Zagorski list 1027

Istražili smo Koliko u Zagorju treba izdvojiti za pogreb i grobna mjesta, upitali smo naše općine

Porasle i cijene pogrebnih usluga i 'Mnogi se zadužuju i posuđuju novac

Obzirom da su u zadnje vrijeme cijene svega porasle, isto se to dogodilo i sa svime potrebnim kako opreme, kao i svih sadržaja vezanih uz pogreb; prijevoza pokojnika, cvijeća, glazbe, ali bome i karmina,

S. Pušec, J. Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Smrt bližnjega uvijek je veliki emocionalni, ali i ozbiljan financijski udarac. Kako su cijene pogreba u zadnje vrijeme porasle, pokušali smo doznati koliko u Zagorju otprilike treba izdvojiti za pogreb, ali i grobna mjesta. Dobili smo nekoliko odgovora naših općina i gradova, ili poduzeća koji upravljaju grobljima. Šarolike cijene

Na korištenje se ustupaju novi ili napušteni grobovi. Ako netko ne plaća grobnu naknadu deset godina, grobno mjesto smatra se napuštenim i može se dodijeliti na korištenje pod uvjetom da je prošlo 15 godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno 30 godina od ukopa u grobnicu. Kupujete li samo grobno mjesto, trebate računati na troškove uređenja koji podrazumijevaju izgradnju betonskog okvira ili grobnice te izradu nadgrobnog spomenika. A cijene za grobna mjesta zapravo se dosta razlikuju. Ovise, naravno, i o tome radi li se o mjestu na novom dijelu pojedinog groblja ili starom dijelu, o tome zakuplja li ih građanin s područja te određene općine ili grada ili iz nekog drugog područja, želi li u zakup grobno mjesto s betonskim okvirom ili bez… Izdvojili smo neke primjere.

53 do 350 eura

Tako je visina naknade za zakup grobnog mjesta na grobljima na području grada Zlatara za jedno grobno mjesto 53,09 eura, za dva 106,18, a za svako daljnje 53,09. Visina grobne pristojbe za izgradnju grobnice iznosi za jedno mjesto 53,09 eura, a za svako daljnje grobno mjesto 39,82 eura. U Oroslavju cijena za 1 grobno mjesto (za dva ukopa) iznosi 110,23 eura, za 2 grobna mjesta (za četiri ukopa) 220,46 eura, a za 3 grobna mjesta (za šest ukopa) iznosi 330,69

Neka najmanja cijena sprovoda u Zagorju je oko 1.500 eura. No, to je samo ukoliko već imate grobno mjesto. Ako i to trebate tek kupiti, ovisno o tome gdje živite, mogli biste platiti još toliko, pa čak i više

eura. Mjesno groblje u Konjščini podijeljeno je na dvije zone, odnosno na stari i novi dio groblja o čemu i ovisi cijena grobnih mjesta. Za zemljani grob na starom dijelu groblja osoba s područja općine Konjščina morat će izdvojiti 130 € dok će na novome platiti 260 €. Osim o lokaciji grobnog mjesta, cijena ovisi i o mjestu prebivališta kupca. Osoba s područja Lipovca za zemljani grob na starom dijelu platit će 260 €, a na novom 530 €. Osobe koje dolaze z drugih područja izdvojit će 400 € na starom dijelu i 800 € na novom dijelu. Cijena jednostrukog grobnog mjesta na zabočkom groblju bez okvira je 135 €, jednostrukog grobnog mjesta s okvirom 500 €, dvostrukog grobnog mjesta bez okvira 270 €, dvostrukog grobnog mjesta s okvirom 730 € i kasete za urne 930 €. Cijena samog ukopa ovisi o vremenu prijema pokojnika u mrtvačnicu, eventualnoj upotrebi rashladne komore te vrsti grobnog mjesta u koje se vrši ukop. Naknada za korištenje jednog grobnog mjesta bez okvira na mjesnom groblju Radoboj iznosi 350 eura, za korištenje dva grobna mjesta bez okvira 700 eura, dok naknada za korištenje jednog grobnog mjesta s okvirom iznosi 1.250 eura, a za korištenje dva grobna mjesta s okvirom 1.900 eura.

I preko 2000 eura

Ima i skupljih primjera. U Klanjcu, recimo, obiteljski grob sa 4 ukopna mjesta za građane koji imaju prebivalište posljednjih 10 godina na području Grada Klanjca iznosi 2.389,01 eura, obiteljski grob sa 4 ukopna mjesta za građane koji nemaju prebivalište posljed-

njih 10 godina na području Grada Klanjca iznosi 3.583,52 eura, jednostruki grob s 2 ukopna mjesta za građane koji imaju prebivalište posljednjih 10 godina na području Grada Klanjca iznosi 1.858,12 eura te Jednostruki grob sa 2 ukopna mjesta za građane koji nemaju prebivalište posljednjih 10 godina na području Grada Klanjca iznosi 2.654,45 eura. Grobnice i kazete za urne trenutno nisu na prodaju jer nisu izgrađene. Društvo KRAKOM d.o.o. upravlja Gradskim grobljem Krapina. - Cijene grobnih mjesta ostale su nepromijenjene u proteklih deset godina i kreću se od 1.122,17 eura za betonski okvir s jednim grobnim mjestom, odnosno 2.096,75 eura za betonski okvir s dva grobna mjesta do 4.645,30 eura za grobnicu. Cijena kazete za urne iznosi 548,68 eura. Navedene cijene odnose se na sve dijelove gradskog groblja s obzirom da gradsko groblje nije podijeljeno na zone koje bi dodatno utjecale na cijenu – kažu u Krakomu. Konačna cijena naknade za dodjelu grobnog mjesta utvrđuje se umnoškom vrijednosti lokacije groblja i koeficijenta opremljenosti groblja, kažu u Niskogradnji Pregrada. Groblja su podijeljena u zone upravo na temelju koeficijenta opremljenosti groblja. Tako primjerice, za stari dio groblja u Pregradi jedno grobno mjesto stoji 753,87 eura, dva grobna mjesta 923,75, kazeta s 4 urne 299,96 eura, a sa 6 stoji 313,89 eura. U novom dijelu cijene su više, od 1087 eura za 1 grobno mjesto, preko 1370 za dva, do 4.261 eura za grobnicu s 3 mjesta, 5.197 za onu sa 6 te 6.462 za onu s 9 mjesta. Nešto su niže cijene u Stipernici, Kostelu i Vinagori. Na po-

dručju općine Tuhelj, koja upravlja s 3 groblja, starim i novim u Tuhlju te onim u Lenišću, cijene ovise o groblju, kreću se u sljedećim intervalima: jednostruko grobno mjesto: 159,27 - 929,06 eura, obiteljsko grobno mjesto: 318,53- 1.194,51 eura te grobnice: 2.256,29-3.716,24 eura. Za stanovnike s prebivalištem na području općine Tuhelj, osiguran je popust od 40% prilikom kupnje grobnih mjesta i grobnica. Ukopi

Što se samih ukopa tiče, i tu cijene variraju. Cijena za klasičan ukopu Oroslavju je 59,73 eura, a isto iznosi za ukop urne i ukop u grobnicu. Kod klasičnog ukopa i ukopa u grobnicu naplaćuje se i korištenje mrtvačnice po satu do 48 sati iznosi 15,93 eura, a svaki daljnji sat 1,06 eura. I korištenje frižidera do 24 sata iznosi 15,93 eura i svaki daljnji sati 1,06 eura, kažu u Oroslavju. U Zlataru, ukop pokojnika u zemljani grob stoji 82,96 eura, ukop pokojnika u grobnicu 66,37, ukop urne u zemljani grob 49,78 te urne u grobnicu 66,37 eura. Iskop i zatrpavanje grobnog mjesta stoji 116,13 eura, korištenje mrtvačnice 16,59 eura, korištenje rashladne komore 1.66 eura po satu, voženje kolica i spuštanje pokojnika do 15.30 sati 159,27 eura, nakon tog vremena te vikendom i praznikom 212,36 eura. Kompletna usluga ukopa urne (pogreb Iz mrtvačnice) je 162,59 eura, a ukop urne bez pogreba 81,29 eura. Cijena samog polaganje urne ili ukopa u grobnicu je 62,50 €, ukopa u grobno mjesto bez betonskog okvira 112,50 € i ukopa u grobno mjesto s betonskim okvirom 143,75 €, odgovoreno je iz zabočke Plavinke.

Na području Tuhlja troškovi ukopa u grobno mjesto iznose 132,72 eura, ukopa u grobnicu 106,18 eura te polaganje urne u iznosu od 79,63 eura. U Krapini pak cijena pogreba ovisi prvenstveno o traženju pojedinog korisnika prilikom organizacije pogreba. Prosječna cijena klasičnog ukopa iznosi između 850 eura i 900 eura, dok prosječna cijena pogreba s polaganjem urne iznosi između 750 eura i 800 eura. Polaganje urne u grob u krugu uže obitelji bez ispraćaja iznosi otprilike 100 eura. Cijene ukopa u Konjščini također također ovise o zoni, ali i o vrsti grobnog mjesta u koje se vrši ukop. Na starom dijelu groblja cijena ukopa se kreće od 40 € (za urnu) do 100 € (za ukop u spomenik s pločom). Na novom dijelu groblja cijene ukopa su od 40 € (za urnu) do 130 eura (za ukop u zemljani grob). U Loboru, ukop pokojnika u zemljani grob, (u što spada: preuzimanje pokojnika u mrtvačnicu, iskop i zatrpavanje grobnog mjesta, izrada nadgrobnog humka, pranje i čišćenje susjednih diranih grobnih mjesta, te odvoz uvelih vijenaca i cvijeća na za to predviđeno mjesto (kontejner) uz groblja) je 140 eura, a u izgrađenu zidanu grobnicu je 70 eura. Naknada za uslugu ukopa na mjesnom groblju Radoboj iznosi 200 eura.

Cijene pogrebne opreme

Obzirom da su u zadnje vrijeme cijene svega porasle, isto se to dogodilo i sa svime potrebnim kako bi se obavio jedan ispraćaj. Porasle su cijene pogrebne opreme, kao i svih sadržaja vezanih uz pogreb; prijevoza pokojnika, cvijeća, glazbe, ali bome i karmina, koje su u

i gradove, ali i nekoliko poduzeća koji upravljaju grobljima

posljednjih ispraćaja: novac da bi platili sprovod'

kako bi se obavio jedan ispraćaj. Porasle su cijene pogrebne karmina, koje su u mnogim dijelovima Zagorja 'obavezne'

mnogim dijelovima Zagorja 'obavezne'. Unatoč porastu cijena, kad su u pitanju ispraćaju naših najmilijih, želimo da to bude dostojanstveno, ali nekako i u skladu s tradicijom. Zbog toga, iako se gleda na cijenu, većina i dalje želi da pogreb sadržava sve ono što se do sada podrazumijevalo. – Ljudi gledaju na cijenu, ali ipak žele da sve bude nekako normalno i dostojanstveno, pa se ne odlučuju baš na onaj najjeftiniji lijes, već za onaj za razred skuplji – kaže vlasnik jednog poduzeća pogrebnih usluga iz Krapinsko – zagorske županije. Ističe kako je teško reći bilo kakve unificirane cijene za jedan pogreb, ali i bilo koju pojedinu stavku, obzirom da svaka stavka ima svoj raspon cijena. – Primjerice, jedan lijes može koštati od 300 pa do 1500 eura. Sve ovisi o željama i tako dogovaramo. No, mogu reći da ako sve zbrojimo, oko 1500 eura bi bila neka srednja cijena sprovoda – kaže vlasnik pogrebnih usluga. Dodaje kako je, što se glazbe na sprovodu tiče, i dalje najzastupljenija limena glazba. Cijene se tu kreću oko 200 eura (za 7 svirača) te oko 180 eura za, primjerice, neku vokalnu skupinu. Ukupnu cifru dižu i karmine,

koje su još uvijek u našim krajevima običaj, a ovisno o broju ljudi, mogu koštati kao i sam sprovod. Naravno, cijene se razlikuju i u Zagorju, od poduzeća do poduzeća. Veliki troškovi

Neki su mediji navodili kako se sve više ljudi odlučuje na kremiranje, odnosno ispraćaj na krematoriju te polaganje urne na groblju, i to zbog niže cijene. Naš sugovornik, vlasnik poduzeća pogrebnih usluga, kaže kako to u Zagorju još uvijek nije slučaj. Još uvijek je u izuzetno velikoj mjeri prisutan posljednji ispraćaj uz lijes. –Ne bih rekao da je kremiranje i ispraćaj uz urnu jeftiniji. Krematorij je za 100 posto digao cijene u odnosu na nekad, tako da samo kremiranje košta oko 2.000 kuna. Kad se tu uračuna prijevoz pokojnika, pa ležarina u rashladnim komorama i još neke dodatne stavke koje krematorij naplaćuje, pa onda i sama urna, najjeftinija je oko 100 eura, dok su neke porculanske i druge skuplje, cjenovno je to onda tu negdje s uobičajenim ispraćajem s lijesom – kaže. Da nema ništa više ispraćaja s urnama, kaže i oroslavski župnik, vlč. Drago

Bosnar. – Godišnje imamo dva do tri ispraćaja urnom i nisam primijetio da bi se takvi ispraćaji u zadnje vrijeme više prakticirali, barem ne kod nas. Mislim čak da i oni koji žele takav ispraćaj i kremiranje to ne rade iz ekonomskih razloga, nego vjerojatno iz nekih drugih – kaže vlč. Bosnar. Sam crkveni obred sprovoda košta 50 eura, to je tarifa propisana od strane nadbiskupije. Dodaje i kako godišnje odradi desetak sprovoda kojima se ta taksa ne naplati. – Ako se radi o nekim zaslužnim vjernicima ili o lošoj ekonomskoj situaciji, onda ne naplatim – kaže župnik. Ipak, slaže se kako su troškovi oko sprovoda veliki. – Ne samo oprema, nego i oni koji nose križeve, lijes, vijence, kod nas svaki dobije 20 eura. Glazba isto košta i sve to popratno je jako skupo. Zbog toga starci često čuvaju, šparaju novac za vlastiti sprovod. Naravno, ako nemate grobno mjesto, onda je još skuplje. Iako mnogi iz Zagreba pribjegavaju tome da se pokapaju kod nas, jer su grobna mjesta jeftinija – zaključuje župnik, dodavši i kako mnogi znaju priznati da su posudili novce ili se zadužili kako bi platili sprovod.

Predstavljene aktivnosti KZŽ u području socijalne skrbu, branitelja, civilnog društva i mladih

'Uređena smo županija, i vodi se briga o svima'

Sabina Pušec KRAPINA

Aktivnosti i projekti Krapinsko – zagorske županije u području socijalne skrbi, branitelja, civilnog društva i mladih, u 2023. godini, kao i plan za ovu godinu, predstavljeni su na konferenciji za novinare u Krapini. Kako je istaknula zamjenica župana Jasna Petek, radi se području koje financijski možda nije toliko izdašno kao neka druga područja i upravni odjeli, ali je izuzetno važno za život ljudi, pogotovo onih koji su u potrebi, osjetljivih skupina u društvu. - Kroz ovo područje se odradilo preko 2000 upravnih postupaka, preko 50 različitih događanja i realiziran je prošle godine veliki i izuzetno važan projekt, za sve žrtve obiteljskog nasilja, a to je dom Novi početak – rekla je Petek. Županija – prijatelj djece U području socijalne skrbi u 2023. godini izdvojeno je nešto više od 1,8 milijuna eura, najveći dio se odnosi na Europski socijalni fond, 1,2 milijuna eura, a izvorna sredstva KZŽ su nešto veća od pola milijuna eura.. - Posebno područje koje njegujemo dugi niz godina su naši suradnički odnosi s udrugama osoba s invaliditetom, svake godine se izrodi neka nova potreba, prošle godine je to bila kupnja kuće za udrugu osoba s intelektualnim teškoćama iz Krapine, u okviru koje će pružati organizirano stanovanje za osobe s intelektualnim teškoćama – rekla je Petek. Spomenula je i pomoć obiteljima i samcima, jednokratne novčane pomoći, kojih je bilo 144 prošle godine te pronatalitetni dodatak. - Titula Županija – prijatelj djece je priznanje, ali i velika obaveza. Provodimo jako puno aktivnosti i puno sredstva predviđamo u proračunu za djecu i njihovo sretnije odrastanje. Posebno vodimo računa o aktivnoj participaciji djece u donošenju odluka, tako da imamo godišnje uvijek par puta sastanke s dječjim gradonačelnicima i načelnicima. Jedna smo od prvih županija koja je donijela dječji proračun, a sredstva se povećavaju iz godine u godinu, 23 milijuna eura predviđeno je za 2024. godinu. Prva

'Ovaj posao morate raditi sa srcem, osjećajem, senzibiltetom jer u ovom sustavu socijalne skrbi upravni odjel se susreće s najtežim životnim sudbinama'

smo županija koja je uvela dječji participativni proračun 2019. godine. Veliki projekt od izuzetne važnosti je projekt Novi početak, dom za žrtve obiteljskog nasilja koji je na novoj adresi, završio je krajem prišle godine, nositelj je bio KZŽ, a vrijednost nešto manja od 2 milijuna eura – rekla je zamjenica župana. Pročelnica Martina Gregurović Šanjug napomenula je da se razvoj civilnog društva na području KZŽ ne odvija stihijski, već je planiran, baziran na potrebama i strateškim dokumentima na ovom području. - KZŽ odskače od drugih u RH, mi smo prva županija koja je donijela strategiju razvoja civilnog društva i bili smo među prvima koji su donijeli Regionalnu strategiju za mlade još 2006. Prošle godine čak 7 natječaja i poziva bilo je raspisano u području upravnog odjela, a najvažniji je onaj koji se odnosi na financiranje udruga u području prevencije zdravlja, skrbi o mladima, razvoju civilnog društva, podrške osobama s invaliditetom, vrijednosti oko 80.000 eura, na kojem je 66 udruga ostvarilo financijsku potporu – istaknula je Gregurović Šanjug. Za skrb za umirovljenike, putem podrške Matici umirovljenika te putem javnog poziva za udruge, izdvojeno je 66.000 eura. Financiralo se Društvo Crvenog križa KZŽ sa 112.000 eura, braniteljske udruge sa 106.000, Centar za mlade s 13.000 eura. Na godišnjoj razini raspisuje se i participativni proračun za mlade, a do sada su sa 41.000 eura financirana 22 projekta. Tu su i brojna druga područja rada, aktivnosti, edukacije… U 2024. godini za socijalnu skrb je planirano 450.741 eura te za civilno društvo, branitelje i mlade 484.320 eura.

'Slušamo i gledamo' Župan Željko Kolar napomenuo je su ovlasti ovog upravnog odjela izuzetno bitne za ukupan život ljudi na području KZŽ. - Ovaj posao morate raditi sa srcem, osjećajem, senzibiltetom jer u ovom sustavu socijalne skrbi upravni odjel se susreće s najtežim životnim sudbinama. I vani se često govori, koliko je razvijeno civilno društvo, toliko je razvijena država. Mi smo bili prvi u Hrvatskoj u nekim stvarima, jer smo imali odličnu suradnju s udrugama civilnog društva, jer smo slušali ljude, koje su njhove potrebe, gledali smo na terenu što se događa i na temelju toga donosili odluke. To je ključ, da bi mogli razumjeti ljude, morate biti među njima – istaknuo je Kolar. Dodao je da se mladima šalje poruka da ima netko tko ih sluša, da nije točno da se ništa ne može promijeniti i kada prelože nešto, da se to realizira. - Usudio bih se reći da smo uređena županija, da ima reda i da se vodi briga o svima. Da li je to dovoljno, da li smo negdje mogli bolje? Sigurno jesmo, ali zato slušamo, gledamo da bi bili iduće godine bolji – napomenuo je Kolar te pohvalio upravni odjel, ali i udruge civilnog društva. – Odajem im priznanje na svemu što radimo da zajedničkim snagama stvorimo bolje društvo – zaključio je Kolar.

PU krapinsko - zagorska objavila je izvješće o stanju sigurnosti u 2023. godini na svom području

Broj kaznenih djela u Zagorju na 100.000 stanovnika najmanji je u čitavoj Hrvatskoj

Već godinama Krapinsko - zagorska županija, odnosno područje koje sigurnosno pokriva Policijska uprava krapinsko - zagorska slovi kao jedan od najsigurnijih dijelova Republike Hrvatske. Da je Zagorje sigurno govore i statistički podaci

Ivan Kovačić ZABOK

Već godinama Krapinsko-zagorska županija, odnosno područje koje sigurnosno pokriva Policijska uprava krapinsko-zagorska slovi kao jedan od najsigurnijih dijelova Republike Hrvatske. Da je Zagorje sigurno govore i statistički podaci za prošlu godinu koje je objavila PU krapinsko – zagorska, čiji su policijski službenici i njihova posvećenost radu bez sumnje najzaslužniji za ovakvo stanje sigurnosti u Zagorju. Tako je, kako su objavili, tijekom 2023. godine PU krapinsko-zagorska evidentirala 1.342 kaznenih djela što je 1.112 kaznenih djela na 100.000 stanovnika - najmanje u Republici Hrvatskoj (državni prosjek 1.531 kaznenih djela na 100.000 stanovnika). Ukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 81,7% (državni prosjek – 71,6%) što je najveća ukupna razriješenost kaznenih djela unazad deset godina. Ukupna razriješenost kaznenih djela teških krađa iznosi 47,6% (državni prosjek 29,3%), ujedno i najveća ukupna razriješenost kaznenih djela teških krađa unazad deset godina, dok je ukupna razriješenost kaznenih djela krađa 43,0% (državni prosjek – 32,6%). Iz PU krapinsko – zagorske posebno ističu kako 2023. godine nisu zabilježena kaznena djela razbojništva što je najmanje unazad deset godina, a isto tako nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo ubojstva. Na prometnicama Krapinsko-zagorske županije zabilježeno je 680 prometnih nesreća što čini 563 prometne nesreće na 100.000 stanovnika, dok su državni prosjek 893 prometne nesreće na 100.000 stanovnika. S obzirom na to da je prošle godine evidentiran 971 prekršaj protiv javnog reda i mira i ostalih zakona, što čini 804 prekršaja na 100.000 stanovnika, a državni prosjek je 1.811 prekršaja na 100.000 stanovnika, Zagorje je i u tom segmentu sigurnosti u sa-mom vrhu u Republici Hrvatskoj.

Ukupna

razriješenost kaznenih djela na području Policijske uprave krapinskozagorske iznosi 81,7% (državni prosjek - 71,6%), što je najveća ukupna

razriješenost kaznenih djela unazad deset godina

Najčešća kaznena djela odnose se na kaznena djela protiv imovine koja čine 30,4% ukupnog broja svih kaznenih djela, a najbrojnija kaznena djela imovinskog karaktera su kaznena djela krađe i teške krađe

Kaznena djela

U odnosu na 2022. godinu došlo je do povećanja kaznenih djela za 14,1%, smanjenja prometnih nesreća za 2,9% (ali na žalost povećanje smrtno stradalih osoba u prometu za 28,6%). Prekršaji protiv javnog reda i mira su u porastu za 7,7%, prekršaji iz ostalih zakona su u padu za 15,6%, a zabilježen je i porast broja prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga za 32,1%. Tijekom 2023. godine Policijska uprava krapinsko-zagorska evidentirala je 1.342 kaznena djela. U odnosu na 2022. godinu bilježi porast za 166 kaznenih djela ili 14,1%. Od ukupnog broja kaznenih djela 739 ili 55,1 % bilo je po poznatom počinitelju (od toga su počinitelji kod 52 kaznena djela uhvaćeni na djelu), a 603 ili 44,9 % kaznenih djela po nepoznatom počinitelju.

Naknadno je otkriveno 331 kazneno djelo ili 54,9 %, a 272 kaznena djela ostala su nerazriješena. Tijekom 2023. godine naknadno su otkriveni počinitelji za 26 kaznenih djela koja su počinjena u ranijim razdobljima, a evidentirana su kao kaznena djela s nepoznatim počiniteljima. S ovim kaznenim djelima postotak otkrivenosti kaznenih djela počinjenih po nepoznatim počiniteljima iznosi 59,2 %, a ukupna razriješenost iznosi 81,7%, dok je u 2022. godini iznosila 80,7 %. Ukupna razriješenost kaznenih djela iznosi 81,7%, dok državni prosjek ukupne razriješenosti kaznenih djela u 2023. godini iznosi 71,6 %. Za počinjenje kaznenih djela, tijekom 2023. godine prijavljeno je 580 osoba što je za 66 osoba ili 12,8 % više nego u 2022. godini, objavila je PU krapinsko –zagorska.

Struktura kriminaliteta Kako navode u svom izvješću za 2023. godinu, u strukturi kriminaliteta ukupno su 1.011 kaznenih djela općeg kriminaliteta, zatim slijede 103 kaznena djela gospodarskog kriminaliteta, 75 kaznenih djela suzbijanja zlouporaba droga, 66 kaznenih djela organiziranog kriminaliteta, 35 kaznenih djela kibernetičkog kriminaliteta, te 32 kaznena djela u prometu. Najčešća kaznena djela odnose se na kaznena djela protiv imovine koja čine 30,4% ukupnog broja svih kaznenih djela, a najbrojnija kaznena djela imovinskog karaktera su kaznena djela krađe i teške krađe. Tijekom 2023. godine Policijska uprava krapinsko-zagorska zabilježila je ukupno 121 kazneno djelo krađe što je za 1,7 % više krađa nego u 2022. godini, dok je kaznenih djela teških krađa zabilježeno 164 što je za 36,7% manje teških krađa nego u 2022. godini.

"Sigurnosti građana doprinose i podaci kako 2023. godine nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo razbojništva, niti jedno kazneno djelo ubojstva", objavila je PU krapinsko – zagorska.

Javni red i mir

Iz djelokruga javnog reda i mira zabilježeno je 195 prekršaja u kojima su sudjelovale 243 osobe. U odnosu na 2022. godinu bilježe se povećanje broja prekršaja za 14 ili 7,7%. Zabilježeno je 56 prekršaja svađe i vike, zatim 55 prekršaja drskog ponašanja, 29 prekršaja omalovažavanje ili vrijeđanje

"Sigurnosti građana doprinose i podaci kako 2023. godine nije zabilježeno niti jedno kazneno djelo razbojništva, niti jedno kazneno djelo ubojstva", objavila je PU krapinskozagorska'

policijskih službenika, 27 prekršaja držanja životinja bez nadzora, 15 prekršaja tučnjava, 7 prekršaja vrijeđanje ili omalovažavanje moralnih osjećaja građana, 3 prekršaja omalovažavanje ili vrijeđanje ostalih državnih tijela i službenih osoba, 1 prekršaj odavanje prosjačenju, 1 prekršaj neovlašte-

no pucanje iz vatrenog oružja i 1 ostali prekršaj. Pod utjecajem alkohola počinjen je 51 prekršaj što je za 7 ili 15,9 % prekršaja više nego u 2022. godini. Za počinjene prekršaje protiv javnog reda i mira prijavljena su 243 počinitelja, što je za 3 ili 1,2 % manje počinitelja nego u 2022. godini, navodi PU krapinsko – zagorska u svom Izvješću za 2023. godinu.

Ostali zakoni

Iz ostalih zakona evidentirano je 776 prekršaja. U odnosu na 2022. godinu ovih je prekršaja manje za 143 ili 15,6 %. Najviše prekršaja počinjeno je iz Zakona o zaštiti nasilja u obitelji i to 318 prekršaja, zatim slijede 111 prekršaja iz Zakona o obaveznom osiguranju u prometu, 88 prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici, 75 prekršaja iz Zakona o strancima, 70 prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, 36 prekršaja iz Zakona o radnom vremenu, obavljenim odmorima radnika i uređaja, 21 prekršaj iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja, 18 prekršaja iz Zakona o šumama, 12 prekršaja iz Zakona o gospodarenju otpadom, 7 prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara, također 7 prekršaja iz Zakona o prebivalištu, 4 prekršaja iz Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, po dva prekršaja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije i prekršaja iz Zakona o javnom okupljanju, te po jedan prekršaj iz Zakona o Schengenskim granicama, Zakona o zaštiti životinja, Zakona o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima, Zakona o eksplozivnim tvarima i Zakona o državljanima članice EGP-a. Iz ostalih zakona u 2023. godini prijavljeno je 850 počinitelja što je za 141 počinitelj ili 14,2% manje nego u 2022. godini, objavila je Policijska uprava krapinsko – zagorska.

PU krapinsko - zagorska bilježi odlične rezultate

Uspješno provedena još jedna velika akcija policajaca iz Grupe za droge PU krapinsko-zagorske

U kući kod Velikog Trgovišća policija je pronašla opremljen laboratorij za uzgoj konoplje. Uhićen 34-godišnjak

Zagorski su policajci izvršili pretrage obiteljskih kuća i osobnih automobila na tri lokacije i pronašli 'zanimljiv plijen'

Ivan Kovačić

PZABOK U obiteljskoj kući u Domahovu pronašli su laboratorij s tri indoor šatora i kompletnom opremom za uzgoj konoplje, u kojima je bilo zasađeno 17 biljaka marihuane. Također su pronašli i 1944,2 grama marihuane, 120 komada sjemenki konoplje, više komada razne opreme i nekoliko tisuća eura

olicijski službenici PU krapinsko - zagorske proteklog su tjedna uhitili dvojicu muškaraca koji su se bavili proizvodnjom i prodajom droge na području Krapinsko - zagorske i Zagrebačke županije. I dok je jedan od njih, onaj s područja Bistre, nakon uhićenja pušten, drugi, s područja Velikog Trgovišća, zadržan je u pritvoru. Naime, kako je izvijestila policija, zagorski su policajci prošlog utorka temeljem naloga Županijskog suda u Zagrebu na tri lokacije izvršili pretrage obiteljskih kuća i osobnih automobila te pronašli četiri indoor šatora - laboratorija s umjetnom rasvjetom i ventilacijom, 22 stabljike konoplje, 1970,7 grama marihuane, 120 komada sjemenki konoplje, raznu opremu za uzgoj marihuane, nekoliko tisuća eura i 23 komada puščanog streljiva.

Velik 'ulov'

Najveći 'ulov' policajci su 'ostvarili' u Domahovu kod Velikog Trgovišća, gdje su u obiteljskoj kući, kod 34-godišnjeg hrvatskog državljanina, pronašli laboratorij s tri indoor šatora i kompletnom opremom (umjetna rasvjeta i ventilacija) za

uzgoj konoplje, u kojima je bilo zasađeno 17 biljaka marihuane. Također su pronašli i 1944,2 grama marihuane, 120 komada sjemenki konoplje, više komada razne opreme za potrebe uzgoja marihuane i nekoliko tisuća eura. "Zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela ne-

ovlaštene proizvodnje i prometa drogama iz čl. 190. st. 2. i 6. Kaznenog zakona, 34-godišnjak je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave krapinsko-zagorske", priopćila je policija dan nakon uhićenja.

Dvojac iz Bistre

Isto tako, tijekom pretrage na području zagrebačke županije, odnosno Bistre, kod 30-godišnjeg hrvatskog državljanina pronađeno je 24 grama marihuane, indoor šator s kompletnom opremom (umjetna rasvjeta i ventilacija) za

Ova se obitelj suočava s nizom neočekivanih troškova koji su se

Marta

Točno tjedan dana nakon strave koje su proživjeli, ponovno smo posjetili obitelj Magdić u sastavu 80-godišnje Božiće i 20-godišnjeg Leonarda, koja je dane nakon grozote koja ih je zadesila na Valentinovo, provodila u čišćenju postavljanju cerade na krovne grede i dovođenju.Podsjetimo, 14. veljače 59-godišnji Danijel je benzinom polio potkrovlje kuće i svog sina Leonarda. Samo nekoliko trenutaka kasnije buknula je vatra i počela gutati potkrovlje kuće, a zapalio se i Leonard koji je noć proveo u bolnici zbog zadobivenih lakših tjelesnih ozljeda. U tom trenutku u kući je bila i Danijelova 80-godišnja majka Božica koju je Leonard izvukao na dvorište. Mali pomaci

Proteklog tjedna, dan nakon našeg posjeta, kod njih je stigla i načel-

nica Krapinskih Toplica Gordana Jureković s tajnicom Zaklade sv. Marije Magdalene Sanjom Vincek čiji je inače upravitelj toplički župnik Marijan Gradinšćak. Potvrđeno nam je, kako je nakon izvida stanja obiteljske kuće, šteta procijenjena na 22.300 eura. Iz Općine su nam proteklog utorka potvrdili kako je u ponedjeljak stigla Zamolba obitelji Magdić za pomoć. Uz to, Eko flor je ''uskočio'' s donacijom kontejnera za sav otpad koji je nastao prilikom čišćenja, Općina je na račun Zaklade uplatila novac po Odluci načelnice Jureković, a Zaklada je prošlog tjedna na adresu obitelji Magdić dopremila

deset metara drva. Zaklada

- Mi smo dobili ponudu od obrtnika na 22.300 eura. Općina će jedan mali dio, kao i Županija uplatiti, a radi se o iznosima od oko 1500 eura. Zaklada je odlučila, zajedno s obitelji Čermak da će, kada se vide donirane uplate, a pozvat ćemo ljude preko župe i preko Zaklade, sav ostatak uplatiti. Velečasni Marijan će pozvati vjernike da se uključe, ne toliko da mi sada skupimo 10.000 eura pa da Zaklada ima nešto manje, ali Korizma je. Kada je netko u nevolji, bez obzira na obiteljsku situaci-

uzgoj konoplje s pet zasađenih biljaka marihuane i nekoliko tisuća eura. Protiv njega će policija također podnijeti kaznenu prijavu, no, on nakon uhićenja nije pritvoren. Spomenimo i to da je tijekom pretrage u Bistri kod jednog 36-godišnjeg hrvatskog državljanina pronađeno 2,5 grama marihuane i 23 komada puščanog streljiva, zbog čega će se protiv njega, kako je priopćila policija, podnijeti optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga i Zakona o nabavi i posjedovanja oružja građana.

ju, da li imaju, da li netko radi ili ne, pokažimo srce – rekla je Vincek iz Zaklade sv. Marija Magdalena koja brine za građane koji žive u teškim materijalnim uvjetima s naglaskom na obitelj i djecu, samohrane majke i mlade. Obitelj Magdić, kao i mnoge obitelji, suočava se s nizom neočekiva-

nih troškova koji su se nagomilali iznenada. Sada, više nego ikad, trebaju vašu podršku. Zajednička solidarnost može napraviti značajnu razliku u njihovim životima zato se pridružite humanitarnoj akciji i pružite pomoć u vidu donacija od kojih je svaka, bez obzira na iznos, od velike pomoći.

Kuću

Sjednici Gospodarskog vijeća HGK, Županijske komore Krapina, prisustvovao je i ministar Damir Habijan

'Brojke dovoljno govore o snazi poduzetništva i gospodarstva u Krapinsko - zagorskoj županiji'

Ministar je istaknuo da brojke, što se poduzetnika u KZŽ tiče, 2,4 milijarde eura prihoda ili dobiti više od 200 milijuna eura dovoljno govore kolika je jaka snaga poduzetništva i gospodarstvenika u ovoj županiji

Sabina Pušec KRAPINA

UPoslovno – tehnološkom inkubatoru u Krapini u petak je održana proširena sjednica Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Krapina, kojoj je prisustvovao i ministar gospodarstva Damir Habijan. Ministar je istaknuo da brojke, što se poduzetnika u KZŽ tiče, 2,4 milijarde eura prihoda ili dobiti više od 200 milijuna eura dovoljno govore kolika je jaka snaga poduzetništva i gospodarstvenika u ovoj županiji. Akcijski plan

Na sastanku je fokus bio na gospodarstvu i obrtništvu. – Naglasak bih stavio na akcijski plan koji smo krajem prošle godine usvojili na Vladi RH, a tiče se smanjenja parafiskalnih davanja, neporeznih davanja, što se najčešće spominje kao uteg u poslovanju. Zato mi je drago da ćemo do kraja ovog kvartala 70 mjera što se tiče akcijskog plana rasterećenja završiti. Radi se o iznosu od 132,7 milijuna eura, a u tom kontekstu, ono što je najzvučnije i zanimljivije, je ukidanje vodnog doprinosa i zato idemo uskoro u zakonsku proceduru izmjene dopune zakona o vodom gospodarstvu. To je mjera koja se ne odnosi samo na gospodarstvenike, obuhvaća i kućanstva, odnosi se i na naknadu općekorisne funkcije šuma, dodatnih 9 milijuna eura, umanjenje i u određenom segmentu čak i ukidanje sudskih pristojbi i niz drugih parafiskalnih davanja. Razgovarali smo i o administrativnim rastrećenjima, do kraja ove godine 132 milijuna eura utrošit će se u vidu smanjenja tih rasterećenja i 265 milijuna eura ukupno do kraja sljedeće godine, u vidu ukidanja administrativnih obveza, smanjenja broja obveznika obuhvaćenih tim opterećenjima –rekao je Habijan. Govorio je i o samodostatnosti odnosno transformaciji transformacija hrvatskog energetskog sustava. - Želimo postići cilj da RH što više energije proizvodi na hrvatskom tlu, da imamo što veći udio obnovljih izvorima energije i pokazuje se da je početak rada LNG bila odlična odluka, starteška odluka. Postali smo međunarodno čvorište kada govorimo o energetici. Ide se u daljnje proširenje NLG – a, dva nova plinovoda, trasa Bosiljevo – Sisak – Kozarac i drugi krak Lučko – Zabok – istaknuo je ministar. Dodao je da treba u što većoj mjeri iskoristiti fondove i bespovratna sredstva, a u tom vidu gospodarstvenici su danas upoznati s natječajima koji slijede. - Stoji nam na raspolaganju gotovo milijarda i 200 milijuna eura, a cilj je Europi do 2050. godine postati prvi klimatski neutralni kontinent, u tom vidu to postaje i naša obveza, sva trgovačka društva moraju krenuti u tom cilju smanjenja ugljičnog otiska. Da im to olakšali, služi modernizacij-

ski fond, imat ćemo nastavak poziva od 37,7 milijuna eura koji se tiče poduzetnika prerađivača, bit će uključeni i poljoprivrednici, za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju, a imat ćemo do kraja godine još tranšu koja se tiče energetske učinkovitosti i još jedan poziv za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije za javne isporučitelje vodnih usluga. To je samo jedan mali segnemt javnih poziva koji dolaze iz ovog ministarstva – rekao je ministar.

Zeleno, digitalno i pametno

Župan Kolar zahvalio je gospodarstvenicima na svemu što čine za ukupni razvoj županije. - Od 2013. godine imamo kontinuirani rast prihoda i dobiti ulaganja. Njihovo ulaganje u ljude prije svega, onda i u nove tehnologije, doveli su do toga da imamo pokrivenost izvozom uvoza 1,6 do 1,8 posto i to već niz godina, da je Europa prepoznala kvalitetu proizvoda naših gospodarstvenika i ulazak u Schengen je još dodatan poticaj boljem izvozu našeg gospodarstva – istaknuo je Kolar. -Drago mi je da smo imali mogućnost ministru prezentirati projekt Invest in Zagorje, takva platforma za potencijalne ulagače ima svoju vrijednost, a potvrda uvrštavanja naše županije u top 10 regija za ulaganje je dobar povod da se dodatno brendiramo, da budemo otvoreni za investicije, brzi i učinkoviti u izdavanju građevinskih dozvola i papirologije. Europa je rekla za novo financisjko razdoblje 'zeleno i digitalno', a mi smo još dodali i 'pametno' i vjerujem da će se u budućnosti još povećati rezultati – istaknuo je Kolar. Napomenuo je da su sve zagorske tvrtke u izrazitom investicijskom ciklusu, dolaze nove koje investiraju u visini16 pa do 55 milijuna eura. - To znači novo zapošljavanje, nove prihode, novi razvoj i kroz obrazovni sustav je naše da osiguramo dovoljan broj radne snage. Za tehnologije nam treba visokoobrazovana radna snaga i to prije svega želimo i računamo na naše ljude, a u nekim drugim sektorima i proizvodnji gdje nećemo možći bez stranih radnika, napraviti maksimalno da ih na neki način integriramo u društvo, olakšamo im da se što prije snađu jer za našeg poduzetnika i obrtnika najgore je da ga u godinu

ili dvije educira, uči raditi i da onda otiđe – dodao je župan. - Konstatirali smo i složili se da je proizvodnja i izvoz ono što je važno, što nas čini jačima i stabilnijima u odnosu na ostalo. Sve investicije koje su u prvom redu financirane EU fondovima su dobrodošle i pojačavaju i poboljšavaju kvalitetu života svih stanovnika, no moramo se početi pripremati i za vrijeme kada više ne bude ovakvih priljeva iz EU fondova, što je dobro, znači da se razvijamo – rekao je ovom prilikom predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek. Gradonačelnik Krapine i saborski zastupnik Zoran Gregurović istaknuo je da je Krapina gospodarsko središte županije, jer

Park prirode

Ministar je govorio i o proglašenju Parka prirode Ivančica - Strahinjčica - Maceljska Gora - Ravna gora.- Na neki način dogovoren je i obuhvat budućeg parka prirode, a sada od stručnih službi u ministarstvu slijedi razgovor sa svim načelnicima i gradonačelnicima na čijem je području budući park

na njezinom području radi najveći broj radnika. – Kada se gledaju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za mirovinsko osiguranje, kontinuirano pada broj nezaposlenih, a isto tako kontinuirano raste broj zaposlenih. Gospodarstvo se razvija i proteklih 10 –ak godina sagrađeno je niz novih hala, poslovnih subjekata i to ne samo trgovačkih centara, već i realnog gospodarstva, a drago mi je da je nekoliko investicija u naajavi baš na području grada Krapine –rekao je Gregurović te istaknuo da je Vlada olakšala gospodarstvu svojim mjerama, a općine i gradovi to mogu napraviti manjim nametima komunalne naknade. - To smo napravaili i mi u Krapini, da već dugi

prirode, da se definiraju fine linije granica, nakon toga izrada stručnih podloga, geodetske podloge, upoznavanje svih žitelja što donosi budući park prirode. Nema bojazni, zakonom je jasno određeno da postojeće gospodarske djelatnosti ostaju – istaknuo je Habijan.

niz godina imamo isti iznos komunalne naknade, a smanjivali smo komunalni doprinos. To nam se vratilo od strane gospodarstvenika, poduzetnika i obrtnika, jer ako gledamo prihode od poreza na dohodak 2013. godine Krapina je imala prihode oko 17,5 milijuna kuna, a prošle godine na 43,7 milijuna kuna- rekao je Gregurović. Predsjednik saborskog odbora za gospodarstvo Žarko Tušek rekao je da se zagorsko gospodarstvo i sjevera u cijelosti, ima čime podičiti. -Brojke i svi makroekonomski ključni pokazatelji koje imamo u Hrvatskoj daju nam za vjerovati da je vrijeme ispred nas itekako perspektivno za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini – rekao je Tušek.

Američki je Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu 330 europskih gradova i 141 regija budućnost

Veliko priznanje američkog Financial Timesa: 'Zagorje je regija budućnosti!'

Najveći broj regija koje su bile ocjenjivanje bile su male regije, što daje dodatnu težinu ovom rezultatu Zagorja

Marta Čaržavec KRAPINA

Američki je Financial Times objavio je fDi Intelligence ljestvicu 330 europskih gradova i 141 regija budućnosti 2024. godine na kojoj su se našla i dva hrvatska grada, ali i jedna regija. Radi se o Krapinsko - zagorskoj županiji koja je rangirana na šestom mjestu ljestvice. Najveći broj onih koje su bile ocjenjivanje bile su male regije, što daje dodatnu težinu ovom rezultatu. Izbor Krapinsko – zagorske županije u top 10 najboljih malih regija, odnosno regije budućnosti dokaz je kako regionalne strategije privlačenjem investicija mogu slijediti globalne ekonomske trendove, a to su digitalizacija, decentralizacija, dekarbonizacija i lanci opskrbe, na što je izrazito ponosan krapinsko – zagorski župan Željko Kolar koji je napomenuo kako Financial Times nije znao za jednu izrazito bitnu stvar, a radi se o preuzimanju predmeta državnom imovinom i njihovom upravljanju. - Mi smo preuzeli 33 predmeta i još ih trebamo preuzeti 31, a svi ti predmeti vezani su za neku investiciju koja, naravno, stoji. I to godinama. Ne realizira se jer se predmeti nisu rješavali. Država je imala 42.000 ne riješenih predmeta na kojima je radilo dvoje ljudi. Kod nas će dvoje ljudi raditi na rješavanju 64 predmeta i naravno da ćemo biti brži i učinkovitiji i da ćemo imati još jedan alat u rukama kako bismo ubrzali procese stvaranja brzog rješavanja dokumentacije. Vrijeme je danas novac i netko tko se odluči da ide u investiciju, njegov je cilj da što prije riješi sve papirnate obaveze prema državi. Već smo riješili dva predmeta i in-

Matuša: "Visoka rangiranja možemo itekako skoristiti za skretanje veće pozornosti investicijske zajednice na svoje područje. Gledala se i ocjenjivala upravo strategija privlačenja ulaganja, ali bilo je vrlo važno pokazati i kako koristimo moderne tehnologije u našoj strategiji"

vesticije se mogu nastaviti. Ovo je veliko priznanje za nas, ali i velika obaveza i odgovornost. Zajedno ćemo doći do toga da budući ulagači saznaju za KZŽ kao regiju koja je otvorena za investicije, koja njeguje zeleno, pametno. U poziciji smo da možemo birati koje investicije želimo – poručio je Kolar i dodao kako se kontinuitet, upornost, jasna strategija, vizija isplate. - Vi možete za sebe uvijek pričati da ste dobri, da ste odlični, međutim mora vas netko drugi primijetiti, netko drugi tko je stručan, tko globalno široko vidi, ocjenjuje i procjenjuje i onda kada dobijete takvo priznanje, onda i ono ima svoju težinu. Ovo je veliko, veliko priznanje za nas u Krapinsko - zagorskoj županiji, za nas kao regiju, za naše gospodarstvenike, poduzetnike i obrtnike, za naš obrazovni sustav, za Županiju kao instituciju i sve nas koji radimo na tome da stvaramo uvjete za mogućnost što lakšeg i jednostavnijeg investiranja na području naše županije, istovremeno pazeći na to da budemo energetski učinkoviti, ekološki osviješteni – izjavio je župan Kolar.

Vrednovanje

Krapinsko - zagorska županija je u suradnji s Poduzetničkim centrom podnijela prijavu na ovo rangiranje još u rujnu prošle godine pa je ovom prilikom direktorica Poduzetničkog centra KZŽ Helena Matuša pojasnila je što se točno rangiralo i koji su benefiti fDi Intelligence ljestvice. - U tim rangiranjima uspoređuju se gradovi i regije na globalnoj razini što se tiče privlačenja ulaganja, ali i za-

državanja investitora na nekom području. Ta visoka rangiranja poboljšavaju vidljivost same lokacije za ulaganja i pojedine regije i gradovi mogu itekako to iskoristiti za skretanje veće pozornosti investicijske zajednice na svoje područje. Gledala se i ocjenjivala upravo strategija privlačenja ulaganja, ali bilo je vrlo važno pokazati i kako koristimo moderne tehnologije u našoj strategiji. Strategija KZŽ temelji se na šest glavnih stupova; razvoju talenata, međunarodnom povezivanju, podupiranju inovacijskog procesa, dodatnoj strateškoj i sektorskoj fokusiranosti, posebnim i specifičnim inicijativama i samom geografskom položaju. Sve se to nalazi pod zajedničkom kapom inicijative koju smo pokrenuli prošle godine Invest in Zagorje u koju su ugrađene nove i moderne virtualne tehnologije – rekla je Matuša i dodala činjenicu kako je Poduzetnički centar jedina regionalna institucija iz Hrvatske koja je član Europske poslovne mreže gdje se otvaraju nova partnerstva. Poduzetnički centar fokusira se na različite inkubatorske akceleratorske programe koje su specifično razvijene i po čemu je drugačiji od inkubatora od ostalih regija. Međunarodna karta

Pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i europske fondove Vlatka Mlakar objasnila je čime se KZŽ pozicionira na međunarodnoj karti destinacija povoljnih za ulaganje. Kako je rekla, razvojne strategije, unapređenje ulagačke klime u razvoj poduzetništva, jačanje poslovnih partnera, uključivanje u globalne lance vrijednosti, sa-

moopskrbni lanci i razvoj vještina za strane investitore, važni su faktori na koje poduzetnici obraćaju veliku pozornost, uz dakako obrazovne politike. - Inozemna strana ulaganja, zajedno s ostalim javnim i privatnim ulaganjima predstavljaju važan izvor financiranja za postizanje održivog razvoja. KZŽ je uspjela stvoriti okvir potreban za promicanje i olakšavanje novih ulaganja koja će omogućiti održiv rast i razvoj gospodarstva kroz jačanje lokalnih poduzeća, promicanje suradnje, otvaranje novih radnih mjesta te doprinositi prijenosu tehnologije i znanja. Pružanje usluga i transparentnih predviđanja ulagačima osigurat će nam maksim koristi od ulaganja. Ono što nam izravna strategijska ulaganja donose može se odraziti i na dekarbonizaciju gospodarstva, na diverzifikaciju, na prijenos novih tehnologija, povećanje produktivnosti i uspostavu veza s lokalnim poduzetnicima - rekla je Mlakar i dodala kako je u Republici Hrvatskoj tek pet posto aktivni, stranih ulagača. Ta su poduzeća, dodala je, gotovo dvostruko produktivnija od domaćih i doprinose s oko 30 posto ukupnoj dodatnoj vrijednosti. Gospodarstvo i obrtništvo Krapinsko - zagorske županije žile su kucavice koje imaju vrlo dugu tradiciju. Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić istaknula je kako je izrazito dobra podloga i poziv svim investitorima koji se odluče ulagati na ovo područje, kontinuitet ulaganja u gospodarstvo što se tiče stranih investicija, uz izrazito dobre, pozitivne

primjere.

Žile kucavice

- U svom okruženju koje ovdje posluje, investitori imaju dobrog partnera da mogu ostvariti svoju pozitivnu poduzetničku priču i nju razvijati. Kako bi se sve ti postiglo, bitna je sinergija, a tu je sinergija prvenstveno i obrazovnog sustava jer svima njima koji ovdje ulažu ili planiraju svoje investicije potrebna je radna snaga i s te strane Krapinsko - zagorska županija ima velika ulaganja u obrazovni sustav, a posebice je to kroz stipendiranje i suradnju, imajući na umu što je potrebno našem gospodarstvu, a to je kvalitetan i usko specijalizirani kadar - kazala je Mihovilić i zaključila tezom kako je gospodarstvo u KZŽ prošle u 2022. godini imalo 2,4 milijarde eura prihoda, a rast investicija bio je 30 posto bruto. Na tom je tragu podsjetila i bitnu analizu portala župan.hr prema kojoj je KZŽ prva u Hrvatskoj po izdvajanju subvencija u obrtništvu. To je obrtništvo, zaključila je, koje ispunjava naše potrebe. Za kraj, valja sumirati kako je u Zaboku počela izgradnja jedne strane tvornice u vrijednosti investicije 16 milijuna eura, a da će za otprilike tri mjeseca u Poznanovcu u Bedekovčini krenuti nova investicija vrijedno 35 milijuna eura, tvornica PT kablova površine 24 tisuće kvadrata, na 62 tisuće kvadrata zemljišta otkupila, da je Omco u velikom investicijskom ciklusu, radi se nova hala, prelaze na autoindustriju, da je to od ovih 8800 kvadrata, da Vetropack Straža priprema jednu veliku novu investiciju – ide se u remont peći koja je u vrijednosti 50 milijuna eura. Također, i Dunapack je u pripremi investicijskog ciklusa.

Županija s 35.000 € financira aktivnosti Obrtničke komore KZŽ i HGK Županijske komore Krapina

'Vraćanje težaka'

gospodarstvenicima,

poduzetnicima i obrtnicima Zagorja!'

Svrha je sufinanciranje edukacije, nastupa na sajmovima i onog što je potrebno za vidljivost i promidžbu gospodarstvenika i obrtnika naše županije u Hrvatskoj i inozemstvu

Sabina Pušec

UKrapini je u ponedjeljak potpisan ugovor o županijskom sufinanciranju aktivnosti Obrtničke komore Krapinsko - zagorske županije i Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina. Riječ je o po 17.500 eura za svaku komoru, a kako je napomenula pročelnica Sanja Mihovilić, svrha je sufinanciranje edukacije, nastupa na sajmovima i onog što je potrebno za vidljivost i promidžbu gospodarstvenika i obrtnika naše županije u Hrvatskoj i inozemstvu. Zahvale Županiji

- Izuzetno je bitno da se istakne ono po čemu smo posebni, a na taj način omogućujemo poslovanje poduzetnika koji su ovdje i isto tako na promociju i poziv drugim poduzetnicima na naše područje. Županija u svom proračunu ima i natječaj za nastup na sajmovima gdje je osigurano 26.500 eura, tu se pojedinačno svaki obrtnik ili tvrtka mogu javiti, a taj će natječaj biti otvoren u ožujku. Prihvatljive aktivnosti će biti od 1.1. ove godine – rekla je Mihovilić. Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Nenad Kučiš zahvalio je Županiji na potpori. – Ona nam stvarno puno znači. Mi nismo velika komora, ali imamo puno aktivnosti, tako da će ovih 17.500 eura puno pomoći da naši obrtnici izlažu na sajmovima, da imamo puno edukacija za obrtnike, u suradnji s Poreznom imamo edukaciju za knjigovođe... Obrtnici se mogu javiti i direktno na natječaje, imamo i potporu za tradicijske obrte koji su jako važni i to je Županija – rekao je Kučiš, pohvalivši suradnju s Krapinsko – zagorskom županijom. Predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek također je zahvalio Županiji. - Potporu ćemo koristiti za dizajniranje posebnih usluga u okviru Županijske komore, van standardnih koje pružamo kao HGK. Kao i ranijih godina, najvažnija događanja na kojima surađujemo sa Županijom i Obrtničkom komorom su nastup na Zagorskom gospodarskom zboru, Structija i već koristim priliku da najavim Industriju Zagorja u

'Vjerujem da ćemo u budućnosti priznanje koje smo dobili svi zajedno iskoristiti da budemo regija prepoznata kao regija - prijatelj ulagača'

svibnju. Već dugi niz godina dobivamo ova sredstva, pokazuje se da je tek unatrag godinu, dvije to prepoznato od strane drugih županija i komora,. Što se toga tiče puno smo ispred ostalih, a naš primjer kvalitetne suradnje i ovakvih modela su prepoznali i ostali – istaknuo je Švaljek.

Odlična suradnja

Župan Željko Kolar istaknuo je odličnu suradnju s obje komore.Ovo ja gledam kao 'vraćanje težaka' našim gospodarstvenicima, poduzetnicima i obrtnicima. Oni stvaraju dodatnu vrijednost, oni zapošljavaju, mi iz poreza na dohodak plaća imamo najveći dio izvornih prihoda i na ovaj način vraćamo natrag jedan dio onima koji su stvarali, da bi se oni mogli dalje razvijati, biti još bolji, kvalitetniji, vidljiviji, da se mogu brendirati. Na taj način zapravo osnažujemo kompletno gospodarstvo KZŽ i njezine potencijale. I ovo uvrštavanje u 10 regija budućnosti za privlsčenje ulaganja Financial Timesa je sigurno jedno priznanje, kako nama u Županiji, tako i našim gospodarstvenicinma, jer to je plod zajedničke suradnje. Ovdje se ocjenjuje 7 kriterija, od ukupnog prihoda, od ukupne dobiti, od standarizacije rasta gospodarstva, infrastruktu-

re, internet veza, ljudskih potencijala, obrazovnog sustava, kvalitete života na jednom području, u suradnji s akademskom zajednicom. Kada sve to stavite zajedno u okvir, sve što radimo s komorama, dovelo nas je do tog visokog šestog mjesta u Europi po kvaliteti malih regija u privlačenju i očuvanju investicija – istaknuo je Kolar. Župan je dodao da sve strane, velike tvrtke koje su uložile u Krapinsko – zagorskoj županiji, ostaju, ne odlaze, nego dodatno investiraju i povećavaju kapcitete i proširuju obuhvat svoje proizvodnje. – Tu je osim ovih 35.000 eura za komore, još 35.000 eura za tradicijske obrte, jer ih je država sa svojim zakonom da ne mogu nedjeljom raditi dovela na rub egzistencije. Mnogi, da nemaju potporu KZŽ kroz naše sajmove i manifestacije, ne bi više postojali. Stoga smo ciljano povećali sredstva za tradicijske obrte, da im pomognemo da se održe. Mogu razumjeti odluku da ne rade trgovine gdje su ljudi zaposleni izvana, ali ako netko sam radi u obrtu i 30 – 40 posto ukupnog prihoda ima u nedjelju, a vi mu ne date da radi, to nema logike – komentirao je Kolar. Uz navedena sredstva, Županija izdvaja i 26.000 eura za direktno javljanje obrtnika, tu je još 18.000 eura za Zagorski gospodar-

ski zbor, subvencioniranje kamata za obrtnike 130.000 eura i niz drugih mjera.

Investicijski ciklus

- Malo me brine 2023. godina jer oni gospodarski subjekti koji su puno radili s Njemačkom imali su pad nabave za njihovim proizvodima 30, 40, a neki čak 50 posto. Ali, s druge strane, razgovarajući s najvećima, svi su poslovali bolje nego 2022. i taj prihod će biti u 2023. godini veći nego 2022., koja je bila rekordna. U 2024., a pogotovo u 2025. povećat će naš gospodarski rezultat nove investicije, nove tvrtke koje su došle na područje KZŽ. Tu je jedna austrijska investicija u Zaboku

za izolacijske materijale kojoj je vrijednost 16 milijuna eura, jedna u Poznanovcu, 35 milijuna eura, a samo te dvije tvornice će povećati ukupan prihod, da ne govorimo da je Omco u investiciji 8800 kvadrata nove hale, Vetropack priprema veliku investiciju, Dunapack, ne znam koju bih veću tvrtku naveo da nije u investicijskom ciklusu. Moramo biti zadovoljni, ali i oprezni, pratimo što se događa na europskom i svjetskom tržištu – rekao je Kolar te čestitao na ostvarenim rezultatima. - Vjerujem da ćemo u budućnosti priznanje koje smo dobili svi zajedno iskoristiti da budemo regija prepoznata kao regija - prijatelj ulagača – rekao je župan Kolar.

Grad Zabok s partnerima dobio čak 1.485.000 € za provedbu novog ciklusa izuzetno važnog projekta

MIPOS ide dalje:

Zaposlit

će se 30 osoba koje će brinuti o 180 starijih i osoba s invaliditetom

Ovaj je projekt iznimno važan i već kada završi jedan ciklus, korisnici pitaju kada opet kreće MIPOS. Nekima je pomoć u sklopu projekta jedina koju imaju, a i prilika da s nekim provedu vrijeme, popiju kavicu i razgovaraju, kaže pročelnica UO za EU fondove i strateške projekte Grada Zaboka Anamarija Koprek

ZABOK - Grad Zabok je početkom veljače potpisao ugovor o dodjeli čak 1.485.000,00 eura za novi ciklus projekta Mi pomažemo starijima koji se provodi u sklopu Programa "Zaželi –prevencija institucionalizacija". Projekt Mi pomažemo starijima IV vol.I sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda+, Program učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027." Partneri Grada Zaboka u ovom projektu su GDCK Zabok, GDCK Donja Stubica i Udruga invalida Bedekovčina.

Prijave otvorene

Ovoga će puta projekt trajati čak 36 mjeseci, a u tijeku je javni poziv za iskaz interesa zainteresiranih sudionika za uključivanje u projektne aktivnosti kojima bi se pružala usluga potpore i podrške u svakodnevnom životu. Kako je istaknula pročelnica Upravnog odjela za EU fondove i strateške projekte iz Grada Zaboka, Anamarija Koprek, usluge pot-

Činjenica da projekt traje čak 3 godine itekako je razveselila sve korisnike kojima svaka pomoć i topla riječ itekako znače

pore i podrške odnose se na pomoć u pripremi obroka i nabavi hrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. – Usluge potpore i podrške pružit će se za ukupno 180 starijih osoba i osoba s invaliditetom s područja Zaboka, Oroslavja, Donje Stubice, Krapine, Zlatara, Bedekovčine, Krapinskih Toplica, Svetog Križa Začretja, Velikog Trgovišća, Marije Bistrice, Stubičkih Toplica, Radoboja, Mihovljana i

Javna rasprava o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Tuhelj

Mača – rekla je pročelnica Koprek.

Nove tri godine

Usluge bi se trebale početi pružati od 1. travnja, a korisnici se mogu javiti do 1. ožujka. Svi detalji natječaja mogu se pronaći i na internetskim stranicama Grada Zaboka, GDCK-a Zabok, GDCK-a Donja Stubica i Udruge invalida Bedekovčina. U sklopu projekta zaposlit će se 30 osoba, a po prvi puta, kada je u pitanju Program Zaželi, zapošljavati se mogu i muškarci i žene, što dosada nije bio slučaj. –Ovaj je projekt iznimno važan i već kada završi jedan ciklus, korisnici pitaju kada opet kreće MIPOS. Nekima je pomoć u sklopu projekta jedina koju imaju, a i prilika da s nekim provedu vrijeme, popiju kavicu i razgovaraju – istaknula je Koprek dodajući kako je činjenica da projekt traje čak 3 godine itekako razveselila sve korisnike kojima svaka pomoć i topla riječ itekako znače. (zl)

TUHELJ - Načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja objavio je Javnu raspravu o prijedlogu IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Tuhelj. Javna rasprava trajat će do 1. ožujka. Prijedlog plana dostupan je na mrežnim stranicama Općine Tuhelj te je u vrijeme trajanja rasprave izložen na uvid u prostorijama Općine Tuhelj, svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Javno izlaganje prijedloga plana održat će se u Općini Tuhelj 1. ožujka u 12 sati. Primjedbe na plan mogu se davati do zaključivanja javne rasprave upisivanjem u knjigu primjedbi, iskazivanjem u zapisnik koji će se voditi pri javnom izlaganju te pismenim putem. (zl)

Mladen Hercigonja

Kampanja 'Web heroj' u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA - Policijski službenici za prevenciju Policijske uprave krapinsko-zagorske Željko Lež i Andreja Jurić, u suradnji s Udrugom umirovljenika Zlatar Bistrica i Gradskim društvom Crvenog križa Zlatar, u četvrtak su u Zlatar Bistrici održali predavanje na temu "Sigurno na mobitelu i internetu", s naglaskom na zaštitu osobnih podataka i prevenciju kaznenih djela računalnih pri-

jevara. U druženju s članovima udruge umirovljenika i ravnateljicom Gradskog društva Vesnom Pavleković kroz prizmu konkretnih slučajeva iz policijske prakse nastojalo se dati jasan naglasak na zabilježene modalitete računalnih prijevara kao i savjete kako prepoznati potencijalno opasne situacije i kako se od njih zaštiti. Tijekom predavanja prisutni su upoznati s kampanjom Ravnateljstva policije

DAN ŽENA

u restoranu

"Web heroj", čiji je osnovni cilj osvijestiti i educirati građane o nužnosti i načinima zaštite u virtualnom svijetu kako ne bi postali žrtve tih kaznenih djela. Kroz moto Kampanje "Ulovimo lika s weba koji tvoje € vreba" upoznati su s osnovnim savjetima te im je predstavljena web stranica Kampanje gdje se mogu upoznati s osnovnim modalitetima računalnih prijevara te kako ih prepoznati. (zl)

8.ožujka 2024. od 19 sati uz živu glazbu i piće dobrodošlice

Večera u 3 slijeda

Rezervacije na broj: (049) 223 113

POTPISANI UGOVORI Krapinsko – zagorska županija pomaže rad Sloništa za napuštene životinje Luč Zagorja s 13.500 eura

'Kućni ljubimac je dio obitelji i tako se moramo ponašati prema njemu'

Ovim sredstvima sufinancirat će se marketinške aktivnosti u svrhu poticanja udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja te četiri smještajna mjesta za teško udomljive pse s područja KZŽ

Sabina Pušec MARIJA BISTRICA

U2024. godini Krapinsko – zagorska županija sufinancirat će marketinške aktivnosti u svrhu poticanja udomljavanja napuštenih i izgubljenih životinja smještenih u Skloništu Luč Zagorja u iznosu od 3.604 eura te četiri smještajna mjesta za teško udomljive pse s područja KZŽ u Skloništu u iznosu 9.895 eura do 31. 12. Ukupan je iznos 13.499 eura, a ugovore su potpisali direktor ZAG-VET – a d.o.o. Mladen Jemeršić i župan Željko Kolar. Svakim danom je sve veći broj napuštenih i izgubljenih životinja koje se zaprimanju u Sklonište na obradu, liječenje i smještaj i stoga je izuzetno važno poticati brže i lakše udomljavanje životinja. Teško udomljivi psi su oni koji ostaju na dugotrajnom smještaju, koji zbog

'Kolar: Najgore je kada ostavite male štence, mačiće, bacite ih negdje uz cestu, grabu, ostavite na parkiralištu i samo ovisi o sreći hoće li naići netko tko će se pobrinuti da se udome. Pozivam sve na odgovornost'

svoje starosti, bolesti ili invaliditeta ostaju trajno u Skloništu – navela je ovom prilikom županijska pročelnica Sanja Mihovilić. Uz ugovore, Županija je dostavila i donaciju hrane za štićenike skloništa.

83 psa i 1 maca

Mirjana Zajec, voditeljica Skloništa, navela je da Luč Zagorja trenutno na skrbi ima 83 psa i jednu

mačku. –Od njih 83, 50 – ak ih je trenutno za udomljenje, ostali su još u fazi socijalizacije, izlječenja, kastracija, sterilizacija. Godišnje udomimo oko 450 životinja, s tom smo brojkom zadovoljni. U samom početku kada smo imali manji kapacitet, to je bilo do 150 životinja godišnje, a od 2019. godine, kako smo priširili kapacitet na 120 pasa, ta cifra je oko 400 do 450 životnja godišnje za udomljavanje. Imamo 20 – ak stariijh pasa, ali još uvijek se nadamo da će naći dom, jer postoje i ljudi koji udomljuju i starije životinje – rekla je Mirjana Zajec. Zahvalnica za jubilarnih 10 godina

Župan Željko Kolar istaknuo je da je Luč Zagorja jedno od najmodernijih prihvatilišta za životinje na području Hrvatske. - Od prvog dana mi smo prijatelji tog centra za udomljavanje i hvala direkto-

ovisi o sreći hoće li naići netko tko će se pobrinuti da se udome – pozvao je župan. Dodao je da od 32 JLS na području žpanije 28 ima ugovor s Luči Zagorja. - Četiri ili imaju s nekim drugim ili nemaju, ali vjerujem da imaju svi i da izvršavaju svoje zakonske obaveze. Pozivam sve one koji razmišljaju o tome da imaju kućnog ljubimca da posjete Luč i ovdje izaberu životinju. Puno ljudi se odlučuje na takav korak. To su kućni ljubimci koji su neizmjerno zahvalni na tome što ste ih udomili i što su došli u sredinu koja ih voli, prihvaća i daje im pažnju, životinje to itekako znaju vratiti svojom ljubavlju i

Luč Zagorja godišnje udomi oko 450 životinja, najviše pasa

ru, svim djelatnicima i volonterima koji kroz čitavu godinu rade u našem centru. Kažu da je odnos koji se stvori između čovjeka i njegovog kućnog ljubimca nevjerojatan. Vjerojatno svi mi imamo nekog kućnog ljubimca koji s vremenom postane dio obitelji i vodimo brigu o njemu kao i o svakom drugom članu obitelji. Stoga ja pozivam sve one koji se tako ne ponašaju na odgovornost. Najgore je kada ostavite male štence, mačiće, bacite ih negdje uz cestu, grabu, ostavite na parkiralištu i samo

vjernošću. Iz prve ruke, moja kćer je udomila mačka iz Luči Zagorja, zove se Duško i, vjerujte mi da je to posebna sreća i radost. Ako vam se nitko ne razveseli kada dođete doma, onda to sigurno napravi vaš kućni ljubimac. Stoga pozivam sve na odgovornost – rekao je Kolar te dodijelio Mladenu Jemeršiću i Luči Zagorja zahvalnicu ime Krapinsko – zagorske županije za 10 godina sjejne suradnje. – Logo 'Udomi prijatelja', govori više od 1000 riječi o tme kako se Luč Zagorja odnosi prema kućnim ljubimcima – za-

ključio je Kolar. Brojne aktivnosti i volonteri

Mladen Jemeršić zahvalio je županu i Županiji na potpori rada skloništa i podršci za sve aktivnosti koje provode. - Prošle godine smo stvarno imali sadržajan program s puno aktivnosti u predškolskim i školskim ustanovama gdje su naši djelatnici držali mnoga predavanja vezano uz održivo držanje i pristup životinjama. Sudjelovali smo na puno raznih sajmova,

predstavljali rad skloništa i drago nam je da smo došli do 10 godina postojanja skloništa kroz koje je prošlo puno pasa i ljudi koji podržavaju naš rad - rekao je Jemeršić i dodao da je svake godine sve više volontera. A jedan od njih je i 10 – godišnji Simon Ozimec. – Dolazim ovdje svake subote i šećem pse. Doma imam hrčka, ali on nije baš moj nego od seke. Ovdje šećem različite peseke šećem, a najviše volim čupave. Super je družiti se s pesekima – rekao je mali volonter Simon.

Sklonište Luč Zagorja

Donacija hrane za životinje smještene u skloništu

Potpisivanje ugovora

Župan Kolar uručio je zahvalnicu povodom 10. godišnjice skloništa Luč Zagorja

Mali volonter Simon

Nakon višemjesečne trakavice u Bedekovčini, Ministarstvo financija donijelo odluku da je odluka bedekovčanskog načelnika Darka Bana o obustavi proračuna za 2024. osnovana i zakonita

'Ovo sve se događa zbog tri lipe'

Problem vezan uz proračun za 2024. godinu nastao je kada su vijećnici HDZ-a i HNS-a podnijeli tri amandmana na samoj sjednici vijeća, a ne kako je prema pravilniku određeno, dva dana prije sjednice

Marta Čaržavec BEDEKOVČINA

Nakon nekoliko mjeseci trakavice u Općini Bedekovčina između načelnika Darka Bana i većine vijećnika u Vijeću te prozivanja načelnika o odluci o obustavi primjene proračuna za 2024. godinu, oglasilo se i Ministarstvo financija koje je donijelo odluku kako je obustava primjene proračuna osnovana. Podsjetimo se da je do ovog stanja u Bedekovčini došlo zbog katastarske izmjere katastarske općine Komor. Tada su vijećnici Kluba HDZ-a i HNS-a prozivali načelnika zbog izmjere, ali i cijene katastarske izmjere. Organizirao se prosvjed, potpisivale su se peticije od strane HNS-ove vijećnice koja je, kada se donosila odluka o katastarskoj izmjeri, podigla ruku

ZA zajedno sa svojim koalicijskim vijećnicima. Nakon toga se branila da je glasala za izmjeru iz citiramo ''nekog svog ne znanja''.

Proračun i odluka

Problem vezan uz proračun za 2024. godinu nastao je kada su vijećnici spomenutih klubova podnijeli tri amandmana na samoj Sjednici vijeća, a ne kako je prema Pravilniku trebalo poslati dva dana prije održavanja sjednice. Podnesenim i usvojenim amandmanom broj tri, smanjen je rashod koji se odnosi na već ranije preuzete obveze Općine Bedekovčina koje su planirane Prijedlogom proračuna, a odnosi se na izgradnju parkirališta. Zakonom se ne

'Da, suradnici me napuštaju jer idu tamo gdje su normalniji uvjeti za rad, jer se takav rad Vijeća ne može izdržati. Ljudi ne žele takvu suradnju i biraju druge puteve'

Uz traženu dokumentaciju, prijave se šalju isključivo na propisanom obrascu do 8. ožujka 2024. godine

KONJŠČINA - Općina Konjščina objavila je javni poziv za prikupljanje prijava za ostvarivanje potpora Udruga građana koje djeluju na području Općine u ovoj godini. Kako stoji u pozivu, potpora se dodjeljuje na temelju programa i projekta udruge koja prvenstveno ima sjedište na području Općine Konjščina,

'Što sad, Roberte? Tko je nezakonit? Tko je štetan?'

smiju smanjivati sredstva koja su već planirana za određeni projekt, za što su HDZ-ovi i HNS-ova vijećnica uporno tvrdili da je zakonito. - I HDZ-ova vijećnica Barbara Sente poslala je Ministarstvu pravosuđa i uprave predstavku da nisam zatražio od Općinskog vijeća da ukloni uočene nedostatke u odnosu na doneseni proračun i da nisam bio ovlašten donijeti odluku o privremenom financiranju. Vijećnica je dobila odgovor od Ministarstva, dobio sam ga i ja, u kojem piše da imam pravo, a ne da moram zatražiti od predstavničkog tijela da u roku od osam dana ukloni nedostatke. Ja sam obavijestio predsjednika Vijeća, no, bili su uvjereni da su u pravu. Mišljenja sam da su postali svjesni što nakon ovoga slijedi, a to su izgledni izbori za novo formiranje Vijeća u kojem velika većina sadašnjih vijećnika neće biti

izabrana. I zbog toga iznose toliko ne istina i laži – izjavio je načelnik Ban proteklog utorka pokazujući Odluku Ministarstva pravosuđa i uprave koje se nadovezalo na stavku da je načelnik 15. siječnja 2024. godine pozvao vijeće da otklone uočene nedostatke u zakonskom roku, do 23. siječnja 2024., ali da to vijećnici nisu napravili. Nakon proteka roka, i predsjednik Vijeća Marko Ocvirek prozivao je i načelnika i djelatnike Općine da su dužni upozoriti ih na pogrešno donesene odluke odnosno amandmane. - Nakon svega, nakon Odluke Ministarstva pravosuđa i uprave, nakon odluke Ministarstva financija, HNS-ova vijećnica Valentina Pakračić Jambrek sada skuplja potpise za referendum da me se smijeni. Iskreno se nadam da će svi ti potpisi koristiti za referendum da se smijene ovi nesposobni vijećnici Kluba HDZ-a i HNS-a, jer, ne brinu se oni za mještane naše općine, oni se brinu samo za sebe. Biti vijećnik je odgovoran posao, treba naučiti zakone. HNS-ova vijećnica Pakračić Jambrek bila je sa mnom na sastanku u DGU-u i zna što smo se

Javni poziv za potpore udrugama

registrirana je duže od šest mjeseci prije podnošenja prijave te prijavljenim programom planira obavezno sudjelovanje na najmanje jednoj općinskoj manifestaciji, a prvenstveno na Sajmu kod Starog grada u svibnju, Danu općine u kolovozu i Adventu u prosincu. Uz traženu dokumentaciju, prijave se šalju is-

ključivo na propisanom obrascu do 8. ožujka 2024. Udruge koje su lani koristile financijsku poptoru Općine Konjščina dužne su do 28. veljače dostaviti izvješće o utrošku sredstava, inače će im biti uskraćena isplata potpore. Cijeli javni poziv, kao i potrebni obrasci, dostupni su na webu Općine Konjščina. (zl)

'To HDZ-ovi i HNS-ova vijećnica znaju, ali igraju dobar igrokaz koji je napokon završio i čekamo njihovu smjenu'

tamo dogovorili. Zbog čega sve ovo radi, da li zbog svoje promocije, da li si želi dati na važnosti, ne znam i ne želim ulaziti u osobne frustracije, ali ovo se sve događa zbog 3 lipe po kvadratnom metru koje će se i tako osigurati tijekom ove godine. To HDZ-ovi i HNS-ova vijećnica znaju, ali igraju dobar igrokaz koji je napokon završio i čekamo njihovu smjenu – zaključio je tada načelnik, a onda prošlog petka sazvao konferenciju za medije na kojoj je poručio: Što sad?

- Kao načelnik, dužan sam uočiti nepravilnosti, prijaviti ih jer sam ja odgovoran. Dakle, nisam imao drugog izbora nego donijeti odluku kakvu sam odnio. U medijima me predsjednik Vijeća optužuje da sam učinio puno loših stvari za općinu. Ja ga pitam: ˝Što sad?˝ Ako vijećnici neće biti razumni, šteta će biti veća. Iz medija saznajem da me napuštaju suradnici. Da, na puštaju me, ali zašto? Zbog prijava na USKOK, na DORH. Napuštaju me jer idu tamo gdje su normalniji uvjeti za rad, jer se takav rad Vi-

jeća ne može izdržati. To moju djelatnici ne mogu izdržati. Ljudi ne žele takvu suradnju i biraju druge puteve. Došla je istina na vidjelo pa sada pitam tko laže i obmanjuje naše mještane? Mislim da je gospodinu Radmanu vrijeme da ode. Ovako ne možemo naprijed. Gospodin Odak, također je punio stupce u medijima. To je nakana unaprijed smišljena. Imali smo također prilike vidjeti iz medija, načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt bio je jako nekorektan prema meni, kao kolegi, braneći svoju stranačku kolegicu Valentinu Pakračić Jambrek. To me jako potreslo. ˝Sva tri amandmana su ispravni i nisu štetni˝, to su njegove riječi, citiram ga, a upoznat je sa zakonima i propisima. To nije korektno. Ministarstvo je potvrdilo i donijelo odluku o osnovanoj obustavi proračuna. Pitam: ˝Što sad, Roberte? Tko je nezakonit? Tko je štetan?˝ Što se tiče katastarske izmjere, došli smo do toga da smo smanjili iznos za 37 posto. Ljudima preostaje plaćanje od 23 lipe. Mi se sada prepiremo radi 3 lipe i radimo ovakve probleme. U tijeku je natječaj za katastarsku izmjeru katastarske općine Poznanovec. Natječaj bi trebao završiti negdje u travnju ili svibnju po izjavi ravnatelja. Očekuje se da će po tom natječaju ostati još neka sredstva koja neće biti utrošena za taj natječaj pa će se ubaciti za katastarsku izmjeru Komor. Ta sredstva možda bi bila dostatna da se te 23 lipe smanje. Jako smo blizu tome, ali ne, vijećnici ne žele čekati. Rade se ovakvi problemi i direktno se utječe na proračun. Mislim da je tu druga pozadina iza svega. Tko će snositi odgovornost? Vidi se da u pitanju nisu interesi građana, već kampanje pojedinaca, a nažalost preko leđa mojih djelatnika i mene – izjavio je načelnik Ban u petak.

Darko Ban

Petnaestak mještana naselja Sekirišće kod Svetog Križa Začretja izrazilo zabrinutost za sigurnost dječjeg igrališta

Prosvjedovao dio stanovnika Sekirišća.

Načelnik Kos: 'To mi je sjekira u leđa!'

Načelnik Općine Sveti Križ Začretje kazao je kako ga je prosvjed razočarao, budući da se u Sekirišće trenutno ulaže više od pola milijuna eura, što se do sada nikad prije nije radilo u tako kratkom roku, no, kaže, nastavit će s ulaganjima

Ivan Kovačić SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Protekle subote petnaestak mještana naselja Sekirišće u sklopu Općine Sveti Križ Začretje okupilo se na gradilištu novog dječjeg igrališta uz tamošnju Područnu školu kako bi prosvjedom izrazili svoje nezadovoljstvo, kako kažu, prije svega sigurnosnom razinom igrališta, a potom i cijenom radova. Jedna od mještanki Sekirišća, naselja koje prema posljednjem popisu broji nešto više od 320 stanovnika, Margareta Sever, na prosvjedu je medijima kazala kako je zabrinuta za sigurnost djece. - Budući da radim u firmi, koja se, između ostalog, bavi i dječjim igralištima i u kojoj se jako bine o sigurnosti, mogu reći da na ovom igralištu sigurnosti nema. Ja nemam više malu djecu, moja djeca više ne idu u školu, ali gledam da, 'nedajbože', nečije dijete tu igra nogomet, da se posklizne i udari u ovaj tu kamen. To su velike tragedije. Ovo kaj su oni napravili je 'žalibože'. Dakle, previše je sredstava uloženo za ništa. Ovo nema nigdje, ovo je sramota. Ovo je opasnost za djecu - rekla je Sever. Petar Vukić Šerfa, također mještanin Sekirišća, kaže da je svakodnevno pratio izgradnju igrališta. - Igralište se radi već šest mjeseci, ali od kad smo mi najavili prosvjede, u protekla dva tjedna puno se toga napravilo. No, mi živimo u ovom selu i mi znamo što nama treba, i što treba našoj djeci. Zato smo se okupili ovdje da skrenemo pažnju ljudima i našoj Općini na nedostatke ovog igrališta. Samo to. Politika s ovim nema nikakve veze - tvrdi Vukić.

'Aljkavo i skupo'

Branko Kvež, općinski oporbeni vi-

jećnik s liste Domovinskog pokreta, pojasnio je da je razlog okupljanja i prosvjeda, citiramo, "aljkava i skupa izgradnja dječjeg igrališta" uz Područnu školu, a i on je naglasio da je riječ o igralištu na kojem se djeca mogu ozlijediti i zaprljati cipele. -Mi smo dobili od Općine da je rok završetka izgradnje 28. veljače, a to je još četiri dana, a dječje igralište, ovakvo kakvo jest,

Kos: "Mi nastavljamo s radovima i krpanjem nedostataka projekta da bi svima bilo bolje. Sekirišće od zapuštenog naselja postaje simpatična urbana cjelina. U ovo naselje se tijekom 2023. i ove godine usmjerava ukupno 522.255,93 eura proračunskih sredstava"

nije spremno niti za funkciju. Djeca se budu tu ozlijedila, zamazala cipele jer je blato, ograda nije dovršena. Stabla su kritična, može ih bura srušiti. Betonske tribine su takve da postoji mogućnost da dijete padne i razbije si glavu. Po našem mišljenju to je trebalo napraviti kvalitetnije i sigurnije za djecu, kao što su to napravile neke druge općine - rekao je Kvež. Također, dodao je kako je igralište preskupo. - Cijena od 118 tisuća eura je jako visoka. Samo igralište je već bilo asfaltirano i oni su trebali samo fini sloj staviti gore. Tri sprave koje su postavljene nisu ade-

Kvež: "Djeca se budu tu ozlijedila, zamazala cipele jer je blato, ograda nije dovršena. Stabla su kritična, može ih bura srušiti. Betonske tribine su takve da postoji mogućnost da dijete padne i razbije si glavu. Po našem mišljenju to je trebalo napraviti kvalitetnije i sigurnije za djecu"

kvatne. Ovakav tobogan ja nisam nikad ni vidio. Mislim da to uopće nije za djecu. Stare sprave su samo pofarbali. Ja sam dobio troškovnik od Općine, proučio sam sve stavke i meni se čini da je cijena prenapuhana. Stavka dolje na kraju je 47 tisuća eura za uređenje okoliša. Ne razumijem kaj budu uređivali za 47 tisuća eura. Do sad je izvođaču isplaćeno 82 tisuće eura, radovi nisu dovršeni, a čujemo od djelatnika koji rade na cesti, a to je drugi izvođač, da sad oni trebaju još na igralištu postavljati okolo gume pa nas zanima tko će i od kud platiti tog drugog izvođača. U Proračunu Općine je stavka povišena sa 80 tisuća na 130 tisuća eura. Ja sam glasao protiv toga, a naš načelnik Marko Kos me je čak ogovarao

praviti sve kvalitetno. 'Uspjeli smo'

Načelnik Općine Marko Kos odmah se oglasio povodom prosvjeda mještana. Kako je rekao, sam prosvjed je dokaz kako je riječ o uspješnom projektu. - Uspjeli smo, izgradili smo mjesto za okupljanje i ono je okupilo ljude. Zar to nije cilj parkova i igrališta? Za mene je, doduše, ovaj prosvjed totalno razočarenje na prvu, stvarno kao sjekira u leđa od strane prosvjednika stanovnika naselja Sekirišće, međutim uspjeli smo. Ljudi su izašli i uključuju se u proces, proces modernizacije i urbanizacije naselja. Naime, za mene je cijeli projekt zamišljen kao cjelogodišnji projekt, obnovljen prostor

po selu da sam jedini protiv izgradnje, a mještanin sam Sekirišća. Po mom mišljenju Općinsko vijeće koje je donijelo ovu odluku s većinom glasova su po meni odgovorni za sve ovo što se dešava. Nas šest oporbenih vijećnika je bilo protivrekao je Branko Kvež, dodavši kako nema ništa protiv da se rokovi produže, ali da se onda treba na-

za igru, moderno uređen prostor za nogomet, turnir košarke, šah, prostor za odmor, knjigu, klupa za romantiku, vrtovi u gredicama….. Cijeli brijeg nekada smetlište i doslovno ˝džungla˝ s klizištem postaje prostor za kreativnu sadnju bilja, vrtova itd. Nadam se da će se energija protesta pretvoriti u rad, u kreativu i popuniti gredice bilj-

kama, a travnjake cvijećem - rekao je Marko Kos.

'Sve je preskupo'

O samoj cijeni projekta, načelnik Kos rekao je kako se slaže s mještanima. - Projekt je skup, preskup, ali to su javne nabave. I Pelješki most, i obnova katedrale, i vrtić, i ovo igralište su preskupi. Sve što se financira s predznakom EU postaje skuplje od Bandićevih WC-a. Do jučer je cijelo naselje bilo zapostavljeno i nikad mi nije bilo jasno zašto je taj dio bio djelomično zanemaren od strane mojih prethodnika, no nažalost, sad mi je jasno - kaže Kos, aludirajući na činjenicu da nakon što je Općina uložila ogromna sredstva u naselje Sekirišće, umjesto pohvala, doživljava napade. No, kaže, to ga neće obeshrabriti jer vjeruje da je većina mještana svjesna koliko je velik posao koji se radi u Sekirišću. - Bez obzira na sve, mi nastavljamo s radovima i krpanjem nedostataka projekta da bi svima bilo bolje. Sekirišće od zapuštenog naselja postaje simpatična urbana cjelina. U ovo naselje se tijekom 2023. i ove godine usmjerava ukupno 522.255,93 eura proračunskih sredstava. Naime, osim igrališta rekonstruira se županijska cesta s nogostupom gdje ugovorena vrijednost radova iznosi 318.552,50 EUR, a ove godine izvršit će se i asfaltiranje 6 odvojaka nerazvrstanih cesta u vrijednosti 78.381,88 EUR. Ja sam svjestan da ne možemo svima ugoditi, da svatko od nas ponaosob ima različita očekivanja i mišljenja. Svjestan sam da se ne moramo uvijek svi oko svega složiti; dapače, uvijek rado primam sugestije i dobronamjerne kritike. Djecu i parkiće nema smisla koristiti u političkim prepirkama pa to ne želim raditi. Jedini poraz ovog projekta može biti ako za 5 godina ovdje opet bude džungla - komentirao je načelnik Marko Kos.

Branko Kvež

Prosvjed u Sekrišću

Radovi su još u tijeku

Manifestacija 'Proljeće u Oroslavju' donosi pregršt predstava, stand up komičare, radionice i izložbe

Čak 23 događanja oduševit će vas tijekom ožujka, travnja i svibnja

Želimo pojačati i ovu manifestaciju, da stvorimo tradiciju s njome, kaže gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Proljeće u Oroslavju i ove će godine biti bogato predstavama, stand up showovima, radionicama i izložbama. Manifestacija upravo takvog naziva 'Proljeće u Oroslavju', održat će se ove godine po drugi puta, najavljeno je na konferenciji za medije. - Lani se pokazao veliki interes za predstave i stand up - ove pa smo odučili ove godine, nakon uspješne Ljetne pozornice i najljepšeg Adventa u Hrvatskoj u kategoriji malih gradova, pojačati i ovu manifestaciju, da stvorimo tradiciju s njome – rekao je gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić. Kazalište u Domu kulture Manifestacija je smještena u Dom kulture i Gradsku knjižnicu. – Imat ćemo čak 7 predstava,

Cijena ulaznice za svaku predstavu je 8 eura, no možete kupiti paket od 7 ulaznica po cijeni od 35 eura

6 radionica, 2 stand up-a i izložbe, sveukupno 23 događanja tijekom ožujka, travnja i svibnja – najavljuje gradonačelnik. Događanja u Domu kulture započinju 2. ožujka. –Tada nam dolazi stand up Goran Vinčić, 16. ožujka Luka Vidović koji slavi 25 godina karijere, zatim 22. ožujka Teatar Exit 'Fešta', 13. travnja stand up komičari Lajnap, 19. travnja predstava 'Črne noči' Boss teatra, 3. svibnja predstava 'Prekid preko veze' kazališta Moruzgva, 24. svibnja 'Važno je zvati se Ernest' kazališta Komedija i 25. svibnja Aleks i Bara 2 'Bankrot' – najavljuje Maja Šijan, direktorica TZG Oroslavja. Sve kazalište predstave i stand upovi kreću u 20 sati, osim nastupa Luke Vidovića koji je pla-

niran za 18 sati. - Cijena ulaznice za svaku predstavu je 8 eura, ali smo pripremili paket od 7 ulaznica po cijeni od 35 eura. Možete uštedjeti 21 euro ako kupite odmah paket od 7 ulaznica. Imamo 7 evenata x 8 eura= 56 eura, a mi nudimo po cijeni od 35 eura. Također, moguće je kupiti 3 ulaznice po cijeni od 8 eura i 1 ulaznica se dobiva gratis – pojašnjava Šijan. Pakete ulaznica moguće je kupiti do 01.03.24., a pojedinačne ulaznice prema raspoloživosti ulaznica. Prodaja ulaznica je u Gradskoj knjižnici Oroslavje i Turističkoj zajednici grada Oroslavja ili prije predstave, ukoliko bude još dostupnih ulaznica. Radionice i izložbe Ravnateljica Gradske knjižnice Oroslavje Sandra Šamec najavila je događanja u knjižnici, gdje manifestacija počinje obilježavanjem Dana žena, 8. ožujka, besplatnu slikarsku radionicu Giart. Do 5. mjeseca održat će se još tri takve radionice, s različitim slikarskim motivima, uz kotizaciju od 12 eura, a potrebna je prethodna prijava jer je broj polaznika ograničen. Za najmlađe smo u dogovoru s Marijanom Brdsko dogovorili tematske radionice koje će se u knjižnici održavati jednom mjesečno, one su besplatne no potrebo je prijaviti kako bismo osigurali dovoljno materijala – najavljuje Šamec. Bit će tu i dvije izložbe, 18. ožujka prigodnu uskršnju prodajnu izložbu postavit će udruga Oroslavski vez, a 5. travnja TZG Oroslavja otvara Dane humora, tradicionalnu izložbu radova Hrvatskog društva karikaturista. - Posebno nas veseli gostovanje poznate vrtlarice Slivije Kolar Fodor, koja stiže 15. ožujka s temom predavanja Kako imati vlastitu hranu tijekom cijele godine. U sklopu Svjetskog dana haiku poezije, 17. travnja, naš nagrađivani pjesnik Franjo Ordanić predstavit će novu zbirku haiku poezije – kaže Šamec. Obilježit će se 23. travnja i Svjetski dan knjige i autorskih prava kroz manifestaciju Noć knjige, kada će u Grfadksoj knjižnici biti pripremljen program uz iznenađenja.

Župan Kolar upriličio prijam povodom 90 godina Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za predsjednika Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Zlatka Korena, ravnateljicu Jelenu Lončar i voditeljicu Sektora karitativnog rada Elzu Parlov

'Svi smo mi pozvani prepoznati

onoga koji je u potrebi i ohrabriti ga'

S. Pušec/M.Čaržavec

KRAPINA

Župan Željko Kolar u utorak je upriličio prijam povodom 90 godina Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za predsjednika Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Zlatka Korena, ravnateljicu Jelenu Lončar i voditeljicu Sektora karitativnog rada Elzu Parlov. Župan Željko Kolar čestitao je veliku obljetnicu Caritasu. - Imao sam čast da prisustvovati svečanoj akademiji u HNK gdje se obilježavala 90. obljetnica Caritasa i vrlo široko vidjeti kako je djelovao Caritas kroz 90 godina i koliko okuplja oko sebe ljudi velikog srca i dobre volje spremnih pomoći onima koji nemaju, kao i kolika je skromnost i poniznost u poslu i pomoći koja se pruža. Hvala vama i svima koji s vama rade, pružajući pomoć onima kojima je najpotrebnija i koji nisu imali sreće u životu – rekao je župan. Dodao je da Županija surađuje s Caritasom na raznim programima i projektima. - Analizirali smo što mi možemo dodatno učiniti i kako se uključiti te smo donijeli odluku da ćemo financirati program podrške djeci bez odgovarajuće skrbi, koju Caritas provodi. To je sjajna mjera – napomenuo je Kolar. Riječ je o jednokratnoj pomoći 6000 eura. - Ove godine smo se uključili u ovaj program, a vjerujem da ćemo u idućim godinama i povećavati naš udio za veći broj djece – rekao je župan te uručio odluku o financiranju Jeleni Lončar, a Zlatku Korenu zahvalnicu Caritasu za doprinos u borbi protiv svih oblika siromaštva i očuvanju čovjekovog dostojanstva.

Suradnja i iskustva

Ravnateljica Jelena Lončar rekla je da su se na sastanku sa županom

Župan je uručio odluku o financiranju Jeleni Lončar, a Zlatku Korenu zahvalnicu Caritasu za doprinos u borbi protiv svih oblika siromaštva i očuvanju čovjekovog dostojanstva

Županija će su financirati program podrške djeci bez odgovarajuće skrbi, koju provodi Caritas

razmijenila iskustva suradnje na području karitativnog i socijalnog djelovanja na području KZŽ, koju pokriva Zagrebačka nadbiskupija. – Tu je naš Caritas prisutan brojnim projektima i oblicima pomoći i pojedinačno, i obiteljima i osobama u potrebi, ponajviše putem Euriopskog socijalnog projekta kojeg na području KZŽ provodimo od 2016. godine. Već 4 projekta smo proveli i završili i vjerujem da ćemo imati prigodu participirati na natječaj i za peti projekt, a kojima smo kroz svaki projekt pomogli oko 2000 osoba na području županije –rekla je Lončar. Riječ je o projektu podjele paketa higijenskih potrepština obiteljima i pojedincima u potrebi, mahom starijim ososbama i samcima, kao i oprema školskim priborom za 150 djece, što je obite-

ljima s ovog područja bila velika pomoć. - Caritas ima brojne aktivnosti, projekte, djelujemo na području socijalne skrbi i u našim domovima zbrinjavamo preko 200 korisnika raznih socijalnih usluga, to su djeca bez roditeljske skrbi, djeca i mladi s teškoćama u razvoju, maloljetne trudnice i majke s djecom, beskućnici, žrtve obiteljskog nasilja. Zahvaljujemo KZŽ i županu što su donijeli odluku sudjelovati u financiranju potpore mladima, djeci bez roditeljske skrbi koji izlaze iz sustava i prepušteni su sami sebi. To je vid pomoći mladima koji nakon punoljetnosti izlaze iz naših domova, djeci bez roditeljske skrbi, kojima putem polica životnog osiguranja osiguravamo uz pomoć dobročinitelja i donatora pomoć da mogu u prvim godinama samostal-

nog života imati neki vjetar u leđa i vid produljene podrške Caritasa –rekla je Lončar. Caritas je prije 6 godina otvorio i kuću za mlade u kojoj osigurava privremeni smještaj za mlade koji izlaze iz sustava socijalne skrbi u vremenu prijelaza iz ustanove i smješataj u samostalan život. - Mi koji radimo na području socijalnog i karitativnog djelovanja nismo konkurencija jedni drugima, možemo biti samo podrška jedni drugima, nadopunjavati se i na taj način možemo napraviti puno više dobra onima koji su u potrebi – zaključila je Lončar. 'Mediji mogu postati dobrotvorni'

Predsjednik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Zlatko Koren rekao je da mu je uvijek emotivno vrati-

ti se u Zagorje. - Time se vraćam u mlađe dane svog života, a vratiti se u mlađe dane uvijek znači osvježiti neki entuzijazam koji pomalo posustaje. A briga Caritasa je na poseban način upravo o onima kod koji taj životni elan na neki način postaje ili ga je potrebno potaknuti. Dobrotvorno djelovanje ima u sebi nekoliko važnih koraka. Prvo bi si svatko od nas trebao posvijestiti da može nekome na neki način pomoći. Kada prijetimo da nešto ne možemo sami pomoći onda ćemo se obratiti župnom Caritasu ili nekoj drugoj dobrotvornoj ustanovi. Ako to župni Caritas ne može, on će se obratiti nadbiskupijskom Caritasu, ako ni on ne može, obratit će se nacionalnom Caritasu. Uvijek imamo neku mogućnost, samo nam se valja angžairati – poručio je Koren. Dodao je da je potrebno, s druge strane, biti i dionik tuđe radosti. - Jer se čini da smo nekako zakočeni u tome da se više radujemo nečijem promašaju, nego nečijoj radosti. A tu mi se čini da mediji imaju ključnu mogućnost da postanu dobrotvorni. Mnoge radio postaje su jedini glas u domovima naših starijih po našim zagorskim bregima i oni u te domove mogu donijeti osvježenje i radost i mogu oblikovati i ambijent neke potištenosti. I to je oblik dobrotvornosti. Ljubav i krativnost su domišljate i kadre su prepoznati ono što je u određenom trenutku potrebno. Caritas, ljubav, to smo svi mi, svaki na svoj način. Nekada je pomoć nekome neki pozdrav, nekada odnijeti jedan kolač nekome, nekada samo nazvati i pitati telefonom, a nekada je to pomoć koju treba učiniti da bi netko ponovno stasao. U tom smislu je potrebno imati taj ambijent da smo svi mi pozvani prepoznati onoga koji je u potrebi i ohrabriti ga – napomenuo je Koren.

Odgojno - obrazovni djelatnici okupljeni na stručnom skupu u Stubičkim Toplicama

'U našem cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja svaki dan su sve veći izazovi'

Tijekom dva dana svi sudionici sudjelovali su na plenarnim predavanjima, radionicama i okruglim stolovima, a na samom kraju prezentirali su se i primjeri dobre prakse

STUBIČKE TOPLICE - Odgojno-obrazovni djelatnici okupili su se na dvodnevnom stručnom skupu "Umrežavanje u odgojno-obrazovnoj praksi vrtića i škola" koje se 19. i 20. veljače održao u Stubičkim Toplicama u organizaciji Inicijative ZVIS i Hrvatske zajednice osnovnih škola pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te Krapinsko-zagorske županije. Na otvorenju skupa bila je zamjenica župana Jasna Petek koja je istaknula kako joj je drago da se ovaj stručni skup organizira po drugi puta. - Nalazite se u županiji koja je već godinama među prve tri županije po izdvajanju za obrazovanje, koja ima 31 dječji vrtić, 33 osnovne škole i 10 srednjih škola, koja zaista sva-

kim danom svojim radom pokazuje da je županija – prijatelj djece. Ta titula je veliko priznanje, ali i odgovornost da radimo, planiramo i činimo sve da djeca u našoj županiji žive sigurno, sretno, zdravo i zadovoljno. Kad bi sve to ovisilo samo o nama, bilo bi nešto jednostavnije. Međutim, u našem cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja svaki dan su sve veći izazovi, i sve veće promjene u društvu koje se onda, naravno, ogledaju i u tom sustavu. Naš sustav nije fleksibilan, i dalje radimo po nekim pravilnicima koji su stari i preko trideset godina, imamo zakone iz kojih ne proizlaze pravilnici po kojima trebamo raditi, ali na sreću, u našoj županiji imamo entuzijastične učitelje i učiteljice, ravnatelje i ravnateljice,

stručne suradnike i suradnice te odgojitelje i odgojiteljice koji pokazuju veliki interes za svoj rad - rekla je zamjenica župana Jasna Petek te zahvalila Inicijativi ZVIS na organizaciji skupa i umrežavanju brojnih djelatnika iz sustava odgoja i obrazovanja. Skupu su se obratile ravnateljica OŠ Vladimir Bosnar Brigitte Gmaz, ravnateljica Hrvatske zajednice osnovnih škola Jasmina Hamer te Andreja Silić, viša savjetnica za predškolski odgoj u Agenciji za odgoj i obrazovanje, a na otvorenju je bio i načelnik Stubičkih Toplica Josip Beljak. Tijekom dva dana svi sudionici sudjelovali su na plenarnim predavanjima, radionicama i okruglim stolovima, a na samom kraju prezentirali su se i primjeri dobre prakse. (zl)

Iza idiličnog omota Bajke na dlanu koja u prvi mah oduzima dah krije se manje lijepa priča divljih odlagališta zahvaljujući bahatim i neodgovornim pristupom građana zbog kojih je naša priroda sve krcatija smećem

Osim u šume i potoke, pojedini građani smeće bacaju na svoje privatne parcele: 'Nitko se ne drži zakona. Ovo je Teksas!'

Vlasnik parcele na kojem je on sam odlagao svoj komunalni, privatni otpad i onda ga palio, pronađen je. Dobio je upozorenje

Marta Čaržavec

Iza idiličnog omota Bajke na dlanu koja u prvi mah oduzima dah krije se manje lijepa priča divljih odlagališta zahvaljujući bahatom i neodgovornom pristupu građana zbog kojih je naša priroda sve krcatija smećem. Ima tu svega – od plastičnih vrećica, odbačenih limenki i boca, papirića od čokoladica koje se bacaju onako usput ili kroz prozor automobila uz cestu pa sve do ogromnih, divljih odlagališta podno ili u šumama pa onda i na privatnim posjedima iz kojih strše odbačene ambalaže, građevinski materijal, staklo, gume, uredske stolice, pelene, ostaci hrane, plastika, papiri... I tako bismo mogli nabrajati u nedogled. Nažalost, čini se ponekad kako je nepropisno odloženi otpad Sizifov posao jer umjesto da njegujemo ono što nam je dato, pojedinci kontinuirano stvaraju kontrast koji bode u oči svakog prolaznika koji je imalo osjetljiv na ono što ga okružuje. Ovog puta donosimo priču s područja Krapinskih Toplica za koju smo saznali kada nas je kontaktirala naša sugovornica koja želi ostati anonimna. O čemu se radi?

Divlje odlagalište

- Ja, moja prijateljica i naši pesi idemo često u šetnje. Kada smo nedavno išle, šećemo tamo prema Čretu i uočimo čovjeka koji je palio uredsku stolicu i plastiku usred livade. Ne znam da li je to njegov posjed ili ne, ali to je tamo prepuno smeća, divlji deponij. Nisam se mogla suzdržati i rekla sam mu da imamo tako krasno reciklažno dvorište i da taj otpad može odnijeti tamo. Rekao mi je da kaj bu on to vozil. Tu gore je starački dom, pale se pelene, bace na livadu i zapale. To mi je tak sve odvratno da

'Jedna gospođa živi u Krapinskim Toplicama već 30 godina, a doselila je iz Njemačke. Nije se prijavila za smeće ni išta. Ona je staru ceradu palila tu odmah kad skrenete za Čret. To je nevjerojatno'

vam nemrem opisati. Bregovi su nam puni visibaba, zvončića, nešto predivno, srne vidite, fazane... I da se ljudi onda tako ponašaju prema prirodi? Ovdje se nitko zakona ne drži. Ovo je Teksas. I za taj slučaj sam javila Eko aleji. Mene to boli u duši. Imamo donekle čisti zrak pa zašto onda paliti otpad? Kontaktirala sam Općinu 12. veljače, ali se do sada nije ništa desilo. Rekli su da će nekoga poslati. A kada zovem na Općinu ja ne znam s kime razgovaram. Čak sam se javila i Ernestu Svažiću, bivšem načelniku. Rekao mi je da je vidio i ništa. Ja stvarno želim da se to riješi. Što se dešava s ljudima? Pa, zbilja su nemogući. Jedna gospođa živi u Krapinskim Toplicama već 30 godina, a doselila je iz Njemačke. Nije se prijavila za smeće ni išta. Ona je staru ceradu palila tu odmah kad skrenete za Čret. To je nevjerojatno –ispričala nam je i pitala kakvi su to zakoni, a onda se prisjetila Krapinskih Toplica prije 35 godina, kada je to bila, kako je rekla, potpuno druga priča. - Krapinske Toplice propadaju. Mjesto je živjelo. Tadašnja je direktorica Turističke zajednice svako jutro hodala po Toplicama, pregledavala. Tada su se ceste još prale. Kao da sve izokrenulo. Naočigled sve propada. Ja znam da načelnica ima jako veliki križ na sebi i da su, sad ću biti bezobrazna, Zagorci oko nje jako tvrdoglavi. To je nešto nevjerojatno. Jer kada žena nešto kaže to je smak svijeta – kaže naša sugovornica, inače sa stalnom adresom u Njemačkoj. Postupak prijave

Kontaktirali smo nakon toga stručnog suradnika za komunalno gospodarstvo u Općini Krapinske Toplice, Darka Šafranka koji nam je objasnio kako se u slučaju prijave otpada na privatnoj parceli prvo pronađe vlasnik parcele kojem se zatim da usmeno upozorenje.Tu ima svega. Ljudi bacaju na svoje parcele, pa susjedi prijavljuju, a ima i slučajeva kada nepoznata osoba na parcelu uz cestu istovari otpad. Općina je godinama bila dijelom akcije zelene čistke gdje smo sanirali divlja odlagališta, a to nam je plan i za ovu godinu. To radimo u suradnji s lovačkim društvom, uključi se i vrtić... A ovo kada netko prijavi, mi izađemo na teren, utvrdimo čiji je posjed i kroz razgovor pokušavamo ljudima objasniti i potaknuti ih da to sami riješe. Reciklažno dvorište je besplatno za sve koji plaćaju regularni odvoz smeća – objasnio nam je Šafranko i dodao kako je Općina već godinu dana bez komunalnog redara pa je zapravo on taj koji odrađuje njegov posao maksimalno koliko

'Kada imate posla s razumnim ljudima to se riješi u par dana, a nekad to traje mjesecima, doslovno'

može. - Kada dođe prijava, a to varira od slučaja do slučaja, mi izađemo tog dana ili idući dan, nekad ne izađemo ni nakon tri dana radi obima posla, ali pokušavamo usmenim upozorenjima. Ako se stvar ne riješi u roku tjedan, dva, dolazi rješenje na kućnu adresu. Kada imate posla s razumnim ljudima to se riješi u par dana, a nekad to traje mjesecima, doslovno – otkriva nam i kaže kako se borba još uvijek vodi s promjenom svijesti neodgovornih pojedinaca. - Ne može se reći, situacija se popravila jer su ljudi prije smeće bacali u šume i potoke. Ali ne možete vi, ako je netko odlučio smeće baciti u šumu, vi da ne znam što napravite, nema pomoći dok se svijest ljudi ne pro-

mijeni. Nema te sile koja ga može natjerati da smeće stavi u auto i da ga, kada ide prema Zaboku, ostavi u reciklažnom dvorištu. Stvar se popravila, ali pojedini slučajevi još uvijek postoje. To rješavamo točkasto, kako tko prijavi. Ne vozimo se uokolo po općini i ne gledamo gdje ima smeća – kaže Šafranko kojem je poznat slučaj s početka priče, ali ne sasvim. - Zvala me gospođa radi smeća, ali mislim da to nije ovaj slučaj. Ne mogu na pamet govoriti, ali ću otići do nje ili je kontaktirati – poručio nam je prošlog petka.

Počinitelj

Inače, kazne se mogu naplatiti osobi na mjestu počinjenja ako je zatečena ili ako se pronađu dokazi o osobi koja je odložila otpad. Tada se može pokrenuti prekršajni postupak i o visini kazne tada odlučuje sudac. Kazne se kreću od 65,73 eura (500 kuna) do 131,46 eura (1.000 kuna) za fizičku osobu te 131,46 eura do 657,31 eura (5.000) kuna za fizičku osobu obrtnika ili osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost. Da li su kazne dostatne, Šafranko nije htio ko-

mentirati, ali je, kako je i obećao, u ponedjeljak stigao na mjesto gdje je pronađen otpad. Čuli smo se s načelnicom Krapinskih Toplica Gordanom Jureković koja nam je ispričala detalje nakon izvida. - Naš je stručni suradnik za komunalno gospodarstvo pronašao vlasnika parcele podno šume na kojem je on sam odlagao svoj komunalni, privatni otpad i onda palio. To je obitelj koja ni nema kante za otpad pa su cijelo vrijeme, evo do danas, oni to palili. Gospodin Šafranko stigao je danas na njihovu kućnu adresu i usmeno ih upozorio da u najkraćem mogućem roku saniraju smeće i kontaktiraju Eko flor kako bi dobili kante za zbrinjavanje otpada. Kroz tri dana ići ćemo ponovno na teren i provjeriti jesu li to odradili – poručila je načelnica Jureković i dodala kako svi korisnici Eko flora imaju besplatno zbrinjavanje otpada u reciklažnom dvorištu. Kako neslužbeno doznajemo, u ovom slučaju radi se o obitelji koja je slabijeg imovinskog stanja i kojoj je, očito, puno mjesečno izdvajati za odvoz otpada, no potvrdili su kako će kontaktirati Eko flor.

Fotografija divljeg odlagališta na području Čreta

Dostavite prijedloge za priznanja Općine Mače

MAČE – Općina Mače objavila je javni poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Općine Mače. Priznanja Općine Mače su Nagrada za životno djelo, Nagrada Općine, Plaketa Općine te Priznanje počasnog građanina Općine. Za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja ovlašteni su: članovi Općinskog vijeća, načelnica, pravne i fizičke osobe s

područja Općine Mače. Načelnica Općine Mače poziva ovlaštene predlagače da, sukladno naprijed navedenim kriterijima, dostave prijedloge za dodijelu javnih priznanja Općine najkasnije do 20. ožujka 2024. godine. Prijedloge možete dostaviti na adresu: Općina Mače, Mače 30, 49251 Mače ili putem e-mail-a: opcina.mace@ kr.t-com.hr. (zl)

Izabrana predsjednica

Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Pregrade

PREGRADA - Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Pregrade održalo je u ponedjeljak konstituirajuću sjednicu koju je sazvala predsjednica Gradskog vijeća Grada Pregrade Vesna Petek. Za predsjednicu Povjerenstva izabrana je Petra Vdović, a za njenog zamjenika Hrvoje Novak. Ostali članovi povjerenstva su Karlo Pasariček, Dora Kolar, Lucija Vrhovski, Zdravka Žiger i Vesna Liber. Novoizabrana predsjednica zahvalila je članicama i članovima na izboru te istaknula kako pred Povjerenstvom predstoji aktivno djelovanje u narednom razdoblju jer se Pregrada prihvativši

rezoluciju Sigurno mjesto za žene obvezala na kontinuirano osvješćivanje javnosti vezano uz ovu tematiku. Također je dodala da će ovo Povjerenstvo biti konstruktivno te će svojim djelovanjem i prijedlozima raditi zajedno s ostalim dionicima na dobrobit žena i muškaraca u našoj zajednici. Gradonačelnik Marko Vešligaj zaželio je svim članovima Povjerenstva puno uspjeha u radu te pozvao da u narednom razdoblju aktivno sudjeluju u radu ovog povjerenstva. Osim izbora predsjednice i njenog zamjenika, na sjednici je također donesen Poslovnik o radu Povjerenstva. (zl)

Kroz psihološko savjetovalište Zavoda za javno zdravstvo u prošloj godini prošlo 159 korisnika

KORISNICI SU VEĆINOM

MALOLJETNICI, DJECA

I ADOLESCENTI OD 6

DO 18 GODINA

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Na konferenciji za novinare ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo krapinsko – zagorske županije Tomislav Jadan istaknuo je, između ostalog, da je Zavod prošle godine, u suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom, zaposlio još jednog psihologa, kojem je osnovna mu je djelatnost briga za mentalno zdravlje djece.- Zaposlili smo još jednu kolegicu koja je otvorila psihološko savjetovalište za prvenstveno za rad s djecom i mladima i kroz 2023. godinu je kroz savjetovalište prošlo 159 korisnika, 98 djece je prošlo kroz sistem psihološke obrade – istaknuo je Jadan.

Po uputi Ž stručnog tima škole

Razlog upućivanja su najčešće teškoće održavanja koncentracije i pažnje, teškoće u planiranju i organizaciji vremena, sklonost impulzivnom reagiranju, neprimjereni oblici ponašanja i ponašajne ovisnosti, prisutnost različitih ometajućih strahova, napetost, potištenost, sniženo samopouzdanje i problemi u vršnjačkim odnosima.

Stoga smo pitali za detaljnije informacije o ovom savjetovalištu, s obzirom da sve više djece i mladih traži psihološku pomoć odnosno ima psihičkih ili mentalnih poteškoća. - 98 korisnika uključeno ili je prošlo savjetodavni tretman psihologa. Korisnici su većinom maloljetnici, djeca i adolescenti od 6 do 18 godina te njihovi roditelji/ skrbnici. Važno je napomenuti kako su usluge Savjetovališta dostupne i punoljetnim osobama pa su pomoć i podršku psihologa potražile i mlade odrasle osobe te osobe srednje životne dobi – odgovoreno je iz Zavoda. Većina djece i mladih uključenih u tretman psihologa dolazi po uputi stručnog tima škole. Razlog upućivanja su najčešće teškoće održavanja koncentracije i pažnje, teškoće u planiranju i organizaciji vremena, sklonost impulzivnom reagiranju, neprimjereni oblici ponašanja i ponašajne ovisnosti, prisutnost različitih ometajućih strahova, napetost, potištenost, sniženo samopouzdanje i problemi u vršnjačkim odnosima. Stresne životne situacije - Nadalje, dio korisnika upućen je

'Velik broj djece i mladih dolazi na pregled psihologa na inicijativu roditelja ili na vlastiti zahtjev, nerijetko uslijed teškoća suočavanja sa stresnim životnim situacijama, problema u odnosima s vršnjacima i teškoća izvršavanja školskih obveza'

Produžen rok za dostavu prijedloga za dobitnike priznanja Grada Zlatara

ZLATAR – Grad Zlatar već je ranije raspisao javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Zlatara, s rokom za dostavu prijedloga do 21. veljače. No, kako je zaprimljen u tom roku samo je-

dan prijedlog, Grad produžuje rok za dostvu prijeldoga do 31. ožujka 2024. Podsjetimo, pravo predlaganja kandidata za priznanja imaju vijećnici Gradskog vijeća, gradonačelnica, radna tijela Gradskog vijeća te prav-

ne i fizičke osobe s područja grada Zlatara. Obrazloženi prijedlozi podnose se u pisanom obliku na adresu Grada, Park hrvatske mladeži 2, 49250 Zlatar, s naznakom 'Javni poziv za dodjelu javnih priznanja'. (sp)

od strane nadležnog školskog liječnika, najčešće nakon sistematskog pregleda, zbog sumnje na poteškoće u prilagodbi i otežano suočavanje s neugodnim emocijama. Velik broj djece i mladih dolazi na pregled psihologa na inicijativu roditelja ili na vlastiti zahtjev, nerijetko uslijed teškoća suočavanja sa stresnim životnim situacijama (poput promjene mjesta stanovanja, upisa u novu školi ili gubitka bliske osobe), problema u odnosima s vršnjacima i teškoća izvršavanja školskih obveza. U savjetodavni tretman uključeni su i roditelji/skrbnici maloljetnih korisnika. Roditelji/skrbnici su važan izvor heteroanamnestičkih podataka o maloljetnom korisniku, a s obzirom na njihovu ključnu ulogu u socioemocionalnom razvoju djeteta putem stvaranja obiteljskog okruženja u kojemu dijete raste, razvija se, uči, formira stavove, razvija obrasce socijalnih interakcija i interpersonalnih odnosa, rad i suradnja roditelja su od iznimne važnosti za učinak tretmana - ističu u Zavodu.

U ovom mjestu iz gotovo svake druge kuće dolazi vatrogasac ili vatrogaskinja

U SELNO STIGLO NOVO VATROGASNO VOZILO

Marta Čaržavec SELNO

Subotnje popodne u Selnom, na području općine Krapinskih Toplica proteklo je uz veselje povodom 45. godišnje Skupštine DVD-a Selno, a ovu je svečanost posebno uveličao blagoslov novog vatrogasnog vozila. Predsjednik DVD-a Selno, Stjepan Bednjanec, nije krio oduševljenje budući da su do sada raspolagali tek s jednim vozilom. Ovom se prilikom prisjetio samih početaka osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva. - Mještani sela okupili su se prije 45 godina na inicijativu mjesne zajednice i osnovao se DVD kojem je kontinuirano rastao broj članova. Danas imamo 83 člana, a djelujemo s jednim vozilom od 2008. godine. Proš-

Na ovom području nema mnogo intervencija za što su zaslužne preventivne akcije koje društvo provodi

le godine smo nabavili navalno vozilo koje smo blagoslovili – ispričao je Bednjanec i zaključio kako intervencija nema mnogo budući da gotovo iz svake kuće u ovom malom mjestu dolazi barem jedan član ili članica DVD-a Selno što doprinosi preventivama. Ovom događaju prisustvovala je i zamjenica krapinsko

Mještani sela okupili su se prije 45 godina na inicijativu mjesne zajednice i osnovalo se dobrovoljno vatrogasno društvo Selno koje danas okupkja 83 člana, rekao je Bednjanec

– zagorskog župana, Jasna Petek.DVD Selno dio je dobrovoljne vojske vatrogasnih društava Krapinsko

– zagorske županije. Moram pohvaliti sve vatrogaskinje i vatrogasce KZŽ, a onda i dobrovoljna vatroga-

sna društva, danas posebno DVD Selno jer su intervencije postale sve zahtjevnije i izazovnije. Oni su prvi koji stižu na mjesto događaja. Osim dobre edukacije, stručnosti i dobre volje, snage i energije, važna je i infrastruktura, a za vatrogasce su to naravno vozila. Mi smo tu da ih podržimo – rekla je Petek i za kraj dodala kako Županija kontinuirano, iz godine u godinu, povećava financijska sredstva za rad vatrogasnih društava. Predsjednik Općinskog vijeća Krapinske Toplice, Božo Ružak, ovom je prilikom pohvalio DVD Selno poručivši kako tradiciju vatrogastva treba njegovati i podržavati. - DVD Selno puno doprinosi našoj zajednici. Jako dobro surađujemo, rado se odazivaju i na sva događanja i od velike su nam pomoći – izjavio je Ružak.

Održana redovita, ali i izborna skupština Društva 'Rudolf Perešin' iz Gornje Stubice

Naš poznati umjetnik izrađivat će zaštićene art suvenire s likom Rudolfa Perešina

Za predsjednika je ponovno izabran: vlč. Dubravko Škrlin Hren, za dopredsjednicu: Marija Labaš i za tajnika: vlč. Josip Čulig

GORNJA STUBICA - Prošlog je petka održana redovita, ali i izborna skupština Društva 'Rudolf Perešin' iz Gornje Stubice. Predsjednik društva vlč. Dubravko Škrlin Hren podnio je financijsko izvješće za 2023. godinu, koje je jednoglasno prihvaćeno. Budući da je dosadašnjem vodstvu istekao četverogodišnji mandat, pristupilo se izborima. Nakon provedenih izbora, predsjednica Kandidacijskog odbora Kristina Rafaj objavila je rezultate. Za predsjednika je ponovno izabran: vlč. Dubravko Škrlin Hren, za dopredsjednicu: Marija Labaš i za tajnika: vlč. Josip Čulig. Na Skupštini je potom bilo riječi o sklopljenom ugovoru sa Stjepanom Đukićem –

Pištom, koji će izrađivati zaštićene art suvenire povezane sa likom i djelom Rudolfa Perešina. Prihvaćen je i plan rada za 2024. godinu. Tijekom ove godine nastavit će se sa redovitim radom Društva te će se pripremati art suveniri koji će se ponuditi posjetiteljima ovogodišnjih Susreta za Rudija, koji će se održati 15. 9. 2024. godine. Na Skupštini su svi nazočni članovi u konstruktivnoj i plodonosnoj raspravi razmatrali i donosili odluke za rad Društva. Skupštini je prisustvovao i načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić koji je pozdravio sve nazočne, čestitao novome vodstvu te najavio i nadalje potporu Općine radu Društva "Rudolf Perešin". (zl)

U sklopu projekta ERASMUS+ I.N.S.P.I.R.E.

BUDINŠČINA - Učenici Osnovne škole Vladimir Nazor Budinščina, na prekrasan su način započeli ovu godinu – još jednom avanturom u sklopu projekta Erasmus+ I.N.S.P.I.R.E.! Ovoga puta konačna destinacija mobilnosti bilo je maleno slovačko mjesto u blizini grada Levice – Rybník, a na mobilnost su putovali učenici Fran Posinjak (8.a MŠ), Elizabeta Šanjek (7.r PŠ) i Ivan Čivrag Gašpar (5.r MŠ) u pratnji nastavnica engleskog jezika Ane Bahat i Nikoline Goričan. Njihovo je putovanje započelo 22. siječnja kada su busom krenuli do Beča, a zatim nastavili svoj put do Bratislave te u konačnici do Rybníka. Tijekom prvog dana mobilnosti, učenici su uživali u programu dobrodošlice, tijekom koje su mogli čuti i vidjeti glazbene nastupe te igrokaz koji su pripremili učenici škole domaćina. Dobili su priliku prošetati Rybníkom te posjetiti tradicionalnu kuću te regije. Ostatak dana proveli su u školi, gdje su učitelji iz Turske, Poljske i Hrvatske održali nekoliko poučnih i zabavnih aktivnosti za učenike.

Učenici OŠ Budinščina putovali u Slovačku

Drugi je dan bio rezerviran za izlete. Prvi dio dana proveli su u posjetu brani i hidroelektrani Gabčíkovo, smještenoj na Dunavu. Pogledali su kratak film o ovoj moćnoj rijeci te o načinu na koji hidroelektrana radi, a zatim krenuli u šetnju postroje-

njem. Nakon toga domaćini su ih odveli u Bratislavu. Uživali su u šetnji do centra grada, a zatim fotografirali znamenitosti i tražili suvenire. Nakon posjeta Prirodoslovnom muzeju, probali su okuse slovačke tradicije u restoranu u mjestu pod

nazivom Slovenský Grob. Posljednji dan aktivnosti započeli su posjetom nuklearnoj elektrani te interaktivnoj izložbi Mochovce.. Zatim ih je u gradu Levice ugostio zamjenik gradonačelnika, posjetili su Šumsku školu, a na kraju i muzej pokraji-

ne Tekov gdje su se i nalazili. Dan su priveli kraju oproštajnom večerom ispunjenom pjesmom, plesom i veseljem. U Zagrebu su ih dočekali uzbuđeni roditelji, a učenici su puni dojmova iz Slovačke zadovoljno krenuli svojim domovima. (z

Radi se o jednoj od naših najaktivnijih udruga, uz višestoljetnu tradiciju i postojanje, rekla je načelnica

KONJŠČINA - Jedno od najaktivnijih društava u Općini Konjščina, Hrvatsko planinarsko društvo Gradina Konjščina, u Kulturno i turističko-informativnom centru Konjščina održalo je redovnu godišnju Izvještajnu skupštinu. Na skupštini je, između ostalog, podnesen Financijski izvještaj, kao i Izvještaj o radu Društva u 2023. godini te planovi za 2024. godinu. Nakon službenog dijela, uslijedilo je neformalno druženje između članova Udruge i gostiju. Da se radi o vrlo aktivnoj Udruzi koja se redovno uključuje u općinske manifestacija istaknula je općinska načelnica Anita Krok, koja je ujedno i pohvalila rad Društva. - Naše planinarke i planinari i ove godine planiraju mnoge aktivnosti. Svima je već poznata njihova tombola, kao i tradicionalna ke-

stenijada uz kuhani džin i kobasice. Organiziraju različite izlete, osvajaju domaće i strane najviše točke. Radi se o jednoj od naših najaktiv-

nijih udruga, uz višestoljetnu tradiciju i postojanje - rekla je načelnica Krok te istaknula kako sve to ne bi bilo moguće bez složne ekipe

unutar Udruge. - Ekipa u Udruzi je složna, okupljaju velik broj članova, ne samo iz naše općine, nego i van granica općine. Hvala

Održana 78. skupština DVD-a Tugonica – Podgrađe

Kao iznenađenje stigla pomoć od čak 10 000 € za nabavku kombija

MARIJA BISTRICA – U subotu 24. veljače održana je redovna izvještajna skupština DVD-a Tugonica-Podgrađe, koje djeluje u sklopu Vatrogasne zajednice Općine Marija Bistrica. Prihvaćena su izvješća za 2023. godinu, te planovi za 2025. godinu, kao i izmjena financijskog plana za ovu godinu, koja se ponajviše odnosi na nabavku novog kombi vozila, koja je pri kraju, pa će od ožujka vozni park ovog društva krasiti i novi Renault Trafic. Ovo društvo trenutno se može pohvaliti sa131 članom, od čega su 34 pripadnika mladeži i 17 djece. Oni su prošle godine ispisali povijest, kada su u pitanju natjecanja. Izdvajamo osmo mjestu ženske mladeži i treće mjesto muške mladeži na državnom natjecanju u Novalji, te drugo mjestu muške mladeži na Kupu HVZ-a. Pored toga bilo je još puno uspješnih nastupa i mladeži i djeci, ali i seniora A, a u tome se ne misli stati niti ove godine. U procesu formiranja je i ženska seniorska A ekipa, pa će se na županijskom tražiti možda i četiri 'vize' za državno natjecanje. I prošle godine mladež je boravila na Kampu vatrogasne mladeži u Fažani. Kada je u pitanju operativa, u prošloj godini zabilježeno je šest intervencija, od čega jedan požar gospodarskog objekta, jedno kontrolirano spaljivanje i če-

Prije kraja skupštine predsjednici

Srećko Bahlen i Stjepan Skuliber potpisali su i ugovore, na osnovu kojih će donacije biti i realizirane

tiri intervencije sanacija krovišta nakon nevremena. Za intervencije su vatrogasci ovog društva još bolje opremljeni jer je realizirana velika nabava opreme preko natječaja MUP-a. Također dio opreme nabavljen je vlastitim sredstvima, a dio kroz donaciju SPAR-a Od ostalih događanja valja izdvojiti Dan otvorenih vrata u Mariji Bistrici, vatrogasnu vježbu sa ostalim društvima VZO Marija Bistrica, upravo na području djelovanja ovog društva, na Reciklažnom dvorištu u Tugonici, sudjelovanje na vatrogasnom hodočašću u Mariji Bistrici i brojnim događajima u Mariji Bistrici, kao sudionici ili osiguranje. Dva člana i dvije članice još na početku prošle godine položili su uspješno za zvanje vatrogasac. I prošle godine odrađena je dislokacija u Zatonu u ukupno devet smjena, uz sudjelovanje vatrogasaca iz prijateljskih društava. U društvu su ovu skupštinu iskoristili i za dodjelu vatrogasnih statua, kao znak priznanja za sjajne rezultate članovima ženske i muške mladeži, kao i njihovim voditeljima. Također, spomenicu za 20 godina staža u društvu zaslužio je Zdravko Bajs. Skupštinu su pozdravili, između ostalih zamjenik predsjednika VZKZŽ Željko Presečki, predsjednik VZ Grada Za-

greba Srećko Bahlen, načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, zapovjednik VZO Marija Bistrica Velimir Babić, član Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Željko Novak, ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić, supsidijar u Svetištu MBB-e vlč. Mirko Brlić, kao i članovi brojnih prijateljskih društava, kako iz krapinsko zagorske i zagrebačke županije, te grada Zagreba, tako i iz šibensko – kninske županije (DVD Tisno), karlovačke (DVD Orlovac) i brodsko –posavske (DVD Lužani). Na kraju radnog dijela sve skupa je iznenadio, pa gotovo i šokirao predsjendik DVD-a Moravče i VZG Zagreba Srećko Bahlen, koji je objavio kako će i DVD Moravče i VZG Zagreba donirati po pet tisuća eura, dakle ukupno deset tisuća eura DVDu Tugonica – Podgrađe za nabavku novog kombi vozila. Prije kraja skupštine predsjednici Srećko Bahlen i Stjepan Skuliber potpisali su i ugovore, na osnovu kojih će donacije biti i realizirane. Tome se pridružio i zapovjednik DVD-a Tisno, koji je obećao donaciju svoga društva u vidu opreme za kombi, tj. nove gume. Nakon radnog dijela nastavljena je fešta uz ''Bistričke licitare'', koji su se pak odrekli svog honorara i na taj način i oni pomogli društvu. (Elvis Lacković)

Od proteklog je tjedna Dječji vrtić Jaglac iz Kumrovca bogatiji za vrijednu donaciju

Igračke pokrivači i slatkiši razveselili su kumrovečke mališane

KUMROVEC - Protekli su tjedan kumrovečki dječji vrtić posjetile voditeljica proizvodnje Apollo Group Tatjana Hršak i Ivana Poslončec. Kumrovečke mališane i njihove odgojiteljice razveselile su punim kutijama igračaka, dječjeg tekstila, pokrivača i slatkiša. Ugodnom druženju pridružila se i Lidija Jurak-Cobra mehanika, inicijatori-

ca ovih donacija koja je donijela kute za odgojiteljice i preslatke dječje pregačice. – Zahvaljujemo još jednom svima na vrijednim donacijama! Osmijeh, radost i sreća na licima mališana govore sve. Kad si dobar prema drugima to ne mijenja samo tebe, nego i svijet – zahvalila je na vrijednim donacijama ravnateljica vrtića Jelena Bašić. (Davor Žažar)

Financijska podrška udrugama u Krapinskim Toplicama

KRAPINSKE TOPLICE - Općina Krapinske Toplice poziva sve udruge koje su programski usmjerene na rad u području kulture, socijalne skrbi, društvene djelatnosti da se prijave na financijsku podršku programima ili projektima koji doprinose razvoju kapaciteta udruga u kulturi, socijalnoj skrbi ili društvenoj djelatnosti. Za prioritetno područje kulture ukupna vrijednost natječaja iznosi 12.271,00 eura. Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu ili projektu je 664,00 eura, a najveći iznos po pojedinom programu ili projektu je 6.135,00 eura. Za prioritetno područje društveno-socijalnog razvoja ukupna vrijednost natječaja iznosi 13.729,00 eura. Najmanji iznos finan-

cijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu ili projektu je 531,00 eura, a najveći iznos po pojedinom programu ili projektu je 2.527,00 eura. Rok za podnošenje prijedloga programa ili projekta je 30 dana, a završava dana 24. ožujka 2024. godine. Prijavitelj može podnijeti jednu prijavu i ugovoriti jedan program u okviru ovog javnog natječaja. Javni natječaj se raspisuje za planirano trajanje programa ili projekta za razdoblje provedbe od 12 mjeseci (od 1. siječnja do 31. prosinca 2024.). Natječajna dokumentacija se dostavlja: preporučeno poštom ili osobno (predaja u pisarnici Općine Krapinske Toplice), na sljedeću adresu: Općina Krapinske Toplice, Antuna Mihanovića 3, 49217 Krapinske Toplice. (zl)

HITfest u Domu kulture u Maču

Rok za podnošenje prijedloga programa ili projekta završava dana 24. ožujka 2024. godine

MAČE - Na natječaj HIT SCENE ove godine prijavilo se preko 50 pjesama od kojih je organizator izabrao 20 pjesama koje će se izvoditi na ovogodišnjem HITfestu. U dosadašnjem djelovanju nastupilo je preko 200 izvođača

iz svih dijelova Hrvatske, a i Slovenije. Gosti večeri su Ivica Pepelko i Zdravko Škender. Ulaznice je u pretprodaji moguće kupiti od 01.03. u restoranu Bolte i u Modna Galerija Veti u Zaboku po cijeni od 6 eura. (zl)

Tijekom radova na obnovi otkriveno osim Tahyja, pokopani brojni

Uz Tahyja, povijesni zapisi govore i kako je tu pokopana i njegova obitelj, no samo bi buduća istraživanja mogla

Jelena Klanjčić

DONJA STUBICA

Kad su krenuli radovi na obnovi crkve u Donjoj Stubici i rekonstrukciji poda, malo je reći da su se radnici iznenadili kada je pod propao u kripte, odnosno grobnice ispod crkve. Nije nepoznanica da se ispod donjostubičke crkve nalaze grobovi, kao i da je upravo tamo pokopan zloglasni vlastelin Tahy. Ipak, ovo je bila prilika da se uđe u kripte u koje su do sada bile u potpunosti neistražene.

Kripte

S konzervatorom Igorom Cindrićem našli smo se u Crkvi Presvetog Trojstva na kojoj je nedavno završila obnova. – Bilo je predviđeno uz ojačanja da se u donjoj zoni spoje vanjski zidovi i to je projektirana ploča. Da bismo to napravili, morali smo dići pod. No, nismo imali saznanja da ispod postojećeg imamo sačuvan stari pod i kad smo ga vadili, pojavile su se kripte – kaže Cindrić iz Konzervatorskog odjela Krapina. Postojanje kripti nije bila nepoznanica, no ono što je do sada bilo nepoznato, jest da je zapravo cijela crkva na kriptama. – Sve smo kripte evidentirali i kroz male otvore posnimili. Neke su bile prazne, uglavnom one u lijevom brodu, no u drugima smo pronašli lijesove i ljudske ostatke – priča konzervator. Iako bi se u nekim standardnim procesima i obnovama crkvi prišlo istraživanju kripti, to ovoga outa, kaže, nije bilo moguće. – Crkva je bila u hitnoj, konstrukcijskoj obnovi od potresa, stoga nismo imali biti vremena, a niti financijskih sredstava da se priđe arheološkim ili bilo kakvim istraživanjima. Jedino što smo, sukladno zakonu, mogli napraviti, jest evidentirati kripte, posnimiti i osta-

Kripte su grobovi ispod crkvenog poda. Sama riječ 'kripta' prema grčkome i latinskome znači natkriven/skriven hodnik. U kriptama su se kasnije s vremenom pokapali neki crkveni

velikodostojnici, velikani, zaslužni vjernici i građani

'Crkva je bila u hitnoj, konstrukcijskoj obnovi od potresa, stoga nismo imali niti vremena, a niti financijskih sredstava da se priđe arheološkim ili bilo kakvim istraživanjima'm kaže konzervator

viti 'in situ', za neka buduća istraživanja – pojašnjava konzervator. Dodaje i kako postoje tri ulaza u kripte, jedan je na sredini crkve, a druga dva u bočne brodove.

Tahyjev grob

Obzirom da spomen župe datira iz 14. stoljeća, no crkva je gotič-

Trobrodna župna Crkva Presvetog trojstva u Donjoj Stubici nalazi se u samom središtu grada. Današnji oblik dobila je nakon niza pregradnji i zahvata od vremena prvog spomena 1346. godine. Povijesni izvori kažu da je središnji, stari dio crkve nastao u 15. stoljeću u gotičkom stilu, što pokazuju i brojni sačuvani elementi poput gotičkih rebrastih svodova i nekoliko zidnih freski. Sjeverna lađa prigrađena je u 16. stoljeću, pjevalište s arkadama i orgulje u 18. stoljeću, a potom je crkva neostilski uređena i obnovljena nakon požara i potresa u 19. stoljeću, kada je uređen i zvonik sa

'zagorskom kapom' te su probijeni lučni prozori s vitrajima. Župa je navedena u popisu župa Zagrebačke biskupije g. 1334., ali za stubički kraj značajna je g. 1209. kada se u povelji ugarskoga kralja Andrije II. potvrđuje vlasništvo županu Vratislavu na posjede i međe u Stubici. Mjesto je bilo središte hrvatskoslovenskih seljačkih buna koje su ugušene uz velike žrtve 9. veljače 1573. na polju kod Stubice. Svojim darovima crkvu su obogatili kanonik Ivan Znika (1630. – 1706.) te plemićke obitelji Vojković, Čikulin, Domjanić, Sermag, Rauch i Oršić, a u 19. st. biskup Maksimilijan Vrhovac.

O ulasku u kripti i pokapanju u njima razgovarali smo s konzervatorom Igorom Cindrićem i donjostubičkim župnikom Ivanom Brlečićem

Crkva Presvetog Trojstva u Donjoj Stubici

Tahyjeva nadgrobna ploča sada je smještena u Muzeju seljačkih buna

Stubici govore o davnim vremenima, ljudima i načinu života ovoga kraja

otkriveno kako su duž cijele crkve, brojni Stubičanci još iz 15. stoljeća

otkriti čiji se još ostaci i iz kojeg vremena, nalaze u kriptama koje se nalaze pod cijelom crkvom u Donjoj Stubici

ka iz 15. stoljeća, za pretpostaviti je da je barem dio kripti iz toga doba. Ono što je sigurno jest da je barem dio kripti, gdje je pokopan Tahy, ali i njegova obitelj, iz 16. stoljeća, obzirom da je, prema povijesnim činjenicama, Tahy umro godinu dana nakon velike Seljačke bune i njihovi se ostaci još uvijek nalaze pod ovom crkvom. Iako u svoje vrijeme omražen seljacima, Tahy je, kao vlastelin, 'zavrijedio' da ga se pokopa u crkvi. Svojedobno je u crkvi stajala i Tahyjeva nadgrobna ploča, koju je svećenik četrdesetih godina prošlog stoljeća izbacio iz crkve. Naime, istraživanjem se došlo do podataka da je ta nadgrobna ploča maknuta iz crkve zato što su seoske žene molile ispred njem misleći da tu počiva svetac. Ploča se sada nalazi u stalnom postaju Muzeju seljačkih buna, u sklopu izložbe koja prati život i vrijeme jednog od najozloglašenijih plemića s tog područja, uglednika i vojskovođe Franje Tahyja. Nas njoj stoji, između ostalog, zapis: 'U ratu bijaše odličan, vrlo slavan čestitim životom, sretan u savjetovanju. Pošto je sve poslove po želji završio za vrijeme života, prekinula mu je život nemila smrt."

Povijesni sloj jednog kraja

Povijesni zapisi govore kako je Tahy bio otimač blaga i uroda, silovatelj žena i zlostavljač muškaraca, a zahvaljujući borbi protiv Turaka, uživao je veliki ugled, mada je bio u stalnoj zavadi s obitelji Henning oko posjeda na području Donje Stubice. Iako je već 1567. godine saslušano 508 svjedoka i njihove su optužbe

protiv Tahyja zabilježene na listini od 6 i pol metara, ništa se nije promijenilo, sve dok nije došlo do pobune seljaka i 1573. Sam Tahy u to je vrijeme bio vlasnik i Starog grada, odnosno Tahyjevog grada, gdje se sada nalazi lokalitet koji se istražuje i gdje su nađeni brojni nalazi iz 16. stoljeća, pa tako i preklopni sunčani sat iz 1558. za kojega se nastoji utvrditi je li pripadao upravo Tahyju. Za kosti pronađene pod crkvom to se nimalo ne sumnja. No, izuzetno bi važno bilo istražiti tko je još sve pokopan u kriptama pod crkvom, iz kojeg vremena datiraju ostaci koji su tamo pohranjeni. Ovakva bi istgraživanja bila izuzetno zahtjevna. – To je povijesni sloj ljudi ovoga kraja. Po opremi grobova, odnosno oslicima lijesova, datacijama lijesova, opremi grobova poput novčića, prstenja i sličnih artefakata, može se doći do spoznaja kada je prva crkva nastala, kako su ljudi tada živjeli i brojne nove spoznaje o ljudima ovog kraja, kako su se odijevali i slično. Ovakve su

Sve smo kripte evidentirali i kroz male otvore posnimili. Neke su bile prazne, uglavnom one u lijevom brodu, no u drugima smo pronašli lijesove i ljudske ostatke

kripte uvijek bogata riznica s podacima, sačuvana za buduća istraživanja – kaže naš konzervator. Dodaje i kako su mnoga dosadašnja istraživanja na kriptama drugih crkvi po Hrvatskoj pokazala brojna nova otkrića i spoznaje. – U Kutini su pronađeni grobovi iz srednjeg vijeka i kripta u kojoj je pokopana žena iz 1890., koja nije imala veze s crkvom. U Novskoj su konzervatori pronašli velike količine ljudske kose unutar crkve, pa postoje teorije da to pripada ljudima koji su poginuli za vrijeme napada Turaka, no zanimljivo je da nije bilo ljudskih ostataka. U Požegi su ispod crkve pronađeni predivno oslikani sarkofagi. Svaki od tih elemenata vuče za sobom priču o tom vremenu i čovjeku koji je po-

kopan – pojašnjava Cindrić. Pokapanje u kriptama Inače, s pojavom prvih kršćanskih bazilika podzemni prostori ispod oltara koristili su se za pokapanje mučenika, a poslije i crkvenih velikodostojnika. Katakombe su podzemna groblja u kojima su se sahranjivali i za najvećih progona skrivali stari kršćani. Posebno su bile brojne kraj staroga Rima, a najpoznatije su Sebastijanove, Domiciline i Prisciline katakombe. Kripte pak su grobovi ispod crkvenog poda. Sama riječ 'kripta' prema grčkome i latinskome znači natkriven/skriven hodnik. U kriptama su se kasnije s vremenom pokapali neki crkveni velikodostojnici, velikani, zaslužni vjernici i gra-

đani. Sahrana u kriptama postupno se zabranjuje 1788. godine nakon dekreta cara Franje Josipa II. Konačnu riječ o pokapanju u kriptama imala je hrvatska Vlada u Zagrebu 1867., koja je odredila da se više ne smiju praviti nove grobnice u crkvama, a dosadašnje rake moraju se zatvoriti ako nemaju ulaz s vanjske strane. Obzirom da su u donjostubičkoj crkvi ostavljena sva tri ulaza u kripte, zanimljivo bi bilo da se u jednom momentu netko ipak odluči na istraživanja grobnica pod stubičkom crkvom. Jer, povijest crkve je povijest ljudi jednog kraja i ljudi koji su tu živjeli, a svo ono sačuvano bogatstvo u grobnicama ispod crkve, zasigurno bi donijelo neka sasvim nova saznanja i spoznaje i povijesti ovoga kraja.

U središnji dio kripti sačuvan je ulaz u crkvi

Igor Cindrić iz Konzervatorskoj odjela u Krapini

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Becikljin

Niesem nigdar gruntala gda sem bila mala da bum huda na becikljine. Otprla sem svoju garažu h tere ne čuvam altu, nek sega kaj se more nutre spraviti. Ščem sem došla h garažu, a bilje je kmene, mam sem se popičila na malji becikljinek pred vrati. Pozabila sem da sem ga tam diela prie par dane. Same sem otprla garažne vrace i onak ga diela h garažu da ne ostal vanje. A moja garaža, puna becikljine, se veljičini, romobilje takaj. Najdeju se tuj i koturaljke, one nove kaj se velji skerbort ilji tak nekak. Joj Bože, gruntala sem si kak su se cajti zmenilji. Denes, čem detece "zide z riti van", mam mu se kupujeju sakojački čački, a med njimi su i becikljini. Pak njim se kupiju malji, z tri kotače, pak unda malje vekši z tri kotače, pak unda se tie kotači tak zvani pomočni odšrafiju. I gda detece more več same voziti becikljin unda se becikljini kupujeju kak deca rasteju. A peneze tere tirieba odvojiti za becujkjine nie baš ljehke najti, alji kaj se mora, najde se i načine. Kak imam dosta hnuke, tak imam i becikljine se moguče veličine i farbe. Nu tuj niti ne zaostajeju veljiki becikljini. Tak se tuj najde, večbrzince, muške i ženjske. Jedni su prešlji z mode i niesu fensi pak su se našlji h moje garaže. Tuj je i moj becikljin z terem idem h štacun ilji se pak malje prepeljam gda je ljiepe vrieme. Dok sem lukala te becikljine posložene h svoje gažare, nemrem a da se ne zmisljim cajta kak je h mojem selu bil kaj ja pamtim, prvi becikljin moje vujne. Ona ga je sebe kupila i dopeljala zamuža. Ž njim je hodila na posel h Zabok. Otraga na zadnjem kotaču je imel cinfrastu mrežicu. Ta mrežica je bila radi toga da nej zadnji kotač priel ženjske kiklju. Hu tem cajtu bila bi veljika sramota da je ženjska obljikla hlače, pak je kiklja ilji oprava bila njenja obljeka. Ja sem se i nafčila voziti na vunjine becikljinu. Vujec me je malje podvučil i za čas su bile moja koljiena i lakti puni skul, alji sem ja becikljin vozila. Unda su gmajnščani i rudari dobivalji becikljine ze deset ljiet posla. Moj otec nie delal tam pak mi niesme dobilji takef becikljin. A gda je h selje došlje več becikljine počele su viežbe vožnje becikljina. Bilje je te po selske pute, ledina i ceste bez asfalta. Jedni su odustalji jer je bilje i strgane nogi, ruki i razdrapane nose. Moj tetec nie imel

fiže nikuga gdoj bi se nafčil voziti, pak je moj otec kupil od njega beciklji, i te muški, z ramu. Otraga je imel paketrieger pak je otec vozol mene na rame, a mamu na paketriegeru gda sme kam išlji. Nu sad se je triebala svladati tehnika vožnje pod ramu. Joj kak je te bilje teške, alji ne i neostvarive. Brze sem ja svladala vožnju. Desna noga išla je pod ramu, z desnu ruku sem držala za zic, a z ljivu za governar. Teške me je spal red da se vozim na očevem becikljinu. Otec je ž njim hodil na posel na Obračak, a poklje posla hodil je po zidarije, betonaže i sakojačke druge poslije po selu. Ja sem bila navike, kak i denes vragometna i med svojemi jargani med prve nafčila voziti becikljin. Iste tak su me ljudi rade pošiljalji h štacun h druge mieste po nekaj kaj nie bilje pri nas h štacunu. Išla sem ja i po doktora ljudem, živinara i po spoved za starce. Se sem ja te išla, alji ne pešice. Če ljudi niesu imelji becikljina moralji su mi ga h selu negde posuditi. A ljudi su becikljine čuvalji "kaj oke h glave". Nekteri su jih imelji kre svoje postelje. Bilji su strahu da jim ga nešče ne hkradne. I gda sem tak ja hodila po posle tere su mi dalji seljani, poklje kaj bi posle obavila, niesem mam išla dime. Z becikljinem sem prešla h polje ilji nekam med njive kaj me nej nišče videl i vozila se do mile volje. Grde je bilje kaj sem negda i na te pute znala predrieti gumiju. A unda je več bilje i malje straha, kak dojti dime z podrapanem becikljinu. Saki gdoj je imel becikljin moral je imeti gumeljezunk, te je bilje ljepilje za krpanje gume. Moral je imeti od podrapane nutrešnje gum komad gumije i malje šmirgljin papiera. Najprie se je napumpala guma i diela h ljevur z vodu. Lukalje se gde voda pišči i našla se rupica. Meste oko rupice se je pobrisalje i zešmirgljalje malje z papierem. Odriezala se mala krpica od gumije i ona se našmiergljala. Oko rupice na gume i na krpice namazalje se z gumeljezninjem. Malje se puhalje, kaj se gumeljezung malje posušil. Krpica se pritisnula na mestu gde je bila rupica. Bože, baš si gruntam. Te sme si negda sami mi deca krpalji becikljine z veseljem. A denes toga veselja nie. Do becikljina se denes ne drži nič. On je nam negda bil veljike veselje i sredstve z terem se lježe došlji do druguga mesta, škole ilji prščenja.

Uoči Dana rudara, posjetili smo Štefaniju Žitnjak, čuvaricu uspomena na rudnik ugljena

Orali njivu u Špičkovini pa pronašli ugljen. Ubrzo je tamo nastao ugljenokop!

Ugljen se kopao za potrebe termoelektrne Jertovec i za grijanje peči u domaćinstvima

Nevenka

Danas već malo tko zna da se 02. ožujka obilježava Dan rudara. Zaborav je prekrio mnoga sjećanja. Ne u tako davnoj prošlosti taj dan obilježavalo je mnogo stanovnika u našem Zagorju. Zagorje je imalo nekoliko ugljenokopa. U djetinjstvu smo u školi učili da je u Zagorju bio ugljenokop u Golubovcu, Konjščini, Vučaku, Špičkovini i Dubravi Zabočkoj. Ugljen se kopao za potrebe termoelektrne Jertovec i za grijanje peči u domaćinstvima. Kako je nastao ugljenokop u Špičkovini i Dubravi Zabočkoj željela sam doznati iz priče najstarije živuće supruge rudara, Štefanije Žitnjak. Njezin današnji dom nalazi se nedaleko mjesta gdje je nekada bio rudnik, pokraj potoka čija je voda ispirala zemlju sa ugljena. Ispred doma dočekala me nasmijana i draga ženica, Štefanija. Ta žena rudara, majka je

Vijest o pronalasku ugljena na tom mjestu pročula se i izvan mjesta, pa se ugljen počeo vaditi ne samo površinski, nego se išlo i u dubinu

sedmero djece i baka trinaestero unuka i unučica. Njezinu obitelj čine još i dvadeset dvoje praunuka i troje, prapraunuka.

Širenje vijesti

Ono što svatko može primijetiti je da se iza osmijeha krije i dobro pamćenje i bezbroj priča iz mladosti. "Moj brat, Alojz Šamec i Bačani Dragutin orali su njivu 1942. godine. Prilikom oranja iz zemlje su počeli izlaziti crni kameni, kako su oni prvo mislili", započela je priču baka Štefanija. Ubrzo su uvidjeli da to nije obično kamenje nego da se radi o ugljenu. Vijest o pronalasku ugljena na tom mjestu pročula se i izvan mjesta, pa se ugljen počeo vaditi ne samo površinski, nego se išlo i u dubinu. Poslije Drugog Svjetskog rata, ugljenokop se proširio i produbio. Ugljen se iz ugljenokopa vozio u drvenim vagonima po maloj pruzi koja je išla iz rudnika do rine. Bilo je to mjesta uz glavnu željezničku prugu i tu utovarivao ugljen u velike vagone, te odvozio

prema cilju. Na površini se zemlja odvajala od ugljena i tako nastaje brdo koje postoji još i dan danas. Kako su rudari dolazili iz drugih mjesta, počela se graditi velika kuća u kojoj su bile kancelarije, sobe za rudare i kuhinja za pripremu hrane. Kuća je i dan danas u istoj veličini kao što je bila i nekada. Njezin suprug otkupio je kuću od države, kada se rudnik preselio dva kilometra dalje. Preselio se radi toga što se kopajući ugljen stvarao veliki rov ispod sela i u jednom trenutku progutao kuću jednog seljanina. Isto tako već na tom dijelu nije bilo dovoljno ugljena pa se ugljenokop preselio malo dalje u Dubravu Zabočku i gdje se vadio sve do 1967. godine.

Dogovor sa stražarima Štefanija nikada nije radila u rudniku, no sa suprugom Stjepanom je dijelila rudarski teški život. A taj život sastojao se od buđenja u jutro u tri sata, spremanje doručka mužu rudaru i spremanje hrane koje je ponio sa

sobom na posao u rudnik. On je jedno vrijeme radio u samom rudniku, a kasnije je vozio rajžicu, malu lokomotivu koja je vukla vagone pune ugljena. "Rad rudara je bio vrlo težak", priča nam baka Štefica. "Radilo se u tri smjene. Rudari su nosili sa sobom u jamu karabiterice, lampe na karabit, kojima su svijetlili u rovovima, a ponekad si osvjetljavali put svojim kućama. Prilikom izlaska iz jame bili su crni od ugljene prašine, gotovo neprepoznatljivi", nasmijala se baka. "Mi seljani nikada nismo kupovali ugljen. Imali smo dogovor sa stražarima koji su pazili na ugljen natovaren na vagončiće. Stražar bi se s početkom noći maknuo dok bi mi u ljetu vukli ugljene u obližnje šume ili kukuruz i onda ga isto po noći odnijeli svojoj kući. Drugi su pak dolazili do ugljena tako da bi se popeli na vagone kada bi se vozili na rinu odakle su se utovarivali na vlak, i iz vagona bacali pokraj pruge. To su radili muškarci, a žene i djeca išli bi odmah sa košarama i koševima i brali izbačeno gromade ugljena te nosili doma. Za to su svi rukovoditelji u rudniku znali, ali su se pravili kao da nemaju pojma", nasmijala se baka Štefica. Ostavili smo baku Šteficu ispred njezinog doma, specifičnog i nepromjenjenog izgleda sa vanjske strane od trenutka kada je napravljena za potrebe rudnika. Ispratila nas je sa širokim osmijehom i našim obećanjima da ćemo doći po još njezinih priča. "Samo dođite. Imam ja cajta, a tek sam samo u devedesetpetoj godini života."

Gregurić ZABOK

Održan koncert 'Superstar specijal Dino Miklaužić i gosti' u Krapini

Zagorski superstar Dino oduševio prepunu Festivalsku dvoranu

KRAPINA - Kapacitet Festivalske dvorane u Krapini od 529 mjesta pokazao se premalim da primi sve zainteresirane za veliki koncert "Superstar specijal Dino Miklaužić i gosti", koji je održan u petak. Koncert je organizirala Krapinsko-zagorska županija uz potporu Pučkog otvorenog učilišta Krapina, a njegovo je održavanje najavljeno već u prosincu nakon prijma kojeg je za zagorskog superstara održao župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar. Uoči samog koncerta zagorski superstar Dino Miklaužić kazao je da mu je to prvi veći koncert i kako zaista želi da sve prođe dobro. - Uzbuđen sam, nisam mogao spavati, osjećam sam se kao dijete kad ide slijedeće jutro na more. Ne spavaš jer jedva čekaš pa se vjerojatno zato osjećam iscrpljen. Večeras svira sa mnom ekipa iz Superstara, njih jedanaest i moja sestra. Bend sam složio s najboljim glazbenicima koje sam ikad u životu upoznao, sve su domaći dečki i zaista sam im zahvalan što su me podržali – poručio je Dino Miklaužić. Dino

Miklaužić je mladi hrvatski pjevač iz Huma na Sutli. Prošle je godine oduševio svojim izvedbama u pjevačkom natjecanju Superstar gdje je u velikoj konkurenciji iz čitave Hrvatske i susjednih zemalja završio na drugom mjestu. Dino je trenutno učenik Srednje škole Krapina, a u javnosti je postao poznat već 2016. godine pobjedom u dječjem glazbenom showu Zvjezdice. (zl)

ORALNA HIGIJENA Izbjeljivanje zubi

Marija Morović mag. pharm.

Izbjeljivanje zubi je estetsko stomatološki postupak kojim se posvijetljuje postojeća boja zuba.

Promjena boje zubi

Zubi mogu promijeniti boju zbog mnogo razloga, a ponekad se to jednostavno dogodi starenjem zubi. Najčešći razlozi promjene boje zuba su pigmentirana hrana i piće koje svakodnevno konzumiramo (kava, crno vino), loša oralna higijena i pušenje. Za bijeli sjaj zuba odgovorna je caklina, a trošenjem postaje sve tanja zbog čega dovodi do prosijavanja drugog zaštitnog sloja zuba (dentina) koji je izrazito žute boje zbog čega zubi mogu izgledati tamnije.

Postupak izbjeljivanja

Stomatološki postupak izbjeljivanja bazira se na aktivnom kisiku koji prodire u zubnu caklinu, gdje se veže na spojeve pigmenta te se procesom oksidacije razlaže i mijenja boju zubi u svjetliju nijansu. Glavni preduvjet za izbjeljivanje zubi jesu zdravi zubi bez karijesa, plombi ili krunica i mostova u području koje se želi izbijeliti. Izbjeljivanje se ne bi smjelo primjenjivati kod djece mlađe od 10 godina, trudnica i dojilja. Prije samog postupka pacijenta treba upoznati s dosezima i eventualnim posljedicama stomatološkog tretmana tijekom izbjeljivanja. Naime, nisu svi pacijenti kandidati za izbjeljivanje jer se zubi sa žutim i žuto-smeđim nijansama lakše izbjeljuju nego oni plavo-sivih nijansi. Također, diskoloracije prouzročene tetraciklinskim antibioticima izbjeljuju se znatno teže uz dulji tretman i kombiniranje tehnika. Postoje tri tehnike izbjeljivanja zubi: izbjeljivanje u stomatološkoj ordinaciji, kućno izbjeljivanje i kombinacija istih. Najučinkovitija metoda trenutno je kombinacija. Profesionalne metode izbjeljivanja zubi. Imamo više metoda profesionalnog izbjeljivanja, a najčešće su pjeskarenje, izbjeljivanje laserom i ZOOM metodom. Pjeskarenje je najstarija metoda kojom se uklanjaju površinske naslage plaka i ostala oštećenja, kako se uklone naslage do izražaja dolazi prirodna bjelina zuba, no nažalost ova metoda je kratkotrajna. Kod izbjeljivanja laserom, odnosno izbjeljivanja Beyond White Spa lampom nano-

si se gel na bazi vodikovog peroksida na površinu zuba i osvjetljava se plavim svjetlom lampe. Plavo svjetlo omogućuje prodiranje gela odnosno kisika u caklinu i dentin zuba čime se mijenja njihova nijansa. Takvo je izbjeljivanje dugotrajnije (čak i do 3 godine) i može izbijeliti zube 4-6 nijansi te sam postupak traje svega petnaestak minuta, ali svejedno učinak najviše ovisi o navikama pacijenta i njegovoj brizi o zubima. ZOOM metoda uključuje led lampu i kombinaciju gela za izbjeljivanje. Zoom lampa emitira određenu razinu svjetlosti, no s većom razinom intenziteta nego ostale LED lampe dok zoom gel ubrzava i poboljšava rezultate izbjeljivanja zubi jer svjetlo aktivira fotokatalizator i daje izvrsne rezultate. Ovaj način izbjeljivanja zubi prikladan je za sve osobe, čak i one s osjetljivim zubima, jer se intenzitet može prilagoditi svakom pojedincu kako bi stomatolog omogućio i osigurao što ugodniji tretman i bolje rezultate. Postupak traje manje od sat vremena te može izbijeliti zube za 8 nijansi i ima učinak do tri godine, također ovisno o prehrambenim i životnim navikama pacijenta. Izbjeljivanje zubi kod kuće Izbjeljivanje zubi kod kuće se bazira na metodi izbjeljivanja pomoću udlaga, gela i trakica.. Preporučuje se kupnja ovakvih sustava u ljekarni, gdje možete dobiti adekvatan savjet o njihovoj pravilnoj primjeni. Sustavi su dizajnirani tako da se lako prilagode obliku zubi, omogućavajući ravnomjerno pokrivanje i maksimalni kontakt s površinom zubi. Ova metoda je posebno privlačna zbog svoje praktičnosti i sposobnosti da brzo pruži vidljive rezultate. Važno je napomenuti da, iako su sistemi za izbjeljivanje zubi kod kuće općenito sigurni za upotrebu, treba ih koristiti prema uputama kako bi se minimizirali rizici, poput iritacije desni ili preosjetljivosti zubi. Također, za osobe s postojećim dentalnim problemima preporučuje se konzultacija sa stomatologom prije početka bilo kakvog režima izbjeljivanja. Nakon svih metoda izbjeljivanja zubi preporuča se izbjegavanje pušenja te pigmentirane hrane i pića barem dva tjedna. Također zubi mogu biti osjetljiviji, posebice na hladno i toplo, no to je privremena reakcija i prestaje za 1-2 dana.

ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

Iza sebe ima više od 30 uspona na najviše vrhove svijeta, a pred sebe je stavio ciljeve koje uspješno na red je došla Aconcagua u Argentini. Uspon (i spuštanje natrag) na najviši vrh Amerike, nakon 11

Alpinist Andrija iz Oroslavja Amerike: 'Mjesecima sam ovo

Bio je to pravi test fizičke snage, mentalne čvrstoće i zaista me u nekim trenucima dovelo do krajnjih granica. Vjerujem promijenio u dobrom smislu, jer meni je dao takve lekcije, kakve ni roditelji ni škola ne mogu dati. Uistinu ovo iskustvo

OROSLAVJE – 'Manje je bitno koliko se ima godina u životu, već koliko je života u tim godinama!' - Ova mudrost Abrahama Lincolna vodila je našeg Oroslavčanina do još jednog uspona, u posljednjim i najtežim koracima prema vrhu Amerike. Bio je to jedan od težih izazova, no Andrija Jagečić i u njemu je uspio – ispenjao je najviši vrh Amerike, Aconcaguu, s visinom od 6962 metra.

Karta do Everesta

Putovanje do vrha bilo je naporno i nije zahtijevalo samo fizičku, već i nepokolebljivu mentalnu snagu, priča Jagečić, koji iza sebe ima više od 30 uspona, a među njima i Matterhorn, Eiger, Grossglockner, Castor, Mont Blanc i mnoge druge. Upravo Aconcagua je dio njegovog projekta Super 9, koja uključuje penjanje na sedam svjetskih vrhova i još dva europska. Do sada ih je ispenjao 5. Njegova ovogodišnja velika avantura, Aconcagua, nalazi se u srcu Anda, koje se protežu duž Čilea i Argentine. - Tom visinom od skoro 7000 metara, Aconcagua je najviši vrh južne hemisfere, Južne Amerike te ujedno i najviši vrh obiju Amerika. Moja karta koja me dovela pred vrata one najviše na svijetu, karta za

Everest – priča Jagečić. Naravno, u takvu se ekspediciju ne ide bez izazova, a upravo nam je o njima pričao naš sugovornik. - To je zapravo ona prava ljepota avanture, kada se izađe van komfora. Nikada nisam bio tip od komfora, jer tu nema nikakvog napretka u bilo kojem smislu. Kada sam se prijavio prošlo ljeto u grupu, bio sam svjestan i spreman na sve izazove i rizike koje ova avantura nosi. Nisam imao baš previše novaca u tom trenutku za sve troškove, no bio sam bogat snovima i željom da uspijem i odradim to kako treba.

'Poimanje riječi 'osvajanja' mi se s vremenom promijenilo i zapravo čovjek brzo shvati da on ne osvaja ništa. Zapravo te stijene, ta veličina koje stoji milijunima godina tamo i vrhunska priroda osvaja čovjeka'

Pronašao sam i neke nove sponzore te im pristupio novom idejom i pričom. Bili su oduševljeni. Vjerovali su u moje sposobnosti te mi tako pomogli u mom naumu, jer sam se nekima i prije dokazao. Vodič Franjo, koji je bio organizator ekspedicije, jasno je dao upute i uvjete ove avanture. Pročitao sam dva puta napisano i sve mi je bilo jasno. Sve karte su bile na stolu. Imao sam osjećaj da se ne mogu žaliti ni na što. Tako sam se i ponašao. Svjesno potpisujući ugovor iz argentinske Mendoze, koji mi je došao na mail, prihvatio sam sve moguće rizike pa tako i onaj najveći mogući, rizik od smrti – priča.

Samo šestorica na vrhu

U grupi koja je penjala na Aconcaguu bilo je 14 penjača. Penjali su uz

pomoć vodiča Franje, koji je davao upute tijekom puta, a dodijeljena su im i još dva lokalna vodiča, no samo 6 ih je došlo do vrha. Tu su bili i porteri koji su olakšavali s viškom stvari. Svatko od njih u grupi je, kaže Jagečić, imao svoje motive i razloge pristupanja, no timski rad ovdje je bio od iznimnog značaja. - Reputacija Aconcague, jedne od najopasnijih planina na svijetu, dobro je zaslužena te je odnijela i pokopala mnoge živote i snove najiskusnijim penjačima. Ovaj div ne prašta nikakve greške tokom uspona. Prosjek uspješnosti ovdje je samo 30%. Svjedočio sam smrtnim slučajevima na Aconcagui i time dobio jasnu poruku da gore ne očekujemo nikakve milosti - priča nam Andrija. Ističe i kako su sa ovaj poduhvat bile potrebne puno duže pripreme, nego one za Matterhorn (2021.) i Eiger (2022.). - Punih 11 mjeseci detaljno sam se pripremao, mukotrpno trenirao 6 dana u tjednu, čitao sve i svašta, samo da dobijem što bolje informacije prije polaska. Drugim riječima, mjesecima sam sanjao i imao viziju da čvrsto stanem na taj opasan vrh. Za ovaj cilj treba se biti u izuzetnoj fizičkoj i psihičkoj formi. Maknuo sam se malo od teretane i anaerobnih vježbi te ponovno odabrao Horvatove stube podno Sljemena kao glavni poligon. Prilagodio sam prehranu i smršavio 7 kilograma. Za Aconcagvu od većeg značaja su mi bile vježbe kondicijske prirode s ruksakom od 25 kilograma na leđima, nego vježbe s velikim težinama u teretani. Vodio sam vježbe snage, ali ovog puta u manjoj mjeri. Vježbe s ruksakom od 25 kg na Sljemenu osposobile su me da se mogu komotno i bez problema kretati tamo po teškom terenu na planini, s ruksakom od 10-12 kg svakodnevno. Ponekad sam čak čekao i najgore moguće vrijeme na Sljemenu, s kišom i vjetrovima, samo da se mogu zaputiti na trening, da vidim kako funkcioniram u tim uvjetima. Trebala mi je vrhunska aerobna kondicija i odgovarajuća snaga nogu. Znao sam i prespavati jednom u vreći podno Horvatovih stuba samo da ispro-

bam taj komfor. Tijekom spavanja u vreći, listao sam stare slike i dobre uspomene, koje su me vraćale na prijašnje uspone i uspjehe, iščekujući ono što dolazi. Istovremeno, iznenađivalo me što sam sve spreman učiniti trenirajući i odricanjem samo da bih došao do svog cilja, bez obzira na sve. Nije mi bilo prvi put, no to sve odaje kolika je bila moja volja za ciljem pa nisam ništa želio prepustiti slučaju – priča nam naš sugovornik. Potpuna spremnost Morao je, kaže, biti potpuno spreman, zbog toga je i opremu isprobavao na sve moguće načine, jer su opasnosti na Aconcagui su mnogobrojne i neumoljive. - Jedna od njih, podmukla visinska bolest, vrebala je u razrijeđenom zraku te može pogoditi i one najspremnije penjače ostavljajući ih s gadnim simptomima, bez mogućnosti normalnog funkcioniranja. Vrijeme na toj planini je drastično promjenjivo s iznenadim naletima vjetra, koji lako dezorijentira i one najopreznije. Odroni kamenja također su još jedna stalna prijetnja i mogu pokrenuti smrtonosnu lavinu leda i krhotina koje padaju niz padinu. Tu je nemilosrdno sunce koje je, uzrokujući dehidraciju i sunčanicu, dodatno oslabilo i ugrožavalo svakog od nas. Noćima temperatura na toj planini zna pasti i preko -30 stupnjeva. Doduše, za vrijeme penjanja imali smo sreće s vremenom i nismo imali velike minuse. Unatoč tome, svake godine tisuće ljudi pokušava doći na vrh Aconcague. Neki uspiju u tome, drugi postaju žrtve neumoljive prirode planine, ostavljajući za sobom srušene snove – kaže Jagečić. Test mentalne i fizičke izdržljivosti

Priznaje i kako mu se Aconcagua na trenutke činila kao strašan protivnik, pravi test mentalne i fizičke izdržljivosti te podsjetnik cijeloj grupi na sirovu snagu prirode. - Poimanje riječi osvajanja mi se s vremenom promijenilo i zapravo čovjek brzo

shvati da on ne osvaja ništa. Zapravo te stijene, ta veličina koje stoji milijunima godina tamo i vrhunska priroda osvaja čovjeka. Na nama je da smo ponizni i oprezni te s poštovanjem kročimo na planinu. Poštujući njezina pravila, uz malo sreće, priroda nam otvara svoja vrata – kaže. Nakon dolaska u nacionalni park i dobivanja dozvole, počinje putovanje života kroz surov teren Anda. Početni dio od par sati hoda prekrasnom dolinom Horcones do prvog kampa Confluencia, nije bio nešto osobito težak, a visinu su savladavali postepeno, kako bi se tijelo što bolje naviknulo na visinu i uvjete u prirodi, obzirom da je, kaže, dobra aklimatizacija presudna cijelim putem do kraja. - Tijelo ne možeš prevariti, kad tad ti vrati kasnije na usponu i time se drastično smanjuje šansa za uspjeh – priča.

Aklimatizacija

Prvi teži izazov bio je put do baznog kampa Plaza de mulas, koji može trajati i do 10 sati hoda. Udaljenost je oko 20 km i s barem 3 litre vode i najosnovnijih stvari u ruksaku treba izdržati po jakom suncu i vjetru. - Ovaj dan se smatra jednim od težih na cijelom putu. Transportne torbe se šalju na mulama prije nas te nas čekaju u baznom kampu, gdje prepakiramo torbe za sljedeće dane. Nakon odmora, iz baznog kampa Plaza de mulas počinje onaj pravi uspon i prolazi kroz 3 visinska kampa (Canada, Nido de Condores, Colera), koji postupno rastu na nadmorskoj visini. U šatoru nas je bilo po dvoje. Dijelio sam šator s generalom hrvatske vojske te mi je bila čast da smo zajedno surađivali. Njegove ratne priče kratile su dosadu i dugo vrijeme u šatoru. Sve koje sam upoznao u grupi bili su izvrsni ljudi te smo svakim slobodnim vremenom rado izmjenjivali međusobna iskustva s različitih putovanja. Pomažući jedni drugima, olakšavali smo potencijalne probleme tijekom uspona – ispričao je. Svakom danom, zrak je bio sve rjeđi, a fizički zahtjevi postajali su sve intenzivniji. - Kon-

rješava, jednog po jednog. Ove godine 11 mjeseci pripreme, trajao je dva tjedna

Oroslavja na vrhu ovo sanjao'

Vjerujem da je uspjeh neke od mojih članova grupe iskustvo ostavlja neizbrisiv trag u meni, kaže Andrija

stantna borba s prijetnjom visinske bolesti, bila je uvijek prisutna, vrebajući svakog od nas cijelim putem. Naime, rijedak zrak smanjuje dostupnost kisika, uvelike otežava disanje te povećava rizik od umora, glavobolje i mučnine. Upravo zato je aklimatizacija ključan dio protiv visinske bolesti. Penjači moraju provesti neko vrijeme u svakom od visinskih kampova, kako bi se njihova tijela prilagodila rastućoj nadmorskoj visini – pojašnjava.

Odustajanja

Najteži dio penjanja na Aconcagvu zasigurno je Canaleta. - Do nje se dolazi posljednjeg dana, kada kreće završni uspon u noći, u 2 ujutro. Od naleta adrenalina, tu noć spavanja nije bilo. To je strmi snježni ledeni kuloar koji vodi do samog vrha. Canaleta je inače izložena jakim vjetrovima i ekstremnoj hladnoći te smo se baš na tom mjestu svi zajedno suočavali s najvećim izazovima. Nakon izlaska na Canaletu, dočekalo nas je sunce i tako ublažilo moguće tegobe sa smrzavanjem. Na tom uskom prolazu gužve nije bilo, ali mogući odroni kamenja predstavljali su stalnu prijetnju. Ovdje bih svakako morao napomenuti po meni dva nezaboravna ključna trenutka, kojih sam se sjetio, a jedan se desio upravo na toj zloglasnoj Canaleti. Naime, sjetio sam se generalovog govora na 5550 m kada nas je sve okupio i motivirajućim govorom o hrabrosti, bodrio da izdržimo do kraja. Nakon tog govora u mojoj glavi više nije bilo mjesta za korak natrag. Snimajući taj govor, posve me preplavio adrenalin i dao mi dodatni vjetar u leđa da ispenjem sve do kraja. Drugi govor malo manje motivirajući, održali su nam lokalni vodiči prije završnog uspona, koji su nam bili dodijeljeni. U tom govoru, dali su nam do znanja koliko je bitno ne potrošiti svu snagu do samog vrha. Doslovno su nam rekli: 'Nemate li 40% snage za spuštanje, mi vas ne možemo nositi dolje. Umrijet ćete i vratit će vas u vreći.' Nakon toga, neki ljudi su se okretali, vjerujem zbog

visinske bolesti, neki zbog iznemoglosti. Nisam nimalo sumnjao u sebe. Osjetio sam da mogu nastaviti te tako polako krenuo naprijed, prema vrhu. Visinomjer na satu, postotak kisika i na vrijeme nisam ni gledao. Zadržao sam svoj tempo i fokus prema vrhu. U jakni sam imao vodu i neke energetske gelove koji su mi bili dovoljni. Dolazeći na vrh gdje se nismo previše zadržavali, dočekala nas je statua kondora pa i oblaci koji su nam umanjili zadovoljstvo da uživamo u pogledaju preko golemog prostranstva Anda. No, u tom trenutku to je bilo manje bitno, niti su me oblaci brinuli. Želio sam jako ovaj trijumf, morao sam ga imati. Meni prava nagrada nije ležala samo u pogledu, već u osobnom trijumfu svladavanja fizičkih i mentalnih granica – ispričao je. Neodoljiv osjećaj postignuća Drastično smanjeni postotak kisika od 42 posto na samom se vrhu jako dobro osjetio, no osjećaj postignuća je, kaže, bio neodoljiv. - Čak i oni koji nisu uspjeli do kraja, ne bi trebali biti razočarani. Naprotiv, sama odluka i biti na Aconcagui trebala bi im predstavljati uspjeh, no mišljenja sam da ipak za neke stvari do samog kraja treba pokušati ponovno, jer strpljenje je vrlina koju je najteže svladati. Uz određeni trud sve je dohvatljivo, no važno je i nekad stati na vrijeme, znati se povući u pravom trenutku. Jedna od mnogobrojnih i važnih lekcija na planini je ta da u životu nekada ne možemo dobiti uvijek sve što želimo i to je u redu. Penjanje na Aconcagvu nije nikako za one sa slabim srcem. Meni je to bio pravi test fizičke snage, mentalne čvrstoće i zaista me u nekim trenucima dovelo do krajnjih granica. Vjerujem da je uspjeh neke od mojih članova grupe promijenio u dobrom smislu, jer meni je dao takve lekcije, kakve ni roditelji ni škola ne mogu dati. Uistinu ovo iskustvo ostavlja neizbrisiv trag u meni. Dok su mi hladni vjetrovi šibali oko lica, cijelim putem Aconcagua je izazivala strahopoštovanje i poštovanje, a na na-

'Vodu smo radili iz snijega, vadili smo je i iz jezera na 5550 m, no prvo smo je morali prokuhati ili filtrirati tabletama da bi bila donekle pitka. Jeli smo dehidriranu hranu'

ma je bilo da se prilagodimo i otkrijemo svoje skrivene rezerve snage i otpornosti. Nikakvom junačenju nema mjesta na planinama, pogotovo ne na planini ovakve veličine. Iako nevjerojatno lijepa, okrutno je negostoljubiva. Svaki uspjeh ostavlja trag u mom umu, stoga ga nastojim dobro obilježiti. Mogao sam samo zaboraviti i one male užitke kao što su krevet, madrac, topli tuš, čista voda, jer mi to tamo nismo imali i po dva tjedna. Vodu smo znali raditi iz snijega, vadili smo je i iz jezera na 5550 m, no prvo smo ju morali prokuhati ili filtrirati tabletama da bi bila donekle pitka. Jeli smo dehidriranu hranu. To su one stvari, koje ljudi uzimaju zdravo za gotovo i uopće ne cijene. Tko god da ovo ponovno čita, bilo u krevetu, bilo van njega, mogu mu samo reći neka bude zahvalan na onome što ima, da ne mora spavati negdje vani bez madraca. Mnogi ljudi nemaju to cijeli svoj život. Poučen dosadašnjim iskustvom, mo-

rao bih napomenuti da su čovjeku potrebne tri glavne karte da se vani bolje snalazi i kojima otvara lakše vrata: čvrsta volja, dobar odgoj (poštivanje prirode, drugih ljudi, pogotovo starijih od sebe) i zdrav razum. Neki ljudi nisu ni svjesni koliko toga im se pruža, samo ako gledaju na to na pravi način, no ne usude se ni pokrenuti. Pri tome ne mislim da krenu na ovaj opasan ili slični put, nego da kroz prirodu upoznaju i stvaraju boljeg sebe. Prije svega, bitan je i put do cilja, koji me učio upornosti. Na kraju mogu samo reći da je zaista vrijedilo te da ću se rado sjećati svoje ekipe i cijele avanture – zaključio je.

Turist s ostvarenim snovima Nakon par fotografija, čestitki i zagrljaja, slijedio je spuštanje. - Imali smo još nešto slobodnog vremena kojeg smo dobro iskoristili nakon što smo se vratili u hotel. Iskoristili smo to vrijeme u razgledavanju

Mendoze te glavnog grada. Zapisivao sam sve svoje dojmove, misli i osjećaje, jer sam imao još dva dana odmora prije leta za Zagreb. Šetajući gradom naišao sam na groblje, zvano Cementerio del Andinista. To je groblje koje je posvećeno planinarima, koji su izgubili živote na Aconcagui. Nisam se previše zadržavao, no mislio sam si koliko ih je negdje poginulo loveći svoj san. Argentina je zbilja prekrasna zemlja i takva će mi ostati u sjećanju. Prilikom ulaska u autobus za Buenos Aires, još jednom sam mahnuo rukom prema Aconcagui. Zahvalan na relativno dobrom vremenu, koje nam je pružila, jer ja sam na takvoj veličanstvenoj planini bio samo turist... ali turist sa ostvarenim snovima! – zaključuje Andrija Jagečić, koji u glavi već vrti jedan novi 'film', zvan Mount Everest. A da će i taj san ostvariti, u to nimalo ne sumnjamo, pa i s najviše planine na Zemlji uskoro očekujemo razglednicu! (J. Klanjčić)

ČUVARICA TRADICIJE Nikolina Knezić vezenjem stvara prave male unikatne ukrase

Starinski vez u Nikolininim se rukama pretvara u moderne i personalizirane ukrase kojima uveseljava najdraže

Vezenjem se, no u jednom modernijem obliku, Nikolina počela baviti tek nedavno kako bi kratila vrijeme tijekom trudnoće. No, ideje su počele same dolaziti i pretvarati se u brojne ručne radove koji sada krase njenu malu riznicu

Jelena Klanjčić STUBIČKE TOPLICE

Malo je onih koji danas znaju cijeniti ručni rad, kakvim su se nekada bavile naše bake i kakav se danas nastoji očuvati kroz udruge koje se time bave. Još manje je mladih koji žele naučiti kako se veze, štrika, hekla i koji svoje slobodno vrijeme žele provoditi uz iglu i konac. No, Nikolina Knezić iz Stubičkih Toplica upravo je ručni rad i vezenje odabrala za svoj hobi. Hobi koju je, kaže, opušta i hobi kojim nastoji razveseliti svoje bližnje. Spoj tradicije i modernoga Vezenjem se, no u jednom modernijem obliku, Nikolina počela baviti tek nedavno kako bi, kaže, kratila vrijeme tijekom trudnoće. No, ideje su počele same dolaziti i pretvarati se u brojne ručne radove koji sada krase njenu malu riznicu. – Pokušavam sklopiti taj nekadašnji ručni rad, odnosno vez i današnje moderno, da se to ljudima više svidi – kaže Nikolina. Otkriva nam i da su se igla i konac nekako uvijek protezali kroz njezin život. – Moje mama, baka i prabaka bile su krojačice, a i vezle su. Djed je pak radio goblene. Tako da, vesti sam znala. No, nikad se do sada nisam time bavila. Tek sam prošle godine počela svoje ideje prenositi na platno – priča nam Nikolina, rodom iz Gornje Stubice, supruga i majka dvoje djece. Unatoč obvezama i poslu, uvijek za svoj ručni rad nađe vremena. – Kad imam slobodan dan i dok su klinci u vrtiću, na 3 – 4 sata prionem ovome. To je jedna uživancija, prije svega. Taj mi vez dođe kao terapija. Sav onaj stres koji doživim taj dan ili tjedan, zbog današnjeg užurbanog načina života, tu otpustim. Nije to samo da ja vezem da nekom poklonim, nego sam u tome pronašla mir, pa i konačni rezultat poprimi taj jedan dodatni šarm, a i ima svoje značenje – ispričala nam je. Personalizirani unikati

Njezini su radovi, osim što su uni-

'Uglavnom to cijene one generacije koje su se same takvim nečim bavile ili su to proživjele kroz svoje bake. No, takvih je malo. Takve osobe su spremne i platiti'

'To je jedna uživancija, prije svega. Taj mi vez dođe kao terapija'

katni, najčešće i personalizirani. Platno nabavlja u specijaliziranim trgovinama tkanina, ali i u starim obiteljskim ormarima, koji su još uvijek dobar izvor pravog, domaćeg platna. – Sve je krenulo tako što sam željela izraditi posebne, unikatne poklone kada bih trebala nekome pokloniti za krštenje, rođendan i slično. Danas je sve isfurano, a ovo ostane ipak za vječnu uspomenu – kaže još. I u pravu je, jer njezini su radovi ipak unikatni – nešto u što je utkala podosta vremena, uložila svoje vrijeme, znanje i talent. Upitali smo je, stoga, mogu li se takvi radovi naplatiti i vraća li se ručni rad u modu. – Interes postoji, ali ne veliki. Uglavnom to cijene one generacije koje su se same takvim nečim bavile ili su to proživjele kroz svoje bake. No, takvih je malo. Takve osobe su spremne i platiti. Ipak, financije su uglavnom danas svima problem – kaže.

Nove ideje

Ipak, želja joj je u skoroj budućnosti otvoriti obrt i proširiti asortiman, kako bi ovo iz hobija i poklona za drage osobe preraslo u jedan dodatni, mali biznis. – Sve više to ide u zaborav, pa je i poanta mog

objavljivanja mojih radova na Facebook stranici da ljude upoznam s tim, da vez ne mora biti klasičan, kakav je bio nekad. Da se može puno toga izvesti, u kombinacijama s akrilnim bojama, različitim

motivima, ali i posvetama. Voljela bih, kad bih otvorila obrt, raditi za ciljani dio potrošača, osmisliti primjerice pakete za krštenja s krsnom maramicom i košuljicom te svijećom, ali i razne druge ukra-

se – kaže Nikolina. Ideja joj ne nedostaje, ali niti volje i želje da ovu prelijepu tradiciju zagorskog kraja sačuva od zaborava i u jednim novijim oblicima prenosi dalje na sljedeće generacije.

Muzeji Hrvatskog zagorja u Hrvatskoj prednjače po dolascima djece i mladih kojih je bilo sveukupno 79 tisuća

Muzeji Hrvatskog zagorja treća su najposjećenija muzejska ustanova u Hrvatskoj s 312 tisuća posjetitelja

HRVATSKO ZAGORJE - Prilikom objave rezultata o posjećenosti hrvatskih muzeja, Muzejski dokumentacijski centar je 2023. nazvao muzejskom godinom. Porastu posjećenosti od čak 27% svakako su doprinijeli i Muzeji Hrvatskog zagorja koji su sa svojih 312 tisuća ostvarenih posjeta treća najposjećenija muzejska ustanova u Hrvatskoj, odmah nakon Dubrovačkih muzeja i Arheološkog muzeja Istre koji je zauzeo prvo mjesto. Pet ustrojstvenih jedinica koje čine Muzeje Hrvatskog zagorja, a to su Dvor Veliki Tabor u Desiniću, Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu, Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici i Muzej "Staro selo" Kumrovec, uz lijepe brojčane rezultate, mogu se pohvaliti i kvalitetom realiziranih muzejskih programa, posebice onih koji su namijenjeni djeci i mladima. Prema statistici, Muzeji Hrvatskog zagorja u Hrvatskoj pred-

njače po dolascima djece i mladih kojih je bilo sveukupno 79 tisuća, a koji su sudjelovali i u brojnim edukativnim programima. Uz ve-

Skupština Udruge 'Stav' Marija Bistrica

VRLO AKTIVNA GODINA

MARIJA BISTRCA – Redovnu izvještajnu skupštinu održala je Udruga ''Stav'' Marija Bistrica. Iz izvješća o radu vidljivo je da je prošla godina bila vrlo aktivna, uz pregršt događanja i projekata. Tako je u mjesecu ožujku diljem Zagorja održan Tjedan mozga, koji je pokrenula i uspješno provodi već niz godina dr. sc. Sanja Kovačić, inače i predsjednica ove Udruge. Uz prošlogodišnji 'Tjedan mozga' postavljena je i prigodna izložba ''Glijalne stanice''. Organizirano je i nekoliko koncerata. U sklopu 'Ljeta u Mariji Bistrici održan je koncert Stjepana Jimmya Stanića, uz dodatak, prigodnu izlož-

bu Jimmyevih unikatnih kućica. Tu je i koncert Nike Kovačić na gitari, kao i koncert Zbora duhovne glazbe ''Žoge'' na trgu u Mariji Bistrici, u sklopu 'Adventa u Mariji Bistrici', kao i koncert ŽVS 'Marija'. Ova je skupina u sklopu udruge osnovana upravo prošle godine. Također, nije izostala ni tradicionalna Pjesnička večer Stihoklepanje, održana je promocija knjige Luke Popova 'Znanost i objava', a Udruga je sudjelovala i u mjesecu hrvatskog filma i predstavila film 'Život je truba', Antonija Nuića. Prošle je godine započeo, a traje još uvijek projekt ''Budućnost i tradicija u Mariji Bistri-

ci II'', a dva programa prijavljena su i na natječaj KZŽ-e za financiranje javnih potreba u kulturi. Prvi je vezan uz organizaciju nekoliko koncerta i Jazz festivala u Mariji Bistrici, a drugi uz nekoliko zanimljivih izložaba. U planu rada za ovu godinu, uz nastavak projekta ''Budućnost i tradicija u Mariji Bistrici II'', čija je realizacija u tijeku, u planu su ponovno izložbe, koncerti, nastavak tradicionalnih događanja, te suradnja s drugim kulturnim udrugama u Mariji Bistrici, kao i Općinom Marija Bistrica na projektu budućeg Muzeja u Mariji Bistrici. (Elvis Lacković)

Odmah su nakon Dubrovačkih muzeja i Arheološkog muzeja Istre koji je zauzeo prvo mjesto

liku ponudu različitih edukativnih radionica i provedbu posebnih programa u svakom muzeju, pet ustrojstvenih jedinica MHZa prošle su se godine po drugi put povezale u uspješnom programu "Na konju u Muzeje". Muzeji su bili aktivni i u međumuzejskoj suradnji pa su ostvarena brojna gostovanja poput izložbe 'Aquatike' iz Karlovca, Muzeja vučedolske kulture i Arheološkog muzeja iz Zadra. Uz različita događanja i manifestacije koje su privukle brojne posjetitelje, Muzeji su se istakli i u održavanju različitih aktivnosti za lokalnu zajednicu, a prošla godina je u MHZ-u bila i godina obljetnica jer su različitim prigodnim programima obilježene 450. obljetnica Seljačke bune, 30 obljetnica početka rada Muzeja Hrvatskog zagorja, 50. obljetnica Muzeja seljačkih buna i 70. obljetnica rada Muzeja "Staro selo" Kumrovec. (zl)

ZAGORSKA ZEN KERAMIKA

ZLATAR - Nakon što je početkom veljače izložba Zagorska zen keramika bila otvorena u Općinskoj knjižnici Stubičke Toplice, u srijedu je otvorena i u Gradskoj knjižnici u Zlataru. Obje su izložbe nastale kao rezultat suradnje klanječke Galerije Antuna Augustinčića i dviju knjižnica. Naime, muzejska pedagoginja u Augustinčićevoj galeriji, Petra Šoltić, prošle je godine, u rujnu i studenome, održala dvije radionice. U Zlataru u sklopu 54. Dana kajkavske riječi u rujnu, a u Stubičkim Toplicama u sklopu Mjeseca hrvatske knjige u studenome. Ukupno je sudjelovalo 25 polaznika radionica. - Svrha je radionica da sudionici ovladaju tehnikom i steknu ideje

kako da modeliraju u glini, a modeliralo se i u bijeloj glini i to rukama, dok su se površine ukrašavale keramičarskim alatom te oslikavale posebnim bojama za keramiku. Uslugu pečenja keramičkih predmeta te glaziranje pružio je Mladen Gorički iz Srednje škole Bedekovčina- spomenula je Petra Šoltić. Izloženi su radovi u tehnici bojane šamotne i glazirane keramike. Za glazbeno raspoloženje u Zlataru pobrinula se klarinetistica Ivana Bartolin, zlatarska gimnazijalka iz Lobora. Dakako, uspješnosti izložbama pridonijele su i ravnateljice knjižnica, Silvija Dremeptić iz Stubičkih Toplica i Lovorka Puklin iz Zlatara. (Željko Slunjski)

Pedagodinja

Na natjecanju u prevođenju, pod nazivom Juvenes Translatores, pobijedio Dominik Mihaljinec

Učenik SŠ Krapina Dominik Mihaljinec najbolji

je prevoditelj

u Hrvatskoj!

Na natjecanju su sudjelovali učenici iz 701 škole diljem Europske unije

KRAPINA - Učenik Srednje škole Krapina Dominik Mihaljinec hrvatski je pobjednik natjecanja u prevođenju 'Juvenes Translatores' koje organizira Europska komisija već 17. godinu zaredom, a u njemu su sudjelovali učenici iz 701 škole diljem Europske unije. Razumijevanje drugih jezika, osim vlastitoga, dio je gesla Europske Unije, "Ujedinjeni u različitosti". Učenje jezika spaja i pomaže nam otvoriti naše umove i proširiti naše horizonte. Jezici su putovnica u svijet i ključ razumijevanja drugih kultura. Također, isto učenicima pomaže u budućem studiranju i radu duž cijele Europske Unije, a i šire. Istra-

Više od 200 profesionalnih prevoditelja pregledavalo je prijevode svih natjecatelja u 155 kombinacija jezika za prevođenje.

Ocjenjivala se točnost prijevoda, sposobnost gramatički točnog pisanja te pravilna upotreba izraza, sposobnost tečnog pisanja i kreativnost u pronalaženju rješenja za prijevod

živanja su pokazala da je potražnja za prevoditeljima sve veća. Juvenes Translatores podiže svijest o važnosti razvijanja vještina prevođenja i potrebom za ponovnom procjenom prijevoda kao sredstva za posredovanje među jezicima, u kontekstu učenja jezika. U svrhu promoviranja učenja jezika i prevođenja istih, Europska Komisija već 17-u godinu zaredom organizira natjecanje Juvenes Translatores. "Dare to make e di erence" Tema ovogodišnjeg prijevoda natjecanja bila je "Dare to make e di erence", kojom se htjelo potaknuti mlade ljude da izađu na izbore za Europski parlament koji će se održati početkom lipnja ove godine. Jednom u pet godina imamo priliku glasati i iskoristiti svoje demokratsko pravo izabrati one koji će nas predstavljati u Briselu i Strasbourgu, a koji će donositi odluke koje će utjecati na naš svakodnevni život. Poruka mladim ljudima – izađite na izbore. Natjecanje se održalo online 23. studenoga 2023. godine, a u njemu su sudjelovali učenici iz 701 škole diljem Europske Unije. Iz Srednje škole Krapina sudjelovali su Dora Brković (3a), Niko Kovačec (3c), Mia Košutić (3c), Dominik Miha-

ljinec (3c) i Dominik Pažameta (3c), pod mentorstvom nastavnice Valerije Smrekar. Više od 200 profesionalnih prevoditelja pregledavalo je prijevode svih natjecatelja u 155 kombinacija jezika za prevođenje. Ocjenjivala se točnost prijevoda, sposobnost gramatički točnog pisanja te pravilna upotreba izraza, sposobnost tečnog pisanja i kreativnost u pronalaženju rješenja za prijevod.

U ožujku u Belgiju

Krajem ožujka Dominik će sudjelovati u svečanosti proglašenja pobjednika svih 27 zemalja, u Briselu, u Belgiji. Na trodnevnom putovanju Dominik će imati priliku ostvariti mnoge kontakte te vidjeti i kako rade prevoditelji Komisije. Na svečanosti će biti prisutno i osoblje Komisije, drugih institucija EU-a te nacionalnih i regionalnih ureda EU-a, kao i novinara.- Važno je, također, napomenuti kako su svi učenici odradili odličan posao u prevođenju i odluka o pobjedniku je bila zaista teška. Iako može biti samo jedan pobjednik, iz svake države odabrano je i pet učenika koji su bili blizu pobjede te su stoga zaslužili i posebnu pohvalu. Između tih pet učenika u Hrvatskoj izabran je i učenik Srednje škole Krapina

– Dominik Pažameta! Posebnu pohvalu zaslužio je izvanrednim prijevodom s nekim kreativnim rješenjima. Pokazao je vrlo dobro znanje engleskog jezika, uključujući idiome. Također je pokazao i

veliku sposobnost tečnog pisanja na hrvatskom jeziku. Ovi rezultati su još jedan dokaz izvrsnosti koja se njeguje i promovira u Srednjoj školi Krapina – školi korak ispred! – kažu u Srednjoj školi Krapina. (zl)

Edukacija iz sportskog novinarstva i medijske pismenosti

Učenik Andrija

Anić postao

IPL novinar

POREČ - Učenik medijskih tehničara Andrija Anić iz Škole za umjetnost dizajn, grafiku i odjeću Zabok kao jedan od 15 finalista natječaja koji provodi Hrvatski školski sportski savez u okviru projekta "Igram, pišem, lajkam" i njegova mentorica Ruža Leskovar prošli tjedan sudjelovali su na edukaciji sportskog novinarstva i medijske pismenosti u Poreču. Projekt "Igram, pišem, lajkam" provodi se s ciljem popularizacije školskog sporta među učenicima te veće i kvalitetnije promocije školskih sportskih natjecanja na županijskoj i državnoj razini. Uključuje učenike novinare koji

medijskom edukacijom i praktičnim aktivnostima na državnim prvenstvima uče o medijima, sportskom novinarstvu, fotografiranju, sportskom komentatorstvu i stvaranju sadržaja za društvene mreže. U okviru edukacije učenici su osim predavanja i radionica koje su im držali renomirani sportski novinari imali i praktične zadatke kako bi se što bolje pripremili za buduće izazove u sportskom novinarstvu. Zadnji dan edukacije u ulozi IPL novinara pratili su državno prvenstvo u sportskom plesu. Andrija je bio u ulozi snimatelja. - Njegov video prilog moći ćete vidjeti

na stranicama Hrvatskog športskog sportskog saveza. Kao IPL novinar Andrija će pratiti školska sportska događanja u našoj županiji uz to će biti i službeni novinar na nekim sportskim školskim državnim natjecanjima te o njima iz-

vještavati na društvenim mrežama. Stručni žiri projekta i dalje će pratiti aktivnosti svih finalista u njihovom sportskom izvještavanju te će na kraju godine proglasiti najboljeg IPL novinara, držimo fige našem Andriji – kažu u školi. (zl)

U Konjščini u srijedu inicijalno

okupljanje za sve ljubitelje šaha

KONJŠČINA - U Konjščini će se u srijedu, 28. veljače održati inicijalno okupljanje za sve ljubitelje šaha. Iz Općine Konjščina pozivaju sve šahiste, one koji to žele postati ili žele proširiti svoje znanje te sve zainteresirane. - Povedite svoje prijatelje, susjede ili roditelje te nam se pridružite u 18 sati u KITIC-u (Domu kulture) na 1. katu na okupljanju radi daljnjeg dogovora. Dođite i odigrajte dobru partiju šaha te naučite nešto novo i dobro se zabavite – rekla je načelnica Anita Krok. Općina Konjščina osigurat će potrebnu šahovsku garnituru. (zl)

Spoj na slepo

BEDEKOVČINA - Povodom Dana žena Općina Bedekovčina poziva Vas na predstavu "Spoj na slepo" koju izvodi KUD "Krapina". Predstava će igrati u nedjelju, 3. ožujka, u Vatrogasnom domu Poznanovec s početkom u 18 sati. Ulaz je slobodan, a svatko tko želi može tom prilikom dati dobrovoljan prilog KUD-u.Više o predstavi možete pročitati na mrežnim stranicama Općine. (zl)

Emotivno snažna izložba otvorena u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRCA – U Organizaciji Udruge ''Stav'' Marija Bistrica, a u suradnji sa Udrugom ''Nismo same'', u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica u petak je otvorena izložba fotografija ''Ja sam snaga''. Riječ je o izložbi autora i fotografa Vjekoslava Skledara, a koja donosi snažne vizualne priče deset hrabrih žena oboljelih od raka i suočenih s gubitkom kose tijekom liječenja, naglašavajući važnost destigmatizacije za oboljele žene. Kroz umjetnost, ova izložba postaje snažan alat u borbi protiv bolesti, stigme i diskriminacije, potičući empatiju prema onima koji se bore s malignim bolestima poput raka dojke. Izložba pokazuje da se iza svakog broja

statistike krije hrabra žena koja se bori za život i svoje mjesto u društvu. Gubitak kose, koji se često povezivao s pojmom ljepote i osobnosti tijekom povijesti, sada postaje središnja tema ove izložbe. Izložba ''Ja sam snaga'' poziva posjetitelje da zarone duboko u intimne priče, otkrivajući snagu žena suočenih s gubitkom kose tijekom liječenja. Programom je moderirala Ana Kruhak, a na početku se svima obratila dr. sc. Sanja Kovačić, predsjednica Udruge ''Stav'', koja je izrazila zadovoljstvo što se ova izložba može pogledati u Mariji Bistrici, zahvalila je svima, te prenijela i svoja iskustva u borbi protiv ove opake bolesti. Dobrodošlicu je svima poželio

i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, a o samoj izložbi i hrabrim ženama koje se nalaze na fotografijama, a od kojih su dvije i prisustvovale ovom otvorenju, više je rekla Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge ''Nismo same'', a koja je također govorila i o svojim iskustvima liječenja i trenutcima u kojima je bila bez kose. Otvorenju je prisustvovao i sam autor, fotograf Vjekoslav Skledar. Program otvorenja uveličali su Nika Kovačić na gitari i ŽVS ''Marija'', a stihove Sanje Kovačić kazivala je Ivana Škrlec. Izložba ostaje otvorena u radnom vremenu Općinske knjižnice i čitaonice Marija Bistrica do 3. ožujka. (Elvis Lacković)

Zlatarbistričke mažoretkinje sudjelovale na 41. Državnom prvenstvu u Velikoj Gorici

ZLATICE SE OKITILE BROJNIM ZLATNIM MEDALJAMA

Vratile su se u Zlatar Bistricu kao jedanaesterostruke državne prvakinje, trostruke državne I. viceprvakinje i državne II. viceprvakinje

ZLATAR BISTRICA - U subotu Zlatice su se natjecale na 41. Državnom prvenstvu u Velikoj Gorici te se vratile u Zlatar Bistricu kao jedanaestostruke državne prvakinje, trostruke državne i. viceprvakinje i državne ii. viceprvakinje! Zlatarbistričke mažoretkinje dobile su i plaketu za doprinos u radu saveza te posebnu plaketu za izuzetan napredak i rezultate na međunarodnij razini. Osim natjecateljskih koreografija, Zlatice su povodom 20. obljetnice SMPTH-a pripremile zajedničku koreografiju za revijalan dio natjecanja koju su otplesale po završetku natjecateljskog programa. Sudjelovalo je 45 Zlatica te su svojom koreografijom zaslužile velik pljesak i divljenje cijele dvorane. Natjecanje na kojem se natjecalo 23 tima i preko 700 natjecateljica s ukupno 325 otplesanih koreografija počelo je u 9 sati ujutro, a završilo 13 sati kasnije u 22 sata navečer. Iako je cijeli dan bio dug i naporan, Zlatice su se natjecale s 19 koreografija te s njih 16 stajale na postolju. Najmlađe Zlatice iz dječje formacije osvojile su 2 zlatne medalje u solo pompon i mini pompon kategoriji te SREBRNU medalju u duo pompon kategoriji. Kadetkinje su osvojile medalje u svim kategorijama; 2 srebrne medalje u solo pompon i mini mix kategoriji te brončanu medalju u duo pompon kategoriji. Juniorke su osvojile zlato i titule državnih prvakinja u svim kategorijama u kojima su se

natjecale: solo pompon, solo twirling acrobatic baton, trio pompon, mini pompon i mini mix. Seniorke su bile zlatne u solo pompon, duo pompon, mini pompon i mini mix kategoriji te osvojile broncu u mini štap kategoriji. Ovo su ujedno bile i kvalifikacije za Europsko prvenstvo u Češkoj za kadetkinje, juniorke i seniorke te su se kvalificirale s ukupno 13 koreografija. Zlatice nastavljaju s pripremama da drugi dio kvalifikacija, 42. Državni turnir u Zadru koji će se održati u travnju, a prije toga natjecat će se i na internacionalnom natjecanju Golden Heart u Petrinji u ožujku. (zl)

Ovo su ujedno bile i kvalifikacije za Europsko prvenstvo u Češkoj za kadetkinje, juniorke i seniorke te su se kvalificirale s ukupno 13 koreografija

Na turniru su sudjelovala 23 tima iz Hrvatske, a tijekom cijelog dana izvedeno je 325 koreografija

Veliki uspjesi Mačanskih mažoretkinja

MAČE - Mačanske mažoretkinje 'Alina' protekloga su vikenda nastupile na 41. Državnom turniru u Velikoj Gorici i ostvarile velike uspjehe. Osvojile su ukupno sedam naslova državnih prvakinja, a uz to su postale i šesterostruke I. viceprvakinje i jednom II. viceprvakinje. Na turniru su sudjelovala 23 tima iz Hrvatske, a tijekom cijelog dana izvedeno je 325 koreografija. Mačanske mažoretkinje 'Alina' sudjelovale su s čak 51 djevojčicom ili djevojkom. Otplesale su čak 20

koreografija u četiri dobna uzrasta te su ostvarenim rezultatima osigurale kvalifikaciju za Europsko prvenstvo koje se održava u srpnju ove godine u Češkoj. Trenerice Andrea, Ivona, Sabina, Matea, Ivana i Hana naglašavaju kako su izrazito ponosne na svaku djevojčicu i djevojku. - Naše su cure u velikoj konkurenciji ostvarile zavidne rezultate, ali najveći uspjeh i najbolji rezultat je sreća, ljubav i poštovanje koju dobivamo i dajemo jedne drugima – kažu trenerice. (zl)

Pokazale izvanredne plesne vještine, predanost i upornost u pripremama za natjecanje

Stubičke Mažoretkinje Shelly zasjale na plesnom natjecanju

DONJA STUBICA - Stubičke Mažoretkinje Shelly istaknule se na nedavnom državnom turniru koji je organizirao SMPTH - Savez Mažoretkinja i Pom Pon Timova Hrvatske. Na ovom natjecanju, održanom u Velikoj Gorici 17. veljače, predstavile su se s osam koreografija. U kategoriji mini formacija pom pon kadeti, Stubičke Mažoretkinje Shelly su osvojile treće mjesto od ukupno 16 timova, čime su osigurale svoje mjesto na Europskom prvenstvu koje će se održati u srpnju u Češkoj. Također, istaknule su se visokim pozicijama u kategorijama mini formacija pom pon djeca i mini formacija štap djecu, osvojivši druga i treća mjesta. U individualnim nastupima, članice ovog tima također su postigle značajne rezultate. Nikol Čupar zauzela je peto mjesto u kategoriji solo pom pon djeca, dok je Ria Glavač osvojila deveto mjesto u kategoriji solo sa štapom u juniorskoj kategoriji. Juniorski duo

Predstavile su se s osam koreografija

Promocija knjige Daniela Rafaelića i Toše Dapca 'Barok u Hrvatskoj Oktavijana Miletića' u Muzeju seljačkih buna

GORNJA STUBICA - Kulturno informativni centar i Zaklada Adris objavili su luksuzno ilustriranu fotomonografiju dr.sc. Daniela Rafaelića Barok u Hrvatskoj Toše Dapca i Oktavijana Miletića. Knjiga prati uzbudljivi nastanak kulturfilma Oktavijana Miletića Barok u Hrvatskoj, nastalog na razmeđi propagandnih i umjetničkih silnica. Film sniman u Zagrebu, zatim dvorcu Oršić u Gornjoj Bistri i crkvi sv. Marije Snježne u Belcu, premijerno je prikazan na filmskom festivalu u Veneciji 1942. godine. U glavnim ulogama nastupili su Marija Crnobori, Tito Strozzi, Ana Roje, Oskar Harmoš i dr. Sve faze nastanka filma tada prati i Tošo Dabac, pa se po prvi puta objavljuje više od 100 njegovih fotografija koje je autor uspio pronaći i identificirati. Fotomonografija svjedoči kako o počecima prve profesional-

ne kinematografije kod nas tako i o uspješnom umjetničkom otporu političkom mraku. Promocija knjige Barok u Hrvatskoj Toše Dapca i Oktavijana Miletića, uz prikazivanje kratkometražnih filmova Ba-

rok u Hrvatskoj i Belec, održat će se u petak 1. ožujka s početkom u 19 sati, u Muzeju seljačkih buna, a predstavit će je autor Daniel Rafaelić uz moderaciju voditeljice Muzeja Vlatke Filipčić Maligec. (zl)

štap, Ria Glavač i Lucija Špoljar, postigao je peto mjesto od ukupno 10 timova u istoj kategoriji. Trio pom pon kadet, Tara Vuk, Sunčica Kralj i Mia Kucelj osvojile su šesto mjesto od ukupno 13 u kategoriji. Stubičke Mažoretkinje Shelly su ne samo pokazale izvanredne

plesne vještine, već i predanost i upornost u pripremama za natjecanje. Njihov uspjeh na državnom turniru ne samo da ih čini ponosnim. Ovo postignuće također može potaknuti interes djece za ples i pridruživanje ovom talentiranom plesnom timu. (zl)

Korizmene tribine u Mariji Bistrici

MARIJA BISTRICA – Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici i Svetište MBB i ove godine organiziraju korizmene tribine. Održat će se dvije korizmene tribine, obje u Dvorani Božjeg milosrđa, a prva je na rasporedu u petak 1. ožujka u 19 sati. Tribina će se održati na vrlo zanimljivu temu: ''Kako se nositi s gubitkom voljene osobe''. Gosti su prof. dr. sc. Marijana Braš, prim. dr. med., Sanja Miloloža, prof., i mr.sc. Do-

magoj Matošević, rektor svetišta i župnik. Druga tribina održat će se u petak 15. ožujka, također u 19 sati. Tema je ''Čovjek u vremenu transhumanizma (izloženost čovjeka i obitelji tehnološkoj ovisnosti, čovjeku robotu, umjetnoj inteligenciji, nadzoru i gubljenju slobode)''. Gošća je doc. dr. sc. Ivana Gregurić, bioetičarka i filozofkinja, a moderator Branimir Bilić. Ulaz je slobodan. (Elvis Lacković)

Konjščane u mjesecu ljubavi oduševila predstava 'Šnajderica Mica'

KONJŠČINA - Kako bi im uljepšali mjesec zaljubljenih, odnosno blagdan sv. Valentina, u Općina Konjščina odlučili su za svoje mještane organizirati pravu "uživanciju" - večer smijeha uz odličnu komediju "Šnajderica Mica", autorice i režiserke Đurđice Seleš. Predstava u izvedbi Dramske udruge "Kaj" iz Zaboka izvedena je u nedjelju u prepunom Kulturnom i turističko-informativnom centru – KITIC u Konjščini, uz besplatan ulaz, a brojni su se mještani imali priliku nasmijati do suza. "Krojačica Mica" priča je o životnoj borbi jedne krojačice za opstanak u današnje vrijeme sve težeg i skupljeg života, o tome kako se u svemu snaći kada više nisi mlad da bi počeo iz početka, ali još uvijek moraš raditi da bi preživio. Jedan od članova Dramske udruge "Kaj" je Marijan Bačanek iz Konjščine, možemo slobodno reći "lokalni glumac" koji sudjeluje u gotovo svim kulturnim događanjima na području općine. - Otkad sam ja u Udruzi, a to je već devet godina, sve predstave koje smo napravili odigrali smo u Konjščini i tu smo već poznati. U posljednje je vrijeme odaziv mještana izvrstan,

sve bolji, stoga ćemo, naravno, ovdje sa zadovoljstvom nastupati i dalje. Tradicionalno ćemo sudjelovati i u programu Dana općine, kao i na Adventu, a koristim priliku da posebno zahvalim načelnici Aniti Krok koja nas uvijek poziva i daje nam podršku u radu, zato vjerujem da ćemo i dalje odlično surađivati, na obostrano zadovoljstvo – rekao je Bačanek. - Drago mi je da naša Konjščina "diše", da se naši mještani uvijek u velikom broju odazovu na ovakva događanja koja za njih organiziramo i da imamo programe za velike i male. Nanizala su se kod nas događanja jedno za drugim, od kulturnih, sportskih, do ovakvih zabavnih i doista me raduje što je svaki put mnogo sudionika, odnosno posjetitelja. To je dokaz da smo na pravom putu prema cilju da društveni život u općini obogatimo sa što više sadržaja, a mnogo toga sada možemo organizirati u našem KITIC-u. Zahvaljujem članovima Dramske udruge "Kaj" što su nam priredili večer za pamćenje, a mještane pozivam da nas i dalje prate i pridruže nam se u svemu onome što smo za njih pripremili i u ovoj godini – izjavila je načelnica Anita Krok. (zl)

Međunarodno natjecanje učenika osnovnih glazbenih škola "Mladi Padovec 2024"

Izvrsni rezultati Glazbenog odjela OŠ Franje Horvata Kiša Lobor

Natjecanje je okupilo više od 300 glazbenih osnovnih škola iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i BiH

LOBOR - Od 12. do 16. veljače 2024. u OŠ Novi Marof održano je međunarodno natjecanje učenika osnovnih glazbenih škola "Mladi Padovec 2024", koje je okupilo više od 300 glazbenih osnovnih škola iz Hrvatske, Austrije, Slovenije i BiH. Na natjecanju su učenici Glazbenog odjela OŠ Franje Horvata Kiša Lobor ostvarili izvrsne uspjehe. Prve nagrade u kategoriji harmonike osvojili su Viktor Bolšec, Mateo Hubak, Vladimir Totar i Jana Sedlar, čiji su mentori bili Martina Jembrišak i Silvio Grden. U kategoriji trube druge nagrade osvojili su Ivan Šala i Jakov Rihrat, a treće Ivan Mikac i Luka Posarić, čiji su mentori bili Igor Dorotić i Karlo Vlahek. U kategoriji klarineta drugu nagradu osvojila je Dorotea Puklin, a treća je pripala Leonardi Piljak. Mentor im je Valentin Šeremet. Prvo mjesto u kategoriji tambure pripalo je Antonu Adaniću, čiji je mentor Vid Šarkanj, a u kategoriji klavir, treće mjesto osvojila je Diana Plancutić, pod mentorstvom Maje Milardović. (zl, foto: OŠ Lobor)

BABIČINI RECEPTI Jasna Podboj iz Desinića kuhanje je izučila uz babicu Herminu, od koje čuva stare recepte

'Babica je za težake navek pripravljala komperjaču, da bi mogli bolje delati v trsju, a ja sam joj pomagala kuhati'

Dotaknula se naša domaćica i legende o Veroniki Desinićkoj. 'Ondašnji ljudi veliju da je Veronika, osim kaj je bila lijepa i dobra puca, znala i fine kuhati, pogotovo pitu od sira, teru je najrajši jel i Fridrik', priča Jasna

Povijesni desinićki kraj, koji se još davne 1334. spominje u statutima zagrebačkog kaptola, poznat po prirodnim ljepotama zelenih brega, Đuri Prejcu, dvorcu Veliki Tabor, grofovima Celjskima i legendi o Veroniki Desinićkoj, naša je sljedeća stanica. Odmah nasuprot Velikog Tabora dočekala nas je babica Jasna Podboj, sa suprugom Damirom.

Pomoć babici

Inače rodom iz Miljane, iz obitelji Dragutina i Slave Komerički, Jasna je kao dijete živjela sa sestrom Vesnom, bakom Herminom i djedom Franjom. Babica je, jasno, uvijek bila glavna u kuhinji, a najviše je kuhala starinska jela, kakva Jasna danas rado priprema. Ona i suprug Damir imaju dva sina, Marka i Matiju i jednog unuka Bartola. – Navek smo doma imeli puno grunta, živine, trsja i pune radnika teri su to se pomagali obdelavati. Babica Hermina furt je pripravljala komperjaču za froštukelj da bi si mogli bolje delati. Gda se hodile v trsje delat, navek smo nosili puno stroška, a ja sam bila vesela kaj sam mogla babici pomagati – ispričala nam je Jasna. U babičinu komperjaču, kakvu je Jasna ovog puta i nama pripremila, ide luk, špek, krumpir – pravo težačko jelo kojega su se svi mogli najesti.

Legenda o Veroniki

Dotaknula se naša domaćica i legende o Veroniki Desinićkoj. Iako ondašnji ljudi nisu to smatrali legendom, već istinom. Ispričala je i da su grešne gorice naziv dobile upravo po tome jer su se tu nekada sastajali Veronika i Fridrik, kojima su branili ljubav. – Ondašnji ljudi veliju da je Veronika, osim kaj je bila lijepa i dobra puca, zna-

la i fine kuhati, pogotovo pitu od sira, teru je najrajši jel i Fridrik –priča Jasna, koja nam je otkrila i taj recept za ovaj starinski, ali vrlo jednostavan i ukusan kolač kojega mnogi vole. Baš kao i Jasnini gosti, koji su se skupili ovom prilikom. Stigla je cijela familija na ručak kojega je Jasna napravila onak po domaći: pečenice s resta-

nim krumpirom i kiselim zeljem, hladetina, govedina na salatu, kobasice i špek, sir s vrhnjem, raca z mlincima, zaseka, a svi su jedna dočekali komperjaču. Za desert, kao šećer na kraju – pita od sira, prhka i sočna. Dodajmo da su pokrovitelji ove pripovijesti 'Babičinih recepata' Grešna Gorica i Mini mljekara Veronika.

Komperjača

0,5 kg glatkog brašna malo soli

1 žlica svinjske masti

1-2 dcl mlake vode

Nadjev

2 kg krumpira

2 glavice luka

15 dkg špeka

svježi peršin

malo masti

malo soli

3 žlice kiselog vrhnja malo mlijeka

Od brašna, soli, masti i mlade vode

zamijesite glatko tijesto pa ostavite da

odmori. Za to vrijeme skuhajte krumpir te ga ogulite i zgnječite. Na masti popržite luk pa dodajte špek. U pire krumpir umiješajte luk i špek te dodate sjeckani svježi peršin, dodate vrhnje, mlijeko i začinite solju. Tijesto rastegnete po limu za pečenje i razmažete nadjev te preklopite tijesto prema sredini. Na kraju premažete sve kiselim vrhnjem i pecite na 200 stupnjeva C oko 25 minuta.

Pita od sira

30 dkg oštrog brašna

1 prašak za pecivo

10 dkg šećera u prahu

4 jaja

20 dkg maslaca

0,5 kg svježeg sira

20 dkg šećera u prahu malo soli

Od brašna, praška za pecivo, šećera u prahu, žumanjaka, malo soli i maslaca umjesite tijesto. Pripremite nadjev od svježeg sira kojeg

dobro izgnječite pa dodajte šećer u prahu, malo po malo. Pripremite snijeg od bjelanjaka u kojega dodate prstohvat soli te umiješajte u sir. Tijesto podijelite na dva dijela, jedan razvaljajte i stavite u lim za pečenje pa razmažite nadjev te poklopite drugim. Tijesto popravite vilicom i dobro ispičete. Pecite na 160 stupnjeva C oko 30 minuta.

Jelena Klanjčić DESINIĆ

Obitelj i prijatelji u Grešnim Goricama na ručku

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Primjena bakra u poljoprivrednoj proizvodnji

Bakar kao element potiče prirodnu otpornost biljaka, sudjeluje u fotosintezi i u mnogim bitnim procesima unutar biljaka kao što je prijenos elektrona, stvaranju vitamina A, a biljke koje su dobro opskrbljene bakrom imaju jače stanične stijenke i otpornije su na napad gljivičnih bolesti. Prvi i najvidljiviji nedostatak bakra je smanjenje turgora biljke, pa biljke izgledaju uvenuto bez obzira na stanje vlažnosti tla. Kod višegodišnjih nasada može doći do pucanja kore iz koje izlazi smola. Od ostalih simptoma, nedostatak bakra najviše se očituje u nekrozi vrha lista koji se počinje sušiti. Najraniji simptomi javljaju se na najmlađem lišću jer je bakar nepokretan u biljci. Osim kao element koji je prijeko potreban za funkcioniranje procesa u biljci, bakar je vjerojatno poznatiji kao fungicid koji se koristi za cijeli niz gljivičnih bolesti na velikom broju kultura. Bakreni ioni oštećuju veliki broj enzimskih sistema patogenih gljiva i zato do danas još nije otkrivena pojava otpornosti. Bakar je jedna od rijetkih djelatnih tvari u poljoprivredi koja pruža određenu zaštitu i od bakterijskih oboljenja. Među-

tim, iako vrlo učinkovit u suzbijanju bolesti na vinovoj lozi, bakar je s ekološke strane dosta problematičan zbog toga što se dugotrajnim korištenjem akumulira u tlu, posebno u površinskom sloju zemljišta (0-15 cm) sa velikim afinitetom vezanja za organske tvari. Površine koje su bile pod vinogradima u prošlosti i dalje imaju značajno povišen sadržaj bakra u odnosu na kontrolu. Od 1882. godine kada je otkriva bordoška juha, iz Francuske se je prema ostalim zemljama širila primjena ovog preparata koji je bio spasonosan za cjelokupno vinogradarstvo jer je pokazao veliku učinkovitost za tada najopasniju bolest vinove loze – plamenjaču ili peronosporu. Kasnije pa sve do danas, već više od jednog stoljeća fungicidi na bazi bakra (najčešće u obliku bakar-oksiklorida, bakar oksida i bakar hidroksida) koriste se osim u vinogradima širom svijeta i u zaštiti gotovo svih poljoprivrednih kultura. Brojna aktualna istraživanja pokazuju da intenzivna i dugotrajna primjena ovih preparata ima negativni utjecaj na životnu sredinu jer dovodi do zagađenja zemljišta akumulacijom bakra do toksičnih koncentracija. Visoka koncentraci-

ja bakra u zemljištu ima negativno djelovanje i na zemljišni živi svijet. Istraživanja sadržaja bakra u vinogradarskim tlima širom svijeta ukazuju na ozbiljan rizik korištenja bakarnih preparata koji su se do unazad nekoliko godina smatrali sigurnim u odnosu na ostale pesticide. Najveće koncentracije bakra su pronađene upravo u malim obiteljskim vinogradima gdje se često bakreni preparati primjenjuju u većoj dozi od preporučene, odnosno sadržaj jedne prskalice se utroši na mnogo manjoj površini od predviđene. Iz navedenih razloga u Evropskoj Uniji se i zakonski smanjuje dozvoljena količine bakra po jedinici površine u jednoj proizvodnoj sezoni pa se sve manje koriste stare formulacije i bakreni preparati koji su primjenjivani u visokim dozama. Bakar i dalje ostaje najvažniji fungicidni preparat u vinogradarstvu bez kojeg je kvalitetna zaštita nezamisliva, a često ga manji proizvođači u kombinaciji sa sumporom koriste kao jedinu mjeru zaštite. U ekološkoj se vinogradarskoj proizvodnji danas primjena bakra dopušta tijekom jedne sezone na istoj površini u količini od 6 kg djelatne tvari na hektar.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Postavite kućice za ptice

Udanašnje vrijeme, kad su zbog intenzivnoga uređivanja parkova, voćnjaka, šuma i ostalih staništa prirodne duplje postale prava rijetkost, kućice za ptice mogu znatno doprinijeti zaštiti i povećanju broja ptica dupljašica kao što su velika sjenica, plavetna sjenica, crnoglava sjenica, jelova sjenica, čvorak, brgljez, djetlići, žune, golub dupljaš i neke vrste sova i ćukova. Dupljašice su veoma važne za normalno funkcioniranje šumskih ekosustava. To su uglavnom vrste koje se pretežno hrane ličinkama i odraslim kukcima (djetlići, sjenice) ili glodavcima (sove) te imaju važnu ulogu u reguliranju brojnosti vrsta koje se smatraju štetnicima. Kućica za gniježđenje ptica dupljašica zamjena je za prirodnu duplju. U prirodi duplje nastaju na nekoliko načina, najčešće truljenjem unutrašnjosti drveta na mjestu gdje je polomljena grana, ili duplju izrađuju primarne ptice dupljašice - djetlići i žune. Oni tijekom života naprave mnogo duplji za gniježđenje, noćenje i zaštitu od loših vremenskih uvjeta. Ka-

da primarne dupljašice prestanu koristiti te duplje, počinju ih koristiti sekundarne ptice dupljašice (sjenice, brgljezi, čvorci poljski vrapci, vijoglavi, bjelovrate muharice, ćukovi itd.). Kućica se može postaviti na stablo ili zid. Kućica ne bi trebala biti izložena direktnom suncu i biti na dohvat kućnim ljubimcima te ju je potrebno učvrstiti kako ju vjetar ne bi ljuljao. Kućice je najbolje postavljati u prvoj polovici ožujka. Kod izrade bitno je znati dobre dimenzije. Visina osnovne daske za kućicu je 37 cm, širina je 15 cm, visina bočne stranice je 19 cm, dubina je 19.3 cm, dužina krova je 23 cm dok je rupa za ulaz 3 cm. Ovakva veličina kućice i rupe odgovora sjenicama, brgljezu, muharicama, mrkoj crvenrepki i palčiću. Kućice za ptice možete i kupiti te postaviti. Više o izradi kućica za ptice možete naći na letku Kućica za ptice udruge BIOM: https://www.biom.hr/wp-content/uploads/2019/10/Letak_ Kucica_za-ptice.pdf Ptice će vam biti zahvalne!

Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Razgovor s Ivanom Zubićem, trenerom Zagorca iz Krapine

Naši mladi igrači su prava vrijednost ovog kluba i škole nogometa

Milorad Videković KRAPINA

Iza krapinskog Zagorca su naporne pripreme i promjene u igračkom rosteru te želja da što spremnije uđe u borbu za što bolje rezultate u proljetnoj polusezoni negoli u jesenskoj koji nisu baš bili u sferi očekivanja prije početka prvenstva 3. NL Centar. Možda je jedan od razloga i mladost ekipe Zagorca koja je jedna od najmlađih ako ne i najmlađa ekipa lige... Iskoristio sam malu pauzu između dva treninga i zamolio Ivana Zubića, trenera Zagorca, da porazgovaramo o onome što je iza kluba i što je ispred njega.

Osvrt na pripreme?

Zaista sam zadovoljan angažmanom naših igrača, jako dobra koncentracija i angažman svih igrača. Neke male ozljedice i objektivni izostanci su se naravno događali, sve je to normalno u pripremnom periodu. Igrali smo utakmice sa jakim suparnicima što se vidi i po nekim rezultatima npr. porcija od Ždralova, ali sve je to po mojem skromnom sudu jako dobro za naše igrače, da imaju navike da se u svakoj utakmici moramo prije svega fizički boriti sa jačim suparnikom.

Odlasci i dolasci?

Odlasci (Ambrosio, Bajan, Christian De Souza, Nasri, Uchida, Zaccala, Žitković), dolasci: Turniški i Hanžić kao povratnici u klub iz Austrije sa kojima sam jako zadovoljan i koji će imate jako važnu ulogu u momčadi ovo proljeće. Mladi golman Mužina iz Inkopa Poznanovec, mlad je i perspektivan golman koji pokazuje kvalitetu i doveden je kao zamjena Bručiju, te će jako brzo stati na gol Zagorca. U ovom zadnjem tjednu dogovorili smo dolazak Petra Šimunića koji dolazi iz austrijskog Sv. Stripfinga koji ima preko 200 nastupa 2. HNL i znamo se iz vremena dok je nastupao za Kustošiju. Igrač koji pokriva sve defanzivne pozicije i zadnjeg veznog, te će nam sigurno donijeti ovo proljeće kvalitetu i mirnoću u našem obrambenom dijelu. Pred realizacijom smo sa još dva igrača (napadač i krilo), no dok sve ne bude službeno nema smisla pričati o ne završenom poslu (papirologija). Da li možemo govoriti o standardizaciji ekipe obzirom da u jesenskom djelu niste imali kompaktnih jedanaest?

Zanimljivo pitanje, i kao trener mogu reći da je to za mene neki prošli nogomet kada se znalo napamet koji su prvih 11 neke momčadi. Meni to znači da ta ekipa nema adekvatnu širinu tj. da tih 11 odskače od ostalih igrača u momčadi, a momčad odlično gura i nema se tko što žaliti. Mi, tj. ja ovu jesen, ako se ne varam, sam samo 3 puta izašao sa istim sastavom,

bilo je raznih razloga za to (kartoni, bolesti, ozljede), ali i prilika igračima da se dokažu i pokažu. Ovu jesen ni jedan igrač Zagorca ne može reći da kod mene nije dobio priliku i da nije imao ne svojih 5 minuta, nego svoj niz od par utakmica u kontinuitetu da pokaže koliko klub može računati na njega. Naravno, govorim za igrače koji su ipak nešto duže u seniorskom režimu rada. Bilo bi nepravedno standardizirati momčad, jer Topolovec nije bolji od Frinčića i obratno, a istu usporedbu možemo dati za Brčića i Ružaka (koji je ipak dvije god mlađi). Ukoliko ja kao trener guram samo jednog od navedenih na tim pozicijama, tada je ovaj drugi zapostavljen i nema igračkog razvoja i mi kao klub ne možemo znati da li u budućnosti taj igrač ima kvalitetu za Zagorec ili nema. To je to samo trenerska presumpcija, pa mu trener nije dao minute, ovako imamo utakmicu tj. teren i pokaži se koliko vrijediš i možeš u ovom trenu. Evo primjer Ružaka (krilo, 2005. godište), ja tvrdim da ako on nastavi svoj put kako sada trenira ove pripreme da će za godinu i pol dakle sezona (25./26.) bez problema biti igrač koji će u ovom rangu natjecanja biti igrač od 15 golova po sezoni, ali kako će on to postići ako nema adekvatnu minutažu i ako ga je ne vrtim po principu igra, ulazi, izlazi? Sve je na njemu, on samo (pazite: SAMO) mora držati taj

ritam rada koji si je sada sam nametnuo svojim angažmanom i zalaganjem. Meni je kristalno jasno da ja kao trener možda ni neću doživjeti tog Ružaka kakvog ga ja vidim kroz godinu, godinu i pol ili nekog drugog od njih, ali meni je to gušt i zadovoljstvo kad vidim iza sebe da ipak već sada postoji podosta igrača koji igraju prvi ili drugi rang hrvatskog nogometa, ali i po obližnjoj Europi (Slovenija Austrija, itd.). Možda ćemo ovo proljeće imati manje prostora za davanje i otkrivanje potencijala naših mladih igrača, zbog rezultatskog imperativa i ostanka u ligi, ali razvoj naših juniora i promoviranje njih kao igrača za budućnost kluba je cilj, ali i smisao. Dakle standardiziranih 11 je tema za izbornika Dalića i EU u Njemačkoj, za mene nije. Sedam - osam standardnih mora biti i tu su, a ostali samo „fajt“ i rad!

U teškoj ste situaciji nakon jeseni. Posljednji Tondach ima 13 bodova, a vi na jedanaestom mjestu tek 19. Osnovni cilj proljeća...

Svi smo mi tu bili ovu jesen pa znamo kako i zašto je došlo do toga. Devet igrača je bilo u kadru prije početka priprema, krenuli smo iz teške nule, start je bio furiozan kakav nikad nigdje nisam osjetio. Malo igrača, ozljeda Brčića, odustajanje Mišaka (fakultet), puno

rali biti nositelji i vući ekipu tada smo imali probleme i to je tako u nogometu. Npr. Jazbec je kao ulazni junior ovu jesen bio jedan od naših najstandardnijih, a upisao je prve službene seniorske nastupe u kontinuitetu. Ovo proljeće vjerujem da će on izrastati u još boljeg igrača ima dobru jesen iza sebe i minute kroz koje je stekao iskustvo, odlično je odradio ove pripreme i vjerujem da će ovo proljeće pokazati još jednu dimenziju više u svojoj igri i učinku. Stiperski, u stanju je sam rješavati utakmice, samo to mora ponavljati. Ima odličnih utakmica, a ima i utakmica kad je on najveći suparnik sam sebi, to je naš Stipe, jedan od većih nogometnih virtuoza u ekipi. Frinčić je dobro zatvorio jesen (povratak nakon ozljede meniska) i zadovoljan sam s njim kroz ove pripreme, Topolovec ima prednost što može igrati dvije pozicije, reći ću vam ovako Topolovec je bolji nogometaš od Frinčića, ali je Frinčić bolji senior. Topke je postigao i dva pogotka iz prekida u pripremama, zna on dobro koji dio mora popraviti i svi oni su naša velika kvaliteta, a ja im želim da budu još i veća te da u narednim godinama rastu i oni sa ambicijama kluba.

Otvarate prvenstvo u nedjelju protiv Gaja - zagorski derbi ili kako ga neki navijači u posljednje vrijeme nazivaju „zagorski el clasico“. Što navijači Zagorca mogu očekivati u tom susretu ?

previše utakmica, pa mjesec i pol smo imali europski ritam i još na to mlada momčad koja nije imala širinu ni iskustva zaustaviti kola koja su krenula nizbrdo, sa mnom na čelu reći ću otvoreno, jer sam ja glavni trener i odgovoran za sve! Situacija je zahtjevna, puno klubova ispada, pa čak ako prvak ne uđe u 2NL i ispada više klubova (npr. Trnje, Hrvatski dragovoljac, itd.) iz 2. NL u naš rang može se ta brojka podići do 7 klubova koji ispadaju iz lige. Matematika je jasna: 45 bodova bi trebalo biti dovoljno da smo iznad „crte“, odnosno 7 bodova više od jesenskog dijela, matematički ne zvuči preteško i prezahtjevno, a u praksi smo mi ti koji to možemo i moramo izvesti i na kraju napraviti jedno dobro proljeće rezultatom i igrom. Možda smo se koji tjedan prekasno ekipirali, ali ako se svi transferi realiziraju mislim da imamo baš pravu momčad za ući u fajt sa svima.

Koliko ste zadovoljni mladim igračima – Jazbec, Frinčić, Topolovec, Stiperski, Ružak... koji su pokazali svoju potentnost ?

To je prava vrijednost ovog kluba i škole nogometa, sigurno su to dečki koji imaju kvalitetu za ovaj rang, ali ne mogu sami. Npr. ovu jesen kada smo bili baš kompletni tada su i oni odigrali dobre i jako dobre utakmice, kada su oni mo-

Navijači, igrači i ja želimo isto, pravi borbeni Zagorec od prve do posljednje minute utakmice. Gaj ima stvarno odličnu ekipu, iskusnu, sa puno dokazanih igrača. Njima pobjeda donosi diobu drugog mjesta i četiri boda od prvog na tablici, oni su favoriti u toj utakmici, a svaki klub u Zagorju pa tako i oni daju više protiv Zagorca ili kako svi vole reći Krapine. Nećemo nabrajati njihova imena, ali znamo da su jako kvalitetni, top tri momčad naše lige i momčad su koja imaju glavu i rep. Imaju jedno veliko iskustvo igranja takvih utakmica i mogu ju prelomiti u vrlo kratkom vremenu. U prvom kolu nitko nije u formi, važno je ne pogriješiti, ne pokloniti. Moji igrači tu utakmicu nemaju što izgubiti, osim bodova, osobnog rejtinga, osobnog zadovoljstva, lijepe nedjelje, lijepog narednog tjedna itd... Dakle sve je jasno, to je derbi, utakmica za prestiž i osobnu satisfakciju i u igri su i bodovi koji su nama prijeko potrebni. Momčad Gaj Mača je odlična, ali mi se njih ne bojimo i dati ćemo 120% svojih mogućnosti, pa gdje nas to odvede. To će biti slična utakmica kao i ono već mitsko finale kupa u Začretju nakon COVID-a, svi koji prate i vole nogomet bit će na toj utakmici. Jedva čekamo tu utakmicu, svaki dan gledamo prognozu, najavljuju lijepo vrijeme, a to znači i puno gledalište, a ja se nadam i veliki broj navijača Zagorca kojima želimo podariti pravu utakmicu s naše strane.

18. kolo I. Hrvatske lige-sjever

Zabočani uvjerljivo slavili i promovirali rad kluba

Uvjerljiva pobjeda najbolje liječi nepredviđeni poraz. Nakon poraza od momčadi Belina-Novska u prošlom kolu kuglači Zaboka nisu na svojoj kuglani dali Ciglenicu ni najmanju šansu i uvjerljivo su slavili sa 7:1 uz 152 čunja prednost (3551-3399). Već u prvom bloku zablistao je Martin Huis koji se s 640 čunjeva promovirao u najboljeg igrača utakmice. Njemu uz bok bilo je Danijel Lavrič koji je oborio 629 čunjeva. Zabok nje imao slabog igrača u ovoj utakmici. Bruno Pavrlišak upisao je 594, Filip Sedlar 585, a Dalibor Hršak 566 čunjeva. Svakako veseli povrata Tonija Ljubića u sastav koji je odigrao 60 hitaca kombinirano s Božidarom Mihelićem. Nakon utakmice sportstki diretkor kluba, Martin Pavrlišak, održao je kratku prezentaciju o radu kluba koji iza sebe ima najuspješniju sezonu u povijesti. Pavrlišak je nazočnima prezentirao statističke podatke i upoznao ih s visokim ciljevima u nadolazećoj sezoni. Bez puno novaca, sa samo jednim igračem sa strane učinjeno je puno. Veliko je bla-

go što Zabok ima i najmlađu momčad u ligi, pa se svi nadaju da će uskoro naći i svoje mjesto u elitnom hrvatskom kuglačkom rangu. Uz to Škola kuglanja niže sjajne rezultate i za budućnost zabočkog kuglanja nema straha. Među uzvanicima su bili gradonačelnik Grada Zaboka Ivan Hanžek, gradonačelnik Grada Oroslavja Vitkor Šimunić, predsjednik Sportske zajednice Grada Zaboa Nenad Borovčak i predstavnici medija. (T. Zrinšćak)

ZABOK – CIGLENICA 7:1

(15.5-8.5) (3351-3399)

M. Huis – V. Bohatska 1:0

(3-1) (640-611)

B. Pavrlišak – L. Del Ponte 1:0 (3-1) (594-560)

D. Lavrič – V. Smuđ 1:0

(2.5-1.5) (629-584)

D. Hršak – K. Križnjak 1:0 (3-1) (566-495)

F. Sedlar – S. Dal Ponte 1:0 (3-1) (585-579)

Ljubić+Mihelić – N. Gorički 0:1 (1-3) (289+248-570)

Ostali rezultati 18. kola: Novska – Bjelovar 2:6

BRUNO PAVRLIŠAK

(3325-3360)

Ponikve – Pakrac-Papuk 1:7 (3318-3451)

Želj. Bel – Nove nade 4:4 (3346-3354)

Fortuna – Belina Novska 6:2 (3376-3198)

Poredak:

1. Bjelovar 31

Odbojka, 4. HOL sjever, 13. kolo: skupina A: Cratis VŽ 4 – Toplice 2 0:3; Ludbreg 2 – Bedex 3 3:0;

16. kolo: skupina B: Ivanec 3 – Toplice 3 3:1

Toplice 2 osigurale prvo mjesto prije doigravanja

2. Pakrac-Papuk 27

3. ZABOK 23

4. Zrinski-Pivovara 19

5. Novska 19

6. Nove nade 16

7. Fortuna 14

8. Željezničar Bel 13

9. Ciglenica 10

10. Belina-Novska 6

11. Ponikve 2

VARAŽDIN / LUDBREG / IVANEC – Protekloga vikenda na rasporedu je bilo 13. kolo 4. HOL sjever u skupini A i 16. kolo u skupini B. No, već prije vikenda, Bedex 3 odigrao je zaostalu utakmicu 12. kola kod Kaštela u Belici i pobijedio sa čistih 3:0. Po setovima je bilo 25:12, 25:18 i 25:22. Bedex 3 je igrao u sastavu: Gabrijela Brestovečki, Marta Lež, Helena Vučković, Natali Horvat, Tia Glumpak, Iva Meštrović, Hana Martinić, Karla Ptičar, Paula Babić (kap.), Tea Bezjak; trenerica Marija Srebak. Za vikend se igralo 13. kolo u skupini A. Vodeće Toplice 2 gostovale su kod Cratis Varaždina 4 i stigle do nove uvjerljive pobjede. Što je utakmica više odmicala, gošće su bile sve uvjerljivije. Prvi set je završio 25:21 za Toplice 2, u drugom je bilo 25:15, a u trećem 25:13. Ovom pobjedom Toplice 2 su osigurale prvo mjesto prije završnog doigravanja za poredak od prvog do četvrtog mjesta. Za Toplice 2 su igrale: Erin Juranić, Veronika Mužar, Marija Šturman, Lana Horvatiček (kap.), Laura Mišković, Vievienne Reister, Josipa Marković, Rania Gerdin, Vida Bastić; tre-

ner Robert Halapir. Bedex 3 je pak gostovao kod Ludbrega 2. Domaće su odbojkašice stigle do 3:0 pobjede, po setovima 25:115, 25:11, 25:16). Bedex

3 je igrao u sastavu: Gabrijela Brestovečki, Mia Herceg, Marta Lež (kap.), Helena Vučković, Natali Horvat, Iva Meštrović, Hana Martinić, Karla Ptičar, Paula Babić, Tea Bezjak, Maja Meštrović; trenerica Marija Srebak. Na ljestvici Toplice 2 vode sa 24 boda, a Bedex 3 se nalazi na šestom mjestu sa osam bodova. U skupini B se pak natječu Toplice 3. Tamo je na rasporedu bilo već 16. kolo, u kojem su Toplice 3 gostovale kod kod Ivanca 3. Prvi set bio je iznimno izjednačen i pripao je Toplicama 3 sa 28:26. No, nakon toga domaće odbojkašice preokreću i sljedeća tri seta dobivaju sa 25:16, 25:12 i 25:8. Za Toplice 3 su nastupile: Ema Markuš, Jana Sinković, Marta Šoštarko, Magdalena Korade, Lana Šuper, Gabi Pavrlišak, Mia Vrančić (kap.), Ana Poljak, Korina Sinković; trener: Robert Halapir. Na ljestvici Toplice drže šesto mjesto sa deset bodova, a u 17. kolu dočekuju Nedelišće Elting 2. (Elvis Lacković)

Mini rukomet u Rugvici Rukometaši Bedekovčine do novih pobjeda

RUGVICA – Nastavljena je mini rukometna liga 2023/24 u Rugvici.

RK Bedekovčina se natječe sa dvije ekipe u godištima 2015. i 2013. U 2015. ili U 8 se natječe 14 ekipa. Na drugom ovogodišnjem okupljanju Bedekovčina je odigrala pet utakmica. U prvoj utakmici odigrala je 8:8 protiv Karlovca, a već u drugoj sa 8:5 pobijedila je Novsku. Nakon toga Viro Virovitica slavio je protiv Bedekovčine sa 11:8. U međunarodnoj utakmici protiv Cepelina iz Cazina (BiH), nakon preokreta Bedekovčina je slavila sa 8:5, da bi za kraj programa pobijedili Rugvicu sa 7:0. Za Bedekovčinu su igrali: Jan Petek, Martin Novosel, Kais Mikulec, Erik Vurnek, Lovro Blažinić, Michael Novosel, Marin Pačalat, Ivor Jurinić, Rok Markuš i Mihael Tenšek; trener Denis Mikulec. Na ljestvici Bedekovčina drži 8. mjesto sa 24 boda. U kategoriji 2013. godišta (U – 10) natječe se 18 ekipa, a Bedekovčina je na ovom okupljanju trebala odigrati tri utakmice. No, Zagreb se nije pojavio pa je tu upisana 5:0 pobjeda bez borbe. Od vo-

dećeg Rudara nije se moglo bolje od poraza 9:18, a Maksimir Pastela bila je bolja sa 17:6. Pored toga odigrane su i dvije prijateljske utakmice, kako bi se dala prilika da igru osjeti i nekoliko novih igrača, koji su prvi puta igrali utakmice. Za Bedekovčinu su u ovoj kategoriji igrali: Karlo Dijanić, David Lončar, Franko Labaš, Jura Gorički, Ilija Glumpak, Teo Tenšek, Sven Vidiček, Andrej Horvat, Patrik Lacković, Fran Fabian Cankovski, Jan Smetiško; trener Denis Mikulec. U ovoj kategoriji igra i Zagorec iz Krapine, koji je a ovom okupljanju dobio dvije utakmice bez borbe protiv Zagreba i Sloge SN, dok je poražen od vodećeg Rudara sa 10:15 i od Poleta sa 9:10. Na ljestvici Zagorec je završio na sedmom mjestu sa 22 boda, a Bedekovčina na 11. mjestu sa 16 bodova. Zadnje okupljanje na rasporedu je 23. ožujka. Mlađa kategorija Bedekovčine (U-8) ima još četiri utakmice, dok će kod kategorije U-10 i Zagorec i Bedekovčina razigravati za poredak od sedmog do 12. mjesta. (Elvis Lacković)

Rukomet, 2. HRL, mlađe kategorije Brestovečki za pobjedu u zadnjem napadu

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine u kategoriji U 15 u 14. kolu 2. HRL odigrali su jako uzbudljivu utakmicu. Bedekovčina je gostovala u Dugom Selu kod Metalca 2. U prvom dijelu Bedekovčina je odigrala odlično, posebno u obrani i na odmor otišla sa 10:15. No, u nastavku je uslijedio pad koncentracije i domaći su se rukometaši malo po malo vraćali da bi stigli u potpuni egal. No, u završnici, Karlo Brestovečki zabio je, prvo za 24:25, a nakon što su domaćini još jednom izjednačili, u zadnjem napadu i za konačnih 25:26. Brestovečki je bio i najefikasniji sa 11 golova. Za Bedekovčinu su igrali: Ivan Pisačić, Robert Galic 4(2), Rok Končić 6, Igor Klanjčić 1, Marko Topolovec, Karlo Brestovečki 11, Lovro Vagan, Lovro Papišta, Nik Vurnek, Nikola Žlabur 3, Sebastijan Sovec 1, Leo Tenšek 1, Lovro Tenšek, Tin Vurnek; trener: Luka Mlinarić. (Elvis Lacković)

3. HRL središte: 15. kolo: RK Bedekovčina – Polet 32:19

Uvjerljiva pobjeda Bedekovčine

BEDEKOVČINA – Rukometaši Bedekovčine u drugoj utakmici drugog djela sezone, u 15. kolu dočekali su Polet. Protiv zadnje ekipe na ljestvici Bedekovčina je stigla do uvjerljive pobjede. Već je nakon prvih 30 minuta bilo jasno da je razlika u kvaliteti prevelika i Bedekovčina je na odmor otišla sa 18:8. U nastavku nije bilo tako uvjerljivo, ali ipak se razlika još malo povećala, do konačnih 32:19. Najefikasniji kod domaćina bio je Marko Mohač sa osam golova, Karlo Jurina dodao je šest. Na ljestvici Bedekovčina je na drugom mjestu sa 22 boda, a u 16. kolu gostuje kod ekipe Maksimir Pastela 2. (Elvis Lacković)

BEDEKOVČINA – POLET 32:19 (18:8)

BEDEKOVČINA: Dvorana SŠ

Odbojka, 3. HOL sjever: 13. kolo: Toplice 1 – Bedex 2

Zagorski derbi

Bedexu 2

MAČE – U subotu je na rasporedu bilo 13. kolo u 3. HOL sjever, koje je donijelo zagorski derbi. Toplice 1 su u Maču dočekale Bedex 2. Gošće su stigle do pobjede 3:0. Prva dva seta završila su istim rezultatom 10:25, dok je treći otišao na stranu Bedexa 2 15:25. Za Toplice 1 nastupile su: Tea Đurek, Petra Malečić, Vida Bastić, Rania Gerdin, Lana Halapir, Eva Macan, Marija Šturman, Veronika Mužar, Antonija Pozaić (kap.), Josipa Marković, Vievienne Reister; trener Robert Halapir. Za Bedex 2 igrale su: Iva Gorički, Marta Vurnek, Dorotea Prančić, Laura Mrkoci, Ana Sedak Benčić, Ema Ocvirek (kap.), Gabrijela Vurnek; trenerica: Ivana Čehulić. Bedex 2 na ljestvici drži četvrto mjesto sa 18 bodova, dok su Toplice jedan na osmom mjestu sa četiri boda. U 14. kolu Bedex 2 Dočekuje Vinicu 1, a Toplice 1 gostuju kod Ivanca 2. (Elvis Lacković)

Rukomet, 2. HRL, mlađe kategorije

I DALJE NA VRHU

BEDEKOVČINA – Nastavljena su i rukometna natjecanja u mlađim ligama. Bedekovčina se 2. HRL. natječe sa tri ekipe, a aktivna je bila samo jedna. U 2. HRL U-11 skupina B Bedekovčina ima još jedno kolo u prvom dijelu natjecanja, a igrat će ga 2. ožujka kod Metalca 2. Bedekovčina se trenutno nalazi na 7. mjestu sa 8 bodova. U 14. kolu 2. HRL U –13 skupina B Bedekovčina je dočekala Slogu SN i stigla do uvjerljive pobjede 26:7. Od samog početka vidjela se razlika u kvaliteti, pa je Bedekovčina stigla do čak plus 19. Martin Gorički zabio je 11, a Ivano Postonjski deset golova.

Bedekovčina GLEDATELJA: 70

SUTKINJE: Lea Haramina (Samobor), Katja Palaić (VelikaLudina)

BEDEKOVČINA: Pavetić, Srebačić,

Martinić, Mohač 8. Majer, Skočaj, Klokočovnik, Jambrek 4, Petrovečki 4, D. Končić 4(1), K. Kuleš 1, R. Končić, Jurina 4, Pripeljaš 6, Brestovečki 1; trener: Zlatko Belančić

U 15. kolu Bedekovčina dočekuje Dinamo Zagreb 3 i to 2. ožujka, a na ljestvici trenutno je na vrhu sa 22 boda,

ima i Sisak 2, ali sa dvije utakmice manje. U 15. kolu 2. HRL U – 15 Bedekovči-

koliko

na je trebala dočekati Ivanić Grad 2, no utakmica je odgođena. Na ljestvici Bedekovčina drži 5. mjesto sa 18 bodova, a u 16. kolu gostuje kod Zagorca u Krapini. (Elvis Lacković)

Razgovor sa Silviom Goričanom, nogometašem Lokomotive, koji je odbio ponudu za prijelaz u Rubin Kazan

'Vjerujem u bolju ponudu na kraju sezone'

Milorad Videković KRAPINA

Udokolici obično listam tisak sportskog sadržaja i nakon nekog vremena privukli su me napisi: „ Igrač Lokosa utišao Torcidu“, „Rastužio je Hajduk“, „Ljevokrilni napadač Lokosa dvaput asistirao Čopu, imao je i jednu priliku za pogodak, bio je stalna opasnost za obranu Plavih“, „Siguran sam da bih mogao igrati u Dinamu“, …. I tako – čitam, gledam, sjećanja se bude i vidim jednog malog plavog dječaka koji je trčao terenima ŠRC Podgora i odlično igrao nogomet te me uporno pokušavao kao „slučajno“ pogoditi loptom. I tamo negdje prije osam – devet godina „nestao“ je iz mog vidokruga. No, kako je Silvio Goričan, nogometaš Lokomotive, izuzetno dobar i pristojan mladić zamolih ga jednom prilikom za kratki razgovor i vrlo brzo smo se našli u našem kafiću CB Saloon u njegovoj Krapini i ugodno razgovarali o njegovim počecima i karijeri.

Silvio, tvoji počeci!

Počeo sam naravno u Zagorcu iz Krapine. Treneri su mi bili Ivica Mužar Cune, Nino Kos i Željko Tihava. Sa 14. godina sam otišao u Lokomotivu gdje sam prošao njihovu omladinsku školu i nakon završetka omladinskog pogona na red je došao seniorski sastav. Najprije sam išao po posudbama – Rudeš, Jarun i Inter Zaprešić da bi se nakon toga vratio u Lokomotivu gdje sam potpisao prvi profesionalni ugovor sa 18 godina da bi u ožujku 2023. godine potpisao novi koji vrijedi do 2027. godine.

Vratio bih se na Zagorec. Koliko je na tvoj nogometni put utjecao Željko Tihava koji je poznat po tome da su iz njegovog „inkubatora“ izašli prvoligaški kao što su Robert Murić, Petar Bočkaj, itd.? Sigurno da je trener Tihava imao veliki utjecaj na moj nogometni put. Gospodin Tihava je ozbiljan trener, trener sa karakterom. Bio mi je i učitelj u osnovnoj školi od prvog do četvrtog razreda tako da ga znam i prije negoli sam i potrčao krapinskim travnjakom. Kao što sam i naglasio – ozbiljan trener, trener sa karakterom malo je stroži kako i treba biti tako da o njemu mogu kazati samo sve najbolje.

Visoka pobjeda, 3:0, nad Dinamom odjeknula je u nogometnoj javnosti Hrvatske. Da li ste očekivali tako sigurnu i visoku pobjedu?

Gledajte – mi smo Lokomotiva koja se nikog ne boji. Idemo u svakoj utakmici na pobjedu, a sad da smo očekivali pobjedu nad Dinamom –i nismo baš! Dinamo je ipak Dinamo i još k tome na Maksimiru. Postigli smo dva brza gola. Tada se otvorilo i Dinamo je trebao napasti, a nama to odgovara da igramo na kontre te smo tako postigli i treći gol. Takova pobjeda donosi samopouzdanje za buduće utakmice.

Koja je tvoja najjača odlika kao nogometaša?

Mislim da je to igra jedan na jedan te brzina i zato u klubu igram na poziciji krila. U današnjem nogometu traži se i igra u oba pravca, a i to dobro radim tako da su moje osnovne karakteristike – brzina, igra jedan na jedan te igra u oba pravca.

Prije desetak dana dobio si ponudu iz Rusije – Rubin Kazan. Nakon te vijesti pisalo se – prihvatio si, nisi prihvatio! Što je istina?

Istina – došla je ta ponuda. Mislim da je bila srijeda i tada sam otišao na razgovor sa ljudima koji rješavaju taj transfer. Pričao sam doma sa svojima i u konačnici smo odlučili da pričekam do ljeta i da sada to nije najbolja opcija da odem u Rusiju. Želim i ovo naglasiti – u srijedu je došla ponuda, a ja sam već u nedjelju trebao biti u Kazanu, a kakvo je stanje tamo ne trebam i ne moram govoriti jer je svima poznato tako da me ta ponuda i nije previše povukla da odmah krenem i potpišem ugovor. Svakako da mi ova ponuda puno znači jer Rubin Kazan je veliki i ozbiljan te odlično organiziran klub i vjerujem da bi potpisivanjem ugovora možda riješio i životnu egzistenciju, ali u konačnici odlučio sam tako kako sam odlučio jer sam osjetio da u ovom trenutku to nije najbolja opcija za mene jer se nadam i vjerujem da ću na ljeto dobiti možda čak i bolju ponudu.

Koje bi ti europske lige najbolje odgovarale?

Mislim da je nizozemska liga jako zanimljiva jer igra se lijep nogomet, baš onaj nogomet koji meni kao igraču najbolje odgovara. Zatim bi mogao izdvojiti još neke zemlje u kojoj bi mogao igrati sa

velikim guštom – Belgija, Austrija, Mađarska, i možda Španjolska. Upravo u ligama tih zemalja mislim da abi mogao pružiti najbolje partije i dati maksimalno sebe.

Ove sezone hrvatska liga je vrlo zanimljiva. Tri kluba kandidiraju za naslov – Rijeka, Hajduk i Dinamo. Koga vidiš kao konačnog prvaka?

Vjerujem da će to biti Dinamo. Istina, trenutno ne igraju najbolje, ali će se sigurno dignuti te na kraju biti prvaci. Iako i Rijeka i Hajduk imaju svoj u priliku. Pogotovo Rijeka koja trenutno igra najzanimljiviji i najljepši nogomet što su na žalost pokazali prije nekoliko dana na Rujevici protiv nas. Tri kluba imaju priliku postati prvaci ali je vjerujem da će u konačnici Dinamo proći prvi ciljem.

Lokomotiva je na korak do Europe. Da li „ciljate“ da u konačnici igrate u Europi?

Naravno. Mlada smo ekipa i svakako da nam je u interesu igrati Europu, ali to prije početka prvenstva nije bio osnovni cilj kluba. Osnovni je cilj stvarati mlade igrače, a nakon toga ih distribuirati u veće klubove. Ove sezone smo se doveli u situaciju da izborimo Europu i postavio bi samo jedno retoričko pitanje – zašto ne?!

Sigurno pratiš svoj matični klub – Zagorec. Kako ga vidiš? Gledao sam nekoliko utakmica i mislim da u toj mladoj ekipi ima potencijala. Ima mladih igrača koji bi mogli napraviti iskorak u karijeri. Što se tiče trenutnog plasmana rekao bih da je to danak neiskustvu u toj ligi. No, jako mi se sviđa da se klub konačno okrenuo mladim igračima, većina iz njegovog omladinskog pogona, jer to je zalog za budućnost.

Utakmicama 22. kola završit će drugi krug FAVBET Premijer lige košarkaša Hrvatske. Nakon sjajne pobjede protiv Splita, Zabok je imao trotjednu pauzu. Prvo se igrao final-eight kupa Krešimira Ćosića na koji se Zabok nije plasirao, a nakon toga se okupila reprezetnacija koja je u petak poražena od Francuske, a u ponedjeljak našu „izabranu vrstu“ očekuje Cipar. Zabok je prije odlaska na pauzu držao šestu poziciju, no nju je sada preuzela Šibenka nakon što je odradila svoje dvije odgođene utakmice protiv Dubrave i Cedevite junior, pa se Zabok spustio na još uvijek vrlo dobru sedmu poziciju. Zabok je sezonu započeo s pet uzastopnih poraza, da bi u idućih šesnaest kola ostvario deset pobjeda i pet poraza, pa tako momčad Ivana Tomasa sada ima omjer 10-11, što je vrijedno svakog respekta. Strše dva poraza od Dubrave koja ima ukupno šest pobjeda. Isto tako bolan je bio poraz Šibenke u Zaboku u utakmici na samo jednu loptu. Nažalost, Zabok je u toj utakmici bio oštećen od strane sudaca koji su zadnjih pedeset sekundi donijeli tri štetne odluke po Zabok, a jedan član te sudačke trojke morao je na „hlađenje“ od nekoliko utakmica zbog svojih propusta u istoj. S druge strane Zabok je slavio u gostima kod Cibone i Dinama,

a u Zaboku je pao Split, pa kad se sve to zbroji i oduzme rezultat je manje više realan. Prije zadnjeg kola o kojem će ovisiti poredak pred treći krug, a samim time i daljnji raspored natjecanja ima još nekoliko nepoznanica. Trenutni lider je Split s utakmicom manje, no vrlo je vjerojatno da će se pred treći krug na čelu ljestvice naći Dubrovnik. Ciboni je pred treći krug zagarantirano treće, Cedeviti junior četvrto, a Dinamu peto mjesto. Neizjvesna je borba za šestu poziciju između Šibenke i Zaboka. Obje momčadi imaju omjer 10-11 i teške zadatke u 22. kolu. Šibenka dočekuje Cibonu, dok će Zabok gostovati kod Cedevite junior. Jesenas u Zaboku Zagrepčani su bez problema slavili rezultatom 75:95. Zabočani su se dobro držali u prvom dijelu utakmice, da bi u nastavku potpuno pali. Goste su u pobjedi predvodili Allen Kevaughn s 25 koševa i 5 asistencija i raznovrsni Renato Serdarušić koji je utakmicu završio s doubledouble učinkom od 17 koševa, 13 skokova i 5 asistencija, a puno je problema Zaboku pod košem stvarao Ivan Karačić koji je na kraju upisao 15 koševa i 7 skokova. Kod Zaboka odličnu je utakmicu odigrao Emil Savić koji je zaustavio na 22 koša i 5 skokova, solidan je bio i Neal, no ostali su podbacili. S dva igrača ne može se dobi-

ti dobro posložena momčad kao što je Cedevita junior. No u odnosu na tu utakmicu Zabok je znatno unaprijedio igru i ima se pravo nadati barem boljem izdanju u odnosu na domaće. Stanje u momčadi je dobro, nema ozlijeđenih igrača. Zabok je u posljednjih desetak dana privremeno ostao bez prvog trenera Ivana Tomasa, koji se priključio reprezentaciji, pa je treninge vodio njegov pomoćnik Boris Džidić. Tomas će se treninzima priključiti u utorak i sigurni smo da će Zabok put Zagreba na vrlo važnu utakmice protiv Cedevite junior otputovati potpuno spreman. (T. Zrinšćak, FOTO: Mladen Ban)

Poredak:

1. Split 29 (+310)

2. Zadar 28 (+328) (-1)

3. Cibona 36 (+120) (-1)

4. Cedevita junior 35 (+88)

5. Dinamo-Zagreb 33 (+147)

6. Šibenika 31 (+26)

7. ZABOK 31 (+7)

8. Dubrovnik 30 (-50)

9. Alkar 27 (-148)

10. Dubrava 26 (-95) (-1)

11. DepoLink Škr. 24 (-220) (-1)

12. Bosco 22 (-513)

Parovi 22. kola:

Cedevita junior – ZABOK (subota 2.3. u 19 sati)

Šibenka – Cibona

Dubrava – Zadar

Dinamo-Zagreb – Alkar

Dubrovnik – DepoLink Škrljevo

Bosco - Split

4. NL SREDIŠTE ZAGREB SKUPINA A

Može li naslov opet u Zagorje?

Pred nama je proljetni dio 4. NL središte skupina A. Iz zagorskog kuta gledanja, očekuje nas vrlo zanimljivo proljeće, i to s obje strane tablice. Naime, jesenski prvak je podsjećamo Mladost iz Zaboka, a na drugom mjestu, sa samo bodom manje je Golubovec, koji je lani osvojio naslov u ovoj ligi, ali nije napredovao zbog nedostataka uvjeta. Još bod manje imaju Ravnice, i te tri ekipe zasigurno će voditi neizvjesnu bitku za naslov. Prečko na četvrtom mjestu zaostaje šest bodova za Ravnicama, što, naravno u teoriji nije nedostižno, ali prema dojmu i ozbiljnosti, koju su u jesen pokazali u tri vodeća kluba, među njima treba tražiti novog prvaka. Preostala zagorska trojka u ovoj ligi bori se za opstanak. U najboljoj poziciji je Rudar DZ, koji u proljeće ulazi sa 11. mjesta i 16 bodova, no kako broj klubova koji ispada ovisi o i raspletu 3. NL centar, daleko od toga da je Rudar DZ siguran. Straža i Ivančica su na zadnja dva mjesta sa po devet bodova, tri manje od Blata, šest manje od Ilovca, sedam manje od Brezovice i Rudara DZ. Dakle, već sam pogled na ljestvicu jasno otkriva da neće biti lako. Često puta početak sezona puno toga određuje. Prvo proljetno kolo (16. ukupno), za lidera zabočku Mladost donosi gostovanje u Svetoj Klari kod Poleta, koji se nalazi na solidnom sedmom mjestu. Nije to nimalo bezazleno gostovanje, no Mladost će naravno tražiti pobjednički start. U goste će i Golubovec i to kod Brezovice, koja je na ljestvici na 12. mjestu, no to nikako ne smije zavarati, jer je u sličnoj poziciji bila i lani u ovo vrijeme, pa se na kraju sa Tondachom borila za drugo mjesto, koje je vodilo ligu više. Svakako neće to biti lagano gostovanje za Golubovec, ali i za njih vrijedi kao i za Zabočane, a to je da u nogometno 'proljeće' žele ući pobjednički. Posljednja Straža će na svom terenu dočekati Zagreb, koji je u jesen igrao promjenjivo. Ne treba govoriti koliko bi Straži značila pobjeda na startu, baš kao i Ivančici, koja

IV.NL SREDIŠTE

ima težak posao na startu kod Sesvetskog Kraljevca. Sve se ove utakmice igraju u subotu 2. ožujka u

15.30 sati. U nedjelju će pak igrati Rudar DZ, koji dočekuje Špansko. Gosti u Dubravu Zabočku dolaze

sa visokog petog mjesta, tako da to neće biti nimalo lagan zadatak za Rudar DZ, no zasigurno je da i domaćini imaju svoje adute. Inače, kolo će već u petak otvoriti Prečko i Blato, a spomenimo da Ravnice, koje se bore za zagorskom dvojkom za naslov, u proljetni dio startaju gostovanjem kod Devetke. Spomenimo da i listu strijelaca, na polovici sezone predvodi Matija Smrekar iz zabočke Mladosti sa čak 20 golova, devet više od najbližeg pratitelja Ivana Abramovića iz Ravnica. Dubravko Vujica iz Golubovca dijeli treće mjesto na toj ljestvici sa Dominikom Kišem iz Devetke, a zabili su po deset golova. U svakom slučaju, čeka nas uzbudljivo proljeće u 4. NL središte – skupina A. (Elvis Lacković)

PAROVI 16. KOLA:

S. Kraljevec - Ivančica

Brezovica - Golubovec

Odra - Ilovac

Prečko - Blato

Polet (SK) - Mladost Zabok

Rudar DZ - Špansko

Straža - Zagreb

Devetka - Ravnice

LISTA STRIJELACA

20

Smrekar Matija (3 KU) (NK Mladost Zabok)

11

Abramović Ivan (2 KU) (NK Ravnice)

10

Kiš Dominik (2 KU) (NK Devetka)

Vujica Dubravko (3 KU) (NK Golubovec)

9

Luter Filip (1 KU) (NK Odra)

8

Bobek Dario (NK Golubovec)

Cujzek Dominik (NK Rudar (DZ))

Kotarski Vinko (NK Mladost Zabok)

7

Ejiofor Innocent Ezechukwu (NK Prečko)

6

Rihtar Filip (NK Ravnice)

Idžan Ivan (NK Polet (SK))

Jazvić Matej (1 KU) (NK Devetka)

5

Bajan Jan (NK Prečko)

Baltić Sergej (3 KU) (NK Prečko)

Neskić Alen (1 KU) (NK Straža)

Shevchenko Maksym Veniaminovych (NK Odra)

Šumiga Mario (1 KU) (NK Ivančica (ZB))

Tomić Marijo NK Ravnice)

Idući vikend starta jesenski dio prvenstva u III. NL-centar Gaj i Zagorec KR startaju kod kuće, Tondach u gostima

Nakon što je zaostalom utakmicom 13. kola između Gaja i Zagorca KR i službeno završen jesenski dio prvenstva u III. NL-centar, nadolazećeg vikenda očekuje nas nastavak prvenstva i 18. kolo. Od tri zagorska kluba u najboljoj je poziciji Gaj Mače koji u nastavak starta s diobe druge, odnosno treće pozicije jer Maksimir ima bolju gol-razliku. Nogometaši iz Mača kreću u nastavak osokoljeni fantastičnim izdanjem u „zagorskom derbiju“ koji su dobili s čak 7:1. Veliki je to poticaj za momčad trenera Glavice. Po svemu viđenom Gaj ima momčad za sam vrh. U sjajno posloženom momčad odlično se uklopio Nikolić i prema viđenom momčad iz Mača ima pravo nadati se na-

padu na sam vrhu. U nedjelju će Gaj na svom travnjaku dočekati trinaesti Samobor i prema svemu viđenom trebao bi biti favorit u ovoj utakmici, no Samoborci se nikako ne smiju podcijeniti. Za razliku od Gaja Zagorec KR kreće u nastavak vidno uzdrman teškim porazom. Pred trenerom Zubićem je sada prije svega rad na psihološkom planu i podizanju samopouzdanja ove mlade momčadi koja vapi za što bržim povratkom Majcenića i Strabića koji će vjerujemo bitno popraviti „krvnu sliku“ ove momčadi. Zagorec KR u 18. kolu dočekuje Zelinu i nadamo se da će izboriti i prvu jesensku pobjedu. Posljednje plasirani Tondach u prvom kolu nastavka putuju na jedno od

svojih pet proljetnih putovanja, a Bedekovčanci će čak dvanaest utakmica odigrati kod kuće, iz poznatog razloga jer su zamjenjivali domaćinstva u jesenskom dijelu prvenstva zbog radova na infrastrukturi na svom igralištu. Dvanaeast domaćinstva trebalo bi biti prednost i nadamo se da će se Tondach izvući iz ove neugodne situacije.

Poredak:

1. Segesta 36 (40-16)

2. Maksimir 32 (41-20)

3. GAJ MAČE 32 (36-21)

4. Lučko 31 (24-14)

5. Lukavec 31 (30-22)

6. Trešnjevka 30 (34-26)

7. Dinamo OO 29 (25-27)

8. Vrapče 27 (32-28)

9. Kurilovec 27 (28-27)

10. Ponikve 25 (22-26)

11. HAŠK 1903 19 (30-29)

12. ZAGOREC KR 19 (26-31)

13. Samobor 19 (18-26)

14. Bistra 16 (19-32)

15. Mladost P 16 (16-31)

16. Zelina 15 (31-41)

17. Sava Strmec 13 (13-29)

18. TONDACH 13 (23-42)

Parovi 18. kola:

ZAGOREC KR – Zelina

Mladost P – TONDACH

GAJ MAČE – Samobor

Dinamo OO – Segesta

Maksimir – Lukavec

Vrapče – Bistra

Lučko – Sava Strmec

Kurilovec – HAŠK 1903

Ponikve – Trešnjevka

U Maču odigran zaostali susret Gaj – Zagorec

Gaj očitao lekciju Zagorcu

Milorad Videković MAČE

Pred rekordnim brojem gledatelja, preko 500-tinjak, nogometaši Gaja očitali su pravu nogometnu lekciju u odgođenom susretu jeseni, 13. kolo, nogometašima Zagorca deklasiravši ih visokim rezultatom, sasvim zasluženo, 7:1. Sa zanimanjem se očekivao ovaj zagorski derbi, koji je privukao veliki broj gledatelja koji su u derbiju gledali samo jednu momčad, Gaj Mače, dok je druga najvjerojatnije ostala doma – Zagorec Krapina. Znači bio je ovo derbi, a u derbiju trebaju biti dva ista takmaca a ovaj je derbi ličio na igru mačke (Gaj) i miša (Zagorec). Od prve minute domaći igrači krenuli su agresivno, dinamično željni pobjede dok je gost ušao bez ideje, želje i kao da ih je netko natjerao na utakmicu. Vezni red Gaja „pojeo“ je vezni red Zagorca; Cvrtila je na krilu radio pravi dar-mar u obrani Zagorca; Šaban je svojim visokim pritiskom potpuno „izbacio“ iz igre protivničke stopere dok ih je svojim kretanjem Šoštarić još više zbunjivao. U takvom odnosu snaga bilo je samo pitanje vremena kada će se zatresti mreža nesigurnog Mužine. Igrači Gaja napravili su to u pravom „blitzkriegu“ koji je trajao 12 minuta, od 10 do 22, u kojem su postigli 4 lagana pogotka. Seriju je otvorio Cvrtila u 10. minuti iskoristivši odlično proigravanje Šabana dok se obrana Zagorca dogovarala tko će loptu izbaciti iz šesnaesterca. Već šest minuta kasnije Cvrtila vraća uslugu Šabanu pogodivši ga na drugoj stativi gola Zagorca potpuno samog, a on lakoćom loptu šalje u mrežu. „blitzkrieg“ Gaja zaključuju u 19. Šoštarić i tri minute kasnije Cvrtila. Nakon toga Gaj spušta igru u dvije brzine niže i dozvoljava Zagorcu da u 43. minuti nakon ubacivanja Brčića za smanjenje vodstva gol postiže Hanžić. U drugom poluvremenu Gaj je nastavio igru iz posljednjih 20 minuta prvog poluvremena – rutinirano igravši i čuvajući sigurno vodstvo – da bi, ipak, u posljednjih 18 minuta utakmice ubacili u svoju pravu brzinu što je rezultiralo još sa tri pogotka – Haramustek (72), Šaban (84) i Nikolić (87). Na kraju – prikaz utakmice u jednoj rečenici – Gaj superioran, Zagorec očajan.

GAJ – ZAGOREC 7:1 (4:1)

Stadion: NK Gaj Mače. Gledatelja: 500. Sudac: Petar Bošnjak (Zagreb) 7. Pomoćnici: M. Stanković (Zagreb), I. Jović (Zagreb).

Strijelci: 1:0 Cvrtila (10); 2:0 Šaban (16); 3:0 Šoštarić (19); 4:0 Cvrtila (22); 4:1 Hanžić (43); 5:1 Haramustek (72); 6:1 Šaban (84); 7:1 Nikolić (87).

Gaj: Strahonja 6,5; Deak 7; Tepšić 7; Sambol 7 (83. Baneković -); Haramustek 7; Cvrtila 7,5 (52. Nikolić 6,5); Šaban 7,5 (87. Dačnik – Kovačić -); Kovač 7; Šoštarić 7 (83. Cicnjak -); Ristovski 7,5; Mazalović 7 (52. Vukadin 6,5). Trener: Marijan Glavica 7. Zagorec: Mužina 5; A. Landripet 5,5; Kunštić 5; Topolovec 5; Turniški 5,5; Harrison 5,5; Jazbec 5; Krznar 5 (62. Strabić 5,5)-; Bračević 5 (58. Ružak 5,5); Brčić 5,5; Hanžić 6. Trener: Ivan Zubić 5.

Žuti kartoni: Gaj: Ristovski (49).

Zagorec: Bračević (49), Zubić (52), Landripet (68), Ružak (89)č. Igrač utakmice: Martin Šaban.

Marijan Glavica

trener Gaja: 'Želio bih najprije čestitati igračima koji su odradili fantastične pripreme. Odlično su trenirali i radili te im se to odmah vratilo u ovoj zaostaloj utakmici. Sve čestitke na pristupu i odnosu prema igri. Stvarno su odigrali jednu fantastičnu utakmicu, jedan odličan derbi u kojem smo pokazali potpunu dominaciju tijekom cijele utakmice.'

Ivan Zubić

trener Zagorca:

'Iskrene čestitke momčadi Gaja na pobjedi. Danas su bili puno bolji od nas. Utakmica se prelomila u prvih dvadeset minuta kada smo primili prejeftino 4 pogotka. Realno kad pogledate rezultat je gotovo nevjerojatan i ispričavamo se, prije svega ja u svoje ime, navijačima koji su došli u velikom broju na utakmicu. Ako je rješenje da odstupim sa mjesta trenera Zagorca ja nemam ništa protiv. Nemam riječi za svoje dečke, to je bila katastrofa. Mače nas je ponizilo i možda je bolje da Zagorec nađe nekog drugog.'

Gdje je pogriješio Zagorec?

Zagorec je odlično startao u ovu sezonu. Prve četiri utakmice, četiri pobjede, a tada je počelo toplo –hladno. Sve je prelomljeno nakon utakmice u Petrinji kada je klub iz Krapine upisao sedam uzastopnih poraza uz remi u posljednjem kolu tako da je slast pobjede Zagorec osjetio davnog 4. listopada 2023. godine u srazu sa Tondachom. Poznato je da se Zagorec na početku sezone okrenuo svojim mladim

Završena Zimska liga Doberman 2023./24.

Kadeti Zagorca osvojili drugo mjesto

igračima što je pohvalno ali isto tako je i činjenica da bi ti mladići odrastali potreban im je netko iskusniji i kvalitetniji koji im može pomoći u razvoju. Zbog te činjenice u Zagorec na početku jeseni dolazi čak devet novih igrača koji bi trebali donijeti kvalitetu. No, čak njima sedmorici odnosno osmorici - Bajanu je zahvaljeno (telefonom? zaista ne mogu vjerovati! Čovjek koji je bio najbolji strijelac jeseni zaslužio je da mu se takva odluka kluba kaže barem oči u oči , op.a.) tri dana prije početka prve službene utakmice ovog proljeća iako je bio najbolji strijelac jeseni i prošao je kompletne pripreme? Zagorec se zahvalio i rekao im da su nepotrebni u ovom dijelu prvenstva. To je uzrokovalo opet potražnju za igračima i oni su dovedeni ili možda nisu. Naime, niti jedan od igrača koji su pristigli (Kovačić, Šimunić, Korytskyi) nisu bili niti na klupi, osim Hanžića i Turniškog koji su odigrali cijeli susret protiv Gaja, a novinarski insideri mi javljaju da Kovačić odlazi u Poljsku. Netko je u Zagorcu gadno pogriješio a ja ću napisati samo jednu, po meni vrlo bitnu pogrešku – ne mogu shvatiti da se bez ikakvog problema riješe odnosno ne pokažu niti minimalnu želju da sjednu i dogovore se sa igračima koje su imali i koji su bili kvaliteta više u odnosu na sve kao što su npr. Matija Smrekar, Matija Kanceljak, Mateo Dunić (koji je na prilikom ljetnog prijelaznog roka čekao posljednju priliku da ga netko pozove u klub ali…, op.a.) i Christian. Nabrojani igrači, možda bi mogao još kojeg, su bili članovi Zagorca i u protekloj sezoni! Znači bili su tu! Što sada? Ništa! Sjesti, otvoreno razgovarati i moliti se da na kraju prvenstva Zagorec bude minimalno na istom mjestu kao i sada.

ZAGREB - U organizaciji NK HAŠK 1903 završena je Zimska liga Doberman 2023. / 2024. (igralo se u Zagrebu na igralištu HAŠK – a) na kojoj su kadeti NK Zagorca iz Krapine osvojili visoko drugo mjesto. U njihovoj kategoriji nastupilo je devet ekipa – HAŠK A, Zagorec Krapina, Mladost Buzin A, Segesta, Jarun A, HAŠK B, Jarun A, HAŠK B, Jarun B, Mladost Buzin B i Zelengaj. Igrala se sustavom lige tako da je svaka ekipa odigrala međusobno susrete, ukupno osam, te se plasman ostvarivao na osnovu osvojenih bodova, a u slučaju istog broja najprije se gledao međusobni susret zatim bolji zbroj golova. Upravo ovo pravilo – bolji zbroj golova –odlučio je da je Zagorec drugoplasirana a Hašk A prvoplasirana momčad. Naime, oba su kluba osvojila 20 bodova (šest pobjeda, dva remija i ništa poraza) ali je ukupni zbroj golova bio na strani Hašk A te su oni osvojili prvo mjesto. Tri prvoplasirane ekipe dobile su pehare i medalje dok su dodijeljene pojedinačne nagrade svim igračima (10 igrača u polju i golman) koji su ušli u sastav Dream Teama lige gdje su čak četvorica igrača Zagorca zauzele svoja mjesto – Borna Đurek, Antonio Presečki, Alan Cesarec i Maks Kušer. Trener Darko Kunštek na ligi je koristi slijedeće igrače: Marko Hučić Žukina, Adrian Erceg - Bruno Škada, Antonio Presečki, Kimi Perhot, Jan Jurman, Petar Leško, Filip Kovačec - Noa Rihtar, Alan Cesarec, Jan Radovečki, Blaž Jurak, Oliver Tepeš, Lovro Gretić - Maks Kušer, Matej Presečki, Borna Đurek, Teo Kuhta i Danijel Puljek. Rezultati Zagorca: Jarun A (1:0); Segesta (2:2), Hašk A (1:1), Mladost Buzin B (3:0), Zelengaj (5:1), Jarun B (1:0), Hašk B (3:0), Mladost Buzin A (2:0). Konačna tablica: 1. Hašk A (20 bodova); 2. Zagorec (20); 3. Mladost Buzin A (14); 4. Segesta (12); 5. Jarun A (11); 6. Hašk B (10); 7. Jarun B (8); 8. Mladost Buzin (4); 9. Zelengaj (0). (Milorad Videković)

U Zagrebu održan Europski kickboxing kup 'Zagreb Open 2024.'

Tri dana kickboxinga u Zagrebačkoj Areni

ZAGREB - U Zagrebu je održan trodnevni Europski kickboxing Kup „Zagreb Open 2024. “na kojem je nastupilo 2441 boraca iz 267 klubova i 39 država. U tako velikom broju nastupili su i klubovi naše Županije – Kickboxing klub Krapina, KBK „Zmaj“ Bedekovčina i KBK „Bušido“ Sveti Križ Začretje. Kickboxing klub "Bušido" iz Sv. Križa Začretja nastupio je s pet natjecatelja u skupini kadeta početnika. Klub je bio vrlo uspješan te se medalje osvojili u skupini mlađih kadetkinja u disciplini point fighting, Hana Mikulec do 27 kg osvaja zlatnu medalju; u skupini starijih kadetkinja u disciplini point fighting Iris Buzuk do 65

kg osvaja broncu te u disciplini light contact osvaja srebrnu medalju. KBK „Zmaj“ nastupio je sa sedam natjecatelja u sedam startova te su u izuzetno jakoj i brojnoj konkurenciji u ogledu s najboljim borcima današnjice uspjeli kroz borbe osvojiti dvije bronce: Kiara Bratković u light contactu za starije kadetkinje do 65 kg i Iva Bingula u kick lightu za starije kadetkinje do +65 kg. KBK Krapina imala je jednog borca - Antonelu Cesarec koja je nastupala u point fightingu u kategoriji juniorki do 55 kg te je uspjela pobijediti Njemicu u prvom kolu, ali u drugom je izgubila od Austrijanke te u konačnici osvojila deveto mjesto. (Milorad Videković)

glavica_trener gaja

zubić_trener zagorca

472 MAČE, Veliki Bukovec 61 G 098 251 701

473 DONJA STUBICA 098 251 701 34.700 €

Prodajemo zemljište od 1.953m². Nalazi se između kuća na kućnim brojevima Naselje Vukšinec 71 i 75. Svi priključci uz njega, vlasništvo je jedne osobe i nema tereta.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

471 Sv. KRIŽ ZAČRETJE, Donja Pačetina 28 098 251 701 39.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

471. Sv. KRIŽ ZAČRETJE, Donja Pačetina 28 Na prodaju nudimo funkcionalnu prizemnicu (cca 75 m²) s više gospodarskih objekata na većim dijelom ograđenoj okućnici od 3.180 m². Plin, struja, voda, kanalizacija, uporabna, 1/1 bez tereta.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo vikend kuću (cca 80 m²) na okućnici od 755 m². Struja, voda, uporabna, 1/1, bez tereta.

12.500 €

468 TUHELJSKE TOPLICE 098 251 701 158.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo zemljište od cca 7.990 m² u Tuheljskim Toplicama koje se veći dijelom nalazi u zoni građenja. Moguća zamjena.

467 KRAPINSKE TOPLICE 098 251 701 114.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo građ. zemljište od cca 6.500 m² u Tuheljskim Toplicama, Ivanečka ulica iznad br. 2, udaljeno cca 600 metara od hotela i novih bazena. Moguća zamjena.

465 KONJŠĆINA, Maretić 098 251 701

Na prodaju nudimo poljoprivredno zemljište površine 5.136 m². Nalazi se u neposrednoj blizini kuće na adresi: Maretić 54, Konjščina.

10.200 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

464 KONJŠĆINA, KRAPINA SELO 098 251 701 9.100 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo poljoprivredno zemljište površine 2.897 m². Nalazi se u neposrednoj blizini kuće na adresi: Maretić 12A, Konjščina.

452/3 ZABOK, K. Š. Gjalskog 098 251 701 200.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo putem rezervacija stan od 90,51 m² s tri spavaone poslovno stambenoj zgradi u izgradnji rokom useljenja 12/24.

446 ZABOK, Ulica Nikole Tesle 098 251 701 35.000 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

U strogom centru Zaboka prodajemo četiri (4) gradilišta svako od cca 500 m². Cijena je iskazana za jedno gradilište.

Na prodaju nudimo stanove od cca 80 m² do 86 m² u novoj stambenoj zgradi, na odličnoj lokaciji u Lugu Zabočkom. Zgrada je u izgradnji, a njen završetak se očekuje krajem IX/2024.

462 ZABOK, LUG ZABOČKI 098 251 701 1.900 €/m2

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

452/2 ZABOK, K. Š. Gjalskog 098 251 701 149.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo putem rezervacija stanove od cca 62,10 m m² s dvije spavaone u poslovno stambenoj zgradi u izgradnji i rokom useljenja 12/24.

445 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, Krizmanića 13 098 251 701 130.000 €

Prodajemo kuću od cca 200 m². Novi krov, uporabna, čisto vlasništvo, bez tereta, svi priključci, centralno grijanje na plin ...

Na prodaju nudimo katnicu od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 2.558 m² s dvije gospodarske zgrade. Novo krovište, stolarija, centralno na plin, 1/1, uporabna, bez tereta, svi priključci.

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

452/1 ZABOK, K. Š. Gjalskog 098 251 701 145.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo putem rezervacija stanove od cca 61,28 m m² s jednom spavaonom i prostranim dnevnim boravkom u poslovno stambenoj zgradi u izgradnji i rokom useljenja 12/24.

442 PREGRADA, Baruna Ottenfelsa 5/2 098 251 701 295.000 €

Na prodaju nudimo kuću od cca 500 m² na okućnici od 2.272 m². Svi priključci bez tereta, uporabna, vlasništvo čisto.

455 OROSLAVJE,

451 KRAPINSKE TOPLICE, Klokovec 150 098 251 701 335.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo kuću od cca 220 m² s 3 odvojena stana (adapt. ‘24). Uporabna, čisto vlasništvo, bez tereta, svi priključci, centralno grijanje na plin, više parkirnih mjesta, garaža (cca 24 m²),

441 POZNANOVEC, Ulica T. i J. Jurin 15A 098 251 701 16.500 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo stambeno poslovni prostor, visoku prizemnicu od cca 100 m² bruto, na okućnici od 271 m². Potrebno dovršenje.

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

440 ZAPREŠIĆ, stan u novogradnji 098 251 701 2.400 €/m2

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo stan od 62 m² (II kat) s parkirnim mjestom u garaži. Ima 3 spavaće sobe

Na prodaju nudimo vikendicu od cca 100 m² na adresi Klenice 39/1, Pregrada. Uporabna, 1/1, bez tereta ...

331

Na

693

Prodajemo vikendicu od cca 60 m2. Dvije sobe, kupaona s wc-om, kuhinja, hodnik, balkon, potkrovlje, šupa, dvorište 230 čhv, struja, voda.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

Počinje klimatološko proljeće

VREMENSKA SLIKA: Prošlih tjedan dana nastavilo se proljeće u zimi. Većinu tjedna smo imali suho vrijeme s visokim dnevnim temperaturama oko ili preko 15 stupnjeva. Jedino su noći bile prohladne, ponegdje sa slabim mrazom. Ne čudi da su se neke biljke počele buditi iz zimskog sna. Zime i dalje nema na vidiku, dapače i sljedećih dana temperatura ostaje značajno viša od normale tako da nam prvi dan ožujka s pravom nosi titulu početka klimatološkog proljeća. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNO-

ZA: Po svim pokazateljima, od utorka do četvrtka bit će promjenjivo vrijeme uz moguću pojavu kiše. To nije nikakva kiša u većim količinama, ali bi je moglo biti malo već i tijekom utorka. Dosta oblaka, ali i daje toplo tako da će temperatura zraka ostati između 10 i 12 Celzijevih stupnjeva.

U srijedu dosta oblaka uz kraća sunčana razdoblja. Ponegdje može pasti malo kiše, ali u malim količinama i samo lokalno. Veći dio dana prolazi suho. Temperatura

UTORAK 27. veljača

xx 0C

xx 0C

zraka i dalje ostaje proljetna, u popodnevnim satima oko 15 Celzijevih stupnjeva.

Četvrtak nam donosi puno oblaka, ali ostaje većinom suho ili samo ponegdje uz koju kap slabe kišice. Zapuhat će slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, ali nema nikakvog zahladnjenja. Dapače, dnevna temperatura možda bude još stupanj-dva viša nego u prvoj polovici tjedna. Neke veće promjene nema ni za petak. Izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja te većinom suh dan. Temperatura zraka ostaje iznadprosječno visoka pa ćemo u popodnevnim satima vjerojatno ići malo iznad 15 stupnjeva. Podsjetimo, u petak, prvog dana ožujka, ujedno je i prvi dan klimatološkog proljeća.

Za vikend kombinacija oblaka i sunca. Ostaje većinom suho, možda bude malo kiše tijekom nedjelje, ali to još moramo vidjeti. Temperatura zraka će i dalje biti prava ranoproljetna, noću 4-8°C, a danju oko 15 stupnjeva. Početkom sljedećeg tjedna bi moglo malo zahladiti uz povremenu kišu.

SUBOTA 2. ožujak

xx 0C

xx 0C

SRIJEDA 28. veljača xx 0C xx 0C

ČETVRTAK 29. veljača xx 0C xx 0C

NEDJELJA 3. ožujak

xx 0C

xx 0C

PETAK 1. ožujak

xx 0C xx 0C

PONEDJELJAK 4. ožujak

xx 0C

xx 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 1027

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Danijela Kunić

Zlatar

Đurđica Kušek

Marija Bistrica

Sandra Bolfek

Pregrada

Lucija Bajs

Pregrada

Djevojčice su rodile:

Tea Sever

Donja Bistra

Tamara Profeta

Sveti Križ Začretje

Melita Tepeš

Veliko Trgovišće

Martina Repovečki

Zabok

Antonela Glas

Krapina

Tihana Stažnik

Sveti Križ Začretje

Blizance su rodile:

Maja Kukolja

Veliko Trgovišće

Lucija Dlesk

Krapina

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

01.03. PETAK 19:00

02.03.

SUBOTA 18:30

JEDAN ŽIVOT

Orginalni naziv: One Life Žanr :povijesni, bio. drama

Režija: James Hawes

Glumci: A.Hopkins, H. Bonham

Carter, J. Flynn, L.Olin, J. Pryce

Trajanje: 110'

Dobna preporuka 12+

Cijena ulaznice: 4,50 €

01.03. PETAK 21:00 02.03. SUBOTA 20:30

DINA DRUGI DIO

Orginalni naziv: Dune: Part two Žanr: SF, avantura

Režija: Denis Villeneuve

Glumci: T. Chalamet, Zendaya, R. Ferguson, J. Brolin, A. Butler,... Trajanje: 166'

Dobna preporuka: 12 +

Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: MARTINA VERLAK, MAHATME GANDHIA 7, 10000 ZAGREB

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1027

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon

Lionel Shriver: Moramo razgovarati o Kevinu knjiga

Eva nikad nije htjela biti majka, a sigurno ne majka dječaka koji je hladnokrvno ubio devetero ljudi uoči svoga šesnaestog rođendana. Dvije godine poslije, Eva se suočava s ruševinama svoga života – sa svojim brakom, karijerom, majčinstvom i Kevinovim brutalnim pohodom. U nizu pisama suprugu otkriva svoju bol, strepnje te sumnje da je i sama odigrala ključnu ulogu u Kevinovu neoprostivu zločinu...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: ZDENKA BEZJAK, HRASTOVIČKA 22, 10250 LUČKO

Lionel Shriver: Moramo razgovarati o Kevinu 1027

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

knjiga

Knjigu će dobiti poštom

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Chimamanda Ngozi Adichie: Zapisi o žalovanju

„Zapisi o žalovanju“ knjiga je promišljanja, sjećanja i nade koju je Chimamanda Ngozi Adichie napisala nakon smrti voljenog oca, koji je preminuo u ljeto 2020. dok se pandemija korona¬virusa širila svijetom, a autorica i članovi njezine obitelji bili odvojeni jedni od drugih u SAD-u i Nigeriji....

Chimamanda Ngozi Adichie: Zapisi o žalovanju 1027

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

nezavisni regionalni portal

nezavisni regionalni portal

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

ZAGORJEdigital d.o.o. • Ulica mladih 6 • Zabok 098.533.011 • zagorje.digital@gmail.com

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Tjedan

15. - 24.3.2024. restorana

Restoran Dvorac Mihanović

Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr info@terme-tuhelj.hr / 049/ 203 772

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

ANA SAMBOL ZAGREBAČKA 25, 49250 ZLATAR Nagradni pojam – BOŽIĆNI KOLAČI

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

Ovan (21. ožujka - 20. travnja)

Ovog tjedna porast će vam broj obaveza i malo vremena ostat će vam za druženje s prijateljima. Stres je svakodnevno prisutan u vašem životu, vodite više računa o tome. Zaljubljeni ste u osobu koja vam zasad ne uzvraća iste osjećaje. SAVJET

TJEDNA: Relaksirajte se!

Bik (21. travnja - 21. svibnja)

Novac vam pristiže sa svih strana što je rezultat vašeg dugogodišnjeg strpljivog rada. Još uvijek ne znate kako partneru pokazati pravu ljubav, no pred vama su novi ljubavni događaji. Zdravlje vam je u redu! SAVJET TJEDNA: Nemojte biti sumnjičavi prema partneru!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja)

Pred vama su novi zahtjevi koje treba uspješno svladati. Sposobni ste, domišljati i uporni, pa vam to neće predstavljati problem. Odnosi s dragom osobom sve su bolji. SAVJET TJEDNA: Posjetite zubara!

Rak (22.lipnja - 22.srpnja)

Ako tražite posao ovo je za vas uspješno razdoblje. Razmišljate li o promjeni posla i tu će vas pratiti sreća. Netko će vam se uporno udvarati. Ne upuštajte se u flert, time biste si mogli ugroziti postojeću vezu. SAVJET TJEDNA: Ne mijenjajte svoje stavove!

Lav (23. srpnja - 22.kolovoza)

Pred vama su velike poslovne mogućnosti, iskoristite ih. Novac vam još uvijek prebrzo klizi iz ruku, no vi znate kako ga zaraditi. Ovih dana bit ćete nervozni, nemirni, tvrdoglavi i nespremni za kompromis. SAVJET TJEDNA: Ne trošite previše!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) U sukobu ste sa samim sobom, jedan dan mislite ovako, dok drugi dan mislite drugačije. Priznajte da ste se zaljubili. Okolnosti vam idu na ruku pa ćete s lakoćom nalaziti rješenja za teške poslovne situacije. SAVJET TJEDNA: Krenite na dijetu! Vaga (23. rujna - 22. listopada) Imate podršku poslovnih suradnika i od malo možete stvoriti puno. Ako imate tajnu ljubav, dobro je skrivajte od očiju javnosti. Jedan stari zdravstveni problem zahtijeva da se njime ozbiljno pozabavite. SAVJET TJEDNA: Ne nasjedajte na lažna obećanja! Škorpion (23.listopada - 21. studenoga) U poslu vam zasada dobro ide. Predstoji vam jedno zanimljivo poznanstvo. Počinjete shvaćati tko zaslužuje vašu naklonost, energiju i dragocjeno vrijeme. Mogući su bolovi s kralježnicom. SAVJET TJEDNA:Riješite se starih dugovanja!

Strijelac (22.studenoga - 21. prosinca) Vaše inzistiranje na sitnicama usporilo vas je u poslovnom smislu. Ovih dana mogla bi vam se svidjeti jedna nekonvencionalna osoba, no neka vaš odnos zasad ostane platonski. Jačajte svoj imunitete prirodnim pripravcima. SAVJET TJEDNA: Razmišljajte pozitivno!

Jarac (22. prosinca - 20.siječnja) Probitačni ste i razgovorljivi i uspijevate zagrijati druge za svoje zamisli. U jednom novom društvu ugledat ćete osobu koja će vam se svidjeti. Nervozu koja je prisutna u vašem životu, prenosite i na druge. SAVJET TJEDNA: Izbjegavajte masnu hranu i alkohol!

Vodenjak (21. siječnja - 18. veljače) Financije vam nikada nisu bile jača strana, no mogli biste o tome malo više naučiti. Zaraditi i trošiti, ništa nije slađe od toga. Još uvijek mislite na ljubav iz prošlosti. Ne donosite dugoročne financijske odluke. SAVJET TJEDNA: Više se bavite tjelesnim aktivnostima!

Ribe (19. veljače - 20. ožujka) Neki vaši poslovni suradnici nisu zadovoljni vašim radom, smatraju da možete bolje. U malom ste zastoju, no okolnosti će se sljedećih nekoliko tjedana okretati u vašu korist. U ljubavi su mogući nagli prevrati. SAVJET TJEDNA: Donesite dobre novogodišnje odluke!

IZ UDRUGE 'OTORINOLARINGOLOZI BEZ GRANICA' KAŽU DA JE GRANICA PRIJEĐENA

Svi su otorinolaringolozi diljem

Hrvatske zatrpani pacijentima: 'Nakon ovogodišnje DORE broj pacijenata za pregled ušiju nam se čak utrostručio. Čekaonice su prepune, radimo bez prestanka'

Početkom ovog tjedna otorinolaringolozi diljem Hrvatske ostali su zatečeni brojem pacijenata koji su pohrlili u njihove ambulante. Iako su, kako im sam naziv govori, specijalizirani za uho-grlo-nos, grlima i nosevima ni ne stignu se baviti ovih dana, budući da, kako su nam rekli, većina pacijenata dolazi zbog problema s ušima.

Prijeđena granica

Iz Udruge 'Otorinolaringolozi bez granica' kažu kako je granica prijeđena. - Ovo je postalo neizdrživo. I do sad smo imali gužve, ali sad nakon ovogodišnje DORE broj pacijenata za pregled ušiju nam se utrostručio. Čekaonice su prepune, radimo bez prestanka – kažu nam iz Udruge te dodaju kako ni najstariji njihovi članovi, odnosno, liječnici specijalisti otorinolaringologije ne pamte takve gužve ispred svojih ordinacija.

Nesnosni zvukovi

Jedan od brojnih pacijenata ispričao nam je da je na pregled došao jer su mu se tijekom proteklog vikenda u ušima počeli javljati nesnosni zvukovi različitih frekvencija. - Ja vam to ne morem opisati. Ne znam e se to događa v mozgu ili halucineram, ili je problem z vuhima. Prvo sem došel proveriti vuha jer bubnjići mi neprestano drgečeju i čujem nekakvo neartikulirano zavijanje. Najprije sem mislil da mačke na dvorišću slaviju veljaču, ali ne. I dalje mi to z vuhi nejde van. Zato sem došel na pregled – pojasnio nam je pacijent.

Pacijent: „Ne znam e se to događa v mozgu ili halucineram, ili je problem z vuhima. Prvo sem došel proveriti vuha jer bubnjići mi neprestano drgečeju i čujem nekakvo neartikulirano zavijanje. Najprije sem mislil da mačke na dvorišću slaviju veljaču, ali ne. I dalje mi to z vuhi nejde van”

VELJAČA/OŽUJAK

UTORAK, 27.02. Donat Zadarski; Gabrijel SRIJEDA, 28.02. Roman; Teofil; Bogoljub; Vikica ČETVRTAK, 29.02. Osfald, Ida, Hilarije PETAK, 01.03. Albin; David; Jadranko; Zoran SUBOTA, 02.03. Lucije; čedomil; Iskra; Ines NEDJELJA, 03.03. 3. Korizmena ¨Bezimena¨. Kunigunda; Marin; Kamilo; Anzelmo PONEDJELJAK, 04.03. Kazimir; Eugen; Natko

Sretan imendan, Gabrijel! Ime Gabrijel ima hebrejsko podrijetlo i znači Božji čovjek, odnosno glasnik (Božji glasnik), dok u biblijskoj terminologiji ime ima značenje Bog je moja snaga.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

imendani ime tjedna jeste li znali?

…da je najdublje mjesto u oceanu toliko duboko da bi, kad bi se Everest stavio na dno, vrh i dalje bio potopljen 1,6 km pod vodom?

…da oko 12 posto osoba uvijek ima crno - bijele snove?

…da ljudi s visokim koeficijentom inteligencije nemaju mnogo prijatelja?