da smo općina s potpomognutog područja, javit ćemo se. Sada još čekamo službenu potvrdu povjerenstva da bi ministarstvo moglo dati preostala sredstva. Onda bi nama ostale manje stvari za dovršiti i urediti. Oprema, igralište, no to nije bitno za otvaranje vrtića. Ako bude sve u redu, time bi zatvorili konstrukciju. Uskoro bi trebali potpisati ugovor, kada ćemo znati da li će se ta konstrukcija tako moći zatvoriti i onda bi vrtić bio relativno brzo gotov – pojašnjava načelnik Tukač.

'Zaželi'

Vrtić je zasigurno najveći projekt u Općini, a još jedan važan i vrijedan je program 'Zaželi'. – Dobili smo dobru vijest da program ide dalje, a trajat će 35 mjeseci, što je odlično. Vrijedan je 525.000 eura, a zaposlilo bi se opet 10 žena, gerontodomaćica, koje bi skrbile o najmanje 60 korisnika – zadovoljan je načelnik Tukač. Općina Hrašćina javila se i na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja za daljnje uređenje Društvenog doma u Hrašćini. Projekt je vrijedan 83.000 eura, a njegovim provođenjem zgrada bi bila dovedena u funkcionalno stanje za korištenje, pa bi preostalo još uređenje okoliša. – Ministarstvo bi sudjelovalo s 80, a Općina s 20 posto troškova – kaže Tukač. Zadovoljan je i uređenjem krovišta na zgradi vijećnice, pošte i ambulante. – Bilo je zaista dotrajalao, a sada je taj posao gotovo završen, kompletno je obnovljeno, postavljeni su žlijebovi, novi pokrov od lima, a samo još treba postaviti gromobran i kapice za dimnjake. Lijepo izgleda – kaže načelnik. Troškovi su bili oko 69.000 eura ukupno, od čega 50 posto plaća Općina, a ostatak Dom zdrav-

lja i Hrvatska pošta. U tom dijelu ima posla i dalje. Preko natječaja LAG – a rekonstruirat će se prozori na vijećnici te urediti dio unutrašnjosti, gdje bi se spustili stropovi i uredilo par prostorija koje bi mogle koristiti udruge. – To bi bio turističko – edukativni centar. Zatim bi se uredio prostor oko same zgrade, što bismo napravili u suradnji sa ŽUC – om KZŽ, a koštalo bi nas oko 20.000 eura. Uredio bi se ulaz, napravio dio parkirališta te bi se proširila cesta koja bi bila prilaz budućem Astro – centru –pojašnjava Tukač. Preko natječaja LAG – a rekonstruiralo bi se i groblje odnosno uredila staza i okoliš oko spomenika i samog postolja. Vrijednost je 27.000 eura, a preko LAG – a ostvarilo bi se 22.000.

Cesta od 1,8 km

- Nisu stali niti radovi u Vrbovcu, na Društveno – vatrogasnom domu, prošle godine od dvije, napravljena je jedna veća prostoriju. Postavljene su pločice u jednom dijelu, sad će biti i u drugom dijelu, naručeni su prozori i vrata, i onda preostaje sanitarni čvor i vanjski dio, za oko dva mjeseca će i to biti gotovo – najavio je načelnik. Uredit će se i riješiti i kanalizacija odnosno oborinske vode u Trgovišću do parka, u suradnji sa ŽUC – om i Zagorskim vodovodom. –Pripremamo i projektnu dokumentaciju za set mjera preko Ministarstva poljoprivrede. Naime, imamo jednu cestu dužine 1800 m za rekonstrukciju, a sada moramo to doprojektirati, promijeniti građevinsku dozvolu da bi se uz tu cestu napravila solarna rasvjeta i još neke inovacije, poput pokazivača brzine, jer mora prema natječaju biti u projekt uklopljeno i nešto digitalno, pametno i zeleno. Prijave su između 25.3. do 25.4., s 1. travnja ćemo imati i tu dorađenu građevinsku dozvolu. Ta cesta je spojna između županijske i lokalne te skraćuje put našim mještanima, a ujedno smatram da će služiti i kao dobra šetnica, jer da neće biti jako opterećena vozilima, već bi je više koristili domaći ljudi. Vrijednost je oko 550.000 eura, od toga bi na Općinu otpalo oko 20.000 eura, imali bi 100 posto bodova i vjerujem da ćemo proći –nada se načelnik. 'Uporni smo'

Velika i dugogodišnja želja je i uređenje same zgrade u kojoj je smještena Općina i Dom kulture u centru Trgovišća, a za što se Općina javljala na nekoliko natječaja. –Uporni smo, javili bismo se sada preko Ministarstva kulture, koje je otvorilo natječaj, no nisu još same prijave. Sada nema potrebe stavljati vrtić u projekt, što je rani-

Krovište na zgradi vijećnice, ambulante i pošte kompletno je obnovljeno, samo još treba postaviti gromobran i kapice za dimnjake

dozvola i projektna dokumentacija spremna je i za društveni dom u Kraljevcu, što je vrijednost od oko 300.000 eura. Županija radi na projektu Astro – centra, što je također veliki projekt, a dokupila je i zemljište oko obilježja pada meteorita kao bi se i tamo uredili određeni sadržaji. - Htjeli bismo napraviti i vidikovac i iznad vinarije Vinski Vrh, pregovaramo s vlasnicima zemljišta, ne treba nam puno zemlje, a javit ćemo se i na natječaj Ministarstva graditeljstva, da uredimo cesticu do Lovačkog

je bio slučaj, već bi se samo zgrada uredila za udruge, manifestacije, s lijepom velikom salom. Prijave bi počele u travnju i trajale do kraja

godine. Projektnu dokumentaciju imamo spremnu i mislim da nema razloga da ne prođemo – kaže načelnik Branko Tukač. Građevinska

doma koji se puno koristi. Puno je planova, radova i nadam se da će se to sve ostvariti – optimističan je načelnik.

Novo krovište

Načelnik Branko Tukač

Ne odustaje se od obnove Doma kulture

U razgovoru s direktoricom Turističke zajednice napravili smo presjek prošle godine, ali i saznali planove za ovu

'Dvorac Miljanu planiramo

Turistička zajednica Po Plavem Trnaci poziva sve ljubitelje putovanja, ali i svoje mještane da posjete i istraže ovo

Marta Čaržavec KUMROVEC

Turistička zajednica Po plavem trnaci ponosno predstavlja bogatu turističku ponudu područja Desinića, Kumrovca i Zagorskih Sela, čija jedinstvena kombinacija prirodnih ljepota, kulturne baštine i tradicionalnih doživljaja oduševljava posjetitelje iz cijelog svijeta. Smješteno u srcu Hrvatskog zagorja, ovo područje nudi nezaboravno iskustvo koje obuhvaća raznolike aktivnosti, autentičnu gastronomiju i fascinantnu povijest. Dvorci, kurije, sakralni objekti i drugi spomenici na ovom području podsjećaju nas na visoku razinu kulturnog življenja i graditeljsko umijeće proteklih stoljeća, a čarobni okusi prošlih

nom s autentičnim seoskim kućama iz 19. i 20. stoljeća te spomenikom Josipu Brozu Titu. Osim toga, Kumrovec nudi i prekrasne pješačke staze kroz pitoreskne krajolike. Zagorska Sela, sa svojim šarmantnim seoskim ambijentom, tradicionalnim obrtima, gastronomskim

'U svakoj općini imamo po jedno biciklističko odmorište i nastavljamo u tom tonu kako bismo unaprijedili ponudu'

vremena, ovdje će privući i najzahtjevnije.

Po plavem trnaci

Desinić, poznat po svojoj slikovitoj prirodi, šumovitim brežuljcima i čistim potocima, pruža idealno okruženje za ljubitelje aktivnog odmora. Posjetitelji mogu istražiti brojne pješačke i biciklističke staze, Dvor Veliki Tabor, rodnu kuću Đure Prejca ili jednostavno opustiti se u netaknutoj prirodi. Kumrovec, rodno mjesto Josipa Broza Tita i simbol socijalističke Jugoslavije, privlači posjetitelje svojim povijesnim znamenitostima, uključujući Muzej Staro selo na otvore-

'Stojimo iza toga, da ako imamo dvije, tri kvalitetne manifestacije na svakom području, onda njih treba poboljšavati iz godine u godinu'

specijalitetima i sakralnim objektima pružaju posjetiteljima priliku da dožive pravu zagorsku priču. Uz to, raznolika kulturna događanja, kao što su festivali, izložbe i tematske manifestacije, čine područje Turistička zajednica Po plavem trnaci živopisnom destinacijom tijekom cijele godine.

Prošla godina

Kako bismo saznali rezultate prošle godine i otkrili planove za ovu, porazgovarali smo s direktoricom Turističke zajednice Po plavem trnaci, Ramonom Mačefat Muranić.U prošloj godini održali smo desetak većih manifestacija i

'Posjetitelji su spremni platiti i veće iznose, premda

su

cijene kod nas

primjerene tržištu'

manjih događanja. S njima krećemo u rano proljeće, a one traju sve do zime. Sve manifestacije koje kontinuirano organiziramo pokušavamo poboljšati. Lani smo u kolovozu uveli i jednu novu u Zagorskim Selima. Riječ je o manifestaciji Kušaj fiš na zagorski koja se pokazala vrlo uspješna pa je ove godine želimo unaprijediti s novim sadržajima. Vidjeli smo što ljudi vole, radili smo ribe u dubokom ulju što mnogi nisu nikad jeli tako da ćemo za ovu godinu morati pripremiti veću količinu. Nema ničeg

sličnog na ovom području tako da će ove godine zasigur-

no biti i više popratnog programa. Isto tako, prijavljivali smo projekte na natječaj Hrvatske turističke zajednice. Između ostalog, to je projekt biciklističkih odmorišta za koje smo dobili izdašna sredstva, ali su se i općine uključile s pozamašnim iznosima. U svakoj općini imamo po jedno biciklističko odmorište i nastavljamo u tom tonu kako bismo unaprijedili ponudu – ispričala nam je Mačefat Muranić. Potencijal i atrakcije - Mislim da smo, što se tiče manifestacija, svoje napravili. Stojimo iza toga, da ako imamo dvije, tri kvalitetne manifestacije na svakom području, onda njih treba poboljšavati iz godine u godinu. Naša bi se priča u budućnosti ipak temeljila na biciklističkoj priči. Imamo odlične rute, dobili smo elaborate za staze koje su upisane pa ćemo ih u ovoj godini, ako dobijemo financijska sredstva, i označiti. Uz to bismo uredili postojeća odmarališta na način da napravimo vidikovce, ležaljke i slično kako bi posjetiteljima ponudili što više sadržaja na otvorenom. Ipak, najveća su nam priča muzeji. Staro Selo u Kumrovcu godišnje posjeti 100.000 posjetitelja, a ni Dvor Veliki Tabor ne zaostaje puno za njim. Dvorac Miljana je za sada u privatnom vlasništvu, ali idemo u pogledu da se otvori za javnost i da ga ljudi mogu posjetiti. Idemo u tom smjeru da u svakom mjestu zaokružimo priču – govori nam direktorica Mačefat Muranić i dodaje kako se pomoć u vidu informacija pruža iznajmljivačima, OPG-ovima pa i restoranima. Na taj način, kaže, produbljuje se suradnja s lokalnom zajednicom bez koje turistička ponuda ovog

Dvorac miljana

Manifestacija A Sutla si teče

Ramona Mačefat Muranić

Biciklističko odmaralište u Zagorskim Selima

Fiš na zagorski

otvoriti za javnost'

područje i dožive čari Hrvatskog zagorja na jedinstven i nezaboravan način

područja ne bi postajala sve bogatija.

Promocija

- Pomažemo našim smještajnim kapacitetima kroz uvrštavanje u vodič obiteljskog smještaja, OPG-ovima kontinuirano dajemo informacije o otvorenim natječajima, uključujemo ih u projekte postepeno i veliki je upit organiziranih grupa koji posjećuju neki muzej ili sakralni objekt o tome gdje mogu doći odmoriti, pojesti i popiti, a da im je to cjenovno prihvatljivo i da je u prirodi. Dosta smo brežuljkast kraj, imamo dva hostela, ali većinom su to ruralne kuće za odmor ili OPGovi koji nudi smještaj u vidu noćenja s doručkom. Imamo OPG pri Brozu u Kumrovcu gdje se može doći na degustaciju njihovih vina, imaju vinograd i to je jedinstveno iskustvo. Posjetitelji sudjeluju u aktivnostima koje se nude pa se ljudi se kod njih osjećaju domaće. S druge strane tu je gospodarstvo Šumak ili Grešna gorica i Villa Zelenjak Ventek gdje je hrana domaća. Posjetitelji su za to spremni

platiti i veće iznose, premda su cijene kod nas primjerene tržištu – kaže i dodaje kako mnogi mještani imaju pregršt ideja, a ono što je novitet da sve više njih razmišlja o glampingu. U tom segmentu Turistička zajednica pruža podršku gdje god može. Što se pak promocije tiče, Mačefat Muranić ističe kako ju većinom odrađuju sami putem

društvenih mreža i medija, a svo ostalo oglašavanje ide preko županijske Turističke zajednice koja turističku ponudu Zagorja promovira kao cjelinu. - Tu je i dobar glas koji se daleko čuje, ali i WRC u kojem aktivno sudjelujemo kao Turistička zajednica sa svim dionicima. To je lijepa priča i besplatna promocija. Na kraju, Turistička zajed-

nica Po Plavem Trnaci poziva sve ljubitelje putovanja, ali i svoje mještane da posjete i istraže ovo područje i dožive čari Hrvatskog zagorja na jedinstven i nezaboravan način. Budući da se svaka sezona ovdje obilježava novim doživljajima i događanjima, posjetitelji će uvijek pronaći razlog za povratak i nova istraživanja.

Otvorena Stihl trgovina i servis u Zaboku

Tvrtka Horti Ekskluziv iz Sv. Ivana

Zeline otvorila STIHL poslovnicu

Tvrtka Horti Ekskluziv u Zaboku je otvorila specijaliziranu STIHL poslovnicu. Uskoro kreće sezona radova na otvorenome pa je ovo idealno vrijeme da svratite do njih. Bilo da se radi o piljenju, košnji, rezanju, čišćenju ili brušenju – STIHL sve korisnike oduševljava vrhunskom kvalitetom i pouzdanošću. Poslovnica nudi široku ponudu uređaja koji su potrebni za svu vrstu radova u Vašem vrtu, okućnici, poljoprivredi, šumarstvu ili građevinarstvu. Uz motorne pile, trimere, kosilice za travu, škara za živicu, sječkalica, prskalica, uređaja za čišćenje, u zadnje vrijeme širi se asortiman i na motorne kopačice i aku program. U trgovini možete pro-

naći i sav rezervni materijal i sve potrošne dijelove STIHL uređaja. Veoma je bitno što ova poslovnica nudi i izvrsnu servisnu podršku i uvijek su vaši uređaji u dobrim rukama. - Ciljano pronalazimo uređaje za naše kupce slušajući sve njihove želje i potrebe. Veliki plus je ako kupite neki uređaj i da ga na istom mjestu možete servisirati. Mi svim našim kupcima možemo demonstrirati i prvo uključivanje uređaja tako da ne trebaju vrijeme provoditi čitajući upute. Cilj poslovnice je okupiti i firme koje će dolaziti u ovu poslovnicu i servisirati svoje uređaje upravo kod nas jer nudimo kompletnu podršku - istaknuo je komercijalist u Horti Ekskluziv Antun Posa-

vec. Visoki standard STIHL motornih uređaja osigurava se strogim zahtjevima kvalitete u svim poslovnim područjima. Tko kupuje STIHL proizvode, investira dugoročno. Direktor Horti Ekskluziv Damir Hucika je istaknuo veliko zadovoljstvo što je otvorena STIHL poslovnica u Zagorju, točnije u Zaboku jer je, kako je rekao, Zagorec po srcu i duši. – STIHL je jednostavno vodeća marka u svijetu i želimo dokazati i razvijati sve što se tiče tog brenda i u Zaboku. Stvarno se može ovdje pronaći sve što je potrebno za radove na otvorenome, bilo da je proljeće, ljeto ili jesen. Bazirali smo se na tome i da imamo servis i da se kupcima pruži pomoć i da se riješe svi eventualni

popravci na jednom mjestu – rekao je. STIHL osigurava i zamjenske rezervne dijelove motornih pila i motornih uređaja minimalno deset godina nakon prestanka njihove proizvodnje. Originalni zamjenski dijelovi prepoznaju se po STIHL logotipu ili po stiliziranom slovu S na oznaci zamjenskog dijela. Sjedište tvrtke Horti Ekskluziv nalazi se u Svetom Ivanu Zelini na adresi Črečan 36D, Sveti Ivan Zelina. O daljnjim sezonskim akcijama i sve informacije možete pronaći na stranici STIHL Hrvatska i na Facebook stranici Horti Ekskluziv. Radno vrijeme trgovine, a i servisa je svakim radnim danom od 08:00 do 16:00, a subotom od 08:00 do 13:00 sati.

Prijem novorođenih Humčanki i Humčana

HUM NA SUTLI - U Općini Hum na Sutli upriličen je prijem desetero roditelja novorođenih Humčanki i Humčana. Tom prilikom uručeno je 4.800,00 € kao sredstvo potpore za poboljšanje nataliteta u općini.

Svakom novorođenom djetetu poklonjena je platnena vrećica s dječjim ručnikom i knjiga "Neka te čuva anđeo čuvar". U periodu od listopada 2023. godine do kraja siječnja 2024. godine rođeno je 10 - ero djece. (zl)

Hrvatske vode počinju s radovima na zlatarskom području

ZLATAR - Na području grada Zlatara, Hrvatske vode uskoro počinju s radovima iz programa preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplave i to na potoku Batina, Zlatar, k.č.2788, k.o. Donja Batina u duljini od 500 metara i na potoku Jagojetevec, Martinščina, k.č.2776, k.o. Oštrc od mosta uzvodno u duljini od 500 metara. Predviđeni termin odvijanja radova je od kraja

veljače do travnja. Planirani početak košnje trave na vodotocima je 25. travnja 2024. za prvu košnju i trajat će tri mjeseca. Planirani početak košnje trave na vodotocima za drugu košnju je 15. kolovoza 2024. i trajat će isto tri mjeseca. Nadalje, kako je istaknuto moguća su odstupanja od planiranih početaka radova oko 15 dana zbog nepredviđenih vremenskih uvjeta. (zl)

Skupština DVD-a Sv. Matej

GORNJA STUBICA – DVD Sveti Matej održao je skupštinu, koju je vodio predsjednik predsjednik DVD-a Ivan Bigec s tajnicom Doroteom Drempetić-Bigec te dopredsjednikom Josipom Labašem i zapovjednikom Markom Bigecom. Podnesena su izvješća o radu društva kao i financijsko izvješće za 2023. godinu. Usvojen je plan rada i financijski plan za 2024. godinu. Za novog člana predsjedništva DVD-a izabrana je Marijana Sever. Skupštini su prisustvovali općinski načelnik Jasmin Krizmanić, predsjednik VZKZŽ Stjepan Skuliber, predsjednik VZO Gornja Stubica Josip Lešković i zapovjednik VZOGS Marko Frajtak. Prisutni su bili i članovi DVD-a Gornja Stubica, Šagudovec, Dobri Zdenci te bratskog društvo Marija Bistrica. (zl)

Košarkaši i odbojkaši OŠ Josipa Broza Kumrovec pobjednici na Županijskom natjecanju

'Vi ste primjer da se izvanškolskim aktivnostima i sportom treba baviti, jer je zdrav i uči disciplini'

Obje ekipe bile su na prijemu kod načelnika Općine Kumrovec Roberta Šplajta koji im je čestitao na rezultatima

KUMROVEC - Još jedan veliki sportski uspjeh za Osnovnu školu Josipa Broza Kumrovec i to u odbojci i košarci na Županijskim natjecanjima s kojeg izlaze kao pobjednici, uz predstavljanje Krapinsko - zagorske županije u Poreču na državnom natjecanju. Obje ekipe bile su na prijemu kod načelnika Općine Kumrovec koji im je čestitao na rezultatima.

Jako talentirani

- Iznimna nam je čast primiti vas kao županijske prvake u odbojci i košarci. Naime, naša Osnovna škola uvijek je bila poznata po sportskim rezultatima, drago mi je i ponosni smo na vašem rezultatu koje vas vodi na državno natjecanje u Poreču. Moramo zahvaliti i vašem profesoru tjelesnog odgoja Dariu Zagvozdi, na oba rezultata, koji vas odlično vodi i trenira, imate rad, red i disciplinu koju vam je usadio kao odličan profesor. Tu vam sigurno nije kraj, da ćete na državnim prvenstvima u Poreču, u odbojci i košarci, ostvariti odlične rezultate. Vi ste za nas već pobjednici, jer ste ostvarili odličan rezultat. Mi ćemo to i popratiti s nagradama, ali i pomoći s opremom i dresovima, kako biste mogli što bolje prezentirati Osnovnu školu Josipa Broza Kumrovec, ali i općinu Kumrovec. Hvala vam još jednom na svemu, vi ste primjer da se sportom i izvanškolskim aktivnostima treba baviti, sport je zdrav i uči disciplinu. Ostanite takvi, a mi ćemo vas uvijek pratiti kao institucija. Sretno, dečki - poručio je kumrovečki načelnik Robert Šplajt, dok je profesor Dario Zagvozda

izjavio: - Dečki su jako talentirani, svake godine postavimo si ciljeve. Imamo jako talentiranu generaciju, dva razreda što se rijetko događa. Čestitam im, nastaviti ćemo vježbati. Čekaju nas teška natjecanja, a nadamo se da će nas ždrijeb pomaziti. Dečki su nam u ime obje momčadi zahvalili te rekli kako su igrali kao ekipa, imali su dodatne sate treninga. Na državnom se nadaju da će proći skupinu, a dalje će vidjeti.

Iznimno ponosni

Uz načelnika i obje ekipe bila je i ravnateljica Osnovne škole Josipa Broza Kumrovec Maja Preglej. - Zaključak svega ovoga je da smo iznimno ponosni na momčadi i profesora. Trud, zalaganje i motiviranost dovela ih je do toga da su postali Županijski prvaci u košarci i odbojci. Samo timskim radom, požrtvovnošću i na neki način čak i svoje slobodno vrijeme su koristili da treniraju. Pokazali su veli-

ko srce i radost nama u školi. Cijela naša škola odiše veseljem, a oni su za nas već pobjednici. Samim odlaskom na državno natjecanje pokazali su uspjeh. Očekujemo da pokažu da su ekipa, da znaju komunicirati i uspostavljati dobre odnose s drugim ekipama, odigraju "fair-play" utakmice. Zahvaljujem još jednom profesoru, asistentu, roditeljima i vama, uz čestitke od srca svima! – rekla je ravnateljica. Košarkašku momčad čine: Mateo Škvorc, Emil Geršak, Rok Dežmar, Vid Maček, Karlo Bezjak, Luka Iveković, Fran Iveković, David Aržek, Mihael Preglej, Petar Županić, asistent Silvio Balija, trener i profesor Dario Zagvozda. Odbojkašku momčad čine: Marko Fistrić, Vid Maček, David Aržek, Dominik Banjšak, Emil Geršak, Karlo Bezjak, Rok Dežmar, Mateo Škvorc, Fran Iveković, Luka Iveković, Mihael Preglej, asistent Silvio Balija, trener i profesor Dario Zagvozda. (zl)

Izložba 'Ja sam snaga' u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – U Organizaciji Udruge STAV Marija Bistrica, u petak 23. veljače u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica bit će otvorena izložba fotografija ''Ja sam snaga''. Riječ je o izložbi autora i fotografa Vjekoslava Skledara, a koja donosi snažne vizualne priče deset hrabrih žena oboljelih od raka i suočenih s gubitkom kose tijekom liječenja, naglašavajući važnost destigmatizacije za oboljele žene. Kroz umjetnost, ova izložba postaje snažan alat u borbi protiv bolesti, stigme i diskriminacije, potičući empatiju prema onima koji se bore s malignim bolestima poput raka dojke. Izložba pokazuje da se iza svakog broja statistike krije hrabra žena koja se bori za život i svoje mjesto u društvu. Gubitak kose, koji se često povezivao s pojmom ljepote i osobnosti tijekom povijesti, sada postaje središ-

nja tema ove izložbe. Izložba ''Ja sam snaga'' poziva posjetitelje da zarone duboko u intimne priče, otkrivajući snagu žena suočenih s gubitkom kose tijekom liječenja. Ova izložba nije samo umjetničko djelo, već i poziv na zajedničku borbu protiv predrasuda i važnost podrške onima koji

prolaze kroz teške trenutke. U programu otvorenja, koji počinje u 18 sati, nastupit će Ženska vokalna skupina ''Marija'', a moderatorica je Ana Kruhak. Izložba će se moći pogledati u radnom vremenu Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica do 3. ožujka. (Elvis Lacković)

RADNO U ZAGORSKIM SELIMA Završena je 2. faza radova na gradnji mrtvačnice, priprema se projektna dokumentacija za rekonstrukciju važne ceste, a u fazi projektiranja je i rekonstrukcija zgrade kulturnog centra

Stara škola postat će prvi dječji vrtić u povijesti općine

Završna faza radva na mrtvačnici obuhvaća radove na električnim instalacijama, strojarskim instalacijama i opremi, opremanju prostora i uređenju okoliša. Završetkom te zadnje faze objekt će biti doveden u stanje funkcionalnog korištenja

ZAGORSKA SELA - Općina Zagorska Sela je završila II. fazu radova na izgradnji nove mrtvačnice u Zagorskim Selima. Vrijednost radova je bila 54.000 eura.

Završna faza izgradnje nove mrtvačnice - Na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU iz programa održivog razvoja lokalne zajednice prijavili smo i III. završnu fazu radova na mrtvačnici. Završna faza obuhvaća radove na električnim instalacijama, strojarskim instalacijama i opremi, opremanju prostora i uređenju okoliša. Završetkom te zadnje faze objekt će biti doveden u stanje funkcionalnog korištenja te će se ostvariti dugogodišnje težnje korisnika grobljanskih usluga za izgradnjom mrtvačnice koja će zadovoljavati osnovne standarde komunalne opremljenosti – kaže

Rekonstrukcija

nerazvrstane ceste Zagorska SelaBrezakovec - Gornji Škrnik bit će investicija od 2 milijuna eura, a zahvat se izvodi na 3900 m ceste. Projekt je izuzetno značajan za Općinu

Zagorska Sela

načelnica Ksenija Krivec Jurak. Načelnica dodaje da se priprema dokumentacija za prijavu na intervenciju 73.13. Potpora javnoj infrastrukturi u ruralnim područjima – nerazvrstane ceste za rekonstrukciju nerazvrstane ceste Zagorska Sela – Brezakovec – Gornji Škrnik. - Procijenjena vrijednost investicije je 2 milijuna eura, a zahvat se izvodi na 3900 metara nerazvrstane ceste gdje se rekonstruira kolnik te uređuje odvodnja, propusti i prometna signalizacija. Projekt je izuzetno značajan za Općinu Zagorska Sela, jer za tu cestu je pripremljena dokumentacija i građevinska dozvola već od 2018. godine, a iz vlastitih sredstava ga je nemoguće realizirati – napominje načelnica.

Prvi dječji vrtić

U fazi projektiranja je rekonstrukcija zgrade kulturnog centra (stare škole) za potrebe područnog dječjeg vrtića u Zagorskim Selima. - To bi bio prvi dječji vrtić na području Općine Zagorska Sela u povijesti i izuzetno je značajan projekt s aspekta demografskih mjera – kaže načelnica te dodaje da je planiran vrtić za jasličku i mješovitu grupu, s ukupno 32 korisnika. Nabavljene su i energetski učinkovite solarne lampe za proširenje javne rasvjete u naseljima Brezakovec i Gornji Škrnik gdje do sada nije bilo uvjeta za postavu javne rasvjete. Treba naglasiti da će se ta rasvjeta postaviti uz dionicu nerazvrstane ceste koja se prijavljuje za rekonstrukciju iz EU sredstava, pa bi i taj dio Općine Zagorska Sela imao potpuno obnovljenu cestovnu infrastrukturu i postavljenu javnu rasvjetu. (S. Pušec)

Zgrada kulturnog centra odnosno stare škola, koja će se rekonstruirati u dječji vrtić

Mrtvačnica u izgradnji

Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući održala stručni skup na kojem su o važnoj temi govorili liječnici i medicinske sestre

'Kronične rane sve veći su javnozdravstveni problem o kojem se treba puno educirati'

STUBIČKE TOPLICE - Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući, uz domaćine, Ustanovu za njegu u kući 'Mirela' održala je jučer u Stubičkim Toplicama stručni skup na temu 'Debridman kronične rane oblogama'. Na skupu su o kroničnim ranama i njihovom zbrinjavanju, kroz primjere, govorili dr. med. Igor Momčilović, dr. med. Martina Špoljar Petrušić, medicinski tehničar Ivan Blažićević i medicinska sestra Suzana Ivoš te Ljubica Kušić, voditeljica tima koji se bavi isključivo kroničnom ranom iz tvrtke Hartman. - Ovo je sedmi ovakav skup u suradnji s udrugom medicinskih sestara zdravstvene njege u kući te s tvrtkom Hartman. Okupilo se osamdesetak sudionika i izuzetno je važno da se educiramo na temu kroničnih rana, da imamo dobre edukatore i dobru suradnju – istaknula je vlasnica ustanove za njegu u kući 'Mirela' Anamarija Kovačević. Da je kronična rana danas veliki jav-

nozdravstveni problem u cijelom svijetu, istaknula je Ljubica Kušić iz tvrtke Hartman, koja ima proizvode na listi HZZO – a, a koji se koriste za zbrinjavanje kroničnih

rana. – Trudimo se prenijeti sudionicima ovakvih skupova ono što je najbitnije kod takvih proizvoda, stoga u suradnji s Udrugom za zdravstvenu njegu u kući odrađuje-

Spremnost i profesionalnost zagorskih žurnih službi pokazana u još jednoj vježbi, kod Planinarske kuće na Strahinjčici

'Radimo kao da će sto godina biti mir, a pripremamo se kao da će sutra biti rat'

U vježbi 'Potres 2024.' sudjelovali su pripadnici Hitne, Gorske službe spašavanja, policije i vatrogasci, istaknuo je voditelj Službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček

KRAPINA - Kod Planinarske kuće na Strahinjčici provedena je simulacijsko – komunikacijska vježba Službe civilne zaštite Krapinsko –zagorske županije, kroz koju su sve naše žurne službe pokazale spremnost u slučaju nužde.

Provjera osposobljenosti

Scenarij vježbe predvidio je potres, prilikom kojega se na planinarskoj kući urušio krov, unutra su ostali zarobljeni planinari, a u okolici su se urušili i putevi, drveća te postoji problem s komunikacijom, pa je komunikacija moguća jedino putem tetra uređaja, putem kojih se šalje obavijest Županijskom centru 112, koji koordinira daljnje aktivnosti i postupanja. - Svrha ove vježbe jest provjera osposobljenosti djelatnika i operativnih snaga sustava civilne zaštite te žurnih službi, a vezano uz

'U trenutku velike elementarne nepogode ključna je dobra komunikacija između hitnih službi'

rukovanje sustavima. U vježbi 'Potres 2024.' sudjelovali su pripadnici Hitne, Gorske službe spašavanja, policije i vatrogasci, a vježba pokazuje kako sustav funkcionira, ima li kakvih nedostataka i što je potrebno poboljšati – rekao je voditelj Službe civilne zaštite Krapina Miro Klasiček, istaknuvši kako je ova lokacija odabrana jer se nalazi van urbanog područja, gdje su komunikacije otežane, a negdje ih i nema, zbog loših signala i slično.

Realni okvir vremena Bila je ovo prilika da se i župan Željko Kolar uvjeri u spremnost naših žurnih službi, koje su, kako je rekao Kolar, pokazale ozbiljnost i profesionalnost. – U trenutku kada se dogodi velika elementarna nepogoda

ključna stvar je dobra komunikacija između hitnih službi, kako bi se odredili prioriteti djelovanja i postupanja. Pretpostavka je da prilikom takvih elementarnih nepogoda može doći do nestanka telekomunikacijskih veza, pa ostaje komunikacija putem tetra uređaja – rekao je Kolar. Istaknuo je kako je izuzetno bitno da sve žurne službe budu uvijek spremne, istaknuvši kako se sve ovakve vježbe koje se provode stavljaju u što realniji okvir protoka vremena koji je potreban pojedinim hitnim službama da dođu na mjesto nesreće, što je ključno kako bi se dobila kvalitetna analiza sustava. – Radimo kao da će sto godina biti mir, a pripremamo se kao da će sutra biti rat, to je poslovica koja drži vodu – rekao je župan. (J. Klanjčić)

mo edukacije kako bi svi imali što više znanja o toj problematici – rekla je. Predsjednica Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući Renata Možanić pojasnila je

što sve spada u zdravstvenu njegu u kući. – Ona spada u primarnu zdravstvenu zaštitu, a provode je medicinske sestre i tehničari s odobrenjem za samostalan rad. Takvu njegu može dobiti svaka teško pokretna ili nepokretna osoba, osobe nakon operativnih zahvata gdje je potrebna toaleta i prevoj rane, osobe s kroničnim bolestima koje su u fazi pogoršanja i osobe koje su u terminalnoj fazi bolesti. Nalog za provođenje daje liječnik obiteljske medicine, koji definira vrstu terapijskog postupka i intenzitet, a odnosi se na prevoj rana, mjerenje vitalnih funkcija, postavljanje nazogastične sonde i slično – rekla je Možanić. Istaknula je i kako Udruga ove godine obilježava 20 godina djelovanja, a cilj joj je štititi i promicati prava i interese svojih članova, u svrhu unapređenja djelatnosti i kvalitete zdravstvene zaštite, jednim dijelom kroz razne publikacije, ali i ovakve skupove i edukacije po cijeloj Hrvatskoj. (J. Klanjčić)

Izvođenje radova vezanih uz redovnu i izvanrednu obranu od poplava

Mještani, osigurajte međe svojih parcela

Općina Zlatar Bistrica uputila je obavijest mještanima

ZLATAR BISTRICA - Hrvatske vode, Vodnogospodarska ispostava za mali sliv "Krapina - Sutla" tijekom veljače i ožujka 2024. izvodit će radove iz programa preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava na branjenom području 12; kanalska mreža K-648, L=550m, k.č.br. 1420 k.o. Lovrečan (polje Lug) te K-647, L=560m, k.č.br. 1461 k.o. Lovrečan (polje Lug). Radovi obuhvaćaju sječu šiblja i stabala, tehničko čišćenje korita vodoto-

ka odnosno uklanjanje naplavina iz korita vodotoka. - Ovim putem obavještavamo sve vlasnike odnosno posjednike zemljišta u zoni radova o početku radova, kako bi osigurali međe svojih parcela. Planirani početak košnje trave na vodotocima na branjenom području 12. za prvu košnju je 25.04.2024. godine i trajat će 3 mjeseca. Druga košnja započinje 15.08.2024. godine te će također trajati 3 mjesecakažu u Općini Zlatar Bistrica. (zl)

Radovi obuhvaćaju sječu šiblja i stabala, tehničko čišćenje korita vodotoka odnosno uklanjanje naplavina iz korita vodotoka

Udruga za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Sveta Ana proslavila 15 godina rada

'Postali ste svjetionik nade za mnoge obitelji, pružajući im potrebnu podršku, ljubav i razumijevanje'

LOBOR - Osobe s posebnim potrebama nisu broj, nisu dijagnoza, oni su jednaki članovi našeg društva koji imaju svoje mjesto na ovom svijetu. Svi mi, obzira na naše razlike, mane i vrline, bolesti i invaliditet, boju kože, rasu i nacionalnost, smo ljudi, i zaslužujemo biti jednaki i ravnopravni, prihvaćeni. Poruka je to poslana s proslave 15. obljetnice postojanja i rada Udruge Sveta Ana iz Lobora koja je na inicijativu petero roditelja, s ciljem pomoći roditeljima i djeci s teškoćama u razvoju i invaliditetom, osnovana 19. veljače 2009. godine. Glavni inicijator i pokretač bio je Slavko Raškaj koji je ujedno i prvi predsjednik Udruge. Ulogu predsjednice sada obnaša Mateja Posarić, koja je istaknula kako Udruga danas provodi niz projekata, među njima i projekt "Asistent i ja za kvalitetniju budućnost" koji je financiran od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike s 153 tisuće eura.

Novost

- Provodimo i projekt "Pomoćnik i ja" za ovu školsku godinu, financiran od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja u iznosu od 112.162,00 eura - rekla je predsjednica Posarić dodajući kako provode, između ostalog, i dva trogodiš-

'Udruga Sveta Ana je u ovih 15 godina postala brend i sinonim za udrugu koja vodi brigu o osobama sa invaliditetom i osobama s posebnim potrebama'

nja programa - "Korak naprijed" te "Poletimo uz podršku" vrijedne 75 tisuća eura, odnosno 40 tisuća eura. - Ono što je novost, sa čime krećemo u provedbu, je usluga produljenog boravka. Mogu reći da, baš za 15. rođendan, nekako su se ispunile želje svih roditelja koje su sanjali od samog njezinog osnutka - rekla je Posarić te dodala kako Udruga trenutno aktivno u terapiji ima oko 130 djece. Sretan rođendan Udruzi je poželjela i općinska načelnica Ljubica Jembrih. Kako je rekla, riječ je o organizaciji koja neumorno pruža pomoć i podršku djeci i osobama s invaliditetom. – Ovo je poseban trenutak jer ne odražava samo bogatu prošlost vaše Udruge, već i predanost i ljubav koju ste uložili u poboljšanje života onih kojima je to najpotrebnije. U proteklim godinama Sveta Ana postala je svjetionik nade za mnoge obitelji, pružajući im podršku, razumijevanje i sredstva potrebna za prevazilaženje izazova s kojima se suočavaju. Vaša posvećenost brizi za djecu i osobe s invaliditetom odražava se u svakom osmijehu, u svakom postignuću i u svakom trenutku radosti koji ste zajedno stvarali – rekla je načelnica i dodala da Udruge poput Svete Ane čine društvo boljim mjestom. Udruga je, istaknula je

Jembrih, primjer solidarnosti, zajedništva i neizmjerne hrabrosti, te svojim radom pokazuje da svaka osoba, bez obzira na svoje izazove, zaslužuje ljubav, poštovanje i priliku za sreću. – Neka vaša Udruga i dalje bude svijetla točka u životima onih kojima služi. Počašćeni smo gledati kako rastete i razvijate se u godinama koje dolaze, donoseći svjetlo nade i pozitivne promjene u živote mnogih. Sretan 15. rođendan, Udruga Sveta Ana! Hvala vam što činite svijet boljim mjestom. Neka ljubav, podrška i zajed-

ništvo uvijek budu temelj vašega rada – poručila je načelnica. Uvijek spremni za pomoć Saborski zastupnik Žarko Tušek je u svom govoru naglasio kako se radi o posebnoj udruzi koja svakoga dana kroz svoj rad i aktivnosti podsjeća koje su to temeljne vrijednosti koje treba cijeniti u životu. Poručio je kako članovi Udruge svaki dan nalaze snagu, stavljaju osmijeh na lice i bez obzira na sve probleme hrabro idu kroz život. Udruzi je rođendan poželio i župan Željko Kolar

koji im je čestitao na 15 godina izvrsnog humanitarnog rada. - Udruga Sveta Ana je u ovih 15 godina postala brend i sinonim za udrugu koja vodi brigu o osobama sa invaliditetom i osobama sa posebnim potrebama – poručio je župan koji je Udruzi uručio zahvalnicu za 15 godina postojanja i rada. Da Udruga mnogo znači njezinim korisnicima, kao i roditeljima, istaknula je Martina Dlesk, majka dječaka koji koristi usluge Udruge. - Udruga nam uvelike pomaže u svim područjima. Vrlo smo zadovoljni i sretni da imamo tako nešto u našoj blizini. Sve je lako dostupno, sve se možemo dogovoriti, redoviti su nam termini, svi su jako ljubazni i brižni i uvijek su spremni za pomoć – poručila je majka. Povodom rođendana, članice i članovi Udruge pripremili su prigodni program u Društvenom domu u Loboru. Nastupili su predškolarci koji su uvježbali koreografiju pod vodstvom terapeutkinja Monike Haldek i Ljiljane Vrlec, recitacije su izvele Antonina Mikac i Jelena Tušek koje je pripremila fonetičarka Natalija Bedeković, zatim Vis Allegro, Nedjeljka Jurinić i članovi Udruge Sveta Ana, a nakon programa dodijeljene su zahvalnice. (zl)

Stjepan Jaković ponovno izabran za predsjednika

UDIV Domovinskog rata Bedekovčina

BEDEKOVČINA - Izborna skupština Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina održana je 16. veljače u Bedekovčini. Za predsjednika Udruge ponovno je izabran Stjepan Jaković, dok će dopredsjednik biti Ivan Draganić. Na sjednici je bio i župan Željko Kolar, koji je čestitao izabranom vodstvu te im poželio nastavak dugogodišnjeg odličnog rada. - Posebno ističem vašu brigu o kolegama braniteljima koji se nađu u zdravstvenim ili nekim drugim teško-

ćama, a moram reći i da mi se sviđa što ste u rad udruge uspjeli uključiti i svoje obitelji. U Županiji i meni osobno ćete i dalje imati partnere za svoje projekte – poručio je župan Kolar. Na izbornoj skupštini bili su i načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban, županov savjetnik za branitelje pukovnik Žarko Miholić, doživotni počasni predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina, predstavnici više braniteljskih udruga s područja Krapinsko-zagorske županije

te prijateljskih udruga s područja Općine Bedekovčina. U Središnji odbor Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina su uz predsjednika i dopredsjednika izabrani i Goran Bajza, Boško Jurec, Milan Novosel, Mladen Habljak, Milan Franc, Vladimir Trčak i Zlatko Kucelj. U Nadzornom odboru su Damir Horvat (predsjednik), Zdravko Groš i Josip Žigovečki. Na Skupštini su prihvaćena izvješća o radu Udruge u prošloj godini te planovi za 2024. godini. (zl)

Uzgojimo svoje presadnice

Zimsko razdoblje možemo iskoristiti za planiranje sadnje presadnica za sljedeću sezonu. Započinjemo sijanjem sjemena biljaka kojima je potrebno duže vremena da bi iz njih nastale dobre presadnice. Važno je odvojiti vrijeme za pripremu i uzgoj sadnica odgovarajućim postupkom. Započinjemo izborom dobrog i kvalitetnog sjemena. Sjeme možemo kupiti ili ga sami sačuvati u prošloj sezoni. Ako sjeme kupujemo u specijaliziranim trgovinama, trebamo obratiti pozornost na više stvari: godinu proizvodnje sjemena i stupanj klijavosti, koji bi trebao prelaziti 90 %. Ako želimo sjeme ekološke proizvodnje, tada pazimo da sjeme bude pravilno označeno primjerenim ekološkim certifikatom Kako izabrati posude i supstrat za kvalitetne vlastite presadnice?

Sjeme možemo uzgajati u raznim posudama. To mogu biti lončići, kontejneri od stiropora ili plastike s više rupica na dnu. Koristiti možemo i lončiće iz prošle sezone, lončiće od jogurta i sl., samo je potrebno dobro ih oprati i osušiti. Oblik i visina lončića nisu važni. Za sjetvu svih vrsta povrtnica potreban je kvalitetan specialan supstrat za sadnice Bio Plantella Start, koja sadrži potpuno prirodan treset. Zemlja iz odgovarajućeg treseta osigurava dobru klijavost sjemena jer zadržava odgovarajuću količinu vode oko sjemena zato što sjeme klija samo uz odgovara-

Gospođa Blaženka iz

OPG Puntarić vrijedno priprema raznolike presadnice za daljnje presađivanje i već priprema tlo organskim gnojivom Biogrena, najboljim za povrtnice, za daljnji uzgoj, u vrtu i rasadniku

juću vlagu i toplinu. Kada sjeme pokrene prve supke (prvi klicin listić) i korijen, supstrat pruža odgovarajuću podršku kako bi se biljka dobro razvijala. Supstrat, koji sadrži kvalitetan treset, osigurava dobar protok vode koja se ne zadržava u prevelikim količinama nego samo vlaži područje oko korijena. Zemlja Bio Plantella Start sadrži dovoljno hranjivih tvari da sjeme može proklijati. Kada sjeme proklije i naraste do određene veličine, tada određene vrste povrća (npr. plodovito povrće poput rajčice, paprike, patlidžana…) presadimo ili pikiramo u veće posude jer je biljkama potreban veći prostor za korijenje i nadzemni rast. Kada posijemo sjeme na prozorskoj dasci, posudu prekrijemo prozirnom folijom i tako pospješimo klijanje. Kada biljka proklije, maknemo foliju.

Primjerena temperatura i svjetlost za presadnice

Presadnicama je potrebno što više ujednačene temperature preko dana i noći. Razlike između dnevnih i noćnih temperatura kreću se od 5 do 10 °C. Što je manja razlika u temperaturi, to će više pogodovati rastu i razvoju sadnica. Najviše topline zahtijeva plodovito povrće (rajčica, patlidžan, paprika) jer im je za nicanje potrebno oko 25 °C, dok je kupusnjačama (cvjetača, kupus, kelj), salati i špinatu potrebno od 18 do 22 °C. Važna je i svjetlost jer ne želimo imati sadnice sa slabom stabljikom. Ako imamo slabo osvjetljenje (obla-

ci, snijeg), snizimo temperaturu i smanjimo gnojenje.

Briga za presadnice

Kada presadnice uspješno prokliju, one biljne vrste kojima je potrebno više prostora, (npr. plodovito povrće), presadimo u veće posudice. Koristimo zemlju Bio Plantella Start, koja pruža snažnu potporu korijenju biljaka i dobro upija vodu. Presadnice polako dobivaju potrebne hranjive tvari za rast i razvoj, zato ih gnojimo tekućim organskim gnojivom Bio Plantella Vita ili Bio Plantella Vrt, koja sadrže vitamine i aminokiseline. Vitamini i aminokiseline važni su za otpornost i razvoj biljaka jer sudjeluju kod tvorbe te rasta cvjetova i plodova. Gnojimo ih 7 do 14 dana. Kada su biljke još male, ne izlažemo ih izravnom suncu. Pazimo da imaju dovoljno svjetlosti i konstantnu temperaturu.

Savjetujte se s nama!

Milica Sekulić, bacc. ing. agr. Stručni savjetnik za Plantellu

092 194 1694

info@plantella.hr Plantella.hr

Nijemi svjedoci vremena: Posjetili smo nekoliko lokacija na Reki i mlinova koji su nekada život značili,

Posljednja zagorska mlinarica Barica

Nekada je od Lobora do Zlatara, uz Reku, bilo deset mlinova. Bili su to mlinovi u kojima se mljelo žito, a nerijetko, uz mlinove su postojale i pilane. Da bi bilo dovoljno vode, a danas je u Reki itekako nedostaje, pravile su se improvizirane brane, pa bi nastajala mala jezerca u kojima se sakupljala voda potrebita za pokretanje mlinskih kotača

Željko Slunjski

Da veliki Antun Gustav Matoš danas šeće oko Lobora, kao što je 1907. kad je posjetio svojega pajdaša Franju Horvata Kiša i opčinjen pejzažima napisao, po prosudbi povjesničara književnosti do danas najbolji hrvatski putopis, tko zna bi li mu emocije i raspoloženje bili isti, kao i nadahnuće za novu putopisnu prozu. Posebice ako bi šetao uz nekad bistri potok Reku, što izvire u podnožju Ivanščice, kod Škrabotnika i Koprivnjaka, i uz koji na minula vremena podsjećaju vodenice, pokretane vječnom snagom vode. Za tadašnja domaćinstva bile su od životne važnosti. Značajne, jer su žiteljima čarobnoga loborskog kraja osiguravale meljavu žita u brašno koje su domaćice mijesile za kruh svagdašnji, koji se pekao u krušnim pećima.

Mljevenje žita

i dobivanje brašna

Vodenica je struktura koja koristi vodeničko kolo za mljevenje žita i dobivanje brašna, za piljenje dasaka, obradu tekstila i druge poslove, koji rade na vodeni pogon (potoka ili rijeke). Danas su samo nijemi svjedoci jednoga vremena i jednog drukčijeg načina života. Predstavljaju istinsku turističku atrakciju. Razgovarajući s rođenim Loborcem, Danijelom Šutijem (76), nabrojio ih je deset, od Lobora do Zlatara, uz Reku. Bili su to mlinovi u kojima se mljelo žito, a nerijetko uz mlinove su postojale i pilane. Da bi bilo dovoljno vode, a danas je u Reki itekako nedostaje, pravile su se improvizirane brane, pa bi nastajala mala jezerca u kojima se sakupljala voda potrebita za pokretanje mlinskih kotača. Mladi naraštaji to mogu teško razumjeti, ako im netko od starijih suvremenika ne objasni. Danijel pamti tzv. vihor na Reki. Dubina vode bila je oko dva metra, a dužina jezerca oko 50 metara. Dovoljno da mali Loborci uživaju u svojim 'loborskim toplicama'. Postojao je i mlin Jurekovićevih, iza Vatrogasnog doma, ali njemu ni traga. Od spomenutih desetak vodenica još

Umirovljeni

Nikola Kunić iz Loborskog

Završja cijeli je radni vijek, bez dana bolovanja, proveo u mlinu koji ima 150 godišnju tradiciju neprekidnoga rada

su samo dvije u funkciji. Kod Kunića u Loborskom Završju

Krenuli smo vodeničkim tragom, od Lobora prema Zlataru, uz Reku čija voda davno nije odveć bistra. Kako se Reka približava Lovrečanu, u čijoj se blizini ulijeva u najveću zagorsku rijeku Krapinu, vode je sve manje i u njezinu je koritu sve više 'biljega civilizacije'. Prvo smo se zaustavili u Loborskom Završju, kod mlina čija je danas funkcija sporedna djelatnost prije dvije godine umirovljenom Nikoli Kuniću. Cijeli radni vijek, bez dana bolovanja, proveo je u mlinu koji ima 150 godišnju tradiciju neprekidnoga rada. Nekoć je mlin pripadao grofovskoj obitelji Keglević, da bi ga kasnije Nikolini preci otkupili. O njemu je skrbilo ili skrbi četiri generacija obitelji Kunić, što je motiviralo novinarku i uglednu književnicu Božicu Brkan da u svojem internetskom magazinu 'Oblizeki', 2012. napiše dojmljivu priču o Kunićima mlinarima Do Nikole svi i imenom Mijo, neprekidno od 1876. godine. Zanimljivo, mlin je mljeo neprekidno, pa i za vrijeme Prvoga i Drugog svjetskog rata.

Poplava

Do 1977. radio je na vodeni pogon. Postojala su tri drvena kotača i tri para kamena za meljavu. Nakon poplave koja je uništila velik dio mlina, 1977. je mlin preuređen na električnu energiju. Kunićev mlin jedan je od prvih nositelja znaka Obrt s tradicijom koji za hranu i piće od 2011. godine dodjeljuje Hrvatska obrtnička komora i to za

klasičan način meljave i proizvodnje više vrsta brašna. Razgovarajući s Nikolom, a prekinuli smo ga u orezivanju voćaka u obližnjemu voćnjaku, 'uslužno mljevenje žita' počeo je obavljati od 1983. godine, kad je položio obrtnički ispit, naslijedivši u mlinarskom obrtu oca Miju. Objašnjava nam 'tehnologiju' puta od žita do finoga brašna, spominjući kako je kamen u mlinu dio tradicije. Većinu posla obave čelični valjci koji izrađuju standardna brašna: oštro, glatko, polubijela i crna. Pitajući ga što mu je najteže, kaže: 'S ljudima, svakakvih ima bisera. No, dober sam bil s ljudima i sve im napravim. Održavam mlin

dok bum mogel'. Stare slike mlina iz doba vodenice ukrašavaju zidove. Trenutak je to nepovratne mlinarske prošlosti Kunićevih. Nikola čak razmišlja da mlin ponovno vrati pogonu na vodu i preuredi ga u vodenicu.

Posljednja mlinarica iz Markuš brijega

A pravu smo vodenicu, koja se opire vremenu, posjetili u Markuš brijegu. S ceste Lobor - Zlatar skreće se lijevo prema Loborgradu, pa iza socijalne ustanove, Doma za odrasle, lijevo, preko Reke, do obitelji Požgaj. Nema mosta do njihova imanja, tek neka improvizacija,

preko koje valja prijeći automobilom. Dočekuje nas susretljivo posljednja zagorska mlinarica, Barica Požgaj (67), koja je od početka 2015. u mirovini. Kao 16 godišnja djevojčica zaposlila se u Loborgradu, prvo kao spremačica, pa je nastavila s radom kao njegovateljica, zatim servirka, da bi gradnjom novoga dijela 34 godine radila u kantini. Na imanju Požgajevih bila je sneha, a taj falačec zagorske zemlje krasi stari mlin iz 18. stoljeća. - U mlinu je od muža deda radil, pa svekrva dok je mogla. Nastavili smo moj muž i ja već 15 godina. Nisam se baki Viktoriji štela mešati v posel, jer ga je jake rada imela. Tek kad je onemo-

Mlinarica Barica Požgaj

Silvije Glojnarić

značili, a danas su samo povijesna i turistička atrakcija koja podsjeća na jedna drugačija vremena

Barica brašno i dalje melje 'na vodu'!

Pravu smo

vodenicu, koja se opire vremenu, posjetili u Markuš brijegu. - Ništ na struju!

Ako je na vodu

sporije se melje, laganije i bolje je brašno - kaže

mlinarica Barica

ćala sam ja nastavila. Pol stoljeća sam na ovom imanju. Prije dve i pol godine postala sam udovica i dok mogu ne bum prekinula tradiciju. Pomognu mi sin Zoran i sneha Višnja. Pričala mi je svekrva da je nekad bil kotač, a sad voda ulazi putem kanala u mlin i pokreće turbine. Ništ na struju! Ako je na vodu sporije se melje, laganije i bolje je brašno. Na struju su brži okretaji. Meljem kukuruz, pšenicu, kaj tko donese. Prije dva tjedna mlela sam

Mlin na Barbare Požgaj na Reki

300 kg domaće bijele kuruze. Dva dana je trajalo! Devet vur sam mlela 150 kilograma. Ako hoćete sitnije, žito mora pomalo padati na kotač. Hitrije ide ako se melje grubi šrot - upoznaje nas posljednja zagorska mlinarica koja svoje usluge ne naplaćuje. - Dok je mlel mužev deda, uzimal je postotak. Tada su ljudi žito vozili na kolima. A danas ak netko dojde s 10 litri kuruze, kaj buš mu zel. Šaku, s tim si nem pomogla, a njemu bu falilo. Netko ju

nagradi ciglicom kave, netko riječju 'fala' i Barica je zadovoljna. Želja joj je obnoviti dotrajali, zubom vremena nagriženi mlin. Trebalo bi početi od krova, ali od mirovine to je nemoguće.

Sjećanja Silveka Glojnarića

Sljedeća je postaja Ladislavec. Nedaleko obnovljene kurije obitelji Glojnarić u kojoj je 2. prosinca 1936. rođen Silvije (naš Silvek), ugledni hrvatski dirigent, bubnjar, sklada-

telj i glazbeni urednik, obiteljski je mlin i uz njega kuća njegovog djeda Franje. Sve je u propadanju! Nekadašnji dirigent Tamburaškog orkestra Radio televizije Zagreb, kasnije šef dirigent Jazz orkestra HRT-a, živi u Samoboru, a u obnovljenoj i od vremenske boljke spašenoj i obnovljenoj kuriji živi članica obitelji Glojnarić. Silvije je ovdje živio do svoje desete godine, kada je otišao na daljnje školovanje u Zagreb. Nostalgično se sjeća tzv. splavnica ko-

je su 'držale' vodu, a klinci uživali u kupanju. U samom Zlataru bili su mlin i pilana, bliže Bajzekovu selu, oko kojih se, kao djevojčica, voljela igrati lovice Nada Turčin rođ. Kunić, danas umirovljena zubotehničarka iz zlatarskoga Dom zdravlja, čija je kćer Kristina novinarka Jutarnjeg lista. Najprije je 'nestao' mlin, potom i pilana. Među starijima živi sjećanje i na mlin Pri Gorupu, gdje je bilo zlatarsko dječje kupalište.

Mlin Glojnarićevih

Mlinski kotači su prošlost

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Čemu?

Od vajkada su se ljudi pitalji, čemu nekaj. Na kraju kraje, znalje se reči: 'Čemu sme se rodilji? Čemu živime, gda morame hmriti?' Te je pitanje na tere nema nigdar pravuga odgovora. Alji dobre zname da sake, čemu, ima razloga. Morti ga mi sami nigdar ne vidime, alji one postoji. Pune put je unda pitanje, čemu? Čemu se nekaj dogaja, čemu nekaj dielame. I to, čemu, unda nie naša volja. O njemu donaša odluku nešče drugi i tuj si nemreme nič pomoči. Ipak, denes ima pune več onuga, čemu, gde si mi moreme pomoči. Morti nam je i denes naše življenje tak zmotane, tak nas frče i pritišče radi toga kaj si pre malje postavime pitanje, čemu? Negda je življnje bilje bez pune sega kaj denes imame. I bez toga su ljica ljudi bila navike črljena, nasmejana. H življenju ljudi je bilje pune več radosti jer su se ljudi raduvalji i malje večem komačeku mesa, malje večem komadu kruha, žemljice, cukaru….. I da več ne nabrajam. Niesu jih mučile sakojačke bedastoče tere mučiju denes ljudi. Te radosti nie morti radi toga kaj si nigdar ne postaviju ljudi pitanje, čemu? Postale su denes nove šege, alji se ne pitaju, čemu nekaj dielaju ilji ne dielaju. Radi čega nekaj dielaju same radi druge, morti radi dopadnosti ilji kak denes moderni veljiju: ' u skladu s vremenom'. A da si morti postaviju pitanje, čemu, sigurna sem da bi bilji pune veseljieši. Baš si gruntam za kaj si ljudi ne postavljaju pitanje, čemu dielaju tak veljike hiže, gda hute hiže živi največ četvore ljudi i te, ake. Gda dielaju na familjije, mam znaju da nečeju pune dece, a da ni ne gruntaju živeti z starci ilji ščem drugem od familjije. Iste tak si gruntam čemu bežiju z sela h grad, a unda tam h gradu glumiju ljubaf prema zelenju i živine. Pak meste da se špancieraju po svojem dvorišču i lučeju živinicu oko sebe, živiju h stane. Da bi bilji med zelenjem hodiju h parke, pune piejse drek. Ilji još bolje, imaju živinicu z teru jieju i spiju, pobiraju po ceste dreke, kaj bi bilji povezani z prirodu. Čemu gajbaju živinu h stane, gda i sama živina oče iti van, na ledinu, oče biejžati, oče hdehnutu zraka i neče biti h cinfraste obljeke. Čemu kupujeme skupe mebljine gda jih čuvame kaj jih nej hništilji. Skupe i zglancane kuhnje stojiju ne rabljene, a največ put ljudi pririhtavaju koštu negde h nekakve kuharne h

bivša gospodarska zdanja, prerihtanja h kuhnje. Čemu imame sakojačke mašine, šporete, posude i skupe teniere, gda ovak i onak gda imame nekakve pajdašuvanje z pajdaši, pajdašujeme vanje h nekakve restorane. Čemu kupujeme skupe dvosede, trosete, fotelje i kaj ti ga ja sama znam, gda hu nji največ put nemama cajta sedeti.Tuj i tam gda si polukneme nekaj na moderne mašinke. Morti, gda kupime takef skupi mebljin ilji kakef skupi tepih, pozoveme pajdaše da se poštimame i te je te. Siečam se jednuga pajdaša teri je kupil skupi kožnati mebljin. Bila sam jemput silu priljike pri njemu poklje dvojset ljiet kaj ga je kupil i još je bil h najlonu zamotan. Hu sebe sem se pitala, čemu ga je unda kupil. Čemu ljudi, a tuj sme mi ženjske gorše, kupujeju skupu obljeku. Te su same krpice tere nosime kaj nam nej tielcu bilje zima. Ilji, čemu kupujeme skupu obuču, a več put ju nemreme nositi jer nas žulja, moči, smiče se. Ne postavljame si pitanje, čemu se te kaj nam ne diela radost. Morti očeme da nam drugi veljiju kak sme moderni, a da histm cajtu, jedva h obuče hodime, a h obljeke nam je zime, ilji nas stišče, same radi toga da se nekomu dopadneme. Čemu si, pak moram reči ženjske, pumpaju čube, dielaju veljike ceske i riti, gda je te se bez veze. Cecki su njim same za kazanje, a ne i za dojenje panjkrata, kaj bi triebalje biti. Čube njim zglediju kaj majmuske riti i muži gda jih kušujeju kaj da kušujeju male napuhane balone. Čemu se čuditi i faljiti z koštu po restorane, gda ti je na veljikem tenieru čvrčkec nečega na sredine i počrčkan z nekakve moderne farbi po cieljem tenieru. A od toga čvrčkeca još bolje skrulji h želucu. I gda se pitame, čemu se te, nekak si najdem i odgovor. Se te kaj dielame dielame radi druge. Dielame radi druge kaj njim bi bilji dopadi, kaj njim bi bilji 'fensi'. Ja bi nekak rekla ljudem da malje zestaneju i da si postaviju šptanje, čemu? I gda buju dobilji odgovor, da za badave i za druge, buju srečneši. Unda buju vidlji kak je ljiepe zviezdane nebe, kak je žarke sunce da se iza brega budi. Čutilji buju duhu cvietja na ledine i navike buju nasmejani i radosni. A dabi tak bilje, ljudi si triebaju furt postaviti pitanje, čemu nekaj dielam i čemu ne denem sebe napre pred sem kaj na muči, stišče i gospodari z našem življenjem.

Da, debela sam i OK sam

Ona svoju ljepotu ne mjeri brojem na vagi, ali je godinama bila zarobljena unutar svoje vlastite

Marija Gebert, 25-godišnjakinja iz Zaboka, potpuno se ogolila i sasvim otvoreno Marta Čaržavec

ZABOK

Zastanite i zamislite da živite svoj život u tišini, u slojevima emocija koje vas guše. Upravo je tako dugi niz godina živjela 25-godišnja Marija Gebert, djevojka tamno crvene kose, iskrenih očiju, toplog osmijeha i netipičnog fizičkog izgleda. ˝Debela si. Gle, ide debela˝, riječi su koje je Marija slušala od svojih vršnjaka u osnovnoj školi, kasnije od totalnih neznanaca, a od malena te riječi dolaze iz usta njenih najbližih. Ona svoju ljepotu nije mjerila i ne mjeri brojem na vagi, ali je godinama bila zarobljena unutar svoje vlastite tuge. Depresija je bila poput tamne sjene koja je lebdjela nad njom, gušeći je svojim težinama. Njena borba s bolešću dosegla je svoj vrhunac kada je konačno potražila pomoć. Dijagnosticirana joj je u bolnici Vrapče, mjestu gdje su se njezine unutarnje bitke napokon susrele s vanjskom podrškom, razumijevanjem stručnjaka i osobama koje su slične njoj. ''Ukrali'' smo joj malo vremena i to svega par dana prije nego je otputovala u Portugal. Bila je to kava koja je mogla trajati satima... Sram

Marija se bavi svim i svačim. Vodi Zagorsku kreativnu udrugu mladih koja se bavi poticanjem mladih na kreativno razmišljanje i izražavanje, volontira i putuje. Ne tako davno, Marija je bila dio projekta Meeting official i pred kamerama, bez zadrške, govorila o svom fizičkom izgledu i mentalnom zdravlju. Koncept projekta temeljio se na sramu i na pitanjima poput; Čega te je sram? Što je to sram? Čega bi se trebali sramiti? Marija je u upitniku koji je morala ispuniti prije snimanja rekla kako može pričati o svom izgledu kojeg je nije sram, o sestri koja ima manje mogućnosti... - Meni je izgled najmanje bitan jer nemam vremena o njemu razmišljati, ali sve je krenulo iz glave. Onda to sve ostavljam sa strane. Niti se ne sjetim razmišljati o tome dok mi netko ne kaže. Okolina me na to podsjeti. Pošto sam u sektoru gdje radim s puno ljudi, nekad mi nije svejedno ući u školu. Čisto zato jer – srednjoškolci. Svi me gledaju, osuđuju. Tu dobijem mali šamar i onda si kažem ˝Joj, dobro. Prošeći tih tri metra, neće ti nitko ništa˝. Osnovna škola bila mi je najgora. Ja sam naviknuta da ne komentiram

'Sama sam se prijavila u Vrapče, dijagnosticirali su mi depresiju'

druge jer znam kakva je moja situacija i znam da je ono što je u naša četiri zida potpuno drugačije od onoga što je na van. Često ljudi ne vide koliko radiš da bi došao do nekog cilja. Sve to ide od doma. U osnovnu se ne bih nikad vratila jer sam imala par stvari koje sam morala hendlati istovremeno. Imam sestru koja je starija, ali treba moju pomoć konstantno i imam ''problem'' sa svojim izgledom. Inače, mislim da je ljude baš briga, ali možda bi meni trebalo biti malo jasnije da moj fizički izgled nije ok i da bi mogla raditi na tome, ali nemam vremena za to. Prednosti? Općenito se ljudi suosjećaju s nekim tko im je sličan. Ljudi si automatski zabriju da sam ja prirodni jastuk. Nekoga koga ne poznajem jako dugo, na primjer, nasloni se na moje rame. Kao ˝Kak' je mekano˝! Meni je to ok, ne smeta mi. Ak' je toj drugoj osobi ok i meni je, ali ono –hodajući medo na napuhavanje. Ljudi imaju tu potre-

'Jedini

prijatelj kojeg tada imaš ti je frižider u tri ujutro da se bolje osjećaš'

bu. Ili u busu, putujem 10 sati i nepoznati čovjek se nasloni, kao lijepo mu je. Ja se još okrenem kao ˝Evo ti ovdje, ovo je mekši dio˝ispričala nam je Marija koja sram opisuje kao neugodu, a oblikuju ga osobe koje ju okružuju. - Moj problem s debljinom nije da sam ja sad odlučila jest i ja ću sad jest dok se ne raspuknem nego je to bilo skrivanje emocija i jedini prijatelj kojeg tada imaš ti je frižider u tri ujutro da se bolje osjećaš. Na kraju se ne osjećaš bolje jer sve ide sa svojim. To je bilo impulzivno jedenje jer nisam znala kuda bi sa sobom – prisjeća se.

Depresija i terapija - Šupi me komentar premda me generalno ne smeta, ali zna biti onih koji zabole. To prebrodim i idem dalje jer se nemam vremena baviti time. Oni komentari koji me najviše povrijede, dolaze od onih najbližih. Ja se tada maknem i procesuiram. Makar nije dobro stalno pobjeći s mjesta zločina. Nakon 25 godina mi je došlo u glavu da previše skrivam i rekla sam da više ne mogu. Ako imaš jednu slabost, ne možeš ih imati više jer te ljudi onda napadaju s više strana. Moj stav je nekad bio da ne smijem plakati pred drugima, da ne smijem pokazivati slabost i onda sam to gro

godina skrivala dok nisam pukla i prijavila se u Vrapče. Rekli su mi da imam depresiju. Da, imam zato jer sve skrivam u sebi, pobjegnem, zatvorim se i onda krenu misli. Ja sam znala da mi treba pomoć jer sam ja svjesna svog ponašanja i reagiranja. Nakon par mjeseci kada je sve bilo drugačije od onog na što sam navikla rekla sam dosta je, tu nešto ne štima. U Vrapču sam bila nakon snimanja Meetinga, prije jedno dvije godine. Dok sam bila na snimanju, bila sam u procesu čekanja za Vrapče. Bila je korona, mjere... Poslali su me na online terapije. Dakle, nisam bila fizički tamo, ali sam imala dnevnu bolnicu od mjesec i pol dana, svaki dan, grupna terapija od jutra, po 4-5 sati, striktno. Ako zaspiš, zove te sestra i pita gdje si. Bilo je to nešto što me guralo jer sam imala i problema sa spavanjem. Morala sam se trgnuti, krenula sam piti tablete i to mi je bio push. Dizala sam se svako jutro. Bilo je to vraćanje na staro. Manje – više, te su terapije bile bazirane na razgovorima, ali smo dobili i meditacije, vježbe disanja... Bilo je to grupno druženje s 30 sličnih ljudi. Kada je nekome bio loš dan, fokusirali smo se na tu oso-

'Nemojte da vam se dogodi to što se dogodilo meni!'

otvoreno progovorila o svojim problemima zbog kojih je i sama potražila pomoć u

sam s tim, ali sam bolesna mentalno!

vlastite tuge. Depresija je bila poput tamne sjene koja je lebdjela nad njom, gušeći je. Danas raste iz dana u dan i veseli se novim počecima

bu i ''gurali'' je. Smiješno je da su mi i mama i sestra bile u Vrapču. Obitelj je bila čist ok s tim. Problem je nastao prije toga jer je bilo ˝Marija, ti si lijena˝. Ja nisam bila lijena, samo nisam imala volje ujutro ustati, niti volje za raditi išta. Kada sam im rekla da imam depresiju bilo je ˝Aha, okej, dobro˝. Kada sam završila s terapijom, otišla sam s frendovima na more da se maknem iz okoline. Nakon dva tjedna sam došla doma. Odmah sam postavila kako stvari stoje. Rekla sam da me ne tjeraju na bilo šta i da nekad trebam sat, dva ili jedan, dva dana da me puste na miru i da dođem sebi. Svatko za sebe mora prepoznati kada mu treba odmor ili osvijestiti ako mu se to događa kontinuirano. Kod mene je to bilo ono ˝Ne možeš sad sva-

'Smiješno je da su mi i

mama i sestra bile u Vrapču'

ki tjedan imati break down. Imam ga i dalje, nekad ne spavam, pišem projekte pa sam budna do pet ujutro, ali onda znam – sada sam se maltretirala dva tjedna s nečim i to mi je užasno stresno, moram stati. Nekome to možda nije zabrinjavajuće jer im je to u stilu života – priča nam Marija koja na pitanje ˝Kako si?˝ gleda puno drugačije od većine nas.

Komunikacija

- Mislim da općenito ne komuniciramo jer se zasitimo se jedni drugih. Više te netko neće slušati i gubiš tu konekciju s nekim. Očajnički tražiš nešto drugo da ne misliš o sebi i to te prebaci. Ja sam u zadnje dvije godine počela raditi na svojoj udruzi i to mi je bio spas. Prije toga sam si uvijek nalazila neku osobu koja je očajnički trebala u nečemu pomoć i onda bi ja davala sebe maksimalno. Ali to mi je od rođenja. Imam sestru koja ima svoju dijagnozu i uvijek sam bila, ne prisiljena, ali ono, ako radim nešto onda moram raditi i za sebe i za nju. Moram nju vući za sobom. Ja sam s 10 godina nju pratila u izlaske da vidim da je sve okej. To možda nije primjereno za te godine, ali za moj unutarnji mir trebala sam znati da je ona okej i to odraditi. Poslije kroz prijateljstvo isto – tražila sam nekoga tko je u sebe nesiguran. Onda dođem ja i ''guram'' tu osobu i govorim joj da može, a zaboravim na sebe. Sada ja imam osobe koje se brinu za mene. Došla sam do toga da imam

'Imam sestru koja ima svoju dijagnozu i uvijek sam bila, ne prisiljena, ali ono, ako radim nešto onda moram raditi i za sebe i za nju'

krug ljudi koji kada me pita kako sam, zaista me pita kako sam. Ako ja kažem da sam dobro, onda me ta druga osoba pita što nije dobro. Do sada sam uvijek ja bila ta koja je bila nekoga pitala kako je. Ja se sa svojim problemom borim samo na način da jako puno o tome pričam i onda kada mi netko nešto prokomentira, onda ih uništim svojim komentarom čisto da dođu sebi i osvijeste da nismo svi isti, da smo različiti, ali to je neka stigma s kojom se moramo nositi. Mislim da se, pogotovo u našoj županiji, ljudi srame općenito bilo čega, ako to nešto ispada iz kruga ''normalnog''. Ja sam savršeno zdrava fizički, mentalno nisam, ali ja rastem iz dana u dan. Ja bih svaki dan nešto mijenjala, stalno ulazim u nove početke. Naporno je, ali je zadovoljavajuće –priča nam Marija i kaže kako ne razumije zašto ljudi imaju potrebu komentirati pa se to trudi razbiti i u svom radu i općenito. Ljudi moraju komentirati jer smo takvi, dodaje. - Prije moramo prokomentirati druge nego pogledamo sebe. Mislim, i ja to radim, ali imam filter da ne sudim. Lakše ću nekome dati savjet nego sama sebi pomoći. Taj način da to mora biti na glas, ne znam, možda se ljudi tako osjećaju moćnijima. Mislim da kad možeš tako nešto zadržati za sebe da si onda snažan. Nekad treba znati prešutjeti i boriti se s tim u sebi – zaključuje. Marija je djevojka koja sve što radi, radi za za-

'Ljudi si automatski zabriju da sam ja prirodni jastuk'

jednicu, ali si priprema prostor za sebe. Pa smo je upitali gdje se vidi za pet, deset godina. - Bit ću drugačija i za mjesec dana, ali za pet do

deset godina želim da moja Udruga bude na višem levelu, da ima više projekata, da si mogu isplatiti punu plaću i hoću se odseliti negdje vani

da skupljam iskustva i vratiti se ovdje i mijenjati. Dakle, opet novi početak – rekla nam je uz smijeh, a za kraj poslala snažnu poruku

svima onima koji se bore sa sličnim problemima: - Nemojte da vas je strah. Mene nije bilo strah pričati o svemu ovome, nekoga možda

je. Taj strah treba prebroditi i pričati jer kada pričamo o nečemu već nam je lakše. Nemojte da vam se dogodi to što se dogodilo meni!

VALENTINOVO ZA PAMĆENJE Tri vrsna umjetnika, uz posebnog gosta, održala su glazbeno –poetski koncert u Kino dvorani Zabok

Svojim prvim nastupom nakon pobjede, Martin 'The Voice' oduševio Zabočane

Poznate skladbe koje veličaju ljubavi izveli su Zoran Mišolongin i Mladen Kosovec, dok je Nikola Kristić iznio najpoznatije svjetske i domaće stihove o ljubavi. Najviše ovacija 'zaradio' je mladi Martin Kosovec

Jelena Klanjčić

ZABOK

Novi hrvatski The Voice Martin Kosovec, mladić koji je svojim pjevanjem i nastupima u popularnom televizijskom natjecanju The Voice oduševio cijelu Hrvatsku, osvojio je prošlog petka Zabočane. Martin je nastupio kao poseban gost glazbeno – poetske večeri povodom Valentinova u Kino dvorani u Zaboku.

Osvojio srca publike

Otkrio nam je kako je Zabok imao tu privilegiju da bude prvo mjesto u kojem je javno nastupao nakon pobjede u The Voiceu. – Nisam imao nastupe u međuvremenu, ponuda je bilo, ali dosta toga sam morao otkazati i odgoditi, jer ne bih stigao. Moram maturirati i upisati fakultet, to mi je jedan od prioriteta – rekao je Martin. Kaže i kako se dojmovi od finalne emisije i pobjede još uvijek nisu slegli, ali ni interes ljudi. Ipak, kaže, uspijeva držati sve konce pod kontrolom. Zbog čega je Martin uspio osvojiti tolika srca i naklonost gledatelja, koji su mu u finalnoj emisiji poklonili iznimno velik broj glasova, zahvaljujući kojima je odnio pobjedu, uvjerila se i zabočka publika i to uživo. Ovaj mladi glazbenik, podrijetlom iz Konjščine, izveo je nekoliko pjesama, a publika mu nije prestajala pljeskati. Upitali smo ga i kakav je osjećaj nastupati ovako pred publikom, drugačijom od one u studiju. – Na televiziji je sve to isplanirano. Ima svoje pluseve, ali i minuse, obzirom da je sve inscenirano, pa izgubi tu neku posebnu čar i duh, kakav ima nastup uživo. Ovdje je to drugačije. Nije opuštenije, jer je nastup uživo i treba sve napraviti kako treba. No, s druge strane, bolje je, jer kad se ostvari kontakt s publikom sve je jednostavnije – kaže Martin, dodavši kako ima puno ambicija, ali među nji-

'Ovo je prvi puta da smo se sastali i nastupili u ovom sastavu, htjeli smo napraviti koncert koji će izazvati emocije kod publike, protkan poezijom, glazbom i dobrim emocijama i nadam se da smo u tome uspjeli', rekao je Nikola Kristić

ma su i glazba i nastupi uživo. Glazbeno – poetska večer U njegove uspjehe ne sumnjamo ni malo, posebno one glazbene. Svoje je zagorske korijene i ljubav prema kaju pokazao i prošlog petka u Zaboku, kada je izveo 'Suzu za zagorske brege', zajedno sa ocem, Martinom Kosovcem i Zoranom Mišolonginom, ali i mnogobrojnom publikom. Koncertno – poetsku večer pod nazivom 'Svim divnim ženama' započeli su trio 'Duo'. Snage su udružila tri vrsna umjetnika: Zoran Mišolongin, tekstopisac, kantautor, skladatelj, gitarist, izvođač, producent i autor brojnih hitova), zatim Mladen Kosovec, multiinstrumentalist, skladatelj i aranžer te stalni član ansambla Lado i Nikola Kristić, dugogodišnji novinar i urednik, pjesnik i interpret. Pripremili su glazbeno – poetski koncert u znaku ljubavi. Poznate skladbe koje veličaju ljubavi izveli su Mišolongin i Kosovec, dok je Kristić iznio najpoznatije svjetske i domaće stihove o ljubavi. – Ovo je prvi

Mladi glazbenik, podrijetlom iz Konjščine, izveo je nekoliko pjesama, a publika mu nije prestajala pljeskati. - Na televiziji je sve to isplanirano. Ima svoje pluseve, ali i minuse, no izgubi se ta neka posebna čar i duh, kakav ima nastup uživo, rekao je Martin

puta da smo se sastali i nastupili u ovom sastavu, Zoran Mišolongin, Mladen Kosovec i ja sa stihovima, a Martin kao šlag na tortu. Htjeli smo napraviti koncert koji će izazvati emocije kod publike, protkan poezijom, glazbom i dobrim emocijama i nadam se da smo u tome uspjeli – rekao je Nikola Kristić, do-

davši kako se nada da je to tek početak suradnje i nastupa tria 'Duo'.

su organizirali Grad Zabok, uz partnera Pučko otvoreno učilište Zabok.

Koliko je publika željna ovakvih nastupa i večeri uz odličnu poeziju i glazbu, dokazano je i ovim koncertom, kada se ovu ekipu nekoliko puta pozivalo na bis. Događanje

Već tradicionalno, na Valentinovo je održan 21. Recital ''Željka Boc'', na koji se ove godine javilo čak 108 pjesnika

Prva nagrada otišla za Boston, publiku oduševila 'Mačja ljubavna'

MARIJA BISTRICA – U organizaciji Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica, na Valentinovo je održana završnica 21. Recitala ljubavne poezije ''Željka Boc''. Podsjetimo, ovaj recital nosi ime po prerano preminuloj mladoj pjesnikinji i djelatnici Radija Marija Bistrica Željki Boc, koja je tragično stradala u prometnoj nesreći 2002. godine. U nasljeđe je ostavila dvije objavljene zbirke pjesama, a prošle godine uz 20. godišnjicu recitala, tiskana je i zbirka koja donosi izbor njezinih pjesama iz oba zbornika, koja se i dalje može nabaviti u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Recital, Željki u čast svake godine okuplja veliki broj pjesnika, pa se tako i ove godine na natječaj javilo njih čak 108, a 57 ih je uvršteno u zbornik ''Hod se nastavlja'', koji je uredila prof. Ivančica Tomorad, a ilustrirale Bernarda Cesar i Marija Juza. Stručni sud ove je godine djelovao u sastavu Zrinka Jelaska, Vesna Svaguša, Nada Babić i Enes Kišević. Sud je odlučio dodijeliti uz tri nagrade i tri pohvale. Treću pohvalu dobila je Grozdana Drašković iz Huma na Sutli za pjesmu ''Kao voda'', drugu Ljiljana Lukačević iz Ivanca i pjesmi ''Moja šutnja'', a prvu Aljoši Đugumu iz Zagreba za pje-

smu ''Cvijet u njedrima zime''. Treću nagradu dobila je Petra Friščić iz Marije Bistrice za pjesmu ''Stara pjesma'', drugu Nikola Kuzmičić, iz Zagreba, za pjesmu ''Inkognito'', a prvu Irena Stanić Rašin iz Zagreba, ali sa trenutnom adresom u Bostonu i pjesmi u ''U ljubavi i u smrti'' – sonetni vijenac. Vjenčić Željke Boc dobila je Grozdana Drašković iz Huma na Sutli, a Vjenčić publike, koji dobiva autorica pjesme sa najviše lajkova na Facebook stranici Općinske knjižnice i čitaonice

Marija Bistrica, Vlatke Bošnjak iz Bregane za pjesmu ''Sjedinjenje''. Nagradu publike osvojila je Anica Lukina sa pjesmom ''Mačja ljubavna''. Interpretatori su bili Rosanda Tometić i Dubravko Sidor, a glazbeni gosti Lea Mraz i Ivan Habazin. Recital su u ime pokrovitelja pozdravili izaslanik župana KZŽe Željka Kolara Savjetnik za odnose s javnošću i protokol KZŽe Damir Galoić i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. (Elvis Lacković)

Vera Grgac predstavila zanimljivu knjigu

MARIJA BISTRICA – Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirao je u petak predstavljanje knjige Vere Grgac ''Majkina vraštva: vračejne i vračiteli'', u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica. Radi se o knjizi koja na jedinstven, duhovit i jezično izvoran način, objedinjuje narodnu medicinu, recepte biljnih i drugih pripravaka te etnografske zapise iz obližnjeg bistranskog kraja. Knjigu je izdala Kajkaviana, a predstavili su je sama autorica Vera Grgac i urednica Vlasta Horvatić-Gmaz. Predstavljanje je ponudilo otkrivanje gotovo zaboravljene riznice znanja, šarmantnih priča i zanimljivih narodnih otkrića. Naši stari možda i jesu

živjeli u drugačijem svijetu, no njihova je mudrost skupljana stoljećima te je sigurno da njihovi brojni savjeti vrijede i danas. Vera Grgac je kajkavska pjesnikinja, umirovljena profesorica škole za medicinske sestre te izuzetno vrijedna i entuzijastična čuvarica zavičajne baštine, članica je više udruga. Na početku okupljene je pozdravio potpredsjednik Ogranka MH u Mariji Bistrici Darko Lacković, a na kraju se obratila i predsjednica Kajkaviane Ines Krušelj-Vidas. Predstavljanje knjige ''Majkina vraštva: vračejne i vračiteli'', organizirano je u suradnji s Općinskom knjižnicom i čitaonicom Marija Bistrica i uz potporu Općine Marija Bistrica. (el)

U DV 'Jurek' provodi se važan program 'Zdrave navike za zdrave klince'

GORNJA STUBICA - U organizaciji Dječjeg vrtića 'Jurek' provodi se preventivni program pod nazivom 'Zdrave navike za zdrave klince'. Program povezuje vrtić i obitelji u zajedničkom usuglašavanju o tome koje zdrave navike želimo poticati i razvijati kod djece te kako ih kreirati. U nizu od 8 radionica za roditelje i odgojitelje te 10 zajedničkih radionica za djecu i roditelje polaznici će naučiti kako nastaju zdrave navike, kako ih razviti kod sebe i kako ih prenijeti na djecu. Pro-

gram financira Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, nositelji programa su stručnjaci iz Centra za edukaciju i savjetovanje 'Sunce', a provodi se kontinuirano petkom od siječnja do kraja svibnja 2024. godine. - Dječji vrtić 'Jurek' prepoznao je vrijednost ovog programa, kandidirao se i odabran je za provođenje, a željeli bismo ga integrirati u svoj kurikulum kao jedan od preventivnih programa – istaknula je ravnateljica Božica Hrestak. (zl)

Loborom zavladale najveselije i najkreativnije dječje maškare

LOBOR - Na sam Fašnik, centrom Lobora zavladale su najkreativnije i najveselije maske - one dječje. I ove je godine održana manifestacija Mala maska, u organizaciji Kulturno umjetničkog društva Lobor, uz podršku Općine Lobor, a predsjednica KUD-a Marija Rihtarić, istaknula je kako je ovogodišnji fašnik, kao i svake godine, bio jako veseo te vrlo posjećen. U povorci su sudjelovala djeca iz DV Ivančica, OŠ F. H. Kiša i PŠ Petrova gora, a da je fašničko doba u vrtiću najveselije doba u godini istaknula je ravnateljica dječjeg vrtića, Suzana Matejaš. Obzirom da se Dječji vrtić ove godine uključio u UNICEF-ov projekt "Volim Afriku", najstarija skupina maskirala se u Afrikance. Dječ-

ja povorka prošla je kroz centar Lobora, nakon čega je uslijedilo predstavljanje maski te zajedničko čašćenje slatkišima i krafnama, a povorku ni ove godine nije propustila načelnica Općine Lobor i saborska zastupnica

Ljubica Jembrih. - Još jedan Fašnik, još jedno veselje. Danas su nam na redu najmlađi i ovime završavamo naše obilježavanje Fašnika u Loboru. Bilo je veselo kroz ova tri dana, sudjelovale su sve generacije. Tradicija se nastavlja i mi, kao Općina, ćemo i dalje podržavati fašničku tradiciju - rekla je Jembrih te zahvalila svima na sudjelovanju. Sve će maske biti i nagrađene, i to predstavom za predškolarce i predstavom za učenike osnovne škole, koje će osigurati Općina Lobor. (zl)

DJEČJI FAŠNIČKI TULUM U ZLATARU

ZLATAR - Sunčano i toplo popodne privuklo je u zlatarski park veliki broj najmlađih maškara, u maskirnoj pratnji odraslih. Svi oni bili su sudionici Dječjega fašnika, u besprijekornoj organizaciji zlatarskoga Društva Naša djeca i TZ Zlatni istok Zagorja. Nagrađene su najbolja grupna maska, zatim obiteljska, pojedinačna odrasla i pojedinačna dječja. Višečlano povjerenstvo najboljom grupnom maskom, sasvim zasluženo, nagradilo je "Grožđe", koje je u Zlatar došlo iz Martinščine, odnosno tamošnje Područne škole. Nagradili su ih sponzori, DOMI prijevoz i zagrebački Zoološki vrt. Tako će vesela družba, zajedno sa zlatarskom gradonačelnicom, Jasenkom Auguštan Pentek, 8. travnja posjetiti Zoološki vrt. U toj kategoriji nagrađeno je još pet maski. Kad je riječ o obiteljskim nagradama, nagrađeno je troje sudionika, a prva je nagrada pripala maski "Lovac i Crvenkapica" (Željkica Kurečić i Tihomir Plašć s kućnim ljubimcem, retriverom Belom). Najboljom pojedinač-

Veseli fašnik zlatarbistričkom vrtiću i školi

ZLATAR BISTRICA - Na fašnik, maske i kostimi princeza, različitih junaka, životinja, robota, likova iz crtića, klaunova i još mnoge druge vesele maske preplavile su zlatarbistrički vrtić. - Svi zajedno okupili smo se u dvorani, gdje su "Malci" izveli prigodan program, a nakon toga je za sve uslijedio ples pod maskama. Pridružila nam se i načelnica Vesna Mikulec, koja je za vesele maškare donijela punu košaru slatkiša. Tete kuharice ispekle su prefine krafne kojima smo se zasladili. Oni koji se nisu htje-

li maskirati, svoj su mir našli u naručju odgojiteljica – kažu u vrtiću. Djeca iz skupine "Malci", sa odgojiteljicama, sudjelovala su, u poslijepodnevnim satima i na maskenbalu u Osnovnoj školi Zlatar Bistrica plesnom izvedbom pjesme "Deda voli baku" uz prateći ansambl "Štef i družina." Tema maskenbala bila je ljubav te su za tu prigodu, djeca s roditeljima izradila prekrasne kostime licitarskih srca. Održan je i tradicionalni XXII. školski zlatarbistrički fašnik. Istoga dana, Vijeće učenika organi-

ziralo je volontersku akciju; pekli su muffine kojima su se učenici zasladili u školi. Za prikupljena novčana sredstva kupit će slikovnice za djecu koja se liječe na dječjem odjelu Opće bolnice Bračak! Šareni maškari, uz ples i pjesmu, zabavili su sve mještane i goste ovogodišnjeg školskog fašnika. Kao i svake godine, izradili su maštovite maske i temeljito uvježbali svoje nastupe. Učenici su na trenutak zaboravili na školske brige te su pjesmom i plesom oduševili prepunu sportsku dvoranu. (zl)

nom odraslom maskom proglašena su "Strašila", odlično maskirane dvije zlatarske umirovljenice, Đurđa Drašić i Ljiljana Vučković. Nagradu za najbolju pojedinačnu dječju masku osvojio je "Bankomat" (Marko Pejić). Raspoloženje je bilo veselo, kao što i priliči fašniku, čemu su pridonijeli najmlađi

sudionici, među kojima i polaznici Dječjega vrtića "Zlatarsko zlato", djeca iz igraonice i čuvaonice 'Malci' te Limena glazba Grada Zlatara i Belečke mažoretkinje, a s pozornice najmlađe je zabavljao Magic Leon. Svi su mogli kušati krafne i krijepiti se toplim čajem ili kuhanim vinom. (Ž. Slunjski)

Fašničko veselje i u Konjščini: U moru šarenih maski izabrane najmaštovitije, a slatkišima i krafnama nagrađeni svi sudionici

KONJŠČINA - Utorak je i u Konjščini bio rezerviran za fašničko ludovanje uz mnoštvo šarenih maski. Brojni mališani iz dječjeg vrtića, ali i oni nešto stariji iz Osnovne škole Konjščina, maštovitim su kreacijama ispunili prostor ispred općinske zgrade. U moru šarenih, zabavnih i originalnih maski odabrane su one najljepše grupne i pojedinačne. Nagrade su dodijeljene najboljoj

vrtićkoj grupnoj i najboljoj školskoj grupnoj maski. Također, izabrane su i tri najmaštovitije pojedinačne maske, ali i dvije nastavničke. No, kako to obično biva u fašničkom veselju, baš nitko nije ostao zakinut jer su svi sudionici maskirane zabave bili počašćeni slatkišima i nezaobilaznim ukusnim krafnama. - Kako i priliči fašničkoj ludoriji, pjesme i plesa nije nedostajalo, a svi su se su-

dionici itekako potrudili da svojim maskama privuku pozornost. Neki su se pošteno potrudili da budu drugačiji i originalni, a najviše pažnje privukli su oni najmanji, mališani iz dječjeg vrtića. Uz pomoć svojih teta osmislili su i izradili prave kreacije, kojima su ulili još više šarenila u fašničku povorku – poručila je načelnica Općine Konjščina Anita Krok. (zl)

Maštovite i kreativne maske pratili brojni mještani, dodijeljene i nagrade

KRAPINSKE TOPLICE - Vesela fašnička povorka i ove je godine prodefilirala Krapinskim Toplicama. Maštovite, kreativne i šarene maske pratili su brojni mještani u

smijehu i veselju, a dodijeljene su i nagrade za najbolje maske. Organizatori zahvaljuju svima koji su sudjelovali u ovogodišnjem fašniku. (zl)

Mali fašnik i u Maču

MAČE - U Maču je u organizaciji Društva naša djeca Mače organiziran Mali fašnik. Na fašniku su prisustvovali polaznici OŠ Mače, DV-a Mačići, čuvaonice Mačići te polaznici igraonice i male škole. Djeca su sudjelovala u povorci ko-

ja je prošetala po centru mjesta, a druženje su nastavili uz pjesmu i ples na trgu ispred Doma kulture u Maču. U šarenom programu sudjelovalo je 200 djece i ostalih sudionika za koje su bile osigurane poslastice u obliku krafni i sokića. (zl)

Vesele male maske obojile centar Oroslavja šarenim fašničkim bojama

OROSLAVJE - Fašničko raspoloženje zavladalo je prošlog utorka i centrom Oroslavja.Vesele male maske iz Dječjeg vrtića Cvrkutić, Dječjeg vrtića 'Šlapica' i Obrta

Čarobna šuma prošetale su gradom. U sklopu svoje povorke, već tradicionalno, posjetile su Grad Oroslavje, gdje ih je dočekao gradonačelnik Viktor Šimunić. (jk)

Načelnik darivao male maškare slatkišima, oni malo

veći održali glazbeni koncert

MARIJA BISTRICA - Na sam fašnik u Mariji Bistrici je tradicija da načelnika Općine Marija Bistrica i samu Općinu posjete djeca DV Pušlek i Obrta za čuvanje Žabice. Ta tradicija nije iznevjerena ni ove godine. Djecu je dočekao je načelnik Josip Milički sa suradnicama, koje su podijelile djeci slatkiše. Djeca su se kratko zadržala na središnjem bistričkom trgu, pred zgradom općine, otpjevali su nekoliko pjesmica i vratili se u vrtić. Ni njihove odgajateljice nisu iznevjerile tradiciju maskiranja. Zanimljiv i šarolik Fašnički koncert održali su dan prije fašnika pola-

znici Osnovne glazbene škole pri OŠ Marija Bistrica. Pripremili su vrlo bogat glazbeni program, a uz to su bili i maskirani. Nastupilo je 50 polaznika, a mnogima je ovo bio prvi nastup. Pripremili su ih profesori i profesorice: Tatijana Lenart, Ivan Šarkanj, Marko Markuš, Robert Međugorac, Tanja Prgomet, Jelena Lelas, Jakov Kunjko, Mislav Sviben, Dina Katnić, Antun Ivić, Svjetlana Vlainić, Ivana Pavlović, Branimir Norac, Luka Norac i Igor Dorotić. Pratnja na klaviru bila je prof. Dina Katnić, a cijelim događajem upravljao je voditelj škole prof. Dinko Krstinić. (el)

Nagrađene najbolje maske na stubičkom Mask'n'ballu

DONJA STUBICA - Već drugu godinu zaredom Društvo Naša djeca Donja Stubica organizira ples pod maskama za svoje članove i korisnike, a uvijek su dobrodošla i sva ostala djeca stubičkog kraja. I ove godine je kostimirana zabava organzirana u velikoj dvorani Parka za ektremne sportove Polygon u Kolodvorskoj 16, a sva djeca imala su osvježenja od sokova do raznih grickalica. Svi su se zabavljali uz razne domaće i strane tematske hitove koje je puštao D.J. Zvonček koji je ujedno bio i glavni animator za sve aktivnosti. A sadržaja nije nedostajalo; od raznih plesova na poznate pjesme do igri sa balonima i igri plesnih stolica u kojima su sudjelovali i veliki i mali. - Zanimljivo je što poneki roditelji dovedu djecu i onda se vrate po njih za dva sata ili vani pred vratima chilaju sa drugim roditeljima i zabavljaju se na svoj način, no kod nas nastojimo uključiti što više i roditelje, pogotovo u male djece koji trebaju podršku ili sramežljive djece kojima se teže uključiti u

pojedine aktivnosti – mišljenja je Božica Babić, predsjednica DNDa Donja Stubica koja aktivno skače s djecom na aktivnostima i moderira pojedine programe udruge. Upravo se zato Polygon pokazao kao odlično mjesto za mnoge aktivnosti kako u samoj dvorani tako i na površinama na otvorenom gdje se provode igraonice i razna

druženja. Na ovogodišnjem maskenbalu bio je mnogo lijepih upečatljivih maski u kojima su djeca uživala zabavljajući se i plešući, a radni tim DND-a je odabrao najbolje maske koje su osvojili mali Benjamin, Julija, Nora, Korina i Noa, a poklone je osigurao DND Donja Stubica od svojih stalnih partnera i donatora. (zl)

Vesele maškare uživale u predstavi, fritulama i krafnama

ZABOK - Bubamare, pčelice, superjunaci, Else, princeze, vatrogasci, policajci, medvjedići i ostali šareni likovi prošle su subote zašarenili Trg Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. Vesele maškare zabavile su se uz predstavu klaunice Milice, a posebno ih se dojmila i šarena maškara na štulama. Tu su bile i Crvenkapica i strašna vještica koje su se rado fotografirale s mališanima. Za ovu su priliku fritule pekle su vrijedne djelatnice Gradske uprave, Martina i Tamara za ovu priliku maskirane u gospodu kuhare, za sokove i vodu pobrinuo se Grad Zabok, a ukusne pogačice pekli su članovi Udruge vinara, vinogradara i podrumara Grozd iz Zaboka. Maškare su se mogle zasladiti i krafnama koje su poklonile pekarnice Kruh i kiflice te Pekarnica Katarina.

Za glazbu se pobrinuo Barajt bend, a iz Grada Zaboka poruču-

ju kako će se tradicija veselog fašnika nastaviti iz godine u godinu. – Zahva-

ljujemo svima koji su na bilo koji način pomogli i sudjelovali u progra-

mu. Vidimo se iduće godine još bolji i veći – poručili su.

BABIČINI RECEPTI Sanja Čaćko iz Hrašćine otkrila nam je recepte koji osvajaju nepca njezine obitelji, prijatelja, ali i natjecanja

Djeci omiljene 'kotače' naučila ju je praviti svekrva, a 'slatko od bijele kuruze' njeno je sjećanje na djetinjstvo i mlin djeda i bake

Prisjetila se babica Sanja i da su njezini deda Josip i baka Katica sijali bijelu kuruzu. – Sake jutre gda se živina pohranila, lijepe su si skup znali sesti i na ruke kuruzu ružiti. A onda su ju nesli na melin da bi dobili frišku melju. Od nje su se delali sikakvi fini kolači

Slatko od bele kuruze

1 čaša bijelog

kukuruznog brašna

1 čaša pšeničnog

grisa

1 paket praška za pecivo

1 čaša šećera

5-6 jabuka

malo šećera malo cimeta

1 vanilin šećer maslac

Kukuruzno brašno, gris, prašak za pecivo i šećer lagano promiješajte.

Jabuke naribajte i začinite šećerom, vanilin šećerom i cimetom po želji. Na lim za pečenje stavite polovicu suhe smjese i poravnate. Zatim posložite nadjev od jabuke i na kraju stavite suhu smjesu. Zatim tanko narežete maslac i stavite po cijelom kolaču. Pecite na 180 stupnjeva °C oko 40 minuta.

Uz samu granicu s Varaždinskom županijom, u ovoj je epizodi ekipa serijala 'Babičinih recepata' posjetila Hrašćinu. Ova je općina najpoznatija po padu meteorita, a potom i po dobrom očuvanju tradicijskih običaja i starina, ali se diči i ponajboljim zagorskim vinima.

Stari recepti

Dočekala nas je Sanja Čaćko, koja se za Vladu Čaćka udala iz obitelji Mirka i Ane Fridel iz Brezničkoga Huma, gdje je živjela i s dedom i babicom, koji su imali svoj mlin na rijeci Lonji. Sanja i Vlado imaju dva sina, Matiju i Marka te dvoje

unučadi: Taru i Pavla. Svakojakim se poslovima bavila Sanja; pomagala je na gruntu, hranila blago, a k'o mlada snaha rado je pravila štruklje. Kak dobro i tanko razvaljati tijesto, pokazala joj je svekrva Marija, baš kao i recept za kotače, slatko – slani kuhani kolač na špagi, kojega su najviše voljela jesti djeca.

Sanjini oblizneki

Prisjetila se babica Sanja i da su njezini deda Josip i baka Katica sijali bijelu kuruzu. – Sake jutre gda se živina pohranila, lijepe su si skup znali sesti i na ruke kuruzu ružiti. A onda su ju nesli na melin da bi dobili frišku melju. Od nje su se delali sikakvi fini kolači – kaže babica Sanja, koja danas rado kuha za svoje unučiće. Tara i Pavle

Kotači

1 svježi kvasac malo mlijeka malo šećera malo glatkog brašna

50 dkg glatkog brašna

3 žlice svinjske masti

3 žlice kiselog vrhnja

1 vanilin šećer

U malo toplog mlijeka izmrvite kvasac i dodate šećer i brašno. Ostavite da se diže. Zatim zajedno sa ostalim sastojcima umijesite glatko tijesto. Pustite da se diže oko pola sata. Nakon toga

jedva dočekaju fine bakine pekmeze. U spomen na svoju babicu Katu, ispričala nam je Sanja recept za slatko od bijele kuruze, s kojim je pobijedila jedne godine i na natjecanju 'Babičini kolači', koje organizira Krapinsko – zagorska županija. Kakve je sve recepte sačuvala i što rado kuha svojoj obitelji, po-

tijesto razvaljate na pola centimetra debljine i režete malo veće krugove te u sredini manje. Krugove prebacite na pobrašnjeni lim za pečenje i pecite na 180 stupnjeva °C oko 10-15 minuta dok se ne zažare. Pečene kotače stavite na špagu i kratko umočite u kipuću vodu zatim jednoga po jednoga u kristal šećer ili posipate solju. Rasporedite po stolu i ohladite da vam se ne lijepe.

kazala je Sanja na bogatom stolu kojega je pripremila za gozbu ovog puta. Sve sami oblizeki: kobasice i špek, domaći kruh od bučinih koštica, meso z banjice, kiselo zelje, krvavice, restani krumpir, ali svi su jedva dočekali kolač od bijele kuruzne melje i fine slane kotače, za kojima si treba i dobro popiti!

Jelena Klanjčić HRAŠĆINA

Sanja Čaćko iz Hrašćine svojedobno je pobijedila i na županijskom natjecanju 'Babičini kolači'

Provjerili smo kakva je statistika za 2023. u Krapinsko – zagorskoj županiji po pitanju sklopljenih brakova, razvoda, ali i krštenih i umrlih

U ZAGORJU SE SKLOPILO 518, A RAZVELO 169 BRAKOVA

Niti u jednoj župi brojke ne idu u korist krštenih. Demografska slika takva je već godinama, slažu se svećenici, a najbolju sliku imaju u Zlatar Bistrici, gdje je bilo 31 krštenih i 32 umrla i Stubičkim Toplicama s 24 krštena i 28 umrlih

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Prema popisu stanovništva 2021. Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika (1 865 129 muškaraca, odnosno 48,17% i 2 006 704 žene, odnosno 51,83%).

Prema istom popisu vidljivo je da se broj stanovnika smanjio za 413 056 osoba ili 9,64%. Demografski, Hrvatska se nalazi u jako teškoj situaciji, kako zbog iseljavanja, tako i zbog pada broja stanovnika, što je zapravo i povezano, obzirom da se uglavnom iseljavaju mladi ljudi koji su tek na početku stvaranja obitelji. Time je i potencijal za rađanjem djece u Hrvatskoj sve manji. Župne statistike

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2023. godine bila je najgora u povijesti Hrvatske po pitaju broja rođenih. Naime, rođeno je 32.047 djece, a umrlo 51.319 ljudi. Prirodnim putem, zbog većeg broja umrlih od broja rođenih, izgubljena su 19.272 stanovnika. U odnosu na 2022. rođeno je 2000 djece manje, a u odnosu na 2000. godinu čak 11.699 manje! Ni u jednom mjesecu lani nije bilo više od 3000 rođenih, što je do prije nekoliko godina bila rijetkost. S druge strane, broj umrlih je stabilan, između 4000 i 5000 na mjesec, a izuzetak su razdoblja u 2020. i 2021. godini zbog pandemije Covida. U rodilištu Opće bolnice Zabok i bolnice Hrvatskih veterana u 2023. godini bilo je 787 poroda te je rođeno 796 djece: 408 dječaka i 388 djevojčica. I zagorski su se svećenici složili kako župna statistika u njihovim župama ne ide nimalo u prilog nekoj boljoj demografskoj slici. Prema podacima dostupnima na društvenim mrežama zagorskih župa ili onima koje su nam svećenici ustupili nakon našeg upita, niti u jednoj župi nije bilo više krštenih, nego umrlih. – Svake godine se suočavamo sa manje rođenih nego umrlih – istaknuo je u župnom listiću zaboč-

U nekim je

župama razlika između krštenih i umrlih veća od 30 (Zabok, Petrovsko te područje Kumrovec/Tuhelj koje pokriva Župa Uznesenja Blažene Djevice Marija)

ki župnik Branko Risek, naglasivši kako je u zabočkoj župi kršteno 21 dijete manje nego godinu prije. No, nije to nikakva novost niti jednom svećeniku. Rijetko gdje su te brojke blizu i rijetko gdje je ta razlika manja od 10 (Jesenje, Konjščina, Stubičke Toplice, Zlatar, Zlatar Bistrice, Belec), odnosno najbolje su brojke po tom pitanju u Zlatar Bistrici, gdje je bilo 31 krštenih i 32 umrla i Stubičkim Toplicama s 24 krštena i 28 umrlih. – Uvijek je nažalost više pokojnih nego krštenih. Ja 'štentam' roditelje, no ne uspijeva mi. Ovo kod nas je još dobra slika, kako je drugdje – rekao je vlč. Ivan Hrastović iz Župe sv. Ivana Kristitelja u Zlatar Bistrici.

Velika razlika između krštenih i umrlih

U nekim je župama razlika između krštenih i umrlih veća od 30 (Zabok, Petrovsko te područje Kumrovec/Tuhelj koje pokriva Župa Uznesenja Blažene Djevice Marija). Dvadeset više umrlih naspram krštenih zabilježile su i župe u Donjoj Stubici, Krapinskim Toplicama, Mariji Bistrici, Oroslavju, Pre-

gradi i Radoboju. – Samo jednom otkako sam tu župnik, i to 2014. godine brojke su bile u korist krštenih. Tada smo imali 65 krštenih, a 62 sprovoda, i tada smo s takvim brojkama bili jedini u cijelom dekanatu. Podaci nisu dobri nigdje i to već i više od 20 godina, samo što se posljednjih deset godina puno više o tome govori. Ovakva demografska slika nije i neće biti dobra za budućnost – rekao je vlč. Željko Horvat iz Župe svete Barbare u Bedekovčini. Najviše vjenčanih parova bilo je u župama u Gornjoj Stubici (23), Pregradi (25), Krapini

(27) i Mariji Bistrici. No, dodajmo tome da je od 50 vjenčanih parova u Mariji Bistrici 31 par iz druge župe, a i u Gornju Stubicu zadnjih se godina dolazi vjenčati sve više parova koji ne spadaju u gornjostubičku župu. Prema podacima županijskog Upravnog odjela za opću upravu, imovinsko – pravne i zajedničke poslove, a shodno podacima šest matičnih ureda, u našoj je županiji lani sklopljeno 518 brakova, od čega 209 u građanskom obliku i 309 u vjerskom obliku. Naspram tome, razvelo se 169 brakova.

Najčešća imena koja su roditelji dali djeci u Zagorju lani su:

Dječaci: Fran, Jakov, David, Roko, Ivan, Luka, Lovro, Leo i Teo

Djevojčice: Ema, Nika, Mia, Eva, Vita, Gita, Mila, Lea

Od 518 brakova, 209 ih je sklopljeno u građanskom, a 309 u vjerskom obliku

Uručene nagrade najuspješnijima u web aplikaciji namijenjenoj za učenje, poučavanje i provjeru znanja sadržaja prometne kulture

Zlatarski srednjoškolci najbolji u Prometnoj učilici

Iz Srednje škole Zlatar sudjelovalo je 198 učenika koji su riješili 684 ispita – naglašava Stjepan Pisačić, predavač prometne skupine predmeta, koji je bio uspješan koordinator cijeloga projekta

ZLATAR – Prošle je srijede u Srednjoj školi Zlatar održana prigodna svečanost na kojoj je uručeno 38 nagrada najuspješnijim učenicima koji su sudjelovali u Prometnoj učilici. Prijenosno računalo kao nagradu primila je i nastavnica informatike-izvrsna savjetnica Vesna Pisačić, a nagrađena je i Srednja škola kao prva i najuspješnija u kategoriji srednjih škola Hrvatske. Drugo mjesto osvojila je Gimnazija Vukovar, a treće Strojarska i prometna škola Varaždin.

Među najuspješnijima

Nastavnici Vesni Pisačić dodijeljena je plaketa "Prijatelj djece u prometu" i prijenosno računalo kao nagrada za jednu od tri najuspješnija profesora voditelja natjecanja u cijeloj Hrvatskoj odnosno za doprinos u promicanju prometne kulture i poželjnog ponašanja u prometu učenika srednjih škola putem Prometne učilice, za vrijeme trajanja državnoga natjecanja. Nastavnici Stjepan Pisačić i Goran Šalika dobili su zahvalnice za sudjelovanje i mentorstvo učenicima na natjecanju. Nagrade su dodjeljivali dr.sc. Milan Stevanović u ime Prometne

učilice i Moj Telekom d.o.o.-a, zatim Miron Huljak iz Ravnateljstva policije,voditelj poslova prometne policije Marijan Grmovšek i Mario Duktaj, načelnik Policijske postaje Zlatar Bistrica. Na svečanosti je bio prisutan i Davor Klenkar, policijski službenik za sigurnost i preventivu cestovnog prometa.

Poznavanje prometnih propisa

Prometna učilica je web aplikacija namijenjena za učenje, poučavanje i provjeru znanja sadržaja prometne kulture sa svrhom daljnjeg unapređenja sigurnosti prometa kod najugroženije skupine sudionika u prometu – djece. Sadržaji Prometne učilice usuglašeni su s Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa MUP-a RH s nastavnim planovima Ministarstva znanosti i obrazovanja, a odnose se na promicanje ispravnog ponašanja u prometu za mlade pješake i bicikliste. Korištenjem Prometne učilice Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa zajedničkim radom promiču obrazovanje školske djece u svrhu kontinuiranog stje-

canja odgovarajućeg prometnog znanja i prometne kulture te prihvaćanju temeljnih načela pravilnog ponašanja u prometu. Samo natjecanje, 15. po redu (za učenike srednjih škola šesto), počelo je 1. listopada prošle godine putem webaplikacije 'Prometna učilica' i trajalo je do 21. prosinca 2023. godine. Natjecalo se u poznavanju prometnih propisa za učenike osnovnih i srednjih škola, a natjecanje se održava svake školske godine. Provodi se u sklopu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine u sklopu preventivno edukativnih programa sa svrhom poboljšanja ukupnog stanja sigurnosti cestovnog prometa i smanjenje broja stradavanja djece u prometu. Iz Srednje škole Zlatar sudjelovalo je 198 učenika koji su riješili 684 ispita – naglašava Stjepan Pisačić, predavač prometne skupine predmeta, koji je bio uspješan koordinator cijeloga projekta. Osim njega i Vesne Pisačić u Povjerenstvu za provedbu natjecanja bili su i profesori Goran Šalika, Diana Javorek i Ivana Kostanjevečki. (Željko Slunjski)

Ponovljena suradnja između Galerije Augustinčić i Srednje škole Bedekovčina

'Želimo učenicima približiti umjetnost i poticati ih na kreativnost'

KLANJEC - Dobar primjer suradnje škole i muzeja nastavlja se i drugu godinu za redom kao edukativni program za pomoćne proizvođače keramike, učenike dvogodišnjeg programa Srednje škole Bedekovčina. Učenici su posjetili muzej i upoznali se sa skulpturama zagorskog kipara Augustinčića. Program se sastojao od posebno prilagođenih interaktivnih izlaganja pa se učilo od antičkog Egipta pa do modernog kiparstva. A pošto se radi i o budućim keramičarima uključeno i izlaganje o zanimljivoj povijesti hrvatske keramike 20. stoljeća, od Hinka Juhna do Jugokeramike iz Zaprešića ili kasnije Inkera. Cijeli program posebno je osmišljen i prilagođen za učenike dvogodišnjeg smjera pomoćni proizvođač keramike iz Srednje škole Bedekovčina. Učenici su u glavnom zadatku na malim kiparskim konstrukcijama izrađivali žičani kostur kao osnovu za kasnije modeliranje. Zadatak svakog učenika bio je da izradi figuru po uzoru na samoga sebe. – Posjetila sam više puta školsku radionicu

učenika pa sam imala priliku upoznati ih i vidjeti njihove kreativne radove, što mi je bio i poticaj da ih pozovem u muzej i osmislim ovaj program. Želja je da im se približi povijest umjetnosti, objasni kontrapost u skulpturi i da sami isprobaju izmodelirati vlastitu figuru u glini. Smatram da je to znanje koje će im biti od koristi u budućnosti – komentirala je voditeljica edukativnog programa Petra Šoltić. Učenici su sa svojim asistentima sudjelovali i na popularnoj taktilnoj radionici gdje zatvorenih očiju dodirom pogađaju tko je na portretima skulptura Antuna Augustinčića. – Ovakvi programi imaju zadatak ispuniti potencijalne praznine u školskom programu. Struka od djece zahtjeva kreativnost, pa znanje o povijesti umjetnosti i kiparskih tehnikama modeliranja svakako pomažu i pridonose – rekla je muzejska pedagoginja Petra Šoltić. – Učenici su puno toga naučili na radionicama, a neke su radionice ostavile veliki dojam –dodaje nastavnik praktične nastave Mladen Gorički. (D. Žažar)

Zanimljivo gostovanje u OŠ Oroslavje

OROSLAVJE – 'Mali i Veliki knjižničari' Osnovne škole Oroslavje sudjeluju u međunarodnom projektu za poticanje čitanja 'Naša mala knjižnica' u organizaciji Ibis grafike. U Mjesecu hrvatske knjige čitali su knjige belgijskog pisca Stefana Boonena Kamp Bravo i Nahoče iz Wammerswalda. Kamp Bravo je grafički roman o jednom dječaku kojemu se ništa nije dalo, a Nahoče je dirljiva i zabavna priča o jednoj nasukanoj djevojčici. Knjige su im se jako svidjele pa su poželjeli upoznati autora. Ta želja im se ostvarila baš na sam Fašnik, 13.

veljače, kada su im u goste došli Stefan, ali i ilustrator Melvin i prevoditeljica Svetlana. Bio je to jedan zanimljiv, veseo i posve drugačiji književni susret. Učenici su uživo slušali nizozemski jezik, naučili nekoliko nizozemskih riječi, promatrali kako nastaju ilustracije i spoznali važnu ulogu prevoditeljice, ali i saznali mnoge zanimljivosti o djetinjstvu, pisanju i životu autora i ilustratora. Na kraju susreta učenici su imali priliku kupiti knjige s potpisom autora i crtežom ilustratora te će ovo gostovanje još dugo pamtiti. (zl)

Nagrađeni učenici

Nagrađeni učitelji

Novo u Termama Tuhelj: Soft Space, prva Tuft instalacija u Hrvatskoj

SOFT SPACE NOVA JE ZONA ZA OPUŠTANJE, A INSTALACIJA JE VRIJEDNA OKO 100 TISUĆA EURA

TUHELJSKE TOPLICE - Terme Tuhelj novom instalacijom u hotelu Well postale su dio globalnog umjetničkog trenda, upotpunile su obiteljske sadržaje i podarile unutarnjem interijeru neku novu dimenziju. Ovom neobičnom atraktivnom zonom za opuštanje smještenoj pokraj glavne recepcije hotela, dominira interaktivna umjetnička instalacija popularnog dizajnerskog kolektiva Numen/ForUs poznatog po konceptualnim instalacijama, scenografiji, industrijskom i prostornom dizajnu. Riječ je o zanimljivoj instalaciji napravljenoj od trodimenzionalnog tepiha zelene boje kojoj su u Termama Tuhelj dali zanimljiv naziv Soft space jer svojom lebdećom mekanom konstrukcijom podsjeća na ko-

madić nekog posebnog svijeta, a u kombinaciji sa zelenim brežuljkastim krajolikom, kao da je organski karakter Bajke na dlanu dobio svoju interijersku ekstenziju. - Nakon izgradnje Tuhi Green PlaNETa, koji je odlično prihvaćen od strane naših gostiju, odlučili smo se na izgradnju nove instalacije gdje smo ponovno angažirali provjerenu tvrtku Numen/ForUs koja je za nas osmislila jedinstvenu instalaciju te tvrtku Regeneracija koja je izradila tepih prema idejnom rješenju –izjavili su iz Terma Tuhelj. Soft Space druga je permanentna nastanjiva instalacija koju je tvrtka Numen/ ForUse osmislila za Terme Tuhelj. Trodimenzionalni tepih zelene boja, postavljen u prostoru daje dojam lebdeće instalacije koja poziva

na opuštanje i odmaranje. Instalacija se sastoji od dva sloja ručno taftanog, trodimenzionalno deformiranog tepiha od stopostotne runske vune koji definiraju meki i topli prostor između organskih slojeva.Instalacija se odlikuje oblikovanom lakoćom koja je u kontrastu s težinom i punoćom tepiha, a bočne staklene stijene sa zelenim okolišem eksterijera pružaju dovoljno svjetla za osvjetljenje instalacije – ističu iz tvrtke Numen/ForUse. Tvrtka Numen/ForUS posljednjih 15 godina dizajnira objekte i koncepte bez unaprijed definirane funkcije, što je rezultiralo projektima Numen-light i instalacijama Tape, Net, Tube i Tuft koje krase europske gradove, a Terme Tuhelj ponosni su vlasnici Tube i sada Tuft instalacije. (zl)

Povijesna postrojba Krapinsko - zagorske županije Kostelska pištola – Keglevićeva straža Kostel održala je svoju godišnju izvještajnu skupštinu

'KEGLEVIĆEVA STRAŽA PROMOTOR JE

KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE U

CIJELOJ HRVATSKOJ, ALI I EUROPI'

Prošla godina bila je obljetnička, obilježeno je 500 godina pucanja u Kostelu, 450 godina od Seljačke bune, 50 godina postojanja Muzeja seljačkih buna te 30 godina Muzeja Hrvatskog zagorja. Mogu reći da je vaša obljetnica bila najglasnija, rekao je župan

PREGRADA - Povijesna postrojba Krapinsko-zagorske županije Kostelska pištola – Keglevićeva straža Kostel održala je u subotu 17. veljače 2024. svoju godišnju izvještajnu skupštinu u vatrogasnom domu DVD-a Pregrada.

Brend

Skupštini je prisustvovao župan Željko Kolar koji je pohvalio udrugu na radu i trudu u protekloj godini u kojoj je proslavljeno 500 godina pucanja pod Kostelom. - Prošla godina bila je obljetnička, obilježeno je 500 godina pucanja u Kostelu, 450 godina od Seljačke bune, 50 godina postojanja Muzeja seljačkih buna te 30 godina Muzeja Hrvatskog zagorja. Mogu reći da je vaša obljetnica bila najglasnija, ne samo zbog pucnjeva, nego i zbog promocije. Ako ima nekoga tko dotad nije znao za Kostelsku uskrsnu pi-

štolu, sada to više nije tako - rekao je župan Kolar te naglasio da je Keglevićeva straža promotor Krapinsko-zagorske županije u cijeloj Hrvatskoj i u Europi. - Usudit ću se reći da ste brend naše županije. Sudjelujete na brojnim manifestacijama diljem Hrvatske i rado ste viđen gost brojnih događanja. Osim prepoznatljive odore i pucanja, drago mi je istaknuti i da ste poznati po svom ponašanju i načinu na koji prezentirate svoju županiju - istaknuo je župan Kolar te dodao da će Krapinsko-zagorska županija i da-

lje pružati financijsku podršku za aktivnosti udruge. Obljetnička manifestacija

Na sjednici skupštine jednoglasno je usvojeno izvješće o radu u prošloj godini te financijsko izvješće, a među važnijim aktivnostima provedenim u prošloj godini predsjednik udruge Milan Flegar istaknuo je organizaciju obljetničke manifestacije Kostelska uskrsna pištola koja je održana pod pokroviteljstvom Predsjednika RH te Ministarstva kulture i medija. "Manifestacija je

prošle godine okupila zaista veliki broj ljudi, a povodom 500. obljetnice izdana je i monografija "Prvih 500", u kojoj je na tristotinjak stranica opisan običaj uskrsnog streljanja iz pištola. Mislim da smo zaista poslali jednu lijepu sliku iz našeg Kostela", rekao je predsjednik Flegar. Uz brojne članove i goste koji su se odazvali skupštini, među okupljenima bili su i gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj, voditeljica ureda Turističke zajednice KZŽ Sanja Škrinjar i direktorica TZP Srce Zagorja Karolina Hostić. (zl)

ANKETA Počela je korizma, razdoblje u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrsa. Pitali smo naše sugrađane odriču li se nečega u vrijeme korizme i kako o njoj promišljaju

'Nešto ne budeš jeo, a u isto vrijeme budeš nekom drugom napravio neko zlo - to nije to'

Ako se odričemo nečega isključivo zbog toga da bismo smršavjeli i zdravije živjeli, što nije loše samo po sebi, to nije smisao korizme

HRVATSKO ZAGORJE - Počela je korizma, dio liturgijske godine u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrsa. Korizma, ili četrdesetnica, vrijeme je posta, molitve i odricanja koje predstavlja izrazito važno razdoblje unutar kršćanske tradicije te nudi priliku za dublje promišljanje o vjeri i osobnom duhovnom rastu. Korizma traje od Pepelnice do Velikog četvrtka iza Mise večere Gospodnje. Veliki petak i Velika subota nisu sastavni dio korizme, ali su dio pokorničkog razdoblja pred Uskrs. Korizma tehnički traje puna četrdeset i četiri dana, no budući da korizmene nedjelje nisu pokornički dani, već su poput svih ostalih nedjelja, dani slavlja, pokorničkih dana u korizmi ima trideset i osam. Dodamo li tim danima i Veliki petak te Veliku subotu, dobiva se četrdeset pokorničkih dana od Pepelnice do samoga Uskrsa. U to vrijeme mnogi se vjernici nečega 'odriču'. Stvari kojih se ljudi odriču obično su neki uobičajeni poroci poput cigareta, alkohola ili slatkiša, no ima i brojnih drugih mogućnosti. Jer, Korizma nas sjeća na Isusovu patnju za nas, pa je red da se i mi na neki način s njim solidariziramo. U to vrijeme, dakle, ne činimo ono što inače rado činimo, na što smo naviknuli, iako nam je to teško i rado bismo činili kao i uvijek. No, ako se odričemo nečega isključivo zbog toga da bismo smrša-

vjeli i zdravije živjeli, što nije loše samo po sebi, to nije smisao korizme. Što o tome misle naši sugrađani, odriču li se nečega u vrijeme korizme i kako o njoj promišljaju, pitali smo ih u mini – anketi. (sp)

01|

KATARINA STAŽNIK

Zlatar:

Osobno poštujem vjeru i sve te običaje, ali ne odričem se ničega u korizmi jer se u životu stalno nečeg odričem pošto imam minimalnu plaću i to mi je cjeloživotno odricanje, jer trebaš svaki mjesec izmisliti kako da spojiš 'kraj s krajem'. Mislim da ljudi na krivi način shvaćaju odricanje u korizmi, više financijski, materijalno, nema tu duhovne dimenzije. Korizma bi trebala biti da se čovjek duhovno uzdigne, vidi svoje greške i popravi, a ne da ne jede slatko. Nešto ne budeš jeo, a u isto vrijeme budeš nekom drugom napravio neko zlo, to nije to.

02|

S TJEPAN LESIČAR

Borkovec:

Htio bih se odreći tijekom korizme nečeg, ali nisam dovoljno jak. Pušenja kao prvo. Gledamo da nešto smanjimo, da skromije živimo, umjerenije jedemo. Jako je to dobar običaj, a trebalo bi se više puta kroz godinu odreći nekih stvari koje su bezveze i nepotrebne, ne

samo u korizmi. No, najvažnije je biti bolji čovjek, to je čak bitnije nego odricanja.

03|

LJUBICA JURKI

Zlatar:

Čovjek mora u korizmi se pripremiti za najveći kršćanski blagdan Uskrs, sabrati se, činiti dobra djela, pomoći drugom čovjeku ako može. Uvijek kada bi nekome trebalo ja sam tu za druge. Više se na to orijentiramo nego na odricanje. Netko se odriče stalno. U ovo vrijeme treba činiti dobra djela i biti čovjeku čovjek.

04|

MARICA MEZAK Belec:

Svatko se nečeg odriče, to je u Zagorju uvriježen običaj. Ja sam odlučila odreći se kave, ne pijem kavu u korizmi, nije da mi jako fali, dobro mi ide. To je moja mala žrtva. Dobar je to običaj, malo se ljudi žrtvuju, bar nešto poštuju. Nije svima ista situacija, neki se ne mogu odricati, ali bitno je na neki način se potruditi.

05|

VLADO VARGA Zlatar:

Nemam posebnu odluku ove korizme, ali smatram da to nije loše, dobro se nečeg odreći u to vrijeme, alhola, pušenja, svatko ima

svoj neki križ, pa je prilika da se od toga odmaknemo. I da se svi drže starih običaja i 10 zapovijedi božjih, bilo bi bolje, ne bi bilo toliko zla i zlobe među ljudima, svima bi bilo ljepše. Nije loše malo stati na loptu u to vrijeme, razmisliti, žrtvovati.

06|

LJUBICA POSARIĆ Zlatar:

Ja donesem odluku da se nečeg odreknem, ali je ne ispunim. Uvijek ispočetka dobro krenem, ali onda posustanem, čini mi se bezveze. Kad je čovjek bolestan, odriče se, a dok si zdrav, zašto ne bi popio i pojeo nešto, to nije toliko bitno, nego se potruditi biti bolji, razmisliti o sebi i drugima. Isto kao Valentinovo. Nek' se ljudi imaju radi svaki dan, a ne paradirati z rožama, a drugi dan se svaditi.

Preuzmite svoju besplatnu ulaznicu za glazbeni spektakl Dine Miklaužića

Zagorski Superstar pjevat će ovog petka u Krapini

KRAPINA - U krapinskoj Festivalskoj dvorani ovog petka, u 20 sati, održat će se veliki koncert zagorskog superstara Dine Miklaužića na kojem će nastupiti zajedno s gostima iznenađenja. Koncert organizira Krapinsko - zagorska županija uz potporu Pučkog otvorenog učilišta Krapina, a njegovo je održavanje najavljeno već u prosincu nakon prijma kojeg je za zagorskog superstara održao krapinsko – zagorski župan Željko Kolar. Ulaz na koncert je slobodan, a ulaznice preuzimaju na blagajni Pučkog otvorenog učilišta u Krapini u Festi-

valskoj dvorani u Krapini, radnim danom od 13 do 17 sati ili neposredno prije tamošnjih kino projekcija. Jedna osoba može preuzeti najviše tri ulaznice. Dino Miklaužić je mladi hrvatski pjevač iz Huma na Sutli koji je prošle godine oduševio svojim izvedbama u pjevačkom natjecanju Superstar gdje je u velikoj konkurenciji iz čitave Hrvatske i susjednih zemalja završio na drugom mjestu. Dino je trenutno učenik Srednje škole Krapina, a u javnosti je postao poznat već 2016. godine pobjedom u dječjem glazbenom showu Zvjezdice.

Održana 86. skupština DVD-a Laz

Nabava opreme i pregršt aktivnosti u prošloj godini

LAZ – U subotu je održana 86. redovna skupština DVD-a Laz. Ovo društvo, koje djeluje u sklopu VZO Marija Bistrica trenutno broji 82 člana, od čega 20 djece i mladeži. Kad je u pitanju operativa u 2023. godini zabilježena je tehnička intervencija, izvan područja djelovanja, točnije u Selnici, gdje je šest vatrogasaca sudjelovalo u sanaciji posljedica nevremena. Pored toga tri su vatrogasca sudjelovala sa kombi vozilom na Javnoj pokaznoj vatrogasnoj vježbi VZO Marija Bistrica u Tugonici. Tu su i redovita sudjelovanja na vatrogasnom i vojnom hodočašću u Mariji Bistrici, putu svjetla na Vinski Vrh pred blagdan MBB-e i u procesiji na Cvijetnicu u Svetištu MBB-e, čuvanje straže kod Isusovog groba u Bazilici MBB-e, ali i u Župnoj Crkvi sv. Andrije, obilježavanje svetog Florijana na Lazu, na Vinskom Vrhu i u Klanjcu, proštenje u Vinagori na Uskrsni ponedjeljak, proslava blagdana župnog zaštitnika sv. Andrije kao i nekoliko dežurstava kod organizacije događanja u Mariji Bistrici. Na dislokaciji u Zatonu sudjelovala su tri člana, a održan je i Dan otvorenih vrata za djecu Područne škole Laz. Prošla je godina donijela i realizaciju nabavke opreme, putem bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije. Na skupštini su dodijeljene i dvije Vatrogasne spomenice za deset godina aktivnosti u društvu, a primile su ih Tajana Jakšić i Petra Hrastović. Skupštinu su, između ostalih pozdravili predsjednik VZKZŽ i VZO Marija Bistrica Stjepan Skuliber, izaslanik župana KZŽ Stjepan Muhek, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, supsidijar u Svetištu MBB vlč. Kornelije Grgić i ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić. (Elvis Lacković)

Gradski puhački orkestar Krapina održao godišnju izvještajno - izbornu sjednicu

skupštine

Predsjednik Udruge i dalje

će biti Branko Cvrtila

KRAPINA - Kulturnoj ponudi Krapine na svoj osebujan i jedinstven način uvelike doprinosi Gradski puhački orkestar Krapina koji ime svog grada, ali i Hrvatske, pronosi na svojim nastupima diljem domovine i izvan nje. Članovi Udruge su prošlog petka u Vatrogasnom domu DVD-a Lepajci održali godišnju Izvještajno-izbornu sjednicu skupštine za 2023. godinu koju je otvorio predsjednik Udruge Branko Cvrtila, dok je izvješće o radu u prošloj te planove za ovu godinu predstavio tajnik Dragan Vidović. Osim brojnih nastupa, najvažniji događaj u protekloj godini bio je završetak radova na novom vlastitom prostoru za rad i djelovanje udruge. - Riječ je o prostoru u potkrovlju ove zgrade i

njegovo službeno otvaranje očekujemo uskoro. Prostor je uređen vlastitim volonterskim radom članova orkestra – kazao je Vidović te zahvalio svim članovima koji su svoju volju, znanje, mogućnosti, rad i slobodno vrijeme volonterski ugradili u radove na uređenju, kao i onima koji su za opremanje donirali financijska sredstva ili opremu, DVD - u Lepajci te Gradu Krapini na čelu s gradonačelnikom Zoranom Gregurevićem. Gradonačelnik Gregurović istaknuo je kako će Grad orkestru i dalje pomagati u okvirima svojih mogućnosti. - Ponosni smo na naš Gradski puhački orkestar, ne samo zbog njihovih uspješnih i uvijek zapaženih nastupa, već i zbog činjenice da je riječ o marljivim, pre-

danim i ustrajnim ljudima koji se međusobno uvažavaju i poštuju i koji su zajedničkim snagama uredili prostor u kojem će se s još više volje i entuzijazma ubuduće pripremati za nastupe i družiti. Grad Krapina uvijek će im biti podrška u radu jer su to i zaslužili – rekao je gradonačelnik Gregurović. U novi Upravni odbor izabrani su Branko Cvrtila, Ivica Cvrtila, Dragan Vidović, Ivan Tušek i Predrag Kranjčec. U novi Nadzorni odbor izabrani su Božidar Majsec – kao predsjedavajući te Boris Hršak i Josip Matačić kao članovi. Za novog-starog predsjednika Udruge izabran je Branko Cvrtila, za dopredsjednika Ivica Cvrtila, za tajnika Dragan Vidović i za blagajnika Ivan Tušek. (zl)

Otvorena izložba likovnih radova učenice Ančice Katunarić Raič

DESINIĆ - "Veliki umjetnik nikada ne vidi stvari onakvima kakve jesu. Kad bi ih vidio takvima, više ne bi bio umjetnik". Tim je riječima slavnoga Vincenta van Gogha otvorena izložba likovnih radova Ančice Katunarić Raič, učenice četvrtog razreda u Osnovnoj školi Đure Prejca Desinić. Mala je izložba otvorena 12. veljače u prostorima škole kratkim program koji su osmislile i pripremile Ančičina učiteljica Ivana Šimunić Krklec te učiteljica hrvatskoga jezika Gordana Bartol. U osvrtu na Ančičine radove učiteljica Šimunić Krklec je istaknula: "Ančica je mlada umjetnica koja likovnim talentom nadahnjuje sve oko sebe, a rezultat takve energije

upravo je ovaj izložbeni postav. Ančica je likovnim izričajem prikazala svoju izuzetnu kreativnost, maštovitost i vizualnu znatiželju". Glavni su motivi Ančičinih radova pejzaži i životinje koji joj predstavljaju poseban izazov zbog mnoštva detalja kojima posvećuje posebnu pažnju dok slika. Ova je mala izložba svojevrstan uvod i najava velike izložbe koja će se održati, kako doznajemo, početkom travnja ove godine u izložbenom prostoru Gradske knjižnice u Zaboku. Vjerujemo da će takva promocija Ančičinog likovnog rada biti dodatan poticaj razvoju njezine darovitosti i talenta koji će mlada umjetnica predano razvijati. (dž)

Bogata i aktivna godina DND-a grada Zlatara uz mnogobrojne aktivnosti za djecu i njihove roditelje

Kroz Biciklističku učilicu do sada

educirano 1080 mališana, a na šatorijadi naučili postavljati šatore i pripremati logorsku vatricu

Dječji fašnik je uvijek dobro posjećena manifestacija u kojoj iz godine u godinu osim zanimljivih maski rastu vrijede nagrade za sudionike fašnika

Sabina Pušec ZLATAR

Iza Društva Naša djeca grada Zlatara aktivna je i bogata godina. Organizirane su mnogobrojne aktivnosti za djecu, a godina je, tradicionalno, počela dječjim fašnikom v Zlataru, koji je unatrag dvije odnosno ove godine treću godinu za redom u organizaciji DND –a. – Dječji fašnik je uvijek dobro posjećena manifestacija u kojoj iz godine u godinu osim zanimljivih maski rastu vrijede nagrade za sudionike fašnika. Osim zlatarskog fašnika grupa djece i roditelja uputila se na dječji riječki karneval u kojem su uživali i gledali mnoštvo djece maskirane u prekrasne i zanimljive maske na riječkom korzu – rekla nam je predsjednica Društva Anita Habazin.

Najveća manifestacija

Uslijedile su kreativne radionice povodom Dana očeva, Uskrsa, potraga za uskršnjim jajima, zabavne i rekreativne igre u parku povodom Dana grada, kao i radionice za Majčin dan gdje su djeca zajedno sa svojim očevima izrađivali iznenađenje za svoje majke. - U ljetu smo organizirali osim vodenih igra, šatorijadu na Majeru gdje su djeca postavljala šatore, pripremala logorsku vatricu, pekla hrenovke i kobasice i nakon toga upustila se u avanturu spavanja u šatoru. Svakako jedno zanimljivo iskustvo za djecu i odrasle koji su po prvi puta okušali se u kampiranju – ističe Habazin. Najveća manifestacija je Biciklistička učilica koju Društvo zajedno s PP Zlatar Bistrica, služ-

benicima Davorom Klenkarom te Tajanom Čorko. - Prošle godine osim Zlatara predstavili smo je i u Mariji Bistrici te Oroslavju. Biciklistička učilica prepoznata je i podržana od strane Ministarstva unutarnjih poslova, unatrag 3 godine educirali smo 1080 djece. Na jesen 2023. godine projekt je popratio program HRT-a Istrage prometnih nesreća gdje je predstavljena Biciklistička učilica kao projekt gdje se djeca biciklisti educiraju i uče prometne propise i prometne znakove te naučeno provode na poligonu, a zatim na cesti – kaže predsjednica. Zanimljive su bile i likovne radionice za djecu Kist &čaj, a za roditelje Kist & vino.

Bogat Dječji tjedan

Dramska grupa izvela je dvije predstave pod nazivom "Ideme v Evropu" i "Recikliranje ". - Održali smo i radionicu za djecu u Donjoj Batini uoči početka školske godine gdje su djeca izrađivala posudice za olovke. U rujnu u Zlataru se održava manifestacija Pajdaško sprehajanje gdje djeca uvijek s veseljem sudjeluju i prikazuju starinske običaje koje nas podučavaju i prenose naše bake. - Povodom Dječjeg tjedna proveli smo niz radionica i aktivnosti. Učili smo i izrađivali drvene igračke kod gospodina Zvonka Majdaka koji ima obiteljsku radnju u Turnišču, zatim smo planinarili, imali gostovanje na radiju, organizirali smo biciklijadu te tradicionalne igre u parku koje su bile popraćene predstavom mađioničara Jape, facepating-a te zabavnim napuhanacima za najmlađe. U studenome smo posjetili Ljubljanu uz

Uskoro počinju radionice za djecu pod nazivom Male vezilje gdje će djeca moći naučiti kako navoditi konac, zašiti gumb, zakrpu te učiti kao vesti na platnu

vodiča prošli smo sve znamenitosti grada i na kraju uživali u vožnji brodom po Ljubljanici. Prosinac je bio rezerviran za božićno kino te kreativne radionice gdje nas je posjetio Sv. Nikola i Djed Mraz – pobrojila je aktivnosti predsjednica.

Planovi

Pred DND – om su veliki planovi kao i svake godine - uz razne radionice povodom obilježavanja Dana očeva, Majčin dan, Dan obitelji, Dan planeta Zemlje, Božića, radionice za djecu kist & čaj, uskršnja potrage za pisanicama, biciklijada, Mini sportske igre, Vodene igre, šatorijada, planinarenje… - Uskoro počinju radionice za djecu pod nazivom Male vezilje gdje će djeca moći naučiti kako navoditi konac, zašiti gumb, zakrpu te učiti kao vesti na platnu. Biciklističku učilicu ove godine planiramo proširiti na još općina i gradova – zaključuje Anita Habazin.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

PRIJAVITE LOKACIJE

ODBAČENOG OTPADA!

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je sustav evidencije lokacija odbačenog otpada (ELOO). Osim što je prvenstveno namijenjen komunalnim redarima za unos, obradu i pregled lokacija odbačenog otpada, dostupan je i široj javnosti. Od sada možete obavijestiti komunalne redare o lokacijama odbačenog otpada i doprinijeti ekološkoj očuvanosti lokalne zajednice. Odbačeni otpad možete prijaviti na stranici ELOO ili linku https://eloo. haop.hr/public/

Nakon prijave, komunalni redari zaduženi za lokaciju na kojoj je otpad prijavljen, dobivaju obavijest kako bi mogli obraditi prijavu. Više o načinu prijave lokacije odbačenog otpada može se pronaći u Info letku ELOO.

Kako građani mogu prijaviti otpad?

Koraci za prijavu otpada su: - Posjetiti stranicu https://eloo. haop.hr/public/

- Kliknuti na Prijavite otpad

- Odabrati Županiju, Grad ili Općinu te opisati lokaciju i vrstu otpada

- Priložiti fotografiju odbačenog otpada

- Kliknuti na „Pošalji prijavu“ Aplikacija je dostupna široj javnosti, a osnovni ciljevi su lokalnim samoupravama i njihovim komunalnim redarima omogućiti ispunjavanje propisanih obveza vođenja evidencije o lokacijama odbačenog otpada, građanima omogućiti prijavu odbačenog otpada, zadovoljiti potrebu informiranja javnosti, a ponajviše čišći i zdraviji okoliš. Korištenje navedene aplikacije svakako doprinosi i podizanju svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju otpada i odgovornom postupanju s otpadom. Informacijski sustav ELOO omogućuje izvršenje obaveza propisanih člankom 36. Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Izvor:

https://eloo.haop.hr/public/

Tekst:

Javna ustanova Zagorje zeleno

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz

Zagorja na portalu

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Primjena uree u proljeće

Urea je koncentrirano dušično gnojivo koje sadrži 46 % dušika i koje se u tvornicama gnojiva proizvodi zagrijavanjem smjese amonijaka i ugljikovog dioksida pod tlakom.Urea je kristalne strukture, mliječno bijele boje, male specifične mase, dosta je higroskopna i jako je topljiva u vodi. Dušik se u urei nalazi u amidnom obliku i fiziološki je kisele reakcije (nakon transformacije u zemljištu zaostaju nitrati), pa se ne preporučuje duže korištenje na kiselim tlima. Za potpunu neutralizaciju nastale dušične kiseline potrebno je svake godine ili povremeno (svake 2. ili 3. godine) upotrijebiti ekvivalentnu količinu vapna za održavanje pH vrijednosti zemljišta (oko 85 kg CaCO3 na 100 kg unesene uree).U čvrstom stanju urea se može koristiti pri osnovnoj obradi, predsjetveno i u prihrani. Ureu istovremeno sa sjetvom ne treba primjenjivati, jer se oslobađa NH3 koji može štetno djelovati na klicu. Urea je gnojivo koje se sporo razlaže u tlu, tako da biljke postepeno usvajaju dušik pa se on toliko ne ispire u du-

blje slojeve. Važna osobina uree je dugo djelovanje u tlu i često može osigurati optimalnu opskrbljenost biljaka dušikom. Načini na koji se urea primjenjuje mogu biti različiti i to zaoravanjem u jesen prilikom osnovne obrade, tanjuranjem prilikom predsjetvene pripreme i prihranjivanjem u toku vegetacije.Kod usjeva rijetkog sklopa obavezno je unošenje kultivacijom, dok se kod usjeva gustog sklopa (strne žitarice) prihranjivanje obavlja bez unošenja u tlo ili primjenom otopine uree na tlo ili list biljaka. U tekućem stanju urea se može primjenjivati fertirigacijom, pri čemu se dodaje u zadnje količine vode za navodnjavanje da se ne bi isprala sa biljke. Prilikom folijarne primjene mora se voditi računa o koncentraciji otopine. U početnim fazama, dok su listovi mlađi, primjenjuju se niže koncentracije, dok se kasnije koncentracije povećavaju do maksimalne za pojedine kultura. Pšenica podnosi najvišu koncantraciju uree i to do 30 %. Povrtlarske biljke su mnogo osjetljivije te krastavac podno-

si koncentraciju do 0,6 %, rajčica do 0,7 %, zelje do 1 % te luk do 2 %. Prskanje treba obavljati ujutro ili predvečer, po oblačnom vremenu, nikako po jakom suncu, jer se tako smanjuju gubici dušika isparavanjem u obliku amonijaka. Pri površinskoj primjeni na karbonatnim i alkalnim tlima, pri višim temperaturama dolazi do gubljenja dušika isparavanjem i do 30 %, tako da je dovoljno ureu unijeti u zemlju 5 do 6 cm kako bi se gubici smanjili. Posebna pogodnost primjene otopine uree je njena dobra kompatibilnost sa sredstvima za zaštitu bilja, pa se dosta koristi u voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji. Osim korištenja u poljoprivredi, zbog svojih dobrih fizičkih i kemijskih osobina urea se može koristiti i u druge svrhe. U visokim koncentracijama može se primjenjivati za defolijaciju, tj. za ubrzavanje opadanja lišća sa voćnih sadnica, radi ubrzavanja dozrijevanja i bržeg presađivanja, kao i defolijaciju voćaka i vinove loze u koncentraciji od 4 %, kako bi ušle u zimu spremne.

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

17. kolo I Hrvatske kuglačke lige-sjever

Kiks Zabočana u Novskoj

NOVSKA - Kuglači Zaboka kiksali su u Novskoj. U utakmici 17. kola I. HKL-sjever izgubili su od domaćina, momčadi Belina-Novska, rezultatom 5:3 uz 85 čunjeva manjka (3345-3260). Malo tko se tome nadao. Belina-Novska je do 17. kola uknjižila samo dvije pobjede i trebao je to biti lak zadatak za Zabok. No, u najgorem mogućem trenutku nisu imali svoj dan. Šteta. U slučaju pobjede drugoplasiranom Pakrac-Papuku približili bi se na samo dva boda, a znamo da momčad iz Pakraca treba doći u Zabok na samom kraju prvenstva. Na visini zadatka bili su tek Lavrič koji je oborio 589 i Hršak koji je oborio

563 čunja. Ostali daleko ispod svojih mogućnosti. Uz malo sreće Zabok je mogao i do boda da je Finger u drugom bloku oborio samo dva čunja više, no isto tako Pavrlišak je u zadnjem bloku dobio poen na setove, pa se pobjedi domaćina nema što prigovoriti. Priliku za popravak Zabočani imaju već u subotu kada na kuglanu ZIVT stiže Ciglenica, momčad koja je pri dnu ljestvice, ali ju se nikako ne smije podcijeniti. Zabočani su zadržali treću poziciju, no s pobjedama u ovom kolu Novska i Zrinski-Pivovara približile su se na samo dva boda, ali isto tako imaju i utakmicu više u odnosu na Zabok. (T. Zrinšćak)

BELINA-NOVSKA – ZABOK 5:3

(12:129 (3345-3260)

Z. Potočki – M. Huis 1:0

(4-0) (608-534)

H. Crnojević – S. Finger 1:0 (2-2) (525-524)

V. Jurić – D. Hršak 0:1

(0-4) (530-563)

Z. Mađar – D. Lavrič 0:1

(1-3) (573-589)

D. Jurić – F. Sedlar 1:0

(4-0) (579-520)

Z. Fijačko – B. Pavrlišak 0:1 (1-3) (530-530)

Ostali rezultati 17. kola: Nove nade – Fortuna 7:1 (3376-3268)

Pakrac-Papuk – Zrinski-Pivovara 7:1 (3384-3302)

Bjelovar – Ponikve 8:0 (3493-3196)

Ciglenica – Novska 1:7 (3212-3369)

Poredak:

Dvije pobjede rukometašica Zaboka

Iako su rukometašice Zabok put Velike Gorice na utakmice sedmog kola Međužupanijske lige U-13 krenule sa samo osam igračica, izborile su dvije i više nego uvjerljive pobjede. Prvo je s 23:15 savladana osmoplasirana Rugvica, a onda još u uvjerljivije Zagorica koja drži 22. mjesto u konkurenciji 25 ekipa rezultatom 25:7. S ove dvije pobjede i četiri nova boda Zabočanke su se probile na 12. mjesto i trenutačno imaju omjer od 6 pobjeda i 6 poraza uz gol-razliku 224-191. Protiv Rugvice najefikasnije su bile Futivić i Pihač s po šest golova, dok su Ostojić i Borovčak postigle po četiri pogotka. U drugoj utakmici protiv Zagorice po šest golova postigle su Futivić, Pihač i Borovčak. Za dva tjedna će Zabočanke put Zagreba gdje ih čekaju ogledi protiv Lokomotive Zagreb koja drži peto mjesto i Lokomotive Zagreb 2 koja je na 14. mjestu. U vodstvu su Sesvete s maksimalna 24 boda iz 12

utakmica, drugo mjesto drži Udarnik s istim brojem bodova i dvije utakmice više, a treće Podravka s 22 boda. (T. Zrinšćak)

RUGVICA – ZABOK 16:23

ZABOK: Jurina, Lazar, Ostojić 4, Ladović 3, Futivić 6, Markulin, Pihač

6, Borovčak 4. TRENER: Zoran Despenić

ZABOK – ZAGORICA 25:7

ZABOK: Jurina 2, Lazar, Ostojić 4, Ladović 1, Futivić 6, Markulin, Pihać 6, Borovčak 6. TRENER: Zoran Despenić

Sjajan početak sezone za bacača kladiva iz Zaboka

Matija Gregurić u Domžalama postavio svoj novi osobni rekord

Bolji početak sezone bacač kladiva iz Zaboka, Matija Gregurić, nije mogao ni zamisliti. Na Otvorenom prvenstvu Slovenije član AK Dinamo-Zrinjevac bacio je kladivo na daljinu od 74,90 metara, što je njegov novi osobni rekord s kladivom od 7,26 kg. Ujedno, Matija je ovim rezultatom i drugi na ranglisti najboljih hrvatskih bacača kladiva, bolji od njega samo je još uvijek aktualni hrvatski rekorded, Andras Haklits koji je kladivo bacio 80,41 metar. Matija je, naravno, s ovim rezultatom i pobijedio na Otvorenom prvenstvu Slovenije. Pred Matijom su sada dvotjedne pripreme u Splitu zajedno s trenerom Rolandom Vargom, a već 2. i 3. ožujka na istom mjestu očekuje ga Prvenstvo Hrvatske gdje je naravno glavni favorit. S velikim ambicijama putuje tjedan dana nakon PH na Europski bacački kup u portugalsku Leiriu. Tamo očekuje napad na jednu od medalja. Ambicije su velike. Iako je početak sezone, Matija je već sada vrlo blizu norme za Europsko prvenstvo u

Rimu koje će se održati početkom lipnja. Norma je 76,50, a Matija od tog rezultata dijeli 1,60 centimetara. Još uvijek vjeruje da može oboriti i normu za nastup na Olimpijskim igrama u Parizu, a ta norma iznosi 78,20. Možda će trebati baciti i manje, glavno je da se nađe među 32 bacača kladiva na svjetskoj rang listi i Hrvatsko zagorje bi moglo dobiti olimpijca, čime bi Gregurić ispisao zlatnu stranicu sporta za Hrvatsko zagorje. Trenutno ima drugu kategoriju sportaša prema HOO, a vrlo brzo bi mogao i u elitni prvi rang ako ovako nastavi. - Zadovoljan sam nastupom na svojem prvom ovosezonskom natjecanju na koje sam došao iz punog treninga. Moram priznati da nisam očekivao ovako dobar rezultat. Krećem na pripreme, dobro ću se pripremiti, a onda prvo krećem u napad na medalju na Europskom bacačkom kupu, a potom u lov na norme za Europsko prvenstvo u Rimu i Olimpijske igre u Parizu – izjavio nam je Matija Gregurić. (T. Zrinšćak)

danijel lavrič

3. HRL središte: 14. kolo:

RK Metalac 2 – RK Bedekovčina 26:32

Pobjeda za nastavak sezone

ZAGREB – Rukometaši Bedekovčine nakon dva mjeseca pauze nastavili su natjecanje u 3. HRL središte. U 14. kolu gostovali su u zagrebačkoj ''Kutiji šibica'' kod ekipe Metalac 2 i stigli do pobjede 32:26. U otvaranju utakmice Bedekovčina je stigla do solidne prednosti 4:10, no domaćini se vraćaju u utakmicu i na odmor se odlazi sa 12:14. U nastavku, domaćini su još jedno vrijeme držali priključak, no u završnici Bedekovčina dolazi do mirnih plus osam (22:30), da bi do kraja Metalac 2 samo smanjio na konačnih 26:32. Bedekovčinu je predvodio Dejan Končić sa 11 golova, Marko Mohač dodao j sedam, a Karlo Jurina šest golova. De-

jan Končić inače i predvodi listu strijelaca cijele lige. Do sada je zabio 161 gol u 14 utakmica, što je izvrsnih 11,5 po utakmici. Na ljestvici Bedekovčina je na drugom mjestu sa 20 bodova, a u 15. kolu dočekuje zadnji Polet. (Elvis Lacković)

RK METALAC 2 – RK

BEDEKOVČINA 26:32 (12:14)

ZAGREB: Dvorana Kutija šibica;

GLEDATELJA: 50

SUCI: Banović (Požega), Kramberger (Zagreb)

BEDEKOVČINA: Pavetić, R. Končić, Srebačić 1, Martinić, Mohač 7. Majer, Klokočovnik, Jambrek 4, Petrovečki, D. Končić 11, Jurina 6, Pripeljaš 3; trener: Zlatko Belančić

Odbojka, 2. liga regija sjever, skupina sjever: 14. kolo: Bedex – Štrigova 0:3

Bedex završio na

četvrtom mjestu

BEDEKOVČINA – Odbojkašice

Bedex odigrale su utakmicu 14. kola 2. ligi regije sjever, skupina sjever. U zadnjem kolu prvog dijela natjecanja dočekale su Štrigovu. Vodeća je ekipa lige slavila sa 3:0, po setovima 25:15, 25:17 i 25:16. Za Bedex su igrale: Monika Kozjak, Gabrijela Vurnek, Iva Gorički, Lu-

Odbojka, 3. HOL sjever: 12. kolo: Bedex 2 – Ludbreg 1 2:3 ; Plavi 2 –Toplice 1 3:0

Dva poraza za zagorske predstavnike

BEDEKOVČINA/MURSKO

SREDIŠĆE – U subotu je na rasporedu bilo 12. kolo u 3. HOL sjever, u kojoj se natječu i dvije zagorske ekipe. Bedex 2 je dočekao Ludbreg 1. Gošće su slavile sa 3:2. Bedex 2 je bolje krenuo u utakmicu i dobio prvi set sa 25:21, no nakon toga Ludbreg jedan sljedeća dva seta dobiva sa 25:15 i 25:19. Domaće se odbojkašice vračaju u utakmicu i sa 25:22 dobivaju četvrti set, no u petom pobjedu od 3:2 osiguravaju gošće, rezultatom 15:7. Za Bedex 2 igrale su: Lucija Prančić, Iva Gorički, Marta Vurnek, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Ana Sedak Benčić, Ema Ocvirek (kap.), Gabrijela Vurnek; trenerica: Ivana Čehulić. Toplice 1 su u ovom kolu gostovale kod ekipe Plavi 2. Utakmica je odigrana u dvorani OŠ Selnica. Domaće su odbojkašice krenule sigurno i prvi set dobile sa 25:13. Toplice 1 su se u sljedeća dva seta malo približile, no oba su također otišla na domaću stranu, drugi sa 25:16, a treći sa 25:22. Za Toplice 1 nastupile su: Dora Halapir (kap.), Lana Halapir, Tea Đurek, Lana Šuper, Vida Bastić, Rania Gerdin i Lana Gorički; trener Robert Halapir. Bedex 2 na ljestvici drži četvrto mjesto sa 16 bodova, dok su Toplice jedan na osmom mjestu sa četiri boda. U 13. kolu, na rasporedu je zagorski derbi u kojem će Toplice 1 dočekati Bedex 2. (Elvis Lacković)

Odbojka, 4. HOL sjever, 12. kolo: skupina A: Toplice 2 – Ludbreg 2 - odgođeno; Kaštel 4 – Bedex 3 utorak 20.veljače; 15. kolo: skupina B: Toplice 3 slobodne

cija Prančić, Marta Vurnek, Sara Balen, Barbara Kovač (kap), Leona Šoštarko, Lana Pripeljaš. trenerica: Ivana Čehulić. Ovaj dio sezone Bedex je završio na četvrtom mjestu sa osam bodova. To znači da sada, za dva tjedna kreće doigravanje za poredak od 7. do 12. mjesta. (Elvis Lacković)

Vikend bez utakmica za zagorske odbojkašice u ovoj ligi

KRAPINSKE TOPLICE/BEDEKOVČINA – Protekloga vikenda na rasporedu je bilo 12. kolo 4. HOL sjever u skupini A i 15. kolo u skupini B, ali slučaj je htio da ni jedna od tri zagorske ekipe nije igrala. Naime, u

skupini A vodeće Toplice 2 trebale su dočekati Ludbreg 2, ali je utakmica odgođena, dok će Bedex 3 svoju utakmicu kod Kaštela 4 odigrati u utorak 20. veljače. U 13. kolu, sljedećeg vikenda Toplice 2 gostuju kod Cratis

Varaždina 4, dok Bedex 3 gostuje kod Ludbrega 2. U skupini B se pak natječu Toplice 3. Tamo je na rasporedu bilo već 15. kolu, u kojem su Toplice 3 bile slobodne. U 16. kolu gostovat će kod Ivanca 3. (Elvis Lacković)

Dvije generacije Škole nogometa Zabok gostovale u Celju

U sklopu priprema za nadolazeću sezone dvije momčadi polaznika Škole nogometa Zabok, godište 2010. i 2011., gostovale su u Celju gdje su odigrale pripremne utakmice protiv svojih vršnjaka poznatog slovenskog nogometnog kluba. Celjani su rang više u odnosu na Zabok, pa i ne čude pobjede od 5:2 u godištu 2011. i 5:1 u godištu 2010. U utakmici godišta 2011. strijelci za Školu nogometa Zabok bili su Jona Bratković i Tin Mucak, a u godinu dana starijem godištu jedini strijelac za Zabočane bio je Marko Sente. Pod vodstvom trenera Mate Fie momčad Škole nogometa 2011. (mlađi pioniri) nastupila je u sastavu: Jurica Huić, Luka Peroš, Noa Bartolin, Lovro Kosmat, Dominik Stažnik, David Bedeniković,

Mateo Šalković, Adrian Tisanić, Jona Bratković, Tin Mucak, Marko Tršinski, Marko Mokrovčak, Antonio Lež, Matej Poljak, Fran Luka Tomek i David Gradečak, dok su pod vodstvom Matije Drempetića za godište 2010. (ulazni stariji pioniri) nastupili su: Karlo Kolar, Jan Krleža, Ljudevit Peštaj, Marko Jakuš, Ivor Hajdaš-Dončić, Vanja Mužar, Vid Maček, Marko Sente, Patrik Sinković, Petar Hren, David Rusan, Luka Tkalec, Luka Kušan, David Papišta, Erik Krznar, Dante Hundić, Janko Briški i Teo Mucak. Utakmice je pratio i trener seniorske momčadi Celja, legendarni Damir Krznar, koji je i „glavni krivac“ što se ostvarila suradnja omladinskih pogona ova dva kluba. - Ove dvije utakmice super su nam po-

kazatelj da vidimo gdje smo. Celjani su rang više od nas i točno se vidi neke razlike. Kvalitativno nismo loši, ali oni imaju puno više utakimica s jačim protivnicima. Mislim da smo na pravom putu, trebamo samo puno raditi i izvući pouke iz ovih utakmica, a greške popravljati uz puno kvalitenog rada na treninzima. Potencijala ima, kvalitete ima, na namo je samo da to sve podignemo na još višu razinu – izjavio nam je direktor Škole nogometa Zabok, Nenad Kovačić. Škola nogometa Zabok aktivna je u svim uzrastima. Tako će ovog produženog vikenda u Međugorju boraviti kadeti i juniori. Kadeti će odigrati turnir, dok će juniori odraditi mini-pripreme i odigrati jednu pripremnu utakmicu. (T. Zrinšćak)

Rudar DZ odigrao tri pripremne utakmice

Iza Rudara DZ su tri tjedna priprema u kojem su odigrane i tri pripremne utakmice. Rudar DZ bio je bolji od Pregrade s 3:2 i Zelengaja sa 4:2, dok je u posljednjem pripremnom ogledu poražen od trećeligaša Bistre rezultatom 2:0. Trener Tomica Vincelj otkrio nam je da je momčad pretrpjela minimalne promjene. Abraham je otišao u Solin, a Ibrahim u Bistru, dok je iz HAŠK-a 1903 stigao desni bočni Bartol Ilakovac, a iz Prečkog Koreanac s američkom putovnicom Solomon Cho koji pokriva poziciju napadača, a od tri postignuta pogotka u jesenskom dijelu jedan je postigao upravao svom novom klubu. Vincelj nam govori da odaziv na treninge i nije najbolji, ali isto tako da je angažman na svakom treningu maksimalan od strane igrača koji su prisutni. Do početka sezone i prve službene utakmice protiv Španskog koje se znatno ojačalo ostala su dva tjedna. Iduću nedjelju Rudar DZ odigrat će „generalku“ protiv Inkopa. Zbog ozljede s

treninga je odsutan kapetan Cujzek, a treneru Vincelju određeni problem stvara i činjenica da protiv Španskog zbog tri žuta kartona neće moći nastupiti standardni prvotimci Batinić i Tomek. No unatoč tome Rudar DZ neće put Španskog s „bijelom zastavom“. Nakon prvog

dijela prvenstva Rudar DZ je jedanaesti sa 16 bodova, no od osmog ga mjesta dijele samo tri boda. To je i nekakav osonovni cilj što prije doći u gornji dio ljestvice i sigurno prebroditi proljeće, te sačuvati četveroligaški status za koji ova momčad ima potencijal. (T. Zrinšćak)

U Makarskoj se od 23. do 25. veljače igra 21. Dvoransko veteransko prvenstvo Hrvatske

Na prvenstvu čak sedam zagorskih ekipa

KRAPINA - U Makarskoj se od 23. do 25. veljače ove godine održava 21. Dvoransko veteransko prvenstvo Hrvatske na kojem će nastupiti čak 54 veteranske ekipe. Među ekipama nalaze se i predstavnici naše Županije – njih čak sedam, NK Zagorec Krapina, NK Klanjec, NK Stubica Donja Stubica, NK Oroslavje, NK Radoboj, NK INKOP Poznanovec i NK Jedinstvo Sveti Križ Začretje. Prvenstvo se igra u dva dijela. U prvom dijelu po skupinama – Glavni dio ( 8 skupina po 3 ekipe gdje su nositelji određeni temeljem uspjeha na posljednjim prvenstvima a među njima je od zagorskih klubova Zagorec Krapina ) i Pozivni dio ( 10 skupina po 3 ekipa među kojima su i ostalih šest ekipa iz naše Županije ). Nakon odigranih utakmica po skupinama pobjednici Glavnog dijela izravno ulaze u osminu finala. Za preostalih osam mjesta igra se pretkolo ( 1/16 finala ) u kojem razigravaju drugoplasirane ekipe iz Glavnog dijela i pobjednici skupina Pozivnog dijela ( direktno šest prvoplasiranih sa najviše osvojenih bodova plus dvije momčadi iz razigravanja 4 pobjednika sa najmanje bodova). Nakon toga osmina finala igra se po kup sustavu. Naše ekipe svrstane su u sljedeće skupine: Glavni dio –

skupina F ( NK Zagorec, MNK Podstrana, NK Slavija Pleternica ). Pozivni dio – skupina K ( NK Klanjec, FK Banzogo Šibenik, NK Vrapče ); skupina L ( NK Stubica, MNK Barutana Šibenik, NK Vrapče ); skupina N ( NK Oroslavje, NK Konavljanin Ćilipi, NK Škabrnja ’91); skupina O ( NK Radoboj, NK Župa Dubrovačka, MNK Knin ); skupina P ( NK INKOP, HNK Jadran Tučepi, NK Trnje ); skupina S ( NK Jedinstvo SKZ, NK Adriatic Split, NK Jaska Vinogradar ). Raspored odigravanja utakmica po skupinama naših klubova. Petak, 23. veljače – 19,00 Podstrana – Zagorec; 19,00 INKOP – Jadran; 19,30 Jedinstvo – Adriatic; 21,00 Radoboj – Župa Dubrovačka; 21,30 Oroslavje – Konavljanin; 22,30 Klanjec – Banzogo; 23,00 Stubica – Barutana. Subota, 24. veljače – 9,00 Trnje – INKOP; 9,30 Jaska Vinogradar – Jedinstvo; 11,00 Knin – Radoboj; 11,30 Škabrnja – Oroslavje; 12,00 Zagorec – Slavija; 12,30 Trešnjevka – Klanjec; 13,00 Vrapče – Stubica. Završnica državnog prvenstva - od četvrtzavršnice do završnog finalnog susreta igra se u nedjelju, 25. veljače 2024. godine – a svi susreti igraju se na dvije lokacije: Apfel Arena i SD Gradski sportski centar Makarska. (Milorad Videković)

autobusni kolodvor u zaboku

(049) 639 529

kruhikiflice

kruh_kiflice

oroslavje

Zagorec ugostio Ivančicu

Kombinirani sastav Zagorca bez poteškoća protiv Ivančice

I maksimalan

Odigrano redovno kolo Zimske lige 'Krapina 2024' Zagorec (VT)

KRAPINA - Odigrano je redovno kolo Zimske lige „Krapina 2024.“ za zagiće U – 9 na kojoj nastupaju 12 ekipa i igraju svaki sa svakim u organizaciji Škole nogometa Zagorca iz Krapine, a koja je počela prošle subote. Cilj lige je da najmlađi natjecatelji pokažu što znaju i uhvate formu za nastavak proljetnog dijela. Ove subote, 17. veljače, odigrano je redovno kolo Zimske lige - zagići U-9 i postignuti su slijedeći rezultati: Zagorec KR I – Radoboj 2:2; Zabok II – Oroslavje 2:13; Zagorec KR II – Sloga 9:2; Gaj Mače – Zago-

rec VT II 19:0; Radoboj – Jedinstvo

SKZ 6:1; Zabok I – Klanjec 4:0; Sloga – Gaj Mače 5:1; Zabok II – Zagorec VT II 5:4; Zabok I – Jedinstvo

SKZ 4:2; Klanjec – Zagorec VT I 1: 3. Tablica ima sljedeći izgled: 1.Zagorec VT I ( 5 utakmica ) 15 bodova; 2. Zagorec KR I (5) 10; 3. Zagorec KR II (4) 9; 4. Radoboj (4) 7; 5. Oroslavje (4) 6; 6. Zabok 1 (2) 6; 7. Gaj Mače (6) 6; 8. Klanjec (4) 6; 9. Sloga (3) 3; 10. Zabok II (4) 3; 11. Jedinstvo (4) 3; 12. Zagorec VT II (5) 0. Naredno kolo igra se slijedećeg vikenda. (Milorad Videković)

Stubica odigrala pripremnu utakmicu s Brazilcima

Po prvi puta u svojoj 97 godišnjoj povijesi Stubica je odigrala jednu pripremnu utakmicu protiv brazilske momčadi. Utakmica je odigrana u Kašini, a protivnik Stubice bila je momčad BSK Brasil tj. juniori ove amaterske momčadi iz Sao Paula. Bila je to prava poslastica u kojoj je postignuto čak deset golova, a završilo je s miroljubivih 5:5. Hattrick je postigao povratnik Nikola Pešec, dok su po jedan pogodak postigli Gajski i Kelava. Za brazilsku momčad tri je pogotka postigao Kelvyn, a po jedan Henrique i Matheus Horta. Stubičanci su poveli s 1:0, da bi BSK Brasil preokrenuo na 5:2. Ipak, Stubica je smogla snage da stigne do izjednačenja i na kraju je utakmica završila s rezultatom 5:5. Ova će utakmica biti zapamćena kako u povijesti Stubice, tako i zagorskog nogometa, jer Stubica je prvi zagorski klub koji je odigrao utakmicu s momčadi iz Brazila. Pod vodstvom trenera Zlatka Koletića Stubica je igrala u sastavu: Benko L., Đurinec, Barlović, Maček, Matuša, Kelava, Gajski, Čekolj, Pešec, Korman, Benko J., kao početnom jedanaestoricom,

a s klupe su ušil: Markuš, Vlahović, Garašić i Kucljak. Iako vam njihova imena baš ne govore puno goste je vodio Diego, a igrali su u sastavu: Cauã Matheus Souza, Matheus Silva, Gabriel, Ryan, Gustavo, Matheus Horta, Renan, Kelvyn, Henrique i Maxswel. - Utakmica je odigrana pod slabim osvijetljenjem u Kašini. Naši protivnici su mlada, brza i tehnički potkovana momčad. Bili smo u zaostatku, ali drago mi je da je momčad pokazala karakter i na kraju smo uspjeli završiti utkamicu neriješenim ishodom – izjavio nam je trener Stubice, Zlatko Koletić. On nam je otkrio da je vrlo izvijesno da će iz ove momčadi dva igrača u nastavku sezone braniti boje Stubice. Pregovori su u tijeku. Što se prijelaznog roka tiče, u Stubicu se vratio Pešec i stigao je mladi talentirani Gajski, a obojica će biti pojačanje za ovu momčad. Otišli su Jolić u Bistru, dok Mateo Landripet trenira s Zagorcem KR, a njegov prijelaz još nije službeno obavljen. Stubica ima i problem s prvim vratarem jer je ozlijeđen Zorc, pa je u vatru bačen mladi Benko. (T. Zrinšćak)

KRAPINA - Samo sat vremena nakon pripremnog susreta protiv Lučkog, trener Zubić suprotstavio je u pripremnom susretu protiv Ivančice kombinirani sastav Zagorca u kojem su dominirali juniori i nekoliko kadeta krapinskog kluba kao što su npr. Merkaš, Kušer, Horvat, Kušer, Cigula koji su po prvi puta osjetili minute igranja u seniorskom sastavu te već „prekaljeni“ mladići Topolovec, Stiperski, Brebrić, Ružak i igrači koji su došli kao eventualna pojačanja Šimunić, Pavlić, itd. Tijekom cijelog susreta dominirao je Zagorec ne dozvolivši susjedu iz Zlatar Bistrice previše prostora za igru. Prvi pogodak nakon jedne gužve u šesnaestercu postigao je Topolovec da bi prvo poluvrijeme zaključio Stiperski. U drugom dijelu ista slika, s razlikom da su gosti bili malo opasniji te su nakon što je Stiperski u 66. minuti postigao svoj drugi a Zagorčev treći pogodak uspjeli ublažiti poraz pogotkom Crčića u 78. minuti. (Milorad Videković)

Zagorec ugostio Lučko

ZAGOREC – IVANČICA 3:1

Igralište s umjetnom travom.

Gledatelja: 80. Sudac: S. Mihaljinec ( Zabok ).

Strijelci: 1:0 Topolovec (25); 2:0 Stiperski (35); 3:0 Stiperski (55); 3:1 Crčić (78).

Zagorec: Mužina, Pavlić, Štimac, Topolovec, M. Landripet, Šimunić, Strabić, Stiperski, Brebrić, Ružak,

Bajan. ( još su igrali: V. Vincelj, Cigula, L. Vincelj, B. Smiljanec, Katalenić, Horvat, Merkaš, Kušer ). Trener: Ivan Zubić.

Ivančica: Gorupec, L. Škvorc, D. Škvorc, Hajdek, Kipa, Rihtarić, Pertenjača, Bukvašević, Habajec, Šumiga. ( još su igrali: Jakuš-Mejarec, Haban, Nuli, Kunić, Piljak, Crčić ). Trener: Vedran Tukač.

Generalka pred Gaj

KRAPINA - U generalki pred prvenstveni susret, odgođena utakmica 13. kola protiv Gaja, krapinski Zagorec ugostio je kombiniranu momčad Lučkog i odigrao susret bez pobjednika – 1:1. Ovakav vid susreta, generalka, uvijek nudi prvih jedanaest koji će odigrati prvi službeni susret proljetne polusezone a to je susret 13. kola jesenskog dijela prvenstva u kojem će u Maču, nedjelja 25. veljače u 11 sati, Gaj dočekati Krapince i odigrati „zagorski el – clasico“. Nakon viđenih 90 minuta susreta poznavatelji nogometa ne bi se iznenadili kada bi mlada momčad Zagorca, obzirom da ima potentne mlade igrače, ušla u susret protiv Gaja sa nekim drugim imenima. Zagorec i Lučko prikazali su relativno kvalitetan susret u kojem su se prilike izmjenjivale na obje strane. Poveli su gosti iz Lučkog preko Brekala da bi domaćin nakon toga malo pojačao svoj pritisak što je donijelo i rezultat. Naime, u 66. minuti akcija iz udžbenika trojca Krznar – Ružak – Jazbec koji je rezantnim udarcem sa 16 metara svladao nemoćno Jurina.

Do kraja susreta bilo je još nekoliko prilika na obje strane, ali su mreže ostale nedirnute te je na kraju i bio najrealnije rezultat – bez pobjednika. (Milorad Videković)

ZAGOREC – LUČKO 1:1 Igralište s umjetnom travom.

Gledatelja: 80. Sudac: N. Kožar ( D. Stubica ).

Strijelci: 0:1 Brekalo (15); 1:1 Jazbec

(66).

Zagorec: Bruči, A. Landripet, Frinčić, Kunštić, Turniški, Harrison, Jazbec, Krznar, Bračević, Hanžić, Brčić. ( još su igrali: Mužina, Topolovec, Vincelj, Strabić, Brebrić, Ružak, Bajan ). Trener: Ivan Zubić.

Lučko: Jurin, Samarin, Jazvić, Suša, Srpak, Bubnić, Pavlak, Ambruš, Fisher, Brekalo, Yacine. ( još su igrali: Pajas, Matulin, Martinović ). Trener: Perica Vidak.

Završene tribine

KRAPINA - Na prostorima ŠRC Podgora u Krapini intenzivno se radi. Tako je ovih dana prije predviđenog roka postavljena montažna tribina uz teren sa umjetnom travom. Svakako da će ovo razveseliti brojne navijače Zagorca pogotovu roditelje jer gotovo sve utakmice polaznici Nogometne škole kluba iz Krapine, omladinski pogon,

svoje utakmice igra na tom terenu. "Osigurano je 240 sjedećih mjesta uz teren sa umjetnom travom. U kratkom roku stižu nove zaštitne mreže oko igrališta i novi izgled kućica za rezervne igrače. Ovo je tek početak novih investicija u ŠRC Podgora" - rekao nam je Tomislav Pernjek, predsjednik kluba. (Milorad Videković)

469 ZABOK, centar 098 251 701 120.000 €

U strogom centru Zaboka, u ulici Matije Gupca 72/1 prodajemo odmah useljivi poslovni prostor u suterenu površine cca 100 m2 s nekoliko parkinga. Nova vanjska stolarija i termo fasada.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

467 KRAPINSKE TOPLICE 098 251 701 114.000 €

Prodajemo građ. zemljište od cca 6.500 m² u Tuheljskim Toplicama, Ivanečka ulica iznad br. 2, udaljeno cca 600 metara od hotela novih bazena. Moguća zamjena.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

462

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo stanove od cca 80 m² do 86 m² u novoj stambenoj zgradi, na odličnoj lokaciji u Lugu Zabočkom. Zgrada je u izgradnji, a njen završetak se očekuje krajem IX/2024.

€/m2

452/3 ZABOK, K. Š. Gjalskog 098 251 701 200.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo putem rezervacija stan od 90,51 m² s tri spavaone poslovno stambenoj zgradi u izgradnji rokom useljenja 12/24.

446 ZABOK, Ulica Nikole Tesle 098 251 701 35.000 €

U strogom centru Zaboka prodajemo četiri (4) gradilišta svako od cca 500 m². Cijena je iskazana za jedno gradilište.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

440

Na

od 62 m² (II kat) s parkirnim mjestom u garaži. Ima 3 spavaće sobe

468 TUHELJSKE TOPLICE 098 251 701 158.000 €

Prodajemo zemljište od cca 7.990 m² u Tuheljskim Toplicama koje se veći dijelom nalazi u zoni građenja. Moguća zamjena.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

465 KONJŠĆINA, Maretić 098 251 701 10.200 €

Na prodaju nudimo poljoprivredno zemljište površine 5.136 m². Nalazi se u neposrednoj blizini kuće na adresi: Maretić 54, Konjščina.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

452/2 ZABOK, K. Š. Gjalskog 098 251 701 149.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo putem rezervacija stanove od cca 62,10 m m² s dvije spavaone u poslovno stambenoj zgradi u izgradnji i rokom useljenja 12/24.

445 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Krizmanića 13 098 251 701 130.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo kuću od cca 200 m². Novi krov, uporabna, čisto vlasništvo, bez tereta, svi priključci, centralno grijanje na plin ...

Na prodaju nudimo poljoprivredno zemljište površine 2.897 m². Nalazi se u neposrednoj blizini kuće na adresi: Maretić 12A, Konjščina.

464 KONJŠĆINA, KRAPINA SELO 098 251 701 9.100 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

459 Tuheljske Toplice, Bolnička ulica 19A 098 251 701 80.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo kuću od cca 120 m² na parceli od 1.000 m². Termo fasada, struja, vod, plin, centralno na plin, 1/1, uporabna

Na prodaju nudimo poljoprivredno zemljište površine 3.032 m². Nalazi se u neposrednoj blizini kuće na adresi: Maretić 12A, Konjščina.

463 KONJŠĆINA, KRAPINA SELO 098 251 701 9.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

455

452/1 ZABOK, K. Š. Gjalskog 098 251 701 145.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo putem rezervacija stanove od cca 61,28 m m² s jednom spavaonom prostranim dnevnim boravkom u poslovno stambenoj zgradi u izgradnji i rokom useljenja 12/24.

442 PREGRADA, Baruna Ottenfelsa 5/2 098 251 701 295.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo kuću od cca 500 m² na okućnici od 2.272 m². Svi priključci bez tereta, uporabna, vlasništvo čisto.

451 KRAPINSKE TOPLICE, Klokovec 150 098 251 701 335.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

441

Prodajemo kuću od cca 220 m² s 3 odvojena stana (adapt. ‘24). Uporabna, čisto vlasništvo, bez tereta, svi priključci, centralno grijanje na plin, više parkirnih mjesta, garaža (cca 24 m²),

Na prodaju nudimo stambeno poslovni prostor, visoku prizemnicu od cca 100 m² bruto, na okućnici od 271 m². Potrebno dovršenje.

693 KRAPINSKE TOPLICE 098 473 805 52.000 €

Prodajemo vikendicu od cca 60 m2. Dvije sobe, kupaona s wc-om, kuhinja, hodnik, balkon, potkrovlje, šupa, dvorište 230 čhv, struja, voda.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

I ovaj tjedan južina

VREMENSKA SLIKA: Prošli tjedan nastavilo se proljeće u zimi. Većinu tjedna smo imali suho vrijeme s izrazito visokim dnevnim temperaturama preko 15 stupnjeva. Jedino su noći bile prohladne, ponegdje sa slabim mrazom. Ne čudi da su se neke biljke počele buditi iz zimskog sna. Neke prave zime i dalje nema na vidiku, dapače i tijekom ovog tjedna temperatura će biti značajno viša od normale. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: I tijekom utorka će povremeno biti više oblaka uz sunčana razdoblja. Rijetko gdje može poškropiti malo slabe kišice, sve je to sitno i zanemarivo. Jutarnja temperatura zraka blizu nule, a najviša dnevna bi trebala narasti do 13 Celzijevih stupnjeva.

Za srijedu prognoziramo djelomično sunčano i još stupanj-dva toplije vrijeme. Povremeno može biti umjerene naoblake, osobito još tijekom jutra. Dnevna temperatura vjerojatno će se približiti ili čak i dohvatiti 15 Celzijevih stupnjeva.

UTORAK

Četvrtak nam donosi izmjenu oblaka i sunčanih razdoblja te uglavnom suho vrijeme. Čini se da bi bilo još stupanj-dva toplije, i noću i danju pa bi se dnevna temperatura mogla popeti i do 16 stupnjeva. Imat ćemo laganu južinu uz povremeno umjeren jugozapadni vjetar. Nešto više oblaka očekujemo tijekom petka. Pritom će veći dio dana biti suho, samo ponegdje može pasti vrlo malo kiše. Bit će vjetrovito uz umjeren, na udare možda i jak jugozapadni vjetar. Zato će jutarnja temperatura već biti oko desetke, a najviša dnevna između 15 i 18 Celzijevih stupnjeva. Neke veće promjene nema ni tijekom subote. Više-manje suho vrijeme sa sunčanim razdobljima te izraženom južinom. Samo ponegdje malo kiše. I dalje ostaje vjetrovito i toplo uz temperaturu iznad 15 stupnjeva.

U nedjelju i ponedjeljak oblačnije vrijeme, mjestimice uz kišu, a čini se da bi južinu postupno trebalo zamijeniti sjeverno strujanje. Malo će osvježiti, osobito početkom sljedećeg tjedna, ali to i dalje nije ništa zimsko.

ČETVRTAK 22. veljača

3 0C

PETAK

9 0C

16 0C PONEDJELJAK 26. veljača

17 0C

9 0C

6 0C

16 0C

14 0C

11 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

1026

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Ines Dominiković

Poljanica Bistranska

Lucija Kos

Bedekovčina

Sanja Milčić

Tuhelj

Valentina Kranjčec

Pregrada

Ivana Puščenik Ruk

Donja Stubica

Jasmina Leljak

Krapina

Ines Haramina

Radoboj

Djevojčice su rodile:

Danijela Savić Novi Zagreb

kino

Božica Medvedec

Krapina

Štefica Poslončec Petrovsko

Mateja Benko

Zlatar

Vlatka Krznar

Bedekovčina

Ivana Gazdek

Zlatar

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA

24.02. SUBOTA 18:00

25.02.NEDJELJA 18:00

BRZI I NEUSTRAŠIVI SINKRONIZIRANO

Orginalni naziv: Silk Road Rally Žanr: animirani film

Režija: Ross Venokur

Glasovi:

Trajanje filma: 93 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

24.02. SUBOTA 20:00 25.02.NEDJELJA 20:00

UTRKA ZA SLAVU:

AUDI PROTIV LANCIJE

Orginalni naziv: Race for Glory: Audi vs. Lancia Žanr: biogafska sportska drama

Režija: Stefano Mordini

Glume: D. Brühl, K. ClarksonHill,Trajanje filma: 109 min. Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: MIRJANA VERLAK, LJUDEVITA GAJA 97, 49217 KR. TOPLICE

MULTIMEDIJALNI

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dav Pilkey: Čovpas – Zločin i Maza knjiga

Gradonačelniku su dozlogrdile Čovpasove smicalice! Zato mu oduzima značke i daje mu OTKAZ. Ali Čovpas ima plan. Može li se naš junak iskopati iz rupe u koju se uvukao i ponovo dočepati posla za koji je stvoren? Pa, ako se nastavi držati svojih prijatelja, možda i postoji šansa za to.

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: KATARINA SIVEC, M. J. ZAGORKE 5/A, 49210 ZABOK

1026

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Knjigu će dobiti poštom

Dav Pilkey: Čovpas – Zločin i Maza

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Chimamanda Ngozi Adichie: Zapisi o žalovanju

„Zapisi o žalovanju“ knjiga je promišljanja, sjećanja i nade koju je Chimamanda Ngozi Adichie napisala nakon smrti voljenog oca, koji je preminuo u ljeto 2020. dok se pandemija korona¬virusa širila svijetom, a autorica i članovi njezine obitelji bili odvojeni jedni od drugih u SAD-u i Nigeriji....

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: NEVENKA BELANČIĆ, KOSTELGRADSKA ULICA 5, 49218 PREGRADA Knjigu će dobiti poštom

autobusni kolodvor u zaboku (049) 639 529

kruhikiflice

kruh_kiflice

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

07.03.ČETVRTAK 19:00

Kazalište Moruzgvapredstava

NIŠTA IM NEĆE BIT'

Režija i adaptacija: Tamara Damjanović

Tekst: Tanja Mravak

Uloge: Ecija Ojdanić i Frano Mašković

Trajanje predstave: 70 min. Cijena ulaznice 10,00 eura

Pretprodaja ulaznica: gradska knjižnica „K.Š.Gjalski“ Zabok, Info broj 049/221451

Jedna prosječna obitelj, jedan dug brak, jedna zabrinuta majka, jedan slobodouman otac i na kraju dana, jedna dugogodišnja ljubav pred krizom. Ovog se puta u (drugoj) suradnji s Tanjom Mravak i Moruzgvom vraćamo temeljima – ne samo kazališnim (u formi duodrame), nego i onim ljudskim. Ova drama protkana humorom čiji su se protagonisti našli pred zidom nerazumijevanja koji ih može odvesti ili kraju ili novom početku zasigurno je teren u čijim će se usponima i padovima mnogi prepoznati. – Tamara Damjanović (redateljica)

ZABOK

CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1026

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

24.2.2024.

DALMATINSKA večera

Delicije by Chef Zdravko Andželevski

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

ŠENJUG STJEPAN

GALOVEC ZAČRETSKI 64, 49223 SVETI KRIŽ ZAČRETJE Nagradni pojam – GRUDA SNIJEGA

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16

Cijena: 39,00 € po osobi

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja)

U novom ćete radnom tjednu sasvim dobro funkcionirati. Odlično ćete surađivati s kolegama. Vodit će vas znatiželja. Partneru budite oslonac i u teškim trenucima. Čuvajte svoje zdravlje i onda kada se osjećate dobro. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte tračevima!

Bik (21. travnja - 21.svibnja) Dobro ćete se snalaziti u teškim situacijama. Iako će vam biti ovih dana naporno, neće odustajati od svojih ciljeva. Novu bi ljubav mogli pronaći preko posla. Zauzeti bi trebali posvetiti više vremena voljenoj osobi. Krećite se. SAVJET TJEDNA: Nemojte žuriti!

Blizanac (22.svibnja - 21.lipnja) Na poslu ćete se morati dodatno angažirati ili mijenjati bolesnog kolegu. Bit će ovo vaš ugodan ljubavni tjedan. Upoznat ćete nove ljude i ući u jedno novo društvo. Mnogima će se svidjeti vaša duhovitost i simpatičnost. Zdravlje je dobro. SAVJET TJEDNA: Spojite ugodno s korisnim!

Rak (22. lipnja - 22.srpnja) Teško ćete si naći mira u ovom tjednu. Mogle bi se vam se kontinuirano događati stvari koje će vas ljutiti. Na kraju ćete ipak uspjeti uskladiti svoje obiteljske i poslovne dužnosti. Za vikend ćete potražiti malo mira i pobjeći od gužve. Čuvajte živce. SAVJET

TJEDNA: Razvijajte svoje talente!

Lav (23.srpnja - 22.kolovoza) Bit ćete izrazito društveno angažirani. Komunicirat ćete s puno ljudi, no budite oprezni kome poklanjate svoje povjerenje. Na ljubavnom planu bit će vrućih susreta. Možda će vam malo pomutiti sreću minus na računu, no uglavnom bit ćete dobro. SAVJET

TJEDNA: Ne pretjerujte ni u čemu!

Djevica (23. kolovoza - 22.rujna)

Maksimalno ćete se truditi pronaći zadovoljstvo u svom poslu. Neće propustiti niti jednu priliku i samo će vas mali korak dijeliti od uspjeha. Na sve načine željet ćete ugoditi partneru. Pripremite mu iznenađenje ili otputujte zajedno. Hranite se zdravije. SAVJET TJEDNA: Čuvajte posao!

Vaga (23 rujna - 22. listopada)

Idealno je vrijeme da pokažete što znate. Trudit ćete se pokazati u najboljem svjetlu. Očekujte pomake na bolje. Na ljubavnom planu očekujte dobre vijesti. Nekoga ćete jako zaintrigirati. To će vam podići raspoloženje pa ćete i sami rado u akciju. Vježbajte! SAVJET TJEDNA: Prihvatite izazov!

Škorpion (23. listopada - 21. studenoga) Sve ćete češće razmišljati o promjeni posla, što je rezultiralo nezadovoljstvom na postojećem radnom mjestu. Često ćete mijenjati raspoloženja. Budite popustljiviji i nježniji prema partneru. Pod velikim ste stresom. SAVJET TJEDNA: Budite spremni na promjene!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) Bit ćete nepovjerljivi prema kolegama, no ipak bi trebali pokazati da znate biti kompromisni. U ljubavi očekujte poteškoće, a time i trenutno nezadovoljstvo. Ne budite tašti i nepovjerljivi. Ojačajte imunitet. SAVJET TJEDNA: Odbacite nezdrave navike!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Ohrabreni nedavnih uspjehom i dalje nastavljate snažnim tempom. Osjećat ćete se zadovoljno na poslu, ali i rezultatima. Preko posla bi se mogli zbližiti s jednom zanimljivom osobom. To će vam osvježiti ljubavni život. Zadovoljni ste. SAVJET TJEDNA: Opustite se!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Osvajat ćete riječima i djelima, a napredak na poslu bit će vidljiv. Bit ćete angažirani u društvenom smislu. Uživat ćete u mnogobrojnim susretima i novim poznanstvima. U ljubavi budite posve prirodni i jednostavni. Zdravlje je u redu. SAVJET TJEDNA: Idite za srcem i nećete pogriješiti!

Ribe (19.veljače - 20. ožujka) Od vas će se očekivati profesionalniji odnos prema poslu.Ipak nemojte biti prestrogi prema sebi. Za bolje ljubavne dane morat ćete još malo pričekati. Dotad izlazite van i zabavljajte se. Ojačajte organizam. SAVJET TJEDNA: Poboljšajte koncentraciju!

ČEKA LI NAS NOVA EPIDEMIJA? Bara Vangec ima zastrašujuća predviđanja

Poznata zagorska proročica Bara Vangec predviđa novu epidemiju: 'Vu Hrvackoj bu minimalno 100 hiljada dečki oboljelo od anemije čim bu uveden obavezni vojni rok'

Tek što smo se riješili pandemije koronavirusa, Hrvatsku očekuje novi val jedne nimalo bezazlene bolesti. Tako barem tvrdi poznata zagorska proročica Bara Vangec, koja je do sad mjesecima pa i godinama ranije točno predvidjela brojne događaje, kao što su, na primjer ispadanje Hajduka iz europskog natjecanja u kolovozu, poskupljenje cijene graševine zbog rata u Ukrajini, kao i dobitnike svih Porina, u svim kategorijama unazad 29 godina.

Zabrinuta Bara

Iako smo Baru Vangec ovaj puta posjetili s namjerom da je pitamo koliko će hrvatskih političara završiti u zatvoru do kraja ove godine, njeno zabrinuto lice kojeg smo zatekli prilikom našeg dolaska skrenulo nam je pažnju s te teme. Naravno, nismo je mogli ne pitati o razlogu njene očite zabrinutosti. - Joj, deca, bolje da vam nič ne govorim. Najbolje da same mučim. Nič me najte pitati. Same bum mučala. Ali kad već pitate, ne piše nam se dobre – odgovorila nam je Bara Vangec te potom počela pričati o svojim viđenjima i iznositi svoje zastrašujuće proročanstvo.

Dosta opasno

Nakon podužeg uvoda ipak je stigla do glavne teme i otkrila nam što ju je toliko zabrinulo. - Velika bolest bu se proširila od Prevlake pa sve do Dunava. Vu Hrvackoj bu minimalno 100 hiljada dečki oboljelo od anemije čim bu uveden obavezni vojni rok. A to vam more biti dosta opasno. Kad to imate, na kraju morete završiti čak i tam... kak se ono zove... Re..., Remetin...., Rebreti... Ne! Rebro! Rebro se zove. E da.... Na Rebru morete završiti. Tak da... Z tim se nije za šaliti –upozorila nas je Bara Vangec.

Proročica Vangec: „To vam more biti dosta opasno. Kad to imate, na kraju morete završiti čak i tam... kak se ono zove... Re..., Remetin...., Rebreti... Ne! Rebro! Rebro se zove. E da....

Na Rebru morete završiti. Tak da... Z tim se nije za šaliti”

VELJAČA

UTORAK, 20.02. Leon Čudotvor.; Eluterije; kv.

SRIJEDA, 21.02. Petar Damjanskl; Damir ČETVRTAK, 22.02. Katedra sv. Petra; kv. PETAK, 23.02. Polikarp; Grozdan; kv. SUBOTA, 24.02. Montan; Goran; Modest NEDJELJA, 25.02. 2. Korizmena ¨Pačista¨. Viktorin; Hrvoje; Berislav PONEDJELJAK, 26.02. Aleksandar; Sandra; Alka

Sretan imendan, Goran! Ime Goran je slavensko muško ime, u značenju brđanin, planinac, rasprostranjeno na govornom području Južnih Slavena. Goran je ime koje se najčešće koristi u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori. Ženski oblici ovog imena su Gorana i Goranka

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

imendani ime tjedna jeste li znali?

…da su vaše krvne žile su dovoljno dugačke da okruže zemlju 12 puta?

…da je kalkulator snažniji od računala s kojima su ljudi sletjeli na Mjesec 1969. godine?

…da je površina Marsa bolje istražena od oceanskog dna?