Zagorski list 1049

Osim što je glumica i pjevačica, Sementa Rajhard (33) preuzela je vođenje obiteljskog biznisa – lunaparka:

'Bez obzira što smo danas svi nekako opsjednuti mobitelima, veseli me što se klinci i danas, baš kao i nekada, također jako raduju kad lunapark dođe u grad'

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

Ranko Miholić najbrži je zagorski doktor. Pretrčao je sedam maratona

Darko Domijan snima u Zagorju novi spot: ‘Volim sve zagorsko! I Zagorke’

OD HOBIJA DO POSLA Popularni prognostičar, Kristijan Božarov, počeo se baviti i kozarstvom: ‘Prve koze nabavio sam baš u Zagorju’

NI U ŠUMU BEZ PAPIRA:

Za branje gljiva trebate dozvolu.

Ako je nemate, kazne su velike! ZANAT KOJI IZUMIRE Dimnjačar Marko: 'Mladi ne žele to raditi. Imali smo praktikante, ali su i oni vrlo brzo odustali!'

Promotivni turistički film destinacije "Zagorje, bajka na dlanu" nastavlja s nizanjem vrijednih međunarodnih nagrada, koje su predstavljene na konferenciji za novinare u Krapini

Promotivni turistički film 'Zagorje, bajka na dlanu' među deset najboljih fi lmova svijeta s tematikom promocije regije!

Promotivni turistički film destinacije "Zagorje, bajka na dlanu" nastavlja s nizanjem vrijednih međunarodnih nagrada, koje su predstavljene u utorak na konferenciji za novinare u Krapini. Podsjetimo, promotivni film nastao je u produkciji tvrtke Balduči film, koja se bavi snimanjem isključivo turističkih filmova, u čemu imaju dugogodišnje iskustvo i više od 200 osvojenih nagrada. Redatelj filma je Francuz sa španjolskom adresom Herve Tirmarche, scenarij zajednički potpisuju Spomenka Saraga i Herve Tirmarche, producentica je Spomenka Saraga, a glumci Ksenija Pajić, Herve Tirmarche, Adam Končić, Iva Šimić Šakoronja te Marta, Petar i Matej Končić. U snimanju filma pomogli su i Muzeji Hrvatskog zagorja, Ansambl Zabok, Družba vitezova zlatnog kaleža, hotelijeri, ugostitelji, vinarije, tradicijski obrti te turističke zajednice s područja županije. Trajanje filma je 4 minute i 12 sekundi, a uz njega su napravljena i dva spota od 20 i 30 sekundi za društvene mreže te teaser od 7 sekundi za televiziju. Odličan posao

Na 6. Međunarodnom festivalu turističkog filma u Johannesburgu u JAR – u, film je osvojio dva zlata, u kategorijama Turistička destinacija – regija te Turistički proizvod –ruralni turizam. Ranije, u ožujku, osvojeno je zlato na dodjeli turističkih nagrada The Golden City Gate u sklopu ITB Berlina, najveće svjetske turističke burze, u svibnju zlato na Intermedia globe Gold award na World Media Festivalu u Hamburgu u kategoriji Turizam i putovanja: oglašavanje destinacije te zlato na Muse Creative Awards u kategoriji video – turizam (radi se o međunarodnoj platformi za dodjelu nagarad u području oglašavanja). Producentica Spomenka Saraga istaknula je da smtra da su šarm Zagorja prenijeli glumci te da je scenarijem i oda-

Saraga: 'Na stolu imamo šest zlata, imamo nekoliko festivala gdje smo u finalu, još smo prijavljeni na neke festivale i tu čekamo rezultate pa ćemo vidjeti koje odluke će donijeti žiri'

birom glumaca napravljen odličan posao. - Na stolu imamo šest zlata, imamo nekoliko festivala gdje smo u finalu, između ostalog bili smo finalisti i u Japanu, što nam je donijelo određene bodove, ušli smo među 10 najboljih filmova svijeta što se tiče tematike promocija regije, mislim da je već samo po sebi veliki rezultat. Još smo prijavljeni na neke festivale, i u Grčkoj, i tu čekamo rezultate pa ćemo vidjeti koje odluke će donijeti žiri – rekla je Saraga. Voditeljica ureda TZ KZŽ Sanja Škrinjar ponovila je da je Zagorje najjača turistička kontinentalna destinacija što pokazuje i uzastopni

Petek: 'Izvrsna turistička destinacija mora imati izvrstan promidžbeni film' Spomenka

rast u brojkama turista. – Vjerujem da s nagradama nismo gotovi, dobili smo informaciju da smo ušli u konkurenciju još dva festivala, u Španjolskoj i Srbiji – dodala je Škrinjar, istaknuvši da su u TZ izuzetno ponosni na ekipu koja je film snimala u vrućim i teškim uvjetima. Najnovije turističke brojke Škrinjar je predstavila i najnovije turističke brojke. – Ako gledamo mjesečne rezultate, od 1.7. do 21. 7. ostvareno je 15554 dolazaka ili 7,8 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine te 34911 noćenja, 8,2 posto više nego isto razdoblje lani. Ako pogledamo cijelu 2024. godinu, trenutno smo na 107.607 dolazaka, 8,17 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 222.415 noćenja, 9,04 posto više nego isto razdoblje lani. KZŽ je nedavno potpisala ugovore s 18 iznajmljivača kuća za odmor, odnosno dodijelila poticaje i bespovratne potpore za unaprjeđenje kvalitete u tim objektima. U županiji je trenutno kategorizirano 150 kuća za odmor i sve su pune. Go-

Škrinjar: 'Trenutno smo na 107.607 dolazaka, 8,17 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 222.415 noćenja, 9,04 posto više nego isto razdoblje lani'

sti su pretežno stranci i to u najvećem broju Nijemci, Austrijanci, Danci, Belgijci, otkrivaju nas i Englezi, ima i nešto Mađara, struktura se mijenja. Tu su naravno Poljaci, koji su, nakon Slovenaca koji najviše borave u našim hotelskim kućama, na drugom mjestu. Mijenjaju se stvari, prepoznaju nas novi turisti iz novih zemalja, borave tu 7 do 14 i više dana u kućama za odmor, onaj boravak od 2,5 noćenja vjerujem da će se popraviti.

Najveći broj noćenja je generiran u hotelima, no idemo naprijed, idemo u dobrom smjeru – zaključila je Škrinjar.

Zahvala

Zamjenica župana Jasna Petek naglasila je da izvrsna turistička destinacija mora imati izvrstan promidžbeni film. - Ovaj film je pun pogodak, njime se ruše rekordi u osvajanju nagrada i priznanja, struka je prepoznala kvalitetu ovog filma. Važnije od toga je da ovaj film prepoznaju i svi koji će ga pogledati i koje ćemo kao drage goste pozvati u našu županiju. Jer, u KZŽ nije slučajno kontinuiran rast dolazaka i noćenja gostiju, to se događa prvenstveno zbog velike brige i ulaganja godinama na području KZŽ, ulaganja u infrastrukturu i smještajne kapacitete, ulaganja i naših Terma Tuhelj, Terma Jezerčica, ulaganja u Specijalnu bolnicu u Stubičkim Toplicama… Kuće za odmor niču jedna za drugom, i plijene svojom ljepotom, raznim mogućnostima koje nude, kvalitetom i pune su preko cijele godine. Naši vinari, ugostitelji trude se podizati svoju ponuditi, a po-

sebno nas veseli što naše truističke zajdnice na području KZŽ ulažu velike napore da kroz brojne manifestacije pozovu goste iz svih krajeva Hrvatske i inozemstva – rekla je Petek. Zahvalila je TZ KZŽ koja je prepoznala kvalitetu tvrtke Balduči film iz Zagreba koji su prijavili ovaj film i projekt na natječaj Hrvatske turističke zajednice i dobili sredstva, a uputila je zahvalu i ekipi koja je radila na filmu – scenaristici, redatelju, glumcima, Muzejima Hrvatskog zagorja, Ansamblu Zabok, Družbi vitezova zlatnog kaleža, ugotiteljima, vinarima, vlasnicima tradicijskih obrta. - Svi su oni pridonijeli izvrsnom filmu, prekrasnoj čaroliji. Niije bilo jednostavno u 4.12 minuta staviti sve najbolje od Zagorja i nije bilo jednostavno prenijeti doživljaj koji svi koji doođu k nama osjete. Možemo biti ponosni i nadamo se da će ovim filmom svi koji ga pogledaju uspjeti doživjeti čaroliju i ljepotu i sve što nudi naše Zagorje, bajka na dlanu – rekla je Petek. Promotivni film podsjeća na najljepše trenutke svih onih koji su već bili u Zagorju, ali i poziva sve da dođu i stvore nove doživljaje.

Ovaj film je pun pogodak, njime se ruše rekordi u osvajanju nagrada i priznanja, struka je prepoznala kvalitetu ovog filma, kaže zamjenica župana Jasna Petek

Sabina Pušec KRAPINA

Saraga, Jasna Petek i Sanja Škrinjar

Župan Željko Kolar održao je prijam za učenike srednjih škola s područja KZŽ koji su na državnoj maturi ostvarili rezultat od 100% na nekom od ispita ili eseju iz hrvatskog jezika te položili sve obvezne predmete

Kolar:

'Čestitam vam, ne na tome što ste napisali 100 posto, nego na tome kakvi jeste i kako pristupate svemu što radite'

Županija je učenike nagradila s po 300 eura te ulazniciama za kupanje, ukupno 2.240 eura

upan Željko Kolar održao je prijam za učenike srednjih škola s područja Krapinskozagorske županije koji su na državnoj maturi ostvarili rezultat od 100% na nekom od ispita ili eseju iz Hrvatskog jezika te položili sve obvezne predmete. Takvih je učenika sedam, a oni su Leona Ormuž iz SŠ Krapina, koja je 100 % riješila ispit iz Psihologije, Luka Klancir iz SŠ Zlatar, koji je 100% riješio ispit iz Matematike, razina A, iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok to su Luka Lovrek, koji je 100% riješio ispit A razine iz Matematike, Gabrijel Kučko koji je 100 % riješio ispit iz Geografije, Lucija Palčec, koja je ostvarila 100% na eseju iz Hrvatskoj jezika, razina A, kao i Korina Mendek te Ivana Žukina. Sjajni mladi ljudi

Zamjenica župana Jasna Petek rekla je da ovi rezultati znače da imamo sjajne mlade ljude koji mnogo uče, puno ulažu u sebe i da imamo odlične srednje škole koje ih pripremaju za državnu maturu. - Prvi rok mature je bio od 4.6. i završio 27.6. Ovih dana dosta se raspravlja o tome, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje je podastro rezultate državne mature koji su nešto lošiji nego prošle godine, to nas je malo rastužilo, ni Krapinsko – zagorska županija ne odstupa u tim postocima –rekla je Petek. No ono što raduje, dodala je zamjenica župana, je da je ove godine veći broj učenika koji su neki ispit riješili 100%. – Veseli što su svi oni pokazali takve rezultate i uspjeli upisati svoje željene fakultete. Čestitke svima u KZŽ koji su prošli državnu maturu i upisali željene fakultete – poručila je Petek. Župan Željko Kolar rekao je da ga je razgovor s ovim mladim ljudima oduševio. - Precizno su secirali maturu s razumijevanjem prema kolegama iz strukovnog obrazovanja, bili su vrlo realni i konstruktivni i oduševili su me. Mladi, pametni, neopterećeni, vrlo zreli, znaju što že-

'Oni su mladi, pametni, neopterećeni, vrlo zreli, znaju što žele, znaju da se do uspjeha može doći samo kontinuiranim radom, imali su svoj cilj, svi su ga postigli'

le, znaju da se do uspjeha može doći samo kontinuiranim radom, imali su svoj cilj, svi su ga postigli – rekao je Kolar. Župan je dodao da je kroz razgovor naučio i što treba mijenjati za iduću školsku godinu. - Prije svega kako doći i komunicirati s mladim ljudima. Vrlo su nam jasno dali do znanja do kojih informacija su dolazili, o projektima i stvarima koje smo radili za unapređenje obrazovanja na području KZŽ, do kojih informacija nisu došli, a za kojem smo bili 110 posto sigurni da nema nikoga u županiji koji za te projekte ne zna. Stoga moramo promijeniti pristup i način komunikacije prema mladim ljudima. Njima je samo nebo granica i to nas tjera da budemo još bolji, više radimo, poboljšavamo uvjete. Za one koji žele u Zagorju naći posao, na nama je da stvorimo te uvjete. Čestitke, ne na ovome što ste napisali 100 posto, nego na ovome kakvi jeste, na načinu na koji razmišljate i kako pristupate svemu što radite – poručio je župan Kolar. Komentari državne mature

Ukratko su se predstavili i samo učenici, koji su prokomenirali i samu državnu maturu. Složili su se da je razlog što je ove godine više učenika palo ispit iz Hrvatskog jezika taj što je ove godine bila samo jedna, viša razina, pa su učenici strukovnih škola bili u lošijoj poziciji. Luka Klancir iz Marije Bistrice, učenike SŠ Zlatar, koji je državnu maturu iz Matematike riješio 100 posto i imao samo jedan bod manje na ispitu iz fizike, kaže da je ispit bio sastavljen korektno. - Nema tajne, bitan je rad i želja, ako netko stvarno voli raditi i učiti matematiku, postizanje takvog rezultata ne bi trebalo biti problem jer sam uvjeren da se može postići odličan rezultat.

Upisao sam Matematički odsjek, istraživački smjer na Prirodoslovno – matematičkom fakuletu u Zagrebu – kaže Luka. Korina Mendek iz Velike Petrovagorske, bivša učenica Gimnazije AGM Zabok, koja je 100% riješila esej iz Hrvatskog jezika, kaže da je osnovnu razinu matematike prošla s dobrim, a Engleski, Hrvatski i Likovni s odličnim. - Upisala sam anglistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Meni nije bila teška tema, ali ovisi kako kome leži koja tema – kaže. Ivana Žukina, također bivša zabočka gimnazijalka iz Donje Stubice, kaže da matura iz Hrvatskog nije bila preteška i da joj je žao što je toliko ljudi palo. – No, počeli smo s tom razinom Hrvatskog pa je malo šok i nadam se da će sljedećih godina to se popraviti. Upisala sam Fakultet elektrotehnike i ra-

čunarstva u Zagrebu, namjeravam se na drugoj godini opredijeliti za računarstvo, a već razmišljam i o diplomskom. Biomedicinsko inženjerstvo koje su uveli mi se sviđa –rekla je Ivana. Gabrijel Kučko, AGM Zabok, iz Donje Stubice, riješio je 100 posto Geografiju, a ostale predmete položio s odličnim. - Matura nije bila najlaganija, ali je bila rješiva, možda prilagođenija gimnazijalcima nego učenicima iz strukovnih škola. Što se tiče mature iz geografije, bila je korektno složena. Geografijom se planiram baviti i dalje u životu, upisao sam istraživački smjer Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Geografskog odjeka u Zagrebu i ove godine predstavljam uz još tri člana Hrvatsku na međunaronoj geografskoj olimpijadi u Dublinu i veselim se tom iskustvu – rekao je Gabrijel. Leona Ormuž, SŠ Krapi-

na, koja je 100 posto riješila Psihologiju, smatra da su Engleski jezik i Matematika bili teži u odnosu na prijašnje godine. - Hrvatski i ispit jezika i književnosti i tema za esej su mi bili u redu, iako smatram da smo mi gimnazijalci povlašteni što se tiče svih predmeta državne mature jer imamo bolju podlogu kroz cijelo srednjoškolsko obrazovanje. Smatram da je jako važna i individualna samostalna priprema za državnu maturu, tako da nekako savjesnost i upornost igraju veliku ulogu. Mislim da svatko može psotići cilj koji si je zacrtao i upisati ono što hoće i ostvariti potencijale na budućnosti – rekla je Leona, koja je upisala Edukacijsku rehabilitaciju na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, a u budućnosti bi htjela raditi u Zagorju, s djecom i mladima s teškoćama u razvoju.

Sabina Pušec KRAPINA

Iz Hrvatskih cesta, ali i Općine Marija Bistrica, najavili su projekt rekonstrukcije dionice državne ceste koja je trenutno bez nogostupa i uništena nakon Aglomeracije

Konačno će u obnovu

cesta između Marije

Bistrice i Zlatar Bistrice

Sanirat će se ulegnuća, staviti novi sloj asfalta, a nakon toga urediti nogostup i autobusna stajališta

Jelena Klanjčić M. BISTRICA/ZL. BISTRICA

Usanaciju će konačno dionica državne ceste između Marije Bistrice i Zlatar Bistrice. Cesta bez nogostupa, na dijelovima gotovo u potpunosti uništena nakon radova na Aglomeraciji, u fazi je projektiranja, pa, ako se posreći, možemo očekivati da bi sanacija iste mogla krenuti iduće godine.

Rekonstrukcija ceste

Da će cesta konačno u rekonstrukciju, najavio je načelnik Marije Bistrice Josip Milički. – Deset godina se borimo da posložimo tu nesretnu cestu, koja nema ni dan danas nogostupu u cijeloj dužini. Do kraja ju je uništila Aglomeracija i mogu slobodno reći da je to sada najgora cesta u okolici. Zbog toga veseli što su Hrvatske ceste konačno izašle u susret i krenule u projektiranje – rekao je načelnik Milički, koji vjeruje kako će se u rekonstrukciju kolničkog trupa krenuti iduće godine. – Skinut će se postojeći asfalt i staviti novi sloj, uz sanacije ulegnuća. Potegnut će se i nogostuo u

Milički: 'Deset godina se borimo da posložimo tu nesretnu cestu, koja je trenutno najgora cesta u okolici'

'U planu je do kraja godine izraditi projektnu dokumentaciju', najavili su iz HC - a

cijeloj dužini, a u planu je u uređenje triju autobusnih stanica na toj dionici, koje su sana neobilježene. Elaborati za njih postoje, no nikako da se obilježe i izgrade s pješačkim prijelazima, tako da će se konačno i to riješiti – kaže još načelnik te dodaje kako će to nakon rekonstrukcije biti jedna moderna cesta, prvenstveno sigurna za sve pješake, hodočasnike i putnike.

Slijedi projektiranje

Da će ova dionica ceste u rekonstrukciju, potvrdili su nam i iz Hrvatskih cesta. – Za sanaciju dionice ceste od Marije Bistrice do Zlatar

OBRT IZ TRADICIJE Marko Pogačić na terenu, posla ima, no radne

Dimnjačari izumiru, 'Imali smo i mi

Nekad je to bio doista gospodski posao. Moglo se cijena, dakle ovisi koliko tko ponudi. Svi bi htjeli da

J. Klanjčić, R. Jadan RADAKOVO

Dimnjačari pripadaju jednom od najstarijih zanimanja. Dok su nekada bili zaduženi samo za čišćenje i održavanje kamina, peći i dimnjaka, danas im je obaveza osigurati veću zaštitu okoliša te energetsku učinkovitost i sigurnost. Dimnjačari u svom poslu danas koriste sve više uređaje za analizu procjene vrijednosti ispušnih plinova iz kamina i sustava grijanja te su potrebna brojna usavršavanja u području zaštite okoliša i energije, kako bi mogli razvijati svoju profesiju u smjeru u kojem ona to danas zahtijeva na tržištu rada. Obiteljski biznis

Naš sugovornik, 42 – godišnji Marko Pogačić iz Radakova u Kraljevcu na Sutli ovim se poslom bavi već 20 godina. Iako je u početku krenuo u sasvim druge vode i ugostiteljske je struke, odlučio se ipak za obiteljski biznis. Naime, dimnjačarstvo je bila određena tradicija u obitelji. –Tatin stric bio je dimnjačar, nakon

toga i moj otac, koji je obrt otvorio 1982. godine. Stric mi je također bio dimnjačar, a ja sam bio prvi koji je tu tradiciju prekršio. Ipak, vratio sam joj se nešto kasnije, jer je tata trebao pomoć u poslu – priča nam Marko, koji je diplomirao hotelijerstvo. Iako nije završio školu za dimnjačara, nakon nekoliko godina rada polagao je majstorski ispit i na temelju toga nastavio očev obrt. Najviše posla zimi Iako trenutno nije dimnjačarima sezona, Marko kaže kako jedan dio posla obavljaju i sada te da bi mu bilo draže kada bi mu se klijenti i tijekom ljeta javljali za redovita čišćenja dimnjaka, kako bi se pritisak na posao smanjio pred sam početak sezona grijanja. – Naravno, ljudi se sjete prvi dan, kada na prognozi vide da će drugi dan biti hladno i htjeli bi ložiti. Teško je onda u zadnji čas odraditi sav taj posao. Tako da, najviše je posla zimi, ali mi nudimo ljudima da i ljeti počiste dimnjake, kako bi bili spremni na jesen – kaže. Redovite kontrole

Dimnjačari svoj posao obavljaju

Bistrice u tijeku je postupak nabave za odabir projektanta, koji je izraditi projekt izvanrednog održavanja ceste DC29/0001 od Podgrađa do Marije Bistrice. Ukupna duljina predviđenog zahvata je 4,16 km, u sklopu čega se planira obuhvatiti, a kasnije i izvoditi, uređenje postojećeg pješačkog nogostupa u cijeloj duljini zahvata, kao i postojećih autobusnih ugibališta te samog kolnika. Plan je da se do kraja godine izradi projektna dokumentacija, čime bi se stvorila pretpostavka za uvrštenje istog u plan nabave za pokretanje postupka javne nabave za izvođenje radova, a kako bi se u konačnici pristupilo izvođenju radova izvanrednog održavanja – odgovorili su nam iz Hrvatskih cesta. Dodali su i kako je u tijeku postupak nabave za obnovu dionice državne ceste DC29 između Zlatara i Zlatar Bistrice, gdje slijedi obnova kolnika.

"Ljudi se sjete prvi dan, kada na prognozi vide da će drugi dan biti hladno i htjeli bi ložiti. Teško je onda u zadnji čas odraditi sav taj posao. Tako da, najviše je posla zimi, ali mi nudimo ljudima da i ljeti počiste dimnjake, kako bi bili spremni na jesen"

shodno dobivenim koncesijama na određenim područjima, a prema odlukama o dimnjačarskoj službi. – Dolazimo uglavnom na poziv, no postoje rokovi u kojima se moraju kontrolirati dimnjaci i mi se tih rokova držimo, tako da to je svačija obaveza, redovita kontrola dimnjaka – kaže Marko. Ovisno o vrsti goriva koje se koristi, dimnjaci bi se godišnje trebali očistiti jednom do tri puta. Iako je svako kućanstvo dužno pustiti dimnjačara u kuću, umjesto zaključati mu vrata, još uvijek ima onih koji odmahnu rukom i kažu 'ne treba mi'. Pa čak i ako uzmemo u obzir da su kazne za odbijanje dimnjačara velike. Dimnjačari česti ističu i kako problem može biti i loša informiranost građana, jer mnogi misle da je čišćenje dimnjaka stvar izbora. – Ima ljudi koji su odgovorni i žele da to bude onak kak treba i to mi je jako drago.

Pogačić (42) iz Radakova nakon oca bavi se dimnjačarstvom. Uza sve probleme snage nema, pa je dimnjačar postalo deficitarno zanimanje

izumiru, mladi ne žele raditi taj posao: mi praktikante, ali su odustali brzo!'

se dobro živjeti od toga, dok je moj otac radio taj posao. Danas je to drugačije. Imamo koncesije, gdje se najviše gleda da bude što jeftinije, a to ne vodi na dobro. Još uvijek živim od toga, no pitanje je koliko će to dugo trajati – kaže Marko

Ima i onih koji čekaju kad se počne dimiti, pa nas zovu. Mnogi su nemarni po tom pitanju i misle da mogu očistiti dimnjak sami. No, mi imamo sasvim drugačije alate i poglede na neke stvari koje ljudi koji nisu stručni ne vide, pa naravno da možemo i bolje i sigurnije obaviti posao – priča Pogačić, dodavši kako ljudi očito šparaju na pregledima dimnjaka, no ne znaju koliko to može biti opasno. – Iako je čišćenje svega dvadesetak eura, ljudi misle da je vrijedno i na tome šparati, jer ne vjerujem da si jednom godišnje ne mogu to priuštiti – dodaje. Čišćenje dimnjaka

Provjeravaju se dimnjaci na kruta, ali i na plinovita goriva. – Kontrole vršimo da ne bi došlo do začepljenja primjerice radi stršljena, osa i slično, koji mogu napraviti smanjeni protok kroz dimnjak, zbog čega se dimni plinovi vraćaju unutra. Osim zbog spomenutih insekata, dimnjaci se mogu zaštopavati ako se primjerice koriste mokra drva, ako nešto nije dobro napravljeno ili ako priključci nisu dobro spojeni, ako temperature izgaranja nisu dobre, ako je kapa preniska, ako se ne čiste redovito… Ima tu niz faktora. No, svaki dimnjak je drugačiji, a mi smo stručne osobe, obučeni da znamo prvenstveno uočiti problem – priča dimnjačar, dodavši kako začepljenje dimnjaka može dovesti do zapaljenja dimnjaka, a onda i do požara krova, unutrašnjosti te velike materijalne štete. Za provjere koriste razne aparate i kamere kojima se pregledava dimnjak i provjerava nepropusnost, ali i detektore kojima ustanove prisutnost ugljičnog monoksida. – On je bez mirisa, boje i okusa i zbog toga su vrlo opasni, jer u velikom broju slučajeva dolazi do trovanja, a često i smrtnog ishoda. Zbog toga mogu reći da su plinski dimnjaci opasniji od dimnjaka na kruta goriva, jer kod njih kad nešto ne štima, osjeti se miris, vidi se dim – kaže, dodavši kako kod nas na periferiji još uvijek prevladava loženje na kruta goriva, čemu su ljudi skloniji jer imaju vlastite šume i nekako više vjeruju drvima.

Nema radne snage

U ovom poslu, dimnjačari su najčešće muškarci. – Treba se popeti na krov, negdje je potrebna i fizička snaga da bi se probio dimnjak. Naravno, ja ne podcjenjujem žene, bilo bi mi drago da se i one jave u taj posao – kaže naš sugovornik. A kako i ne bi, kad je već sad svaka radna snaga u tom poslu dobrodošla, a budućnost zanimanja, kaže Pogačić, je itekako upitna. – Nekad je to bio doista gospodski posao. Moglo se dobro živjeti od toga, dok je moj otac radio taj posao. Danas je to drugačije. Imamo koncesije, gdje

se najviše gleda cijena, dakle ovisi koliko tko ponudi. Svi bi htjeli da bude što jeftinije, a to ne vodi na dobro. Još uvijek živim od toga, no pitanje je koliko će to dugo trajati –kaže. Posla ima, no radnika nema. Sve je manje onih koji upisuju školu za zanimanje dimnjačara. Naglašava se to i na konferencijama dimnjačara Hrvatske, koja se odvija u organizaciji Hrvatske dimnjačarske udruge, gdje ističu kako se sve više pojavljuje deficitarnost struke. Mnogi dimnjačari odlaze u mirovinu, a nove generacije ne žele u dimnjačarsku struku, unatoč garantiranoj dugoročnosti posla i prihoda. Zbog toga se i zanimanje dimnjačar propagira kao deficitarno te se smatra da bi se trebao povećati broj upisanih i stipendiranih učenika. No, ne pomažu tu baš niti stipendije. Koliko i da li upisuju posljednjih godina učenike u zanimanje dimnjačara, pitali smo dvije nama najbliže škole, koje u svom programu imaju dimnjačara. Dok nam iz Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb nisu odgovorili na upit, iz Strukovne škole Sisak odgovorili su kako program imaju, no zbog nezainteresiranosti učenika ga ne upisuju.

Posao dimnjačara – Mladi to ne žele raditi. Imali smo i mi praktikante, no odustali su brzo. Misle da je to zamazan i težak posao. Da, posao dimnjačara svakako je dinamičan. Uvijek ima svega. Naša je sezona uglavnom zimska, pa često radimo na hladnome, nije to lako u uniformi. No, ni jedan posao nije lak. Meni je prvenstveno lijepo raditi s ljudima. Naravno, ima ljudi s kojima ide malo teže, kao i u svakom poslu. Vrlo je važno zadobiti povjerenje ljudi, a da biste to uspjeli, trebate biti korektni, ići ljudima niz dlako ponekad, pri tom ne mislim na posao, nego na razgovor. Dedeki i bake bi često razgovarali s nama, pa često moramo biti i psiholozi – kaže Marko, dodavši kako je među mlađima u svojoj struci,

'Mnogi su ljudi nemarni i misle da mogu očistiti dimnjak sami'

'Mladi misle da je to zamazan i težak posao. No, ni jedan posao nije lak. Meni je prvenstveno lijepo raditi s ljudima, a mi dimnjačari uvijek trebamo biti spremni i za razgovor'

gdje je prosjek starosne dobri dimnjačara oko 50 godina i više. – Naša struka je u izumiranju, a uz namete koji nam se sve više nameću, kad podvučemo crtu, nema tu velike računice. Ne znam što se će dogoditi kroz neko određeno vrijeme. Problem je u tome što nakon polaganja majstorskog ispita mnogi otvaraju obrt, ali onda ne rade kako bi trebali. Problem je i u natječajima za koncesije koje raspisuju jedinice lokalne samouprave. Njima je bitno da se netko javi, jer moraju imati koncesionara, a ne vode brigu o tome, primjerice, da taj koncesionar već ima 10 – 15 koncesija, a recimo samo tri zaposlena i da tako posao neće moći odrađivati – priča nam Pogačić, koji ima koncesiju za šest općina.

Staro vjerovanje

Ipak, unatoč onima koji dimnjačarima zatvaraju vrata, ima onih koji još uvijek vjeruju u onu staru narodnu o dimnjačarima koji donose sreću. – Da, ima još uvijek toga sa se ljudi, kad me vide, uhvate za gumb. Kako radim na periferiji, u mjestima gdje me već svi poznaju, ponudim im svoj gumb, da se za njega uhvate. Česti im kažem 'evo vam moj gumb od srca za sreću'. To je najmanje od mene što mogu ljudima ponuditi – zaključuje.

"Treba se popeti na krov, negdje je potrebna i fizička snaga da bi se probio dimnjak. Naravno, ja ne podcjenjujem žene, bilo bi mi drago da se i one jave u taj posao"

Dimnjačar Marko Pogačić

NI U ŠUMU BEZ PAPIRA Za branje gljiva potrebna vam je dozvola. Ako je nemate, kazne su velike

Iako građani negoduju, gljivari kažu: Reda u šumama mora biti'

Do 4. srpnja ove godine, za područje UŠP Zagreb, dio koji pokriva Krapinsko - zagorsku županiju, izdano je 248 dozvola, od čega najviše u ožujku, 80, te u svibnju, njih 46 i lipnju 47

Sezona gljiva traje gotovo cijelu godinu, ali većina vrsta ne raste cijelu godinu, već njihov rast ovisi o području rasta, vremenskim uvjetima i godišnjem dobu. U kontinentalnom području Hrvatske od proljeća do jeseni može se naći mnogo zanimljivih vrsta, a osim članova gljivarskih društava, i brojni 'laici' često posežu za ovim šumskim blagom, među kojima su mnogima omiljeni vrganji.

Kakva su pravila?

No, tek rijetki znaju da je branje gljiva u Hrvatskoj zakonski uređeno i da se ne možete baš otići u šumu i nabrati gljiva koliko vas volja. Dakle, jednostavno rečeno, za vlastite je potrebe dopušteno sakupiti tek tri kilograma. A ono što neke posebno revoltira, je što je za branje gljiva potrebna i dozvola. Kakva su točno pravila, pitali smo Hrvatske šume, iz kojih su nam odgovorili da se dozvola za sakupljanje svih nedrvnih šumskih proizvoda (osim tartufa) ne naplaćuje. - Dozvolu građani mogu sami izraditi na našoj web stranici ili zatražiti da im je izraditi Podružnica. Dozvola vrijedi za područje svake pojedi-

Inspekcija zaštite prirode je u protekle dvije godine na području Republike Hrvatske pokrenula 12 prekršajnih postupaka zbog prodaje gljiva (uglavnom vrganji i lisičice) protiv fizičkih osoba koje su prodavale gljive bez dopuštenja nadležnog tijela, no niti jedan od pokrenutih prekršajnih postupaka nije pokrenut na području Krapinskozagorske županije

ne Uprave šuma Podružnice i traje do isteka kalendarske godine. Za osobne potrebe dnevno se može sakupiti do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva, do 0,1 kg lišaja, do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova biljaka, do ukupno 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima biljaka, do ukupno 1 kg listova biljaka, do ukupno 1 kg cvjetova biljaka, do ukupno 0,5 kg sjemena biljaka, do ukupno 10 kg plodova biljaka, do ukupno 0,5 kg pupova biljaka, 1 busen mahovine, do ukupno 2 kg češera, do ukupno 5 kg crnogoričnih grana, do ukupno 5 kg grana za obruče i košare, do ukupno 5 kg humusa, do ukupno 5 kg treseta, do ukupno 10 ml smole, do ukupno 5 kg šušnja i listinca – precizirali su u Hrvatskim šumama.

Najviše se traže vrganji

Do 4. srpnja ove godine, za područje UŠP Zagreb, dio koji pokriva Krapinsko-zagorsku županiju, izdano je 248 dozvola, od čega najviše u ožujku, 80 dozvola te svibnju, njih 46 i lipnju 47. Deset najzastupljenijih odnosno najviše navođenih proizvoda od strane građana su pravi vrganji, potom sotale gljive, pa kisičica, pitomi kesten, mrka trubača, prosenjaci, puze, šparoge, rujnice i medvjeđi luk. I dok su Hrvatske šume zadužene za izdavanje dozvola koju svatko vrlo lako može ishoditi na njihovim stranicama, Državni inspektorat kažnjava one koji u "berbu" krenu bez dozvole. A kazne nisu nimalo bezazlene, jer predviđene kazne za skupljanje zavičajnih divljih vrsta kao što su vrganji ili kesteni iznose od 3.320 do 26.560 eura za pravnu osobu, od 930 do 3.984 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 1.328 do 5.312 eura za fizičku osobu obrtnika. - Inspekcija zaštite prirode je u protekle dvije godine na području Republike Hrvatske pokrenula 12 prekršajnih postupaka zbog prodaje gljiva (uglavnom vrganji i lisičice) protiv fizičkih osoba koje su prodavale gljive bez dopuštenja nadležnog tijela, no niti jedan od pokrenutih prekršajnih po-

Za vlastite potrebe možete ubrati tek tri kg vrganja i gljiva, a kazne su velike

stupaka nije pokrenut na području Krapinsko-zagorske županije – rekli su nam u Državnom inspektoratu RH.

'To je u redu'

Kako građani obično negoduju što ima za sakupljanje šumskih plodova treba dozvola i što je ograničena količina koja se može sakupiti bez rizika od kazne, za komentar ovih pravila pitali smo i gljivara, Avelina Fijačka, predsjednika GD Medenke Zlatar i dopredsjednika HMGS-a. - Reda u šumama mora biti. Da bi se sakupljali nedrvni šumski proizvodi (kako ih nazivaju Hrvatske šume) može se i mora izvaditi potrebna dozvola u bilo kojoj upravi Hrvatskih šuma na vlastito ime ili pak Gljivarsko društvo, koja vrijedi za tekuću godinu. Dozvola koja se dobije, propisuje da je između ostalog dozvoljeno ostalog brati 3 kg nadzemnih vrsta gljiva i ja smatram da je to u redu – kaže Fijačko te pojašnjava. - Dozvolom se sprečava, a kaznama je to i propisano, branje zaštićenih vrsta gljiva npr. maglena i blagve. U Hrvatskoj postoji 314 strogo zaštićenih vrsta gljiva koje se ne smiju brati – kaže Fijačko te dodaje da prema njegovim saznanjima na području naše županije još nitko nije kažnjen, no od strane carinskih inspektora i policije bilo je kontrola. - Svi članovi GD Medenke Zlatar uplatom članarine za tekuću godinu dobiju automatski dozvolu za sakupljanje gljiva na ime GD Medenka Zlatar, ali i ostalih nedrvnih proizvoda propisanih posebnim pravilnikom Hrvatskih šuma. Brojimo 167 članova i informatičkim znanjem se ne služe svi članovi podjednako, zato im na taj način olakšavamo. Da biste brali gljive, potrebno vam je 17 dozvola HŠ, jer je toliko Uprava

Dozvolom se sprečava, a kaznama je to i propisano, branje zaštićenih vrsta gljiva npr. maglena i blagve. U Hrvatskoj postoji 314 strogo zaštićenih vrsta gljiva koje se ne smiju brati

Hrvatskih šuma na području RH. Primjerice, Zagorje pokriva UHŠ Koprivnica i ta dozvola ne pokriva npr. UHŠ Delnice. Budući da te Uprave ne rade vikendima kada

uglavnom berači gljiva idu u šume, gljivarskim društvima je omogućeno da za svoje članove dozvole izvade na ime gljivarske udruge. Svi članovi Medenke mogu dobiti svakog trenutka od mene ili tajnice dozvolu za svih 17 UHŠ. Dozvola, naravno, vrijedi uz predočenje osobne karte i gljivarske iskaznice člana, gdje je na poleđini vidljivo da je plaćena članarina za tu godinu. Malo je komplicirano, ali tako je to zakonodavac propisao tj. resorno ministarstvo. Hrvatski gljivarsko - mikološki savez već godinama predlaže HŠ i Ministarstvu, da upravo oni budi ti koji će kotrolirati branje gljiva u šumama. Nema, naravno, odgovora. Tražimo to iz jednostavnog razloga - da n ebi bilo prekomjernog sakupljanja gljiva, ali i da se ne bi brale zaštićene vrste kao i one koje su vrlo otrovne ili pak smrtonosne – kaže Fijačko.

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Avelin Fijačko

Vijest da Croatia Rally u idućoj sezoni iznimno neće biti u kalendaru svjetskog WRC prvenstva u rallyju, budući da organizatoru do zadanog roka nisu izdane odgovarajuće dozvole, izazvala je buru

Za gubitak WRC-a u Zagorju nisu krive niti zagorske općine, niti Županija, već

Vlada. Kolar se sastao s organizatorima

Župan Kolar istaknuo je kako je WRC jedan od šest najgledanijih sportskih događaja u svijetu i da nema ni najmanje sumnje kako je njegovo održavanje na području Zagorja izuzetno velika i važna stvar za Krapinsko – zagorsku županiju

Vijest o tome da je Hrvatska ispala iz kalendara World Rally Championshipa pogodila je sve ljubitelje sporta, ali i zbog prvotnih nejasnoća rezultirala burom na društvenim mrežama u kojima je sva krivica svaljena na lokalne vlasti. Tako su po dobrom starom običaju, u manje-više svim županijama koje sudjeluju u WRC Croatia, ljudi bili uvjereni da su, eto, baš njihovi krivi. Tako je bilo i u Zagorju, gdje su neupućeni 'na prvu' odmah počeli prstom upirati u Krapinsko – zagorsku županiju te pojedine zagorske općine, posebno Općinu Kumrovec, koja je imala istaknuto mjesto u tom velikom sportskom događaju.

Iznenađujuća vijest

Podsjetimo, organizatori su prije dva tjedna objavili kako nakon četiri uzastopna uspješna izdanja WRC Croatia Rallyja, hrvatski asfalt u 2025. sezoni neće biti dio svjetskog WRC prvenstva. Croatia Rally u idućoj sezoni iznimno neće biti u kalendaru svjetskog WRC prvenstva u rallyju budući da organizatoru do zadanog roka nisu izdane odgovarajuće lokalne garancije, a zbog čega je WRC Promotor

Šaškin: "Mi smo se trudili još nakon 2023., kad smo dobili ponudu od WRC promotora da potpišemo novi ugovor, tada nam je rečeno da čekamo, da konzumiramo do kraja, da odradimo 2024., ali kako su pali izbori to se sve malo pobrkalo i, nažalost, to jamstvo Vlade, bez kojeg WRC promotor neće ni u jednu zemlju, nismo dobili na vrijeme"

odlučio svjetske rally utrke u 2025. održati u Saudijskoj Arabiji, Paragvaju i na Kanarskim Otocima, stajalo je u tadašnjem priopćenju za medije. - Nakon uspješno održanog WRC Croatia Rallyja 2023. ponuđen nam je novi, trogodišnji ugovor za razdoblje od 2025. do 2027. godine. Za njegovo potpisivanje i nastavak WRC natjecanja u Hrvatskoj pokušali smo ishoditi svu potrebnu dokumentaciju, točnije garancije lokalnih institucija, no na žalost do današnjeg dana nismo uspjeli u potpunosti sve pribaviti. U ovom trenutku kao jedinu realnu opciju vidimo mogućnost uključenja u kalendar Europskog Rally prvenstva u 2025. godini, pa povratak u WRC u sezonama 2026. i 2027. godini - pojasnio je tada predsjednik Organizacijskog odbora Croatia Rallyja Daniel Šaškin.

Kriva je Vlada

No, Šaškin je naknadno u svom intervjuu za RTL televiziju dao ipak malo konkretniju informaciju o tome zašto je Hrvatska ostala bez mjesta u WRC kalendaru. Iza "lokalnih institucija", sasvim razumljivo jer nije riječ o lokalnoj utrci već svjetskom događaju, zapravo se ne kriju županije, općine i gradovi, već se krije lokalna – Vlada Republike Hrvatske. - Mi smo se trudili još nakon 2023. kad smo dobili ponu-

du od WRC promotora da potpišemo novi ugovor, tada nam je rečeno da čekamo, da konzumiramo do kraja, da odradimo 2024., ali kako su pali izbori to se sve malo pobrkalo i, nažalost, to jamstvo Vlade, bez kojeg WRC promotor neće ni u jednu zemlju, nismo dobili na vrijemejasan je Šaškin, koji još uvijek nije izgubio nadu da bi se WRC mogao vratiti u Hrvatsku 2026. godine, ali za to je potrebna hitna intervencija. - Stvar je brzine stvar je interesa, mislim da tu interes države postoji itekako, nažalost trebali smo biti brži. Ako ja ne uspijem u sljedećih

Kolar: "Krapinsko - zagorska županija davala je punu potporu ovom iznimno važnom projektu, i tako će biti i dalje"

mjesec, mjesec i pol dana to sve zatvoriti, potpisati 2026., 2027., ja ću dati ostavku pa ću se baviti nekim poslom gdje puno više ovisim o sebi, a manje o drugima - poručio je tada Šaškin.

Reakcija Općine Kumrovec

Inače, odmah nakon što je vijest kako iduće godine nema WRC-a u Zagorju rastužila brojne ljubitelje ovog oktanskog spektakla, priopćenjem su se oglasili i iz Općine Kumrovec, koja je imala istaknuto mjesto u kalendaru WRC Croatia, a koja je također željela odagnati svaku sumnju da je ikakva krivica na njoj. - Nažalost, nakon četiri vrlo uspješne sezone WRC Croatia Rallyja u kojem se nalazio i naš finalni brzinac u Kumrovcu, moramo se pomiriti s pauzom u 2025. godini. Prije svega, treba zahvaliti organizatoru na trudu i radu jer takva svjetska sportska priča koja donosi veliku promociju naše Općine Kumrovec i Republike Hrvatske u svijetu za svaku je zahvalu i pohvalu. Iskreno nam je žao što se nisu ishodile potrebne dozvole, no nadamo se da će se ostvariti za 2026./2027. godinu. Osim toga, Kumrovec i Hrvatska dokazali su svijetu da imamo kapacitete za održavanje ove svjetske priče - priopćili su tada iz

Općine Kumrovec.

Sastanak sa županom

A da niti organizatori, kao ni županije, ni općine nisu odustali od namjere da se WRC opet 'nakon pauze' vrati u Hrvatsku, dokazuje i prošlotjedni sastanak organizatora sa županom Željkom Kolarom i njegovim suradnicima. Sastanku su u ime Organizacijskog odbora Croatia Rallyja i 13. Motul Rallyja Kumrovec nazočili tajnik natjecanja Dino Deljkić, direktor 13. Motul Rallya Kumrovec Luka Devunić te zamjenik direktora na Croatia Rallyju i 13. Motul Rallyju Kumrovec Goran Vujisić, koji su se tom prilikom zahvalili županu Željku Kolaru i Krapinsko–zagorskoj županiji na svesrdnoj potpori i suradnji u organizaciji WRC-a tijekom protekle četiri godine. Na sastanku su upoznali župana Kolara da Organizacijski odbor na čelu s predsjednikom Danielom Šaškinom radi na novom Ugovoru s WRC Promotorom za razdoblje 2025.-2027. godine. - Croatia Rally" bi se u 2025. godini bodovala za FIA – European Rally Championship, a u 2026. i

2027. godini ponovno za FIA WRC –World Rally Championship - rekao je Dino Deljkić. Potpora Županije

Župan Kolar istaknuo je kako je WRC jedan od šest najgledanijih sportskih događaja u svijetu i da nema ni najmanje sumnje kako je njegovo održavanje na području Zagorja izuzetno velika i važna stvar za Krapinsko – zagorsku županiju. - Destinacija koja je domaćin ovom događanju dobiva nevjerojatno snažnu promociju. Primjerice, Hrvatska turistička zajednica u 10 godina ne može iz proračuna izdvojiti toliko novaca da bi dobili takav marketinški efekt kakvog smo dobivali s ovom utrkom. Imamo sjajne organizatore koji znaju odraditi posao na vrhunskoj razini, mi smo se pokazali kao odlični domaćini i stoga vjerujem da će u narednim godinama ova priča biti još jača i bolja. Krapinsko – zagorska županija davala je punu potporu ovom iznimno važnom projektu, i tako će biti i dalje - rekao je župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar.

Ivan Kovačić KRAPINA

Župan Željko Kolar sastao se s organizatorima

Daniel Šaškin

'Ljubica se kao lavica bori za svoju općinu, ona živi Lobor'

Općina Lobor svečanom je sjednicom Općinskog vijeća, koju je otvorio predsjednik Vijeća Dragutin Adanić, u petak proslavila svoj dan i blagdan sv. Ane. Načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih rekla je da su se u protekloj godini suočili s mnogim izazovima, no zahvaljujući zajedništvu, solidarnosti, upornosti, uspjeli su predvladati sve prepreke.

Brojni uspjesi

- Ova godina donijela je mnoge uspjehe. Realizirali smo brojne projekte koji su unaprijedili kvalitetu života u našoj općini. Obnovili smo ceste, uredili javne prostore, poboljšali komunalnu infrastrukturu i poduzeli korake kako bi našu općinu učinili boljim mjestom za život. Gradimo Centar za starije osobe tu u Loboru, sto posto financiran iz NPO – a, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, gdje ćemo osim kvalitetnog smještaja i usluga našim starijim osobama otvoriti i 50 novih radnih mjesta, što ima veliko značenje za daljnji razvoj naše prekrasne općine. U sve te projekte uloženo je mnogo truda, znanja, odricanja i timskog rada. No, naš posao tu ne završava, i dalje ćemo raditi na novim projektima, služeći se vašim prijedlozima i idejama kako bismo zajedno izgradili još ljepši i ugodniji Lobor – rekla je načelnica. Pred Općinom je realizacija brojnih projekata, poput Loborskog spotskog centra, proširenja dječjeg vrtića, uređenja općinskih cesta, rekosntrukcije i izgradnje vatrogasnog doma, subvencije za mlade, djecu, učenike, studente, umirovljenike i poduzetnike, OPG – ovce i gospodarstvenike. - Hvala na dosadašnjoj suradnji Županiji i županu te ga pozivam na daljnju zajedničku suradnju na projektima poput rekonstrukcije i dogradnje OŠ Franje Horvata Kiša, rekonstrukcije PŠ Petrova Gora i nastavka uređenja naše županijske ceste koju smo započeli u prvoj fazi i vjerujem da će biti završena od početka do kraja – rekla je načelnica te zahvalila udrugama, ljudima dobre volje, djelatnicima Općine, mjesnim odborima, poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, javnim ustanovama, stručnim suradnicima, Općinskom vijeću, Vladi RH, resornim ministarstvima i državnim službama na suradnji i partnerstvu.

Čestitke

U ime svih gradonačelnica i načelnika susjednih općina i gradova čestitke je uputio načelnik Općine Jesenje Dario Cvrtila, a obratio se i počasni građanin općine Lobor, prvi hrvatski premijer vlade

nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić. Župan Željko Kolar čestitao je Općini koja napreduje iz godine u godinu na provedenim projektima. - A jedan od projekata je i sam Centar za starije u Loboru gdje je KZŽ partner, bez čega projekta ne bi niti bilo. 49% će budući štićenici plaćati ekonomsku cijenu samog doma, a 51% će pokrivati troškove Općina i KZŽ, u omjeru 75% KZŽ, 25% Općina Lobor i to prvih 5 godina. To je otprilike 1,9 milijuna eura, što nije mali iznos – rekao je župan te se osvrnuo na ulaganja u ceste. - Što se tiče naših ulaganja, u prošloj i ovoj godini do sada je to 850.000 eura, od toga 200.000 je donacija Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a 650.000 sredstva KZŽ odnosno ŽUC – a. To je most u Buntakima, to je 1,3 km ceste kroz Završje Loborsko, sanacija klizišta u Velikoj Petrovagorskoj, a ostatak ceste nismo završili zbog aglomeracije koja na području čitave županije ne ide tijekom i dinamikom kako bismo htjeli. Treba napraviti popravke i pripremu, i kada će to biti spremno, povući ćemo do kraja tu dionicu – najavio je župan. Što se tiče dogradnje OŠ Lobor, predan je zahtjev u ministarstvo vezano za NPO za cjelodnevnu ili jednosmjensku nastavu. - Obzirom na samu parcelu gdje nemamo baš puno mjesta za širenje, morali smo nekoliko puta usklađivati projekt, a sada smo došli do konačnog rješenja i 2025. će započeti ti radovi, a vjerujem biti i gotovi, sigurno do proljeća 2026. godine. Što se tiče područnih škola, one će u ovom trenutku morati malo pričekati, obzirom da 16 škola ide u jednosmjensku nastavu, a gradit ćemo 9 sportskih dvorana. Pedagoški standard je takav da niti jedna sportska dvorana osnovnih škola ne može biti ništa osim jednodjene, pa smo donijeli odluku da u velikim središtima, Oroslavju, Svetom Križu Začretju, Krapinskim Toplicama idemo u izgradnju dvodjelnih i trodjelnih sporstkih dvorana i to će biti isključivo trošak Županije i JLS. Vjerujem da ćemo zbog velikih izdataka u tom smjeru, da ćemo morati malo pričekati s uređe-

Općinska priznanja

Svečanost je bila i prilika za dodjelu općinskih priznanja. Priznanja su primili Črni tomaši, Kulturno - turističko društvo Loborfest, Loborske mažoretkinje, Udruga Sveta Ana KZŽ i Udruga vinara i vinogradara Kliet. Plaketu je primio Dom za odrasle osobe Loborgrad. Priznanja su primili i učenici koji su sve razrede osnovne škole prošli s 5.0, Diana Plancutić, Lea Balić, Leo Levak, Lana Pavlek, Nika Smetiško, Sven Hudić i Timon Kos. Priznanje za uspjeh na državnoj maturi primili su Korina Mendek i Lana Brčić. Priznanje za osvojeno 1. mjesto u kategoriji plugova premetnjaka na 19. natjecanju orača KZŽ primio je Domagoj Vuk.

njem područnih škola, iako to ne znači da ćemo prestati ulagati –rekao je Kolar. - Ljubica se kao lavica bori za svoju općinu. Ljubica živi svoje mjesto, ona živi Lobor – rekao je izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik grada Krapine Zoran Gregurović. Izaslanik predsjednika Vlade RH, ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da je, kada je Vlada pisala Nacionalni plan oporavka i ot-

pornosti, netko odlučio financirati svega 8 centara za starije diljem Hrvatske. - Prošle godine stiglo je prijava puno više, a svi projekti jednako vrijedni. Vlada je donijela odluku da projekti iz svake županije koja se prijavila kao partner JLS, će osigurati dodatnih 54 milijuna eura i zajedno sa sredstvima jedinica lokalne i regionalne samouprave isfinancirati 18 centara za starije diljem Hrvatske. Danas ćemo potpisati ugovor za početak radova u loboru. Ti projekti napokon kreću u život – rekao je ministar. Dodao je da će se, dok se čekaju ti novi kapaciteti, kroz program Zaželi odgovoriti na sve veće potrebe za skrb starijeg stanovništva. U sklopu proslave Dana općine Lobor održala se i svečanost potpisivanja ugovora s izvođačem radova za izgradnju Centra za starije osobe Lobor, vrijednog 6.138.292,68 eura. Projektantski nadzor radit će LAD 1 studio d.o.o., a ugovor je potpisao Mladen Mutak, dok će stručni nadzor raditi Zajednica ponuditelja JAM-ING d.o.o, čiji ugovor je potpisao Lovro Jambreković. Izvođač radova je Vodolim d.o.o., a ugovor je potpisao direktor tvrtke Vanja Brundula.

Sabina Pušec LOBOR

Dobitnici općinskih priznanja

Uzvanici na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Lobora

Svečanost potpisivanja ugovora za izgradnju Centra za starije osobe Lobor

Načelnica Ljubica Jembrih

Proaktivne mjere za sprječavanje

OČIŠĆENO 530 METARA KANALA PLAVIĆ ZA ZAŠTITU OD POPLAVA

ZAGORSKA SELA - U općini Zagorska Sela uspješno je završeno čišćenje 530 metara kanala u naselju Plavić. Ova akcija čišćenja u suradnji s Hrvatskim vodama provedena je u svrhu zaštite i sprječavanja od poplava. Načelnica Općine Ksenija Krivec Jurak izrazila je zahvalnost na suradnji i prepoznavanju važnosti ovog projekta. - Zahvaljujući inzistiranju Općine Hrvatske vode su očistile 530 metara kanala. Trenutno se prati učinkovitost izvedenih radova kako bi se osiguralo da područje više ne bude pogođeno poplavama, te je planiran nastavak čišćenja preostalog dijela kanala u dogovoru s Hrvatskim vodama- istaknula je načel-

nica Krivec Jurak. Kanal Plavić jedan je od bitnijih mjesta za sprječavanje poplava koje su ove godine nanizale i

poplavile poljoprivredna zemljišta te ugrozila obiteljske objekte. - Općina Zagorska Sela kontinuirano radi i su-

U KLANJEC STIŽE 30

TISUĆA

€ ZA PROGRAM

AKTIVNOSTI ZA DJECU

KLANJEC - Ministarstvo demografije i useljeništva odobrilo je Gradu Klanjcu sufinanciranje projekta "KAKTI – Klanječke AKTIvnosti za djecu" u iznosu od 30.000 €. Svrha ovog natječaja je financijsko rasterećenje obitelji s predškolskom i osnovnoškolskom djecom te poticanje jednakog uključivanja i povećanja obuhvata djece koja sudjeluju u edukativnim, kulturnim i sportskim aktivnostima na području cijele Republike Hrvatske, što pridonosi njihovom cjelokupnom razvoju i obrazovanju. U sklopu ovog projekta Grad Klanjec će od sredine rujna ove godine do sredina svibnja iduće godine organizirati četiri aktivnosti za djecu – program ranog učenja engleskog jezika i fitness za djecu predškolske dobi u suradnji s Dječjim vrtićem "Kesten" te školu tambure i gimnastičku početnicu za djecu nižih razreda osnovne škole u suradnji s Osnovnom školom Antuna Mihanovića Klanjec. Sva četiri programa bit će za roditelje besplatni. Program ranog učenja engleskog jezika namijenjen je djeci predškolske dobi od navršene 4. godine, održavat će se 2 puta tjedno u 3 skupine i to izvan redovitog programa dječjeg vrtića. Predviđeno je sudjelovanje 20-ero

djece po jednoj skupini, odnosno ukupno 60-ero djece u trima skupinama. Fitness program namijenjen je djeci predškolske dobi, a vodit će ga u Dječjem vrtiću "Kesten" diplomirana kineziologinja i to dva puta tjedno u dvije starosne skupine djece. Namjera programa je da se djeca kroz igru i osnovne oblike kretanja uvode u svijet sporta i da ih se potiče na što više fizičkog kretanja. Škola tambure namijenjena je učenicima od 2. do 4. razreda osnovne škole, a održavat će se 2 puta tjedno u trajanju od jednog sata. Školu tambure vodit će voditelj Tamburaškog zbora Gaj iz Zaprešića Danijel Rožanković. Cilj je promocija tamburaške glazbe, ali i nastavka tradicije sviranja tamburaških instrumenata i stvaranja pomlatka koji će samostal-

no nastupati, instrumentalno pratiti i sudjelovati u koreografijama dječjeg folklora KUD-a te malog folklora osnovne škole. Gimnastička početnica program je namijenjen učenicima 1. i 2. razreda osnovne škole, a voditelj je profesor tjelesnog odgoja. Sudjelujući u ovom programu, djeca stječu radne navike, socijaliziraju se, razvijaju koordinaciju, snagu i fleksibilnost svih mišićnih skupina te uče osnovne gimnastičke elemente. Korištenjem različitih sprava i pomagala te poligona s trenažerima, djeca se uz igru i osnovne oblike kretanja uvode u svijet sporta, što pozitivno utječe na njihov rast i razvoj. Program će se provoditi dva puta tjedno po jedan školski sat u dvjema mješovitim grupama od 15ero učenika. (zl)

rađuje sa službama kako bi prevenirala veće štete i opasnosti od poplava. S obzirom na to da su vremenske nepri-

like sve češće i intenzivnije, potrebno je djelovati preventivno. Naš cilj je zaštititi naše stanovnike i njihovu

imovinu te ćemo i dalje ulagati napore u ovakve projekte- naglasila je načelnica Zagorskih Sela Krivec Jurak. (zl)

U Općini Lobor tradicionalni prijem za novorođene

Prigodne poklone i novčane nagrade dobilo 12 djece

LOBOR - U Općini Lobor u ponedjeljak je održan tradicionalni prijem za novorođenčad i njihove roditelje kako bi im općinska načelnica Ljubica Jembrih uručila prigodne poklone i novčane nagrade.

Dva puta godišnje Općina je ovaj put darivala 12-ero djece rođene u 2024. godini. Osim financijske potpore, najmlađi mještani dobili su ručno rađene drvene kutijice koje izrađuju članovi loborske Udruge svega Ana, a unutra se nalazi zlatni privjesak s grbom, simbolom Općine Lobor. Općina je za prvo dijete u obitelji tako isplatila 435 eura, za drugo 565 te za treće i svako sljedeće dijete 765 eura. – Darivanje novorođenih jedan je od najljepših trenutaka, kada nam dođu male obitelji, kada čujemo smijeh i plač djece, stvarno se veselimo tim trenucima. Dvaput godišnje imamo darivanje, sada smo dariva-

Općina je za prvo dijete u obitelji isplatila 435 eura, za drugo 565 te za treće i svako sljedeće dijete 765 eura

li 12-ero djece, to je prosjek u općini Lobor i vjerujem da ćemo do kraja godine imati barem 25-ero novorođenih, ako ne i više – rekla je načelnica Ljubica Jembrih. Dodala je da su ugodno iznenađenje mnoge mlade obitelji koje su se u Lobor vratile iz Njemačke i koje se javljaju na mjere za poticaje za rješavanje stambenog pitanja. – U tom smislu ćemo i dalje planirati naš proračun za 2025. godinu. Imamo u planu povećati te mjere i povećati općenito ulaganja u mlade jer to je ustvari budućnost i smisao ove Općine, da napravimo i komunalnu infrastrukturu i omogućimo sve aktivnosti koje mladim obiteljima trebaju, ali i da im pomognemo kod rješavanja stambenog pitanja kako bi ostali živjeti u svom Loboru, kako bi ovaj Lobor imao dušu i bio pun dječjeg smijeha – poručila je

načelnica Jembrih. Lijepa gesta

Jedna od zadovoljnih majki koje su primile poklone je Lea Galunić, koja se sa suprugom i bebom Barbarom nakon četiri godine vratila iz Njemačke. – Ova gesta je jako lijepa, svaka pomoć je danas dobro došla. Iz Njemačke smo se vratili prije mjesec dana, Barbara je rođena u Njemačkoj. Super je da ovdje imamo vrtić i da Barbara ima mogućnosti ići u vrtić – kazala je majka Lea. Zadovoljstvo poklonima izrazili su i Kristina i Robert, roditelji malene djevojčice Ariane Kuharić. – Ovo je jako lijepa gesta od Općine, svima je drago da se malo okupimo, da upoznamo druge bebe i da se družimo, tako da svaka čast. Nadam se da će nam dijete upasti u vrtić jer oboje radimo i to nam je jako bitno – rekla je majka Kristina. (zl)

Bliži se proslava Dana grada Oroslavja, stoga smo s gradonačelnikom Viktorom Šimunićem porazgovarali o velikim projektima koji su proteklih godina dana završeni, kao i o planovima za narednih godinu dana

'Odradili smo kapitalne projekte na koje se dugo čekalo, no tu ne stajemo, idemo dalje'

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Dan grada uvijek je prilika da se osvrnete na proteklih godinu dana u gradu. Koliko ste zadovoljni i kakva je godina iza vas?

Šimunić: Iznimno sam zadovoljan proteklom godinom, usprkos svemu što se u Oroslavju događa, a pri tom prvenstveno mislim na nemogućnost suradnje s Gradskim vijećem. Zadovoljan sam kvalitetom rada Gradske uprave i kvalitetom provedbe svih projekata. Bila je to jedna konstruktivna godina, s puno projekata i otvorenih gradilišta. Ostvarili smo puno projekata, nakon dugog niza godina koliko su ljudi na to čekali. Zapravo ćemo cijeli ovaj mandat krpati i raditi stvari koje su već odavno trebale biti napravljene, da bismo mandat završili na nuli i da možemo reći da smo napravili sve što je Oroslavju trebalo, pa da onda možemo ići dalje. Radi se više nego ikad i ponosan sam na to. Mislim da se dobro gospodari novcima, više nema dugova o kojima smo pričali prošlih godina, a sredstva povećavamo.

Koji su to projekti razlog posebnog zadovoljstva realiziranim u protekloj godini?

Šimunić: Završili smo sportske svlačione. To je jedna od kapitalnih projekata, na koji su nogometaši čekali preko 97 godina. Zapravo, to je prvi projekt nakon 25 godina da je napravljen, odnosno da je izgrađena neka zgrada. Također, na granici Gornjeg Oroslavja u Krušljevog Sela napravili smo preko kilometar nogostupa, koji se građanima dugo obećavao. Moram zahvaliti Ministarstvu turizma i sporta što su prepoznali vrijednost izgradnje svlačiona te Županijskim cestama Krapinsko – zagorske županije što su pomogle oko izgradnje nogostupa. Često su mi znali reći da kad si nezavisan, nitko ti ne bude pomogao. Ne bih se s tim složio, pokazali smo da se kvalitetnim, poštenim i transparentnim radom može dobiti pomoć. To su važniji projekti. Od onih nešto manjih, završeno je još jedno dječje igralište, ono u Parku Vranyczany. One sitne stvari, poput mijenjanja krovišta na domu u Mokricama, krpanja graba, asfaltiranja, neću nabrajati, to se podrazumijeva. Moram spomenuti i da smo dobili dva nova ulaza u grad. Nakon toliko godina konačno su se riješili ulaz kroz Mokrice i Andra-

'Ne mislim se prepucavati, trošiti energiju i vrijeme na svađe, radije ću to potrošiti na radu za bolje sutra i naše građane'

ševec, a najavljena je i rekonstrukcija državne ceste prema Stubičkim Toplicama.

Koji su projekti u tijeku? Gdje su trenutno otvorena gradilišta?

Šimunić: Pri završetku su radovi na izgradnji šetnice u Parku Vranyczany. Staze su uskoro gotove, cvijeće je posađeno i čeka se postavljanje spomenika Joži Mikulcu, za to smo dobili sredstva Hrvatske turističke zajednice. Stalno se javljamo na natječaje i trudimo se dobiti sredstva, kako ne bismo sve radili našim novcima. Tako smo i u Mokricama dobili novce Hrvatske lutrije za street ball igralište. Nadam se da ćemo i za reciklažno dvorište dobiti sredstva, a ako dobijemo, onda ćemo lakše graditi dječji vrtić. Pri kraju je i prva faza uređenja dječjeg igrališta u Mokricama. Započeta je izgradnja reciklažnog dvorišta, a vjerujem da ćemo do jeseni dovršiti nabavu za izgradnju područnog dječjeg vrtića. Nikad toliko građevinskih dozvola nije bilo izdano u Oroslavju, kao u ove tri godine i tako ćemo i dalje. Kad završimo jedan dio uređenja, idemo dalje. Nema stajanja, gdje god se pokaže neki natječaj, mi iskorištavamo sve što možemo. Tako smo i od Fonda za zaštitu okoliša dobili 40 posto sufinanciranja za kupnju čistilice, koja olakšava posao komunalnim djelatnicima. U timu imamo nove ljude, da bi se moglo još kvalitetnije i više raditi. Proračun je u tri godine rastao preko sto posto, pa onda moraju rasti i kapaciteti. Ne možemo ići naprijed sami od sebe, bez truda, zalaganja i znoja.

Dječji vrtić kapitalni je projekt i jedna od većih investicija u povijesti Oroslavja. Dok se ne izgradi, kako stojite s trenutnim kapacitetima u vrtićima? Ima li neupisane djece?

Šimunić: Dječji vrtić je najveća investicija u povijesti Grada, to svakako. Što se tiče kapaciteta, problem postoji. Imamo i gradski i privatni vrtić i dvije čuvaone. Ostalo je neupisane djece, no vjerujem da će svi negdje naći mjesto, a Grad sufinancira smještaj svima. Cilj nam je osigurati dovoljno kapaciteta za svu djecu, a to ćemo izgradnjom područnog vrtića, što bi se trebalo realizirati druge godine. Za vrtić imamo oročena sredstva i sredstva NPO – a. Spremni smo graditi ga, financijska konstrukcija osigurana je 70 posto, a ostalo ćemo vidjeti u proračunu za iduću godinu.

Nakon što se završe trenutno planirani projekti, kakva je vizija daljnjeg razvoja i koji su projekti u pripremi?

Šimunić: Trebali bismo dobiti i građevinsku dozvolu za teniske svlačionice. Sramota je da se u 30 godina nije moglo izgraditi 80 kvadrata gdje se tenisači mogu istuširati. Projektira se društveni dom

u Slatini i rekonstrukcija društvenog doma u Andraševcu. Puno toga ovisi o tome koliko će koštati vrtić, tek onda možemo planirati što ćemo u sljedećih pet godina raditi. Projekte imamo spremne, a jedna od njih je i šetnica i muzej Josipu Mikulcu. To je projekt koji može promijeniti vizuru našega cijeloga kraja, jer je to jedinstvena priča van gabarita Hrvatske, na kojoj ćemo raditi. Treba urediti parkove do kraj i sva dječja igrlaišta. Cilj nam je i dalje rasti u svakom pogledu i svakom segmentu grada.

(Ne)suradnja s Gradskim vijećem problematika je koja se već dugo provlači, kako to riješiti?

Šimunić: Nakon što Vijeće dva puta za redom nije izglasalo izvršenje proračuna, dokument koji se ne može mijenjati, a nisu podnijeli niti nikakve prijave protiv mene da radim nešto nezakonito, rekao sam

da ne budem više dolazio na sjednice. Nisam dužan dolaziti na vijeća. Na sva pitanja vijećnika mi odgovaramo. Dva puta su izbili lovu iz džepa Gradu, izgubili smo love za još jedno dječje igralište. A zbog čega? Zbog nečijeg ega? Oni ove godine nisu izglasali puno odluka, pa nam dolaze inspekcije, nalažu da to moramo donijeti, pa se namjerno ne izglasa. Sve što nam se naloži, damo na svijeće. Vijeće to ne prihvati. Ja sam spreman ići na sud, braniti se. Ali ne mislim se prepucavati se. Ne mislim trošiti energiju i vrijeme na svađe, radije ću to potrošiti na radu za bolje sutra i naše građane. Kad bude konstruktivnog rada, dolazit ću i ja. Uglavnom, izbori su sljedeće godine, pa budu građani sami prosudili. Ako misle da moj put nije ispravan, budu me kaznili, ja se ne bojim delati.

Ljetna pozornica grada Orloslavja i ove godine donosi

bogati zabavni program, ali i vrijednu tombolu.

Šimunić: Osim tombole, koja ove godine ima zaista vrijedne nagrade, tu su odlični koncerti, za sve besplatni. Vjerujem da će sve biti savršeno odrađeno, kao i prošle godine i da će manifestacije iduće godine samo rasti. A nakon ljeta slijedi nam ponovo Advent. Postavljamo visoku ljestvicu što se tiče zabave i kulture, pa i Proljeće u Oroslavju dovelo je u grad najbolja kazališta iz Zagreba. Mislim da smo se nametnuli na mapu kulturnih događanja Hrvatske i to ćemo raditi i dalje. Trudimo se biti inventivni, a cilj nam je da se ljudi zabave, nasmiju. Mislim da to i ljudi primjećuju i nagrađuju. Mnogi pišu da je to sve samo 'kruha i igara'. No, s druge strane, imamo najviše gradilišta otvorenih po gradu. Tako da mislim da se napreduje u svakom pogledu.

Viktor Šimunić, gradonačelnik Oroslavja

Općini Radoboj odobreno 17.804

eura za projekt 'Radoboj4kids'

U okviru projekta provodit će se četiri vrste aktivnosti u periodu od 4. 9. 2024. do 30. 6. 2025. godine u Radoboju i Krapinskim Toplicama, a sve će aktivnosti biti za djecu besplatne

RADOBOJ - Središnji državni ured za demografiju i mlade objavio je rezultate javnog poziva za prijavu na "Pilot projekt - javni poziv jedinicama lokalne samouprave za sufinanciranje provedbe edukativnih, kulturnih i sportskih aktivnosti djece predškolske dobi i djece od I. do IV. razreda osnovne škole". Ovim pozivom Središnji državni ured za demografiju i mlade odobri je Općini Radoboj za projekt Radoboj4kids, za provođenje edukativnih, sportskih i kulturnih aktivnosti iznos 17.804,04 EUR. U okviru projekta "Radoboj 4kids"

provodit će se četiri vrste aktivnosti u periodu od 4. 9. 2024. do 30. 6. 2025. godine (ukupno 10 mjeseci) u Radoboju i Krapinskim Toplicama (škola plivanja), a sve će aktivnosti biti za djecu besplatne. Projekt obuhvaća provedbu četiri aktivnosti: školu nogometu koja će obuhvatiti 48 dijete predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta (I. do IV. razreda), 10 djece navedene dobi u mažoretkinjama i školi mažoret plesa, 60 djece u programu škole plivanja; od toga 30 djece (3. i. 4. razredi) u praktičnom djelu-plivanju i 30 djece u edukativnom dje-

lu i održati će se NTC radionica po verificiranom NTC program za 25ero djece; 15-ero djece predškolskog uzrasta i 10-ero djece od I. do IV. razreda osnovne škole. Ciljanu skupinu čini ukupno 143 djece s područja

Općine Radoboj, konkretno 35-ero djece predškolske dobi koji će pohađati školu nogometa, tečaj mažoret plesa i NTC radionice te 108-ero djece od I. do IV. razreda osnovne škole koji će, uz navedene tri poha-

đati i školu plivanja (namijenjena djeci uzrasta iz 3. i 4. razreda OŠ). Krajnji su korisnici također i njihove obitelji i svi stanovnici ovog područja, s obzirom na to da će se provedbom edukativnih i sportskih aktivnosti za djecu udovoljiti potrebama mladih obitelji. Navedene aktivnosti će pozitivno utjecati na zadržavanje stanovništva u ovom ruralnom području te na ublažavanje prirodnog pada broja stanovnika i pozitivnije demografske trendove. Iz svega navedenog, Općina Radoboj realizacijom ovog projekta doprinosi povećanju kvalitete života svojih stanovnika. - Odobrenje ovog projekta još je jedan dokaz da Općina Radoboj aktivno osluškuje i odgovara na potrebe svih svojih stanovnika, a posebice najmlađih, stoga sufinancira razne udruge sa svog područja čiji su članovi i djeca – kažu u Općini Radoboj. (zl)

Zakonito ili nezakonito? Rušenje stabala u oroslavskom parku stalni je prijepor u Oroslavju, a najnoviju 'žalbu' u redakciju primili smo prošli tjedan

Javna ustanova: 'Osim pritisaka

građana koji

brinu da se stabla ne ruše, ima i onih koji nas traže da rušimo i zdrava stabla, jer im smetaju'

Orezivanje i rušenje stabala u oroslavskom parku komentirali smo s ravnateljicom Javne ustanove 'Zagorje zeleno' Dijanom Hršak, koja je istaknula kako se svi radovi vezano uz to obavljaju prema studiji o zdravstvenom stanju stabala

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Orezivanje ili rušenja stabala u oroslavskim parkovima stalni je prijepor u Oroslavju već neko vrijeme, a zabrinuti mještani ponovo su se uzbunili prošli tjedan, kada su uređena i orezana stabla uz nogometno igralište. Tim nam se povodom mailom u redakciju javio jedan Oroslavčanin, koji je istaknuo kako se rušenje odvijalo u zaštićenom području.

Poštovanje

propisa i zakona

- Meni je neprihvatljivo, a i protuzakonito je - razmišljanje je nekih ljudi kako se tu više nema što štititi te da se "nogometašima ne treba zamjerati". Dok god je to upisano kao zaštićeno područje, treba poštivati propise i zakone – napisao je. Pita se i je li napravljen projekt

'Stoljetnom hrastu bilo je potrebno orezivanje, a mi ga pratimo i dalje, on je živ i zdrav i potjerat će druge godine'

radova i da li je taj projekt potvrđen od upravnog tijela, sukladno zakonu. Po tom smo pitanju upitali gradonačelnika, koji je rekao kako Grad ovoga pita nije sudjelovao u nikakvim radovima i rušenjima te da se sve odvijalo od strane Nogometnog kluba Oroslavje.

Uređivanje

stabala uz igralište

Iz NK Oroslavje rekli su nam pak kako su izvršili orezivanje grana stabala koja se nalaze uz pomoćno dječje igralište. – Grane su sa tih stabala padale na igralište, a i električni i optički kablovi bili su zapetljani u krošnje. Sve je to bilo potencijalno opasno na djecu koja tamo treniraju, stoga smo to odlučili urediti u najboljoj namjeri da se nekome ne bi što dogodilo. Orezivanje grana izvršili su oroslavski vatrogasci – rekao je predsjednik NO Oroslavje Tihomir Jagečić, dodavši kako su uz ugovor s Gradom o korištenju svlačiona i nogometnog igrališta dobili i obavezu održavanja toga prostora, da bude siguran za sve koji ga koriste. Postupanja u skladu sa studijom

Otkako je krenula izgradnja svlačionica za NK Oroslavje, koje su izgrađene i otvorene ove godine u proljeće, povlači se pitanje kako je dobivena građevinska dozvola i je li se smio orezati stoljetni hrast

uz kojega su svlačione izgrađene. O zadnjem rušenju, ali i onima prije, kao i o budućnosti stoljetnog hrasta, upitali smo ravnateljicu Javne ustanove 'Zagorje zeleno', Dijanu Hršak, koja brine o zaštićenim prirodnim područjima Krapinsko – zagorske županije. Hršak je potvrdila kako se sve što se radi u zaštićenim prirodnim područjima, radi u dogovoru i suradnji s Javnom ustanovom, pa tako i u Oroslavju. Naime, za sve trebaju biti ishođeni papiri, odnosno dozvole. - Jako je bitno očuvati sva stabla. Posebno ona u gradskim, urbanim sredinama, gdje takva stabla imaju kulturnu, tradicijsku i povijesnu vrijednost. Treba stvarati ze-

lene oaze i takav park unutar grada ima veliku vrijednost. Stoga se kod bilo kakvih radova na rušenju, orezivanju ili bilo kakvim drugom postupanju, postupa u skladu sa studijom o zdravstvenom stanju stabala, kakva je napravljena i za spomenuti park Donje Oroslavje. Tu studiju posjeduje i Grad Oroslavje i sva postupanja vrši prema njoj – rekla je Hršak.

Pritisci građana

Iako bi za ovakve parkove bila najbolja rekonstrukcija, koja bi se radila po projektu i zahtijeva velika financijska sredstva, za sada se može raditi jedino održavanje, i to upravo shodno već spomenu-

toj studiji o zdravstvenom stanju. Prema tome, i u Parku Donje Oroslavje već su vršena rušenja starih smreka u blizini dječjeg vrtića, kao i orezivanja starih i suhih grana, koje su predstavljala određenu opasnost za tamošnje stanovnike i prolaznike. - Osim pritisaka zabrinutih građana, koji bi voljeli da sva stabla sačuvamo i ostanu takva kava jesu i gdje jesu, mi imamo i pritiske onih građana, stanovnika u blizini, koji žele da se stabla sruše. Navode da im smetaju i da ih ugrožavaju. Međutim, ne pristajemo na nikakva rušenja, ako je stablo zdravo. Zdrava stabla ne možemo uklanjati samo preventivno. Pa i sami vidite koliko su nepredvidive vremenske prilike i nevremena uslijed kojih se i zdrava stabla mogu srušiti, no ne možemo ih zato unaprijed uklanjati – kaže Hršak. Stoljetni hrast

Što se tiče stoljetnog hrasta, oko kojega se još uvijek vode polemike u Oroslavju, Hršak kaže kako je hrast živ. – Njemu je bilo potrebno orezivanje. Mi ga pratimo i dalje, on je živ i vjerujem da će iduće godine potjerati mladice – zaključila je Hršak te je dodala kako je građevinska dozvola za izgradnju svlačionica u Oroslavju ishođena uz sve druge potrebne dozvole i zakonske propise, koji su potrebni da bi se dozvolila izgradnja u nekom zaštićenom području.

INTERVJU Uoči Dana općine i župe Konjščina, razgovarali smo s načelnicom Anitom Curiš Krok

'Državna cesta Konjščina-Komin izuzetno je važna, nadam se da će njena hitna obnova biti prioritet i da će obećanja biti ispunjena'

Najveći projekt koji traje je dogradnja Dječjeg vrtića za dodatnih 300 četvornih metara. Radovi idu svojim tijekom i kroz mjesec i pol bi trebali završiti. Nakon toga odmah počinjemo raditi drugi, kaže načelnica

Sabina Pušec

KONJŠČINA

Godina je dana prošla od zadnjeg Dana općine Konjščina. Što ju je obilježilo?

Curiš Krok: Bila je to dinamična godina. Odmah nakon velikih radova u sklopu Fonda solidarnosti i proslave Dana općine, krenulo se s pripremnom dokumentacijom i vađenjem građevinske dozvole za dogradnju Dječjeg vrtića. U međuvremenu smo saznali da smo prošli i na drugom natječaju za drugi dječji vrtić odnosno za prenamjenu prostora u vrtić, i krajem studenog je išao postupak javne nabave. Naravno, tu je i niz komunalnih radova, od čišćenja kanala, zacjevljivanja, obnove društvenih domova, postavljanja autobusnih kućica i slično. Uvijek se trudimo da život u Konjščini bude što ugodniji, pa smo imali i niz događanja, manifestacija, Advent, izložbe, predstave, kako bi naši građani kvalitetno mogli provoditi slobodno vrijeme. Osim segmenta za koje smo odgovorni kao jedinica lokalne samouprave, sudjelovali smo i u drugima. Primjerice, prošle školske godine prvašićima smo osigurali prigodni bon, a i ove ćemo godine, osnovnu i srednju školu smo potpomagali koliko smo god bili u mogućnosti. Ove godine čak i ulažemo u infrastrukturu oko osnovne i srednje škole kako bi promet bio sigurniji te kako bi učitelji dobili svoj parking. Nadalje, pripremali smo se za velike projekte. To je uređenje 'starog restorana', zatim prijava na natječaj Interpretacijskog centra rudarsko – energetske baštine, za što još čekamo rezultate. trenutačno smo u statusu odabiru i čekamo rezultate. Nadalje, dobili smo novce Ministarstva kulture za izradu dokumentacije za uređenje interijera u Starom gradu, a najveći projekt koji traje je dogradnja Dječjeg vrtića za 300 četvornih metara. Radovi idu svojim tijekom i kroz mjesec i pol bi trebali završiti. Nakon toga odmah počinjemo raditi drugi. Trenutno su u fazi radovi opremanja dječjeg igrališta i modernizacije unutar samog vrtića i spremna je građevinska dozvola. Imamo svake godine i prijavu na natječaj LAG – a Prizag, a ove godine prijavljujemo glavni centralni dječji park u Konjščini. I nekoliko projekata koji su, iako ne toliko novčano jaki, izuzetno važni za Konjščinu - Općina Konjščina prva je JLS u Krapinsko-zagorskoj županiji koja novčano stimulira liječnika koji je došao raditi u njihovu ambulantu obiteljske medicine. Nadalje, jedina je općina koja je žene poduzetnice oslobodila plaćanja vrtića u prvoj godini od otvaranja obrta ili OPG – a. Zatim, ove smo godine prvi puta sufinancirali ljetova-

nje učenika trećih razreda u Nerezinama, a dobra vijest za roditelje je i da će od iduće školske godine po prvi puta u školi biti ostvaren produženi boravak.

Ulagalo se i u prometnu infrastrukturu.

Curiš Krok: Samu godinu smo započeli asfaltiranjem. Asfaltirali smo napokon dionicu u Turnišću, što su građani čekali godinama. Bitno nam je bilo ulaganje Županijske uprave za ceste KZŽ u naše dionice. Istaknuli smo im tri pravca koja su nam izuzetno bitna. To su cesta od Jertovca do Belog brega, kojom završava KZŽ i počinje Zagrebačka županija, a naši građani je jako puno koriste za odlazak na dnevne migracije u Zagreb jer mi većinom idemo ovim istočnim putem u Zagreb. Druga cesta koja nam je bila izuzetno bitna je cesta prema Pešćenom, jer, osim građana i djece koja koriste tu cestu, tu su i tri velike firme koje se bave metalskom proizvodnjom i prerađivačkom industrijom, koje su nam od izuzetne važnosti za op-

'Hvala djelatnicima

Upravnog odjela, mlada smo ekipa, puna elana, uhodana i sve se odmah rješava. Trudim se da se za svoj kraj i svoje ljude borim i da se problemi rješavaju'

ćinu. Cesta je spojila dvije općine, Konjščinu i Hrašćinu. I treća cesta kojoj se radila je u Donjoj Batini, spoj Konjščine i Zlatara. Dio ceste je bio napravljen prije dvije godine, a drugi dio su sada uredili, a sada čekamo da se posvete Klimnu. Spomenimo i javnu nabavu za nogostup prema Sušobregu, što smo prijavili na ŽUC. Od Ministarstva prostornog uređenja smo dobili udio novaca 30 posto, ostalo ćemo sami za sufinanciranje ceste u Bočakima i prijavili smo na mjeru 3.1.7.3. cestu Klimen. Obnovljen je i Vatrogasni dom u Konjščini, vlastitim sredstvima, interijer je kompletno uređen, a do kraja godine bi trebao biti isporučen i namještaj.

Što će od toga biti ostvareno do kraja ove godine, a koji su projekti koje biste voljeli ostvariti u nekom

dužem razdoblju?

Curiš Krok: Do kraja ove godine sigurno će biti uređena cesta oko osnovne i srednje škole, zatim dionica ceste u Bočakima, planira se krenuti s nogostupom za Sušobreg, koji je važan ne samo za naše građene nego i hodočasnike, a odmah smo dali uz nogostup projektirati i rasvjetu. I neki ugovori su potpisani s građanima po pitanju asfaltiranja nerazvrstanih cesta, idemo u završetak radova na ovom dječjem vrtiću, krećemo s novimkapacitetima, a možda krenu i radovi na starom restoranu. A što se tiče nekog dužeg razdoblja, dvije su stvari koje su velika želja i koje nas tište. Jedna je projekt Vatrogasnog doma u Galovcu. To je dom koji nikada zapravo niti nije stavljen u funkciju, i srce mi neće biti na mjestu dok ovo

ne riješimo. To pitanje sam uputila i premijeru u Saboru premijeru, jer mi koji nismo brdsko – planinsko potpomognuto područje automatski gubimo određene bodove, puno nam je teže. Osim toga, dom smo isprojektirali prema uvjetima natječaja, napravili projekt za koji smo dobili građevinsku dozvolu, i onda nakon dvije godine, oni promijene uvjete, pa se opet mora raditi projekt i vaditi nova građevinska dozvola, što su troškovi i bacanje novca za Općinu. A drugo, vodim bitku s Ministarstvom prometa oko državne ceste D 540, Konjščina – Komin. Žalosno je da čak i neki ljudi iz Zagorja ne prepoznaju važnost te ceste. Ona povezuje dvije županije, a istok Zagorja itekako ima što ponuditi, posebice Konjščina u kojoj je koncentirana sva industrija istočnog dijela župani-

je. Ovo je sustavno ignoriranje tih poduzetnika i boli me ta nepravda, da nema interesa da se uredi važna prometnica o kojoj ovise gospodarski subjekti koji gospodarstvu doprinose više od 250 milijuna eura godišnje. No, cesta se projektira, moramo biti optimistični i radovati se obećanjima, a nadam se da će se ta obećanja i ispuniti i da će istok Zagorja biti prioritet. Vidjet ćemo... Izuzetno nam je potrebna i sportska dvorana kod osnovne i srednje škole. Svjesni smo da je Krapinsko – zagorska županija tu u nezavidnoj poziciji jer ministarstvo ne želi priznati da imamo dvije škole koje su spojene i da nam treba veća dvorana, već priznaje samo jednu i time bismo dobili samo jednodjelnu sportsku dvoranu, a potrebe su veće. No Županija to rješava, razgovaramo s ministarstvom i nadam se da će se to riješiti na naše zadovoljstvo. U idućih godinu dana planira se i daljnje ulaganje u društvene domove. Sve smo ih opremili klimom, sad idemo u malo veće investicije, obnoviti društveni dom u Klimnu i napraviti vatrogasnu garažu u Gornjoj Konjščini, a u planu je i prijava na natječaj za energetsku obnovu DVD – a Jerotovec i DVD – a Gornja Konjščina.

Općenito, kako ste zadovoljni godinom i smjerom u kojem se općina razvija?

Curiš Krok: Prošla je godine bila intenzivna što se tiče projekata i rada, nema zapravo nikada stanke. To ljudi ne vide, nekad me žaloste pojedinci koji negativno komentiraju, jer stalno se nešto radi, posebice je puno posla oko projekata, mora sve biti prema pravilima. Sama godina meni je bila turbulentna, obzirom na parlamentarne izbore, nove obaveze u Saboru, ali sve se nakako povezalo i ide svojim tijekom. Hvala djelatnicima Upravnog odjela, mlada smo ekipa, puna elana, uhodana i sve se odmah rješava. Trudim se da se za svoj kraj i svoje ljude borim i da se problemi rješavaju. Najgora je birokracija jer sve jako dugo traje oko projekata, no dinamikom radova sam zadovoljna.

I za kraj, poruka sugrađanima povodom Dana općine?

Curiš Krok: Svim građankama i građanima općine Konjščina, kao i onima koji se tako osjećaju, jer imamo puno vikendaša, svima nama koji volimo i živimo ovu Konjščinu i ovaj kraj, od srca želim sretan dan Općine i Dan župe našeg zaštitnika sv. Dominika. Neka nas čuva i prati na putu prvenstveno zdravlja i blagostanja te stvaranja boljih prilika za sve nas i našu djecu koja odrastaju na ovim prostorima.

Načelnica Anita Curiš Krok

Sastanak Koordinacije udruga osoba s invaliditetom Krapinsko - zagorske županije

'Trudimo se naše društvo, u najvećoj mogućoj mjeri, prilagoditi za što kvalitetniji

život svih ranjivih skupina'

KRAPINA - Sastanak Koordinacije udruga osoba s invaliditetom Krapinsko - zagorske županije održan je 24. srpnja u prostoru Poslovnotehnološkog inkubatora Krapinsko - zagorske županije u Krapini. Glavne teme rasprave bile su obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (3. prosinca), problematika Zakona o osobnoj asistenciji i zapošljavanje osobnih asistenata, kao i zapošljavanje edukacijskih rehabilitatora i pomoćnika u nastavi. Sastanak je vodila predsjednica Koordinacije Ljiljana Mužar, ujedno i predsjednica Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Krapina. Na sastanku su sudjelovale i zamjenica župana Jasna Petek te pročelnica nadležnog upravnog odjela, za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug. - Krapinsko-zagorska županija pomoć i podršku osobama s invaliditetom pruža svih 365 dana u godini, a u kreiranju naših politika i mjera na ovom području od neprocjenjive su nam važnosti upravo izuzet-

no aktivne udruge koje su okupljene u županijsku koordinaciju. One rade iznimno puno; osmišljavaju i provode velike i vrijedne projekte te pružaju jako puno usluga svojim članovima. Zajedno s njima provodimo jedan multidisciplinarni pristup i trudimo se naše društvo, u najvećoj mogućoj mjeri, prilagoditi za što kvalitetniji i bolji život svih ranjivih skupina - poručila je nakon sastanka zamjenica župana Petek. Koordinacija udruga osoba

s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije djeluje od 2011. godine kada je osnovana uz poticaj i potporu Županije. Tada je 10 aktivnih udruga osoba s invaliditetom potpisalo Sporazum o suradnji i partnerstvu s ciljem jačanja suradnje među udrugama i ostvarivanja i promicanja prava osoba s invaliditetom, zajedničkog istupanja, iniciranja i predlaganja mjera te konkuriranja na domaćim i inozemnim natječajima. (zl)

Održan treći turnir dama

u belotu u Radoboju

RADOBOJ - Športsko kulturna udruga građana "Josip Poljak" Bregi Radobojski uz Općinu Radoboj i Muzej Radboa organizirala je u subotu 27. srpnja s početkom u 19:00 sati treći turnir dama u belotu. Turnir dama u belotu održao se u prostorima Muzeja Radboa i Hiže zagorskih štruklji. Cjelokupna kotizacija i dokupi do polufinala išli su u nagradni fond koji je ove godine iznosio 640 €. Ovogodišnjem turniru prisustvovalo je 16 ekipa iz Hrvatskog zagorja i Zagreba. Igralo se na dvije dobivene partije, uz mogućnost dokupa do polufinala. Turnir je trajao do ranih jutarnjih sati, uz održavanje stanki za jelo i okrjepu koju su osigurali organizatori, a također su i natjecateljice razgledale otvorenu izložbu slika pod nazivom "Za naš Radoboj" domaćih autora u Hiži vinove loze. Prvo mjesto ovogodišnjeg turnira u belotu u Radoboju osvojile su natjecateljice iz Radoboja: Ružica Jurinjak i Mirjana Pušelj i nagradu u iznosu 320 €. Drugo mjesto osvojile su Jasna Leljak i Gordana Kamenečki iz Krapine i nagradu u iznosu 160€. Treće mjesto i nagradu u iznosu 100 € pripalo je Verici Petrović i Dubravki Granec iz Krapinskih Toplica. Četvrto mjesto zauzele su Nena Hršak i Sandra Šimunić iz Krapine i Gornje Šemnice i nagradnu u iznosu 60 €. Čestitke svim pobjednicama i natjecateljicama na još jednom vrhunskom turniru dama u belotu! (zl)

Općini Konjščina 27.700 € za sanaciju nerazvrstane ceste u Bočakima

KONJŠČINA - Nastavlja se ulaganje u prometnu infrastrukturu na području općine Konjščina, a zahvaljujući kvalitetnoj prijavi, jedan dio sredstava dolazi i iz državnog proračuna. Naime, Općina Konjščina prijavila je projekt sanacije nerazvrstane ceste u Bočakima na natječaj Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine vezan uz poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koji će se sufinancirati u 2024. godini. Prema objavljenom pozivu natječaja, najmanji iznos sufinanciranja po projektu iznosio je 1.300 eura, dok je najveći mogući iznos bio 40.700 eura, ovisno o indeksu razvijenosti pojedinih lokalnih samouprava. Općini Konjščina tako je odobreno 27.700 eura,

što je 30 posto iznosa cijele investicije. Ostalih 70 posto investicije, odnosno 92.330 eura, osigurati će Općina u svojem Proračunu. Zadovoljstvo odobrenim sredstvima istaknula je načelnica Općine Konjščina i saborska zastupnica Anita Curiš Krok. - Općini Konjščina ponovno su odobrena sredstva za još jedan veliki projekt na području općine. Sada slijedi potpisivanje ugovora o sufinanciranju između Općine i Ministarstva te postupak javne nabave. Nadamo se početku radova sada na jesen kako bi se cesta u Bočakima napokon stavila u funkciju - rekla je načelnik Curiš Krok dodavši kako sve to rade u cilju poboljšanja prometne i komunalne infrastrukture kako bi ona bila sigurna za sve sudionike prometa. (zl)

Povelja za životno djelo dodijelit će se Darku Curišu i Borislavu Prugovečkom

KONJŠČINA - Prijedlog i odluka o dodjeli priznanja Općine Konjščina u 2024. bila je glavna tema 33. sjednice Općinskog vijeća Općine Konjščina održane u utorak 23. srpnja. Nakon usvajanja Skraćenog zapisnika s 32. sjednice Općinskog vijeća, na red je stigla rasprava o dodjeli priznanja, a ove godine povelju za životno djelo dobiti će Darko Curiš za 100 dobrovoljnih darivanja krvi te Borislav Prugovečki posmrtno, za nesebičnu pomoć i rad s mladima te za doprinos u razvoju općine Konjščina. Nagrade Općine Konjšči-

na pripasti će Povijesno-plesnoj udruzi Kontea za doprinos u razvoju projekata u djelatnosti kulture i promocije općine te Odredu izviđača Ivančica Konjščina za svoj rad s djecom i mladima te za nesebičnu pomoć i uključivanje u sva događanja u općini. Zahvalnicu Općine Konjščina dobiti će Klara Curiš i Emina Margetić za izuzetna sportska postignuća u kategoriji mažoretkinja, zatim Erika Mikleušević za izuzetna sportska postignuća u kategoriji plesa te Lorena Jakopović za postizanje izvrsnih uspjeha u cheerleadingu i promociji općine Konjščina u inozemstvu. Od djece i mladih zahvalnicu će još dobiti i Nikola Žeželj za postizanje izuzetnih rezultata u tenisu te promociji općine te Fran Hruškar za promociju općine na međunarodnim izložbama inovacija u području strojarstva. Od ostalih, zahvalnicu Općine dobiti će Rajko Vidak za nesebičnu pomoć, aktivnost i rad u Mjesnom odboru Jelovec, zatim Karate klub Konjščina za postizanje izvrsnih rezultata i promociju općine, Vedre Note za promociju općine i postizanje odličnih rezultata na natjecanjima Dječjih zborova te Vinko Ferenčić za osobite uspjehe u području pčelarstva te promocije općine u zemlji i inozemstvu. Općinska priznanja dodijeliti će se popovodom dana obilježavanja Dana općine Konjščina i župe sv. Dominika 8. kolovoza. (zl)

Općina Tuhelj kao i svake godine svečano obilježava dan svoje općine, 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe. Tim povodom razgovarali smo s načelnikom Mladenom Hercigonjom

'Iza nas je vrlo uspješna godina u kojoj smo realizirali niz značajnih projekata i poboljšali uvjete

Davor Žažar

Kako će se obilježiti ovogodišnji Dan općine?

Hercigonja: Dan općine biti će obilježen koncertima Vesne Pisarović i repera Gršea, Sajmenim danom, Dječjim danom, kazališnom predstavom, Stand up komedijom, noćnim nogometnim turnirom, pučkim zabavama kod lovaca i vatrogasaca, koncertom našeg puhačkog orkestra Lipa i kulturno-umjetničkog društva Naša lipa te nizom drugih kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija. Sve manifestacije i događanja održavaju se u okviru Summer Festa Tuhelj u organizaciji i pod pokroviteljstvom Općine Tuhelj i Turističke zajednice Biser Zagorja. Dana 13. kolovoza održati će se svečana sjednica općinskog

'Ulaganje u ljude nije trošak već najbolja investicija'

vijeća na kojoj će biti dodijeljena općinska priznanja fizičkim i pravnim osobama za doprinos u razvoju civilnog društva i doprinos promociji imena i ugleda Tuhlja kao i doprinos u razvoju gospodarstva. Kao što sam već i rekao za svečano obilježavanje dana Općine Tuhelj pripremili smo bogat program s nizom manifestacija i događanja za sve dobne skupine i ljubitelje kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija. Svatko može pronaći nešto za sebe i pozivam sve da nam se pridruže, da se dobro zabave, da zajedno obilježimo i proslavimo dan naše Općine i dan naše župe UBDM.

Koje biste značajnije ostvarene projekte izdvojili u proteklih godinu dana?

Hercigonja: Obilježavanje dana Općine je prilika da rezimiramo sve što je učinjeno u proteklih godinu dana ili kako mi u Tuhlju volimo reći od "Velike meše" do "Velike meše". Iza nas je jedna vrlo uspješna godina u kojoj smo u izazovnom ekonomskom i geopolitičkom okruženju uspješno poslovali i realizirali niz značajnih komunalnih-infrastrukturnih projekata čijim su završetkom poboljšani uvjeti života naših mještana. Završena su dva vrlo važna i značajna projekta, izgradnja parkirališta u centru Tuhlja i izgradnja i opremanje parka s fontanom u Tuheljskim Toplicama. Izgradnjom parkirališta u centru Tuhlja mještani i naši posjetitelji na upotrebu su dobili uređeno parkiralište u samom centru Tuhlja u blizini župne crkve, pošte, općine, trgovina i kafića čime se problem parkiranja u centru naše op-

života naših mještana'

Mladen Hercigonja

ćine znatno smanjuje. Izgradnjom i opremanjem parka s fontanom u Tuheljskim Toplicama mještani i posjetitelji Termi Tuhelj dobili su jedan lijepo uređeni kutak za odmor i predah od svakodnevne vreve i gužve.

Bilo je i manjih, ali značajnih aktivnosti i projekata?

Hercigonja: Pored tih najznačajnijih projekata realizirali smo i niz manjih, ali isto tako značajnih projekta. Spomenut ću asfaltiranje prostora oko zgrade općine i izgradnju priključka električne instalacije na parkiralištu ispred Vatrogasnog doma u Tuhlju, koji služi za održavanje koncerata i drugih manifestacija. Sve te projekte ne bi mogli realizirati bez financijske potpore nadležnih ministarstava i fondova EU od kojih smo za njihovu realizaciju povukli novčana sredstva u iznosu od 105.000,00 eura s čime možemo biti zadovoljni, jer smo se na svaki natječaj na koji smo se mogli prijaviti, prijavili i dobili smo financijsku potporu sukladno uvjetima i kriterijima natječaja. Kao i svih dosadašnjih godina nastavili smo sa rekonstrukcijom i asfaltiranjem nerazvrstanih cesta i proširenjem javne rasvjete. Rekonstruirali smo i modernizirali nerazvrstane ceste u dužini od 1,3 km u naseljima Pristava, Sveti Križ, Banska Gorica. Proširena je i javna rasvjeta za 50 rasvjetnih mjesta u naseljima Trsteno, Glogovec Zagorski i Lipnica Zagorska i zamijenjeno je 120 komada svjetiljki starije proizvodnje sa modernim i Zakonom o svjetlosnom zagađenju prilagođenim LED svjetiljkama,

Koji su planovi za idućih godinu dana te koji su dugoročni planovi u Vašoj Općini?

Hercigonja: Jedan projekt me posebno veseli, zapravo veseli me potreba za pokretanjem njegove realizacije. Potrebe za smještajem djece u naš vrtić svakim danom su sve veće. Tako je od listopada mjeseca 2023. godine počela s radom jaslička skupina. Analizirajući broj djece predškolske dobi započeli smo projekt dogradnje dječjeg vrtića. Otkupili smo zemljište, ishodovali pravomoćnu građevinsku dozvolu i trenutno smo u završnoj fazi izrade sve potrebite dokumentacije za prijavu na poziv za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a koji se sufinancira sredstvima fondova EU. Planiraju se dograditi tri dnevna boravka za smještaj 44 djece, bruto površine 308 m2 Očekivana visina investicije iznosi 1.000.000,00 eura, tražena financijska potpora je maksimalno moguća po pozivu u iznosu od 510.000,00 eura, a ostatak Općina planira financirati vlastitim sredstvima. U trećem kvartalu tekuće godine planiramo započeti izgradnju nogostupa uz ŽC2248 u dužini od 650 m od raskršća sa lokalnom cestom za Trsteno pa kroz naselje Sveti Križ. Ovo je početak jedne dugoročne investicije u izgradnji nogostupa uz predmetnu ŽC od Tuheljskih Toplica do Prosenika u dužini od cca 5 km koja se planira realizirati kroz nekoliko nadolaze-

ćih godina. Trenutno smo u postupku javne nabave za odabir izvođača radova. Vrijednost radova iznosi 480.000,00 eura, natječemo se za 70.000 eura potpore od strane Županijske uprave za ceste, a ostalo će Općina financirati vlastitim sredstvima.Za realizaciju su nam spremni projekti uređenja trga u Tuhlju i uređenja društvenog doma iznad vatrogasnog doma. U svim nadolazećim godinama i dalje ćemo planirati modernizaciju -asfaltiranje naših nerazvrstanih cesta, proširenje i izgradnju javne rasvjete u svim našim naseljima sukladno potrebama i mogućnostima. U planu za naredne godine su projekti za uređenje ulaza na Novom groblju, zamjena krovnog pokriva na mrtvačnici Novog groblja kao i njegovo proširenje te asfaltiranje parkirališta groblja. Posebna pozornost planira se dati uređenju Tuheljskih Toplica izgradnjom nogostupa, rekonstrukcijom nerazvrstanih cesta i proširenjem javne rasvjete. Vjerujem da će i Zagorski vodovod prepoznati potrebu što brže realizacije projekta odvodnje otpadnih voda u biseru našeg kontinentalnog turizma Tuheljskim Toplicama. Općina je spremna pružiti im svu potrebnu pomoć i podršku za realizaciju tog vitalnog projekta značajnog za razvoj Tuheljskih Toplica. Svi ti projekti bili bi neizvedivi bez naših gospodarstvenika, obrtnika, poljoprivrednika i svih ostalih dionika naše društvene zajednice koji svojim radom i djelovanjem razvijaju i grade naš Tuhelj. Posebno ističem investicije Termi Tuhelj koje planiraju uložiti 30.000.000,00 eura u rekonstrukciju postojećih sadržaja kao i izgradnju novih hotel-

skih smještajnih kapaciteta, radovi su u punom zamahu. Hvala menadžmentu Termi Tuhelj na ovoj investiciji koja će obogatiti turističku ponudu naše Općine i podići kvalitetu turističke usluge na još veću razinu. Kako bi našim turistima i posjetiteljima ponudili što više sadržaja i poslali pozivnicu za posjet važno nam je da u suradnji sa TZ Biser Zagorja radimo na izgradnji turističke infrastrukture. Stoga smo pred realizacijom uređenja parka sa tradicijskim drvenim igračkama u Svetom Križu i uređenju staze kroz šumu u Tuheljskim Toplicama.

Za kraj, koja je Vaša poruka mještanima uz Dan općine?

Hercigonja: Događanja i manifestacije u organizaciji Općine Tuhelj, Turističke zajednice Biser Zagorja i naših tuheljskih udruga od posebnog su značaja i doprinose društvenom životu, turističkoj ponudi, promociji imena i ugleda Tuhlja, stoga koristim ovu priliku da zahvalim svima, a posebno članovima naših udruga na nesebičnom davanju svog slobodnog vremena, trudu i radu koji ulažu, a sve na dobrovoljnoj i volonterskoj bazi. Sva ulaganja u komunalnu infrastrukturu i ostale infrastrukturne objekte beskorisna su i bezvrijedna ukoliko nema ljudi. Svjesni te činjenice općina preuzima niz aktivnosti kroz svoje programe koji su usmjereni na ljude. Briga su nam sve dobne skupine i kategorije stanovnika s posebnim naglaskom na mlade kroz razne programe financijske potpore i pomoći godišnje odvajamo oko 530.000,00 eura, što je 24,8 % naših izvornih prihoda. Ulaganje u ljude nije trošak već najbolja investicija te su planovi da se i budućem periodu nastavi sa takvom praksom. Želimo da donošenjem novog lokalnog programa za mlade koji je u izradi mladima damo još veći značaj i uključimo ih u procese upravljanja i donošenja odluka u našoj zajednici. Znamo koliko je internet važan u životu i radu svih stanovnika, a posebno mladih stoga vjerujem da će izgradnja širokopojasnog interneta koja će uskoro započeti na našem području također doprinijeti kvaliteti života i rada svih stanovnika a posebno mladih. Hvala svim mještankama i mještanima općine Tuhelj koji svojim radom i djelovanjem grade i uređuju našu općinu kao mjesto poželjno za život svakog čovjeka. Svako mjesto čini prostor koji nas okružuje sa svim infrastrukturnim i ostalim objektima, ali prije svega mjesto čine ljudi koji u njemu žive, rade i stvaraju. Naš Tuhelj čine dobri, vrijedni i pošteni ljudi na što sam posebno ponosan. Poštovane Tuhljanke i Tuhljani, čestitam Vam dan Općine Tuhelj i dan naše župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.

TUHELJ

Općina Marija Bistrica u misiji je izgradnje interpretacijskog centra drvenih igračaka i licitara

Milički:

'Ovi zanati i obrti nikad

neće

izumrijeti, a vrijeme je da ih stavimo u zajedničku kuću'

Jelena Klanjčić

MARIJA BISTRICA

Otkako je stigao na glavni bistrički trg 2019. godine, veliki drveni konj glavna je atrakcija brojnih posjetitelja i hodočasnika, koji obilaze Mariju Bistricu. Drvenom konju ove se godine pridružio i veliki drveni leptir, koji je uz trg postavljen početkom mjeseca srpnja. Kao i konja, izradio ga je majstor Josip Fijan, a oslikala ga je Ivana Šuštić. Predimenzionirane igračke

Prepoznatljivi suveniri Marije Bistrice u svojim predimenzioniranim formama uveseljavaju velike i male, a ujedno su i odlična razglednica iz našeg najvećeg svetišta. Oduvijek je Marija Bistrica bila poznata po licitarima, lončarima, ali i dječjim drvenim igračkama, koje su zaštićene kao UNESCO – va nematerijalna kultura baština. Kako bi se sačuvala tradicija obrta koji se da-

nas proizvodnjom drvenih igračaka još uvijek bave, a malo je takvih, Turistička zajednica Marije Bistrice zajedno se s Općinom Marija Bistrica trudi promovirati upravo te stare zanate, kako bi se naširoko prepoznao rad onih majstora koji od ovih tradicijskih obrta ni danas

Nakon drvenog konja i leptira, iduće godine majstor Fijan izradit će i tamburu visoku 6 metara

se odustaju i tako čuvaju i prenose baštinu s koljena na koljeno. Direktorica Turističke zajednice Marija Klenkar najavila je kako će se, uz konja i leptira, ali i veliko licitarsko srce, na trgu iduće godine postavi-

ti i velika drvena tambura. – Bit će šest metara visoka, a izrada njezine makete kreće krajem godine. Taj će pothvat također izvesti majstor Josip Fijan, a za izradu prave tambure u ovako velikom izdanju bit će mu potrebno oko šest mjeseci – najavila je direktorica. Istaknula je kako ih veseli što su licitarsko srce, konj i leptir postali atraktivni foto pointovi mnogim turistima, uz koje mnogi posjetitelji žele zabilježiti svoj boravak u Mariji Bistrici. – Ujedno, to nam je odlična promocija, a cilj nam je očuvati i promovirati tradicijske obrte, po kojima je ovaj kraj, a posebno Marija Bistrica, poznat – rekla je Klenkar.

Interpretacijski centar

Upravo u tu svrhu, u planu je i izgradnja interpretacijskog centra drvenih igračaka i licitara. Centar će biti smješten uz obilaznicu, na novom prostoru zemljišta od 100.000 kvadrata, kojega je Općina Marija Bistrica otkupila, kako

bi na jedan prostor mogla smjestiti objekte javne i društvene namjene. Tamo se već nalazi dječji vrtić, a trebala bi se graditi i nova osnovna škola, sportska dvorana, urediti sportski centar, ali i već spomenuti interpretacijski centar drvenih igračaka i licitara. – Drvene igračke i licitari, pod zaštitom UNESCO – a, dio su identiteta Marije Bistrice. Tko god dođe u Mariju Bistricu, kupi medenjak, drvenu igračku i to me veseli, pogotovo u ovo doba tehnologija, da ljudi djeci kupuju drvene konjiće i slično. Mnogima to ipak puno znači, jer one starije vraća djetinjstvo i sada oni tu tradiciju nastavljaju, kakve se sjećaju sa svojim bakama i djedovima – kaže načelnik Marije Bistrice Josip Milički. Dodaje i kako u Mariji Bistrici ima još obrta, pa čak i mlađih, koji se bave time. – Mislim da to nikad neće izumrijeti, no vrijeme je da to sve stavimo pod jednu zajedničku kuću – najavio je. U interpretacijskom centru posjetitelji će moći vidjeti

Jedan od načina da se promoviraju ovi zanati i tradicijska baština ovoga kraja jesu i predimenzionirane drvene igračke i licitarsko srce, koji krase bistrički trg

raznorazne bistričke suvenire nastale kroz tradicijske obrte, ali, što je još važnije, upoznati se s njihovom izradom. – Namjera nam nije tamo prodavati licitare i drvene igračke, nego da ih držimo pod jednim krovom, u atraktivnom izdanju, gdje će naši zanati moći vršiti prezentacije, kako bi se posjetitelji upoznali s poviješću ove tradicije u Mariji Bistrici, s poviješću pojedinog obrta. Najčešće na takvim prezentacijama, kakve smo već znali imati, ljudi vide koliko je truda potrebno uložiti, primjerice, za jedno malo licitarsko srce, od miješanja tijesta, pečenja, farbanja i tek tada shvate da bi to zapravo trebalo koštati puno više. Tako je i kod drvenih igračaka, ljudi često nisu svjesni njihove prave vrijednosti – kaže Milički. Osim što će upoznati posjetitelje s tradicijskim obrtima i zanatima i objediniti ih, interpretacijski centar zasigurno će biti jedan dodatni sadržaj turističke ponude Marije Bistrice.

Drvenoga konja 2019. godine izradio je i postavio majstor Josip Fijan

Drveni leptir postavljen je u srpnju ove godine i prava je atrakcija posjetiteljima

Načelnik Josip Milički najavio je izgradnju interpretacijskog centra drvenih igračaka i licitara

Marija Klenkar, direktorica TZ Marije Bistrice (Photo: Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL)

Profesionalni biciklisti iz Slovenije za svoje su treninge odabrali Krapinsko – zagorsku županiju, koja se brendira kao outdoor destinacija

Kolar: 'Naša ulaganja u sljedeće četiri godine bit će usmjerena na biciklističku infrastrukturu'

SV. KRIŽ ZAČRETJE - U sklopu projekta Biciklom u Srcu Zagorja, u Krapinsko – zagorskoj županiji održao se biciklistički kamp, u kojem sudjeluju profesionalni biciklisti iz Slovenije, koji se ovdje kroz treninge pripremaju za natjecanja. Radi se o članovima Biciklističkog kluba iz Ljubljane, koji su pohvalili gostoprimstvo ovdje u Zagorju i naglasili pozivne impresije boravka ovdje. Istaknuli su koliko im je drago što se biciklizam u Krapinsko – zagorskoj županiji razvija, obzirom da ovaj kraj ovdje za to ima izuzetan potencijal.

Turistička ponuda nadopunjena biciklizmom Član kluba i sudionik kampa je i Viktor Potočki, aktualni četverostruki prvak Hrvatske, koji je naglasio kako je ovakav teren izuzetno bitan vozačima za treniranje. – Mi moramo biti dobri i na ravnome i u brdo i niz brdo, jer se danas trke voze na svim tim dijelovima – rekao je, dodavši da vozači još nisu prepoznali ovaj dio Hrvatske za treninge no vjeruje da će se to promijeniti. Ovaj kamp, kao i napreci projekta Biciklom u srcu Zagorja, predstavljeni su danas na konferenciji za medije, koja je održana na OPG – u Kos u Svetom Križu Začretju. Domaćin, Marko Kos, ujedno načelnik Sv. Križa Začretja, naglasio je kako mu je drago da se kvalitetna slika biciklizma kao turizma iz Slovenije precrtava u Krapinsko – zagorsku županiju. – Drago mi je da se naša kvalitetna turistička ponuda upotpunjava zdravljem, odnosno zdravim obrocima i dobrim početkom dana uz domaće namirnice, što se onda 'pretače' u kotače i ostavlja na treningu, a imamo i sadržaje u kojima se biciklisti mogu opustiti, a samim time jednu cjelokupnu ponudu ovdje na prostoru Krapinsko – zagorske županije – rekao je Kos. Nove biciklističke staze

Predsjednik TZ 'Srce Zagorja' i pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj istaknuo je kako biciklizam može itekako koristiti turističkoj promociji Hrvatskog zagorja. – Područje smo koje brine o vrijednostima i promociji sporta, a biciklizam je nešto što može dobro spojiti sport i turizam. Prepoznali smo te trendove kada su se pojavili te su do sada napravljena četiri elaborata za biciklističke staze, dvije zahtjevne i dvije srednje zahtjevne. Ukupno imamo tako 130 kilometara biciklističkih staza, a dodajmo i tome stazo BRZO koja je projekt Zaboka i Oroslavja – rekao je Vešligaj te dodao kako se tu ne staje s ulaganjima. – Pregrada, Krapinske Toplice i Zabok su u fazi projektiranja biciklističke staze koja bi trebala spojiti ove jedinice lokalne samouprave

Imamo više od 130 km biciklističkih staza i nove u projektiranjima

i biti jedan dodatan segment turističke promocije ovog područja, kako bismo stvorili uvjete za kvalitetniji i sadržajniji boravak turista u našem kraju – zaključio je Vešligaj. Buduća ulaganja u infrastrukturu

Župan Željko Kolar zahvalio je klubu iz Ljubljane što su odabrali Zagorje za svoj kamp i treninge.

– Danas je i biciklizam nacionalni sport Slovenije i na tome vam čestitam i vjerujem da ćemo uspjeti sve najbolje primjere onoga što vi kontinuirano radite prenijeti ovdje k nama, u obimu u kojem je to moguće – rekao je Kolar, dodavši kako se posljednjih godina radi na razvoju biciklističkih staza, za što ovdje postoje itekako dobri uvjeti. – Bitno je imati infrastrukturu i popratne sadržaje. Za popratne sadržaje napravili smo ogroman iskorak, ali kaskamo s određenom infrastrukturom, pa će naša ulaganja u sljedećem četverogodišnjem razdoblju biti usmjerena upravo na to, kako bismo zadovoljili ovakve vrhunske klubove, da dođu na

pripreme k nama u Zagorje – rekao je Kolar. Zagorje outdoor priča Inače, Krapinsko – zagorska županija s intenzivnijim aktivnostima oko brendiranja Zagorja kao outdoor priče krenula je 2021. godine, izradom loga za biciklistički, pješačko – trkači i jahački segment. U projekte za 17 bike staza, financiranih od strane Krapinsko – zagorske županije i Hrvatske turističke zajednice, uloženo je oko 250 tisuća eura, a sigurna sam da je još toliko iznos uložen od strane svih dionika, kroz trkače utrke i sve što se u zadnje četiri godine u našoj županiji pojačalo, da bi bi-

ciklizam stavili u vrh turističke ponude – naglasila je voditeljica ureda TZ KZŽ Sanja Škrinjar i rekla kako se u tom smjeru planira i nastaviti. Dodala je kako su turistički pokazatelji trenutno jako dobri te je zabilježeno 109 000 dolazaka te 226 000 noćenja, što je više nego lani u istom periodu. Pohvalila se i uspjehom destinacijskog promo filma 'Bajka na dlanu', koji je do sada dobio 5 zlata na festivalima, a trenutno su finalisti brojnih drugih festivala. – Ponosni smo na tu priču, jer su dobre fotografije i video okidač i motiv dolaska gostima koji još nisu bili na području naše županije – zaključila je Škrinjar. (J. Klanjčić)

PREGRADA - U prostorima gradske uprave potpisani su ugovori o izgradnji i opremanju područnog objekta Dječjeg vrtića "Naša radost" u Pregradi. Ovaj značajan projekt predstavlja veliki korak naprijed za Grad Pregradu, omogućujući unapređenje kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja. Nakon provedenog postupka javne nabave, a na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda utvrđeno je da ponude ponuditelja JEDINSTVO KRAPINA d.o.o. ispunjavaju sve uvjete i zahtjeve iz dokumentacije o nabavi, valjane su i prema određenim kriterijima za odabir su ekonomski najpovoljnije ponude. Sukladno ponudama, ugovorni iznos za izvođenje radova i opremanje ukupno iznosi od 2.286.514,44 EUR bez PDV-a, odnosno 2.858.143,05 EUR s PDV-om. Ugovore su potpisali gradonačelnik Marko Vešligaj ispred Grada Pregrade te direktor tvrtke JEDINSTVO KRAPINA d.o.o. Josip Mihalić u svojstvu izvođača radova. Potpisivanju su prisustvovale i ravnateljica Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada Natalija Vrhovski i pročelnica Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Grada Pregrade Marija Golub. Grad Pregrada potpisnik je Ugovo-

ra o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Mehanizma za oporavak i otpornost za projekt "Izgradnja područnog objekta Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada" – Referentni broj: NPOO.C3.1.R1-I1.01.0275 potpisan između Ministarstva znanosti i obrazovanja, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje

programa i projekata Europske unije i Grada Pregrade, ukupne vrijednosti 726.259,21 EUR. S obzirom da dodijeljena sredstva iz instrumenta EU sljedeće generacije (NextGenerationEU) putem natječaja iznose tek za 25% iznosa investicije, a kako bi se ovaj izuzetno važan projekt uspješno proveo, Grad Pregrada će razliku od

Grad Pregrada nagradio 66 učenika i studenata zbog iznimnih rezultata postignutih u školovanju

PREGRADA - Grad Pregrada nagradio je 66 učenika i studenata koji su postigli zapažene rezultate u prošloj školskoj/akademskoj godini. To su učenici osnovne škole Mia Baričević i Kruno Vešligaj, koji su svih osam godina školovanja završili s uspjehom 5,0, zatim učenice Elisa Mandarić, Ema Liber i Hana Strsoglavec, zbog izvan-

rednih rezultata na državnim natjecanjima. Među nagrađenima je i student Vlatko Gretić, za zasluženu Dekanovu nagradu za izvrsnost kao i sudjelovanju na međunarodnoj konferenciji te objavi znanstvenog rada u Zborniku radova konferencije. - Ponosan sam na postignuća ovih mladih ljudi, koja potvrđuju kvalitetu rada na-

ših obrazovnih institucija. Čestitam i njihovim mentorima na izvrsnim rezultatima. Nadam se da će ova nagrada dodatno motivirati mlade za daljnje obrazovanje, kao i da će ostati u Pregradi te se aktivno uključivati u društveni život zajednice – rekao je prilikom dodjele nagrada gradonačelnik Marko Vešligaj. (zl)

2.131.883,84 EUR osigurati iz vlastitih sredstava kreditnim zaduženjem čime se pokazuje predanost ulaganju za budućnost naših najmlađih sugrađana. Izgradnja ovog objekta odgovor je na rastuće potrebe za kapacitetima predškolskih ustanova u gradu. Očekuje se da će radovi započeti u roku od 40 dana odnosno, početkom rujna, na-

kon što se provede javna nabava za stručni nadzor nad izgradnjom i opremanjem. Planirani završetak radova je u roku od šest mjeseci za građevinske radove te dva mjeseca za opremanje, odnosno početkom sljedeće godine, kada će se otvaranjem područnog objekta moći upisati sva djeca koja se nalaze na listi čekanja. Zgrada dječjeg vrtića i jaslica predviđa se kao modularni sklop sastavljen od dvije jedinice za djecu jasličke dobi i dvije jedinice za djecu vrtićke dobi s potrebnim sadržajima koji su propisani Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Građevinska čestica ukupne je površine 3.400 m2. Predviđa se organizacija 4 jedinice u redovnom programu, od toga 2 jasličke skupine, te dvije vrtićke skupine u modularnim skupnim sobama od 67 m2. Ukupna neto površina planirana je oko 800 m2. Zgrada će zadovoljiti principe energetske učinkovitosti – nZeb (zgrada gotovo nulte energije). Također, planirano je postavljanje integrirane sunčane elektrane uz mogućnost integracije baterijskog sustava za pohranu električne energije proizvedene iz sunčane elektrane te solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. (zl)

Savjetovanje s javnošću oko kriterija za dodjelu stipendija

ZLATAR - Grad Zlatar je otvorio savjetovanje s javnošću o nacrtu Odluke o utvrđivanju kriterija za dodjelu stipendija učenicima i studentima. Kako je objavljeno na gradskoj web stranici za izradu nacrta nije osnovana radna skupina. Svi zainteresirani mogu pročitati predloženi nacrt te svoje prijedloge i primjedbe dostaviti putem objavljenog obrasca na mail: grad@zlatar.hr. do 19. kolovoza ove godine. (zl)

SPOJIO METEOROLOGIJU I POLJOPRIVREDU Kristijan Božarov, mladi prognostičar čije prognoze svakodnevno s nestrpljenjem očekuju brojni Zagorci, bavi se i kozarstvom

'Prve koze nabavio sam baš u Zagorju, sretnih 13 komada'

Zaljubljenik je u prirodu i životinje te uzgaja 200 – injak koza. Kupio je kuću i zemlju na Kordunu, malo podalje od mjesta na kojem je proveo djetinjstvo

ZAGREB/KORDUN

Kristijan Božarov, mladi prognostičar čije prognoze svakodnevno s nestrpljenjem očekuju brojni Zagorci, osim meteorologije ima i druge ljubavi – zaljubljenik je u prirodu i životinje. Ponosni je vlasnik četiri pasa i pet mačaka, a što je još zanimljivije, ima i 200 – injak koza. 'Krivci' baka i djed Iako je rođen u Zagrebu, oduvijek je volio prirodu i životinje. - To su u mene usadili baka Ljubica i djed Franjo s kojima sam provodio cijelo ljeto u prirodi uz rijeku Kupu. Pecanje, kupanje, šuma, vrganji, vrt, pogled u nebo... tako je izgledalo moje ljeto. Hvala njima i mojim roditeljima što su me usmjerili u takvo okruženje – priča nam Kristijan. Već tada se razvila želja da ima neko svoje imanje, a tu je želju i ostvario 2020. godine. - Kupio sam kuću i zemlju na Kordunu, malo podalje od mjesta na kojem sam proveo djetinjstvo. Nekoliko godina sam tražio odgovarajuće mjesto, nije to bila ishitrena odluka. Prošao sam na desetke kuća i imanja, ali ovo je ispunilo sve uvjete. U početku je to bila zanimacija, baš je počela korona, sve se zatvorilo pa mi je dobro došlo takvo mjesto gdje sam bio slobodan. Malo pomalo se to počelo pretvarati u dodatni posao, ali onaj zdravi i lijepi posao koji čovjeka puni dobrim osjećajem – kaže Božarov. Burska pasmina

Prve koze je nabavio baš u Hrvatskom zagorju, 'sretnih 13 komada', kaže. - Radi se o kozama burske pasmine, to je mesna pasmina pa nemam posla s mlijekom jer sve ostaje podmladku. Koze su bijele sa smeđom glavom, neke imaju rogove, a

'U početku je to bila zanimacija, baš je počela korona, sve se zatvorilo pa mi je dobro došlo takvo mjesto gdje sam bio slobodan. Malo pomalo se to počelo pretvarati u dodatni posao, ali onaj zdravi i lijepi posao koji čovjeka puni dobrim osjećajem'

'Pomalo sebično uzimam ono najbolje iz grada i najbolje sa sela'

neke ne. Do danas se njihov broj popeo na skoro 200, a cilj je dodatno povećati stado. Burske koze su porijeklom iz Afrike, a onda su se iz Njemačke i Austrije proširile po Europi. Smatra se najmesnatijom pasminom koze u svijetu, a mogu reći da su stvarno mišićave i snažne, nisu kao tipične hrvatske pasmine koje ponekad djeluju koščato – opisuje nam svoje blago Kristijan. Ima li puno posla s kozama, pitamo ga.S obzirom da su koze na slobodnoj ispaši mogu reći da se ipak priroda većim dijelom pobrine sama za sebe. Koze ujutro same izađu iz štale, dan provedu na ispaši, a navečer se same vrate. Uz njih je i pas čuvar, a imanje je ograđeno električnom ogradom. Najteži dio posla je možda bilo upravo to ograđivanje jer je trebalo iskrčiti i počistiti trase kojima danas ide električni pastir. Zemlje ima oko 20 hektara i podijeljena je na pregonske pašnjake pa svakih nekoliko tjedana životinje idu na novi dio i tako ukrug cijelu godinu. Uz jednu zaposlenu osobu i povremenu pomoć članova obitelji stigne se sve. Za sad prodajem samo muške kozliće jer sve ženke zadržavam zbog daljnjeg povećanja stada – otkriva Božarov, dodajući da koze ljeti imaju dovoljno vanjske paše, ali imaju na raspolaganju i sijeno po želji. - Zimi je malo teže jer je vanjski izvor hrane minimalan pa osim dovoljnih količina sijena pojačam ishranu dodavanjem zobi – dodaje. 'Nije uvijek lako'

'Volim prirodu, volim životinje, osim koza imam četiri psa i pet mačaka. Kokoši sam prije godinu dana silom prilika poklonio lisicama, zasad još nisam nabavio nove, ali u planu su'

Formalnu je edukaciju za uzgoj prošao na Otvorenom učilištu u Karlovcu, no ništa ne može zamijeniti onu stvarnu svakodnevnu edukaciju na imanju, smatra. - Svaki dan sam naučio nešto novo, sada već mogu reći da dosta znam o toj grani poljoprivrede. Nije uvijek lako, ali ide. Nabavio sam i nešto mehanizacije pa od ove godine sam proizvodim svoje rolo bale sijena za zimu – vrijedan je naš prognostičar i poljoprivrednik. A na pitanje je li teško uskladiti sve te obaveze i život na selu i gradu, odgovara da 'pomalo sebično' uzima ono najbolje iz grada i najbolje sa sela. - U Zagrebu sada provodim puno manje vremena, većinu dana sam na selu gdje je život ugodniji, osobito ljeti.

'Potražnje za domaćim kozlićima ima i ne brinem se o plasmanu. Problem je naći radnu snagu'

Prognostičarski posao mogu raditi s bilo koje lokacije tako da nije veliki problem uskladiti jedno i drugo. Volim prirodu, volim životinje, osim koza imam četiri psa i pet ma-

čaka. Kokoši sam prije godinu dana silom prilika poklonio lisicama, zasad još nisam nabavio nove, ali u planu su – kaže Kristijan. A u planu je i daljnje lagano širenje uzgoja kroz povećanje broja koza. - Uložio sam dosta sredstava u izgradnju štale i popratnih objekata i opreme pa ih sada treba nekako i vratiti. Potražnje za domaćim kozlićima ima i ne brinem se o plasmanu. Problem je naći radnu snagu, područje je slabo naseljeno s uglavnom starijim stanovništvom, a mlađim ljudima danas takav posao nije odveć interesantan čak ni uz izdašni novčani poticaj – zaključuje Božarov.

Sabina Pušec

Foto: privatni album

Foto: privatni album

LJUBAV PREMA POLJOPRIVREDI OD MALIH NOGU Petar Mucak (14) iz Gornje Stubice sam uzgaja svoj vrt u kojem ove godine itekako ima razloga za zadovoljstvo

'Kao malom mama mi je davala komadić zemlje gdje sam sadio svoje povrće, a sada

radim svoj pravi veliki vrt u kojem uživam'

Iako ima tek 14 godina i učenik je osmog razreda, Petar nam je ispričao kako se baviti vrtom voli još od svoje pete godine, otkako je gledao svoje roditelje kako rade na poljoprivredi

Jelena Klanjčić

SLANI POTOK

Kad je lani u srpnju veliko nevrijeme s tučom poharalo dio Zagorja, u kojem je tada posebno stradalo područje ispod Sljemena, posjetili smo obitelj Mucak u Slanom Potoku u Gornjoj Stubici. Snimke očaja na licima Nikoline i Stanka Mucaka, zbog potpuno uništenih svih usjeva, ali i automobila, kao i fotografije rupa na fasadama brojnih okolnih kuća, obišle su Hrvatsku.

Ljubav prema poljoprivredi

No, ono što nam se posebno urezalo u pamćenje jest tuga na licu tada 13 – godišnjeg Petra Mucaka, koji je s nevjericom gledao uništeni vrt i pričao nam kako je to izgledalo kad je tuča udarila. Jer, Petar je taj koji se, uz svoje roditelje, najviše trudi oko usjeva. O njegovoj

zainteresiranosti poljoprivredom ispričala nam je tada njegova majka, koja nam je otkrila kako Petar sam sije povrće, a potom i održava vrt i najviše uživa u plodovima koje mu on daje. Sva sreća, ove godine u Petrovom vrtu, jedna sasvim drugačija slika. Oduševljenje i zahvalnost u moru zelenila, kada Petar ubire svoje paprike, mahune, buče, kelj i zelje, cvjetaču, blitvu, ciklu, poriluk, krastavce, luk, češnjak i još štošta, što je izraslo nakon Petrove velike brige i zalaganja.

Petrov bogati vrt

'Tata kosi travu i orezuje veliki voćnjak, a mama sa mnom radi u vrtu, gdje je sve ekološki'

prodaje na sajmu u Donjoj Stubici. – Od svog džeparca kupio sam i sadnice lješnjaka još prije tri godine. Mama i tata su me podržali u tome, a ove ću godine imati prve plodove lješnjaka, čemu se jako veselim – kaže Petar, koji nam je otkrio kako uzgaja i ogromnu bundevu za koju vjeruje da će narasti do 200 kilograma.

Džeparac

'Upisao bih rado školu za cvjećara ili vrtlara'

Iako ima tek 14 godina i učenik je osmog razreda Osnovne škole Matija Gubec u Gornjoj Stubici, Petar nam je ispričao kako se baviti vrtom voli još od svoje pete godine. – Gledao sam roditelje kako rade na poljoprivredi i jako me to zanimalo. Kao malom, mama mi je uvijek davala komadić zemlje na kojoj sam imao svoj vrt. I tako svake godine. Tako sada ima svoj veliki vlastiti vrt na kojem sam radim, od sijanja, sadnje, zalijevanja, uređivanja – ispričao nam je Petar. A koliko uspješno, mogli smo posvjedočiti sami, jer je povrće koje je izraslo na Petrovom vrtu zaista impresivne veličine i kvalitete. Cikla koja jedva stane u ruke ili pak zelje koje prekriva Petra cijelog dokaz su koliko se ljubav ovog dječaka prema poljoprivredi isplati. Petar uzgaja puno voća i povrća, koje

Na imanju je i plantaža kupina, kao i oraha. Osim za potrebe obitelji, urod se unovči za dodatan džeparac Petru, ali i cijeloj obitelji. – Ne radim sve sam, pomažu mi naravno mama i tata. Tata kosi travu i orezuje veliki voćnjak, a mama sa mnom radi u vrtu, gdje je sve ekološki. Znači, ne špricamo nikakvim otrovima ni gnojivima – kaže Petar, koji je ponos svojih roditelja, ali i svojih prijatelja i škole. Iako će sada u osmi razred, Petar već sada zna gdje bi volio nastaviti svoje školovanje. Pogađate, vezano je, naravno, uz prirodu. – Upisao bih rado školu za cvjećara ili vrtlara – zaključuje. A mi uopće ne sumnjamo da će se njegova ljubav prema poljoprivredi i iskustvo koje već sada ima pretočiti i u tome adekvatno obrazovanje, koje će mu donijeti budućnost u poslu kojim se već sada voli baviti.

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Hincanje

Ove dane sem si gruntla kak pune ljudi, a unda i dece neznaju kaj znači rieč, hincati se. Kak neznaju kaj znači rieč, unda se niti neznaju hincati. Da sem h pravu več znam jeden cajt. Pogotove je te za videti ove dane gda su deca na feriju. Od gda deca nejdeju školu nemreš jih videti po ceste ilji na dvorišču. Če jih vidiš te je jahke rietke. Morti same unda gda bi jih starci poslalji h štacun. Deca su zaprta h svoja komora i pajdašujeju z modernami mašinkami. Nie te same tak pri nas. Bila sem i na naše veljike mlake. Pune obale dece i starce. Starci se tofljaju, a deca tuj i tam. Oni največ sediju negde h hladu i imaju h ruka modernu mašinku. Beviju hu nje, a se kaj njim giglja su prsti z teremi tučeju po mašinke. O huncutarija i hincanju dece z decu ilji starci rietke gde se more videti. Stariejši sugurne zaju da hincanje znači igra med decu, alji iste tak hincanje more biti starce z decu. Negda je te bilje rietke, alji se znalje pripetiti. Denes se starci hinčeju z decu dok su malji. Ščem njim se počne razvijati možđana vijuga unda zemeju modernu mašinku i kratiju cajte. Mi sme odrastalji bez tie moderne mašinki i radi toga sme moralji zmišljati sakojačke huncutarije i igre, kaj bi se moglji igrati ilji hincati. Za naše ljietne ferije starci su nam dalji sakojačke posle. Nie nam te bilje teške jer sme znalji da nekaj morame delati. Nu poklje poslije tere su nam dalji, naši su bilji cajti. Hincalji sme se do trde kmice. Starci nas bi jedva dozvalji dima. Več je mesec bil visoke gda sme saki prešlji k svojemu domu. Kak je negd bilje štalske stanje h dvorišču, kočaki, kopiči, složene drve i graje imelji sme mesta za igranje skrivača. "Skrivča" sme se igralji največ put gda je več bilje kmene. Unda nam je i noč pomagala da se skrijeme za kopič, za ilji nakočak, štalu ilji senjak. Negda sme si same čepilji kre nekakvoga drieva. Znalje se čujti same spas za Ivana, Maricu, Baricu… Ni grde vrieme nas nie moglje spriečiti da se ne igrame. Znalji sme na putu najti kamenčeke i unda sme se igralji tak da sme saki imel pet kamenčeke. Jeden se je hital h zrak i za te vrieme sme moralji druguga ščapiti h ruku i hloviti onuga kamena teri je opadal. Po-

biedil je bil onie teri je prie pobtral se kamenčeke. Još dok je cureje znalji sme na blatnjavem putu delati z petami zdenjčeke. Unda sme te zdenjčeke spojilji z slamu kaj je voda išla z jednuga h druguga. Ak je dejšč fejst curel unda se z koruznice delalji vodenice. Negda sme sedelji h senjake na krme i igralji se pokvarenoga teljefona ilji sme pogajalji kaj si je gdoj zmisljil. Najljepši cajti za hincanje bilji su nam h polju gda se je pokosila otava. Unda sme se "presičalji". Te je igra slična denešnjem hokeju na trave. Od vrbove kite sme si napravilji batine tere su na jednem kraju bile slukave. Našel se je komaček drieva teruga sme z temi batinami rievalji h jednu rupu teru sme h zemlje skopalji. Gdoj je prvi del tie malji komaček drieva reklje se da je stiral presicu h kočak pak se radi toga ta igra zvala presičanje. Igra, "masljinkuvanje", bila je takva da se je zapičila jedna viejka, od tere su igrači bilji jednak daljejke. Saki igrač imel je batinu na jednem kraju pošpičenu. Po redu se hitala batina h viejku. Če se je viejka pogodila unda si poljehku išel po svoju batinu. Če se pak fuljalje unda si brze tekel po svoju batinu, jer su na tvojem mestu drugi igrači svojemi batinami kopalji rupu i sebe zelji skopanu zemlju. Zgubil je on gdoj je imel pre malje zemlje da nie mogel zatrpati svoju rupu. On je moral drugem vračati blage dok sme bilji na paše. Na polju sme se igralji "parilje se zvarilje". Jednuga bi hitilji naklu i si leglji jeden na druguga. Doljnji se je moral zvljieči. I gda se zvljiekel legel je najgornji. Igra je trajala tak duge dok se nie nekteri mogel spuknuti van. Igralji sme se i lovice. Polje nam je bilje igraljište i biejžati si kak simogel na deljejke. Tak da se duge moglje nekuga loviti da se ne hlovi. "Vagalji sme i sol". Te je bila igra da je jeden drugomu bi obrnulji pleče, prielji se z rukami i jeden druguga zdigalji se dok teri nej odustal i bil gubitnik. Ljiepe je bilje naše detinjstve. Siromašne, alji pune smieha, ljepote, svaje tera je trajala kratki cajt, pajdašuvanja i radosti. Hincanje z pajdaši je bil dieljec našega odrastanja i cajhalje nam ljepotu našuga življenja teruga nosime saki još navike hu sebe. Naši hnuki, na žalost odrastaju bez tak ljiepuga hincanja med sobu.

Školi stranih jezika Intera iz Zlatara, čija je vlasnica prof. Jasna Polanović, odobren je Erasmus + projekt pod nazivom "Inovativne metode, alati i vještine u poučavanju jezika"

Novostečeno znanje pretočit će se u materijale za nastavu i aktivnosti za polaznike tečajeva

ZLATAR - Školi stranih jezika Intera iz Zlatara, čija je vlasnica prof. Jasna Polanović, odobren je Erasmus + projekt pod nazivom "Inovativne metode, alati i vještine u poučavanju jezika".

Riječ je o kratkoročnom projektu mobilnosti za osoblje u obrazovanju odraslih, a odobrila ga je Agencija za mobilnost i europske programe na pozivnom natječaju u veljači. Sam projektni prijedlog ocijenjen je s visokih 92 od 100 bodova i na listi odobrenih projekata zauzeo je visoko drugo mjesto.

Tri mobilnosti

Projekt obuhvaća tri mobilnosti osoblja na osposobljavanja u Italiji i Irskoj. Jasna

Polaznici spomenute Škole, registrirane kao obrt za jezične usluge i prevođenje, su građani

Zlatara, Zlatar

Bistrice, Lobora, Konjščine, Marije

Bistrice i drugih okolnih mjesta

Polanović svoje će vještine usavršavati u talijanskom gradu Bologni, od 28. srpnja do 4. kolovoza, i steći znanja o suvremenim inovativnim metodama poučavanja. Vježbat će nove alate, strategije i pristupe koji će poboljšati angažman, motivaciju i postignuća polaznika tečajeva jezika. Mobilnosti u Irskoj obuhvaćaju dva tečaja. Na prvome će učiteljica Mateja Posavec iz Donje Stubice, od 4. do 11. kolovoza, naučiti kako uklopiti vještine 21. stoljeća u poučavanje jezika kroz unutarnju i vanjsku motivaciju polaznika,te steći vještine potrebne za pripremu tema i aktivnosti nastavnog sata "obrnute učionice". Osposobljavanje pokriva i dio razmjene iskustava o stanju, izazovima i prilikama u obrazovanju danas. Znanja o umjetnoj inteligenciji Kroz osposobljavanje naziva "Na tečaju Umjetna inteligencija za obrazovanje: Istraživanje granica IKT-a" učiteljica Sandra Gregurić iz Bedekovčine steći će znanje o dobrobiti korištenja umjetne inteligencije u poučavanju, ali i moguće rizike. Također će steći praktično iskustvo s AI (umjetna inteligencija) za jezičnu vježbu i simulacije razgovora, kao i AI alatima za procjenu i povratne informacije, onima za razvijanje komunikacijskih vještina, za samostalno učenje te za poboljšanje vještine pisanja. S kolegama iz različitih krajeva Europe raspravljat će o etičkim pitanjima u

vezi korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju. Ovim projektom unaprijedit će se poučavanje jezika uvođenjem inovativnih metoda, alata umjetne inteligencije i vještina 21. stoljeća sa svrhom jačanja kapaciteta škole, jezičnih i transverzalnih vještina polaznika. Tijekom godine dana, koliko traje projekt, novostečeno znanje pretočit će se u materijale za nastavu i aktivnosti za polaznike tečajeva. Polaznici spomenute Škole, registrirane kao obrt za jezične usluge i prevođenje, su građani Zla-

tara, Zlatar Bistrice, Lobora, Konjščine, Marije Bistrice i drugih okolnih mjesta. Utemeljena je 2019. godine. Inače, projekt traje godinu dana, od ovogodišnjega 1. srpnja do 1. srpnja iduće godine. Kako kaže prof. Jasna Polanović, do sada je realizirana priprema mobilnosti, što znači da su sklopljeni ugovori s Agencijom za mobilnost i programe EU, s organizacijama koje održavaju osposobljavanja, isplanirana su putovanja i kupljene su karte te podmireni troškovi smještaja i prijevoza. (Željko Slunjski)

PUBLIKA UŽIVALA U PREDSTAVI

"LJUBAF" KEREKESH TEATRA

RADOBOJ - U sklopu 8. Radobojskih ljetnih događanja u petak, 26. srpnja odigrala se u Radoboju, na terasi Muzeja Radboa, predstava "Ljubaf", jedna od najpoznatijih kazališnih komedija Kerekesh teatra. Glavni likove ove ljubavne priče su Ana Begić, Iva Šimić Šakoronja, Goran Koši, Jan Kerekeš i Ljubomir Kerekeš koji su na zanimljiv i šaljiv način prikazali ljubavne probleme kako mladih tako i onih malo starijih. Općina Radoboj već dugi niz godina surađuje s Kerekesh teatrom na čije predstave je uvijek velik odaziv. Terasa muzeja Rad-

boa bila je dupkom ispunjena publikom koja je uživala u komičnim scenama vrhunske hrvatske glumačke ekipe. (zl)

Prof. Jasna Polanović

Darko Domijan (72), nekad jedno od najpopularnijih imena hrvatske zabavne glazbene scene, priprema novi album, a spot za svoj novi singl 'Super Good' baš ovih dana dovršava u Zagorju

'Volim sve zagorsko. Bučnicu, zagorske štrukle, fini hladni gemišt i…. Zagorke!'

Domijana smo zatekli u Zagorju, u kojeg, kako nam je otkrio, oduvijek rado i često dolazi, što privatno, što poslovno. Ovaj put bila je riječ o sastanku sa snimateljem Damirom Jadanom iz FX Studia, koji upravo dovršava video spot za novu Darkovu pjesmu

Kovačić BEDEKOVČINA

Iako je mlađoj generaciji uglavnom slabo poznat, Darko Domijan veliko je hrvatsko glazbeno ime, a njegovi najveći hitovi i danas su često i rado puštani te slušani na brojnim radio postajama. Naime, tijekom 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća Domijan je bio jedan od najpopularnijih pjevača u bivšoj državi, a sve je počelo sa svevremenskim hitom "Ulica jorgovana". Pjesme "Laku noć, Katarina", "Marija" i "Za tvoju ljubav" obilježile su jedno glazbeno razdoblje i postale sastavni dio mnogih proslava i romantičnih trenutaka, ali slobodno možemo reći da su, nakon "Ulice Jorgovana", njegove najpopularnije pjesme bile i ostale "Ruže u snijegu" i "Sedam suza".

Super Good

Inače, Domijan je rođen 5. veljače 1952. godine u Karlovcu, gdje je proveo veći dio svog djetinjstva. Svoj prvi susret s glazbom imao je u osnovnoj školi, gdje je počeo svirati gitaru i pjevati u školskom zboru, da bi kasnije postao i članom lokalnog benda. Pohađao je glazbenu školu, odsjek violončelo, a nakon završetka srednje škole, odlučio je nastaviti glazbenu karijeru i preselio se u Zagreb, gdje je upisao Muzičku akademiju, koju je pak prekinuo kako bi se posvetio estradnoj karijeri. Domijan danas živi u Turopolju, u Odri, a mi smo ga proteklog tjedna zatekli u Zagorju, u kojeg, kako nam je otkrio, oduvijek rado i često dolazi, što privatno, što poslovno. Ovog puta bila je riječ o sastanku sa snimateljem Damirom Jadanom iz bedekovčanskog FX Studia, koji upravo dovršava novi video spot za novu Domijanovu pjesmu. – U Zagorju dovršavamo jedan fantastičan video spot za pjesmu 'Super Good', koju sam pjevao na ovogodišnjem CMC festivalu, a spot će objaviti Croatia Records. Inače, u Zagorje dolazim relativno često. Ljeti nešto manje, ali na proljeće i jesen sam tu vrlo često, što poslovno, što iz zabave. Zagorje mi je oduvijek bilo prekrasno jer ja obožavam brege. Nažalost, ne živim na bregu, nego u ravnom Turopolju, malo van Zagreba, u Odri. Zagorski bregi su mi odavno u srcu, puno sam po Zagorju nastupao. Još krajem sedamdesetih i tijekom osamdesetih. Sjećam se mnogih nastupa u Stubakima, u hotelima, po dočecima novih godina...., tako da se u Zagorju osjećam kao doma –ispričao nam je Domijan. Novi album

Kako smo naveli uvodno, upravo je u to doba njegova glazbena karijera bila na vrhuncu, a Zagorje je uvijek bilo domaćin najpopularnijim glazbenicima pa tako i Domija-

nu. – Da, u pravu ste. Vrhunac moje karijere započeo je 1974. godine s "Ulicom jorgovana", a kasnije se pojačao 1982. godine s pjesmom "Sedam suza" te 1983. godine s "Ruže u snijegu". Dakle, to su bili moji neki najveći glazbeni vrhunci. No, radim i dalje. Za sad snimam i objavljujem singlove, a svakako ću izdati i novi album. U posljednjih godinu i pol dana izdao sam već četiri ili pet singlova, već smo završili sa snimanjem i nova tri singla, tako da ću ili krajem ove, ili početkom iduće godine izdati album. To će biti u dogovoru s urednicima Croatia Recordsa, diskografske kuće s kojom imam ekskluzivni ugovor – otkrio nam je Domijan. Volim zagorsko

Za svaki singl snima se i spot, jer danas je, kaže, takvo vrijeme. – Za svaku pjesmu snimamo spot jer moramo. Mediji danas, a tu prvenstveno mislim na televizijske kuće koje djeluju u Hrvatskoj, nisu pretjerano raspoloženi da vas poprate u nekom novom projektu, stoga je najjednostavnije snimiti video spot za svaku pjesmu i staviti to na You Tube i društvene mreže. Stavljamo singlice i raja lajka, to je ludnica – uz smijeh nam govori Domijan, kojeg smo, inače, zatekli kako kod snimatelja Jadana jede jedan od najpoznatijih zagorskih ljetnih specijaliteta: bučnicu! Pitali smo ga što mu je draže, bučnica ili štrukli. –Volim sve zagorsko. Bučnicu, zagorske štrukle i fini hladni gemišt. I Zagorke. Ali ako moram birati između bučnice i zagorskih štrukli, najdraži mi je pajcek – duhovito nam je odgovorio Domijan.

Pun energije

Kad je kuhinja u pitanju, kaže, dobar je kuhar, ali ipak ima jedno ali.

"Zagorski bregi su mi odavno u srcu, puno sam po Zagorju nastupao. Još krajem sedamdesetih i tijekom osamdesetih. Sjećam se mnogih nastupa u Stubakima, u hotelima, po dočecima novih godina...., tako da se u Zagorju osjećam kao doma"

"Ako moram birati između bučnice i zagorskih štrukli, najdraži mi je pajcek"

– Dobro se snalazim u kuhinji, ali kaj se tiče kolača i tih stvari kao što su bučnica ili štrukli, tu se mičem. Jer mi se baš ne da prčkat s tim stvarima previše. Draže mi je s loncima, rajnglama, roštiljem –otkrio nam je Domijan kojeg smo za kraj pitali planira li uskoro u Zagorju i kakav nastup. – Nedavno sam nastupao u Prišlinu kod Huma na Sutli i u ovom trenutku nemam planirani nastup u Zagorju,

ali, naravno, kad me netko pozove, ja sam spreman. U Prišlinu je bila stvarno jako dobra fešta, čak smo uspjeli i kišu izbjeći. Iako ni-

je bila najavljena, nešto se je vrijeme počelo mrgoditi, no, srećom, sve je dobro prošlo i to do ranih jutarnjih sati. Pa i inače je na mojim nastupima uvijek dobra fešta, no, to ovisi o publici. Jer ako dođu premladi, onda baš to i nije nešto jer se oni čude i pitaju 'Tko je ovaj?'. No, ako dođe moja generacija, onda to bude odlična zabava. No, velim, nastupam gdje me pozovu. Nekad i na privatnim feštama, za neka društva ili firme, nekad i kao gost na nekoj svadbi. Nije rijetkost da mladenci požele za prvu pjesmu 'Ulicu jorgovana' pa se ponekad kumovi ili bend dosjeti i dovedu me kao gosta iznenađenja – ispričao nam je Domijan kojem ni u 73. godini života energije, glazbenog žara i planova nimalo ne nedostaje.

Ivan

Darko Domijan

Damir Jadan i Darko Domijan

Specijalista obiteljske medicine dr. Ranko Miholić uspješan je dugoprugaš i šestu godinu

RANKO MIHOLIĆ NAJBRŽI IZA KOJEG JE SEDAM OTRČANIH

Sad sam malo povećao kilometražu jer se pripremam za listopadski maraton u Chicagu. Odlazim kao turist, s društvom,

Željko Slunjski ZLATAR

Za svojega sugrađanina iz Sajmišne ulice, specijalistu obiteljske medicine dr. Ranka Miholića (60), Zlatarščani nerijetko u šali kažu kako bi do svoje ordinacije u nekoliko kilometara udaljenome Maču prije stigao trčeći nego vozeći se automobilom! Nije to bez pokrića, jer Ranko Miholić najbrži je zagorski doktor, uspješan dugoprugaš i šestu godinu predsjednik zlatarske Sportske udruge Lastavica, koja okuplja trkače, ali i bicikliste. K tome po prirodi samozatajan, diskretan, tako da se o njegovim sportskim uspjesima u javnosti manje zna.

'Ja bum doktor'

No, ponajprije je liječnik koji nesebično skrbi o zdravlju svojih pacijenata, koji, premda laici, hvale njegovu stručnost i posvećenost pacijentu, što u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, iz raznih razloga, nije baš udomaćena pojava. Još u ranoj životnoj dobi, prije srednjoškolske, kad bi ga stariji pitali: "Kaj buš dečec kad buš odrasel?" odgovarao je "Ja bum doktor". Po završetku studija medicine zaposlio se u ondašnjem zlatarskome Domu zdravlja, današnjoj ispostavi Doma zdravlja Krapinsko-zagorske županije. Prvo radno mjesto bilo mu je u ambulanti Belec, zatim u Budinščini, a u Maču ordinira od 1995. godine, kao zakupac.

Posvećen poslu bez ostatka - Onda se odlazilo u ambulante u kojima je bila trenutna potreba za liječnikom - prisjeća se dr. Miholić. Specijalizacija iz obiteljske medici-

'Žena mi dopušta da jedem što hoću, a ja nisam previše izbirljiv. Kuhani štruklji bolji su mi od bučnice. A krijepim se vodom. Vino ne odgovara mojem želucu, sokove također ne pijem, ali ako se nađem s društvom, pivo prija'

ne bila je njegov odabir, nakon što je spoznao druge mogućnosti, dajući prednost odabiru koji mu omogućuje i vrijeme za privatan život, obitelj, kućne obveze… A svojem liječničkom poslu ionako je posvećen cijeli dan, jer sve svoje aktivnosti i radi da bi stiha bio primjer drugima, bez predavanja i objašnjavanja. Za njega sport je rad na psihičkom i fizičkom zdravlju. Razgovaramo o aktualnoj temi, zakonskoj (ne)mogućnosti pacijenta u odabiru obiteljskoga liječnika: - Korisnik zdravstvene zaštite mora koristiti ono što može. Ne može birati liječnika, jer nas nema dovoljno. To su veliki problemi za nas postojeće liječnike. Gubi se kontinuitet rada s pacijentima. Sve se svodi na

'Redovito treniram, no doba dana nije određeno. Ovisi i o vremenskim uvjetima. Prosječno protrčim 10 do 12 kilometara i uvijek s treninga dođem zadovoljan'

ispunjavanje zahtjeva specijalista, ako liječnik ne prati pacijenta, nego se prvi put sreće s njime, što je sada često slučaj kad pacijent dođe u ambulantu mladoga liječnika. Činjenica je da su se uvjeti za ostanak liječnika pogoršali u odnosu na negdašnje, kada je bilo normalno da se dobivaju nekakvi popusti kod rješavanja stambenog problema, školovanja djece… Danas se cijeli sustav oslanja na entuzijazam, više puta i altruizam pojedinca, a to su stvari koje imaju rok trajanja. To se trajanje jako promijeni kad se mijenjaju prioriteti u životu, osnuje obitelj i obaveze koje smanjuju taj entuzijazam. Kad već razgovarajući uspoređujemo "sad" i "nekad" neminovno dotičemo i pitanje odnosa pacijenta prema liječniku. Nerijetko se čuje kako ima pacijenata koji ulaskom u ambulantu već sami spominju dijagnozu i predlažu terapiju!? - Što se tiče odnosa pacijenta i liječnika,

postoji ona stara: " Kak si posiješ, tak buš i žel". Moj odnos sa pacijentima i njihov odnos prema meni je posljedica naših mnogih međusobnih interakcija. Izuzetno je rijetko da si dopuštam da mi netko sugerira terapiju. Ne odbijam sugestiju pacijenta a priori, nego mu strukturirano pokušavam objasniti zbog čega mislim drukčije.

Strogi liječnik

Spominjemo kako slovi kao strog liječnik, što i potvrđuje: - Da, da, inače mislim da sam jako strog i mnogi me ljudi doživljavaju i u privatnom životu kao strogu osobu. Možda i zato što se vjerojatno previše emotivno iscrpim na radnom mjestu,da bih drugdje dopustio bilo kakav emocionalni angažman. To je moj stil. Dr. Ranko Miholić od onih je liječnika koji naručuju pacijente, o čemu postoji dvojako razmišljanje. Jednima je prihvatljivo, dru-

godinu predsjednik zlatarske Sportske udruge Lastavica, koja okuplja trkače, ali i bicikliste

JE ZAGORSKI DOKTOR, OTRČANIH MARATONA

društvom, s ljudima s kojima inače trčim maratone. Ne robujem plasmanu. Bitno mi je zadovoljstvo, kaže dr. Miholić

'Ne vjerujem u čovjeka bez poroka! Svatko ima nešto, samo pitanje je što se doživljava kao porok i kako drugi gledaju na tu njegovu aktivnost'

gi negoduju. - Imam dugogodišnje dobro iskustvo u tome. Planiranje radnog vremena ključno je za dobru praksu, jer se stvara raspored u radu, te mir i sigurnost u čekaonici. Preduvjet za to je redovito dolaženje na radno mjesto, kvalitetno planiranje liječenja pacijenta, kontrole primjerene u svojim intervalima i u razložnostima i kad se sve to uhoda jako dobro funkcionira. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZZO) je već ranije preporučio naručivanje pacijenata, a ja sam to počeo primjenjivati kad me je korona na to natjerala. I uvođenje naručivanja recepata ima dobre efekte. Mislim da sam dobio na kvaliteti rada. Struku smo apsolvirali, krećemo prema doktorovoj strasti – trčanju.

Trčanje je strast

- Prve dvije godine studija bio sam pušač. Primijetio sam kako mi to nepovoljno utječe na sposobnost koncentracije i da moram svakih 15 minuta izaći. Onda sam prestao pušiti i počeo trčati. Trčao sam dok se nisam oženio, a onda sam prestao. Došla su djeca, obaveze….pratnja djeteta kad ide iz škole, da ne padne u grabu jer nije bilo nogostupa i tako do 1991. godine. Danas sam dugoprugaš. Imam sedam otrčanih maratona. Redovito treniram, no

doba dana nije određeno. Ovisi i o vremenskim uvjetima. Prosječno protrčim 10 do 12 kilometara i uvijek s treninga dođem zadovoljan. Sad sam malo povećao kilometražu jer se pripremam za listopadski maraton u Chicagu. Odlazim kao turist, s društvom, s ljudima s kojima inače trčim maratone. Ne robujem plasmanu. Bitno mi je zadovoljstvo- naglašava sugovornik koji je uspješan u kategoriji M 60, unatoč velikoj konkurenciji. Primjerice, u travnju je u Hannoveru istrčao svoj sedmi maraton i bio 34. u kategoriji 60-64 godine. Kako je i član Atletskog kluba Zabok sudjeluje u trkama Atletskog saveza Hrvatske. Tako je početkom srpnja sudjelovao na otvorenom Veteranskom prvenstvu Hrvatske u Varaždinu i u kategoriji M60 osvojio dva treća mjesta, u utrkama na 800 i 1500 m, te 4. mjesto u trci na 5000 metara. Prije toga, potkraj lipnja, sudjelovao je na 30.brdskoj utrci Ivančica te u Dugoj Resi u trci na 10 km. U konkurenciji 97 trkača osvojio je 2. mjesto u kategoriji M60. Pojašnjava nam razliku između trail i treking utrke: -Trail utrka je ponajprije trčanje šumom, u cijelosti po označenim stazama i to po principu tko će prije doći na cilj. "Skraćivanje" staze se kažnjava diskvalifikacijom trkača. Znači nema a priori hodanja,

planinarenja, iako se trkač katkad malo odmori u hodu, ali čim skupi snagu potrči dalje. Primjerice, mi u Puljku imamo trail stazu. A treking je orijentacijska utrka u prirodi. Biranje puta kretanja radi se uz pomoć zemljovida, kompasa te druge propisane obavezne osobne opreme. Staza nije označena od strane organizatora utrke te se svaki natjecatelj može slobodno kretati po vlastitom nahođenju, osim putova koji su u uputama utrke zabranjeni. Let zlatarske Lastavice

Dr. Miholić šestu je godinu predsjednik zlatarske Sportske udruge "Lastavica" koja u Puljku ima svoj dom. Šezdesetak članova, a ima ih i iz Marije Bistrice, Zaboka, Mihovljana, Mača…organizirano je u dvije sekcije, trčanje i biciklizam, koje svojim djelovanjem nisu strogo ograničene. Trkači,po želji, i bicikliraju, a i obrnuto. U ponosnog tate Miholića obistinila se ona narodna kako jabuka ne pada daleko od stabla. Naime, mlađi sin Mihovil diplomirao je pravo, položio je pravosudni ispit i zaposlen je u jednoj odvjetničkoj kancelariji. Drugi sin Vinko završio je Rudarsko-geološko-naftni fakultet i radi u jednom ing birou u Zagrebu, a kći Iva završila je FER i šestu godina živi i radi u Londonu. - Dečki su dugo trčali.

Protrčali su cijelu Kvarnersku trail ligu. Svojedobno s njima je trčala i majka. Odlaskom na studij trčanje je malo stalo. A Iva ima šest protrčanih svjetskih maratona. Zaključujemo – sretan otac! - Bit ću sretan roditelj kad mi podare unuke –kaže dr. Miholić za kojeg će se mnogi iznenaditi kako se dobro snalazi u kuhinji, jer – voli kuhati! No, više voli kad ga supruga Antonija, glavna sestra u Domu za odrasle Lobor grad, raspoloži grahom, mahunama, keljem, zeljem… - Že-

na mi dopušta da jedem što hoću, a ja nisam previše izbirljiv. Kuhani štruklji bolji su mi od bučnice. A krijepim se vodom. Vino ne odgovara mojem želucu, sokove također ne pijem, ali ako se nađem s društvom, pivo prija – kaže dr. Miholić koji se sugovorniku čini kao čovjek bez poroka kojemu dan završava oko 22 sata. - Ne vjerujem u čovjeka bez poroka! Svatko ima nešto, samo pitanje je što se doživljava kao porok i kako drugi gledaju na tu njegovu aktivnost.

OBITELJSKI BIZNIS Osim što je glumica i pjevačica, Sementa Rajhard (33) preuzela sedamdesetih osnovao njezin djed. U razgovoru nam je otkrila zbog čega ju veseli

'Bez obzira što smo danas svi nekako što se klinci, kao nekad,

i danas jako

Fun park Sementa, iako ne pod tim nazivom, postoji još od šezdesetih godina. Tada ga je osnovao a nedavno i ona sama, zajedno s braćom. Posao je to koji se prenosi s koljena na koljeno, a Sementu

Jelena Klanjčić HRVATSKO ZAGORJE

Brojna su ljetna događanja u Zagorju iza nas, mnoga su tek pred nama. Manifestacije u svakom gradu, svakom mjestu, nude pregršt raznih događanja, odličnih koncerata i predstava, no ni jedna ne prođe bez lunaparka kojega već svi dobro poznaju i rado iščekuju. I to ne samo u Zagorju, nego i po cijeloj Hrvatskoj.

Obiteljski biznis

Fun park Sementa, iako ne pod tim nazivom, postoji još od šezdesetih godina. Tada ga je osnovao djed današnje vlasnice, Semente Rajhard Brundula. – Lunapark je imao moj djed. Tada su putovali po cijeloj Hrvatskoj, a najviše po Lici, pa onda kod Gline i Siska te u Zagorju. Nakon djeda, lunapark su preuzeli moji roditelji. Nije to bila velika imovina i doslovce su počeli iz nule. Trudili su se sami, krenuvši od jednog vrtuljka nadalje – priča nam 33 – godišnja Sementa. Uhvatili smo je uslijed pauze od rada na blagajni lunaparka za vrijeme gostovanja Fun

'Drago mi je da su nas manifestacije po Zagorju prepoznale kao zabavni park koji pruža nešto dodatno, pa više nema zabavi i manifestacije gdje nas nema'

parka Sementa na BadlFestu u Krapinskim Toplicama. Obiteljski biznis kojega je započeo njezin djed danas živi punim plućima i uveseljava sve generacije na raznim lokacijama po Hrvatskoj, a sve zahvaljujući Sementinim roditeljima koji su izgradili respektabilan lunapark rado viđen svugdje, a sada i Sementi i njezinoj braći, koji su preuzeli posao.

Djetinjstvo uz lunapark

I dok su danas ona i njezina obitelj, slobodno možemo reći, Zagorci, jer u Zagorju žive posljednjih 18 godina, Sementa se prisjetila kako su za vrijeme njezinog najranijeg djetinjstva živjeli u Matuljima pored Opatije. – Bila sam vrlo mlada kad sam počela pomagati mami na blagajni. Polazili smo osnovnu školu u Matuljima, a već u svibnju i lipnju išlo bi se na put. Posao je bio takav, pa smo stariji brat i ja često mijenjali škole. No, bilo nam je to fora, nikad nam to nije bio problem. Znali smo da to tako mora biti, ako smo htjeli završiti škole. Bilo je to zapravo super vrijeme, bez mobitela, bez kompjutera, najvažnija je bila igra. Lunapark je bio smješten

'U parku imamo 15 - ak sprava. To su sve naprave europskog dizajna, koje nabavljamo iz Italije i Češke, a jednu novu čekamo već dvije godine!'

uglavnom na igralištu škole, pa bih nakon nastave išla doma pojesti, a onda raditi u lunapark. Kad se svega toga sjetim, nikad ne bih mijenjala to vrijeme – kaže Sementa. Obzirom da su puno gostovali po Zagorju, logično im je bilo, kaže, da ovamo dosele. – Iz Opatije smo dolazili ovamo i kako smo puno vremena tu provodili, prva ideja je bila da kupimo neku zemlju ovdje, gdje ćemo moći biti jedan dio godine, a onda se vraćati u Matulje. No, roditelji su onda ipak zaključili da je bolje preseliti se ovamo – prisjetila se Sementa, koja je preuzela uprav-

ljanje lunaparkom. Dok ona vodi financije i logistiku, braća su zadužena za vozni park zajedno s tatom, a mama radi na blagajni. – Mama i kuha za sve nas, ali i za naše zaposlenike. Jedni bez drugih u ovom poslu ne možemo. Zapravo je pomalo komplicirano, ipak je obitelj u pitanju. A nekad moraš biti striktan po nekim stvarima. Zato je ponekad teže raditi u obiteljskoj firmi nego da si direktor bilo koje druge firme – dodaje.

Veselje za najmlađe

Ljetna događanja i manifestacije mjesta su na kojima ih najčešće susrećemo. Nema onog tko se nije barem jednom provozao na nekom od vrtuljaka, zabavio na autićima ili makar stajao u redu da bi kupio žetone za svoje klince. Lunapark nas mnoge vraća u djetinjstvo, kada smo se veselili njihovom dolasku u grad, a djeca i danas jedva dočekaju ljetna događanja kada Fun park Sementa seli po Zagorju. No, da bi to sve tako dobro funkcioniralo, posao mora biti dobro posložen. – Radimo dva brata, tata, mama i ja i imamo zaposlenike. Neki od njih su već duže vrijeme s na-

ma, neki su novi. Radne snage, kao i svugdje, nedostaje. Na jednom ovakvom eventu treba nas biti desetak da bi sve dobro funkcioniralo, jer svaka naprava mora imati osobu koja je nadgleda, a imamo i više blagajni, tako da nema dugog čekanja u redovima – kaže Sementa, dodavši kako ovaj posao ponajviše ovisi o vremenskim prilikama. Kao i svi, i oni su dizali cijene vožnji. –No, zato dijelimo jako puno gratis žetona. I drugdje, a osobito ovdje u Zagorju, gdje smo domaći i red je da počastimo djecu vožnjama. Veseli me što se djeca i danas vesele lunaparku. Bez obzira što smo svi

'Bila sam vrlo mlada kad sam počela pomagati mami na blagajni, a brat i ja smo, zbog gostovanja po Hrvatskoj, često mijenjali škole'

Fun park Sementa dobro je zabavio najmlađe na BadlFestu u Krapinskim Toplicama

Kao i svi, i oni su dizali cijene vožnji. No, zato, kaže vlasnica, djeci dijele puno gratis žetona

foto: M. Djanješić, Stubica fest

preuzela je vođenje obiteljskog biznisa, nadaleko poznatog lunaparka kojega je veseli raditi u lunaparku, ali i kako kombinira više poslova i obiteljski život

'opsjednuti' mobitelima, veseli me

raduju kada lunapark dođe u grad'

osnovao djed današnje vlasnice, Semente Rajhard Brundula. Potom su ga preuzeli Sementini roditelji, Sementu raduje što u tome uživa i njezina 4 – godišnja kćerkica, koja će uskoro dobiti brata nekako

danas nekako 'opsjednuti' mobitelima, kad lunapark dođe u grad, mjesto, selo, klinci izađu van i koliko god je roditeljima teško financijski izdvojiti, ipak se djeca vesele – kaže naša sugovornica te ujedno zahvaljuje svim svojim sugrađanima, od Oroslavja, Stubičkih Toplica do Donje Stubice, što rade dolaze u lunapark.

Sezona gostovanja

Njihova sezona gostovanja počinje uglavnom u svibnju. – Godišnje odradimo dvanaestak manifestacija. Puno njih po Zagorju, a zadnja nam je na Viškovu u Rijeci, kamo moji roditelji idu već 34 godine. Nakon kratke pauze imamo još i Advent u Zagrebu. Gostovanja u Rijeci i u Zagrebu su nam zapravo najveća. Tamo postavljamo najveći lunapark i imamo najviše posjetitelja. Također, još uvijek svake godine vrlo rado odradimo jedno

Obitelj Rajhard iz

Opatije je u Zagorje doselila prije 18 godina

posebno gostovanje, u mjestu Sinac kod Otočca. Tamo je djed išao još prije 60 godina, pa mi još uvijek održavamo tu tradiciju. I tu našu odanost gradovi i općine prepoznaju. Dolaze i lunaparkovi izvana, no kvalitetu, dosljednost i dobru organizaciju prepoznaju kod nas – kaže Sementa i otkriva nam kako posjeduju petnaestak sprava. – Sve su smještene u skladištu u Oroslavju, a njihova brojnost na nekom događanju ovisi o lokaciji i prostoru gdje postavljamo lunapark. To su sve naprave europskog dizajna, koje nabavljamo iz Italije i Češke i vrlo su skupe. Evo, za jednu napravu isporuku čekamo već dvije godine!

No, volimo biti inovativni i ponuditi našim posjetiteljima nešto novo. Vremena sada jesu drugačija, no lunaparkovi su i dalje popularni. Svi veliki europski gradovi ih imaju, i to svakako i Hrvatska treba. I to ne samo u velikim gradovima, nego i ovako, u manjim sredinama, da mogu biti dostupni svima. Drago mi je da su nas manifestacije po Zagorju prepoznale kao zabavni park koji pruža nešto dodatno, pa više nema zabavi i manifestacije gdje nas nema. Općine su sve inovativnije kod programa ovakvih manifestacija, sve su one predivne, na ulicama, posebno osvijetljene i još kad dođe lunapark, onda je to jedna lijepa, cjelokupna priča – zaključuje. Spoj karijera i obitelji

Specifičan život i posao u lunaparku koji je prati odmalena, uspjela je uklopiti i u svoje druge profesije kojima se bavi. Sementu, na-

ime, pamtimo po ulozi u tv seriji 'Čista ljubav', ali i po glavnoj ulozi u tv seriji 'Stella', preko koje se javnost, osim s njenim glumačkim talentom, upoznala i s njenim prekrasnim glasom, kojim je osvojila mnoge. Upitali smo je, stoga, i kako je spojila sve te poslove. – Nekad se čini nemoguće. No, snimanja uglavnom kreću od jeseni, kad mi u lunaparku završavamo sezonu, a nama je u lunaparku pak najviše posla ljeti, kada su pauze od snimanja. Naravno da će sada biti teže s dvoje djece, no ništa ne može biti tako teško, ako zamisliš da neće biti – kaže. Sementa, naime, sa suprugom, poduzetnikom Vanjom Brundulom iz Donje Stubice, čeka drugo dijete. Nakon 4 –godišnje kćerkice Stelle, u obitelj dolazi sin. – Braco stiže na jesen i veselimo se jako, Stella pogotovo. Nije još svjesna svega, no priča o tome, posebno tetama u vrti-

ću i svojim prijateljicama i lijepo je to vidjeti. Bit će nam zabavna zima, ali posebno se veselim sljedećem ljetu, kad će braco već imati 6, 7 mjeseci, onda smo na konju! Kako je Stella odmalena u lunaparku, tako će i on biti – kaže. Što se pak posla tiče, osim u lunaparku, trenutno je više u glazbenim vodama. – Odradila sam neke castinge, a neke sam zbog trudnoće otkazala, pa sam više orijentirana na glazbu, onoliko koliko trenutno mogu. Pjevam dosta po privatnim eventima i to me veseli. No, kako je sada malo više glazba došla u prvi plan, tako se veselim i povratku na televiziju i nekim novim ulogama koje me čekaju u budućnosti –zaključuje. A zabavni park obitelji Rajhard možete posjetiti već u kolovozu na novoj lokaciji, u Oroslavju, od 15. do 18. kolovoza u sklopu manifestacije 'Ljetna pozornica grada Oroslavja'.

Sementa sa suprugom Vanjom Brundolom čeka drugo dijete, pa će tako 4 – godišnja Stella na jesen dobiti bracu

Foto: M. Djanješić, Stubica fest

Lunapark nudi zabavu za sve, on najmlađih do onih starijih (foto: M. Djanješić, Stubica fest)

U Fun parku Sementa uživati možete i u Oroslavju, od 15. do 18. kolovoza (foto: M. Djanješić, Stubica fest)

Promjene u Svetištu Majke Božje Bistričke i još tri zagorske župe

NAKON OSAM GODINA DOMAGOJ MATOŠEVIĆ NAPUŠTA BISTRIČKO

SVETIŠTE, DOLAZI NEKADAŠNJI ŽUPNIK U KRAPINI TOMICA ŠESTAK

Zagrebačka nadbiskupija je objavila odluku o personalnim promjenama u nadbiskupiji

MARIJA BISTRICA – Zagrebačka Nadbiskupija je objavila odluku o personalnim promjenama u nadbiskupiji. Preč. mr. Domagoj Matošević razriješen je službe rektora Svetišta MBB, župnika Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica i privremenog Upravitelja Župe. sv. Andrija Laz te je imenovan moderatorom Nadbiskupskog duhovnog stola i vršiteljem dužnosti nadbiskupijskog ekonoma. Od 2016. godine

Preč. mr. Domagoj Matošević razriješen je službe rektora Svetišta MBB, župnika Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica i privremenog Upravitelja Župe. sv. Andrija Laz te je imenovan moderatorom Nadbiskupskog duhovnog stola i vršiteljem dužnosti nadbiskupijskog ekonoma

Mladomisnik Vlč. Vedran Jakić

Preč. Matošević u Mariju Bistricu stigao je 2016. godine. Prije toga od 2007. do 2011. godine obavljao je službu Povjerenika za pastoral mladih u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a od 2011. do 2016. službu rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu. U Mariji Bistrici je ostavio veliki trag, kako u pastoralnom radu sa župljanima, mladima i hodočasnicima, tako i u uređenju i obnovi sakralnih objekata na području župe, prošavši u svojoj službi velike izazove pandemije COVID-a, dva potresa i veliki požar 2020. godine. Među župljanima je bio omiljen, zajedno s njima je pješačio na hodočašća, na Svibanjske pobožnosti i Korizmeni križni put, održavao je jednom mjesečno Biblijske grupe, a znao je pronaći vremena i za sportske aktivnosti. Dosadašnji Nadbiskupijski ekonom preč. Tomica Šestak imenovan je novim rektorom Svetišta MBB, župnikom Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica i Upraviteljem Župe. sv. Andrija Laz. Preč. Šestak je prije službe Nadbiskupijskog ekonoma od 2005. do 2019. bi na službi župnika u Župi Sv, Nikole u Krapini. U toj je župi ostavio veliki trag, a odmah po prelasku na novu dužnost, 2019. godine, proglašen je počasnim građaninom Krapine. Primopredaja će se izvršiti u tjednu do 15. rujna. Ostale župe

imenovan je Župnim vikarom u Svetištu i Župi Marija Bistrica, a početak njegove službe je 24. kolovoza, dok je preč. Dragutin Bosnar imenovan pastoralnim pomoćnikom u Svetištu i Župi Marija Bistrica, a služba mu počinje 25.

Novi župnik u Oroslavju je vlč. Ivan Lastovčić, u Đurmancu vlč. Alen Vrbek, a u Kraljevcu na Sutli vlč. Marko Dominić

kolovoza. Inače, osim ove u zagorskom dijelu Zagrebačke nadbiskupije nije bilo puno promjena. Novi župnik u Oroslavju je vlč. Ivan Lastovčić, u Đurmancu vlč. Alen Vrbek, a u Kraljevcu na Sutli vlč. Marko Dominić. (Elvis Lacković)

OD KRAPINE DO CAMBRIDGEA Poznata zagorska znanstvenica Ljiljana Fruk na prijmu kod župana

KRAPINA - Župan Željko Kolar i zamjenica župana Jasna Petek održali su prijam za poznatu zagorsku znanstvenicu Ljiljanu Fruk, koja radi kao profesorica na Sveučilištu Cambridge. - Doktorica Fruk je odličan primjer naših ljudi koji su izvanredni u svom području rada, ljudi koji su pokazali da imaju ogroman potencijal i koji su svojim napornim radom postigli mnogo više od onoga što im se trenutno nudi u Hrvatskoj. Slično kao što je Luka Modrić nadišao Dinamo i preko Tottenhama otišao u Real Madrid, tako je i Ljiljana Fruk preko Njemačke došla u Cambridge. Razlika je dakako u tome što znanstveni uspjesi dr. Fruk mogu puno izravnije utjecati na živote ljudi

i riješiti neke od gorućih problema današnjice - poručio je nakon sastanka župan Kolar. Ljiljana Fruk je župana Kolara i zamjenicu Petek upoznala sa svojim znanstvenim radom te životnim putem, koji ju je od rodne Krapine preko Italije i Njemačke doveo do prestižnog Sveučilišta Cambridge u Engleskoj. Rođena je u Krapini 1975. godine. Srednju školu završila je 1995. godine u United World College of the Adriatic u Duinu u Italiji. Kemiju je diplomirala 1999. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je doktorski studij na području biospektroskopije završila 2004. godine na Sveučilištu Strathclyde u Glasgowu. Od 2015. predaje kemiju

na Sveučilištu Cambridge, s fokusom na organske nanostrukturirane materijale, modifikacije proteina i umjetne enzime. O njenim znanstvenim uspjesima je šira zajednica nedavno i pobliže upoznata, kad su hrvatski mediji izvještavali o njenom radu na lijekovima za brže razaranje raka pluća i gušterače. Na sastanku su sudjelovali i pročelnik Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Karlo Frljužec, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug te Davorka Fruk, sestra Ljiljane Fruk koja je u Krapinsko-zagorskoj županiji zaposlena kao savjetnica za javnu nabavu i EU fondove. (zl)

Tomica Šestak

Domagoj Matošević i Vedran Jakić

Dragutin Bosnar

ZABOK Hrvatska dobila prvi Akademis namijenjen praksi učenika ugostiteljske struke!

Na recepciji, u restoranu, u kuhinji ili sobi

hotela, dočekat će vas i poslužiti - učenici

ZABOK - Zagorska hiža. Seljačka buna. Neandertalac. Zagorski bregi. Eno Zagorje. Dvorac. Zelenjak. Izvor. Obrtnik. Etno Zagorje. Kajkavski mix. Ne, ovo nije samo pusto nabrajanje svega onoga što nas veže pri pomisli na Zagorje. U ovih 11 zagorskih atrakcija od sada možete - prespavati. Doslovno. Naime, upravo ovim prepoznatljivostima Zagorja nazvana je svaka od 11 luksuzno uređenih soba novog Akademisa udaljenog samo pola sata od Zagreba. Točnije, na adresi Ivana i Cvijete Huis 2 u Zaboku, tik uz novouređenu i suvremeno opremljenu Srednju školu Zabok – Regionalni centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, smjestila se sjajna priča, prva takva u Hrvatskoj. Akademis CUT Zabok. - Hrvatska trenutno ima 25 regionalnih centara kompetentnosti, a mi smo jedan od 6 u sektoru turizma. No, ponosni smo da smo ipak prvi koji smo otvorili svoj Akademis hotelskog tipa koji je namijenjen učenju temeljenom na radu i praktičnoj nastavi učenika srednje škole – kaže Veronika Kolman, voditeljica Akademisa CUT Zabok. 40 gostiju

Objekt je to koji može primiti do 40 gostiju i u kojem možete izabrati jednu od 9 hotelskih soba s tri te po jednu s četiri i pet zvjezdica, jesti u restoranu u koji hrana dolazi iz vrhunski opremljene kuhinje i iz stručnih ruku iskusnih kuhara i konobara, ali i ono najzanimljivije u ovom objektu – na recepciji, u restoranu, u kuhinji ili sobi, dočekat će vas i poslužiti - učenici. Neki od više od 500 polaznika zabočke Srednje škole koji su se prijavili i bili odabrani odrađivati praksu u ovom novootvorenom Akademisu. - Akademis je vrsta smještajnog objekta u kojem su uvjeti infrastrukture i opremljenosti fleksibilniji u odnosu na hotele i hostele. No u ovom objektu ciljano smo izgradili i opremili hotelske sobe na razini 3, 4 i 5 zvjezdica kako bismo učenicima pokazali razlike između pojedinih kategorija. Naš Akademis je inovativan način obrazovanja na obostrano zadovoljstvo učenika i njihovih

budućih poslodavaca, jer kroz praksu s vrhunskim mentorima stječu iskustvo u hotelijerstvu, ugostiteljstvu ili kulinarstvu, a nakon završetka škole i prakse kod nas, potpuno su spremni za tržište rada. Ovim projektom pomažemo učenicima kako bi stekli što kvalitetnije praktično iskustvo, a njihovi budući poslodavci dobit će radnike odmah spremne za posao - priča voditeljica Kolman. - Naša škola ima dva jedinstvena eksperimentalna programa koja smo pokrenuli prvi u Hrvatskoj, njihova izrada financirana je EU sredstvima, a nastali su na temelju suradnje s poduzetnicima iz sektora turizma i ugostiteljstva. To su program Pomoćni ugostitelj i Tehničar za ugostiteljstvo. Nakon teorijskog dijela u učionicama te praktikuma s profesorima učenici dolaze ovdje u realnu situaciju s gostima. Cilj nam je kroz našu kuhinju približiti gostima Zagorje i sve ono najukusnije s čime se ponosi ovaj kraj, u vinskom podrumu ponuditi im naša najpoznatija vina, a otvoreni smo za sve suradnje s lokalnim OPG-ima i voljeli bismo da nam ih se javi što više. Tijekom cijelog projekta "ReCeZa - Regionalni centar Zabok" surađivali smo s hrvatskim proizvođačima i dobavljačima i upravo smo tako i opremili cijeli objekt na što smo jako ponosni. Sav namještaj je hrvatski proizvod sa furnirom hrvatskog hrasta koji je radila tvrtka TVIN, dio namještaja imamo i iz zagorske firme Prostoria... Sustav pametnog uprav-

ljanja uveden je u sve sobe, u restoranu smo uveli program Remaris koji koristi 90% hrvatskih ugostitelja, na recepciji imamo program Rentlio na kojem se učenici svake godine natječu na državnom natjecanju World Skills Croatia u disciplini Poslovanja recepcije hotela...ponosno će Veronika Kolman. Dodatna ponuda

Iza nje i njezinog tima od još 8 zaposlenih osoba te učenika - od dobivanja minimalnih tehničkih uvjeta i odobrenja za rad početkom lipnja, do danas - već je realizirano preko 250 noćenja, tri grupe dolazaka stranih gostiju povodom Erasmus+ projekata te 10-ak cateringa, a otvorili su i a la carte ponudu hrane i pića u svom restoranu za goste koji ne koriste smještaj. - Akademis je gradu Zaboku, ali i Krapinsko-zagorskoj županiji donio do-

Akademis je Zaboku, ali i županiji, donio dodatnu ponudu budući da ovom dijelu Hrvatske nedostaje smještajnih kapaciteta

datnu ponudu budući da ovom dijelu Hrvatske nedostaje smještajnih kapaciteta, pogotovo za goste na proputovanju. Nalazimo se u blizini autoceste, jako lako nas je naći, ali i razina usluge, kvaliteta objekta i jedinstveni način rada s učenicima jesu naša prepoznatljivost. Također, u Akademisu se mogu primiti i rezervacije za grupe do 40 osoba, organizirati seminari i teambuildinzi za poslovne subjekte. Osim smještaja, restoran Akademisa nudi i a la carte ponudu te mogućnost organizacije degustacija i organizacije dnevnih evenata. Ono što je ključno u ovoj našoj priči – Akademis će ostvarivati prihode, no oni nisu iste svrhe kao kod klasičnih ugostiteljskih i hotelskih objekata. Sve što radimo služi obrazovanju učenika kroz učenje temeljeno na radu. Prihode koje ostvarujemo koristimo za održivost poslovanja, a ono što ostane van troškova koristimo za unaprjeđenje obrazovne djelatnosti, kao što su dodatne edukacije, odlasci na natjecanja i organizacija studijskih putovanja, financiranje neke usluge koju škola trenutno ne pruža. Stoga pozivamo da nas posjetite, konzumirate naše usluge i pružite podršku našem radu – kaže. (zl)

Veronika Kolman

Ime 27-godišnje dizajnerice Marije Sviben iz Mokrica

već pulsira u svijetu a

nama otkriva zahtjevnost otvaranja

vlastitog studija, ali i svoje inspiracije,

Mlada zagorska dizajnerica Marija projektirala dizajn za event u

Marta Čaržavec

Usvijetu dizajna interijera, svaki novi studio predstavlja ne samo mjesto stvaranja, već i otvaranje vrata za nove perspektive, ideje i inspiraciju. Jedna od takvih mladih vizionarki je i 26-godišnja Marija Sviben iz Mokrica, čije ime već sada pulsira u svijetu estetike i umjetnosti prostora. Otvaranje njenog dizajn studija koje nosi ime Desmania, nije samo korak naprijed u karijeri, već i novo poglavlje u svijetu dizajna koji se stalno mijenja. U današnjem vremenu gdje se estetika i funkcionalnost stapaju na suptilan način, mlada dizajnerica nam otkriva zahtjevnost otvaranja vlastitog studija, ali i svoje inspiracije, nove trendove i govori o umjetnoj inteligenciji.

Počeci

Kreativna, fleksibilna, ambiciozna, otvorenog uma, nestrpljiva i anksiozna, riječi su kojima se opisuje, a kako bi se ovaj opisni niz mogao nastaviti najbolje da sami prosudite kroz retke koji slijede. Marija je svoj studio otvorila u periodu korone, što je kaže, bilo vrlo zahtjevno. Javljao joj se strah od manjka posla, ali su sigurnost u znanje i ustrajnost ipak prevagnule.U početku je bilo najteže, nisam imala ni jednog klijenta pa sam odlučila dizajnirati imaginarne prostore i to dijeliti na društvenim mrežama. Prvi klijent je to vidio pa se javio. Pa za njim drugi i tako je lagano krenulo. Kad kažem lagano, stvarno to i mislim. Nisam imala posla od 'jutra do sutra', ali mislim da je to normalno u početku. Polako sam se počela povezivati s izvođačima, proizvođačima i dobavljačima i u Zagorju

'U početku je bilo najteže, nisam imala ni jednog klijenta pa sam odlučila dizajnirati imaginarne prostore i to dijeliti na društvenim mrežama'

se pročulo za mene. Sad ide četvrta godina i mogu reći da posla imam preko glave. Nekada mi ljudi pišu da je cijena previsoka, da nam predugo treba da napravimo posao ili jednostavno forsiraju nešto što se tehnički ne može izvesti. Ja osobno smatram da je zapošljavanje dizajnera interijera luksuz. Mi odradimo kompletan posao – mjerimo, crtamo 3D vizualizacije, crtamo nacrte, komuniciramo sa svim majstorima na objektu, prodavačima namještaja i opreme i tražimo sve ponude. Klijenti su mi inače super, stvarno se ne mogu žaliti. Bile su jedino dvije situacije gdje mi je jedan ''veliki'' zagorski biznismen rekao da sam ja 'mlada i žensko' pa bih zbog toga trebala davati niže cijene... Ili kada me klijent baš ružno opsovao jer nije razumio da nije bila greška moja pri izvođenju projekta nego njegovih majstora. Te suradnje sam prekinula jer ne dozvoljavam da netko umanjuje vrijednost mojeg posla na temelju godina ili spola. Ja ni-

kada ne crtam nešto što tehnički nije ispravno ili je nemoguće napraviti. Naravno, uvijek se savjetujem sa strukom jer možda električar bolje zna kako struju izvesti jeftinije ili ima neke novitete, ali nakon osam godina rada u svojoj struci stvarno se trudim da svaka vizualizacija bude provedena u stvarnost točno tako kako je nacrtana – ispričala nam je Marija dodajući kako je imala sreće budući da je imala veliku podršku obitelji i prijatelja.

Inspiracija

Iako njen studio postoji četiri godine, za Mariju se čuje i van Hrvatske što je dokaz i njen nedavni projekt dizajna za event u New Yorku. Događaj je to koji je organizirala hrvatska agencija, a njena je želja bila da svi uzvanici, koji su uglavnom bili Amerikanci na tom eventu, Hrvatsku dožive kroz namještaj, materijale, fotografije i dekore. - Ono što mi je izuzetno drago je to da se odmičemo od dosadne sive boje koja je vladala za-

''Veliki'' zagorski biznismen rekao je da sam ja 'mlada i žensko' pa bi zbog toga trebala davati niže cijene...'

MOKRICE

Marija Sviben Brod New Star Salon Radečki Zagreb

Villa Jahta Krk

svijetu estetike i umjetnosti, inspiracije, nove

trendove…

Marija Sviben New Yorku

dnjih valjda 10 godina i umjesto nje dolaze sve bež nijanse i daju prostoru neku posebnu toplinu i home efect. Japandi stil se sve više može vidjeti u interijerima, a karakteriziraju ga neutralni tonovi i prirodni materijali. U zadnje vrijeme sve više viđam i oble rubove na namještaju, ali i na zidovima. Sve više su nam interesantne nepravilne linije u interijerima. Još jedan trend koji ćemo vidjeti u 2024. su zidovi i stropovi u istoj boji pa čak i veći komadi namještaja poput ormara ili cijelih kuhinja. Time se postiže dojam većeg prostora, ali i skladnosti – otkrila nam je Marija i dodala kako su trenutno in taupre boje, zatim bež nijanse za ljubitelje nježnijih interijera, tamno zelena za one koji žele dati skupoću prostoru, prljavo roza, smeđa, bordo za ljubitelje klasike i elegancije i uvijek moderne – crna i bijela. Trendovi

Osim boja, tu su i tehnološki noviteti koje unapređuje umjetna inteligencija koje se naša sugovornica ne boji jer upravo ona može biti prednost, ako se s njom rukuje na adekvatan način. - AI stvori interijer u par sekundi. Mene često pitaju da li se bojim da će mi AI ukrasti posao, ali ja na takvu vrstu tehnologije gledam kao na prednost... Kako ju iskoristiti na najbolji mogući način u svom poslu? Danas imamo hrpu tehnologije koja nam olakšava život. Često radimo projekte

'Često radimo projekte gdje se sva rasvjeta može podesiti preko mobitela, postoje pećnice i klime koje se isto tako mogu uključiti/ isključiti, sve je manji broj onih vidljivih napa za kuhanje'

Kroz razgovor s mladom dizajnericom interijera istražujemo suptilnu harmoniju između praktičnosti i vizualne privlačnosti, otkrivajući trenutne trendove, proces oblikovanja prostora, dubinu estetike i umjetnosti, ali i ulogu umjetne inteligencije koja sve više zauzima maha

'Možda će početak biti izazovan i možda ćete se suočiti s mnogim sumnjama i strahovima, ali ustrajnost i vjera u sebe ključni su za uspjeh'

gdje se sva rasvjeta može podesiti preko mobitela, postoje pećnice i klime koje se isto tako mogu uključiti/isključiti, sve je manji broj onih vidljivih napa za kuhanje, a sve više skrivenih ili integriranih koje se na prvu uopće ne mogu uočiti, postoje prekidači i utičnice za namještaj s dijelom za punjenje mobitela što je super za radni stol ili noćni ormarić. Mislim da se danas može postići da je svaki prostor funkcionalan i vizualno privlačan, ali treba paziti na razno razne čimbenike. Prilikom projektiranja i dizajniranja u obzir treba uzeti koliko ljudi koristi prostor, koje su njihove životne navike te kako najbolje iskoristiti prostor. Kada se crta tlocrt treba paziti na raspored prostorija. Dakle, nećemo sigurno kupaonicu staviti na dio gdje ima najviše svjetla jer je i vizualno i funkcionalno na toj poziciji najbolje predvidjeti dnevni boravak ili kuhinju. Svaki dio prostora treba biti praktičan, jednostavan za korištenje i navigaciju. U današnje vrijeme više nije moderno vidjeti 15 aparata u kuhinji raz-

bacanih po radnoj ploči. Zato osmišljam kuhinje gdje su aparati skriveni i elementi su točno predviđeni za njih, a opet sve se vrlo jednostavno koristi. Smočnice zamjenjujem visokim izvlačnim kolonama u koje stane skoro sve što i u regularnu smočnicu. U ormarima predviđam prostor za dasku za peglanje, sredstva za čišćenje ili metle. Funkcionalno i lijepo u interijerima može ići 'ruku pod ruku' samo treba obratiti pozornost na to da svaki predmet koji vizualno može narušiti prostor ima svoje mjesto do kojeg se lako i brzo dođe – priča nam Marija koja je za kraj našeg razgovora odaslala vrlo snažnu poruku koje će, vjeruje-

Irma Mehdin, mag. pharm.

Često se susrećemo sa terminom reumatoidnog artritisa i osobama koje su pogođene tim oboljenjem, ali da li potpuno razumijemo njihove tegobe i prirodu njihove bolesti? Reumatoidni artritis je sistemsko autoimuno oboljenje koje prvenstveno pogađa i narušava funkciju vezivnog tkiva, pa samim tim i zglobova, ali i ostale organe kao što je koža te nervni sistem.

Uzroci i simptomi reumatoidnog artritisa

Stvarni uzrok koji dovodi do reumatoidnog artritisa nije poznat, ali u osnovi se dešava zbog abnormalnog imunološkog odgovora no mogući uzroci leže i u virusnim ili bakterijskim infekcijama te je moguća i genska predispozicija. Funkcija našeg imunološkog sustava je da brani organizam od svega onoga što ga ugrožava, no u slučaju reumatoidnog artritisa on napada ovojnice zglobova koje postaju upaljene. Takve zglobove prati oteklina, bol, ukočenost te su topli na dodir. U početku bolesti najprije su zahvaćeni zglobovi ruku i nogu. Simptomi reumatoidnog artritisa su: jutarnja ukočenost zglobova, povišena temperatura, slaba pokretljivost i trnci, umor, gubitak na težini, suhoća usta i oka. Nakon što se uspostavi dijagnoza cilj je uspostaviti kontrolu nad upalnim procesom, a samim time i bolešću. Uspostavljanjem kontrole upalnog procesa nastoji se smanjiti oštećenje i degeneracija zglobova, smanjenje bolova kod pacijenta, očuvanje funkcije zglobova te kvalitete života.

Liječenje reumatoidnog artritisa

U liječenju reumatoidnog artritisa najčešće se koriste nesteroidni protuupalni lijekovi koji smanjuju bol i upalu na upaljenom tkivu. Brojne studije pokazale su povoljan učinak i određenih namirnica u oboljenjima kao što su reumatoidni artritis. Jedna od tih namirnica je Kurku-

ma (lat. Curcuma longa), biljna vrsta iz porodice đumbirovki (Zingiberaceae) od čijeg se korijena dobiva istoimeni začin zlatno-žute boje. Kurkumin, prirodna boja iz kurkume je glavni sastojak sadržan u korijenu kurkume koji ima snažan protuupalni i antioksidativni učinak te je upravo zato pogodan za primjenu u bolestima tipa reumatoidnog artritisa. U tradicionalnoj medicini, kao što su kineska i ajurvedska, kurkuma je slavan lijek za liječenje mnogih probavnih stanja, problema sa kožom i jetrom. Smanjuje kolesterol pa je korisna i za kardiovaskularno zdravlje. Na tržištu se nalaze mnogi dodatci prehrani koji sadrže ekstrakte kurkume, međutim prilikom odabira proizvoda treba obratiti pažnju na njegov oblik te samim tim i apsorpciju u organizmu. Čak i nakon primjene većih količina nativnog kurkumina samo će male količine dospjeti u krvotok. Zato kod odabira dodatka prehrani sa kurkuminom trebamo odabrati onaj sa visokom bioraspoloživošću. Pacijentima su dostupni oblici kurkumina u vidu kapsula koje sadrže koncentrirani, visoko pročišćeni kurkumin i u obliku koji ima visoku iskoristivost i apsorpciju. Takvim odabirom proizvoda dobivamo sve benefite kurkumina kao što je smanjenje boli, smanjenje glukoze u krvi, jačanje imunološkog sustava i jačanje otpornosti na infekcije. Na tržištu su dostupne i formulacije koje sadrže kombinacije kurkumina i vitamina D, namijenjene osobama koje žele ojačati imunološki sustav. Pored oralne primjene kurkuma je našla svoje mjesto i u preparatima koji se primjenjuju lokalno na koži, u vidu gelova i masti. Takvi preparati pomažu boljoj pokretljivosti tijela, daju osjećaj hlađenja pa zatim blagog zagrijavanja, što ovisi o samom tipu proizvoda. Gelovi i masti sa kurkumom u sastavu se mogu koristiti kod artritisa, uganuća, ozljeda te kod kroničnih degenerativnih bolesti. Također ih mogu koristiti rekreativne i aktivne osobe te svi oni koji žele povećati pokretljivost.

Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, provjerite stanje kože, razgovarajte o prehrani, terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

mo, mnoge od vas motivirati: - Svaka prepreka na putu prema otvaranju vlastitog obrta ili firme samo je prilika za rast i učenje. Možda će početak biti izazovan i možda ćete se suočiti s mnogim sumnjama i strahovima, ali ustrajnost i vjera u sebe ključni su za uspjeh. Kroz vlastiti studio naučila sam da kreativnost i strast mogu prevladati sve izazove. Otvaranje vlastitog obrta ili firme ne samo da pruža financijsku neovisnost, već i omogućuje oblikovanje svijeta oko nas prema vlastitim vizijama. Svaka nova ideja donosi novu priliku, a svaki uspjeh dodatno motivira za dalje. Ako vjerujete u sebe i svoj rad, uspjeh je neizbježan.

informacija posjetite nas

www.ljekarnesvaljek.com te na našim Facebook i Instagram stranicama

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr

3D Glasshouse New York Party

Belošević terasa Oroslavje

3D Kuća Hlad Murter Scene

Klapa Bistrica odlično nastupila u finalu Festivala dalmatinskih klapa u

Klapa sve više napreduje

OMIŠ/MARIJA BISTRICA – Klapa ''Bistrica'' odlično se i ove godine predstavila na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Nakon što su prošle godine po prvi puta izborili finale, ove je godine taj uspjeh ponovljen, ali je napravljen i kvalitativan pomak, koji samo potvrđuje da Klapa 'Bistrica', koja je prošle godine proslavila 20. rođendan, i koja se zadnjih godina malo 'pomladila', sve više napreduje.

Velik uspjeh

Jer upravo je Omiški najprestižniji klapski festival, i već plasman u finale u konkurenciji 14 klapa je veliki uspjeh. No, već u polufinalnoj večeri Klapa 'Bistrica' imala je veći bodovni saldo od onog iz prošle godine, a sve to dobilo je i dodatnu potvrdu u finalu. Na završnici Klapa 'Bistrica' je izvela skladbu 'Evo iden svome kraju', koju su pjevali i u polufinalu, te skladbu 'Murtilica, lipo cviće' (narodna, obr. N. Buble). Nastup je ponovno bio sjajan, što je prepoznato i od žirija i publike, pa su tako od 10 klapa u finalu, po ocjenama žirija zauzeli sedmo mjesto, što je pomak od tri mjesta u odnosu na prvo finale lani, a i po glasovima publike osvojili su sedmo mjesto, što je također bolje od lanjskog osmog mjesta. No, da u ovoj klapi ne misle stati na tome potvrđuju i riječi mladog talenti-

ranog umjetničkog voditelja Ivana Habazina: ''Ovo nam je drugi nastup u finalu, i jako smo zadovoljni ocjenama. No, mi ćemo se i dalje truditi još više, kako bi iduće godine ostvarili još bolji rezultat'' – rekao nam je Habazin i najavio još jedan natjecateljski festival, prvi vikend u kolovozu, a riječ je o Festivalu klapske pisme u Posušju. Ne sumnjamo da će i u susjedstvu odlično predstavljati Hrvat-

Originalni bend Giberry Sons, koji je prepoznatljiv po rock i blues zb+vuku na kajkavskom jeziku, izdao spot za pjesmu 'Otec' 'Pjesma je posvećena našem ocu i dedi Štefu Tomoradu i Marijanu Hudeku koji je pak njegov kum, a i Jožin otec'

HRVATSKO ZAGORJE – Simpatičan i autentičan zagorski bend Giberry Sons proteklih je dana izdao pjesmu 'Otec' za koju je izašao i spot. Ono što je specifično za nju, jest da je napisana na bistričkom kajkavskom, što je i članovima benda autentično i prirodno. – Tak se mi spominjamo. Pjesma priča priču s kojom se mogu povezati oci i sinovi iz svih generacija, a vjerojatno se budu mogli i ovi iz budućih. S 'Oceo' smo našem rodnom Globočecu zmislili i himnu – ispričao nam je Jura Tomorad, klavijaturist benda. Uz njega, članovi benda su, ujedno i članovi jedne familije, obuhvaćeni svim generacijama, od očeva, sinova, nećaka i stričeva: pjevač i ritam gitarist Mario Tomorad, basist Berislav Tomorad i solo gitarist Stjepan Tomorad, a pridružio im se i jedan član van familije, Stubičanec Tomislav Staniša. Bend je osnovan 2020. godine u bistričkom Hard Rock podrumu pri Tomoradima u Gajevoj, a do nedavno je u bendu kao bubnjar svirao Oliver Totović. – Ideja za refren pjesme 'Otec' došla je od našeg dobrog prijatelja Jože Hudeka – Pixe i nastala je još prije četiri godine. Kad sme to čuli, pjesma je sklepana za pol vure i kasnije dorađena. Posvećena je našem ocu i dedi Štefu Tomoradu i

sku i Zagorje.

Pobjede za klape 'Bošket', 'Kapric' i 'Ivo Lozica'

Inače, na završnoj večeri muških klapa 58. Festivala dalmatinskih klapa Omiš 2024. stručno povjerenstvo je Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša, a publika najviše glasova i Zlatni leut dodijelili zagrebačkoj klapi Bošket. Srebrni štit s povijesnim grbom grada Omiša i

srebrni leut po glasovima publike pripao je slovenskoj klapi Dalmari iz Maribora. Tako se ponovila situacija sa prošlogodišnje završnice. Treće mjesto, brončani štit s povijesnim grbom grada Omiša pripao klapi Vinčace iz Novog Vinodolskog, dok je brončani leut, treća nagrada publika otišla u susjedni Dugi Rat, klapi Batuda. U završnoj večeri ženskih klapa, deseti dio boda odlučio je pobjednike. Tako je najbolja kla-

'SVIRAMO

pa prema odluci stručnog ocjenjivačkog povjerenstva bila klapa Kapric iz Zadra i tako za deseti dio boda priskrbila Zlatni štit s povijesnim grbom Grada Omiša. Zanimljivo je to da je prošle godine ista klapa izgubila prvo mjesto za deseti dio boda. Srebrni štit, dakle za samo jednu desetinku boda zaostatka, pripao je klapi Oželanda iz Zagreba. Treću nagradu stručnog ocjenjivačkog povjerenstva, brončani štit osvojila je splitska klapa Ventula, također za desetinku boda ispred klape domaćina Mirabela CZK. Publika je najviše svojih glasova poklonila mostarskoj debitantskoj klapi Liron koje su time zavrijedile Zlatni omiški leut. Klapa Liron ujedno je i najbolja debitantska klapa ovogodišnjeg festivala i u Mostar nose još i plaketu za najboljeg debitanta. Srebrni omiški leut pripao je domaćoj klapi Mirabela CZK, dok je brončani omiški leut pripao klapi Sorelo iz Zagreba. U konkurenciji Mješovitih klapa Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša pripao je klapi Ivo Lozica iz Lumbarde. Srebrni štit zavrijedila klapa Sfida iz Korčule. Treća nagrada, Brončani štit s povijesnim grbom grada Omiša pripala je klapi Kampaneli iz Donjih Kaštela. Publika je najviše glasova dodijelila debitantskoj klapi Dežgracija iz Splita kojoj je pripao Zlatni omiški leut. (Elvis Lacković)

PO ZAGORJU, JER NAS TU RAZMEJU'

Marijanu Hudeku koji je pak njegov kum, a i Jožin otec. Oni su poznavali dobru glazbu i iskreno ne znam kaj bi si oni mislili o pjesmi. Ili bi bili jake ponosni ili bi nas pogutili – priča nam Jura Tomorad. Pjesma je snimana u studiju Da-

vora Totovića, a mix i master radio je Andreas Šala. Spot je snimao FX studio, uglavnom u Globočecu u Mariji Bistrici. – Mi smo bend koji uglavnom svira agrokulturalni

rock i zagorski blues. I jedno i drugo malo vleče na 'originalni' rock i blues od negda, ali ko da se dogodil v Zagorju, a ne v

po

Za

Amerike. Sviramo

Zagorju jer nas tu razmeju.

sad smo svirali u Zlataru, Loboru, Stubičkim Toplicama, Bedekovični, Mariji Bistrici i pri našoj kleti v Globocu – kažu dečki iz benda, koji imaju u planu već i nove pje-

sme, a svoj sljedeći nastup imat će 23. kolovoza u Mariji Bistrici u Hudekovoj bašči, na memorijalnom koncertu 'sINa Memoriam', posvećenom Siniši Jermolu. (J. Klanjčić)

Uz izložbu fotografija Stub – klub završio projekt 'Smiri živac – budi kreativac'

Mladi kreativci izradili su razne predmete od drva koji sada krase grad i dva

dječja vrtića

Projekt je iniciran i osmišljen od strane mladih koji dolaze na aktivnosti i provođenje slobodnog vremena u STUB-KLUB u Donju Stubicu u okviru trenutnih programa i projekata koji se provode, a odobren je na natječaju participativnog proračuna za mlade

DONJA STUBICA – Multimedijalni centar Stub – klub završio je s provedbom projekta 'Smiri živac – budi kreativac', koji se provodio posljednjih 10 mjeseci. Radi se o projektu odobrenom na natječaju za participativni proračun za mlade Krapinsko – zagorske županije u 2023. godini, a kojim se željelo ukazati na porast međuvršnjačkog nasilja i agresivnosti među mladima.

Kreativne

radionice s drvom

U projekt su bili uključeni mladi iz stubičkog kraja, a projekt je osigurao pravovremenu prevenciju i smanjenje potencijalnih problema putem tematskih kreativnih radionica, javnih tribina i predavanja, dok je preko nastalih tiskanih, foto i video materijala dopro do šireg kruga korisnika. Obzirom na provedbu kreativnih radionica sa drvom jedan od ciljeva projekta je usvajanje radnih i kreativnih vještina kod korisnika. U provedbi projekta sudjelovali su članovi i korisnici STUB-KLUB-a, a partneri su bili Grad Donja Stubica i Savjet mladih Grada Donja Stubica. - Projekt je iniciran i osmišljen od strane mladih koji dolaze na aktivnosti i provođenje slobodnog vremena u STUB-KLUB u Donju Stubicu u okviru trenutnih programa i projekata koji se provode – ističe Zvonimir Babić, voditelj projekta koji ujedno i provodi kreativne radionice sa mladima kako bi naučili izraditi pojedine predmete od drva. - U okviru projektnih aktivnosti najviše su zastupljene kreativne radionice sa drvom koje se odvijaju u Parku za ekstremne sportove Polygon gdje su do sada korisnici i volonteri izradili od drva između ostalog i hotele za kukce koje su u travnju postavili u centru Donje Stubice, a po jedan hotel su donirali Dječjem vrtiću Jurek u Gornju Stubicu te Dječjem vrtiću Bubamara u Donjoj Stubici gdje su djeca ujedno dobila i edukaciju o koristi od kukaca kao važ-

Projektom se željelo ukazati na porast međuvršnjačkog nasilja i agresivnosti među mladima

nim čimbenicima i dionicima prirode i ekosustava - ponosan je na izrađene hotele Luka Kuhta, predsjednik Savjeta mladih Grada Donja Stubica.

Korisna predavanja

Tokom najveće zime također su izrađene i postavljene 23 hranilice napunjene hranom za ptice u centru Donje Stubice, a izrađeno je i 8

drvenih žardinjera koje su obojane prirodnim bojama te opet donirane već spomenutim lokalnim dječjim vrtićima na radost mališana, a u koje su njihove tete ubrzo zasadile cvijeće i povrtnice. Također su napravljene i kućice za šišmiše koje su postavljene u donjostubičke parkove kako bi ove male letače zaštitile od proljetnih kiša i hladnoća. Najveći "zahvat" je bi-

la kreativna radionica izrade sjedećih garnitura od drvenih paleta, gdje su izrađene 4 garniture od paleta, tj. 4 stola i 8 klupa. Svaku paletu je trebalo izbrusiti, impregnirati i obojati što je opet iziskivalo mnogo vremena, a još je uvijek trajala školska godina za korisnike i volontere. Dvije gotove smeđe garniture su u partnerstvu sa gradskim Savjetom mladih postavljene u Park Polygon za druženje mladih, a dvije su donirane donjostubičkom dječjem vrtiću, gdje su upotpunile dječje igralište. Tijekom provedbe projekta organizirala su se edukativna predavanja o mobingu, agre-

sivnosti i međuvršnjačkom nasilju te tribine o neprihvatljivom ponašanju mladih na kojima su sudjelovali mladi i djeca iz stubičkog kraja, kao i zanimljive foto i video radionice tokom lipnja koje su rezultirale i izložbom nastalih fotografija i projekcijom kratkih filmova 26. lipnja koje su radili sami korisnici fotografirajući i snimajući mobitelima kao najraširenijim sredstvom komunikacije mladih. Izložba fotografija je u Kulturno-turističko informativnom centru (KTIC) otvorena do kraja kolovoza i može se pogledati radnim danom u vrijeme rada centra. (zl)

ROČ/MARIJA BISTRICA

– Početkom srpnja održana je Mala glagoljska akademija ''Juri Žakan'' u mjestu Roč. I ove godine sudjelovali su i učenici OŠ Marija Bistrica i to iz 6.c razreda: Sara Kuntić, Marta Prugovečki, Antonio Hercigonja, Karlo Klemar i Ivan Micak. Učenici su tijekom godine učili o povijesti hrvatskog jezika, tropismenosti i glagoljici, a za to su ih pripremali učitelji hrvatskog jezika Marinko Micak i Anita Klemar. U ožujku je održan kviz i pobjeda u kvizu, koji je osmislila učiteljica Melita Petriš Banovec, omogućila im je sudjelovanje na Maloj glagoljskoj akademiji u pratnji

mentorice Anite Klemar. Tema ovogodišnjeg saziva u Roču bila je "Glagoljica – ognjište riječi" u kojem su učenici svaki dan marljivo radili u odabranim radionicama: Sara Kuntić i Marta Prugovečki – novinarska radionica, koju je vodila profesorica njemačkog i hrvatskog jezika Božena Žugec, Antonio Hercigonja –dizajnerska radionica, Ivan Micak i Karlo Klemar – povijesna radionica i učiteljica Anita Klemar kao sudionica literarno-scenske radionice. Učenici su s veseljem sudjelovali u svim događanjima i družili se s učenicima iz različitih krajeva Lijepe naše, obišli Aleju glagoljaša pod

vodstvom prof. dr. sc. Milana Mihaljevića, posjetili najmanji grad na svijetu, Hum, slušali predavanja akademika Josipa Bratulića te svaki dan sudjelovali u zanimljivom dnevnom i bogatom večernjem programu. Upućene su i zahvale Općini Marija Bistrica na sponzorstvu ovog hvale vrijednog događaja, svima koji su omogućili odlazak učenika i mentora u Roč, te ravnatelju Dominiku Karajiću što ih je i ove godine podržao, roditeljima učenika i odličnom timu Male glagoljske akademije koji svaki put rado ugosti i omogući nezaboravno iskustvo u Roču svim učenicima. (Elvis Lacković)

Umirovljeni Zabočan Đorđe Popović zajedno sa suprugom oazu cvijeća uz zgradu u centru Zaboka uređuje već 30 godina

Cvjetnjak i voćnjak usred grada mame poglede stanara i prolaznika

ZABOK – Koliko uređivanje cvjetnjaka može biti zaista opuštajuće, pa uz svu brigu i posao oko toga može pričinjavati veliko zadovoljstvo, ispričao nam je umirovljeni Zabočan Đorđe Popović. Uz pomoć svoje supruge, Đorđe, ili Đoko, kako ga još zovu, pored zgrade u kojoj stanuje, u Kumrovečkoj ulici, njeguje simpatičan mali cvjetnjak, ali i voćnjak. Svega se nađe u njegovom šarenilu, usred gradske vreve. Hortenzije, božuri, ruže, raznorazno cvijeće svakojakih boja i veličina krasi ovu malu oazu o kojoj Đoko brine još od 1995. godine!. – U Zaboku živim još od 1968. Bio sam vojno lice, a radio sam i u vojnoj pošti u Slatini, gdje sam također uređivao male cvjetnjake – kaže naš sugovornik. Ljubav za uzgojem cvijeća javila mi se, kaže, koš kao malenom dječaku, obzirom da mu se otac bavio sličnim poslom. – Ovdje se uz zgradu nalazilo nekultivirano zemljište, koje je zapravo pripadalo drugoj zgradi. No, predstavnik stanara rekao je da mogu obrađivati zemlju ako želim, obzirom da se tadašnji stanari o tome nisu željeli brinuti. Su-

pruga i ja počeli smo tu saditi cvijeće. Prvo ruže, a onda smo dodali druge vrste – priča nam Đoko. O cvjetnjaku brinu zajedno, no dok je supruga radila, uglavnom je to bio njegov posao. – Dobili smo i nagradu za uređenje okoliša, od Grada Zaboka – pohvalio se. Kako bi cvijeće bilo lijepo, potrebno je plijeviti i dodati svakojakog gnojiva. – Zemlja ovdje je loša, pa treba dohranu. A svaka biljka voli posebnu njegu, no najvažnije je da se oko nje uredi, počupa trava. Najveći problem je flaksanje. To plaćamo da nam netko odradi, jer ne možemo sami – kaže. Uz cvjetnjak, kojega krasi i dvadesetak vrsti kaktusa, u voćnjaku imaju višnje, smokve, dunje, trešnje, breskve. –Ipak, najdraži mi je crnogorski šipak iz mog rodnog kraja – priznao nam je naš sugovornik, dodavši kako ga posao u cvjetnjaku i voćnjaku veseli i opušta. (rj, jk)

Neven Frangeš & Elvis Stanić duo

i Gordana Evačić Beverly Brooks

Još

jedan sjajan uspjeh

za DVD Bedekovčina na Olimpijadi u Trentinu

Ženska mladež iz Bedekovčine sjajna u Italiji, za dlaku izmaklo postolje

TRENTINO/BEDEKOVČINA –

Talijanski Trentino ove je godine bio domaćin Međunarodnog vatrogasnog natjecanja CTIF za mladež, popularne Vatrogasne olimpijade. Hrvatska je imala dva predstavnika u konkurenciji muške mladeži, a to su DVD Ostrna i DVD Ribnica, dok je našu zemlju u ženskoj mladeži opet predstavljala ženska mladež DVD Bedekovčina, predvođena Željkom Odakom, ujedno i trenerom hrvatske reprezentacije. Djevojke su bila sjajne na natjecanju. Nakon dugih priprema odradile su sjajan nastup i na koncu osvojile izvrsno peto mjesto, dakle u prvoj trećini poretka, čime su osigurale zlatne medalje. Naime, na vatrogasnim natjecanjima ekipe plasirane u prvoj trećini poretka osvajaju zlatne medalje. No, nisu djevojke iz Bedekovčine bile daleko ni postolju. Naime, u vježbi im se dogodila mala greška, koja je odnijela pet bodova, a bez nje završile bi na trećem mjestu. No, i ovako ovo je sjajan rezultat kojeg su ostvarile: Ana Martinić, Antonija Gorički, Lorena Škreb, Jana Jurinec, Ema Ocvirek, Jelena Žegrec, Jelena Jurinec, Marija Magdalena Sovec, Natalija Čehulić, rezerve Danica Lugarić i Laura Čehulić voditelji i treneri Dorotea Petrovečki, Željko Odak koji je ujed-

no i trener reprezentacije i Dario Bosec, a u logistici i prijevozu pomogli su Ivan Kovač i Ivan Odak. Inače prvo mjesto osvojila je Piskova Lhota iz Češke, druga je bila ekipa Przytkowice iz Poljske, a treća ekipa Trentino 2 iz Italije. U konkurenciji muške mladeži slavila je ekipa Guggenberg 1 iz Austri-

je, druga je bila ekipa Gluchow 1 iz Poljske, a treća Piskova Lhota 2 iz Češke. DVD Ostrna završila je na desetom mjestu, a DVD Ribnica na 13. mjestu. Dečki iz Ostrne imali su grešku u štafetnom dijelu natjecanja, koja im je odnijela čak drugo mjesto. No, i ovako, na najvećem međunarodnom vatrogasnom na-

tjecanju, ovo su odlični rezultati hrvatskih ekipa, a posebice djevojaka iz Bedekovčine. Inače, naše je predstavnice bodrila i skupina navijača iz Zagorja, a u Trentinu je boravio i predsjednik VZKZŽ, ujedno i potpredsjednik HVZ Stjepan Skuliber i zapovjednik VZKZŽ Marijan Lovrenčić. (Elvis Lacković)

U Mariji Bistrici otvorena je izložba drvenih igračaka, kroz koju je predstavljen izbor igračaka i suvenira od drva koje su proizvodili majstori iz Gornje Stubice

Ana i Slavko jedinstvene su drvene igračke proizvodili više od 60 godina

MARIJA BISTRICA – U sklopu

Ljeta u Mariji Bistrici u Centru za posjetitelje Marija Bistrica u subotu je, u organizaciji Udruge STAV, otvorena izložba ''Dječje igračke Ane i Slavka Ivanića''. Proizvodnja drvenih dječjih igračaka od 2009. godine upisana je na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te je još uvijek sačuvana u selima i zaseocima oko Marije Bistrice.

Ručna izrada i oslikavanje Na ovoj izložbi predstavljen je izbor drvenih dječjih igračaka i drugih suvenira od drva koje su više od šezdeset godina proizvodili gornjostubički majstori Slavko i Ana Ivanić. Oni su proizveli preko dvjesto različitih proizvoda od drva, a svaki od njih bio je jedinstven zahvaljuju-

ći ručnoj izradi i oslikavanju. Danas se njihove igračke čuvaju u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici, Muzeju 'Staro selo' Kumrovec i Etnografskom muzeju u Zagrebu, a mnogi pojedinačni primjerci su u privatnom vlasništvu njihovih mnogobrojnih kupaca. Na izložbi se predstavljaju igračke iz privatnog vlasništva njihovih suradnika, prijatelja i kupaca. Autorica izložbe je Lidija Kelemen, a ostvarena je u suradnji i uz stručnu pomoć Tatjane Brlek, Irene Horine Đuretek i Ivane Škrlec. Na otvorenju je bila i Ana Ivanić, dok je suprug Slavko prije nekoliko godina preminuo. Program otvorenja vodila je Ana Kruhak, a pjesmom ga je uveličao Ženski vokalni sastav 'Maria' Udruge STAV. Prisutne je na početku pozdravila dr. Sanja Kovačić, predsjed-

nica Udruge STAV, podsjetivši i na druge ovogodišnje projekte udruge. O izložbi je više rekla njena autorica Lidija Kelemen, kustosica Muzeja

seljačkih buna, a izložbu je pohvalio i o važnosti očuvanja tradicije govorio izaslanik župana KZŽ Željka Kolara, Savjetnik za protokol i odnose

s javnošću KZŽ Damir Galoić, koji je naglasio i kako županija redovno pomaže tradicijske obrte. Izložbu, koja je sufinancira sredstvima Krapinsko-zagorske županije, otvorila je Ana Ivanić, a ostat će otvorena do 26. kolovoza.

U Mariju Bistricu dolazi 'Crvena jabuka' Nastavak Manifestacije 'Ljeto u Mariji Bistrici' je u nedjelju 4. kolovoza, dan uoči Dan pobjede, branitelja i domovinske zahvalnosti. Tradicija je da se u Mariji Bistrici ovaj praznik obilježi velikom koncertom, a ove godine nastupit će 'Crvena Jabuka'. Uz njih svirat će i Boss band, a tu je i ponuda vina Udruge vinara i podrumara Vinski vrh. Početak je u 20 sati na središnjem bistričkom trgu. (Elvis Lacković)

Uskoro počinju Dani općine Konjščina i župe sv. Dominika:

I ove godine bogat program za sve generacije

Obilježavanje počinje 3. kolovoza, a završava 31. kolovoza Trailom koji će početi u Kosovečkom u 8.30 sati

KONJŠČINA - Kolovoz će i ovoga puta biti mjesec proslave Dana općine i Konjščina i župe sv. Dominika, a i ove je godine uz proslavu pripremljen bogat program u kojem će svatko moći pronaći nešto za sebe. Obilježavanje počinje 3. kolovoza, na dan kada se Crkva spominje blaženog Augustina Kažotića, biskupa zagrebačkog, a tim će povodom u župnoj crkvi sv. Dominika od 19 sati biti služena sveta misa. Najugodnija dužnost za načelnicu Anitu Curiš Krok svakako će biti ona u utorak, 6. kolovoza od 10 sati, kada će biti upriličen prijem za roditelje i njihove bebe rođene u općini Konjščina u prvih sedam mjeseci ove godine, a u 18 će sati početi prijem za učenike koji su školske godine 2023./2024. završili osnovnoškolsko obrazovanje te postigli odličan uspjeh u svim obrazovnim godinama. Srijeda, 7. kolovoza, bit će dan za zabavu. Na prostoru ispred općinske zgrade od 19.30 nastupit će One way street band koji je zadužen i za finale večeri od 22 sata, dok će se za zabavu uz dobru svirku i odličan vokal od 20.30 pobrinuti Mladen Kosovec & The Kazetofon. Program obilježavanja Dana općine nastavit će se u četvrtak, 8. kolovoza u 10.30, polaganjem vijenaca na mjesnom groblju u Konjščini, nakon čega će se od 11 sati služiti sveta misa u u župnoj crkvi sv. Dominika. U 18 će sati u Domu kulture početi svečana sjedni-

ca Općinskog vijeća Općine Konjščina. Petak, 9. kolovoza bit će dječji dan, odnosno animacijski dan za djecu koju od 16 do 20 sati očekuju izviđači, napuhanac, balonko, kostimirani animatori i face painting, a u 18 će sati na školskom igralištu početi Prometna učilica. Za 19 sati najavljena je vatrogasna vježba na prostoru kod Starog grada Konjščina, dok će u 19.30 početi Tabor kulture – storytelling – konjščanska sunčana vura. Večer će završiti koncertom Gold banda i grupe Vigor koji će nastupiti pod šatorom kod Starog grada od 21 sat. Bogat program kod Starog grada najavljen je i za subotu, 10. kolovoza, a počet će već u 9 sati Biciklijadom, dok će se od 12 sati kuhati gulaš. U 15 sati počet će natjecanje u kuhanju kotlovine, a pola sata kasnije i natjecanje u potezanju užeta. Udruge s područja opći-

ne Konjščina predstavit će se od 17 sati, a za dobru zabavu pod šatorom će od 21 sat biti zaduženi Fiškali. U nedjelju, 11. kolovoza u 8 će sati na igralištu NK Sloga početi popularni Dečec kup 2024., a u lovačkom domu u Sušobregu gađanje otvorenog tipa. Od 19 će sati Dramska udruga "Kaj" iz Zaboka u KITIC-u odigrati predstavu "WI – FI", a za dobru zabavu pod šatorom od 21 sat pobrinut će se Siniša Biško. U subotu 17. kolovoza u 11 će se sati u Klimenu vjerojatno okupiti brojni posjetitelji jer će upravo tada početi Prvenstvo Hrvatske Cross Country. Za subotu, 24. kolovoza najavljene su Vatrogasne sportske igre u organizaciji DVD-a Gornja Konjščina, a počet će u 15 sati u Gornjoj Konjščini. Program će završiti u subotu, 31. kolovoza Trailom koji će u Kosovečkom početi u 8.30 sati. (zl)

Dobar odaziv na

srpanjske radionice

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U DND - u Sveti

Križ Začretje zadovoljni su odazivom na srpanjske radionice i veseli ih da su djeca svoje slobodno vrijeme provodila u druženju, vježbanju fine motorike i kreativnom izražavanju zabavljajući se u pripremljenim radionicama. Posljednja, 9. će se održati u utorak 30. srpnja. (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija

OPĆINA GORNJA STUBICA

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 340-01/24-01/004

URBROJ: 2140-12-04/1-24-6 Gornja Stubica, 25. srpnja 2024. godine

Na temelju članka 131. - 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23), Upute Središnjeg ureda Državne geodetske uprave o načinu izrade snimke izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta i geodetskih elaborata izvedenog stanja javnih i nerazvrstanih cesta(KLASA:932-01/12-02/182 URBROJ: 541-03-1-12-28 od 24.10.2012.g.,) i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Općine Gornja Stubica (“Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije” broj: 37/14. 9/18., 6/19. I 45/23. i 10/24.) Općina Gornja Stubica objavljuje

JAVNI POZIV

započinjanje postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta

Ovim pozivom obavještavaju se nositelji stvarnih prava na nekretninama koje graniče sa zemljištem (u nastavku: nositelji stvarnih prava) na kojem su izvedene nerazvrstane ceste: NC 2-072 „Samci - Klanjčići“ (od DC307 do kućnog broja 23 u naselju Samci, približne dužine 130 m) u Gornjoj Stubici u k.o. Modrovec, NC 2-104 „Odvojak Šišaki“ (od kućnog broja 107/C prema kućnom broju 107/B u naselju Sveti Matej, približne dužine 120 m) u Gornjoj Stubici u k.o. Sveti Matej i NC 2-107 „Odvojak Čupar - Vinterovec“ (od kućnog broja 3 prema kućnom broju 4/A u naselju Vinterovec, približne dužine 75 m) u Gornjoj Stubici u k.o. Modrovec, da započinje postupak evidentiranja predmetnih cesta u katastarski operat i zemljišnu knjigu.

Evidentiranje će se izvršiti sukladno članku 131. – 133. Zakona o cestama (Narodne novine broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23 i 133/23) temeljem kojeg se nerazvrstane ceste evidentiraju u katastru i upisu-

ju u zemljišnu knjigu kao – javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Općine Gornja Stubica.

Geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstane ceste izradit će tvrtka MOJA MEĐA d.o.o. iz Donje Stubice, Obrtnička ulica 1. Obilježavanje granica zemljišta na kojem su izgrađene predmetne ceste započeti će 08. kolovoza 2024. godine (četvrtak) u 8.30 sati u Samcima, zatim u 10.30 sati u Svetom Mateju, te u 12.30 sati u Vinterovcu, uz stručnu pomoć ovlaštenog inženjera geodezije koji se brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. Nositelji stvarnih prava mogu izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja kao i zatražiti eventualna dodatna pojašnjenja, dana 22. kolovoza 2024. godine (četvrtak) u vremenu od 13 do 14 sati u prostorijama Općine Gornja Stubica, Trg svetog Jurja 2, Gornja Stubica. OPĆINSKI NAČELNIK Jasmin Krizmanić, dipl. ing. prom., v.r.

Projekt izgradnje teniskog igrališta sufinanciran je od strane LAG-a Zeleni bregi, a prijava za sufinanciranje također je podnesena i Upravi za sport u sklopu Ministarstva turizma i sporta

DJEČJIM TURNIROM U VOJNOVCU OTVOREN

NOVOIZGRAĐENI TENISKI TEREN

LOBOR - Dječjim crvenim teniskim turnirom u četvrtak je i službeno otvoren novoizgrađeni teniski teren u Vojnovcu kraj dječjeg igrališta i staze za rolanje. Riječ je o novom sportskom sadržaju u Općini Lobor koja ovih dana obilježava Dan općine i Dan župe, a taj će sadržaj mladima ponuditi mogućnost početka bavljenja ovim sportom, dok će onim starijima i iskusnijima nuditi dobru rekreaciju. – Ovo je ispunjavanje obećanja izgradnje sportskih terena u svakom mjesnom odboru koji će omogućiti bavljenje različitim sportovima za sve generacije. U Vojnovcu smo se tako, kraj ranije uređenog dječjeg igrališta i staze za rolanje, odlučili izgraditi teniski teren da i taj sport približimo prije svega najmlađima. Po održanom dječjem turniru na otvaranju i interesu koji je vladao možemo zaključiti da je izgradnja teniskog terena pun pogodak – kazala je načelnica Općine i saborska zastupnica Ljubica Jembrih. Sam

projekt izgradnje teniskog igrališta sufinanciran je od strane LAGa Zeleni bregi, a prijava za sufinanciranje također je podnesena i Upravi za sport u sklopu Ministarstva turizma i sporta. Ostala sredstva osigurana su iz proračuna Općine Lobor, a ukupna vrijednost radova iznosi 146.704,95 eura. Samo otvorenje pripalo je djevojčicama i dječacima rođenim 2015. godine i mlađima na Dječjem crvenom teniskom turniru, održanom u organizaciji Općine Lobor i TK BK Hornets, a sudjelovali su i članovi TK Zagorec Krapina, TK Zabok i BK Hornets Bedekovčina. Vrpcu su prerezali Darija Šeremet, Matijas Gorup i Rafael Bockaj, a prvu

Korištenje terena za sve mještane Općine Lobor se ne naplaćuje

REPUBLIKA HRVATSKA Krapinsko - zagorska županija OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE OPĆINSKI NAČELNIK

lopticu na terenu bacili su Amon Đukez i David Martinuš iz Savjeta mladih Lobor. Da ideja kako maksimalno koristiti novoizgrađeni teren ne nedostaje, potvrđuje i poziv iz TK BK Hornets. Naime, klub će uz pomoć Općine Lobor organizirati besplatnu tenisku radionicu za sve zainteresirane od 4 do 14 godina u vremenu od 31. srpnja do 2. kolovoza. Rok za prijavu je do 28. srpnja, a sve informacije mogu se dobiti na broj mobitela 098/634-717 od 08 do 20 sati ili na mail adresu bkhornets@gmail.com. – Raduje me što već postoje ideje, odnosno aktivnosti korištenja teniskog terena. Igralište u Vojnovcu definitivno će postati mjesto okupljanja još većeg broj mladih, što je i glavni cilj ovog projekta – zaključila je Jembrih. Treba istaknuti i da se korištenje terena za sve mještane Općine Lobor ne naplaćuje, a sve informacije oko korištenja terena mogu se dobiti na broj mobitela 099/687-13-96. (zl)

KLASA: 061-01/24-01/001

URBROJ: 2140-28-03-24-1

Sveti Križ Začretje, 19.07.2024.

PREDMET: Dodjela javnih priznanja Općine Sveti Križ Začretje za 2024. godinu

Povodom Dana Općine Sveti Križ Začretje 14. rujna, Općinsko vijeće dodijelit će javna priznanja pravnim i fizičkim osobama za izuzetna ostvarenja i doprinos vezan za život i razvoj Općine Sveti Križ Začretje. Javna priznanja Općine Sveti Križ Začretje su:

1. Počasni građanin Općine Sveti Križ Začretje

2. Nagrada za životno djelo Općine Sveti Križ Začretje

3. Plaketa „Grb Općine Sveti Križ Začretje“

4. Povelja Općine Sveti Križ Začretje

5. Zahvalnica Općine Sveti Križ Začretje Sukladno članku 15. Odluke o javnim priznanjima Općine Sveti Križ Začretje („Službeni glasnik Krapinskozagorske županije“ broj 16/2012, 34/2018) inicijativu za dodjelu javnih priznanja mogu podnijeti:

- općinski načelnik

- radna tijela Općinskog vijeća

- najmanje 5 vijećnika Općinskog vijeća

- vijeće mjesnih odbora s područja Općine

- udruge građana s područja Općine

- ustanove sa sjedištem na području Općine Sveti Križ Začretje - tvrtke sa sjedištem na području Općine te - druge fizičke i pravne osobe Temeljem iznijetog molim Vas da dostavite inicijativu za dodjelu priznanja Počasni građanin Općine Sveti Križ Začretje, Nagrade za životno djelo, Plakete, Povelje i Zahvalnice Općine Sveti Križ Začretje. Inicijativa se dostavlja Odboru za dodjelu javnih priznanja Općine Sveti Križ Začretje (Trg hrvatske kraljice Jelene 1) do 16.08.2024. godine u pisanom obliku. Sukladno članku 18. Odluke o dodjeli javnih priznanja Inicijativa za dodjelu javnog priznanja mora osobito sadržavati:

- predloženu fizičku ili pravnu osobu, - javno priznanje za koje se predlaže fizička ili pravna osoba.

- osobne i druge podatke o fizičkoj ili pravnoj osobi koja se predlaže (mjesto i država rođenja, prebivalište, sjedište, OIB, drugi kontakt podaci i slično), - obrazloženje prijedloga za dodjelu javnog priznanja (životopis fizičke osobe odnosno osnovni podaci o ustroju i djelatnosti pravne osobe, tijek dosadašnjeg rada i ostvarenih rezultata, razlozi predlaganja i slično), - mjesto i datum podnošenja prijedloga za dodjelu javnog priznanja, - ovlaštenog predlagatelja i njegov potpis, odnosno potpis osobe ovlaštene za zastupanje kao i pečat ako se ovlašteni predlagatelj njime koristi u poslovanju. Uz inicijativu za dodjelu javnih priznanja prilaže se potrebna odgovarajuća dokumentacija: objavljeni radovi, analize, prikazi, kritike, pisanje stručnog i drugog tiska, natjecateljski rezultati i druga odgovarajuća dokumentacija.

S poštovanjem, OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

RAZMNOŽAVANJE BILJAKA REZNICAMA

LJavna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

jeto je vrijeme kada se vrši razmnožavanje biljaka zelenim reznicama koje nam se sviđaju, čijom kvalitetom smo zadovoljni i koje nam trebaju. Reznica je vegetativni dio matične biljke koji u povoljnim uvjetima formira korijen i izdanak te postaje nova biljka identična roditeljskoj biljci i predstavlja njegov klon. Razmnožavanje reznicama jedna je od metoda vegetativnog razmnožavanja ukrasnih grmova koji se koriste za žive ograde. Na taj se način najčešće razmnožavaju vrste kao što su buxus, jorgovan, ligustrum, božikovina, lovorvišnja, bekovina, berberis ali i ruže, lavanda i mnoge druge biljke. Postoje tri tipa reznica i to zelene kojima razmnožavamo do sredine ljeta, zatim poludrvenaste koje ubiremo do u jesen i drvenaste kojima razmnožavamo većinu listopadnih vrsta, a uzimamo ih od jeseni, nakon opadanja lišća. Zelene i poludrvenaste reznice najbolje je uzimati ujutro koristeći oštri nož ili škare. Reznice veličine 7-15 cm uzimaju se sa zdravih, dobro razvijenih biljka koje na sebi nemaju tragova bolesti, niti su oštećene od štetnika. Izboji prema vrhu biljke su najkvalitetniji. Rez se izvodi ispod najdonjeg lista. S donje polovice reznice uklonimo sve listove, a ako je reznica bujna dio gornjih listova prikratimo na 1 cm. Kod crnogorice (thuja i sl.) reznice ne režemo, već otkidamo zajedno s komadićem starog drva (takozvana reznica s petom). Kod uzimanja reznica rez mora biti ravan i čist. Zato je vrlo važno reznice uzimati oštrim i čistim oruđem. Idealan je oštar nož, a škare ukoliko nisu dovoljno oštre, gnječe tkivo, čime je omogućen lakši prodor patogenih organizama. Kako bi reznice održale dobru vitalnost, potrebno ih je odmah nakon branja do sadnje staviti u plastičnu vrećicu. Vrlo je važno reznice što je moguće prije staviti u supstrat, kako zbog dehidracije ne bi propale. Pripremljene reznice dobro je prije sadnje umočiti u hormonski prah za pospješivanje ukorjenjivanja. Kao supstrat najbolje je koristiti gotovi supstrat za ukorjenjivanje ili mješavinu treseta i pijeska. Pikiranje se vrši u cvjetne lonce, sandučiće, kontejnere i slične posude dovoljne dubine. Reznice do polovice utisnemo u supstrat, zalijemo, a posudu prekrijemo prozirnom PVC vrećicom, plastičnom bocom ili staklenkom i smjestimo na sjenovito mjesto. Idealna temperatura ukorjenjivanja je 23-27°C, a vlažnost zraka oko 80 %. Daljnja se njega sastoji u redovitom orošavanju te povremenom prozračivanju. Kako ukorjenjivanje napreduje, što primjećujemo po pojavi mladih listića, pokrov potpuno uklonimo kako bi biljčice privikli na okolne uvjete. Nakon toga biljčice treba još naviknuti na sunce, postepeno tijekom 5-6 dana, prvo iz sjene na svjetlije mjesto pa zatim na sunce. Najbolje je gledati samu biljčicu. Ako po prebacivanju nije klonula, znaci da joj promjena nije prenagla. Ako je klonula, odmah je treba vratiti na prethodnu fazu i dati joj još malo vremena za navikavanje. Nakon što se biljke dobro ukorijene, presađujemo ih u pojedinačne posude. Tijekom zime mlade biljčice zaštitimo od hladnoće. Neke će se vrste ukorijeniti za nekoliko tjedana, dok je nekima poput buksusa potrebno i nekoliko mjeseci. Kod ovakvog razmnožavanja pripremi se nešto veći broj reznica nego što su realne potrebe jer će se dio reznica neminovno loše ukorijeniti i propasti. Neke biljake poput lovorvišnje, oleandera, bršljana i drugih možete staviti u vodu i na taj način ih isprovocurati da puste korijen ali takav korijen je puno slabije kvalitete i biljke su jako osjetljive kod presađivanja.

Važnost divljih oprašivača

OIZ PONUDE IZDVAJAMO:

prašivači su raznolika skupina životinja u koju uz kukce spadaju i šišmiši, glodavci, oposumi, lemuri, gušteri, ptice i morski beskralježnjaci. Globalno najvažniji oprašivači su kukci. U našem podneblju dvije skupine smatramo najvažnijima: to su pčele i muhe lebdjelice. I druge skupine doprinose oprašivanju, posebno leptiri, kornjaši i ostale muhe (ne samo muhe lebdjelice). Oprašivač koji nam je svima najbolje poznat je medonosna pčela, Apis melifera, najbrojnija i najšire rasprostranjena vrsta udomaćenog oprašivača na svijetu. Zavičajna je u Africi, Europi i dijelu Azije, ali je za potrebe pčelarstva naseljena diljem svijeta. Medonosna pčela i druge udomaćene vrste oprašivača su važne zbog svojeg doprinosa poljoprivredi i gospodarstvu. Pčelarstvo je doprinijelo i visokoj osviještenosti ljudskog društva o važnosti oprašivanja i oprašivača. Međutim, bitno je naglasiti da medonosna pčela, zajedno sa ostalim udomaćenim oprašivačima, čini samo mali dio ukupne raznolikosti divljih oprašivača. U Hrvatskoj ima najmanje 720 vrsta divljih pčela, a u Europi više od 2000. Na svijetu je dosad opisano oko 6000 vrsta muha lebdjelica. Ukupan broj vrsta kukaca na svijetu za koje se procjenjuje da sudjeluju u

oprašivanju je 22 000. Ova raznolikost vrsta divljih oprašivača znači i ekološku raznovrsnost: oni su različitih veličina, oblika tijela, različito su dlakavi, aktivni su u drugo doba dana (danji i noćni oprašivači) ili godine (proljetne i jesenske vrste). Zbog ekološke raznolikosti, usluge ekosustava koju zajednice divljih oprašivača pružaju su nezamjenjive i u prirodnim i poljoprivrednim ekosustavima. Iako je važnost oprašivača odavno poznata, u zadnje vrijeme im se pridaje više pažnje. Glavni razlog za ovaj interes su znanstvene činjenice da oprašivači u mnogim dijelovima svijeta nestaju – njihova raznolikost i njihova brojnost se smanjuju. Glavni uzroci za ove gubitke su posljedice čovjekovog djelovanja: intenzivna poljoprivreda i prekomjerna uporaba pesticida, gubitak staništa, klimatske promjene, razni patogeni i invazivne strane vrste. Zbog uloge koju oprašivači imaju u ekosustavu, njihovo nestajanje može imati drastične posljedice za sigurnost hrane, stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, ali i za kvalitetu naših života. Svijet bez oprašivača svakako bi izgledao puno drugačije nego naš današnji svijet.

Izvor:

https://crobuzz.mingor.hr/buzz/ Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno

Nakon otvaranja Olimpijskih igara u Parizu javio nam se trener Jane Pavalić

Ivica Androić: 'Prekrasan događaj koji ću pamtiti cijeli život'

Nakon otvaranja Olimpijskih igara u Parizu javio nam se prof. Ivica Androić, trener naše plivačice Jane Pavalić koja je prva zagorska olipmijka, a vrlo velike zasluge za to, uz nju naravno, ima i njen trener koji će joj biti stručna i moralna podrška da ostvari što bolji rezultat u Parizu. -Ovo je prekrasan događaj koji ću pamtiti cijeli život. Sve je bilo savršeno organizirano. Vožnja brodom prilikom predstavljanja država trajala je oko sat vremena, a duž cijele Seine su bile tribine i imam dojam da se okupilo oko 500.000 gledatelja. Nažalost zbog kiše odmah nakon predstavljanja morali smo se vratiti u Olimpijsko selo i nismo mogli prisustvovati samoj završnici otvaranja – izjavio nam je Ivica Androić. Plivalište je savršeno, kao i uvjeti u Olimpijskom selu otkriva nam Androić. Odlična je i hrana i sve baš sve je na najvišem nivou kako i dolikuje najvećem svjetskom sportskom natjecanju. U utorak 30.7. oko 11 sati Jana kreće u kvalifikacije na 100 slobodno. Opterećenja nema, ali poznavajući nju možemo očekivati lijepe vijesti.

Raspored nastupa zagorskih olimpijaca u Parizu

Petar Gorša na najbolji mogući način otvorio zagorske nastupe na OI u Parizu

Po prvi puta od postojanja hrvatske države Hrvatsko zagorje ima tri sportaša na Olimpijskim igrama, a to su plivačica Jana Pavalić, bacač kladiva Matija Gregurić i strijelac Petar Gorša, dok će hrvački sudac iz Hrvatskog zagorja, Zvonko Očić, odraditi svoje druge Olimpijske igre. Bjelovarčanu sa zagorskom adresom, Petru Gorši ovo su već pete Olimpijske igre, a otvorio ih je na najbolji mogući način. Petar je izborio finale na zračnom puškom na 10 metara. Već u srijedu u 9 sati Petra očekuju kvalifikacije na s malokalibarskom puškom na 50m tri pozicije, a nadamo se i finale u četvrtak 1. kolovoza u 9,30 sati. Plivačica Jana Pavalić u utorak 30. srpnja u 11,45 sati kreće u kvalifi-

kacije na 100 slobodno, a ukoliko izbori nastup u polufinalu nastupit će u večernjim satima istog dana. U subotu 3. kolovoza u 11,20 sati Jana će nastupiti u kvalifikacijama na 50 slobodno, a nadamo se isto tako i u poufinalu koje je na rasporedu u 20,37 istog dana. Finale na 50 slobodno je u nedjelju 4. kolovoza u 18,30 sati. Bacač kladiva, Matija Gregurić, kreće u kvalifikacije u petak u 10.10 sati. Iskreno se nadamo da ćemo ga vidjeti i u finalu koje je na rasporedu u nedjelju 4. kolovoza u 20,30 sati. Hrvački turnir na Olimpijskim igrama počinje 5. kolovoza, a sigurni smo da će hrvački sudac Zvonko Očić imati jednu od glavnih uloga na tom turniru.

Pred odlazak u Pariz obavili smo kratak razgovor s hrvatskim bacačem kladiva

Matija Gregurić: 'Vjerujem

da mogu ući u finale'

Matija Gregurić je svojom jednstavnošću i iskrenošću osvojio srca svojih zabočkih sugrađana, ali i mnogobrojnih Zagoraca i Zagorki. Trenutno najbolji hrvatski bacač kladiva nedavno je ostvario svoj životni san i plasirao se na Olimpijske igre u Parizu. Plasman na OI donio mu je hitac od 75,47 na Europskom prvenstvu u Rimu što je njegov osobni rekord, a donio mu je osmo mjesto u Europi. Gregurić je trenutno najpoznatiji hrvatski policijac i prvi hrvatski policijac na Olimpijskim igrama, što će zlatnim slovima biti upisano kako u povijest hrvatskog i zagorskog sporta, tako i u povijest MUP-a. - Tek kad sletim u Pariz i uđem u Olimpijsko selo shvatiti ću kakav sam posao zapravo napravio, te ću iz toga svega dobiti dodatni motiv i adrenalin da bacim kladivo na one daljine kako su išle sad u zadnjem periodu priprema i ući u finale. Idem upozna-

ti naše olimpijce i uživati u svakom trenutku provedenim sa njima, da navijamo jedni za druge i da postignemo što bolje rezultate, podržite nas jer sam jako puno znači vaša podrška – izjavio nam je pred put u Pariz Matija. Pripreme su bile teške, ali samo se tako može doći do željenog cilja, a to je plasman u finale. U kvalifikacije ulazi 32 bacača kladiva, a njih 12 će u finale, iskreno se nadamo da će među njima biti i Matija. Kvalifikacije bi trebao odraditi u petak u 10,10 sati, a finalu kojem se zajedno s njim nadamo trebalo bi se održati u nedjelju 4. kolovoza. - U dobroj sam formi i vjerujem da mogu ući u finale među dvanaest najboljih. Puno je lakše napraviti dobar rezultat i plasman na Olimpijskim igrama, nego se na njih plasirati. Atletika je zahtjevna i rigorozna i traži maksimum od sportaša – govori nam Matija Gregurić. (FOTO: European athletics)

Iz olimpijskog sela u Parizu javila nam se prva zagorska olimpijka

Jana Pavalić: 'Jedva čekam da počnem sa službenim natjecanjem'

Plivačica Olimpa Gornjostubičanka Jana Pavalić sa 17 godina najmlađa je hrvatska olimpijka u Parizu. Jani su ovo prve, ali sigurni smo ne i posljednje Olimpijske igre. Što više na sljedećim bi trebala biti i kandidat za olimpijsku medalju, ako će se sve razvijati željenim tokom, a nema razloga da tako ne bude. Nakon nedjeljnog trenera i popodnevnog odmora Jana nam se javila na telefon i odradili smo kratki razgovor o njenim prvim dojmovima iz Pariza. - Uživala sam na otvaranju, sva sam se naježila. Kad sam s broda na Seini vidjela koliko nas ljudi gleda, tek tada sam shvatila dimenziju ovog natjecanja i svog rezultata. Žao mi je što radi kiše nisam ostala do kraja, ali i ovaj dio otvaranja kojem sam prisustvovala ostavio je na mene snažan dojam – otkrila nam je svoje dojmove s otvaranja Olimpijskih igara Jana. Jana trenira punom parom. Na olimpijskom bazenu u Parizu odradila je već četiri treninga. - Plivalište je savršeno, nisam nikad plivala na boljem bazenu od ovog u Parizu. Uvjeti su savršeni, sve je podređeno plivačima. Organizacija na bazenu je na najvišem nivou i jedva čekam da počnem sa službenim natjecanjem – govori nam Jana. U utorak ju čekaju kvalifikacije na 100 slobodno, a u subotu na 50 slobodno, disciplini u kojoj je ulovila normu za Olimpijske igre. - Uz 50 slobodno dobila sam mogućnost da odaberem još jednu disciplinu, a odabir je pao na 100 slobodno, pošto 50 leptir nije olimpijska disciplina. Na Prvenstvu Hrvatske sam postavila rekord na 100 slobodno i nadam se da ću ga popraviti u Parizu, no ne znam hoće li to biti dovoljno za polufinale. Puno više ambicija imam na 50 slo-

bodno. I tu očekujem novi hrvatski rekord, a ako budem i plivala na nivou svog sadašnjeg rekorda u toj disciplini to bi trebalo biti dovoljno za polufinale, što bi bio lijep uspjeh na mojim prvim olimpijskim igrama – otkriva nam svoja očekivanja Jana. Hrvatska kuća u olimpijskom selu udaljena je od plivališta 40 minuta vožnje. Jana ima jedan trening u 11 ujutro, pa se popodne nađe i slobodnog vremena. - Selo je impresivno, jedan mali dobro organiziran grad s pu-

no dobrih vibracija. Uz svoje plivače družim se i sa stolnotenisačima, rukometašima i vaterpolistima. Svi su vrlo pristupačni. Planiram otići i na jednu rukometnu i vaterpolo utakmicu naših reprezentacija. Sa svojom plivačkom delegacijom otići ću i u obilazak Pariza. Dobili smo naputak od organizatora da radi sigurnosti u obilazak Pariza idemo u civilu, a ne u službenoj odjeći, no iskreno vjerujem da nećemo imati nikakvih neugodnosti – završila je Jana.

Hrvački

sudac Zvonko

Očić organizirao domjenak pred odlazak na svoje druge Olimpijske igre

Nakon Tokija 2021. godine hrvački sudac iz Krapinskih Toplica, Zvonko Očić, dijelit će pravdu i na Olimpijskim igrama u Parizu. Ovo su njegove druge olimpijske igre, a Očić je hrvački sudac već 40 godina. Spada u samu svjetsku sudačku elitu u hrvanju, a 2021. godine nakon nastupa u Tokiju proglašen je za najboljeg svjetskog hrvačkog suca, što je iznimna čast i priznanje. Teško je ući u svjetku hrvačku elitu, no sigurno je još teže u njoj opstati, što sam dokazuje koliko je Zvonko kvalitetan sudac. Bit će i jedini sudac s prostora bivše Jugoslavije. Pred odlazak u Tokio Zvonko je organizirao domjenak kod svoje klijeti na kojem su uz njegovu obitelji bili prisutni i njegovi prijatelji prvenstvo iz sporta, ali bilo je tu i poznatih političara i gospodarstvenika. I pred odlazak u Pariz Zvonko nije iznevjerio tradiciju i organizirao je domjenak. Sve nas to podsjeća na 2021. kada je sjajno odradio OI u Tokiju i postao najbolji svjetski sudac. Želimo mu pu-

no uspjeha u Parizu i da će na kraju godine od strane Svjetske hrvačke federacije (UWV) u njegove ruke stići još jedna „zlatna fučkaljka“. - Hvala svima koji ste se odazvali na ovaj moj domjenak. Ponosan sam što ću suditi na svojim drugim olmpijskim igrama. Ponosan sam što sam izborio svoje mjesto među 40 hrvačkih sudaca na OI u Parizu i dat ću sve od sebe da odradim svoj posao na najvišem mogućem nivou – izjavio nam je Zvonko Očić pred odlazak u Pariz.

Županijska teniska liga ove godine ima osma sudionika

U vodstvo Zagorec Krapina

I ove godine igra se teniska liga KZŽ. Natječe se osam klubova, a ovogodišnji sustav natjecanja nudi mogućnost sa svatko sa svakim odigra jedan meč. Nakon što završi taj ligaški dio natjecanja, predviđeno je da o pobjedniku odlučuju prve četiri ekipe. Do sada je odigrano pet kompletnih kola, dakle ostala su još dva. U vodstvu je Zagorec Krapina, koji je dobio svih pet mečeva, i to samo jedan sa 3:2, pa ima na vrhu 14 bodova. Naime, za pobjedu sa 5:0 ili 4:1 pobjednik dobiva tri boda, dok za pobjedu 3:2 pobjedniku idu dva, a poraženom jedan bod. Na drugom mjestu je Oroslavje sa dese bodova, a treći Nec Mihovljan ima devet. Slijede Pregrada i BK Hornets sa po sedam, Stubica i Gorica sa po pet, dok je na osmom mjestu Marija Bistrica sa tri boda. Do kraja kolovoza trebaju se odigrati i preostala dva kola, a onda će uslijediti završnica, koju je i matematički osigurao Zagorec, dok se za preostala tri mjesta još vodi borba. (Elvis Lacković)

Florian Šalec drugi u klasi 4b

Zajedničkim snagama AK Vrbovsko i AK Klek iz Ogulina u Ogulinu je održana utrka brdskog autmoboilizma pod nazivom „WLADODIL – Nagrada Ogulina 2024.“, koja je okupila 53

minute, točnije 3:51.41. Utrka u Ogulinu bila je peta u seriji PH u brdskom automobilizmu. Poslije pet odvoženih utrka Šalec je vodeći u klasi 4b, dok je u grupi 4 drugi. U Ogulinu održana utrka brdskog autmoboilizma pod nazivom 'WLADODIL – Nagrada Ogulina

U Ninu

održana

vozača. Među njima je naravno bio i zagorski automobilistički as, Florian Šalec član AK Zagorje Oroslavje. Sa svojim Citroenom C2R2 Florian je ponovno napravio odličan posao. S vremenom

4:11.79 osvojio je drugo mjesto u klasi 4b, dok je u generalnom poretku zauzeo visoko deveto mjesto. U grupi 4 osvojio je treće mjesto. U klasi 4b bolji od njega bio je samo Renato Herc,

dok je u grupi 4 od njih dvojice bio bolji Boris Katić. Uvjerljivi pobjednik utrke u Ogulinu bio je Dejan Dimitrijević koji je jedini od svih vozača ukupni rezultat obje utrke imao ispod četiri

završnica Prvenstva Hrvatske u 3x3 košarci

KA-BA Antonija Črnjevića zaustavljena u dramatičnom polufinalu

Nakon devet kvalifikacijskih turnira u organizaciji KK Larus uz suradnju s Udrugom 3x3 Hrvatska i HKS-om u Ninu je održana završnica PH u 3x3 košarci. Turnir je bio zatvorenog tipa, isključivo za hrvatske ekipe i igrače, a pravo nastupa imali su najbolji s turnira u Zadru (Diadora Open), Vukovaru (Vukovar basket), Zagrebu (Povratak košarci i Hakl na Taksiju), Križevcima (Crosscity buckets), Svetoj Nedelji (Hoopfest), Osijeku (3x3 Osijek), Bjelovaru (Borik Bjelovar) i Đakovu (Slavonija Open). U završnici se tako našla i momčad KA-BA Karlovac za koju je nastupio i kapetan KK Zabok, Antonio Črnjević, a njegovi suigrači bili su Jure Gu-

njina, Ivan Nakić-Vojnović i Dorian Ribarić. Oni su nažalosti ispali u dramatičnom polufinalu protiv kasnijeg pobjednika momčadi Sportko za koji su nastupli Kujundžić, Vrgoč, Dugandžić i Vidović. Nakon što je KABA u četvrtinalu skinula „skalp“ reprezentaciji Hrvatske, momčadi Borik Bjelovar (Rašetina, Jacović, Krstanović i Jović) očekivalo se da može doći do kraja. No loše otvaranje protiv Sportka čini se koštalo ih je možda i naslova prvaka. Poslije isteka vremena na semaforu je stajalo 18:18, a pobjednik je prema pravilima momčad koja prva zabija dva koša. Upravo je Črnjević doveo svoju momčad u vodstvo od 19:18, no za Sportko je tri-

cu pogodio Stanko Kujundžić i utakmica je završila rezultatom 19:20. Kao što smo i rekli Sportko je kasnije osvojio i naslov prvaka nakon još jedne drame u finalu gdje je slavio protiv Pharme Classic rezultatom 21:20. Momčad Sportko tako je osvojila besplatni put na World tour Debrecen koji će se održati krajem kolovoza. Vrlo lako se tamo mogla naći i KA-BA Karlovac, našeg Antonia Črnjevića. - Ovo nam je tek prva sezona, ali uspjeli smo dokazati da spadamo među četiri najbolje hrvatske 3x3 momčadi. Nažalost odlučivale su nijanse, ovaj put nam je sreća okrenula leđa. Atmosfera u Ninu bila je fantastična i šteta što nismo otišli do kraja. Dra-

go mi je da 3x3 košarka uzima zalet i postaje sve kvalitetnija u Hrvatskoj – izjavio nam je Antonio Črnjević. Na kraju je momčad KABA Karlovac zauzela četvrto mjesto na završnici za samo jedan koš manje postignut u odnosu na momčad Gajnice SomSport.

Rezultati momčadi KA-BA Karlovac na završnici u Ninu: KA-BA Karlovac – Diadora 21:14

KA-BA Karlovac – Pharma Classic 16:21

Četvrtfinale: Borik Bjelovar – KA-BA Karlovac 13:15

Polufinale:

KA-BA Karlovac – Sportko 19:20

Mladost Zabok krenula u pripreme

Zabočani žele naslov prvaka

Početkom tjedna Mladost Zabok je pod vodstvom trenera Drage Bartolića krenulu u pripreme za nadolazeću sezonu u IV. NL-središte Zagreb – skupina A. Nadali su se mnogi da će ovo biti pripreme za 3. NL-centar, no u uzbudljivoj završnici sezone ispred Mladosti bile su Ravnice. Zabočani se nadaju da će ove sezone doći prvi do cilja. Momčad je pretrpila određene promjene. Jurica Kotarski otišao je u Gaj Mače, Tin Gregurić u Zagorec KR, Fran Galina u Slogu, nove sredine traže braća Benčić, Mihael i Matija, nema više ni Antuna Gucića, a od aktivnog igranja nogometa oprostio se već legendarni Nikola Krajačić. Neizvjesno je što će biti s Nikom Škrlecom koji je krenuo put Varteksa, pa se ozbiljnije ozlijedio. Novi igrači Mladosti su Matija Vedriš koji dolazi iz Dinama OO, Toni Maričević koji je prvi dio prošle sezone bio suigrač Vedriša, a drugi je proveo u jednom austrijskom niželigašu, dok se iz Oštrca vratio Matija Črnjević. Sva trojica su prema riječima trenera Bartolića pojačanja. - Zadovoljan sam rosterom. Možda nemamo širinu kao prošle sezone, ali prva jedanaestorka bit će jača u odnosu na prošlu sezonu. Prijelazni rok je u tijeku i nadam se

da ćemo dovesti još dva kvalitetna nogometaša. Žao mi je što su nekli mladi igrači prešli u druge sredine, no želim im da se tamo afirmiraju – izjavio nam je trener Drago Bartolić. Velika je stvar za Mladost Zabok što je u momčadi ostao Matija Smrekar, a svakako će važni kotači uz njega biti Jakov Drčić i Matija Drempetić. Očekuje se i puna afirmacija Peteka i Durevića, koji su bili najugodnije iznenađenje u prošloj sezoni. Trenutno s prvom momčadi trenira čak deset juniora. Bartolić smatra da među njima ima dosta zanimljivih igrača, a neki će sigurno ostati u kadru prve momčadi. Bartolić je dogovorio i šest pripremnih utakmica. Prva je na rasporedu 31.7. kada u Zabok stiže Stubica, slijede: Pitomača (3.8.), Bistra (7.8.), Golubovec (10.8.), Trnje (17.8.), a „generalka“ bi trebala biti 24.8. protiv Pregrade. Liga počinje 31. kolovoza. - Borit ćemo se za sam vrh u nadolazećoj sezoni. Velika većina glavnih igrača iz prošle sezone ostali su s nama, izuzetno su motivirani i mislim da možemo osvojiti ligu. Ponovimo li igre iz prošle sezone ne bi smjelo biti problema, ali nadam se da ćemo biti još i bolji - najavio je sezonu Bartolić.

BEDEKOVČINA – Krenule su pripreme i u NK Tondach iz Bedekovčina. Prošla je sezona bila iznimno turbulentna. Svi se pratitelji zagorskog nogometa, pa i šire sigurno sjećaju vrlo neobične situacije, u kojoj je Tondach jesenski dio 3. NL Centar igrao gotovo kompletno u gostima, da bi proljeće ponudilo obrnutu situaciju. Na kraju, nije se uspio izboriti ostanak u 3. NL centar, a dio razloga sasvim sigurno leži i u tom, ipak neobičnom ritmu. No, sve je to stvar prošlosti i u Bedekovčini su se okrenuli novoj sezoni u 4. NL središte skupina A. Pripreme su počele, a odigrana je i prva prijateljska utakmica, kod kuće protiv Inkopa. No, na samo startu igrala je kombini-

rana momčad, sastavljena većinom od juniora, pa će trener tek u narednim pripremnim utakmicama moći provjeriti kako stvari stoje sa kadrom, koji se podosta promijenio, a zapravo nije do kraja još niti definiran, s obzirom da prijelazni rok još traje. No, možda najveće novo ime u Bedekovčini upravo je trener. Riječ je o Tomislavu Gondžiću, koji u igračkoj karijeri pamti i igranje u Dinamu. No, sada je trener i u Bedekovčini će krenuti u novi izazov, jer treba će posložiti kockice, s obzirom da promjene u sastavu. Kako nam je otkrio član Izvršnog odbora Dražen Bosec, iz kluba su otišli Jurica Hendija u Oštrc, Karlo Frtalj i Petar Boronjek u Gaj Mače, Andri-

ja Frančina i Marko Mlinarić u Bistru, a Tin Usmiani u Tigar Sveta Nedelja. Stigli su Nikla Mutak i Dominik Cujzek iz Rudara DZ, Tomislav Benčić i Nikola Filipec iz Oštrca, te Vito Suljić iz Save Strmec. No, kako prijelazni rok još uvijek traje, lista pojačanja još nije do kraja definirana, tj. još su u igri dva potencijalna pojačanja, a sve će biti poznato do kraja tjedna. Što se pripremnih utakmica tiče, već za vikend uslijedit će gostovanje kod NK Ban Jelačić, 10. kolovoza u Bedekovčinu stiže GNK Inker Zaprešić, a od 15. do 17. kolovoza Tondach će sudjelovati na tradicionalnom turniru u Poznanovcu. S obzirom da je početak natjecanja u 4. NL središte skupi-

na A pomaknut na 31. kolovoza još se traži protivnik za generalko 24. ili 25. kolovoza, s tim da je moguća i još koja utakmica u tjednu u tijeku priprema. Što se pak očekivanja tiče, iako je ekipa nešto mlađa u

odnosu na prošlu sezonu, u klubu vjeruju da se mogu boriti za vrh,

barem od sredine prema gore, a to će još ovisiti i o realizaciji spomenutih pojačanja u narednom periodu. (Elvis Lacković)

kamin, garaža, sve obnovljeno (stolarija, krov, fasada, solari ...)

531 KRAPINA, Zagrebačka

VELIKO TRGOVIŠĆE, Mrzlo

535 ZABOK, Tisanić

537 RAB, Mundanije

538 ZABOK, Bregi Zabočki

543 Donja Stubica, Kamenjak

562 KARIN, blizina Zadra

Normalno ljetno vrijeme

VREMENSKA SLIKA:

I drugu polovicu srpnja obilježavaju uglavnom sunčani i vrući dani, ali je ta vrućina ipak bila normalnija nego u prvom dijelu mjeseca. Noći su u prošlom tjednu bile ugodno svježe, a dnevna temperatura se vrtila oko 30°C. I u ovom tjednu ćemo imati puno sunca, a jedina promjena dogodit će se oko petka i subote. Donijet će nam osvježenje i mjestimične pljuskove, ali nakon toga opet dolaze sunčani dani. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

Za utorak prognoziramo puno sunca i topline. Temperatura će sasvim lagano rasti, vjerojatno do 30°C, ali će svježa noć i jutro dobro doći da se dobro naspavamo. Jedan lijep i zdrav ljetni dan.

Sredina tjedna će biti sve toplija, ali nije na vidiku onako veliki toplinski val kao sredinom srpnja jer bi se tijekom srijede i četvrtka temperatura zraka u popodnevnim satima mogla popeti na 32-34

UTORAK 30. srpanj

Celzijeva stupnja. Vruće, ali uz ugodno noći ipak će biti podnošljivo. Postojat će i neka mala mogućnost za lokalni pljusak, veći rizik za to je u četvrtak poslijepodne.

U petak prijepodne izgleda još pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme uz većinom slab južni vjetar. Međutim, u popodnevnim i večernjim satima naoblačenje uz mjestimične grmljavinske nestabilnosti, sjeverac i pad temperature. Temperatura će prije fronte biti oko 30, a do kraja dana će osvježiti.

Još je nešto kiše ili pokoji pljusak moguće i tijekom subote, ali kako dan odmiče tako će biti sve više suhog vremena, vjerjatno i sunčanih razdoblja. Temperatura će zbog fronte i sjevernog vjetra biti puno ugodnija, vjerojatno oko 25 stupnjeva.

U nedjelju i ponedjeljak većinom sunčano i ponovno toplije vrijeme. Noći i jutra će biti svježi, ali dnevna temperatura će opet ići prema 30 Celzijevih stupnjeva.

PETAK 2. kolovoz 18 0C 29 0C

kolovoz 16 0C 33 0C PONEDJELJAK 5. kolovoz 15 0C 29 0C

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Valentina Lešković

Gornja Stubica

Sandra Šamec

Oroslavje

Ivana Novosel

Oroslavje

Marija Krznar

Zabok

Martina Suhina

Gornja Stubica

Martina Cvetko

Lobor

Natalija Špoljar

Konjščina

Djevojčice su rodile:

Marijana Burić Pregrada

Morana Prelčec

Donja Stubica

Tihana Leskovar

Zabok

Ivana Brlek

Gornja Stubica

Valentina Kajba

Krapina

Gabriela Sliško

Odra – Zagreb

Julija Kosec

Gornja Stubica

Venesa Fabijanić

Zagreb

Kristina Jurina

Zlatar

Anita Brković Poznanovec

Andrew Sean Greer: Less knjiga

Ovaj urnebesan, dirljiv i satiričan roman osvojio je prestižnu Pulitzerovu nagradu, čime se odala počast Greerovoj nevjerojatnoj vještini pisanja te ogrinalnosti priče. Osrednji ste pisac na pragu pedesetog rođendana. Poštom vam stigne pozivnica za vjenčanje: vaš se bivši partner, s kojim ste bili devet godina, zaručio. Ovaj poziv ne možete prihvatiti (bilo bi to suviše neugodno) ni odbiti (ne možete priznati poraz). Vaš je radni stol zasut nizom neprivlačnih pozivnica na književna događanja diljem svijeta. PITANJE: Kako šmugnuti iz grada? ODGOVOR: Pristanite na sve!

ZDENKA BEZJAK, HRASTOVIČKA 22, 10250 LUČKO

Broj telefona:

knjiga

Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata

• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom

• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...

• mogućnost narudžbe samo jednog komada

• idealno za poklon ili promociju

• termo tisak, color tisak i sito tisak

TISAK NA MAJICE I TEKSTIL

U bijegu od rata jedna obitelj iz Srednje Bosne svoj privremeni dom pokušava graditi u Zagrebu. Majka, seka, dida i dvanaestogodišnji dječak suočavaju se s mrzovoljom novih susjeda i težinom egzistencije osuđene na humanitarnu pomoć, sve dok jednoga dana majka ne savlada administrativne „rupe“ i suvereno zasjedne na čelo –tvornice Hrvata!

POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Kino Zabok od 15.07. do 22 08. ima ljetnu stanku te u tom periodu neće biti projekcije filmova

Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata 1049

Adresa:

Ime i prezime: Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

nezavisni regionalni portal

nezavisni regionalni portal

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica.

Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

AUTOBUSNI KOLODVOR ZABOK

Andrew Sean Greer: Less 1049

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Adresa:

Ime i prezime:

Knjigu će dobiti poštom

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati zadnji ulaz u 18 sati kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada

t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo' kumrovec 049 225 844 cra a ract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica t 049 587 880 t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10 49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

Restoran Dvorac Mihanović

POSEBNA SEZONSKA PONUDA

Ponuda vikend ručkova

Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr info@terme-tuhelj.hr / 049 203 772

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

DEBORA DROBEC

NASELJE STUBIČKI KAMENJAK 15, 49240 DONJA STUBICA Nagradni pojam – POŠTANSKA MARKA

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

OVAN (21.ožujka - 20. travnja)

Pred vama su noviji zahtjevni zadaci. Imat ćete viziju svojih planova. Očekujte i bolje ljubavne dane. Prilagodite se partneru i ne pretjeruje s noćnim izlascima. Vodite brigu o svom zdravlju.

SAVJET TJEDNA: Poboljšajte kondiciju!

BIK (21.travnja - 21. svibnja) Na radnom mjestu bit će vam zabavno. Uz to bit ćete vrlo kreativni i vrijedni. Nećete biti zadovoljni privatnim životom. Morali biste sami poraditi na promjenama. Mijenjajte životne navike.

SAVJET TJEDNA: Vozite bicikl!

BLIZANCI (22. svibnja - 21. lipnja)

TUHELJSKA NOĆ

Cijeli radni tjedan bit ćete u gužvi i pod stresom. Unatoč naporima na poslu, mogli biste uči u zanimljivu ljubavnu vezu. Poradite na komunikaciji s partnerom. Odmorite se.

SAVJET TJEDNA:

Ne uzimajte sve stvari za gotovo!

RAK (22. lipnja - 22. srpnja)

Bit ćete vrlo angažirani na svom poslu. Intenzivno ćete komunicirati sa strancima. Rado ćete i putovati. Vaš šarm i pozitivan stav bit će primijećeni. Popravite korespodenciju s partnerom. Prestanite pušiti.

SAVJET TJEDNA

Za volanom budite posebno pažljivi!

LAV (23. srpnja - 22. kolovoza)

Ovog tjedna bavit ćete se financijskim temama. Pokušavat ćete zaraditi i honorarno. U ljubavnom životu nema većih promjena. Solidno ćete se slagati s partnerom. Nedostaje vam energije.

SAVJET TJEDNA : Oslobodite se napetosti!

DJEVICA (23. kolovoza - 22. rujna)

Ojačat će vaše poslovne sposobnosti. Bit ćete komunikativni i ustrajni u svojim planovima. U vezi vam nedostaje više opuštenosti. Ne budite svojeglavi.

SAVJET TJEDNA:

Ne bježite od svojih stvarnih osjećaja!

VAGA (23. rujna - 22. listopada)

Puno ćete toga ovih dana postići, posebice na poslovnom planu. Nećete se predavati lako. Možda se odlučite na zajednički život s partnerom. Nećete imati apetita.

SAVJET TJEDNA: Ne kasnite!

ŠKORPION (23. listopada - 21. studenoga) Ovih dana nebom ćete parati na oblake. Mnogi će vas hvaliti i biti zadovoljni vašim radom. Bit ćete zaljubljive prirode i brzo ulaziti u ljubavne veze. Treba vam svježeg zraka.

SAVJET TJEDNA: Prilagodite se!

STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) Na putovanju bi mogli sresti novu ljubav. Ovih dana vezanima će više značiti topli zagrljaj nego ludi provod. Moguće je da dobijete neki zahtjevan zadatak. Ne pretjerujte s hranom.

SAVJET TJEDNA: Ne tražite dlaku u jajetu!

JARAC (22. prosinca -20. siječnja) Ozračje na radnom mjestu bit će ugodno. Pokazat ćete svoje zavidno znanje. Za vikend možete očekivati dobre ljubavne prilike. Budite otvoreniji i nasmiješeni.

SAVJET TJEDNA: Budite što jeste!

VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Teško ćete se organizirati posao i obiteljski život. Morate ćete si posložiti raspored. Ljubavni život bit će puno bogatiji. Pokažite više zrelosti.

SAVJET TJEDNA: Ne budite prenapeti!

RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Iako biste htjeli imati sve konce u rukama, ovih dana ćete nailaziti na prepreke i nerazumijevanje kolega. Potražite novu ljubav. Dišite punim plućima.

SAVJET TJEDNA: Držite se provjerenih činjenica!

NAKON

ŠTO JE IZDRŽAO ŠEST MJESECI BEZ VODE, KRENUO JE U NOVI PODVIG

Hrabri zagorski avanturist i pustolov tjedan dana živio kao vegetarijanac: 'Sljedeći izazov mi je skok iz Svemira'

etrdesetogodišnji Ludvig Mesek iz Donje Stubice, diljem je svijeta poznati avanturist, iza kojeg su do sada već brojne i avanture i podvizi, zbog kojih je i zaradio svoj prepoznatljivi nadimak Ludvig Podvig. Ovaj put, kako nam je i sam priznao, nadmašio je i samog sebe, riskirajući vlastito zdravlje u tolikoj mjeri da je doveo svoj organizam do samih granica izdržljivosti.

Podvizi

Naime, Ludvig je odlučio pokušati nešto čime će nadmašiti sve svoje dotadašnje podvige, kao što je osvajanje Mount Everesta u japankama, vožnja od Moskve do Pariza starim pony biciklom bez guma (samo na felgama) te surovo šestomjesečno preživljavanje u srcu Zagorja bez trunke vode. - Nakon svih mojih podviga, odlučil sem probati zdržati tjeden dana bez mesa i živeti kak vegetarijanec. Nije bilo le o. Lepo je vreme bilo i svi susedi su roštiljali non stop. I nemaš kam pobeči. Kam god pobegneš, svugde isti mirisi – požalio nam se Ludvig te dodao da mu je najveća napast bio mesni doručak kojeg obožava i koji ga podsjeća na morsku plažu. Napasti

Iako u svim svojih poduhvatima ima punu podršku svoje obitelji i prijatelja, posebno majke i bake, ovaj put, kaže, one su bile jako zabrinute za njega i svakodnevno ga kudile te nagovarale da pojede bar nešto osim povrća. - Mama i baka su bile strahu za me. Nagovarale su me da si pojedem bar malo špeka, ak već nečem meso. Govorile su mi da bum omegljel ak bum jel samo voće i povrće. I bil sem blizu toga, ali nekak sem ipak zdržal - ispričao nam je Ludvig o svom odolijevanju napastima da odustane od svog podviga. Nakon što je uspio, kaže, počastio je sebe i cijelu familiju pečenom svinjskom potrbušinom te najavio svoj sljedeći podvig, skok padobranom iz Svemira, jer kako je rekao, nakon ovih tjedan dana bez mesa zna da može sve što naumi.

Ludvig Mesek: 'Mama i baka su bile strahu za me. Nagovarale su me da si pojedem bar malo špeka, ak već nečem meso. Govorile su mi da bum omegljel ak bum jel samo voće i povrće. I bil sem blizu toga, ali nekak sem ipak zdržal'

SRPANJ/KOLOVOZ

UTORAK, 30.07. Petar Krizolog; Rufln; Anđa SRIJEDA, 31.07. Ignacije Lojolski; Vatroslav ČETVRTAK, 01.08. Alfons Liguori; Vjera; Nada PETAK, 02.08. Gospa od Anđela; Euzebije V. SUBOTA, 03.08. Bl. Auguslin Kažotić, Lidija NEDJELJA, 04.08. 18. KROZ GOD. Ivan Marija Vianney, Justin PONEDJELJAK, 05.08. Gospa Snježna; Nives; Snježana

Sretan imendan, Lidija! Ime Lidija je grčko hebrejskog porijekla. Ime ima značenje rođena od Boga, odnosno žena iz Lidije, pokrajine u Maloj Aziji. U korijenu je asirska riječ luddi i znači ljudi. Lidija je interesantna, lijepa i dojmljiva, kaže skriveno značenje imena.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

...da se topla voda smrzava brže od hladne vode?

...da u sjemenkama jabuke ima cijanida?

...da krtica može iskopati oko 90 m tunela za jednu noć?

jeste li znali?

autobusni kolodvor u zaboku

nezavisni regionalni portal

MISE

MARIJA BISTRICA