Zagorski list 999

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

BadlFest raznovrsnim programom oduševio brojne posjetitelje

Let 3 'zapalio' publiku, mnoštvo u glas pjevalo Mamu ŠČ

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

Pri kraju su radovi: Kružni tok u Mokricama pušta se u promet u rujnu

U bistričkom svetištu ogorčeni zbog zabrane rada: 'Mi jedino od nedjelja živimo!'

Rapidan pad proizvodnje

13. Loborfest okupio glazbenike iz četiri države i oduševio publiku

Kristalni

bariton osvojila skupina “Džuboks”

mlijeka u Zagorju: Uzgajamo svega

135 mliječnih krava!

Poljoprivrednici su pesimistični: 'Sve je poskupjelo i nema računice. Poljoprivreda je samo muka'

issn 1334-4668

broj 999 / godina 20 / 25.7. 2023. / cijena 1,5€

Prodavači na štandovima i suvenirnicama zabrinuti su zbog novog Zakona. Još uvijek ne znaju tko će, kada i kako moći raditi

zbog korištenja godišnjih odmora sljedeći broj zagorskog lista izlazi 15. kolovoza

Prodavači na štandovima i suvenirnicama u Mariji Bistrici zabrinuti su i ogorčeni zbog novog Zakona o neradnim nedjeljama, jer još uvijek nisu sigurni koliko će moći raditi. Kažu kako im 16 nedjelja godišnje ne znači ništa

'Mi samo od nedjelja jedino one nam

Hodočašća vjernika iz raznih krajeva Hrvatske u punom su jeku. Iako dolaze u najvećoj mjeri na misu i u obilazak Svetišta, hodočašće se u mnogim se Svi se sjećamo kako se bez medenjaka i licitara nije

Od 1. srpnja na snazi je novi zakon o (ne)radnim nedjeljama. Novim Zakonom regulirano je kako trgovci mogu sami odrediti 16 nedjelja kroz godinu koje će im biti radne, dok će sve druge nedjelje njihove trgovine biti zatvorene. Zakon je propisao i iznimke od ovog pravila, a to su trgovine koje se nalaze u sklopu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, brodova, zrakoplova i trajekata, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, centara za posjetitelje, kampova te proglašenih zaštićenih područja prirode.

16 radnih nedjelja

Iznimke se odnose i na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima na tržnicama na malo i veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu. I dok su veliki trgovački lanci i šoping centri već odredili 16 radnih nedjelja do kraja godine, što će ipak biti nešto teže iduće godine, obzirom da će tih 16 nedjelja morati rasporediti tijekom cijele godine, a ne samo na šest mjeseci, kao ove, prodavači koji svoje proizvode prodaju na štandovima i u lokalima u Mariji Bistrici kao da su se našli pred zidom. Slažu se kako onaj tko je radio Zakon nije dobro promislio i kako bi Svetište kao takvo, zbog

'Traži se i promovira turizam 365 dana u godini, a onda se to ovako osporava i ljudima onemogućuje rad u turističkim mjestima. Ima li to smisla?'

'Još smo u prepiskama s nadležnim inspektoratom i ministarstvom o tome tko će smjeti, a tko ne raditi. No, nije mi jasno zbog čega i mi nismo, kao neki drugi, izuzeti od novog Zakona', kaže načelnik Milički

hodočašća i proštenja, trebalo biti izuzeto od ovih pravila.

Hodočašće i proštenje Mariju Bistricu smo posjetili upravo jedne radne, vrlo posjećene nedjelje. Hodočašća vjernika iz raznih krajeva Hrvatske u punom su jeku, stoga Marija Bistrica svake nedjelje vrvi hodočasnicima. Iako dolaze u najvećoj mjeri na misu i u obilazak Svetišta, hodočašće u Svetište Majke Božje Bistrice u mnogim se obiteljima veže i uz tradiciju, a koja obuhvaća i odlazak na proštenje. Svi se sjećamo kako se bez medenjaka i licitara nije išlo doma. Mali bismo suvenir iz Svetišta ponijeli nekome dragome, a djeca bi obavezno dobila i neku igračku. Jer i to je, u nekoj mjeri, bit proštenja. Možemo li stoga zamisliti kako bi bilo da proštenjari i suvenirnice te trgovine tradicijskih obrta u Mariji Bistrici svoja

vrata imaju otvorena samo 16 nedjelja tijekom godine? – Ne znam baš kako bi to funkcioniralo. Pa nedjeljom je glavno proštenje i hodočašće. Nedjeljom su ljudi tu, preko tjedna nikoga nema – slažu se prodavači, ali i kupci. Iako mnogi nisu željeli stati pred kamere, imali su svašta za reći anonimno.

Uskraćivanje rada

- Mislim da ljudima nije presudno to da li će raditi nedjeljom. Pogotovo onima kojima je to obiteljski biznis i radi samo obitelj. Presudni su im novci u današnje vrijeme. Ja bih ostavila onima koji imaju svoje privatne trgovine i rade unutar obitelji, da sami odluče da li žele raditi ili ne, a ne da im se to nameće, odnosno da im se rad uskraćuje – rekla je jedna posjetiteljica, koju smo zatekli na jednom od štandova, a uglavnom svi su se složili kako bi na ovakvim proštenjima i hodočašćima, kao što je u

Mariji Bistrici, trebalo dozvoliti rad trgovinama. I to ne samo onim prigodnim, već i trgovinama mješovitom robom. – Ovako se i posjetitelji prisiljavaju da po hranu i vodu nužno idu u restorane, što je puno skuplje nego da si nešto za jesti i za popiti kupe u trgovini, a to je mnogim hodočasnicima presudno – rekla je jedna hodočasnica.

Žive od nedjelja

Prodavači pak kažu kako nije još sto posto definirano da li će i tko će moći imati otvoreno, a tko ne, odnosno što se sve odnosi na prigodnu prodaju u sklopu Svetišta i bistričke ljetne manifestacije. No, slažu se kako svi upravo od nedjelja žive. –Mi preko tjedna ovdje nemamo što raditi. Subote i nedjelje su dani kada ima posjetitelja, hodočasnika i kada ima prometa. Od toga živimo. Najam je veliki, troškovi života veliki… Pa kako će nam se onda isplatiti uopće više ovdje raditi? Moći ćemo jedino zatvoriti, jer od 16 radnih nedjelja nećemo moći živjeti – slažu se prodavači. Ističu i kako se tu uglavnom rado i poslovima ili obrtima unutar familije. – Ne trebamo mi nikoga platiti, mi delamo sami za sebe. A ako nećemo raditi, onda ćemo nestati, jer kroz tjedan nemamo kome raditi. Ja se nadam da će netko to konačno razumjeti i staviti nas

u izuzetak, a ako ne… ne znam koje će biti posljedice. Nema smisla ovako zatrti tradiciju u korijenu i uništiti nešto što je stoljećima tako bilo. Ako ćemo morati zatvoriti svoja vrata nedjeljom, onda ćemo zatvoriti trajno, a obrtnicu ćemo odnijeti kod premijera Plenkovića – rekla je ogorčeno jedna vlasnica obrta. Mnogi od njih vjeruju kako će se cijeli ovaj Zakon s neradnim nedjeljama naći na Ustavnom sudu kad-tad i ponovo će pasti sve u vodu.

Ključ u bravu

I dok bi suvenirnice i tradicijski obrti, prema pravilnicima, ipak trebali spadati u prigodnu prodaju u sklopu javnih događanja i manifestacija, štandovi koji prodaju nakit ili primjerice, igračke, u to nikako ne spadaju. – Mi ne pitamo za drugu radnu snagu, nego radimo sami. Takvim ljudima treba dati pohvalu za rad, a ne im oduzeti mogućnost rada, pogotovo ovdje u Mariji Bistrici, kad ljudi dolaze 99 posto nedjeljom. Možemo biti ovdje cijeli tjedan, nema nikoga, a u nedjelju je mnoštvo hodočasnika. Ljudima osporavati rad na ovakav način, i tu u turističkim mjestima, to je apsurd! Traži se i promovira turizam 365 dana u godini, a onda se ovako osporava. Ima li to smisla? – kaže jedna prodavačica, koja u svom asor-

išlo doma. Mali bismo suvenir ponijeli nekome dragome, a djeca bi obavezno dobila i neku igračku. zamisliti kako bi bilo da proštenjari i suvenirnice te trgovine tradicijskih obrta u Mariji Bistrici svoja vrata imaju otvorena samo 16 nedjelja tijekom godine?

Jelena Klanjčić Mario Krog MARIJA BISTRICA

Načelnik Marije Bistrtice Josip Milički kaže da mu nije jasno zbog čega Marija Bistrica kao Svetište nije također, ko neki, izuzeta iz novog Zakona

Ukoliko nećemo moći raditi i morat ćemo odabrati samo 16 nedjelja, vjerujem da će mnogi skroz odustati, kažu iz Medičarstva Šćuric

nedjelja živimo, donose zaradu'

obiteljima veže i uz tradiciju, a koja obuhvaća i proštenje. igračku. Jer i to je, u nekoj mjeri, bit proštenja. Možemo li stoga godine?

Potpisan partnerski Sporazum u organizaciji 31. Zagorskog gospodarskog zbora

da organiziramo čim uspješniji i bolji gospodarski zbor'

Obrtnik Dražen Kovačić kaže kako mu jedino nedjelje, praznici i blagdani donose zaradu, kojom prehranjuje i školuje obitelj timanu ima uglavnom raznorazne dječje igračke. Iz Medičarstva Šćuric kažu kako ovakve trgovine nisu nikako ravnopravne s trgovačkim lancima. – Oni rade čitav tjedan i imaju posla. A mi samo nedjeljom. Tako da ukoliko nećemo moći raditi i morat ćemo odabrati samo 16 nedjelja, vjerujem da će mnogi skroz odustati. Vrijeme je već uzelo neke tradicijske obrte koji su se zatvorili, a ovaj zakon bude uzel ostatak, ako se nešto ne promijeni. Jer, što je nama 16 nedjelja? Ništa. Ne razumijem kako se to nije uzelo u obzir – kaže vlasnica. Ogorčen na novi Zakon je i Dražen Kovačić, koji izrađuje drvene suvenire, odnosno drvene ploče s natpisima koje su, kaže, veliki hit među kupcima. – Ako će taj zakon mene hvatati, ja ću se ubiti – bio je itekako direktan Kovačić. Istaknuo je kako za njegov obrt, kojim prehranjuje obitelj i školuje kćeri, 16 radnih nedjelja ne znači ništa. – Tada mogu jedino staviti ključ u bravu, jer nedjelje, praznici i blagdani su jedino što mi donosi zaradu – zaključio je.

Čeka se odgovor nadležnih

Načelnik Marije Bistrice Josip Milički kaže kako je ovaj novi Zakon veliki problem za Mariju Bistricu, koja je oduvijek veliki hodočasnički centar te veliko turističko mje-

sto. Stoga se za radne nedjelje pokušava izboriti na razne načine, a prepiske s nadležnim inspektoratom i ministarstvom još uvijek traju i ništa još nije konkretizirano niti definirano. – Mi smo tu prijavili našu manifestaciju 'Ljeto u Mariji Bistrici'. Obzirom da se radi o manifestaciji, prema Zakonu, prodaja bi trebala biti dozvoljena za vrijeme trajanja manifestacije. Odgovor koji smo za sada dobili jest da u to nikako ne spada prodaja u trgovinama mješovitom robom, pekare i butici, tako da oni će sigurno morati odabrati 16 nedjelja kroz godinu. Prema pravilnicima, suvenirnice i tradicijski obrti spadaju u prigodnu prodaju, no upitni su nam još ovi drugi štandovi s raznom robom –kaže Milički. Dodaje i kako ne razumije zbog čega i izuzete lokacije, u kojima su primjerice nacionalni parkovi, ne spada i hrvatsko nacionalno svetište. – Zašto se nije gledalo u tom smjeru kada se kreirao Zakon? Marija Bistrica jako je posjećena i imamo na tisuće hodočasnika. Zamislite da je u vrijeme hodočašća sve zatvoreno! No, konačan odgovor od ministarstva još čekamo. Kad ga dobijemo, proslijedit ćemo trgovcima, tako da će i oni moći znati što ih kači – rekao je načelnik.

Sabina Pušec KRAPINA

Zagorski gospodarski zbor će i ove godine biti održan u Krapini za vrijeme Tjedna kajkavske kulture, odnosno od 7. do 9. rujna, a u organizaciji Krapinsko – zagorske županije, Grada Krapine, Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Krapina, Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije i Radija Kaj. Županija partner bit će Osječko – baranjska, a država partner Austrija. U Krapini je potpisan partnerski Sporazuma o suradnji

'Sve naše škole koje imaju strukovna i obrtnička zanimanja će sudjelovati na Gospodarskom zboru. Imamo sinergiju između obrazovanja i gospodarstva'

u organizaciji 31. Zagorskog gospodarskog zbora. Tom je prilikom predsjednik HGK Županijske komore Krapina Anđelko Švaljek zahvalio partnerima na organizaciji. – Želja nam je da organiziramo čim uspješniji i bolji gospodarski zbor. Ove godine ga održavamo na novoj lokaciji, pripremamo nove sadržaje i pred nama su nepouna dva mjeseca koja želimo čim kvalitetnije iskoristiti da bi imali dobru posjećnost sajma i puno izlagača – rekao je Švaljek.Predsjednik

Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije Nenad Kučiš istaknuo je da Obrtnička komora animira svoje članove obrtnike da se prijave i da prikažu svoju proizvode i djelatnosti, a prijavilo ih se već puno. Direktor Radija Kaj Drago Gradečak napomenuo je da konstantno traje komunikacija s potencijalnim izlagačima. – Do ovog trenutka prijavnice je popunilo 50 ozlagača koji će sudjelovati na Zboru – rekao je Gradečak. Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović pozvao je sve obrtnike, poduzetnike i gospodarstvenike da sudjeluju i da se pokaže ono najbolje što KZŽ i Hrvatsko zagorje nudi. - Pozivam i sve građane da u prvom tjednu rujna dođu u Krapinu i posjete sve što se priprema u sklopu Tjedna kajkavske kulture, i da posjete ZGZ koji je postao neizostavan dio Tjedna kajkavske

Zagorski gospodarski zbor će i ove godine biti održan u Krapini za vrijeme Tjedna kajkavske kulture, odnosno od 7. do 9. rujna

kulture. Priprema se puno sadržaja, mislim da će Krapina početkom rujna zasjati u najboljem svjetlu, da će nas vrijeme poslužiti i da će to biti odličan ZGZ i odličan Tjedan kajkavske kulture – rekao je gradonačelnik. Župan Željko Kolar zahvalio je partnerima na suradnji. - Što se tiče samog Gospodarskog zbora, ove godine će biti puno panel diskusija, dodatnih sadržaja vezanih za gospodarstvo, tema ima puno, vrlo aktualnih i vjerujem da ćemo i u zadnji tren neke teme staviti na dnevni red jer nam je u interesu da od najodgovornijih i najuspješnijih ljudi za gospodarstvo dobijemo neke odgovore i razmišljanja, jer to će i nama biti putokaz u budućem razdoblju planiranja nekih naših aktivnosti – rekao je župan. Osvrnuo se i na upise u srednje škole u ljetnom roku. – U deficitarna zanimanja upisali smo 185 učenika, 30 više nego lani. Obrtnička i deficitarna čeverogodišnja zanimanja upisana su 100 posto, to su djeca sa sjajnim prosjecima ocjena i imat ćemo sjajnu generaciju, što je garancija našem gospodarstvu da će imati kvalitetan domaći kadar, a to nam je izuzetno bitno. Sve naše škole koje imaju strukovna i obrtnička zanimanja će sudjelovati na Gospodarskom zboru. Imamo sinergiju između obrazovanja i gospodarstva – zaključio je Kolar.

'Želja nam je

Krapinsko - zagorska županija dodijelila 40 tisuća bespovratnih eura potpora u turizmu, a najavljena

je i nova manifestacija, Dan otvorenih vrata zagorskog turizma

Prije pet godina imali smo 70, a danas imamo 135 kuća za odmor. Najavljene su i brojne nove investicije u turizmu

UMalim dvorima u Mirkovcu, Općina Sveti Križ Začretje, upriličena je dodjela bespovratnih potpora u turizmu u 2023. godini. Radi se o projektima unaprjeđenja kvalitete postojeće ponude te uvođenje dodatnih inovativnih turističkih sadržaja, a sve u svrhu povećanja borja dolazaka i noćenja turista, unaprjeđenja turističke kvalitete usluga i sadržaja te stvaranja prepoznatljivosti turizma KZŽ. - KZŽ je lider kontinentalnog turizma, ali naše ambicije su puno veće. Baš zato županija ulaže u podizanje kvalitete i širenje turističke ponude, te provodi aktivne mjere, što je vidljivo i iz ovog javnog poziva za potpore u turizmu u 2023. godini. – rekla je Tihana Husak, viša savjetnica za pravne poslove iz Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i kom. infrastrukturu KZŽ i dodala kako su prihvatljive aktivnosti bile: Obnova, rekonstrukcija i opremanje postojećih smještajnih kapaciteta, Opremane wellness i spa zona, Stvaranje dodatnih sadržaja uz bazene, Izgradnja rekreacijskih i zabavnih sadržaja, prostora za tematska i zabavna događanja, Hortikulturno uređenje okoliša, te Uređenje i opremanje dječjih igrališta. Maksimalni iznos potpore bio je do 50 % prihvatljivih troškova bez PDV-a, a najviše do 4.000,00 eura. Na javni poziv pristiglo je 20 zahtjeva, šest nije udovoljilo kriterije. Preostalih 14 zahtjeva je udovoljilo, pa je njima ukupno dodijeljeno 39.736,39 eura, rekla je Husak.

Ekspanzija kuća za odmor

Sanja Škrinjar iz TZ KZŽ istaknula je da je Zagorje jedna od najjačih, ako ne i najjača kontinentalna turistička destinacija. - Do 18. srpnja ostvareno je 97.000 dolazaka i 198.000 noćenja, što je tri posto više nego u rekordnoj 2019. godini te 7 posto više nego u odličnoj 2022. g. Trenutno smo u strukturi gostiju na 46 posto stranaca, a ostatak je domaćih gostiju. Prije korone smo bili skoro 50:50, malo u korist domaćih gostiju. Vraćamo se u strukturu, stranci nam se u velikom broju vraćaju. Najveći broj stranih gostiju smo imali iz Slovenije, slijedi Poljska, Njemač-

Povisit ćemo iznos za ovu potporu, pa će sljedeće godine biti 80.000 eura, a 2025. godine 100.000 eura

ka, BiH, Italija, Češka, Austrija i Danska. Prisutan je trend pojačavanja dolazaka iz Danske, Belgije i to baš zahvaljujući našim kućama za odmor i ekspanziji koja se desila zadnjih nekoliko godina – rekla je Škrinjar, potkrepljujući tu činjenicu podacima da je na području županije u 2018. godini bilo registrirano 70 kuća za odmor, a danas ih je 135. - U najavi vrlo skoro imamo još novih kategorizacija i novih investicija gdje su ljudi ozbiljno odlučili ići u razvoj tog vida turizma odnosno takve vrste turističkih smještaja. Podsjećam da smo prošle godine pokrenuli projekt za razvitak kuća za odmor s tri i više zvjezdica, 10 kuća je prošle godine certificiranih, ove godine 12 novih, vjerujem da ćemo iduće godine uključiti još neke – rekla je Škrinjar. – Ove godine kroz javne pozive odnosno potpore HTZ u regionalnu turističku zajednicu dobili smo odobreno 3 projekta u vrijednosti 214.000 eura, a sustav turističkih zajednica, naše lokalne i područne, iznos od 405.000 eura. Kontinuirano radimo na razvoju dodatnih sadržaja – rekla je Škrinjar. Načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos izrazio je zadovoljstvo ovakvim investicijama. - Svjedoci smo da se mijenjaju trendovi turizma, nije više dosta sunce i more. I kontinent je lijepa priča koja može ponuditi kvalitetu novih sadržaja, smještaja, gastro i eno ponude. Mislim da je to pravac koji treba njegovati i podizati kvalitetu – rekao je Kos.

Vjetar u leđa

Kao domaćin događanja, Zagorka Huis zahvalila je Krapinsko – zagorskoj županiji na dodijeljenoj potpori koja pruža vjetar u leđa za nastavak ulaganja u sadržaje kuće za odmor. - Ističem kako je 90% našeg projekta već realizirano te je postignut i cilj projekta – produživanje duljine boravka naših gostiju. Ulaganjem u dodatne sadržaje postigli smo ove sezone prosječnu duljinu boravka gostiju 7 dana, što predstavlja značajan skok u odnosu na prošlogodišnja 2 dana. Ujedno zahvaljujem Turističkoj zajednici Krapinsko – zagorske županije, kao i Turističkoj zajednici Srce Zagorja na iznimnom trudu, radu i podršci nama iznajmljivačima - smatram da se pomnom biranim i promišljenim koracima krećemo prema naprijed te da su najbolje godine turizma tek ispred nas – rekla je Huis. Kuća za odmor

Mali Dvori stara je zagorska hiža, izvorno izgrađena davne 1904. godine u mjestu Vadina kraj Luke, a 2020. godine preseljena je u mjesto Mirkovec, nadograđena i uređena tako da gostima iz raznih krajeva Hrvatske i svijeta predstavi Zagorje na tradicionalan način. - Budući da smo registrirani samo za uslu-

gu smještaja, gostima ne nudimo uslugu posluživanja hrane i pića, ali u želji da naši gosti ipak okuse odlične lokalne proizvode, odlučili smo svakog gosta dočekati s isto tako tradicionalnim, lokalno proizvedenim, proizvodima. Tako će ubuduće svakog gosta dočekati poklon plata dobrodošlice s domaćim salamama OPG-a Mario Trbušić iz Bedekovčine, polutvrdi sir Jura Mini mljekare Veronike iz Desinića te boca odličnog domaćeg vina proizvedenog od autohtonih zagorskih sorti vinove loze, proizvođača Trgocentar d.o.o. iz Zaboka u čijem je matičnjaku u Komoru Začretskom u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i Krapinskom – zagorskom županijom pokrenut projekt "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja. Iza svakog tog proizvoda stoji lijepa priča o održavanju tradicije i, naravno, puno predanog i vrijednog rada i čast mi je ove proizvode prezentirati ovdje i današnjim gostima. Uostalom, naši prekrasni bregi puni su lijepih priča i vjerujem da nastavkom udruživanja svih sudio-

nika turističke ponude možemo postići daljnji razvoj destinacije –rekla je Huis.

Potpora i iduće dvije godine

Župan Željko Kolar istaknuo je da se ove godine prvi puta išlo s ovakvom vrstom potpore za privatne iznajmljivače. - Brendirajući Zagorje – Bajku na dlanu, prije svega smo morali čitav sustav objediniti, a tu govorim o velikim hotelima, da se u Hrvatskoj i inozemstvu zajednički predstavljamo i zajedno brendiramo destinaciju, a nakon toga da svaki od njih sa svojom pojedinačnom ponudom privlači svoje kupce. S druge strane, ova pandemija nam je na neki način uvjete koje imamo u Zagorju za privatne iznajmljivače stavila u prvi plan – rekao je župan. Dodao je da će Županija s ovom vrstom potpore nastaviti 2024. i 2025. godine. – Povisit ćemo iznos, pa će sljedeće godine biti 80.000 eura, a 2025. godine 100.000 eura, a povisit ćemo iznos bespovratnih sredstava za sljedeću godinu na 5.000 eura, a 2025. na 6.000 eura, da bi vi mogli znati planirati koje aktivnosti i koja ulaga-

nja su vam potrebna te da bi svojim gostima, a najbolji su oni koji se vraćaju, unaprijed mogli i najaviti ono što ćete im novo ponuditi iduće godine, ako vas posjete. Smatram da je to dobra mjera, dobar stav na koji način da imamo komunikaciju s našim gostima. S obzirom na ponudu naših toplica, muzeja, siguran sam da postoje uvjeti da produžimo boravak ljudi na području Krapinsko – zagorske županije, kako onih koji dolaze u privatni smještaj, tako i onih koji dolaze u hotele – rekao je župan. Kolar je najavio i novu manifestaciju, Dane otvorenih vrata zagorskog turizma. – Tog ćemo dana subvencionirati sve one koji će boraviti na području KZŽ u vašim objektima. Na taj način ćemo na vas kao iznajmljivače staviti dodatni interes s jedne strane, a s druge, dobit ćemo jednu vidljivost koju objektivno nemamo onoliku koliku bi mogli imati, obzirom na prekrasan krajolik, sjajne uvjete iznajmljivača. Hvala svima koji ste odlučili investirati u Zagorje i javiti se na natječaj, da zajedno promoviramo Zagorje kao bajku na dlanu - zaključio je župan.

E. Lacković/S. Pušec

Dodijeljene su potpore projektima unaprjeđenja kvalitete postojeće ponude te za uvođenje dodatnih inovativnih turističkih sadržaja

Kuća za odmor Mali Dvori stara je zagorska hiža, izgrađena 1904. godine u mjestu Vadina kraj Luke, a 2020. godine preseljena je u Mirkovec, nadograđena i uređena tako da gostima iz raznih krajeva Hrvatske i svijeta predstavi Zagorje na tradicionalan način

Dok je jedno važno gradilište na državnoj cesti u Mokricama pri kraju, iz Hrvatskih cesta najavljuju

nastavak izgradnje spojne ceste Zabok – Krapina

Produljen rok za izgradnju rotora u Mokricama, a izgradnja treće faze spojne ceste kreće

u jesen

Približna duljina ove treće dionice spojne ceste je 2,36 kilometra, a planirani rok izgradnje je 12 mjeseci, dok bi svi radovi na izgradnji nove ceste, mosta i rotora u Mokricama trebali biti gotovo tijekom listopada

Jelena Klanjčić KRAPINA/MOKRICE

Na jesen bi trebala početi izgradnja nastavka spojne ceste Zabok – Krapina, odnosno dionica od Lepajaca do naplatnih kućica u Krapini. Hrvatske ceste još su početkom godine raspisale javni natječaj za izvođača radova, no ponude koje su pristigle na natječaj nisu bile prihvatljive, stoga je isti bio poništen, pojasnio je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.

Treća faza spojne ceste

Raspisan je i drugi natječaj, na koji su pristigle četiri ponude, stoga je u tijeku ocjena ponuda. – Ugovor bi trebao biti sklopljen početkom jeseni, a na Ministarstvu zaštite okoliša i energetike je idejno rješenje za daljnji nastavak izgradnje spojne ceste, kroz gospodarsku zonu Krapina nova, do poduzetničkog inkubatora – najavio je krapinski gradonačelnik. Za detalje smo upitali Hrvatske ceste. – Natječaj je u tijeku, a očekujemo kako će Odluka o odabiru biti tijekom kolovoza ove godine. Potpis ugovora bit će potpisan po okončanju postupka nabave, a kada ćemo moći konkretizirati datum uvođenja odabranog izvođača u posao –rekla je glasnogovornica Hrvatskih

Raskrižje s kružnim tokom u Mokricama bit će pušteno u promet u rujnu

U tijeku je ocjena ponuda za treću fazu radova na spojnoj cesti

cesta Tamara Đurijanček. Približna duljina ove treće dionice spojne ceste je 2,36 kilometra, a planirani rok izgradnje je 12 mjeseci. Upitali smo i kako je napravljen projekt nastavka spojne ceste, odnosno jesu li se uzeli u obzir svi problemi koji su se događali i događaju se na prvim dionicama ceste, gdje se naknadno raskrižja moraju uređivati semaforima. - Projektna dokumentacija izrađena je u skladu sa tehničkom i zakonskom regulativom te je ishođena pravomoćna građevinska dozvola – odgovorili su iz Hrvatskih cesta.

Kružni tok gotov u rujnu

Jedno je gradilište na prometnoj

BURZA RADA Krajem lipnja 2023. godine u evidenciji Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje

Područnog ureda Krapina

registrirano je 1.859 osoba

Najtraženiji šivači, prodavači i odgojitelji predškolske djece

U usporedbi sa svibnjem 2023. broj nezaposlenih povećao se za 8,0% ili 137 osoba, a u odnosu na lipanj 2022. godine broj nezaposlenih manji je za 3,5% ili 68 osoba

državnoj cesti u našoj županiji otvoreno još od lani u jesen. Radi se o rekonstrukciji dionice državne ceste Mokrice – Oroslavje – Donja Stubica. Hrvatske ceste na toj lokaciji rade veliki zahvat, jer se cesta izmiješta, odnosno gradi se nova cesta kroz polje, kako bi se zaobišao uzao dio ceste kroz naselje Mokrice, kuda je do sada prolazila ova dionica državne ceste. Cesta je zatvorena od travnja ove godine, radi druge faze radova, i to na izgradnji novog mosta i rotora. Iako je cesta trebala biti zatvorena samo tri mjeseca, do završetka radova tijekom ovog mjeseca, rok za završetak produljen je do rujna, i to zbog vremenskih uvjeta koji su usporavali izgradnju. - Tada će raskrižje s kružnim tokom prometa u Mokricama biti pušteno u promet, dok se završetak svih radova očekuje sredinom listopada – najavljuju iz Hrvatskih cesta.

HRVATSKO ZAGORJE - Ukupno je u lipnju 2023. iz evidencije nezaposlenih izašlo 198 osoba (17,8% manje nego u lipnju 2022. godine), a novoprijavljeno je ukupno 335 nezaposlenih osoba (36,2% više nego u lipnju 2022. godine), i to: 257 osoba izravno iz radnog odnosa (76,7%), 27 osoba iz redovitoga školovanja (8,1%), te 51 osoba iz neaktivnosti (15,2%).

Više nezaposlenih žena

Krajem lipnja 2023. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 1.859 osoba. U usporedbi sa svibnjem 2023. broj nezaposlenih povećao se za 8,0% ili 137 osoba, a u odnosu na lipanj 2022. godine broj nezaposlenih manji je za 3,5% ili 68 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih žene čine 55,7% (1.035 osoba), a muškarci 44,3% (824 osobe). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca povećan za 2,5 postotnih bodova. Osobe sa završenom srednjom školom za trogodišnja zanimanja, KV i VKV zanimanja najbrojnije su na evidenciji Zavoda (34,5%), zatim slijede osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom (26,7%) i osobe sa završenom osnovnom školom (21,6%). Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenom gimnazijom (2,3%), osoba bez škole i sa nezavršenom osnovnom školom (3,5%), osoba sa završenim fakultetom,

Najveći apsolutni broj registriranih

nezaposlenih osoba

je na području

ispostave Donja

Stubica

akademijom, magisterijem i doktoratom (5,6%), te osoba sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (5,8%). Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Donja Stubica (412 ili 22,2% od ukupnog broja u PU Krapina), ispostavi Zlatar (407 ili 21,9%), ispostavi Zabok (398 ili 21,4%), te u ispostavi Krapina (381 ili 20,5%). Najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (119 ili 6,4%) i ispostavi Klanjec (142 ili 7,6%). U usporedbi s istim mjesecom 2022. godine, evidentirana je nezaposlenost najviše smanjena u ispostavama Krapina (za 19,3%) i Klanjec (za 6,6%), a najviše povećana u ispostavama Zlatar (za 12,1%) i Pregrada (za 1,7%).

Potrebe za radnicima

U lipnju 2023. godine poslodavci su prijavili 447 potreba za radnicima što je za 8,8% više nego u prethodnom mjesecu, te za 4,7% više u odnosu na isti mjesec 2022. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 136 radnika ili 30,4%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 88 radnika ili 19,7%, Obrazovanje – 39 radnika ili 8,7%, Građevinarstvo –35 radnika ili 7,8%, te Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 35 radnika ili 7,8%. Najtraženija zanimanja u lipnju bila su: šivač/šivačica (42), prodavač/prodavačica (37), odgojitelj/ odgojiteljica predškolske djece (30), medicinska sestra/medicinski tehničar (20), konobar/konobarica (19), čistač/čistačica (17), radnik/radnica na proizvodnoj liniji (17), vozač/vozačica teretnog vozila (14), doktor/ doktorica medicine (10), viši medicinski tehničar/viša medicinska sestra (10), diplomirani geograf/diplomirana geografkinja (10). (zl)

U lipnju su se tražile čak 42 šivačice

Približna duljina treće dionice spojne ceste bit će 2,36 kilometra

OPG Plahutar iz Škarićeva jedan je od rijetkih OPG – ova koji se bavi uzgojem mliječnih krava. Imaju bavljenja poljoprivredom

'Sve je poskupjelo i nema računice. Poljoprivreda samo muka, ali nemamo srca odreći se

Iako računice nema, obitelj Plahutar kaže kako za sada još ne misle odustati od svega. Ipak je to, kažu, neki obiteljski 'biznis' i tradicija. – Baka moja je je sa 85 godina hodala na tržnicu u Krapini! Ona je prodajom sira i vrhnja uspjela namiriti mjesečne režije i još kupiti ponešto za kućanstvo. Danas je

Jelena Klanjčić ŠKARIĆEVO

Dok je nekada krava bila glavna domaća životinja svakog domaćinstva, danas je uzgajaju tek rijetki. Za vlastite potrebe gotovo nitko, još su rijetki oni koji se kravama bave za prodaju mlijeka ili mesa. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, broj gospodarstava i goveda, kao i grla krava u Krapinsko – zagorskoj županiji u posljednjih deset godina rapidno pada.

Broj krava u KZŽ drastično pada

Dok je u Krapinsko – zagorskoj županiji 2014. godine bilo 2846 gospodarstava na kojima su se držale krave, danas je to brojka od 1040 gospodarstava. Prije gotovo deset godina na području nađe županije bilo je registriranih 5986 grla krava, a danas ih je 3194. U toj brojci dakako prednjače kombinirane pasmine krava, onda one koje se uzgajaju za meso, a tek 135 krava na području naše županije uzgaja se isključivo za mlijeko i mliječne proizvode! Glavni uzrok? Neisplativost. Probleme za velike proizvo-

'Kak bude mlad čovjek imal volju za baviti se poljoprivredom, kad nema

motivacije? Država bi trebala više na to misliti, ako žele da poljoprivreda u Hrvatskoj opstane'

đače čini otkupna cijena mlijeka, dok za one manje, OPG – ove koji uzgajaju po svega nekoliko krava iz čijeg mlijeka proizvode sireve i prodaju na tržnicama, problem je taj što svoje proizvode ne mogu prodati po cijenama kakve bi bile pravedne.

Uzgoj mliječnih krava

Upravo na temu te problematike posjetili smo OPG Plahutar u Škarićevom, koji Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ima proteklih deset godina, a uzgoj krava za mlijeko u obiteljskom je nasljeđu već desetljećima. Na njihovom gospodarstvu živi 12 mliječnih krava, a uzgajaju i krmače, za prodaju odojaka i tovljenika. Posao na poljoprivredi, odmah su nam rekli, nije nimalo lagan. Zahtijeva svakodnevni, gotovo cjelodnevni angažman oko životinja i pripreme hrane za životinje. Ivan je zadužen uglavnom za poslove na polju koji podrazumijevanju sjetvu i spremanje hrane za životinje, dok njegova supruga Ivana, uz pomoć svekrve, brine o životinjama. Radni dan započinje već iza 6 sati. –Prvo kava, a onda idemo u štalu. Životinje treba nahraniti, dati im vode, počistiti. I to traje oko 3 sata, a gotov isti taj posao obavljamo i na večer. Za muzenje krava imamo muzilice – ispričala nam je Ivana, čiji je posao i priprema proizvoda.

– U ponudi imamo sir i vrhnje te kuhane sireve i maslac. Sve radim po nekoj vlastitoj recepturi – kaže Ivana. Svježi sir prodaju po 5 eura za kilogram, vrhnje 4 eura (720ml) i 2 eura (360ml), 60 dag kuhanog sira je 6 eura, litra mlijeka je 1 euro, a kilogram domaćeg putra 8 eura.

– Imam već uglavnom svoje stalne mušterije, koje dolaze k meni na plac. Prodajem u Oroslavju, Krapinskim Toplicama i Svetom Križu

Začretju. No, često dolaze i nove mušterije, osobito turisti, kojima su domaći proizvodi itekako zanimljivi – dodaje Ivana.

Ulaganja velika – cijena proizvoda mala

Uspiju prodati sve, kažu, no ne baš po cijeni s kojom bi bili zadovoljni.

– Muke je puno, sve je poskupjelo. Od hrane za životinje, do sjemena, svega kaj nam treba za uzgoj, goriva, režija. Ulaganja su sve veća, no mi ne možemo dignuti cijenu svog proizvoda, jer onda smo preskupi. Nitko nema razumijevanja za to! Pa ne možemo dati sir za 2 eura, ako nas košta 3 ili 4 –

kaže Ivan, koji je nositelj OPG – a, no na OPG – u je zaposlena samo supruga Ivana, obzirom da on radi svoj primarni posao u jednoj firmi. Dodaje i kako nikada do sada nisu uspjeli ostvariti nikakve poticaje za proizvodnju. Za male su poljoprivrednike, pojašnjava Ivan, preveliki, a za velike pak premali. Tržište je danas potpuno drugačije, zaključuje. – Prije kojih par godina ljudi su bez problema mogli prodati svoje proizvode po dobroj cijeni. Sjećam se, kad smo imali teliće, znalo se di je otkup, vozili smo ih tamo i prodali po normalnoj cijeni.

A sad hranimo tele do 200 kilograma i onda vele da je preteško, da je

prebrzo zraslo i više ga ne žele. Pa nemremo mi pokloniti tele od 200 kilograma za 400 eura, kak je cijena teleta pet dana starog! Ljudi se sad bave švercom, i ja razumijem da oni hoće dobiti toliko koliko i ja koji ga hranim, ali to nama nema računice – kaže Ivan.

Nema budućnosti

Iako računice nema, obitelj Plahutar kaže kako za sada još ne misle odustati od svega. Ipak je to, kažu, neki obiteljski 'biznis' i tradicija. – Baka moja je imala krave 50 godina! Imala je svoje stalne mušterije i još je sa 85 godina hodala na tržnicu u Krapini! Ona je

ih 12, no ne vide svijetlu budućnost

Poljoprivreda je se naših kravica'

je imala krave 50 godina! Imala je svoje stalne mušterije i još to postala kocka na otvorenom - kažu

Nezapamćeno nevrijeme koje je u srijedu zahvatilo područje Općine Kraljevec na Sutli nanijelo je ogromne materijalne štete

'Gotovo da nema kuće na kojoj nisu razbijena stakla ili odneseni crjepovi'

U Sutlanskoj je dolini, na području Općine Kraljevec na Sutli, nevrijeme dobilo puni zamah

Davor Žažar

KRALJEVEC NA SUTLI

Nevrijeme koje u srijedu u popodnevnim satima stiglo iz Slovenije i najviše pogodilo Zagreb, nije zaobišlo ni Zagorje. U Sutlanskoj je dolini, na području Općine Kraljevec na Sutli, dobilo puni zamah. Vjetar je osim drveća rušio zabatne zidove na objektima, prolazio kroz krovove i odnosio crjepove. Dva starija nenaseljena objekta su se urušila, a granični prijelaz Draše – Bizeljsko bio je kratko neprohodan zbog drva koje se srušilo preko mosta. Najviše stradao Čemehovec

prodajom sira i vrhnja uspjela namiriti mjesečne režije i još kupiti ponešto za kućanstvo. Danas je to postala kocka na otvorenom. Puno muke i ulaganja, a onda ti priroda za pet minuta uzme sve. No, naše kravice nam ipak predstavljaju jedno zadovoljstvo i ne mremo ih se odreći – dodaje vlasnik

OPG – a. Osim njega i supruge, oca i majke, tu su i njihova djeca, 9 –godišnji Patrik, 8 – godišnja Ana i 4 – godišnji Josip, koji uz svoje

ljubimce i ljubimice uživaju, pomažući roditeljima koliko najviše mogu i znaju. – Mnogi kažu, treba čim više mladih ugurati u poljoprivredu. A na koji način? Mobilizacijom? Kak bude mlad čovjek imal volju za baviti se poljoprivredom, kad nema motivacije? Država bi trebala više na to misliti, ako žele da poljoprivreda u Hrvatskoj opstane i čim više poticati domaću proizvodnju. A ne ovako. Ovako budućnosti u poljoprivredi nema –zaključuje Ivan, dodavši, žalosno, kako niti jednom svojem djetetu ne želi da ostane ovdje i da se muči na ovaj način, već da završe škole i danas sutra, odu svoju budućnost potražiti negdje drugdje, pa čak i van granica ako treba.

– Najviše je stradalo naselje Čemehovec u kojem gotovo da nema kuće na kojoj nisu razbijena stakla ili odneseni crjepovi s krovova. Dijelovi krovova odbačeni su i po nekoliko desetina metara od objekata nanoseći štetu susjednim objektima. Na sreću nitko nije ozlijeđen, a nakon nevremena Vatrogasna društva s područja VZO Kraljevec n/s odmah su izašla u pomoć mještanima na pogođenim područjima te prionula sanaciji prometnica od srušenog drveća uz punu podršku načelnice i predsjednika Općinskog vijeća koji su osigurali materijalna sredstva za izvođenje intervencija – izvijestio nas je Marjan Berić iz Vatrogasne zajednice Kraljevec na Sutli.

Nezapamćeno

Nevrijeme koje je u srijedu zahvatilo ovaj dio Zagorja do sada je nezapamćeno prema nastaloj šteti. – Prema podacima koje smo prikupili izlaskom na teren stradalo je 60-ak kuća i gospodarskih objekata od kojih sedam ima totalnu štetu. Prijave još uvijek pristižu i točne razmjere olujnog nevremena ćemo znati kroz nekoliko dana. Srećom nije bilo ljudskih žrtava. Sva Dobrovoljna vatrogasna društva našeg VZO Kraljevec na Sutli su izaš-

Župan Krapinsko-zagorske županije 21. srpnja donio je odlukuo proglašenju prirodne nepogode – tuča za područje Općine Kraljevec na Sutli, zbog štete nastale uslijed nevremena praćenog jakom tučom koje je 13. srpnja 2023. pogodilo područje Općine. Prema odluci, obvezuje se Općinsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da u roku od 8 dana od donošenja ove Odluke zaprimi prijave oštećenika na propisanom obrascu, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode unese zaprimlje-

ne prve procjene šteta u Registar šteta. Zadužuje se Općinsko povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda da konačnu procjenu šteta prijavi Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda putem Registra šteta u roku od 50 dana od donošenja ove Odluke. Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda obvezuje se dostaviti konačnu procjenu štete Državno povjerenstvu i nadležnim ministarstvima putem Registra šteta u roku od 60 dana od donošenja Odluke. (sp)

la na teren i uklonili drveće koje je palo na prometnice te sanirali štete na krovovima kuća i ovim putem im zahvaljujemo na pomoći. U komunikaciji smo s Krapinskozagorskom županijom i županom Kolarom koji je odmah ponudio pomoć. Pokrenut ćemo postupak proglašenja elementarne nepogode jer su štete nastale tijekom nevremena doista velike – rekla je načelnica Blanka Stipčić Berić.

U ponudi imaju sir i vrhnje te kuhane sireve i maslac, po vlastitoj recepturi

U Krapinsko –zagorskoj županiji uzgaja se svega 135 mliječnih krava!

'Pokrenut ćemo postupak proglašenja elementarne nepogode jer su štete nastale tijekom nevremena doista velike'

Župan proglasio elementarnu nepogodu za Kraljevec na Sutli, ali zbog tuče

Proslavljen Dan općine Krapinske Toplice, svečanoj sjednici Općinskog

'Iza nas najuspješnija godina od kada je osnovana Općina'

Općina Krapinske Toplice svečanom sjednicom Općinskog vijeća proslavila je svoj

Dan. Sjednicu je otvorio Božo Ružak, predsjednik Općinskog vijeća, a u kratkom videu prikazani su ostvareni projekti i aktivnosti kroz godinu.

Zaokruživanje

turističke ponude

- Iza nas je najuspješnija godina od kada je osnovana Općina Krapinske Toplice, pogotovo kada su u pitanju investicije u našu komunalnu infrastrukturu koje su iznosile više od 7 milijuna eura –rekla je načelnica Općine Gordana Jureković. Dodala je da je veliki dio sredstava uložen u u asfaltiranje, saniranje i gradnju komunalne infrastrukture. - Zato ne možemo biti posve zadovoljni, jer taj posao u našoj općini trebao je biti odrađen već davno prije, a radovi na komunalnoj infrastrukturi već su trebali postati nešto što se i ne spominje u ovakvim prigodama, već je uobičajen svakdonevni posao koji se podrazumijeva. Na žalost, za nas su to još uvijek kapitalne investicije, i to investicije koje ne možemo čak ni sami isfinancirati. Za njih uvijek trebamo financijsku pomoć EU – rekla je načelnica. - Kada izuzmemo komunalnu infrastrukturu, moj tim i ja imamo puno veću i ozbiljniju viziju razvoja Krapinskih Toplica. Imamo vrlo konkretne i jasne ciljeve s vrlo konkrektnim i jasnim koracima kako te ciljeve ostvariti. U tome već sada imamo veliku pomoć Krapinsko – zagorske županije i župana, koji je uz već odrađene najavio i velike nove županijske investicije na području zdravstva u Krapinskim Toplicama, koje će unaprijediti i dodatno učvrstiti našu poziciju vodećeg nacionalnog centra zdravstvenog turizma. Kroz protekle dvije godine stvorili smo jednu pozitivnu investicijsku klimu u našoj općini, zbog koje su domaće i strane kompanije počele konačno ulagati u nove projekte ovdje, a prema najavama takvih investicija u turističke i uslužne, zabavne i gastroenološke sadržaje, kao i stanogradnju, bit će u narednom periodu sve više – istaknula je Jureković. Obavijestila je da Općina na veliko radi na zaokruživanju turističke ponude. - Pripremamo veliki projekt izgradnje Sportsko – rekreacijskog kompleksa koji bi obuhvaćao uređenje modernog nogometnog igrališta s tribinama, nekoliko popratnih objekata u kojima će biti više sportskih i rekreacijskih sadržaja, a sve to uz novo multifunkcionalnu sportsku dvoranu za koju je već pripremljena dokumentaci-

Dodijeljena općinska priznanja

Povelje Općine Krapinske Toplice dobili su Željka Žnidarić, Mladen Predrijevac, Darko Matkun, Ivica Halapir, Ivanka Hajsek, Katice Cerovec i obitelj Čermak.

Plaketu Općine Krapinske Toplice dobili su Dražen Kozina, Ksenija Ferković, Željko Besednik, Đurđa Novak, Vladimir Huzak,

ja. Taj kompleks zaokružio bi našu ponudu u jednu cjelinu primamljivu europskom turističkom tržištu. To su samo neki od osnovnih ciljeva. Svjesni smo da su pred nama veliki izazovi, ali našu letvicu nećemo spuštati niti odustati od ciljeva – zaključila je načelnica.

'Grabimo premalo'

Čestitke povodom Dana općine uputili su i saborski zastupnici Predrag Štromar i Siniša Hajdaš Dončić. Župan Željko Kolar osvrnuo se na Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice. – Svako naše mjesto ima svoju 'fabriku'. Ovdje je to zdravstvena ustanova u kojoj ljudi spašavaju tuđe živote, kroz rehabi-

Ivan Rožić, Dražen Petrinec te posthumno Dragutin Otročak. Nagrade su dodijeljene i počasnim građanima, pa su tako nagradu dobili Marijan Gradinščak, Krešimir Šoštarko, Krešimir Plahutar i Anita Filija. U ime dobitnika zahvalio se velečasni Marijan Gradinščak.

litaciju ih nakon najtežih povreda i bolesti vraćaju obiteljima i na tržište rada. I to nije specijalna bolnica Krapinskih Toplica niti Krapinsko – zagorske županije, već specijalna bolnica Republike Hrvatske. 75 posto stacioniranih pacijenata s područja čitave RH ovdje dolazi tražiti pomoć i sveukupni razvoj kompletnih Krapinskih Toplica u velikom dijelu ovisi o razvoju specijalne bolnice – rekao je župan. Podsjetio je na energetsku obnovu bolnice iz Fonda solidarnosti i ulaganja koja su u tijeku. - U Centru za odgoj i obrazovanje kupili smo zemljište od 12.000 kvadrata i projektiramo novi Centar za odgoj i obrazovanje. Najbitniji je projekt Centar za zdralje srca i moz-

ga. Ovo je nacionalna bolnica, mi imamo građevinsku dozvolu skoro tri godine, imamo ljude koji to znaju i mogu raditi, a vrijednost investicije je 52 milijuna eura. Takvi su se projekti već financirali u stopostotnom iznosu i u drugim krajevima Hrvatske. Želimo samo isti tretman kao što imaju svi ostali –rekao je Kolar. Sjednici je prisustvovao i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je uputio čestitke za Dan općine i Dan župe. Osvrnuo se na razvojne mogućno-

sti koje pruža EU. – One su dobre, ali nisu neograničene i nisu vječne, jer fondovi o kojima svi tako sladostrasno i apetitlih pričamo će trajati neko vrijeme, a onda ih više neće biti. Nije normalno i prihvatljivo da dugoročno nerazvrstane ceste financira Bruxselles, ali je trenutno tako i tu priliku i okolnost treba iskoristiti, zgrabiti što je moguće više, a za sada grabimo premalo i u tome smo druga najlošija članica EU – rekao je predsjednik Milanović.

R. Jadan/S. Pušec KRAPINSKE TOPLICE

Dobitnici plaketa

Dobitnici povelja

Dobitnici zahvalnica

Svečanosti je prisustvovao i predsjednik Zoran Milanović

Župan

Željko Kolar sa suradnicima obišao je novoizgrađenu Područnu školi Laz Bistrički

'Nismo mogli ni zamisliti da će škola biti ovako lijepa izvana i iznutra'

Ukupna vrijednost ugovora je 1.495.000 eura, od toga se iz Fonda solidarnosti financira 1.123.000 eura, 371.000 eura su sredstva KZŽ

Župan Željko Kolar sa suradnicima obišao je u petak novoizgrađenu Područnu školu Laz Bistrički. Kako je izvijestila županijska pročelnica Vlatka Mlakar, temeljem javnog poziva Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i opreme u području obrazovanja za javne zgrade koje su oštećen u zagrebačkom potresu, u 11. mjesecu 2021. godine potpisan je ugovor za provedbu uklanjanja i izgradnje zamjenske zgrade područne škole Laz.Ukupna vrijednost ugovora je 1.495.000 eura, od toga se iz Fonda solidarnosti financira 1.123.000 eura, 371.000 eura su sredstva

KZŽ. Pročenica Mirjana

Smičić Slovenec dodala je da se pristupilo i nabavi opreme za izvođenje nastavnog procesa. - Sva oprema je pristigla, vrijednosti 75.000 eura, sada je skladištena u matičnoj školi, a tijekom kolovoza će biti dopremljena i spremna za korištenje – rekla je Smičić Slovenec.

Budućnost

Obilasku je prisustvovao i rektor Svetišta MBB Domagoj Matošević, koji je zahva-

lio Županiji koja se uspjela prijaviti na projekt obnove izgradnje potpuno nove škole. – Ovo je bio jako složen proces i svi su trebali dati jako puno truda i napora da se ovo ostvari i svima čestitam na tome. Imamo prekrasnu novu školu, a pred nama je izazov demografske obnove – rekao je Matošević. Ravnatelj OŠ Marija Bistrica Dominik Karajić podsjetio je da su 2020. godine dva potresa oštetila školu do te mjere da više nije bila spremna za primanje učenika.Naši učenici su 3 godine bili u improviziranoj učionici, a mi smo sanjali i maštali o novoj školi, nismo htjeli odustati. Danas je san dosanjan i nismo mogli zamisliti da će škola biti ovako lijepa izvana i iznutra. Vrijedi istaknuti veliko zajedništvo između škole, osnivača i općine, svi smo imali isti cilj, bez imalo problema u komunikaciji. Učenici će moći stvarno raditi u zavidnim uvjetima – rekao je, uz zahvale, ravnatelj. Načelnik Općine Marija Bistrica

Josip Milički podsjetio je na dilemu mještana Laza nakon potresa hoće li škola uopće zaživjeti. – Evo, zahvaljujući svima nama osvanula je nova, moderna, funkcionalna. Ispunili smo obećanje, naselje Laz je drugo po redu po

veličini u općini Marija Bistrica i sve ovo ima budućnost. Ova će škola koristiti i našem mjesnom odboru, udrugama i svim mještabima. Hvala vatrogascima koji su nam na ove dvije godine ustupili svoj prostor u kojem je privremeno održavana nastava Područne škole – zahvalio je načelnik. Kvalitetno izvedeni radovi

Zamjenica župana Jasna Petek rekla je da je KZŽ kao osnivač 30 osnovnih škola i uz to 50 područnih škola svoje obrazovne politike i mjere koje planira budu vodi idejom dostupnosti i jednakih uvjeta usvim osnovnim matičnim i područnim školama. - Vođeni tom mišlju u tijeku našeg manda-

ta izgradili smo i obnovili mnoge naše područne škole. U našim ruralnim krajevima naše područne škole nisu samo mjesto obrazovanja nego i kulturnih i društvenih događanja. Zasigurno će ovo biti centar ovog kraja. To je i važna demografska mjera jer roditeljima je izuzetno važno da djeca imaju kvalitetno obrazoanje, da imaju obrazovanje koje ima jednake uvjete kao matične osnovne škole i veselim se početku školske godine – rekla je Petek. - Ne mogu sakriti smješak s lica – rekao je župan, najavivši da će prvi dan školske godine Krapinsko – zagorska županija obilježiti ovdje u Lazu na svečanom otvorenju škole. - Potrebno je još malo urediti okoliš, posaditi biljke, označiti parking, zajedno s Općinom smo dogovorili da će Županija kupiti nove golove, zaštite s oblogom, na novo će se pofarbati ograda, stara žica će se maknuti i postaviti nova, tako da će kompletan okoliš sporstkog igrališta i škole biti uređen. Rokovi i dokumentacija su bili oni koji su nam u početku zadavali dosta problema, samo iz razloga jer je bilo malo vremena. Naša gradilišta obilazimo u kontinuitetu, stalno smo na koorid-

nacijama, imali smo izazov Fond solidarnosti, 56 operacija istovremeno otoreno na više od 100 gradilišta, završavamo Centar Kompetentnosti u Zaboku, u završnoj fazi smo Sigurne kuće, gradimo školu u Putkovcu… Ja-

ko je puno investicija i sve to treba držati pod kontrolom da bi se došlo u fazu ovako kvalitetno izvedenih radova – rekao je župan te zahvalio izvođaču, nadzoru, projektantu, DVD – u i svima koji su doprinijeli.

NOVO WEB SHOP: webljekarna.hr

Sabina Pušec LAZ BISTRIČKI

Grad Krapina objavio dva javna poziva za mlade obitelji sa ciljem olakšavanja rješavanja stambenog pitanja

Sufinancirat će se kupnja prve nekretnine, rekonstrukcija kuće ili stana, kamate na stambene kredite te troškovi stanarine

KRAPINA - Grad Krapina objavio je dva javna poziva, kojima je namjera olakšati mladim obiteljima rješavanje stambenog pitanja i troškova stanovanja. Javne pozive, koji će biti otvoreni do konca listopada, predstavio je gradonačelnik Zoran Gregurović, istaknuvši kako se prvi javni poziv provodi sad već treću godinu te vjeruje da će i ove godine biti interesa za njime.

Četiri mjere

Grad Krapina za njegovu je provedbu osigurao 66.365,00 eura, i to za četiri mjere. Prva se odnosi na sufinanciranje gradnje obiteljske kuće, gdje se preko ove mjere može sufinancirati 50% prihvatljivih troškova, odnosno 4.645,30 eura najviše. Mjera dva odnosi se na kupnju obiteljske kuće ili stanja, gdje je sufinanciranje također moguće do 50% prihvatljivih troškova, odnosno 4.645,30 eura maksimalno. Preko treće mjere sufinancirat će se kamate na stambene kredite za kupnju ili gradnju prve nekretnine ili pak rekonstrukciju obiteljske kuće kojom se osigurana novi stambeni prostor, i to u iznosu od 50% kamate za odobrene stam-

Prijave su otvorene do 31. listopada

bene kredite, do 99.54 eura mjesečno, i prvih 5 godina otplate. Četvrta mjera odnosi se na financijsku pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanje, ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća, čime se osigurana

novi prostor, a sufinancirat će se do 50% prihvatljivih troškova, odnosno maksimalno 2.654,46 eura. Novi poziv

- Po prvi puta ove godine ide još jedan javni poziv, za sufinanciranje stanarine za one koji su u najmu stana kao podstanari u Krapini. Sredstva smo osigurali preko javnog poziva Središnjeg državnog ureda za

demografiju i ostvarili potporu od 19.440 eura. Na javni poziv mogu se javiti mlade obitelji, do 45 godina starosti. Za obitelji s djecom potpora će iznositi 180 eura, i to za ovu godinu, od 1.1. do 31.12., a za mlade obitelji bez djece i mlade osobe, od

18 do 30 godina, potpora će iznositi

120 eura mjesečno – najavio je gradonačelnik, istaknuvši kako je ovo dobra mjera za one koji nemaju mo-

gućnost rješavanja stambenog pitanja, kako bi im se sufinancirali troškovi stanarine. Da bi se prijavili na ovaj javni poziv, potrebno je imati ugovor sa stanodavcem. – Ukoliko će biti više zahtjeva, preostali dio ćemo uz izmjene i dopune proračuna osigurati – rekao je Gregurović i pozvao sve zainteresirane da se prijave na ove javne pozive, otvorene do 31. listopada. (J. Klanjčić)

Dva važna prometna projekta u Krapini najavio je gradonačelnik Zoran Gregurović

Uskoro kreće izgradnja rotora kod betonare, a željeznička pruga bi, prema najavama HŽ-a, trebala biti rekonstruirana do proljeća

Krapina bi rekonstruiranu željezničku prugu trebala dobiti početkom iduće godine. Takve su, kaže gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović, najave iz HŽ Infrastrukture, koji bi radove na istoj trebali započeti tijekom jeseni.

Oštećena pruga ide u rekonstrukciju

Podsjetimo, vlakovi na dionici od Zaboka do Krapine ne voze ili voze izuzetno sporo, zbog oštećenja željezničke pruge. HŽ Infrastruktura provela je postupak javne nabave za radove na rekonstrukciji pruge. – Donesena je odluka o odabiru izvođača za radove vrijeme 16.864,00 eura. U tijeku je rok za žalbe i vjerujem da će radovi započeti na jesen. Od početka radova, rok će biti 6 mjeseci, tako da bi rekonstrukcija pruge na proljeće

trebala biti gotova. To će doprinijeti većoj brzini odvijanja prometa na toj dionici, ali i dalje se priprema sve za nastavak elektrifikacije pruge – rekao je gradonačelnik

Krapine.

Rotor kod betonare Kroz nekoliko dana kreće izgradnja kružnog toka, u Velikoj Vesi

Za vrijeme izgradnje rotora, vozači će koristiti bypass iz smjera Radoboja kako bi se obišlo gradilište, a sa smjera sjever – jug drugi bypass uz same radove, na obilaznicu prema magistrali

kod betonare Proveden je postupak javne nabave i kao izvođač odabrana je tvrtka Colas. – Početak radova malo se prolongirao zbog svih drugih radova na području grada, no radovi na izgradnji kružnog toka trebali bi početi iza 20. srpnja – rekao je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović. Istaknuo je i problematiku što nažalost nema nekog adekvatnog obilaznog prav-

ca. Namjera je bila puštati promet kroz gradilište semaforima, no to bi usporavalo radove. – Napravljeno je rješenje da se napravi bypass iz smjera Radoboja kako bi se obišlo gradilište, a sa smjera sjever –jug drugi bypass uz same radove, na obilaznicu prema magistrali –pojasnio je Gregurović, dodavši i kako bi uskoro u promet trebao biti pušten i most preko Krapinčice.

Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović

Jelena Klanjčić KRAPINA

Rotor se gradi u Velikoj Vesi na raskrižju kod betonare

Željeznički kolodvor u Krapini

Povodom skorašnjeg Dana grada, s gradonačelnikom Viktorom Šimunićem razgovarali smo o kapitalnim projektima koji se provode u Oroslavju, odnosima s

'Tri kapitalna projekta u jednom mandatu, reciklažno dvorište, svlačionice i vrtić, bit će povijesni uspjeh za Oroslavje'

U protekloj godini prihodi proračuna dignuti su za 50 posto, dobiveno je i 7 milijuna kuna za izgradnju područnog vrtića u Mokricama, a završeni su i neki važni projekti

Bliži nam se još jedan Dan grada Oroslavja, kako ste zadovoljni proteklom godinom, punjenjem proračuna i sredstvima koja su u proračun pristigla preko raznih fondova i natječaja?

Šimunić: Usudio bih se reći da je protekla godina bila povijesna godina u Oroslavju. Od toga da smo digli prihode proračuna za preko 50 posto, dobili rekordan iznos od 7 milijuna kuna za izgradnju područnog vrtića, završili smo važne projekte poput Biciklističke staze i rekonstrukciju Društvenog doma u Mokricama u sklopu EU projekta 'U službi svih nas', a i odradili prvu fazu uređenja Društvenog doma u Andraševcu te izgradili i opremili dječje igralište u Parku obitelji Prpić. Vratili smo i preko 10 milijuna kuna duga i pripremali nove projekte, od kojih se neki i grade. Prezadovoljni smo, obzirom na to kakvo me stanje dočekalo kada sam krenuo u mandat. U dvije godine napravili smo čuda, posložili smo Grad kadrovski i financijski i idemo naprijed.

Osim već spomenutih završenih projekata, jedan je veliki kapitalni projekt u tijeku, a to je izgradnja dugoočekivanih sportskih svlačionica. U kojoj je fazi projekt?

Šimunić: Sramota je to bila za jedan grad, da smo imali takve uvjete u nogometnom klubu s takvim sportskim svlačionama. To je trajalo desetljećima i zato nitko nije vjerovao da će se sportske svlačione graditi. No, za to su se prosvjedom izborili građani, i ovo nije moj projekt, nego projekt građana grada Oroslavja. Dinamika radova na sportskim svlačionama je dobra. Građevinska konstrukcija je gotova, radi se već struja, a onda su na redu završni radovi i fasada. Vje-

'Dinamika radova na sportskim svlačionama je dobra. Građevinska konstrukcija je gotova, radi se već struja, a onda su na redu završni radovi i fasada. Vjerujem da će svlačionice biti gotove do roka, odnosno do veljače iduće godine'

rujem da će svlačionice biti gotove do roka, odnosno do veljače iduće godine.

Koji su još projekti u planu za naredno razdoblje?

Šimunić: U kolovozu se mijenja krovište na Društvenom domu u Mokricama, a sredinom rujna započinje izgradnja dječjeg igrališta u Parku Vranyczany. Prvo igralište koje smo otvorili, u Parku obitelji Prpić, pun je pogodak, stalno je puno i ne dolaze samo Oroslavčani, već i ljudi s djecom iz okolnih mjesta. Cilj nam je napraviti u svakom naselju igralište, a započet ćemo u Andraševcu. Trenutno se projektira dječje igralište uz Društveni dom u Andraševcu, koji će se dalje rekonstruirati. Nakon otklanjanja opasnog dograđenog dijela doma, dogradili smo novi dio, a u skorašnjem planu je i dizanje kata i uređenje prostorija za udruge te zamjena krovišta. Nakon što smo nabavili i postavili kante za odvajanje otpada po gradu, nabavili smo i sjećkalicu te smo se sada ponovo prijavili na natječaj Fonda za zaštitu okoliša, za nabavu čistilice za rubove nogostupa, trg i slično, ali i dodatne koševe za razvrstavanje otpada. Jedan od kapitalnih projekata je i izgradnja nogostupa u Krušljevom Selu,

u duljini od 1,1 kilometar, vrijednog 2 i pol milijuna kuna. Najveći kapitalni projekti svakako su izgradnja reciklažnog dvorišta i područnog dječjeg vrtića. Reciklažno dvorište ima pravomoćnu građevinsku dozvolu i projekt smo prijavili na natječaje iz NPO – a, čekamo da li ćemo proći. Za dječji vrtić dobili smo 7 milijuna kuna, no otvorio se novi natječaj na koji bismo se mogli prijaviti, da bismo mogli sagraditi veći dječji vrtić. Idejno rješenje za vrtić napravljeno je prema postojećoj građevinskoj čestici, a da bi prijavili dodatne skupine vrtića za izgradnju, treba nam zemljište. Grad je 2016. kupio zemlju, ali se nije upisao kao vlasnik, pa smo sada rješavali imovinsko – pravne odnose, da bi se napravila parcelacija i da bismo mogli prijaviti za izgradnju dodatne četiri skupine na vrtiću, pa bi gradili vrtić s devet skupina, u dvije faze. Ogroman projekt. Ako u jednom mandatu napravimo tri kapitalna projekta, reciklažno dvorište, sportske svlačionice i dječji vrtić, bit će to, bez imalo skromnosti, povijesni uspjeh za grad Oroslavje.

Koliko je izazovna suradnja s Gradskim vijećem?

Šimunić: Suradnje s Gradskim vijećem nema, tako da ne bih re-

kao da je izazovna. Situacija je takva kakva je i nema izlaza, to će se riješiti tek na izborima. No, koliko god me se pokušavalo blokirati na svakom koraku, ne dam se i borim se i dalje za interese građana grada Oroslavja. Koliko je teško tako funkcionirati? Ta suradnja nikad nije bila pozitivna, tako da ne znam kako je raditi drugačije. Naviknut sam raditi u otežanim uvjetima, no ipak se nadam boljem. Sve u svemu, sve kaj smo planirali smo zgurali i radi se punom parom. Nikad u povijesti Grada nisu svi računi bili tako transparentno prikazani kao što su već godinu i pol, a ja se trudim biti dostupan građanima u komunikaciji te uz mjesečne izvještaje koje objavljujem, da svi vide što se radi.

Puno pažnje pridajete međunarodnim suradnjama i odnosima te bratimljenjima a europskim gradovima. Zbog čega to smatrate važnim za napredak Oroslavja?

Šimunić: Međunarodni odnosi otvaraju vidike za sve. Za poduzetnike, udruge, društva, svi bi mogli imati koristi od toga. Do sada nismo imali nikakve odnose i suradnje s gradovima, a ja svoja po-

znanstva koristim na način da izgradimo neke pozitivne priče, da bi se ostvarile suradnje na nekim zajedničkim projektima, prilike za umrežavanje gradova. Na nama je kao zajednici da iskoristimo ta prijateljstva na najbolji način, kroz suradnju na brojnim planovima, a u zadnje vrijeme takvih prijateljstava imamo sve više, pa nam tako i na Dan grada dolaze delegacije iz Malte, Poljske, Slovenije, Srbije, dolaze vidjeti i upoznati Oroslavje i Zagorje.

Manifestacija 'Ljetna pozornica grada Oroslavja' prošle je godine privukla velik broj posjetitelja, a ove godine pripremili ste još atraktivniji program.

Šimunić: Usudio bih se reći da imamo najveći i najvrjedniju tombolu u državi, s čak 154 nagrade, a sve su te nagrade osigurali poduzetnici i na tome im hvala. Cilj je zaokružiti priču. Da sam prihod od tombole ide za izvođače, a obzirom da atraktivne izvođače, očekujemo veliki odaziv publike, od čega će koristi imati i naši ugostitelji. Mislim da ćemo imati prepun trg, vjerujem da će nas i vrijeme poslužiti i pozivam sve da dođu na našu Ljetnu pozornicu i da kupe tombolu.

Gradskim vijećem i daljnjim planovima

Jelena Klanjčić OROSLAVJE

Gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić

Projekt 'Spojkaj – spoji se za kaj' iznjedrio je niz edukacija, radionica i susreta, ali i jednu zanimljivu pjesničku rutu i kajkavski rječnik

Postavljeno je 13 klupa na kojima se možete odmoriti uz stihove naših pjesnika na kajkavskom

Završnica projekta održana je u Parku obitelji Feller, gdje je i postavljen stup s kartom lokacija 13 klupa

Prošlog je četvrtka održana završnica projekta 'Spojkaj – spoji se za kaj', kojega je provodila Udruga Kajkaviana, u partnerstvu s Planinarskim društvom Stubičan i Gradom Donja Stubica. Posjetiteljima je u Parku obitelji Feller predstavljeno sve ono što se radilo tijekom 15 mjeseci provedbe projekta, kroz edukacije, radionice i druženja, ali i ono što će ostati trajno nakon projekta.

Šetnja s pjesnicima

Tako je u Parku obitelji Feller postavljen stup na kojem se nalazi karta Stubice s oznakama 13 lokacija, na kojima se nalazi 13 klupa po parkovima u gradu, kod škole i na vidikovcu prijateljstva na Kamenjaku. – Svaka klupa predstavlja jednog našeg kajkavskog pjesnika. Na klupi se nalazi pločica s QR kodom, kojega kad skenirate vodi vas na web mjesto na kojem možete poslušati jednu pjesmu toga pjesnika i pročitati ponešto o njemu – pojasnila je Ines Krušelj – Vi-

das, predsjednica Kajkaviane. Radi se o jednoj zanimljivoj pjesničkoj ruti, koja je zamišljena kao zabava i odmor, a kroz koju se široj publici predstavljaja 13 naših kajkavskih pjesnika različitih dobnih kategorija i iz raznih krajeva Zagorja, od kojih su neki bili i prisutni na završnici projekta. Osim karte, stup sadrži i poštanski sandučić u koji možete ubaciti poneku svoju poeziju.

Online kajkavski rječnik

Promovirana je i web stranica s kajkavskim rječnikom, koja sadrži inicijalni kajkavski rječnik govora stubičkoga kraja, a koji je dopunjiv. Tijekom provođenja projekta 'Spojkaj – spoji se za kaj' slijedile su se dvije programske linije. –Jedna je bila edukacija kroz koju smo poticali volonterstvo, educirali o upravljanju udrugom, upravljanjem u kriznim situacijama te proveli cijeli set edukacija koje je držala Goranka Horjan. Drugi dio odnosio se na primjenu svega toga i animiranje ne samo članova udruga koje su uključene u projekt, nego i građanstva, kroz aktivnosti koje smo provodili, a to su bili online susreti s pjesnicima, pričanje uspome-

'Cilj nam je promovirati ovaj naš kajkavski rječnik osnovnim školama te kroz razne aktivnosti razvijati svijest o važnosti očuvanja našeg dijalekta'

na i sjećanja na kajkavske običaje uz Veru Grgac i Jasnu Balaško, imali smo i dva susreta sa stand up komičarima kod planinarske kućice na Lojzekovom izvoru na Sljemenu te niz radionica 'Kaj u ruci', gdje smo izrađivali rožice od krep papira i pisali kajkavske izreke. Pokušali smo kroz razne aktivnosti naš 'kaj' protegnuti i aktivirati ljude na razna događanja – rekla je Krušelj – Vidas te je zahvalila posebno Gradu Donja Stubica na velikoj podršci u provođenju projekta, kao i svima

Mlade obitelji, dostavite zahtjeve za

rješavanja stambenog pitanja

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica raspisala je Javni poziv za za dodjelu bespovratnih sredstava za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području općine Zlatar Bistrica u 2023. godini, u cilju demografske obnove smanjenja iseljavanja te povećanja broja stanovnika na području Općine Zlatar Bistrica. Mjere kojima se potiče rješavanje stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Zlatar Bistri-

ca su sufinanciranje gradnje obiteljske kuće u iznosu od 50% prihvatljivih troškova, a najviše do 3.980,00 eura, sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana u izno-

su do 50% kupoprodajne cijene, a najviše do 3.980,00 eura te financijska pomoć za poboljšanje kvalitete stanovanja ulaganjem u rekonstrukciju obiteljskih kuća kojima se osigurava novi stambeni prostor u iznosu do 50% prihvatljivih troškova, a maksimalno u visini do 2.650,00 eura. Rok za dostavu zahtjeva je 29. rujna ili do dana objave obavijesti o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranja Javnog poziva, ovisno koji uvjet

ostalima koji su sudjelovali. Ciljevi i daljnji planovi Projekt 'Spojkaj – spoji se za kaj' provodio se tijekom 15 mjeseci te je vrijedan 61.848,61 euro, za što su dobivena sredstva Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade RH, a čime je omogućeno i zapošljavanje jedne osobe, a trenutna administratorica projekta je Marija Knezić Banožić. Krušelj – Vidas kaže i kako postoji želja i mogućnost da se ovaj projekt u neku ruku i nastavi. – Ovakve pjesničke ture i šetnice ponuditi možemo i drugim sredinama i ispuniti ih kajkavskim riječima, a ono što nam je svakako cilj jest promovirati ovaj naš kajkavski rječnik osnovnim školama, u okviru nekog novog projekta. Svjesni smo da bez edukacije nema daljnjeg života našeg dijalekta, stoga svakako planiramo niz aktivnosti kroz koje možemo razvijati svijest o važnosti očuvanja našeg dijalekta – zaključila je Krušelj – Vidas, dodavši kako se svakako raduje i završetku uređenja Fellerove zgrade, gdje će udruga Kajkaviana konačno imati svoje sjedište, kao i depo svih očuvanih materijala koje posjeduje.

Rok za dostavu zahtjeva je 29. rujna ili do dana objave obavijesti o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranja Javnog poziva

prije nastupi. U slučaju iskorištenosti raspoloživih sredstava prije 29. rujna 2023. godine, Općina Zlatar Bistrica će Obavijest o iskorištenosti raspoloživih sredstava i zatvaranju Javnog poziva objaviti na mrežnoj stranici Općine Zlatar Bistrica. Ukupan raspoloživi iznos sredstava koji se dodjeljuje temeljem ovog Javnog poziva iznosi 19.900,00 eura. Nepotpuni i nepravodobno podneseni zahtjevi neće se razmatrati. (sp)

Jelena Klanjčić DONJA STUBICA

INTERVJU Bliži se Dan općine Konjščina i Dan župe svetog Dominika, a tim smo povodom razgovarali s načelnicom Anitom

Krok

'Nemamo čarobni štapić da baš sve riješimo odmah, ali imamo energije i volje'

Ostvarili smo preko Fonda solidarnosti 1,6 milijuna eura za obnovu 8 dionica cesta I dva propusta, kaže načelnica

Prošla je godina dana od Dana općine, što ju je obilježilo?

Krok: Prije prošlogodišnjeg Dana općine završili smo Kulturno – turističko informativni centar, a sada je napokon riješena cjelokupna isplata po tom projektu. Preko natječaja LAG – a rekonstruirali smo ribičku kućicu i nadstrešnicu na Bajerima, a onda uredili i sjenicu, što je bilo ulaganje od oko 50.000 eura. Najesen smo asfaltirali cestu Jelovec – Pavlići i cestu u Pešćenom što je bilo ulaganje od 48.000,00 eura, obnovili unutrašnjost mrtvačnicu i asfaltirali parkiralište u odvojku Ulice Matije Gupca što je bilo ulaganje od 27.466,00 eura. Prošli smo na natječaju Fonda solidarnosti za obnovu propusta u Gornjoj Konjščini, u vrijednosti 111.000 eura te obnovu propusta Jantoleki u Sušobregu, za što smo potpisali ugoivor na 82.000 eura. I tada počinje 'kaos' s Fondom solidarnosti.

Što se sve obnovilo sredstvima Fonda?

Krok: Obišli smo asfaltirane dionice, vještaci da utvrdili su dionice stradale u potresu i krenuli smo prijavama. Kroz samo aneksiranje ugovora ostvarili smo pravo na vraćanje u prijašnje stanje za 9 dionica. Mnogo je tu bilo komplikacija i rada da bi sve bilo usklađeno s projektom i pravilima EU. Bilo je i panike hoće li se sve stići u tako kratkom roku koji smo imali. Hvala upravnom odjelu KZŽ za provedbu javne nabave i EU projekata i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, bili su na raspolaganju svaki dan za mnogobrojna naša pitanja, koja nisu dolazila samo iz moje već i iz drugih JLS, naravno i Zagorskoj razvojnoj agenciji, projektantima, nadzornim inženjerima i izvođačima. Svi smo manje - više zadnjih mjeseci živjeli kao velika zajednica u kojoj je bilo mnogo stresa, puno toga smo naučili, to je bio veliki i zahtjevan projekt, najzahtjevniji u mnogo proteklih godina i možemo stvarno biti zadovoljni. Ostvarili smo 1,6 milijuna eura za tih 9 dionica i 2 propusta, od kojih samo deveta dionica nije napravljena, u Jertovcu – Gorički, jer kroz par tjedana tamo kreće Aglomeracija pa ćemo to sanirati nakon završetka tih radova. Protupotresna obnova je išla kroz centar Konjščine gdje slijedi još ocrtavanje pješačkim prijelaza i postavaljnje ležećih policajaca po pravilima struke. Protupotresno su obnovljene su ceste u Turnišću i Jertovcu. Zadovoljni smo, jer se poboljšala ne samo estetka nego i prometna sigurnost, ali i ono najvažnije da u budućnosti imamo stabilnu infrastrukturu otpornu na prirodne nepogode. Na cesti u Jertovcu postavaljena je i autobusna kućica, a čeka nas još postav-

ljanje dijela javne rasvjete.

Osim obnove prometnica, što se još radilo?

Krok: Prijavili smo projekt sportskih terena u u Sportskoj ulici na projekt javno - turističke infrastrukture Ministarstva turizma i sporta. Napokon smo, nakon 30 godina, upisani kao vlasnici nogometnog igrališta. Žao mi je što prilikom izrade tog projekta nismo bili u mogućnosti da u njega uklopimo i stari bazen, koji nije u vlasništu Općine nego u vlasništvu HEP – a. Naravno, mi ne možemo raspolagati tuđom imovinom, pa bi mi bilo drago da to HEP ili uredi, ili proda ili daruje Općini, jer bismo mi to znali iskoristiti. Prijavili smo i projekt opremanja reflektorima i novim klupama na školskom igralištu iza OŠ na Ministarstvo turizma i sporta, a prijavili smo se i na novi natječaj LAG – a s projektom opremanja zelene površine dječjim spravama u Jelovcu. Čekamo ovih dana rezultate natječaja, nadam se da će to biti realizirano do sredine 11. mjeseca.

U veljači smo potpisali ugovor za proširenje kapaciteta dječjeg vrtića za što smo dobili 320.000,00 eura, za novih 40 mjesta. Proveli smo i postupak javne nabave za izradu projektno – tehničke dokumentacije, napravili tu dokumentaciju i ona je trenutno na ishođenju građevinske dozvole pa bi kroz dva tjedna vjerojatno trebali ići van s javnom nabavom za izvođenje radova dogradnje dječjeg vrtića. Po prošlogodišnjem natječaju imali smo pravo na 40 djece, no to nam i dalje nije dosta. Sada je izašao i drugi poziv i mi se opet prijavljujemo, ovaj put s prenamjenom prostora u našoj 'penzionerskoj' zgradi, odnosno stana u vlasništvu Općine, u jednu vrtićku grupu za 16 djece. Lokacija je odlična, stotinjak metara od matičnog vrtića, u blizini ambulante, ljekarne, igrališta, dostupno je parkiranje. Tu je i čitav niz drugih projekata. Spremni smo i s natječajem za Vatrogasni dom u Galovcu, koji je katastrofalnom stanju i treba ga nakon više od pola stoljeća napokon dovršiti i staviti u funkciju.

Osim većih, sigurno se radi i na nizu manjih projekata?

Krok: Naravno. Tu je nerazvrstana cesta u Klimnu, Špoljari – Jantoleki u Sušobregu, koje planiramo priaviti na natječaj za nerazvsrtane ceste, a imamo još dionica koje nisu asfaltirane. Prošli tjedan je projektant obišao 6 lokacija, gdje ćemo napraviti nove troškovnike.

To su cesta u Kosovečkom koja vodi prema Lovačkom domu, cesta Gaj u Sušobregu, cesta Ratkajci u Jertovcu, cesta Šagodi - Psarići prema Petkovcima u Jertovcu, a moramo sanirati i parkiralište ispred

Vatrogasnog doma u Gornjoj Konjščini i izgraditi tamo garažu. Naši vatrogasci su jako aktivni, ostvarili su i sami dvije potpore iz Fonda solidarnosti, a napokon su i naši vatrogasci u Jertovcu nabavili vozilo bi trebalo stići za koji dan, pa će sva društva biti opremljena. U društvu u Galovcu imamo jako puno mladih, pa se traži i kombi za prijevoz, ako netko prodaje, Drušvo je zainteresirano za kupnju. Spremamo se i za asfaltiranje dionice Huljeki u Turnišću.

Velika boljka su nam situacije koje su se pojavile za vrijeme velikih nevremena, u Sušobregu kod Crnekovića i prema Gaju, gdje su se otvorila dva klizišta. Odmah smo krenuli u izradu geotehničke i građevinske dokumentacije kako bi mogli, čim Vlada pusti neki paket, konkurirati za sanaciju klizišta. Najava je ŽUC – a KZŽ da će se sanirati određene dionice, a bitna nam je cesta prema Hrašćini kroz Pešćeno, kao i cesta od Belog Brega prema Orešju, a velik problem je Batinska cesta koja spaja Konjščinu i Zlatar, ali to očekujemo ove jeseni. Spremamo projekte i u suradnji sa Županijom, a jedan od većih je izgradnja sport-

'Prenamijenit ćemo prostor u našoj 'penzionerskoj' zgradi, odnosno stana u vlasništvu Općine, u jednu vrtićku grupu za 16 djece. Lokacija je odlična'

ske dvorane. Čeka se adekvatan natječaj na koji bi se prijavila dvorana, koja ima pravomoćnu građevinsku dozvolu. Idemo i s mjerama za stambeno zbrinjavanje, čeka se natječaj. Sami smo iz svog proračuna od starog restorana i do vrtića napravili nogostup. Mnogo se sitnijih komunalnih radova radi i po mjesnim odborima, prema njihovim interesima i potrebama. U Jelovcu smo dali određeni iznos za kupnju materijala za gradnju pečenjara te hortikulturu oko društvenog doma. Naručili smo dječje sprave za opremanje igrališta u Galovcu, u vrijednosti od 3500 eura, a MO tražio je i da obnovi nogometnu kućicu. Nadalje, u Krapina Selu je očišćeno tzv. Kavurovo Gmanje koje nije bilo čišćeno desetljećima. U društvenom domu u Pešćenom je postavljena klima, u Kosovečkom se spremaju pripremni radovi za uređenje parkirališta i također je postavljena klima te dobiven materijal za farbanje Društvenog doma. Pošle godine smo završili obnovu Društvenog doma u Turnišću i sada se moramo posvetiti samom okolišu. U Bočadiru je završena komplet-

na zamjena stolarije na društvenom domu, u Bočakima se trenutno priprema obnova klupica i kroz par tjedana ide javna nabava za asfaltiranje. Naručili smo i sprave za MO Donja Konjščina ili Crkveno, mještani moraju odlučiti kamo će to postaviti. U Gornjoj Konjščini obnavljat će se ograda na kod raspela. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za izgradnju nogostupa u Sušobregu, što je bitno jer je to hodočasnička ruta, a nogostup je bitan i za sigurnost samih mještana. Što se samog centra Konjščine tiče, čeka nas uređivanje stazica unutar zgrada, a moramo napraviti i plan za tržnicu, koja odgovora potrebama građana. Čekamo i dvije autobusne nadstrešnice, za Klimen i Sušobreg, kao i postavljanje otpornih svjetiljki u Zagorskoj ulici. S velikim nestrpljenjem čekamo završetak ishođenja potrebnih dozvola i početak radova na DC540, dionici državne ceste koja vodi do Komina. Čeka nas zanimljiva jesen…

Što se priprema za proslavu Dana općine?

Krok: Pripremamo zgodan program, u kojem svaka generacija može naći nešto za sebe. Imat ćemo predstave, izložbu lokalne umjetnice Ide Domišljanović, svečanu sjednicu Općinskog vijeća, primanje novorođenčadi, druženje za odlikaše i njihove roditelje te za sportaše jer imamo mnogo djece i mladih koji su vrlo aktivni na državnom nivou kroz neka sportska I predmetna natjecanja. Tu je i dječji dan, natjecanje mjesnih odbora u kuhanju kotlovine, a mogu se prijaviti i udruge, igre, biciklijada, Dečec kup, kulturna događanja u organizaciji naših udruga. Čeka nas predstava lokalnog glumca Marijana Bačaneka i Udruge Kaj, a na blagdan sv. Dominika je polaganje vijenaca, druženje s braniteljima, sveta misa i druženje ispred crkve. Nakon niza godina, opet će kod Starog grada biti postavljen šator. Od izvođača, nastupit će Domino, Gold band, tamburaši Ledina iz Bjelovara, a u petak u centru ispred Općine zatvorit će se dio ulice i održati koncert Marko Vukes.

Za kraj, Vaša poruka mještanima Konjščine povodom Dana općine?

Krok: Pozivam sve da dođu na obilježavanje Dan općine i nađu nešto za sebe. Od srca svim građankama i građanima čestitam Dan općine i dan župe! Hvala svima na podršci, razumijevanju, svi znaju da su im moja vrata uvijek otvorena, našli su podršku u Općini. Uvijek treba biti čovjek prema ljudima. Nemamo čarobni štapić da sve riješimo odmah, ali imamo energije i volje. Samo je bitno raditi za dobrobit građana, naše djece i budućnosti.

Načelnica Konjščine Anita Krok

Završeni radovi na sanaciji šteta nastalih djelovanjem potresa na području općine Radoboj

Ukupna vrijednost izvršenih radova je 746.369 eura

RADOBOJ - Potres koji je krajem 2020. godine, pogodio između ostalih, i općinu Radoboj, prouzročio je značajne štete na komunalnoj infrastrukturi, pa je zbog sanacije nastalih šteta područje općine Radoboj u proteklih nekoliko mjeseci bilo veliko gradilište.

Sanacija pokosa

Radovi su se izvodili na sanaciji pokosa kod mjesnog groblja Radoboj, gdje je zbog pojave klizišta prijetila opasnost urušavanja dijela groblja te oštećenje okolne infrastrukture. Nažalost, od oštećenja nisu bile pošteđene ni nerazvrstane ceste

na području općine, pa su u okviru radova obnovljene ceste na Gorjanima Sutinskim NC-GS8 ŽC2257 –Bistrovići, NC-GS2 Slukani – Groboteki, Gornjoj Šemnici NC-GŠ2 ŽC2122 – Hara – Heraki, Radoboju NC-RI11-ŽC2122 Biruši – Kamenečki i Orehovcu Radobojskom NC-O11 Kiseljaki, a ukupna duljina obnovljenih cesta je 1.800 metara.

Sigurniji promet

Ukupna vrijednost izvršenih radova je 746.369,98€, a predmetnim radovima obnovljena je prometna infrastruktura koja omogućuje odvijanje kvalitetnijeg i sigurnijeg prometa, te

Još jedna sretna vijest za

Grad

doprinosi normalnom protoku robe, a samim time olakšava poslovne aktivnostimještana. - Realizacijom ovih projekata koji su financirani iz sredstava Europske unije na po-

Ukupna duljina obnovljenih cesta je 1.8000 metara

dručju općine Radoboj, još jedanput je prepoznata kvaliteta projektnih prijedloga koje općina Radoboj priprema u skladu s najvišim standardima – kažu u Općini. (zl)

U Zlatar stiglo novih 259.036 €

ZLATAR - Još jedna sretna vijest za grad Zlatar i novih 259.036,49 € (1.951.710,43 kuna) iz EU – objavila je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. Naime, Grad Zlatar prošao je na natječaju za mjeru "Ulaganja u šumsku infrastrukturu" Programa ruralnog razvoja RH, za rekonstrukcije šumske ceste Juranščina - Belecgrad te je zatu namjenu osigurana 100% potpora Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. (sp)

Uskoro se otvara novo dječje igralište u Lugu

Poznanovečkom

LUG POZNANOVEČKI - Radovi na projektu kojim je predviđena izgradnja i opremanje novog dječjeg igrališta kod Spomen-doma u Lugu Poznanovečkom pokraj Bedekovčine privode se kraju. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Ukupna vrijednost projekta iznosi 80 tisuća eura, od čega potpora iznosi 33 tisuće, a iz vlastitih je sredstava odvojeno 47 tisuća eura. Igralište će se sastojati od pro-

stora sa spravama za dječju igru, višenamjenskog prostora za dječju igru, uređene zelene površine prekrivene travom i odgovarajućom vegetacijom, panel ograde koja je predviđena oko cijelog igrališta, elemenata urbane opreme te pripadajuće komunikacijske pješačke površine. Cilj projekta je poboljšanje uvjeta i uvođenje novih usluga za boravak djece na otvorenom te usađivanje navika aktivnog života i tjelesne aktivnosti najmlađim članovima društva. (zl)

Prikupljeno 380 doza krvi

KRAPINA - U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 380 doza krvi u trećem ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Akcijama je pristupilo 425 dobrovoljnih davatelja krvi, a 45 njih zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U pet dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini prikupljene su 332 doze krvi i u akciji u Restoranu "Zagorka" u Đurmancu 48 doza krvi. Krv je prvi put dalo 5 dobrovoljnih da-

vatelja krvi, a oni su; Cafuta Petra, Vincelj Danijel, Ilijaš Karlo, Konjić Lovro i Peček Petra. - Zahvaljujemo Srednjoj školi Krapina i Restoranu "Zagorka" Đurmanec što su nam i ovaj put ustupili besplatan prostor za akcije dobrovoljnog davanja krvi i svim dobrovoljnim darivateljima koji su se odazvali na akcije darivanja krvi. Ovim putem najavljujemo i izvanrednu akciju darivanja krvi za žene, koja će se održati 11.09.2023. godine u Pučkom otvorenom učilištu Krapina – kažu u GDCK Krapina. (zl)

Zlatar i Mače partneri u provedbi izgradnje Područnog vrtića

Dječji vrtić gradit će se u Sajmišnoj ulici u Zlataru

ZLATAR/MAČE - Gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek i načelnica Općine Mače Mladenka Mikulec Šimunec potpisale su Sporazum o partnerstvu u provedbi projekta izgradnje Područnog vrtića na području grada Zlatara. - Budući da kapaciteti trenutno

izgrađenih vrtića nisu dovoljni za upis sve djece s područja grada i općine Mače, dvije JLS su potpisale sporazum kojim će po izgradnji vrtića pravo upisa imati i mališani iz Mača. Obje JLS ističu važnost brige o mladim obiteljima te smo upravo iz tog razloga potpisali ovaj Spora-

zum – kaže gradonačelnica Auguštan – Pentek. Kapacitet vrtića koji se prijavljuje imao bi dodatno 7 skupina i zadovoljio bi dugoročno potrebe obje JLS. Nositelj cijelog projekta je Grad Zlatar, a lokacija Vrtića je Sajmišna ulica u smjeru granice s općinom Mače. (zl)

Ponovno odgođeno

županijsko natjecanje orača

Prvi puta se natjecanje trebalo održati 8. srpnja, no zbog obilnih kiša odgođeno na 22. srpnja

ZLATAR BISTRICA - Zbog nepreviđenih vremenskih uvjeta i zbog posljedica oluja i obilnih kiša ponovo se odgađa natjecanje orača Krapinsko - zagorske županije. Podsjetimo, prvi puta se natjecanje trebalo održati 8. srpnja, koje je zbog obilnih kiša odgođeno na 22. srpnja, no vremenski uvjeti opet to ne dozvoljavaju, pa je oranje opet odgođeno.

Natjecanje orača Krapinsko - zagorske županije tradicionalno daje najbolje državne i svjetske natjecatelje čija se vještina temelji na tradiciji, marljivosti i spretnosti zagorskih poljoprivrednica i poljoprivrednika. Organizatori su Krapinsko-zagorska županija, Udruga natjecatelja u oranju Krapinsko-zagorske županije i Ministarstvo poljoprivrede. (zl)

Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Mača prihvaćeno izvješće o polugodišnjem radu načelnice

Iz Fonda solidarnosti sanirano je 16 nerazvrstanih cesta i tri pokosa

Sanacija nestabilnog pokosa kod Područne škole Peršaves je u tijeku

U akciji GDCK Zlatar prikupljeno 298 doza krvi

U ovom ciklusu dobrovoljnog darivanja uključilo se 12 novih darivatelja krvi

ZLATAR - Gradsko društvo crvenog križa Zlatar, u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu, provelo je akcije dobrovoljnog darivanja krvi. Zadnja akcija akcija održana je u četvrtak, u Zlatar Bistrici, gdje se odazvalo 111 potencijalnih darivatelja, a nakon liječničkog pregleda 10 ih je odbijeno. Prikupljena je 101 doza krvi, a akciji su pristupi-

la tri nova darivatelja. Održane su ukupno četiri akcije, u Novom Golubovcu, Zlataru, Konjščini i Zlatar Bistrici, na kojima je prikupljeno 298 doza krvi. Iz Gradskog društva zahvaljuju svima koji su se i ovaj put odazvali na akcije, a posebno veseli svaki novi darivatelj. U ovom ciklusu u dobrovoljno davalaštvo uključilo se 12 novih darivatelja. (zl)

Iz Općine Sveti Križ Začretje uputili su poziv

Dajte svoje prijedloge

za javna priznanja

SV. KRIŽ ZAČRETJE - Povodom dana Općine Sveti Križ Začretje koji se obilježava 14. rujna, dodijelit će se javna priznanja pravnim i fizičkim osobama za izuzetna ostvarenja i doprinos vezan uz razvoj općine. Stoga iz Općine pozivaju da date svoje prijed-

loge za javna priznanja, a koja mogu biti počasni građanin, nagrada za životno djelo, plaketa, povelja i zahvalnica. Prijedlozi se u pisanom obliku dostavljaju Odboru za dodjelu javnih priznanja Općine Sveti Križ Začretje do 18. kolovoza. (zl)

MAČE - Oćinsko vijeće Mača jednoglasno je usvojilo Odluku o nagrađivanju učenika završnih razreda osnovne škole i srednje škole za uspjeh u školovanju. Određeno je da visina nagrade iznosi od 150 eura do maksimalno 200 eura po učeniku. Odluka ujedno utvrđuje uvjete, kriterije i način provedbe nagrađivanja, a nagrade dobivaju najuspješniji učenici s prebivalištem na području Općine Mače. Zamolba za pomoć Također, na sjednici je jednoglasno donesena Rezolucija o proglašenju Općine Mače sigurnim mjestom za žene. Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec pojasnila je se Rezolucijom pokušava učiniti mjesto sigurnijim za žene kako bi se spriječio svaki oblik diskriminatornog ponašanja prema ženama, bilo u vidu fizičkog nasilja, onemogućavanja napredovanja na poslu, vrijeđanja po rodnoj osnovi, vrijeđanja preko društvenih mreža i slično. Također, Općinsko je vijeće donijelo i Odluku o o partnerstvu u provedbi projekta Izgradnja područnog vrtića s kuhinjom na području Grada Zlatara. Vijećnici su raspravljali i o zamolbi obitelji Petanjek za pomoć u sanaciji kuće. Naime, uslijed nedavnih obilnih kiša, na kuću obitelji Petanjek otklizala je velika količina zemlje, koja pritišće zid te je u kuću počela prodirati voda. Obitelj nije u mogućnosti sama financirati otklanjanje zemlje te moli Općinu za pomoć. Vijećnici su se složili da predsjednik Vijeća te vijećnici

Zlatko Jakuš i Dražen Mutak izađu na teren. Nakon izvida će upoznati ostale vijećnike sa stanjem na terenu, pa će se onda predložiti adekvatno rješenje, tražiti ponude za sanaciju te donijeti odluka o pomoći obitelji.

Projekti

Općinsko vijeće prihvatilo je i polugodišnje izvješće o radu načelnice u ovoj godini. Načelnica Mikulec Šimunec izvijestila je o realiziranim značajnijim projekti-

Na sjednici je jednoglasno

donesena

Rezolucija o proglašenju Općine

Mače sigurnim

mjestom za žene

ma u proteklom razdoblju. Izdvojimo sanaciju nerazvrstane ceste Veliki Komor. Izvođač radova bio je Strojni iskop-transport Zajec iz Zaboka. Vrijednost radova iznosi 70.916,95 € sa PDV-om, dok usluga stručnog nadzora koju je provodila tvrtka G.N.P. –TRASA d.o.o iz Svetog Križa Začretja iznosi 3.725,00 € sa PDV-om. Realizaciju projekta financirala je Krapinsko-zagorska

županija iz Fonda solidarnosti EU u 100%- tnom iznosu. Tu je i izvanredno održavanje nerazvrstane ceste orema crkvi. Vrijednost radova na izvanrednom održavanju nerazvrstane ceste iznosi 82.271,68 € sa PDV-om, dok radovi na kanalizaciji na nerazvrstanoj cesti – put prema crkvi iznose 36.926,75 €. Usluga stručnog nadzora koju je provodila tvrtka Aking d.o.o iz Zagreba iznosi 3.100,00 € sa PDV-om. Realizaciju projekta financirala je Krapinskozagorska županija iz Fonda solidarnosti EU u 100%- tnom iznosu.

Iz Fonda solidarnosti sanirano je

16 nerazvrstanih cesta na području Općine Mače i 3 pokosa, u Vukancima (Sokolići) i na NC Cerčići. Sanacija nestabilnog pokosa kod Područne škole Peršaves je u tijeku. Ukupna odobrena vrijednost operacije koja uključuje sve troškove vezane uz cjelokupnu provedbu operacije, a koja uključuje i klizišta u naseljima Veliki Komor i Vukanci koja su sanirana ranije, a sukladno Dodatku II ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije iznosi 2.279.494,97 €, rekla je načelnica. U izvještajnom su razdoblju prijavljeni i projekti na natječaje. Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine prijavljen je projekt "Revitalizacija parka Mače – faza II". Donesena je Odluka o sufinanciranju projekta u iznosu od 20.700,00 €. Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU prijavljen je projekt "Proširenje i modernizacija javne rasvjete". Donesena je Odluka o odabiru projekta u iznosu od 16.000,00 €. Očekuju se rezultati za projekt "koloPOTec" prijavljen temeljem programa suradnje INTERREG SLOVENIJA-HRVATSKA, kao i rezultati za projekt "Edukativne aktivnosti o gospodarenju otpadom za djecu i mještane na području Općine Mače", prijavljen Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (sp)

Načelnica Mladenka Mikulec Šimunec

SPREČAVANJE ŠTETE OD DIVLJIH SVINJA Važnost partnerskog odnosa poljoprivrednika i lovaca, u suradnji sa Županijom i JLS

Dodatno povećanje odstrela divljih svinja na područjima na kojima one rade veliku štetu

KRAPINA - U Poslovno-tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini je održan sastanak na temu sprečavanja šteta na poljoprivrednim površinama od strane divljih svinja.

Sastanak

Sastanak je sazvao župan Željko Kolar, nakon što je član Županijske skupštine Davor Kljak na posljednjoj sjednici Skupštine upozorio na značajnu štetu koje su divlje svinje počinile na usjevima na području Zlatara, Zlatar Bistrice i Konjščine. Na sastanku je sudjelovao i tajnik Lovačkog saveza Krapinsko-zagorske županije Mario Vodolšak, predstavnici Lovačkog društva Fazan Marija Bistrica, Lovačkog društva Fazan Konjščina, Lovačkog društva Srndać Hrašćina Trgovišće, Lovačke udruge Zajček Zlatar, Lovačke udruge šljuka Zlatar Bistrica i Lovačke udruge Jelen Budinščina, kao i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić i viša savjetnica za pravne poslove Tihana Husak.

Problem

Župan Željko Kolar je u uvodu posebno naglasio važnost partnerskog odnosa poljoprivrednih proizvođača i lovaca, u suradnji s Županijom te općinama i gradovima u sprečavanju šteta od divljih svinja na po-

Krapinskozagorska

županija u suradnji s Lovačkim savezom, lovačkim

društvima te općinama i gradovima

organizirat će specijalizirana

predavanja

za sve

zainteresirane

poljoprivrednike, a na temu

mogućnosti

smanjenja šteta

na usjevima

korištenjem

različitih metoda

zašite

Završeni radovi na sanacijama klizišta i

nerazvrstanim

cestama u Pregradi

dručju Krapinsko-zagorske županije. Na sastanku je istaknuto kako su lovačka društva već prepoznala problem velikog broja divljih svinja, koje svojim djelovanjem uzrokuju štetu na poljoprivrednim usjevima i nasadima. Lovci upravo zbog toga kontinuirano provode povećan odstrel divljih svinja, koji je u lovnoj godini 2022./2023. bio na razini 169 % odstrela prema početnom planu u lovno gospodarskoj osnovi za ovih šest lovačkih društava. Također, upozoreno je kako se sprečavanje šteta od divljih svinja može provesti i korištenjem sredstava za odbijanje divljih svinja. Lovačka društva uspostavila su sustav njihove podjele te se za njihovu nabavu poljoprivrednici mogu javiti tijekom cijele godine, no ključno je da njihovo korištenje treba biti kontinuirano i preventivno.

Specijalizirana predavanja

Na sastanku je dogovoreno da će Krapinsko-zagorska županija u suradnji s Lovačkim savezom, lovačkim društvima te općinama i gradovima organizirati specijalizirana predavanja za sve zainteresirane poljoprivrednike, a na temu mogućnosti smanjenja šteta na usjevima korištenjem različitih metoda zašite (bioloških, mehaničkih, kemijskih) i punog ostvarenja dobre komunikacije s nadležnim lovačkim društvima. Ovom je prilikom još jednom i skrenuta pažnja na natječaj Ministarstva poljoprivrede za sufinanciranje zaštitnih sredstava (električnih pastira i žičanih ograda) za sprečavanje štete od divljači. Na natječaj se mogu javiti i lovoovlaštenici i fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačka organizacija. Župan Željko Kolar je najavio da će, sukladno Godišnjem planu uobičajenih mjera za sprečavanje šteta od divljači na području Krapinsko-zagorske županije, donijeti odluku kojom će omogućiti još jedno dodatno povećanje odstrela divljih svinja na područjima na kojima one rade veliku štetu na poljoprivrednim površinama. (zl)

PREGRADA - Na području Pregrade završili su radovi na projektima sanacije klizišta, sufinancirani iz Fonda solidarnosti Europske unije. Projekti obuhvaćaju sanaciju klizišta i dionica nerazvrstanih cesta, a proveli su se putem dva javna poziva, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, ukupne vrijednosti projekta 2.425.575,00 € od čega je 1.253.098,77 € sufinancirano iz Fonda solidarnosti Europske unije, a ostatak se sufinancira iz državnog proračuna te javnog poziva Krapinsko-zagorske županije ukupne vrijednosti projekta 635.991,11 € od čega je 390.616,80 € sufinancirano iz Fonda solidarnosti Eu-

ropske unije, a ostatak će se sufinancirati iz državnog proračuna i proračuna Grada Pregrade. -Radovi na većini dionica su završeni, a na preostalim dionicama na kojima su radovi u tijeku očekuje se skori završetak, kaže gradonačelnik Marko Vešligaj. Završene su sanacije na sljedećim dionicama: Odvojak Omšak; Odvojak Mrkusi(Fija) - Premrli - spoj Plemenšćina; Odvojak I - Leskovar – Kujač; Golčeci-LeskovariCesarci-Tepeši; Sopot-VrljanščicaKostel; Križ - Jazbeci – Kostanjšeki; Gornji Gabrovec – Boršići; Pregrada Vrhi -spoj Plemenšćina D. – Kušari; Hrestaki - Rožmani - Krapinske Toplice. (zl)

Uređeno kupalište na Sutli

KLANJEC - Članovima Športskog ribolovnog društva "Sutla" i njihovim volonterima proteklih dana nimalo nije zasmetao još jedan toplinski val pa su za sve svoje sugrađane uredili kupalište na Sutli. Nastavak je to prošle godine započetog projekta iz programa "Uzmi pare, učini nešto za mlade" čijom je realiza-

cijom, uz potporu Grada Klanjca, uređeno igralište za odbojku na pijesku, a sad je uređen okoliš kupališta te stolovi, klupe i roštilji. - Bez obzira idete li ove godine na more ili ne, u novom toplinskom valu koji nam slijedi svakako preporučamo da osvježenje potražite i na našem kupalištu na Sutli – kažu u Gradu. (zl)

Održana završna konferencija u sklopu projekta 'Žene za Zagorje 3'

HVALEVRIJEDAN PROJEKT: 30 žena brinulo o 180 korisnika

Trajanje projekta je 8 mjeseci i provodio se na području 4 jedinice lokalne samouprave, odnosno na području

djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Krapina

KRAPINA - U prostorima Gradskog društva Crvenog križa Krapina održana je završna konferencija projekta Žene za Zagorje 3 čiji je nositelj Gradskog društvo Crvenog križa Krapina. Završnoj konferenciji su, uz nositelja projekta i projektne partnere, prisustvovali i partneri na projektu. Ukupna vrijednost projekta iznosi 196.793,24 EUR, a započeo je 12.12.2022. potpisivanjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava kojim su Gradskom društvu Crvenog križa Krapina dodijeljena bespovratna sredstva u 100%-tnom intenzitetu potpore u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020., odnosno 85 % je sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda, a 15 % iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Trajanje projekta je 8 mjeseci i provodio se

Općina

BEDEKOVČINA - Općinski načelnik Darko Ban donio je Odluku o sufinanciranju nabave radnih bilježnica i radnog materijala za osnovnoškolce za šk. god. 2023./2024. U sljedećoj školskoj godini za roditelje učenika osnovnih škola na području Općine, radne bilježnice i za obvezne i izborne predmete te radni materijal za tehničku kulturu, likovne mape i geografski atlas bit će besplatni. Općina Bedekovči-

na području 4 jedinice lokalne samouprave, odnosno na području djelovanja Gradskog društva Crvenog križa Krapina. U projektu je zaposleno 30 žena od 16.01.2023. do 31.07.2023. koje pružaju potporu i podršku za 180 krajnjih korisnika u nepovoljnom položaju, a koje su svi partneri identificirali zajednički. Završna konferencija započela je pozdravnim govorom ravnatelja Hrvatskog Crvenog križa, Gradskog društva Crvenog križa Krapina, Davora Šimunovića prilikom kojeg je prisutnima obznanio kako se nada što sko-

Ukupna vrijednost projekta iznosi 196.793,24 eura

rijem raspisivanju poziva za nastavak ovog hvalevrijednog projekta. Nakon uvodnog obraćanja predstavio je tijek i ostvarene ciljeve projekta Žene za Zagorje 3. Prisutnima su se također obratili u ime partnera, Grada Krapine, Mladen Gregurović, predsjednik gradskog vijeća, u ime ravnatelja HZZ-a Ante Lončara iz Područnog

ureda Krapina Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,Vesna Hriberski, u ime Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Sergej-Augustin Erdelja, v.d. predstojnik. Svi govornici su istaknuli važnost ovog projekta za lokalnu zajednicu i iskazali velik interes za nastavak uspješne suradnje. Smatraju da je od izuzetne važnosti raditi na socijalnom

uključivanju nezaposlenih žena, te starijih i nemoćnih osoba u društvo. Prisutni su ostali na druženju uz prigodni domjenak, gdje su se uz osvježenje dodatno družili i razmjenjivali iskustva, kako bi ojačali partnersku koheziju i mogli ostvariti što bolju suradnju u budućim projektnim i ostalim aktivnostima. (zl)

na i KZŽ sufinancirat će nabavu radnih bilježnica za obvezne i izborne predmete, svaka u 50%-tnom iznosu. Povrh toga, Općina Bedekovčina u cijelosti financira i nabavu radnog materijala za tehničku kulturu, likovne mape i geografske atlase. Navedeno roditelji ne moraju sami nabavljati, već će radne bilježnice i navedeni radni materijal dočekati učenike u školama na početku školske godine. (zl)

Projekt dolazi nakon ostvarenih sredstava za dogradnju dječjeg vrtića i povećanja kapaciteta za 40 mališana Vrijednost ove investicije

Kreće rekonstrukcija dječjeg igrališta

KONJŠČINA - Općina Konjščina spremno čeka natječaj za rekonstrukciju dječjeg igrališta nasuprot dječjeg vrtića! Ovo novo igralište ucrtano je kao nova čestica za igralište u katastru, a parcelacija je izvršena kako bi se što bolje iskoristili EU fondovi. Trenutno igralište dijeli česticu s cijelim centrom Konjščine. Nakon ispoštovane zakonske procedure i rokova, završetak glavnog projekta je blizu, a potvrda na posebne uvjete očekuje se uskoro. Projektiranje igrališta provedeno je u skladu s pravilima struke, a oprema i sprave odabrane su sukladno raspoloživim sredstvima općinskog proračuna, uz poštovanje sigurnosnih normi za korištenje dječjih igrališta. Posebna pažnja bila je posvećena usklađivanju igrališta s postojećim zelenilom, s ciljem da se sačuvaju stabla i osigura prostor za dojilje. Ovakav pristup projektiranju omogućit će djeci sigurno i ugodno okruženje za igru i zabavu. Vrijednost ove investicije procijenjena je na oko 100.000 eura, a Općina Konjščina s veseljem ulazi u ovaj projekt koji će doprinijeti kvaliteti života naše djece. Načelnica Općina Konjščina Anita Krok uime Općine izražava zahvalnost Mjesnom odboru Konjščina koji je uljepšao igralište svojom brigom i zalaganjem do samog početka rekonstrukcije. - Ova

je na oko

100.000 eura

rekonstrukcija igrališta dolazi nakon ostvarenih sredstava za dogradnju dječjeg vrtića i povećanja kapaciteta za 40 mališana. Također, izgradnjom nogostupa od ambulante do dječjeg vrtića, Općina Konjščina pokazuje svoju predanost stvaranju sigurnog i prijateljskog okruženja za našu djecu. Sigurni smo da će obnovljeno dječje igralište pružiti veselje i sigurnost našoj djeci, kako onoj iz centra Konjščine, tako i onoj koja putuju iz obližnjih sela - poručila je načelnica Krok. (zl)

Bedekovčina već šestu godinu zaredom osigurala besplatne radne bilježnice za osnovnoškolce

Posjetili smo Ivana Janžeka iz Gornjeg Jesenja, višestruko nagrađivanog vinara

'Ne pijem vino. Ni kapi! Čak niti jabučnicu'

GORNJE JESENJE - U Platima, u Gornjem Jesenju, svoje malo vinogradarsko carstvo ima Ivan Janžek, višestruko nagrađivan vinar, koji redovito dobiva za svoja vina nagrade na sajmovima u Svetom Ivanu Zelini i Bedekovčini. Kako kaže, površina na kojoj je sada njegov vinograd ranije je bila zapuštena, no on se primio posla i 1985. je uredio, a od 2007. godine uključio se u rad Udruge vinara i podrumara sv. Martin Jesenje. - Nisam puno znao o vinima, ali sam veliko znanje stekao edukacijom, na raznim predavanjima za vinogradare. Ranije se drugačije delalo, špricali su vinogradari trsje galicom i vapnom i grozdeki su se posušili. Sada se radi drugačije, upotrebljavaju se prava sredstva koja grožđe štite od truleži – kaže Janžek, koji svoj vinograd često tretira i šprica, a jedna od važnijih stvari za trsje, je, kaže, da ga se redovito održava. – Moje je trsje čisto i uvijek uredno, okopano, bez ijedne travke – ponosan je Janžek.

Zlata i srebra

Ovaj vinogradar ne rabi šećer. –Slador mi je obično 18 do 19, a to je puno, pa nikada ne dodajem šećer kao neki vinari. Samo ispod 16 ga treba dodavati, a moja su vina iznad te granice. Samo u jednu vrstu graševine, koja je došla iz češke, trebam dodavati šećer, inače ne – kaže. U vinogradu ima 12 redova trsova, a zlato redovito dobiva za svoj traminac, sivi pinot i rizling. – Srebro pak dobivam za štajersku belinu i šipon – priča nam Janžek, koji ima zavidnu kolekciju pehara i diploma, njih stotinjak, od čega više od 30 zlatnih. Podrum klijeti je klimatiziran. – Temperatura treba biti 16 do 19 stupnjeva, iznad ne, puno niža kod fermentacije vina, oko 10 stupnjeva. To je bitno, da kod prerade vina temperatu-

'Moje je trsje čisto i uvijek uredno, okopano, bez ijedne travke'

ra bude odgovarajuća – savjetuje

Ivan Janžek. A ono što je zanimljivo i iznenađujuće, višestruko nagrađivan vinar Janžek – ne pije vino. –Niti kapi! Čak niti jabučnicu ne pijem – kaže Janžek, a na pitanje kako onda zna da vino valja, kaže: Po mirisu osjetim je li dobro, po izgledu vina, po razini šećera. A i ljudi mi veliju kakvo je – smije se Janžek. Uz vinograd, može se pohvaliti i zavidnim voćnjakom. – Imam jako puno oraha, niti ne znam broj, oko 1000 komada, zatim voćke, 30 čačanki, 25 starih bistrica, 10 smokvi, 60 jabuka… - nabraja Janžek.

Bez zlatne žutice

Janžeka je posjetio Georg Gal, iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede. – Ivan Janžek redovi-

to dobiva nagrade na sajmovima. Porebno je promovirati vinarstvo općine Jesenje i cijele Krapinsko – zagorske županije jer naši vinari postižu velike uspjehe. Svi mi-

Po mirisu osjetim je li vino dobro, po izgledu vina, po razini šećera. A i ljudi mi vele kakvo je, smije se Ivan Janžek

'Slador je obično 18 do 19, a to je puno, pa nikada ne dodajem šećer kao neki vinari'

sle da zbog zlatne žutice vinarstvo nema baš budućnost, no nije tako –kaže Gal. Dodaje da je rijetkost danas da neki lokalitet nije zahvaćen zlatnom žuticom vinove loze, no Janžekov vinograd je jedan od tih. - Ovaj je vinograd izloiran, okružen šumom i na taj način cvrčak se još nije uspio probiti do ovdje. Da bi se obranili, postoji Nacionlni program zaštite od američkog crčka, preporuka su tri tretiranja u toku vegetacije sredstvima koja su u toj

godini odobrena, a osim zakonske regulative, tu su alternative, čišćenje vinograda, guljenje kore, redovito košenje – savjetuje Gal. (rj,sp)

Vinograd u Platima Ivan Janžek

Brojne diplome i priznanja sa sajmova vina

Uvijek uredan i njegovan vinogard

Podrum je klimatiziran

Georg Gal

Raznolikošću sadržaja, brojnim koncertima i svirkama, ponudom za najmlađe, predstava, izložbama, radionicama

Let 3 'zapalio' publiku na BadlFestu,

BadlFest je otvoren umjetničkom izložbom Josipa Rubesa 'Vizualne i apstraktne kompozicije', u četvrtak. Načelnica Krapinskih Toplica

KRAPINSKE TOPLICE – Ovogodišnji BadlFest u Krapinskim Toplicama tijekom pet dana donio je Topličanima, ali i posjetiteljima iz raznih drugih krajeva Zagorja, pa i šire, pregršt događanja i dobre zabave. Izložbe, koncerti, gastro show, radionice i brojna događanja koja su organizirali Općina i Turistička zajednica, ali i brojne udruge, obrtnici te topličke bolnice, ispunili su Krapinske Toplice dobrom vibrom, kojom se slavio Dan općine.

Otvorenje Badla izložbom

BadlFest je otvoren umjetničkom izložbom Josipa Rubesa 'Vizualne i apstraktne kompozicije', u četvrtak. Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković tom je prilikom istaknula kako joj je čast da se ovogodišnji 12. BadlFest otvara upravo izložbom sumještanina.

- On je poznat po prekrasnim pejzažnim slikama. Međutim, ovo je njegov nešto noviji opus, apstraktno slikarstvo, tako da mi je izuzetno drago da je odlučio postaviti izložbu upravo u Krapinskim Toplicama - rekla je načelnica Jureković te zahvalila svima koji su pomogli da se izložba organizira, a otvorenju je prisustvovala i zamje-

nica krapinsko – zagorskog župana Jasna Petek. Umirovljeni doktor Josip Rubes, nekadašnji voditelj Centra za dijabetes, u mirovini je pronašao vremena za slikati. Kako je istaknuo, nakon odlaska u mirovinu intenzivno radi i ima svoj atelje, a s posjećenošću izložbe jako je zadovoljan. - To su apstraktne slike koje nastaju u mojoj mašti, a inspiracija mi može biti i neka arhitektura ili neka livada cvijeća, tako da na mojim slikama možete vidjeti te moje impresije koje ja doživljavam u Zagorju – rekao je Rubes te dodao da inspiraciju pronalazi u

zagorskim brežuljcima, klijetima, vinogradima i prirodi.

Koncerti i gastro show Nakon otvaranja izložbe uslijedila je izložba ručnih radova Udruge za tradiciju te koncert Đanija Stipaničeva. Program je nastavljen u petak, kada je na Trgu Aqua Vivae koncertt održala grupa Dalmatino, dok je u subotu nastupila Vesna Pisarović. Subota je donijela koncert Vesne Pisarović na Trgu Aqua Vivae te Gastro Badl, humanitarno događanje koje je okupilo obrtnike humanitarce iz cijele hrvatske. Gastro Badl

Udruženje obrtnika i ove je godine pripremio humanitarni Gastro Badl

organiziralo je Udruženje obrtnika

Općine Krapinske Toplice. Brojna udruženja obrtnika iz svih krajeva Lijepe naše pripremala su jela svojega zavičaja, a sav prikupljeni prihod i ove je godine doniran Društvu Naša djeca Krapinske Toplice. Dok je načelnica Jureković pohvalila obrtnike u njihovom humanitarnom nastojanju, Gastro Badl je obišao i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, koji je tom prilikom

istaknuo kako je BadlFest već tradicija kojoj se Krapinsko-zagorska županija rado priključuje. Ne zaboravimo spomenuti i kako su održana brojna sportska događanja, a razne edukativne sadržaje pripremile su i Specijalna bolnica Krapinske Toplice te Klinika Magdalena i Poliklinika Ana.

Let 3 oduševio

Nedjelja je pak donijela izuzetno

Organizatori su pripremili mnogo događanja za najmlađe

GastroBadl u organizaciji UO Krapinske toplice okupio je obrtnike iz raznih krajeva Hrvatske

radionicama i sportskim sadržajima, BadlFest i ove se godine se opravdao kao jedna od najboljih manifestacija u Zagorju

BadlFestu, mnoštvo

u glas pjevalo Mamu ŠČ

Toplica Gordana Jureković tom je prilikom istaknula kako joj je čast da se ovogodišnji 12. BadlFest otvara upravo izložbom sumještanina

Na izvoru termomineralne vode tijekom festivala održani su programi Specijalne bolnice Krapinske Toplice, Klinike Magdalena te Poliklinike Ana. Mnogi su tako u središnjem perivoju prisustvovali raznim savjetova-

atraktivnu večer, koja je privukla velik broj posjetitelja na Trg Aqua Vivae. Mnoštvo posjetitelja jedva je dočekalo da na pozornicu izađu dečki iz sastava Let 3. Popularni Letovci imali su nekoliko odjevnih kom-

njima, prezentaciji digitalne asistentice MEGI, izmjerili šećer i tlak, snimili EKG, napravili procjenu kardiovaskularnog rizika, mjerili vitaminsko-mineralni status te besplatno prekontrolirali svoj vid.

binacija kojima su popratili svoje performanse uz najpopularnije hitove, a najviše oduševljenja ipak je izazvala najnovija 'Mama ŠČ'. Svi su u glas, i veliki i mali, zapjevali stihove pjesme koja izazvala brojne

Na Trgu Aqua Vivae održano je nekoliko koncerata, no najviše interesa izazvali su dečki iz sastava Let 3

kontroverze otkad je predstavljala Hrvatsku na Eurosongu. U ponedjeljak je odgođeni koncert održala grupa Dalmatino. Raznolikošću

glazbe koju je ponudila, dobrom gastro ponudom, ponudom za najmlađe te brojnim događanjima u kojima je svatko mogao pronaći ne-

što za sebe, BadlFest i ove je godine oduševio posjetitelje, pokazavši još jednom zašto je među najboljim manifestacijama u Zagorju. (jk)

Izložba Jospa Rubesa

Za dušu za spomenek

Piše:

Nevenka Gregurić

Cukari moje mladosti

Kak su veljike vručine nie moči po vanjke haluzniti unda se si držime hiže i hlada. Nemreš furt ni lukati h moderne obloke i unda si čovek najde sakojačkuga posla da po hiže, h hladu hasni. Tak sem si ja jeden dan zela cajt da si malje posložim špajzu. Špajza puna sakojačke koštuljic, flašic i škrnecljineke. One kaj me je vrnulje h moje detinjstve i mladost bilji su škrnecljini z cukarem, ilji kak veljiju denes, bomboni. Nekteri niesu bilji ni načeti, a h nekterem je bilje več pol cukara. Bilji su te cukari sake felje. Cukare teri su bilji h puna vrečica hnuki nečeju jesti. Oni cukari teri su bilji h otprtem škrnecljinu su njim dobri, alji kak jih je sake felje niesu se mam pojelji, spravilji su se, a poklje pozabilji. Denešnje vrečice z cukari su sakojačke po zgledu i žmahu. Gda bi jih išel zbrajat, sigurne bi prešel dvie banke. A kak jih denes ima pune vrsti i kak si jih starci dece ilji sami deca moreju privuščiti, brze jih se zasitiju i na nje pozabiju. Negda se te nam dece nie moglje dogoditi. H mojem detinjstvu cukari niesu bilji pakirani h vrečica. Oni su bilji h štacunu h staklena veljika flaša, z šrafem. Šraf je bil radi toga kaj nutre nej zašle mravlje ilji mišek i unda ponesrečile cukara. Cukere tere pamtim su bilji tri vrste. Jeden črljeni i zgledal je kak himper. Drugi su bilji kak rožnji naranđe, ljimuna ilji drugačkoga sadja. Trejti bomboni su bilji zeleni i zvalji sme je grizuči bomboni. Nam dece oni baš niesu bilji fini jer su malji ščipalji po zubie, pak sme reklji da grizeju. Nje su si kupuvalji starijši ljudi največ put gda su bilji betežni. Oni su zezavalji kašelj, pak je kašljanje gda si pomuzgal takef bombon bilje lježe. Najslajši su bilji črljeni. Imelji su slatki žmah po himperu i nam dece su jih največ starci, če bi bilji dobri, kupuvalji. Bomboni teri su bilji kak rožnjeki malje su bilji kiseljasti. Ak si imel sreče da ti jih je nešče kupil niesi prigovoaral. H štacunu ti je trgovec od komačeka papira napravil škrnecljin, kaj tulček, hunjuga z šplehnatu lupaticu nametal bombone i vagnul. Bombone je bilje tuljike kuljike si imel penez. Ja sem imiela sreču kaj sem bila bljizu štacunu. Gda mati nie pazila zela bi jedne jajce z gnjiezda, odnesla h štacun i za njega si kupila cukara. Nu za sake jajce se nie moglje kupiti jednak cuka-

ra. H štacunu je trgovec puščal jajce čez jeden okvir od trduga papirea. Ak je jajce čez rupu prešlje, ciena jajca je bila menjša, a unda i menje penez i bombone. Veselje je bilje veljike gda je jace bilje veče od rupe. Unda je za njega zišle prec bomone.Najveseljieši sme bilji gda sme h zube delji dva bombone. Unda sme jih muzgalji i špancieralji po zubie, a slatku sljinu zdušne gutalji. Veljike verelje bilje je za Božič. Unda su se kupilji bielji cukari zamotani h plave, zelene, črljene, srebrne i zlatne svietle papereke. Oni su cinfralji cimere. Nu retke je teri dočakal cajt gda se je cimer restepal. Ščem je bila priljika, kak sme unda sega željelji, razmotalji bi z donjuga kraja papier, snelji cukar i nazaj zamotalji. Tak je papier štrčal kak da je nutre bombon. Kak sem odrastala počelji su prihajati i novi bomboni. Jedni su se zvalji "Bomboni z crtom 505". Oni su bilji sakojačke farbe, a saki je bombon po sebe imel crtu. Kak su bilji važni tie bomboni, čak se je napisala i pesma i popieva: .."dojdi dojdi Barek h moju malu kljiet kupil sam ti bombon z crtom petsto pet"! H apotieke su se kupuvale prsne karamele. One su bila skupe i zapakierane h biljem papieru. Nje su kupuvalji za one betežnike teri su fejst kašljalji. Baš radi toga kaj je on gdoj je muzgal prsne karamele lježe dihal i h prsa mu je bilje lježe, dobilji su takve ime. Poljehku kak su naši ljudi odhajalji od doma z trbuhem za kruhem, donašalji su dima sakojačke bombone, žvakače i čokolade. Mi sme znalji same za Športsku čokoladicu i Životinjske carstve. Ak si pak te dobil moral si biti jahke dobri. Po naše štacune moči je bilje kupiti karamele, kiki bombon i bronhi. Nove hu te bombone je bilje da je saki bombon bil posebne zamotan h svoj papier. Jeden cajt su se prodavalji na vagu ilji "mudri" trgofci po komadu. Poklje gda sem več bila h srednje školje bomboni su bilji zapakirani h posebena vrečica. Nutre je bilje, deset, dvanejst ilji petnejst cukare, kaj je ovisilje o veljičine cukara. Neznam e radi negdašnjeg šteča, alji negda su bomboni bilji slatkeši i sakomu sme se raduvalji. Denešnja deca se preveč ne radujeju cukarem i furt iščeju, "neke"nove žmahe i z veseljem ne muzgaju kak sme negda mi.

Zabočki tim proveo radionicu 'Zdravo i fino' na Lošinju

Djeca su rezala i sjeckala povrće za zdrave sendviče s humusom, a na kraju su sve degustirali i slasno pojeli

ZABOK/LOŠINJ - Društvo

"Naša djeca" Zabok u sklopu promotivnih aktivnosti projekta Zdravo i fino, a u suradnji s Društvom "Naša djeca" Mali Lošinj sredinom srpnja 2023. organizirali su radionicu zdravoga kuhanja za djecu na Lošinju. Na maloj kuharskoj radionici djeci se na praktičan i zabavan način, uz razgovor o hrani i njenom utjecaju na zdravlje, osvijestilo važnost zdrave i pravilne prehrane te ih se potaknulo na usvajanje zdravih prehrambenih navika i pokazalo kako da samostalno pripremaju nekoliko jednostavnih i zdravih međuobroka. Doručak i međuobroci posebno su važni tijekom dana, jer održavaju potrebnu dnevnu energiju, potrebnu za učenje, slobodne aktivnosti i igru.

Degustacija i prezentacija

Nakon igre sortiranja zdravih i nezdravih namirni-

ca pripremao se ukusan i zdravi smoothie, humus i zdrava slastica, uz zdrave raznolike namirnice, kao što su svježe voće i povrće, sjemenke te orašidi, bogati mineralima, vitaminima, biljnim masnoćama i prirodnim šećerima. Djeca su rezala i sjeckala povrće kako bi dekorirala svoje zdrave sendviče s humusom, a na kraju su sve degustirali i slasno pojeli! Za uspomenu na radionicu djeca su dobila bedževe s porukama, olovke i privjeske Zdravo i fino te recepte kako bi mogli i doma sa svojim roditeljima spremati zdrava i fina jela. Prezentaciji i degustaciji nisu mogle odoljeti niti voditeljice i predsjednica DND-a Mali Lošinj, ravnateljica lječilišta Veli Lošinj, ravnateljica Osnovne škole Mali Lošinj te predstavnici Gradskog društva Crvenog križa Mali Lošinj koji su bili oduševljeni jelima, aktivnim sudjelovanjem djece te nači-

nom na koji se djecu podučava pravilnoj prehrani. Kuharski tim

Radionicu je vodila Snježana Krpes, voditeljica radionica zdravoga kuhanja te asistenti projekta Zdravo i fino Vjekoslav Flegar, Anja Kolarić, Jana Borovčak, članovi Dječjeg foruma i Dječjeg Gradskog vijeća Helena Ban i Jakov Marković uz voditeljicu projekta Jasenku Borovčak, a s ciljem promocije, odgoja i podučavanja djece i mladih o zdravoj prehrani. Kuharski tim Zdravo i fino DNDa Zabok pripremio i zdravi domjenak za sudionike izvještajne Skupštine DND-a Ma-

li Lošinj, koja se održala za vrijeme boravka na Lošinju. Projekt sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a provodi se u partnerstvu sa Savezom društava "Naša djeca" Hrvatske te je i posjet DND-u Mali Lošinj jedna, moglo bi se reći, obiteljska suradnja unutar velike mreže DND-ova u cijeloj Hrvatskoj." Hvala Društvu "Naša djeca" Mali Lošinj na domaćinstvu i dobrom društvu te zahvaljujemo Lječilištu Veli Lošinj i Gradskom društvu Crvenog Križa Mali Lošinj na gostoprimstvu i osiguranom smještaju." – dodala je tajnica DND-a Zabok Jasenka Borovčak. (zl)

Muzej i knjižnica pod kestenom

PREGRADA - Muzej grada Pregrade Zlatko Dragutin Tudjina, u suradnji s Gradskom knjižnicom Pregrada, i ove je godine u sklopu Ljeta u Pregradi održao tradicionalni ljetni program za najmlađe pod nazivom "Muzej i knjižnica pod kestenom".

Pod krošnjama kestena na Trgu Gospe Kunagorske dvadesetak mališana iz Dječjeg vrtića "Naša radost" Pregrada, kao i desetak djece starijeg uzrasta sudjelovalo je na likovnoj radionici. Djeca su na raspolaganju imala razna sredstva za crtanje i

slikanje, a zadatak je bio nacrtati ili naslikati pregradske motive – zgradu muzeja i knjižnice te župnu crkvu. Djeci je pomagala pregradska slikarica Višnja Golubić koje je i vodila radionicu. Kao rezultat ove radionice nastali su prekrasni radovi s navedenim motivima koji će biti izloženi u zgradi muzeja i knjižnice. Navedeni program održava se već tradicionalno od 2018. godine, a sufinanciran je sredstvima Krapinsko-zagorske županije u sklopu muzejske djelatnosti Muzeja grada Pregrade. (zl)

Djeca i voditelji koji su sudjelovali u radionicama na Lošinju

Radionica s djecom

DND Sveti Križ Začretje i ove je godine osmislilo zanimljiv program

Djeca se oduševila zabavnim i kreativnim radionicama tijekom školskih praznika

SV. KRIŽ ZAČRETJE -

Društvo Naša djeca Sveti Križ Začretje organiziralo je tijekom mjeseca srpnja dana kreativne ljetne radionice za djecu. Tako su 5. i 6. srpnja održane dramske radionice, igre i tehnike glume pod nazivom 'I ti možeš glumiti', koje je vodila dramska pedagoginja Magda Henok. Djeca su glumila tugu, ljutnju, veselje, nogometaše. Napravili su i antistresne loptice, opuštali se i uvježbavalo dodavanje lopte nogama u ležećem položaju. Igrali su se i uživali svi koji su se okupili na radionicama u parku kod škole. 'Bajkaonica' pod vodstvom Ivane Junković održana je 12. i 13. srpnja. Djeca su uživala uz priču, igrala se i pokušala napraviti svog kameleona, a glavna poruka Bajkaonice bila je prihvaćanje različitosti. Kreatvine radionice pod nazivom 'Kre – art' vodila je Ivana Kmetić, a djeca su 19. i 20. srpnja učila o tkaninama, za što se koriste i što se sve može napraviti tkanjem. Petnaestak sudionika učilo je kako provlačiti vunu kroz osnovu i igrajući se, djeca su tkala koncentrirano više od sat vremena. Nastala su lijepa šarena sedla za ljamu ili zanimljivi oklop za kornjaču. Dodavali su lijepljenjem ili crtanjem detalje i svoju kornjaču ili ljamu s tkanim sedlom ili oklopom veselo su ponijeli doma. Svi sudionici su se na kraju zasladili sladoledom. (jk)

CIKLUS U HARMONIJI

Marijana Perica, pharm. teh. Hormonalni disbalans se odnosi na stanje u kojem su hormoni u tijelu izvan normalnog ravnotežnog stanja. Hormoni igraju ključnu ulogu u regulaciji različitih funkcija tijela poput rasta, metabolizma, reprodukcije, raspoloženja i spavanja. Hormonalni disbalans može se manifestirati kao nedostatak ili višak određenih hormona u tijelu. Ovo stanje može imati različite uzroke, uključujući stres, genetiku, poremećaje štitnjače, poremećaje jajnika ili drugih endokrinih žlijezda, prehrambene navike, nedovoljnu tjelesnu aktivnost ili određene lijekove. Također, brojna zdravstvena stanja ili terapijske metode mogu utjecati na proizvodnju hormona i posljedično uzrokovati hormonalni disbalans koji remeti normalno funkcioniranje organizma kao što su šećerna bolest (smanjena proizvodnja hormona inzulina), hipertireoza ili hipotireoza (pretjerana ili nedovoljna aktivnost štitne žlijezde), Adisonova bolest (disfunkcija nadbubrežne žlijezde), tumori hipofize, kemoterapija,..

Simptomi hormonalnog disbalansa

Simptomi hormonalnog disbalansa mogu varirati ovisno o specifičnom hormonu koji je pogođen i mogu uključivati promjene u menstrualnom ciklusu, poremećaje raspoloženja, nagle promjene težine, umor, probavne probleme, problem s kožom i druge fizičke i emocionalne simptome. Da bi sve bilo kako treba i organizam funkcionirao uravnoteženo, naši hormoni također moraju biti u ravnoteži. No, estrogen i progesteron, dva najvažnija hormona koja se svakog mjeseca stvaraju u ženskom tijelu,često dolaze u stanje neravnoteže i poremećenog odnosa. Upravo je taj disbalans hormona važno na vrijeme prepoznati, jer može itekako snažno utjecati na zdravlje i biti znak ozbiljnijih poremećaja. Treba znati da su nepravilnom odnosu ovih najvaž-

nijih hormona i promjenama u njihovom stvaranju podložne žene svake dobi u bilo kojoj fazi života. Hormonalne promjene u životnim fazama žene su sasvim normalne i dio prirodnog procesa, a to je za vrijeme puberteta, trudnoće ili menopauze. Simptomi i znakovi kod žena su obilne i nepravilne mjesečnice, izostanak mjesečnice, hirzutizam (prekomjeran rast dlačica), akne, debljanje, neobjašnjiv, a ponekad i nagli gubitak težine, zatvor ili dijareja, suhoća rodnice, znojenje, glavobolje, promjene raspoloženja, nesanica, smanjen seksualni nagon, neplodnost,.. A kod muškaraca posljedica smanjene razine testosterona, ginekomastija (razvoj tkiva dojke), smanjen seksualni nagon, erektilna disfunkcija, smanjen rast kose, gubitak mišićne i koštane mase (osteoporoza), poteškoće s koncentracijom i slično.

Liječenje hormonalnog disbalansa

Liječenje hormonalnog disbalansa obično uključuje identifikaciju temeljnog uzroka i usmjereno liječenje.To može uključivati promjene u prehrani i načinu života, terapiju lijekovima, hormonsku terapiju ili druge oblike medicinskog tretmana, ovisno o specifičnoj situaciji i potrebama pojedinca. Važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se utvrdila točna dijagnoza i razvila prilagođena terapija.

Menstrualne čašice

Kod menstruacija kao novitet postoje intimine menstrualne čašice za višekratnu upotrebu. Ojačana i fleksibilna tanka čašica lako se umeće i prilagođava anatomiji žene tako da je uopće ne osjeća tijekom 8 sati neprekidnog nošenja. Sakupljaju menstrualnu krv umjesto da je upijaju te tako predstavljaju zdraviju alternativu tamponima i ulošcima. Izrađene su od jedinstvenog komada mekanog hipoalergenskog medicinskog silikona koji ne izaziva suhoću i ne podržava razvoj bakterija te su dostupne su su svim ljekarnama.

Potražite Mozaik zdravlja — mjesto za individualno savjetovanje s Vašim ljekarnikom. Napravite kontrolna mjerenja, razgovarajte o terapiji ili prevenciji najčešćih kroničnih bolesti.

ZAGREB vrapče, trebež 22 t (01) 3456 682

ZAGREB sveta klara, mrkšina 36f t (01) 65 71 534

DEŽANOVAC dežanovac 306 a t (043) 381 076

KARLOBAG obala v. nazora 35 t (053) 077 67 11

UDBINA stjepana radića 2 t (053) 778 343

LIČKI OSIK ulica hrvatskog proljeća 1 t (053) 575 503

MARIJA BISTRICA kralja tomislava 24 t (049) 469 593

Za

LOBOR trg svete ane 15 t (049) 430 880

ZABOK ulica josipa broza tita 2/a t (049) 221 419 DONJA STUBICA župana vratislava 11 t (049) 286 002

NOVI GOLUBOVEC novi golubovec 25 t (049) 412 855

BEDEKOVČINA matije gupca 35a t (049) 213 532

Kupujte i online: www.eljekarna24.hr

Mi brinemo o vašem zdravlju! Ljekarna Švaljek, Vaša ljekarna

JANINE 2023 Loborska manifestacija obiluje raznolikim kulturnim, umjetničkim, sportskim i zabavnim događanjima

Proslavljene dvije vrijedne obljetnice, 100. rođendan DVD-a i 50. rođendan KUD-a

LOBOR - Manifestacija "Janine 2023." ove godine obiluje raznolikim kulturnim, umjetničkim, sportskim i zabavnim događanjima. Među važnijima, moramo izvdojiti dvije velike i važne obljetnice – 100. rođendan DVD -a Lobor i 50. rođendan KUD -a. Čestitke kudovcima

U Kulturnom centru otvorena je izložba povodom 50. obljetnice

KUD-a, na kojoj je bio prikazan hod KUD-a od samih početaka pa do današnjeg dana. - Naš KUD ima dugogodišnju tradiciju njegovanja baštine. Na izložbi smo imali priliku vidjeti koliko su toga zapravo napravili tijekom ovih 50 godina i koliko su aktivni u općini, što organizacijom, što sudjelovanjem na svim općinskim manifestacijama. Ovim putem im čestitam na jednoj velikoj obljetnici i hvala im na svemu što čine za naš općinski život. Moram pohvaliti našu suradnju i nadam se da ćemo u istom tonu nastaviti i dalje – poručila je načelnica Ljubica Jembrih. Organiziran je i bogati folklorni program koji je okupio mnoge KUD-ove s područja Krapinsko-zagorske županije te su se svečanosti pridružili članovi KUD-a Josipovac iz Slavonije.

Uvijek spremni pomoći Veliki jubilej proslavili su i loborski vatrogasci u subotu. - Jedno stoljeće života nije nikako malo, a upravo toliko danas živi ideja vatrogastva u Loboru. Prvi korak na svojem vatrogasnom putu, Loborci su napravili 21.7.1923. godine kada su osnovali DVD Lobor. Osni-

vači su bili tadašnji učitelj, Đuro Mužak, svećenik Vladimir Boroša, veleposjednik Loborgrada Stjepan

Kovačić i 38 hrabrih "loborcov" iz svih naselja Lobora - podsjetio je predsjednik DVD – a Tomislav Rizman. Načelnica Ljubica Jembrih, uz čestitke, zahvalila je svima koji su kroz čitavih tih 100 godina ulagali svoj trud, napor, prije svega ljubav u DVD, ljubav u humani rad, ljubav u svoje mjesto. Dodala je i da Općina Lobor odlično surađuje s DVD-om te zahvalila svim ljudima koji su na bilo koji način pomogli u radu DVD-a. Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske, poručio kako su s predanošću obavili više od 12 tisuća intervencija u proteklim danima, uvijek spremni pomoći svom narodu u svim izazovima. Velikom jubileu prisustvovao je i župan, Željko Kolar, koji je zahvalio svim vatrogascima za sve ono što čine za zaštitu ljudi i imovine te ista-

Kotlovinijada i Janin trk

U nedjelju je održana Kotlovinijada na kojoj se okupilo 12 ekipa, 9 ekipa mjesnih odbora, Dječji vrtić Ivančica i ustanova Loborgrad, a želju za pripremom kotlovine izrazile su i djelatnice Jedinstvenog upravnog odjela Općine Lobor što dovodi do najvećeg broja ekipi dosad. Najboljim su proglašeni Dječji vrtić Ivančica-Lo-

knuo kako nema ni jedne elementarne nepogode koja se dogodi, a da vatrogasci nisu prva snaga na raspolaganju. Predsjedniku DVDa Lobor, Tomislavu Rizmanu, župan je uručio zahvalnicu povodom 100 godina časnog i uspješnog rada zaštite imovine i ljudi. Predsjednik županijske Vatrogasne zajednice,

KTD Loborfest svojim Kristalni 13. po redu Loborfest

bor, drugo mjesto zauzeo je Mjesni odbor Vojnovec, dok je treće mjesto pripalo Mjesnom odboru Velika Petrovogorska. Najveća novost ove godine bila je utrka "Janin trk" na koju se prijavilo čak 66 trkačica i trkača. Utrka je dugačka 11,3 km s usponom od 500 metara u prvih 5 km i zahtjevna i za iskusne trkače.

Stjepan Skuliber, čestitao je DVDu Lobor na stoljetnom trudu i radu. Prije same svečanosti, održan je svečani defile, a fotograf Šime Strikoman zabilježio je povijesni trenutak stvarajući milenijsku fotografiju, dok je nakon svečanosti, u Zazidju, sve prisutne oduševio Puhački orkestar DVD-a Lobor.

LOBOR - U nedjelju, 23. srpnja, održao se 13. po redu Loborfest pod šatorom na školskom igralištu u centru Lobora. To je jedini festival ovakvog tipa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i šire. KTD Loborfest svojim radom čuva tradiciju i kulturu loborskoga i zagorskog kraja te istu promovira u Hrvatskoj i inozemstvu. Posjetitelje Loborfesta oduševilo je petnaest glazbenih sastava i to iz četiri države. Iz Hrvatske su to bili Grupa Štimung, Grupa Kolege, Ansambl Zagorje, Fiškali, Zvuci Zagorja, Božek Meštrović i Mužikaši, Zlatni kristali i Veseli dečki, iz Slovenije Gorenjski kvintet, Grand kvintet, Ansambl Juhej, Skupina Džuboks i Preobrat, iz Njemačke Vonga Vierer Blosn te iz Austrije Kronwildkrainer. Zagorska tradicija Tajnica KTD-a Loborfest, Ana Rihtarić, zahvalila je svima na dolasku i posebno pohvalila izvođače koji su večer podigli na još višu razinu.Njihov talent, trud i predanost doista su nevjerojatni i želimo im čestitati na sjajnim izvedbama koje su nas oduševile. Loborfest je uvijek bio posvećen promicanju kulture i umjetnosti u našem kraju, a ovakvi trenuci nas podsjećaju na važnost i ljepotu tog cilja – istaknula je Ana Rihtarić. Izrazila je zahvalnost svima koji su sudjelovali u organizaciji ove manifestacije. - Ovim događajem dokazali smo da zajedno možemo ostvariti prekrasne stvari. Planiramo nastaviti s ovim tradicionalnim festivalom i nadamo se da će iduće godine biti još

100. obljetnica KUD - a Lobor

KUD Lobor proslavio je 50. rođendan

Loborska Kotlovinijada

DVD Lobor primio je zahvalnicu Krapinsko - zagorske županije

'Janin trk'

Izložba povodom jubileja KUD - a

Ove godine, po prvi puta u suradnji sa Zagorskim radijem, dodijeljena je i nagrada radijskih slušatelja koji su također osvojili "Veseli dečki"

Loborfest okupio glazbenike iz četiri države i oduševio publiku

Kristalni

bariton osvojila skupina 'Džuboks'

radom čuva tradiciju i kulturu loborskoga i zagorskog kraja te istu promovira u Hrvatskoj i inozemstvu

više izvođača, još više smijeha i još više radosti koju glazba i umjetnost donose - zaključila je Rihtarić. Načelnica Općine Lobor, Ljubica Jembrih, zamolila je sve prisutne da još jednom pljeskom nagrade sve koji su uveličali događaj, organizatore, izvođače i sve one koji su sudjelovali te je naglasila kako se nada da će iduće godine biti još više izvođača i da će svi uživati i iduće godine. - Ovaj događaj ne bi bio uspješan zahvaljujući zajedničkom trudu i podršci cijele naše zajednice. Neka nam buduće godine donesu još više uspjeha, radosti i zajedništva. Hvala vam još jednom na vašem prisustvu i podršci, i vidimo se sljedeće godine u još većem broju da nastavimo razvijati našu zajednicu i pružiti prilike za mlade talente da se izraze i ostvare u umjetnosti! - rekla je Jembrih. Župan Krapinsko-

zagorske županije, Željko Kolar, pridružio se ovoj vrijednoj manifestaciji i istaknuo kako su se u Loboru okupili i predstavnici iz Slovenije, Austrije i Njemačke. Naglasio je da glazba koja se svira u Loboru, čini sastavni dio zagorske tradicije i nije direktno preuzeta od spomenutih zemalja. Odlučno je istaknuo da će Krapinsko-zagorska županija i ubuduće pružati punu podršku Loborfestu. Uz to, istaknuo je da je bio posebno oduševljen sastavom "Veseli dečki", napomenuvši da su to talentirani dečki od 13 godina ko-

ji su iznadprosječno nadareni. Njihov nastup oduševio je publiku i ostale sastave te im je dao dodatni poticaj za daljnji rad i razvoj glazbenog izričaja.

Nagrađeni

Kako je festival Loborfest natjecateljskog karaktera, najuspješniji izvođači primili su nagrade u više kategorija, koje je ocjenjivao stručni žiri. Glavnu nagradu festivala "Kristalni bariton" osvojila je skupina "Džuboks" iz Slovenije s novčanom nagradom od

1000 eura. Također, najbolji su bili i u kategoriji "Najbolja pop-rock interpretacija" gdje su osvojili još dodatnih 500 eura. "Brončnani bariton" osvojio je Božek Meštrović, "Srebrni bariton" pripao je grupi "Fiškali", "Ansamblu Zagorje" i grupi "Štimung", dok su "Zlatni bariton" zaslužno osvojili "Ansambl Juhej", "Zvuci Zagorja", "Grand kvintet", "Gorenjski kvintet" i skupina "Džuboks". U kategoriji za najbolji aranžman, pobjedu je odnijela grupa "Štimung" iz Zagorja, najbolji scenski nastup imao

je "Grand kvintet, a najbolji tekst "Gorenjski kvintet". Nagrada generalnog pokrovitelja otišla je u ruke ansambla "Zvuci Zagorja", dok su nagradu publike osvojili "Veseli dečki" i to sa šesto glasova. Ove godine, po prvi puta u suradnji sa Zagorskim radijem, dodijeljena je i nagrada radijskih slušatelja koji su također osvojili "Veseli dečki", a pobjedu su odnijeli zahvaljujući glasovima 160 slušatelja. Posebne zahvalnice primili su svi izvođači, KUD Lobor te tajnica KTD-a Loborfest, Ana Rihtarić. (zl)

PRIPREME ZA KRAPINSKI FESTIVAL Utvrđen je program obiju ovogodišnjih festivalskih večeri i sve novoizabrane popevke snimljene su u studiju Tonija Eterovića

Regionalna pjevačka zvijezda, Neda Ukraden, u Mariji Bistrici izjavila: 'Krapina' je jedini autentični festival

Na ovogodišnjem koncertu novih popevki zastupljeno je 13 skladatelja, od 23 odabrane popevke, koji su bili prisutni i prošle godine

Omiljena regionalna zabavno-glazbena zvijezda, Neda Ukraden, za nedavna gostovanja u Mariji Bistrici izjavila je pred većim društvom, u kojemu su, među ostalim, bili načelnik općine Marija Bistrica, Josip Milički, i tajnik Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo, Radovan Novina, kako je "Krapina" jedini autentični festival. I rado bi na njemu zapjevala popevku skladanu po njezinoj vokalnoj mjeri, ali za ispunjenje želje morat će pričekati iduću godinu. Mora da je toj ocjeni i prosudbi pridonijelo i to što izvođači nastupaju u narodnim nošnjama kajkavskoga govornog područja, što jamačno pridonosi ljepoti koncerta. Svojedobno bilo je pokušaja da se uklone s pozornice, ali, srećom, prevladao je razum!

Bez većih iznenađenja

Utvrđen je program obiju ovogodišnjih festivalskih večeri i sve novoizabrane popevke snimljene su u studiju Tonija Eterovića. Nismo ih preslušali, ali prema popisu skladatelja čije su popevke odabrane, ne treba očekivati neka velika iznenađenja, jer to su uglavnom skladatelji koji se godinama pojavljuju na krapinskoj festivalskoj pozornici, čiji su skladateljska manira i rutina poznati publici. Primjerice, na ovogodišnjem koncertu novih popevki zastupljeno je 13 skladatelja, od 23 odabrane popevke, koji su bili prisutni i prošle godine. I oni imaju "svoje" interpretatore. No, ne mislimo da je u tome nešto loše! Razumljivo je da će popevku Žarka Tušeka "Moram ti reči" pjevati Gordana Ivanjek, kao što će Antun Stašić svoj skladateljski uradak "Zapopevaj Krapini" pjevati u duetu sa svojom kćeri Aurelijom. Isto tako, HRT-ov urednik Željen Klašterka interpretaciju svoje popevke "Rodni kraj" povjerio je sinu, festivalskom debitantu, Valu Ivanu. Krapinski tandem Nenad Kukovačec i Radovan Novina ostaju vjerni svojem izvođaču,Bojanu Jambrošiću, koji će ove godine pjevati u duetu s pjevačicom Jelenom

Žnidarić, poznatijoj po umjetničkom imenu Zsa Zsa. Glumac i krapinski miljenik, Adam Končić, preferira note Ivana Kovačića koji je uglazbio vlastite stihove "Dvije kaplje vode". Estradni doajen i pionir autorske glazbe, Hrvoje Hegedušić, uglazbio je stihove svoje životne partnerice Ljerke i sam će otpjevati "Jemput vrnul bum se tebi".

Krapinčanka Andreja Vidović svoje note "Spiju stare kleti" povjerila je domaćoj pjevačici Ivi Ranogajec Inkret i sastavu "Quinttete", kojemu je voditeljica.

Sa Kvarnera u Krapinu

Sa kvarnerskoga podneblja dolaze dvojica skladatelja, prošlogodišnji debitant Aleksandar Valenčić i Robert Grubišić, čije će skladbe pjevati Martina Majerle i Andrina Frleta. Varaždinac sa splitskom adresom, uvijek skladateljski zapažen, Mario Božić, uglazbio je vlastite sihove "Vanjkuš", a pjevat će ih u Krapini omiljena Danijela Pintarić. Sa zanimanjem se očekuje i nastup trendi pjevača, Matije Cve-

ka, koji je u suradnji s Krapinčaninom, Tomislavom Presečkim, uglazbio vlastite stihove "Roka noči", koje će i sam izvesti. Umjetnički ravnatelj festivala, Siniša Leopold, izvedbu svoje popevke "Naš Božji dar" povjerio je duetu opernih glasova, Luciji Jelušić Šimatović i preloškom tenoru Filipu Hozjaku. Danijela, Lucija i Filip nisu jedini operni pjevači koje ćemo u rujnu čuti u Krapini, jer uz njih su Gabrijela Hrženjak, Barbara Suhodolčan Vrbički i Josipa Lončar, jedan od najljepših hrvatskih soprana mlađe generacije kojem u zagrebačkom HNK povjeravaju izvedbe vodećeg repertoara. Inače, radi kao profesorica solo pjevanja u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. "Krapina" je nezamisliva bez sudjelovanja KUD-a "Ilirci", a ove će jeseni pjevati skladbu svojega voditelja Siniše Miklaužića koji je uglazbio stihove "Megla bela" krapinske pjesnikinje Marije Hlebec. Dolazi i Dražen Žanko pitajući se "Kaj bi rekli Zagorci". Među stalnim je festivalskim

sudionicima, bilo kao skladateljica ili pjevačica, Adela Dobrić Jelača, koja je uglazbila stihove zagorskog ginekologa, dr. Rajka Fureša, "Zdigni, zdigni kupicu". A zdignut će ju Robert Svetlačić i klapa "Lugarin". Na popisu skladatelja čije ćemo popevke slušati na festivalskoj pozornici su i Toni Eterović (dobri duh Krapinskgo festivala, u čijem su studiju snimljene sve popevke), Antun Tomislav Šaban, Anamaria Klasić,Hrvoje Herček, Mario Vukelić i Željko Grahovec. Među izvođačima su i Tanja Mršić,Nenad Kumrić, osječki glumac Duško Modrinić, Mirko Švenda Žiga, Šimunski muži, Ženski vokalni ansambl "Sotelia", Kirjales i etno duo Goga i Željko.

Najlepša je domača reč

Popevka Drage Diklića "Najlepša je domača reč", na stihove Ivice Krajača, iz festivalske 1979. godine, samo je jedna u nizu popevki kojima će publika, slušajući ih, šetati festivalskom poviješću. A ona je uistinu bogata uhu ugodnim no-

tama. Dio odabranog programa bit će posvećen nedavno preminuloj festivalskoj doajenki, Elviri Voći, a za svaku je pohvalu što će tijekom retrospektivne večeri dio programa biti ispunjen popevkama koje je pjevao "zagorski slavuj iz Mača",Radek Brodarec. Tako će se publika prisjetiti evergreen popevke "Na Sleme" iz prve festivalske 1966. godine, a pjevat će ju Kvartet "Gubec", koji će izvesti i "Popevku Krapinčancem". Među pjevačima dio je onih koji će nastupiti i na koncertu novih popevki, a u retrospektivnom uz njih će biti Zdenka Kovačiček, Jasna Bilušić, Mia Dimšić, Dina Leško, Mili Korpar koja dolazi iz Ptuja (inače podrijetlom iz Virja), Barbara Othman, Roko Radovan, Marija Vidović, Kristina Tepeš, Anita Huđek, Filip Martinić, Ivan Benc,Miljenko Golub, Ivan Mihovec Miki, Ivica Šeperić, a dalmatinski tenor Marko Škugor poželio je otpjevati u Krapini "Dobro mi došel prijatel", popevku Vilibalda Čakleca iz festivalske 1970. godine.

Željko Slunjski KRAPINA

Kvartet Gubec

Zdenka Kovačiček Mia Dimšić

Festivalski doajen Hrvoje Hegedušić Predstavnici Međimurja Mirko Švenda i Bojan Jambrošić Adam Končić Lucija Jelušić i Josipa Lončar

Poznata pjevačica obnovila suradnju s Croatia Recordsom

Gogina promocija 'kaj

popa'

KRAPINA - Gordana Ivanjek Tušek, koja se u našem estradnom miljeu etablirala kao naj pjevačica kajkavske popevke (a time postala i regionalno obilježena!), obnovila je suradnju s Croatia Recordsom, što podrazumijeva najmanje dva diskografska izdanja u sljedećih nekoliko godina. Kao što i sama kaže, to bi trebalo pridonijeti dodatnoj promociji hrvatske zabavne i pop glazbe, s naglaskom na promociji kajkavske lirike u modernim glazbenim formama - pop, rock, country pop, zabavna glazba... Njihova suradnja nastavlja se i u tamburaškoj glazbi. Njezin suprug Žarko Tušek, čije note i uglazbljene stihove najčešće pjeva, kaže kako se Gordana " u posljednjih desetak godina pozicionirala kao jedini ženski vokalni solist u Hrvatskoj, koja sa svojim glazbenim timom, pokušava dati jedan drukčiji, "moderni" zvuk zabavnoj glazbi u kajkavskom govornom području, sa promocijom tzv."kaj popa". Dio toga tima

je aranžer Toni Eterović, stalni sudionik kajkavskih priredbi u Krapini, posebice festivala. Publika će se uvjeriti kako će u rujnu predstaviti nešto drukčije note, liriku i aranžman, ne bi li Krapinski festival približili nekim novim trendovima i mlađim generacijama. Naglašavaju "ali uz veliko poštovanje prema tradicionalnim glazbenim formama koje imaju svoju čar i ljepotu". No, valja naglasiti, kako Gordana surađuje i sa mnogim drugim poznatim autorima glazbi i tekstova, aranžerima, iz svih dijelova Hrvatske (Vladimir Smiljanić, Ivica Pepelko, Rajko Suhodolčan, Branko Greblički Ventek, Toni Eterović, Željko Krznarić, Milivoj Pašićek, Mia Dimšić, Damir Bačić, Miroslav Walter, Ivica Plivelić, Radovan Novina …). Očekuje se i novi singl s popevkom "Ljubaf nema kraj" s prošlogodišnje "Krapine" za koji je snimljen i spot, a sve u sklopu priprema izlaska albuma potkraj godine. (Željko Slunjski)

Urnebesan novi video spot Damira Kovačićeka

Ekipa okupljena oko producenta, autora i izvođača Damira Kovačićeka snimila je video spot za pjesmu "Fanika". Za ovu šaljivu pjesmu Damir se pojačao mladim pjevačem Valentinom Šobanom pa je kombinacija iskustva i mladosti donijela kombinaciju zvanu "Two la ". –Spot je neobičan i više liči na kratki film, komediju nego na klasični glazbeni spot. Legendarni trubač Zlatko Ilijaš doprinio je audio i video izdanju maestralno, a band koji sudjeluje u spotu su stari rutineri iz Carpona banda. Posebna pohvala za našu "Faniku" Željku Halambek koja je pretrpjela ekstremne uvjete snimanja i fenomenalnom glumačkom rolom postala najvažniji dio ovog spota. Cijela ekipa prštala je od pozitivne energije tako da je

snimanje ovog spota usprkos velikim naporima bio jedan fenomenalan doživljaj – ispričao nam je Damir Kovačićek. (Davor Žažar)

U Pregradi održana kazališna radionica 'Igrom otkrivam kazalište'

PREGRADA - Kazališna radionica "Igrom otkrivam kazalište" održana je u četvrtak u Pregradi, a ostvarena je u suradnji udruge Kultokaj i Gradske knjižnice Pregrada. Cilj ove radionice nije bio stvaranje glumca, već poticanje individualnosti i talenta te razvijanje samopouzdanja i vlastitih kreativnih ideja. Radionice poput ove odlične su u smanjivanju straha od javnog

nastupa, pružaju mogućnost otvaranja i komunikacije, razvijaju inteligenciju, pamćenje i govorne sposobnosti, a pomažu i u opuštanju te upoznavanju drugih ljudi. – Nisam znala što točno mogu očekivati od radionice, ali na kraju su dojmovi bili veoma pozitivni. Zanimljivo je bilo izaći iz svoje zone komfora i improvizirati s ostatkom ekipe – rekla je jedna od polaznica radi-

Cilj ove radionice nije bio stvaranje glumca, već poticanje individualnosti i talenta te razvijanje samopouzdanja i vlastitih kreativnih ideja

onice. Polaznici su se kroz radionicu upoznali s igrama improvizacije, igrama koje zahtijevaju maštu i onim igrama kod kojih se jednostavno moraš prepustiti drugima i vjerovati. Radionicu je vodila Sara Kolar, voditeljica Humskog amaterskog kazališta, koje je ove godine predstavljalo Krapinsko-zagorsku županiju na 63. 'Festivalu hrvatskih kazališnih amatera'. (zl)

TURISTIČKI REZULTATI Sve više turista dolazi u Krapinu

Raste interes za posjet zagorskoj prijestolnici

Grad Krapina i Turistička zajednica grada Krapine obogaćivali su tijekom godina sadržaje i manifestacije na svom području, a kako je rasla ponuda, tako je rastao s godinama i broj dolazaka i noćenja u Krapini. Pitali smo Turističku zajednicu grada Krapine kakvi su turistički pokazatelji u prvoj polovici ove godine, a brojke su pokazale da interes za posjet zagorskoj prijestolnici raste.

Više stranih gostiju

Ukupno je Krapinu od 1. siječnja do 10. srpnja ove godine posjetilo 5.866 gostiju, što je značajan porast u odnosu na isto razdoblje lani, kada je zabilježeno 5.111 dolazaka turista. Od toga, domaćih je gostiju bilo 2.259, a stranih 3.607, dok je 2022. godine u prvoj polovici godine zabilježeno 1.817 dolazaka domaćih te 3.294 stranih gostiju. Što se noćenja tiče, zabilježeno je do 10. srpnja ove godine 3.741 noćenja domačih i 5.189 noćenja stranih turista, dakle ukupno 8.930, dok je u istom razdoblju lani zabilježeno 7.169 noćenja, od čega 2.991 domaćih i 4.178 stranih turista. Sport, kultura, zdrava hrana...

TZG Krapina ove je godine u prvih šest mjeseci organizirala niz manifestacija kojima se promovira sport, kultura, zdrava hrana. Program Dočeka Nove godine održan je na Trgu Ljudevita Gaja na kojem je prisutne zabavljala grupa Kumovi. Uoči Uskrsa organiziran je bogat program u kojem je prvi puta organiziran Uskrsni sajam na kojem su sudjelovale osnovne škole, srednje škole te udruge i zadruge s

našega područja. ŠUDIGO Zabok i Srednja škola Pregrada sudjelovale su u sklopu projekta Vuzem u Krapini. Prigodno uređen park Matice hrvatske te desetak velikih pisanica bili su mamac za mnogobrojne posjetitelje. Program se sastojao od različitih prigodnih radionica, plesnih točaka te koncerta Mie Dimšić – kažu u TZ grada Krapine. Ljeto u Krapini sa popularnom Noći krapinskog pračovjeka započelo je 16. 6. koncertom Nene Belana i grupe Fiumens, a nastavilo se s radionicama za djecu, natjecanjem u roštiljanju, plesnim performansima te prigodnim kazališnim predstavama. Ljeto se nastavlja s koncertima na Hušnjakovu te programima za najmlađe. - Pripreme za 58. Tjedan kajkavske kulture su u tijeku, a priprema se niz novih inovativnih sadržaja koji će biti mamac mnogobrojnim posjetiteljima grada Krapine. Ovogodišnji 58. po redu Tjedan trajat će od 2. do 9. rujna. U realizaciji je i projekt Enobaština u sklopu koje će biti napravljene prigodne instalacije. Muzej krapinskih neandertalaca mamac je mnogobrojnim posjetiteljima, posebice dječjim ekskurzijama – kažu u TZ grada Krapine.

Pripreme za 58. Tjedan kajkavske kulture su u tijeku, a priprema se niz novih inovativnih

sadržaja koji će biti

mamac

mnogobrojnim

posjetiteljima grada Krapine

Ukupno je Krapinu od

1. siječnja do 10. srpnja ove godine posjetilo

5.866 gostiju, što je značajan porast u odnosu na isto razdoblje lani, kada je zabilježeno

5.111 dolazaka turista

Sabina Pušec KRAPINA

Oskar znanja ide… Manueli Pondeljak iz Huma na Sutli za osvojeno prvo mjesto na državnom iz kemije

Državna prvakinja iz kemije uživa izvodeći pokuse u školi i uz dodatnu literaturu, a školovanje nastavlja na MIOC - u

Ne može se baš svatko pohvaliti da je za svoga školovanja osvojio Oskara znanja, najprestižniju nagradu koja se dodjeljuje svake godine učenicima koji su osvojili prva mjesta na državnim natjecanjima u znanju, glazbi i plesu, kao i učenicima koji su osvojili medalje na međunarodnim natjecanjima. Naša sugovornica, Manuela Pondeljak iz Huma na Sutli, takvog je Oskara znanja ove godine pospremila u svoj dom, uz brojna priznanja koja je osvajala na natjecanjima.

Ljubav prema kemiji

Manuela je završila osmi razred Osnovne škole Viktora Kovačića u Humu na Sutli i upisala je Prirodoslovno – matematičku gimnaziju, XV. Gimnaziju u Zagrebu (MIOC), zahvaljujući trudu, radu i zalaganju, ali i rezultatima koje je postizala na brojnim natjecanjima. Dok je lani osvojila peto mjesto na državnom natjecanju iz kemije, ove godine bila je prva, zahvaljujući čemu je dobila i Oskara znanja za 2023. godinu. - Volim kemiju prvenstveno iz razloga što mi je jako zanimljiva i logična. Kemija je jednostavno lijepa na svoj način koji mene privlači. Uzbudljivija je i drugačija od ostalih predmeta. Uživam izvodeći pokuse u školi i volim proučavati dodatnu literaturu. Sadržaj se na kraju u mojoj

'Trud se na kraju ipak isplati. U kemiji je bitno, uz poznavanje svog gradiva, znati i precizno koristiti kemijski pribor i izvoditi pokuse, tako da sam ja jedan veliki dio vježbanja za Državno natjecanje posvetila radu u školskom kabinetu'

Obilježavanje Dana Općine Konjščina započinje izložbom Ide Domišljanović

KONJŠČINA - Približavaju nam se Dani Općine Konjščina čiji će program i ove godine biti prepun kulturnih i zabavnih manifestacija. Dani Općine će započeti u četvrtak 27. srpnja 2023. godine otvaranjem izložbe "Save the date" umjetnice Ide Domišljanović u Kulturno i turističko-informativnom centru u Konjščini s početkom u 19:00 sati. Umjetnica i profesorica likovne kulture Ida Domišljanović ciklusom slika koje će biti izložene u Konjščini želi predstaviti žensko tijelo popraćeno snažnim porukama samopoštovanja i prikazati vrijednost žene čija se ljepota, u oku promatrača, često poistovjećuje sa seksualnošću. - Svaka žena je prije svega jaka, osviještena, dostojanstvena i želim pogled usmjeriti upravo na

to – naglasila je umjetnica Domišljanović. U svojem umjetničkom radu Ida Domišljanović puno vremena posvećuje radu s djecom romske nacionalne manjine za koju kaže da su iznimno talentirani i pokazuju veliki interes za likovno stvaralaštvo. Aktivno ih uključuje u likovne radionice i zajedno s njima sudjeluje na izložbama. - Zaposlena sam u školi koju pohađaju i učenici romske nacionalne manjine. Moji učenici su imali već dvije izložbe. Također su oslikali zidove škole i Centra igre u Romskom obiteljskom centru u Kuršancu koji je otvoren u okviru programa "Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete" financiranog sredstvima Europske unije te suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Korak po ko-

rak kao implementacijskog partnera uredu UNICEF-a Hrvatska – rekla je Ida Domišljanović. Istaknula je da je imala likovne radionice u Dječjem vrtiću Pirgo u romskom naselju u Kuršancu i bila pozvana u Pastoralno -misijski centar Sveti Ivan Krstitelj za lokalnu romsku zajednicu na području župe Petrijanec kako bi održala likovne radionice sa djecom iz romskog naselja u Donjem Vratnu. Djeca su u Centru oslikavala zidove. Dodaje da je u Konjščini provela djetinjstvo i pohađala osnovnu školu pa ju jako veseli što će se izložba održati upravo tamo. Zahvalila se predsjednici Općinskog vijeća Ines Frčko Debelić i načelnici Aniti Krok na podršci. Izložba će se moći pogledati do 20. kolovoza 2023. godine. (zl)

glavi uvijek posloži na jednostavan način na koji ga ja lako zapamtim – otkrila nam je Manuela, dodavši kako je konkurencija na državnom natjecanju iz kemije bila izuzetno jaka i bodovi tijesni.

Trud, rad i odricanja

Da se postigne ovakav rezultat, potrebno je puno truda i maksimalna pripremljenost, u čemu joj je pomogla i njezina mentorica, učiteljica iz kemije Brankica Tepeš. Osim truda, kaže Manuela, treba i puno odricanja, motivacije i rada. – Na to odlazi jako puno vremena, ali trud se na kraju ipak isplati. U kemiji je bitno, uz poznavanje svog gradiva znati i precizno koristiti kemijski pribor i izvoditi pokuse tako da sam ja jedan veliki dio vježbanja za Državno natjecanje posvetila radu u školskom kabinetu. Što se tiče ostalih natjecanja, također je potrebno uložiti puno truda i vremena za vježbanje, istraživanje i utvrđivanje gradiva – kaže Manuela, koja je osim u kemiji, odlična i u biologiji, matematici i fizici, predmetima iz kojih je također sudjelovala na županijskim natjecanjima. Nakon upisa u srednju školu, sada je ipak vrijeme za malo odmora, stoga nam je Manuela otkrila kako slobodno vrijeme najradije provodi čitajući knjige ili u razgovoru s mamom, a nakon srednje škole, kaže, voljela bi se nastaviti baviti kemijom ili barem ostati u nekom STEM području.

'Svaka žena je prije svega jaka, osviještena, dostojanstvena i želim pogled usmjeriti upravo na to'

Jelena Klanjčić

Manuela Pondeljak

Klapa ''Bistrica'' prvi puta nastupila u finalu Omiša

OMIŠ - Klapa Bistrica iz Marije Bistrice, u subotu je po prvi puta nastupila u finalu Festivala dalmatinskih klapa u Omišu. U prvoj izlučnoj večeri 57. festivala, još 7. srpnja Klapa Bistrica je izvela pjesme 'Ponoć je mila moja majko' i 'Nesmirna moja jubo' i plasirala se u subotnje veliko finale, među deset najboljih klapa. U finalu su uz još jednu sjajnu izvedbu pjesme 'Nesmirna moja jubo' dodali i pjesmu 'Ta žuta kosa', te su prema ocjenama stručnog suda osvojili 10. mjesto, dok su prema glasovima publike zauzeli 8. poziciju. Inače, drugi put u povijesti Festivala dalmatinskih klapa u Omišu stručno ocjenjivačko povjerenstvo, popularni "žiri" i publika štitove i leute dodijelili su istim klapama. Prvi i do sada jedini put se to dogodilo na 26. Festivalu 1992. godine kada su nagrade dodijeljene klapama Sinj, Dalmati i Nostalgija. Ovaj put, nakon 31 godinu, stručno povjerenstvo je Zlatni štit s povijesnim grbom grada Omiša, a publika najviše glasova i Zlatni leut dodijelili zagrebačkoj klapi Bošket. Srebr-

ni štit s povijesnim grbom grada Omiša i srebrni leut po glasovima publike pripao je slovenskoj klapi Dalmari iz Maribora, dok je treće mjesto, odnosno brončani štit s povijesnim grbom grada Omiša i brončani leut pripali klapi Mriža iz Splita. Što se pak tiče Klape Bistrica, ovaj se veliki uspjeh poklopio sa slavljeničkom godinom.

Naime, Klapa Bistrica ove godine slavi 20 godina rada. Proslava je planirana u studenom. Također, jedan od vrhunaca djelovanja ove klape svake godine je i organizacija Susreta klapa u Mariji Bistrici, koji je ove godine održan prije nešto više od mjesec dana. Ovogodišnji Omiš potvrdio je samo kvalitetu klapa koje dolaze u Mariju Bistricu. Naime, pobjednička klapa 'Bošket' bila je u Mariji Bistrici i prošle i ove godine, a kod ženskih klapa pobjednička klapa 'Armorin' pjevala je u Mariji Bistrici prošle godine, dok je bistrička publika ove godine mogla slušati tri ženske klape, koje su bile u petak u finalu Omiša, a to su 'Ventula', 'Oželanda' i Figurin'. (Elvis Lacković)

Početkom srpnja održana manifestacija

2. Dječje ljeto u Kraljevcu na Sutli

KRALJEVEC NA SUTLI - U organizaciji Društva "Naša djeca" Kraljevec na Sutli od 3. do 7. srpnja održana je manifestacija 2. Dječje ljeto u Kraljevcu na Sutli. 30 polaznika osnovnoškolskog uzrasta sudjelovalo je na edukativno-kreativnim radionicama tjedan dana, od 9:30 do 14 sati. U kulinarskim radionicama, uz baku Šteficu Zorman, djeca su usavršila pripremu domaćih rezanaca i pripremu pizze. U slastičarskoj radionici, pod vodstvom budućeg slastičara, Tina Kinčića, učenici su se okušali u izradi sladoleda i osvježavajućih ljetnih slastica, a uz odličan i kreativan poticaj akademske slikarice Maje Vukina Bogović, na likovnoj radionici nastala su prava umjetnička djela. Osim radionica, 2. Dječje ljeto obilježila su zanimljiva gostovanja i završni izlet u Radoboj. Djeca su posjetila i lovački dom LU "Fazan" gdje su ih dočekali predsjednik LU "Fazan" Ignac Štrucl i pripadnici HGSS Stanica Zlatar Bistrica koji su na zanimljiv način predstavili rad HGSS – a, opremu te su pripremili adrenalinske vježbe u kojima su svi uživali. Na zanimljiv i interaktivan način, svoj rad, opremu i vatrogasna vozila, na čelu sa zapovjednikom VZO

Djeca su se kroz igru dobro zabavila, a i puno naučila

Kraljevec na Sutli Marijom Čukom, predstavili su sumještani vatrogasci. Djeca su pokazala veliko zanimanje za ovu humanitarnu djelatnost te je ovo početak jedne divne suradnje. Zadnji dan 2. Dječjeg ljeta obilježen je izletom u Muzej Radboa gdje su se učenici okušali u izradi fosila od gline te su se, uz stručno i srdačno vodstvo, upoznali s bogatom rudarskom tradicijom, vrijednim fosilnim i arheološkim nalazima te povijesti Radoboja. (dž)

Završena je manifestacija 'Ljeto u dvorcu Oršić', u organizaciji TZP Gupčev kraj

Glazbenici iz raznih krajeva svijeta zasvirali u Oršiću

GORNJA STUBICA - Koncertom Ethno Croatia završila je manifestacija 'Ljeto u dvorcu Oršić'. Mladi glazbenici iz projekta Hrvatske glazbene mladeži Ethno Croatia, koji u Grožnjanu okuplja glazbenike cijeloga svijeta, nastupili su u natkrivenom dijelu atrija dvorca Oršić proteklog petka, kako ni vremenski

uvjeti ne bi pokvarili ovaj događaj. Ethno Croatia, naime, već tradicionalno zatvara ovu manifestaciju, koja je ove godine privukla velik broj posjetitelja, i to osobito na koncerte Danijele i Cubisma, ali i Benda Ante Gela s pjevačima A strane. Osim koncerata, posjetitelji su uživali i u predstavi 'Kaj je ljubav', a u sklopu

manifestacije održan je i Međunarodni festival tamburice i folklora. Tako je u nekoliko termina vikendima, a od 30. lipnja do 21. srpnja, dvorac Oršić bio ispunjen dobrom glazbom, pjesmom i plesom te zabavom. Manifestaciju je organizirala Turistička zajednica područja Donja Stubica i Gornja Stubica. (jk)

Ethno Croatia

Na smijeh i dobru zabavu pozvani su svi

Nova komedija Kereksh teatra 'Beba' u Radoboju

RADOBOJ - Nova komedija Kerekesh teatra pod nazivom "BEBA" dolazi u Radoboj u petak, 28. srpnja s početkom u 20:00 sati. Predstava će se odigrati na terasi Muzeja Radboa. Komedija uprizoruje za-

nimljive i smiješne scene "BEBE", odnosno Svjetlane Fufić koja po prvi puta dolazi u psihijatrijsku ambulantu u kojoj ju očekuje slučajni psiholog s valjkom u ruci. Glumačku ekipu čini: Mirna Medaković Stepinac u

ulozi Bebe, a Ljubomir Kerekeš je muškarac u bijeloj kuti. Tekst i režiju potpisuje Ljubomir Kerekeš. - Na smijeh i zagarantiranu zabavu pozvani ste svi! Ulaz je slobodan! – pozivaju organizatori. (zl)

Obilježen Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba

ZLATAR - U nedjelju, 23. srpnja, slavljen je 3. Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba, čija je tema "Od koljena do koljena dobrota je njegova". Ustanovio ga je papa Franjo. Tim povodom predsjednica nedavno ustanovljenog Savjeta umirovljenika i osoba treće životne dobi Krapinsko -zagorske županije, Đurđa Mohač (ujedno izaslanica župana), i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika KZŽ, Željko Čleković, posjetili su korisnike Doma za starije i nemoćne osobe "Orhideja" u Zlataru. U domu je 35 korisnika, među kojima je najstarija Ivka Bolfek iz Lobora(101 godina), a najduži staž

u Domu ima Vera Rogan (96). Darovali su im voće koje se trenutno nalazi na tržištu. Istodobno predsjednik Udruge umirovljenika Zlatar, Željko Slunjski, i tajnica Udruge, Ana Vidović, posje-

tili su u istome domu svojega najstarijeg i doživotno počasnog člana Caneta Kirioskog, koji će 15. kolovoza imati 98. rođendan, te članicu Izvršnog odbora Udruge Ivanku Jurišu. (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA

Krapinsko - zagorska županija OPĆINA MARIJA BISTRICA OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 940-01/23-01/2

URBROJ: 2140-22-01-23-2 Marija Bistrica, 19. srpnja 2023.

Na temelju članka 59. 60. i 132. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 68/18, 110/18 i 32/20) i Objašnjenja Državne geodetske uprave (KLASA:011-01/19-01/03, URBROJ:541-01-19-11 od 2. travnja 2019.), načelnik Općine Marija Bistrica objavljuje

JAVNI POZIV

(Obavijest o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture)

Općina Marija Bistrica, kao pravna osoba koja upravlja komunalnom infrastrukturom na administrativnom području Općine Marija Bistrica, obavještava nositelje prava na predmetnim i susjednim nekretninama o započinjanju postupka evidentiranja komunalne infrastrukture - parkirališta u zemljišnu knjigu. Za potrebe obavljanja geodetskih poslova izrađuje se snimak izvedenog stanja komunalne infrastrukture i geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture. Snimku izvedenog stanja i geodetski elaborat izvedenog stanja komunalne infrastrukture izradit će ovlašteni inženjer geodezije Tomislav Horvat, ovlašteni predstavnik tvrtke Geo Legin d.o.o. Zabok iz Zaboka. Sukladno gore navedenom izvršit će se evidentiranje sljedeće komunalne infrastrukture:

1. PARKIRALIŠTE izgrađeno na k.č. 623/4 k.o. Marija Bistrica

2. PARKIRALIŠTE izgrađeno na k.č. 623/5 i 613/2 k.o. Marija Bistrica. Obilježavanje granice zemljišta na

Proslavljen veliki jubilej

DVD-a Donja Batina

kojem je izgrađena komunalna infrastruktura izvršit će predstavnik pravne osobe koja upravlja komunalnom infrastrukturom, odnosno Općine Marija Bistrica, dana 4. kolovoza 2023. godine od 8:00 do 09:00 sati uz prisustvo gore navedenog ovlaštenog inženjera geodezije, koji brine da lomne točke granica zemljišta budu ispravno stabilizirane i obilježene. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta obilježavanje se odgađa na 11. kolovoza 2023. godine (tjedan dana kasnije) godine u isto vrijeme. Obavještavaju se nositelji prava na nekretninama na kojima je izgrađena komunalna infrastruktura pod 1.-2. kao i nositelji prava koji graniče s istom o navedenom postupku. Uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja te potrebna objašnjenja, mogući su u prostorijama Općine Marija Bistrica, dana 18.08.2023. od 8:00 do 9:00 sati.

Načelnik

Općine Marija Bistrica Josip Milički, ing.

DONJA BATINA - Veliki jubilej obilježilo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Batina. U nedjelju, 23. srpnja 2023. proslavili su 90. obljetnicu postojanja. Tom prigodom održana je svečana sjednica u vatrogasnom domu kojoj su prisustvovali župan Željko Kolar, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan Pentek i predsjednica Gradskog vijeća Danijela Findak, predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Stjepan Skuliber i zapovjednik Marijan Lovrenčić. Za 90 godina časnog i uspješnog rada na zaštiti imovine i ljudi župan Željko Kolar uručio je predsjedniku društva Nikoli Štefanku zahvalnicu Krapinsko-zagorske županije. "Tradicija vatrogastva izuzetno je bitna za Krapinskozagorsku županiju, a dobrovoljno vatrogastvo je način života u našoj županiji. Kad bi prošli kroz Donju Batinu, teško da bi našli jednu jedinu kuću da kroz 90 godina netko nije bio član vatrogasnog društva. To je razlog zašto je opstala ova tradicija

i upravo zato je vatrogastvo na području županije tako kvalitetno. Hvala što svoje slobodno vrijeme koristite da čuvate živote i imovinu naših ljudi", istaknuo je župan Kolar. Na svečanoj sjednici podijeljene su zahvalni-

ce svima koji su potpomogli rad društva, a po završetku je uslijedio blagoslov navalnog vozila koje je nabavljeno za potrebe društva. Ključeve je predsjedniku simbolično predala gradonačelnica Jasenka Auguštan Pentek. (zl)

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Jabučni savijač-uzročnik crvljivosti jabuka

U programu zaštite jabuka od bolesti i štetnika u komercijalnim voćnjacima važnu stavku, pogotovo ljeti, predstavlja borba protiv jabučnog savijača-uzročnika crvljivosti plodova jabuka. Jabučni savijač (Cydia pomonella) je najznačajniji štetnik jabuke u našoj i ostalim zemljama u okruženju, a napada i neke druge voćne vrste (npr. krušku, dunju i orah). Šljivu, breskvu i marelicu vrlo rijetko napada. Pojavljuje se redovito u jakim populacijama tijekom svih godina. Napada isključivo plodove pa ga svrstavamo u tehnološke štetnike jer ne oštećuje ostale organe voćke. U nezaštićenim voćnjacima jabučni savijač ošteti u prosjeku 50% plodova. Jabučni savijač je leptir, dug nešto manje od 1 cm i promjera krila oko dva centimetra. Prepoznajemo ga po sivkastim prednjim krilima preko kojih idu tamne crte i po okruglastoj pjegi blizu vanjskog ruba krila. Zadnja krila su svijetlo smeđe boje. Štetnik ima godišnje od 1 do 4 generacije, ali su u našim krajevima najčešće dvije, a u toplijim krajevima tri. Prezimi kao odrasla gusjenica na skrovitim mjestima ispod kore, u raznim pukotinama na deblu i debljim granama, ali također u zemlji uz korijenov vrat. Zbog specifičnog načina života gusjenice u unutrašnjosti ploda, suzbijanje je prilično otežano. Gusjenica je izložena kontaminaciji korištenih pripravaka vrlo kratko vrijeme, pa optimalni rokovi suzbijanja traju svega nekoliko dana i moraju biti precizno određeni. Kao što je spomenuto, jabučni savijač kod nas ima redovito dvije generacije, a prvu generaciju počinjemo suzbijati u svibnju. Precizno određivanje tretmana određuje se pomoću feromonskih ploča-mamaca kojima pratimo pojavu leptira jabučnog savijača. Nakon signalizacije kritičnog broja, a to je trenutak kad se uhvati više od tri leptira, određuje se optimalan rok suzbija-

nja. Kod prve generacije tretira se 6-8 dana nakon kritičnog broja leptira, a kod ljetnih populacija tretiranje se vrši 4-6 dana od kritičnog leta leptira. Za vrijeme leta jedna oplođena ženka odloži oko 80 jaja, koja su čvrsto zalijepljena za podlogu i prilikom pregleda voćnjaka teško ih je zamijetiti. Izlegle gusjenice napadaju plodove obično kod čaške ili sa strane ploda na mjestu dodira s listom ili drugim plodom. Gusjenica ispod kožice buši hodnik prema jezgri, jer se hrani pretežno sjemenkama. Kasnije proširuje izlazni otvor i kroz njega izbacuje izmet. U plodu je obično samo jedna gusjenica. Jedna gusjenica može uništiti 1-3 ploda. Dio ranije napadnutih plodova otpada,

a kasnije napadnuti plodovi imaju znatno smanjenu vrijednost što zbog crvljivosti što zbog prisilnog dozrijevanja i otpadanja. Kod kasno napadnutih plodova simptomi često nisu vidljivi pa se takvi plodovi unose u skladišta gdje se štetnik zaprede i preživi zimu. Crvljivi plodovi se zato moraju redovito odvajati od zdravih plodova. Zaražene plodove često napada i bolest monilija. Od kemijskih sredstava za suzbijanje ovog štetnika koriste se pripravci na bazi deltametrina (Decis, Rotor), emamektin benzoata (A rm) ili acetamiprida (Mospilan). U novije vrijeme češće su u primjeni ekološki prihvatljivi biotehnički insekticidi (Mimic, Runner).

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

Polaznici NTC kampa posjetili Stazu orhideja

U

Uz stručno vodstvo Dijane, Mije i Petre, polaznici su naučili zanimljive podatke o orhidejama, livadnoj i šumskoj bioraznolikosti, ekološkoj mreži Natura 2000 i općenito o flori i fauni Strahinjčice.

Program NTC učenja je sastavljen iz različitih aktivnosti i igri

četvrtak, 13. srpnja 2023. godine, održana je terenska nastava na orhidejskoj stazi na Strahinjčici za 40 polaznika od 6 do 12 godina NTC kampa koji se održava u Radoboju.za djecu, koje se temelje na saznanjima o razvoju i radu mozga i koje, kako mnoga istraživanja pokazuju, imaju pozitivan efekt na razvoj mozga u periodu kada je to najvažnije. Boravak, edukacija i igre u prirodi omogućuju djeci da su bolje povezana s prirodom i lakše odrastaju u ljude s odgovornim ponašanjem prema okolišu. Isto tako, boravak na zraku potiče usvajanje pozitivnih stavova o kretanju i tjelesnoj aktivnosti te općenito o zdravom načinu života.

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

IZ

PONUDE IZDVAJAMO: Agritoks 525 ml-insekticidni aerosol

U Zaboku održan turnir ulične košarke "PRO 3x3 Tour 2023 - Zabok"

Očekivana pobjeda momčadi The Old Cambio na odličnom turniru u Zaboku

Momčad The Old Cambio u sastavu Jure Gunjina, Stipe Krstanović, Željko Jović i Ivan Rašetina pobjednik je turnira "PRO 3x3 Tour 2023-Zabok" koji se u organizaciji udruge "PRO 3x3" održao na trgu kod City caffea u Zaboku. Nije ovo nikakvo iznenađenje. Ovu momčad čine reprezentativci Hrvatske i trenutno najbolji hakleri u "Lijepoj našoj". U finalu su imali zahtjevan posao protiv perspektivne i vrlo kvalitetne momčad Pharma Classic u sastavu: Fran Grgić, Oton Janković, Roko Spaseski Baburek i Kristijan Vladović. Dečki su bili agresivni i brzi, ali ipak još nedovoljno kvalitetni za najbolju hrvatsku momčad, no pokazali su da su velika perspektiva ovog sporta. The Old Cambio je slavio u finalnom ogledu rezultatom 21:15, a prethodno je u polufinalu rutinski odradio protiv poletne momčadi NItui koja je igrala u obje konkurencije i tako možda i žrtvovala naslov u konkurenciji U-19, ali je zato pridobila najviše simpatija domaće publike, naravno uz juniore KK Zabok koji su također ispisali lijepu priču. Oni su osvojili drugo mjesto nakon što su u finalu poraženi od momčadi Borik Bjelovar rezultatom 18:12, a prethodno su u polufinalu bili bolji od momčadi Španeri rezultatom 15:12, dok je Borik Bjelovar rezulta-

tom 17:15 bio bolji od momčadi Nitui. Odličan rezultat za Zabočane i poticaj za dalje. U razigravanju po skupinama Zabok je bio bolji od Borika rezultatom 13:9, no tada je u svojim redovima imao Vigora Borovčaka koji se nažalost ozlijedio već u toj utakmici, pa su Mihael Tomić, Fran Petek i Karlo Gospočić ostatak turnira odigrali bez zamjene, što je bio veliki hendikep, no stisnuli su zube i napravili odličan rezultat. U konkurenciji U-19 nastupila je i momčad Škreblin koju je predvodio Tin Gvozdanović, no nažalost nije uspjela izboriti završnicu. U konkurenciji elite nastupila je zagorska momčad Logo Lillard u sastavu Lovro Bašić, Dean Herceg, Mislav Martinić i Luka Putar, no njih je u borbi za polufinale zaustavila Pharma Classic s uvjerljivih 20:7. -Iako je nastupilo samo sedam momčadi, turnir je bio kvalitetan. Mladi momci iz momčadi Pharma Classic u polufinalu su izbacili favorite Zagreb DMB produkt, vrlo kvalitetnu i iskusnu momčad i pokazali su svojim kretnjama, skokom, borbenošću i željom da su oni budućnost ovog sporta. Na kraju smo ih pobijedili u finalu, ipak smo kvalitetnija i iskusnija momčad od njih - riječi su Ivana Rašetine, ponajboljeg igrača turnira u Zaboku. Iako je kiša preki-

dala turnir i pravila dosta problema, možemo reći da je zabočko izdanje "PRO 3x3 Tour 2023" bilo i više nego uspješno, a pratilo ga je velik broj gledatelja. "PRO 3x3 Tour" nije samo turnir 3x3 u košarci, to je jedan vrhunski osmišljen koncept koji traži stalnu interakciju s publikom i istovremeno ju educira. Poseban je akcent stavljen na najmlađe kojima je zaista posvećeno dosta pažnje kroz razne igre. Udruga PRO 3x3 na čelu s Ivanom Paićem radi nevjerojatno dobar i kvalitetan posao u promociji ovog sporta u Hrvatskoj. -Iznimno sam sretan što sam u Zaboku. Unatoč kiši lošem vremenu došao je veliki broj gledatelja što me oduševilo i dokazalo da je Zabok košarkaški grad. Mislim da nema nikakvog pitanja da će PRO 3x3 tour i iduće

U Bedekovčini odigran pripremni ogled zagorskih trećeligaša

godine doći u Zabok. Sve je bilo vrhunski od lokacije, organizacije, kao i način na koji nas je Zabok prihvatio i bilo bi šteta da se ni vidimo i iduće godine. Mi nastavljamo u smjeru kojeg smo zacrtali, a to je da promoviramo i razvijamo 3x3 košarku u Hrvatskoj. U ovoj sezoni smo odlično balansirali između atraktivnih lokacija i malih sredina, što se pokazalo ispravnim - završnu ocjenu da je čelni čovjek udruge PRO 3x3, Ivan Paić.

Rezultati završnice

Elite

Nitui-Ciglice 21:19

Pharma Classic - Logo Lillard 20:7

Poliklinika Ribnjak - Zagreb DMB Produkt 10:21

Polufinale:

The Old Cambio - Nitui 22:10

Pharma Classic - Zagreb DMB produkt 21:15

FINALE: The Old Cambio - Pharma Classic 21:15

Konačni poredak

1. The Old Cambio

2. Pharma Classic

3. Zagreb DMB Produkt

U-19

Polufinale

KK Zabok - Španeri 15:12

Nitui - Borik Bjelovar 15:17

FINALE: KK Zabok - Borik Bjelovar 12:18

Konačni poredak

1. KK Borik Bjelovar

2. KK Zabok

3. Nitul

Uvjerljiva pobjeda Gaja u Bedekovčini

Članovi 3. NL-centar, Tondach i Gaj Mače, odigrali su u Bedekovčini svoj prvi pripremni ogled u sklopu priprema za nadolazeće prvenstvo. Očekivano, puno više pokazao je Gaj koji ima i kvalitetniju momčad. Domaći su se dobro držali u prvom dijelu, ali u nastavku smo vidjeli potpunu dominaciju Gaja. Gaj je od početka zagospodario travnjakom, no u 10. minutu domaći kreiraju opasnu kontru u kojoj L. Jurina izlazi sam pred Babića, ali ovaj odlično brani. Minutu kasnije na drugoj je strani pokušao Deak, ali je neprecizan. U 16. pokušava nakon solo-prodora Haramustek, ali je i on neprecizan. U 20. minuti Sambol je blokom zaustavio opasan nalet Bobinca. Dvije minute kasnije dobro puca Borovčak, ali još bolje brani Babić. Haramustek ponovno pokušava u 30. minuti, ali Voloder brani njegov udaraca. Ulaskom Šoštarića u nastavku igra Gaja dobila je novu di-

menziju. Samo dvije nakon dvije minute igre u nastavku Deak uzima jednu loptu na lijevo strani, ulazi u šesnaesterac Tondacha i preciznom dijagonalom pogađa za 0:1. Dvije minute kasnije Cvrtila odlično pronalazi Šoštarića koji dobro puca, ali i Martinec dobro brani. U 52. minuti već je 0:2. Mazalović je uposlio Šoštarića koji daje dubinsku loptu za Haramusteka, a najbolji strijelac Gaja u prošloj sezoni rutinski prebacuje vratara i postiže pogodak za povećanje vodstva.

U 58. minuti jedini pokušaj domaćih u nastavku, Bobinec dobro puca iz daljine, ali je zamalo neprecizan. Tri minute kasnije Šoštarić odlično "otvara" Cvrtilu koji kreće sam prema golu u rutinirano zabija za 0:3. U 64. minuti Šoštarić pokušava efektnim volejem, ali je zamalo neprecizan. Isti igrač prijeti i u 73. minuti, no puca u vratara. I na kraju u 88. minuti Kuharić prolazi lijevom stranom i ubacuje, a loptu

u vlastitu mrežu za konačnih 0:4 sprema Kovjanić.

TONDACH - GAJ MAČE 0:4

BEDEKOVČINA: igralište Tondacha, GLEDATELJA: 100, SUCI: Fotivec, Skozrit i Komorski

STRIJELCI: 0:1 Deak 47', 0:2 Haramustek 32', 0:3 Cvrtila 61', 0:4 Kovjanić 88' (ag)

TONDACH: Voloder, Usmiani, Hendija, I. Bosec, L. Jurina, Frančina, Borovčak, D. Bosec, Bobinec, Boronjek, Fruk. JOŠ SU IGRALI: Sovec, Martinec, Zrnc, Kovjanić, Kolarić, R. Jurina, Frtalj, Bartolec. TRENER: Srećko Mlinarić.

GAJ MAČE: Babić, Tepšić, Sambol, Vukadin, Postonjski, Deak, Haramustek, Aščić, Kovačić, Šaban, Dačnik. JOŠ SU IGRALI: Strahonja, Cvrtila, Seda, Šoštarić, Čehulić, Bobek, Krpanec, Rihtarić, Mutak, Baneković. TRENER: Mario Čehulić

Na bazenskom kompleksu Svetice održano je Prvenstvo Hrvatske u plivanju za dobne skupine

Devet medalja za odlične Olimpovce

ZAGREB - Na bazenskom kompleksu Svetice, održano je Prvenstvo Hrvatske za dobne skupine u plivanju. Natjecanje je održano po pravilu jutarnjih kvalifikacija i popodnevnih finala, ali samo za šesnaest najbržih plivača i plivačica. Pošto je za većinu natjecatelja ovo zadnje natjecanje pred ljetnu pauzu, svi su došli maksimalno spremni i motivirani. Na prvenstvu Hrvatske plivalo je 380 natjecatelja iz čak 39 Hrvatskih klubova. Među hrvatskom plivačkom elitom našlo se i deset plivača i plivačica Olimpa. Pod vodstvom trenera Ivice Androića za

plivački klub Olimp na prvenstvu Hrvatske nastupali su: Vili Sivec, Petar Pavalić, Patrik Erceg, Leon Novak, Ivan Fučkar, Enio Horvat, Niki Horvat, Vanja Bartol, Emma Horvat i Hana Blažević. U četiri naporna dana natjecanja Olimpovci su postali bogatiji za devet odličja, po tri zlatnog, srebrnog i brončanog sjaja. Najuspješniji je bio Vili Sivec koji je u konkurenciji mlađih seniora osvojio dvije zlatne medalje i to na 100 i 200 leptir. Vili je tako pokazao da je "kralj" ove discipline u Hrvatskoj. Moglo bi se reći i da je Petar Pavalić kralj leđnog plivanja. Petar

Krapinski Zagorec počeo pripreme za novu sezonu

je bio zlatni na 100, a srebrni na 200 leđno u konkurenciji mlađih seniora. Odličan je bio i Patrik Erceg koji je osvojio dvije juniorske bronce i to na 50 i 100 leptir. U obje je discipline bio četvrti u konkurenciji mlađih seniora. Emma Horvat osvojila je srebro na 100 leptir u konkurenciji juniorki, dok je u istoj discplini kod mlađih juniorki bila brončana. Trener Androić bio je zadovoljan nastupom svih svojih plivača i plivačica. Sada im slijedi kraći, zasluženi odmor, jedino će Vili Sivec ostati aktivan jer ga čeka Europsko prvenstvo koje počinje 10. kolovoza.

Zubić pokrenuo Zagorec

KRAPINA - Na terenima SRC Podgora je u ponedjeljak 17.7.’23., bilo prvo okupljanje nogometaša Zagorca, člana 3. HNL Centar u potpuno novom izdanju. Naime, nakon punih 30 godina kreće se u redizajn ekipe kojoj su glavni oslonci mladi igrači ponajviše potekli u omladinskoj školi Zagorca. Trener Ivan Zubić i njegov pomoćnik Ivan Ivanović imat će zaista odgovoran i ne lagan posao – profilirati kadar kroz dvije - tri sezone kako bi se stvorili uvjeti za eventualni „napad“ na prvo mjesto lige uz namjeru za proboj u viši rang te će im zato trebati velika podrška, prije svega Uprave kluba, pa potom i navijača koji su, pogotovu u prošloj sezoni pokazali koliko vole klub. Svakako –u ljetnoj pauzi došlo je do velikih promjena u igračkom kadru. Otišli su Smrekar (Mladost Zabok), Kanceljak (Varteks), Vinceljak (Austrija), Radić (Croatia Zmijavci), Adžić (Ravnice), Čondrić (Mladost Ždralovi), Barišić (HAŠK), Cruce – Corcy (Solin), Dunić i Orlović (Radnik Križevci), Jug (još nije riješio status) i Junior (Brazil). No, taj veliki odlazak igrača nije stvorio preveliki problem klubu jer, s obzirom na redizajn, na današnjem treningu bilo je nazočno čak 26 nogometaša: vratari

Paleček, Johnatan i Mikuš te igrači u polju: Landripet, Jazbec, Topolovec, Ružak, Stiperski, Brezak, Brčić, Sinković, Christian, Bračević, Petonjić, Brebrić, Konštić (došao iz NK Krško), Štimac (Lučko), Nasri (Maksimir), Uchida (Japan), Gajster (Straža), Arapović (Krško), Kodelić (Straža). Osim njih treningu su nazočili i rekonvalescenti – igrači koji još uvijek imaju ozljede i njihovo priključenje punom treningu očekuje se za mjesec dana – Frinčić, Vincelj, Krznar, Habjanec te njima moramo dodati teže ozlijeđene Krznarića, Majcenića i Harrisona koji se očekuju u drugom dijelu sezone. Opravdano su izostali sa prve prozivke vratar Bruči i mladi Mišak. „Krećemo sa rekonstrukcijom novog Zagorca i mislim da nas čeka vrlo zahtjevna jesen. Imamo domaće igrače koji su stožerni te dio njih se vraća nakon ozljeda. Doveli smo nekoliko iskusnijih igrača, nekoliko mlađih potentnih za koje ćemo vidjeti kroz pripreme na kojoj su razini. Isto tako imamo dosta dobre mlade domaće igrače predvođene Stiperskim, Ružakom, Jazbecom, Topolovcem, Brčićem i ostalima od kojih očekujem veliki angažman, požrtvovnost, angažman za ekipu, za klub kroz ovu polusezonu. I mo-

gu za kraj kazati – čeka nas zanimljiva jesen“ – rekao nam je Ivan Zubić, trener Zagorca.

Pripremne utakmice

Zagorec je dogovorio odigravanje sedam pripremnih utakmica i već prva je ove subote, 22.7., u zagrebačkoj Grabi protiv Trešnjevke. Nakon toga slijede: Jarun (petak, 28.7.), Bistra (subota, 5. kolovoza), GNK Dinamo (utorak, 8. kolovoza), Samobor (subota, 12. kolovoza i subota 19. kolovoza) i posljednja provjera, rekao bih već tradicionalno, Vrapče (subota, 26. kolovoza). (miv)

Gaj će opet imati konkurentnu momčad

Momčad Gaja pretpjela je dosta promjena u odnosu na prošlu sezonu, no čini se da su u Maču napravili dobar posao i da će Gaj imati itekako konkuretnu momčad za iduću sezonu, a to znači i da će tribine ovog najgledanijeg zagorskog kluba biti pristojno ispunjene. Dojma smo da je Gaj jači nego prošle sezone. U Maču više "ne stanuju" Perica Ivetić, Janko Tor, Tin Gregurić, Luka Gajski i Dario Josipović, no zato su tu Tihomir Šoštarić, Jakov Aščić, Filip Kovačić, Dominik Babić, mladi Dario Dačnik i svojevrsni povratnik Robert Kuharić. U utakmici protiv Gaja najviše je pokazao Šoštarić, odlično je branio Babić, Aščić je bio malo samozatajan, ali radi se o iznimno kvalitetnom igraču koji je sigurno veliko pojačanje. Gaj

još uvijek nema trenera, pa je privremeno "uskočio" Mario Čehulić, glavni sponzor i zapravo najzaslužniji čovjek za rezultate Gaja. Šteta što se Čehulić zbog velikih poslovnih obaveza ne može vremenski ozbiljnije posvetiti tom poslu, jer je već više puta pokazao da ima izražen "trenerski gen". Lista pojačanja nije još zaključena. Ne bi se čudili da u Maču završi još koji "kapitalac" ako se kroz pripremne utakmice uoče određene slabosti. Za sada je sve u redu. Utakmica u Bedekovčini i pobjeda protiv Tondacha od 4:0 pokazuje da je Gaj na dobrom putu. Osobito veseli igra u nastavku. Već u 25. srpnja Gaj će na svom travnjaku ugostiti Dugo Selo, a potom u subotu u Mače dolazi Varteks. Ostale pripremne utakmice Gaj će odi-

grati kao gost. Slijede 1.8. Špansko, 4.8. Bednja, 9.8. Vrapče, zatim će Gaj nastupiti na turniru u Poznanovcu, a za "generalku" pred prvenstvo je određen HAŠK (19.8.). Ambicije su sredina ljestvica i prolazak kroz ligu bez grča i pitanja oko opstanka. Ova momčad to može, a ako sve sjedne na svoje mjesto i ako ih zaobiđu ozljede, može ova momčad i u borbu za prvih sedam na ljestvici. Sve u svemu, čini se da nas čeka dobro ugođena jesen uz nogomet u Maču. Najvažnije od svega da je klub uspio zadržati stožerne igrače, a to su Haramustek, Cvrtila, Postonjski, Deak, Sambol, Vukadin, Sedak, Šaban i Mazalović. Pojačanja se već odlično uklapaju, a polako na vrata prve momčadi kucaji i igrači iz sve boljeg omladinskog pogona kluba.

ivan zubić - glavni-trener

šoštarić, dačnik, aščić i babić

MATIJA SMREKAR: 'Spreman sam pomoći momčadi da ostvarimo cilj'

S puno pažnje prošao je prelazak sada već bivšeg kapetana Zagorca KR, Matije Smrekara, u Mladost Zabok. Kroz povijest je bilo više prijelaza u obrnutom smjeru, jer je Zagorec već obično bio u višem rangu. No ni jedan prijelaz nije bio tako zvučan kao ovaj. Smrekar je najbolji zagorski napadač, s ozbiljnom karijerom koja ide prema kraju, ali još uvijek igra i zabija na visokoj razini. - Privukao me je entuzijazam ljudi u klubu i njihov izazov koji su se pred sebe postavili, a to je da se borimo za sam vrh i pokušamo plasirati u rang više. U tome sam pronašao i svoj motiv. Za sada imam samo riječi pohvale. Zahvaljujem ljudima iz kluba što su se toliko angažirali na

mom dovođenju u Mladost - govori nam Smrekar. Već na prvom treningu vidjelo se o kakvom je profesionalcu riječ. Trčao je na čelu kolone, a u slobodnoj igri bio je razigran i rastrčan i odlično je upošljavao svoje suigrače. - Poznajem 90% momčadi. Vjerujem da se možemo boriti za sam vrh, normalno nitko ne može jamčiti prvo mjesto. Suigrači su me lijepo prihvatili, trenera znam od prije i zaista se ugodno osjećam u novoj sredini - prenio je svoje prve dojmove Smrekar. Ovog rasnog strijelca zaista ne treba puno predstavljati. Redovito je bio među prva tri strijelca liga u kojima je Zagorec KR participirao. Prije dvije sezone bio je najbolji strijelac 3. NL-

središte, a prošle sezone s 13 golova bio je šesti strijelac jake Druge Supersport NL. Mladost je jednostavno trebao takav igrač za visoke ciljeve. Smrekar je svjestan da se od njega puno očekuje. - Ne volim si stavljati imperativ, sad sam već u godinama gdje sam stvarno iskusan. Momčadski cilj mi je bitniji od brojeva golova koji ću zabiti i to je osnovni razlog što sam sedam godina bio najbolji strijelac Zagorca KR. Ne vidim razlog zašto i u ovom rangu ne bi napao poziciju prvog strijelca lige, vjerujem da sam sposoban za to. Momčad je spremna pomoći meni, a ja sam spreman pomoći momčadi da ostvarimo cilj zbog kojeg smo svi tu - završio je Smrekar.

Ojačana Mladost pod vodstvom Bartolića krenula u pripreme za novu sezonu

U ponedjeljak na "ugodnih" +33

stupnjeva Celzijusa pod vodstvom

Drage Bartolića NK Mladost Zabok krenuo je u pripreme za nadolazeću sezonu. Na prozivci su bila 22 igrača. Kadar nije bitno oslabljen u odnosu na prošlu sezonu, nadareni Ocvirek i Žugec branit će boje Ivančice, no Mladost se bitno pojačala u odnosu na prošlu sezonu. Svakako najveće pojačanje je i najbolji zagorski napadač, sada već bivši kapetan Zagorca KR, Matija Smrekar. Njega zaista ne treba posebno predstavljati. Veliko pojačanje bit će i stoper Jurica Kotarski koji je povratnik u Mladost u kojoj je proveo lijepih šest sezona, no posljednje je tri bio standardni stoper u Bistri. Tu je i nadareni napadač Tin Gregurić, koji je prošle sezone branio boje Gaja. Sportski direktor Mario Videk i Uprava kluba napravili su dobar posao u prijelaznom roku, a Videk nam je otkrio da lista pojačanja time nije zaključena. - Došao sam zbog dobrog trenera i dobre momčadi. Najvažnije mi je da dobro treniram. Odlični su i uvjeti za trening kako na glavnom, tako i na terenu s umjetnim travnjakom. Od momčadi očekujem da igramo

što bolje, tako će doći i rezultat, a ja ću svojim učiniti sve da pomognem momčadi kako golovima, tako i asistencijama - izjavio nam je Tin Gregurić. Nije me bilo tri godine i moram priznati da mi je drago da su napravljeni iskoraci kako u infrastrukturi, tako i u ustrojstvu kluba. Sada mi moramo napraviti i taj iskorak u rang više koji Mladost zaslužuje. Osjećam se dobro, prvi dojmovi su odlični. Puno je mla-

dih igrača, što veseli, a mi iskusni smo tu da im pomognemo i da uz nas bolje stasaju. Nadam se napadu na sam vrh ove sezone - riječi su Jurice Kotarskog. Prije početka prvog treninga prigodnim igračima su se prigodnim riječima obratili trener Drago Bartolić i sportski direktor Mario Videk. - Sve vas lijepo pozdravljam, a posebno novopridošle igrače za koje ne sumnjam da će se brzo uklopiti. Ciljevi su visoki, ima-

mo odličnu momčad i ne bježimo od uloge jednog od favorita i borbe za sam vrh. Zato moramo biti fokusirani i motivirani da to i ostvarimo. Kvalitetu imamo, ali jasno vam je da ćemo morati i naporno i kvalitetno trenirati da dođemo do zadanog cilja - izjavio je između ostalog trener Drago Bartolić. Mladost će do početka prvenstva u IV. NL-središte Zagreb - skupina A odigrati šest pripremnih utakmica. Već u subo-

tu 22. srpnja u 10 sati Mladost će u Zlatar Bistrici otvoriti seriju pripremnih utakmica protiv Ivančice. Slijede Inker (29.7.), Sava Strmec (3.8.), Segesta (6.8.), Tondach (12.8.) i "generalka" protiv Bistre (19.8.). Izuzev "generalke" Mladost će u svim pripremnim utakmicama biti gost. Od šest protivnika u pripremnim utakmicama, čak će četiri biti trećeligaši, što će Bartoliću biti najbolji pokazatelj na kakvom je putu.

gregurić, smrekar, kotarski i videk

Radoboj, novi županijski prvoligaš, krenuo s pripremama

Pelin pokrenuo Radoboj

RADOBOJ - Sa pripremama za novo prvenstvo počeo je i novi županijski prvoligaš Radoboj. Priča o novom prvoligašu je izuzetno zanimljiva. Naime, kada je u proljeće Odlukom Uprave kluba „ugašen“ seniorski pogon, malo je tko vjerovao, uključujući i mene, orijentirajući se samo da na svoj omladinski pogon da će se samo nakon samo 4 godine seniorski sastav kluba uključiti u natjecanje. No, ne samo što se to i dogodilo, već su u svojoj prvoj sezoni, u grčevitoj borbi za naslov sa Mladosti iz Belca i Desinićem, uspjeli osvojiti naslov prvaka u 2. ŽNL te se plasirati u više rang – 1. ŽNL. U ovo su vjerovali samo ljudi uključeni u rad kluba te potpomognuti Općinom i velikom potporom načelnika Topolovca uspjeli su! Vjerujem da je još uvijek u sjećanju 97 minuta i 32 sekunda susreta zadnjeg kola protiv Desinića kada je Krsnik konačno „slomio“ odlične dečke iz Desinića i odnio tri velika boda za proslavu naslova prvaka i ulazak u viši rang natjecanja. Povijest se pamti i sada se klub okreće sadašnjosti. Trener Tomislav Pelin započeo je sa svojim igračima pripreme za novu sezonu te je na prvom okupljanju imao Hrvoja, Tušeka, Kranjčeca, Potočkog, D. Švaljeka, Topolovca, F. Švaljeka, Denisa Lamota, Rukava, Tepuša, Vuzema, Šalkovića, Valjavca i Štroka. Ovim igrački roster nije konačan jer na prvom treningu su bili i novi igrači: Leon Levak (došao iz Lobora),

Božićek (Vatrogasac), Domagoj Lamot (Omladinac), Leško (Golubovec) i Grozdek (Rudar Mihovljan). Klub su napustili Fruk (otišao u Tondach), Krsnik (privatni razlozi) i Mikša (privatni razlozi). Klub je dogovorio i pripremne utakmice te će u pripremnom dijelu sezone odigrati slijedeće utakmice: 29. srpnja Zagreb (u Zagrebu), 2. kolovoza Pregrada (u Radoboju), 6. ko-

Sljedećeg vikenda počinje Strahinje Cup 2023.

lovoza Mladost MB (u Mariji Bistrici), 12. ili 13. kolovoza Stubica (u Radoboju), 16. kolovoza Sloga Konjšćina (u Konjšćini) i 20. kolovoza ivančica u Zlatar Bistrici. U dogovoru su za još dvije pripremne utakmice. „Novaci smo u ligi i tu nema previše filozofije kao i kod svih novaka – osnovni je cilj ostati u novom rangu natjecanja. Kao i do sada – želimo prikazivati lijepi nogomet te dati priliku našim mladim igračima a time ćemo stvarati igrače za naredne sezone i, još jednom naglašavam, ostati u ligi“ – rekao je Tomislav Pelin, trener Radoboja. (Milorad Videković)

Prijave za Strahinje Cup do 27.7. do 20 sati

RADOBOJSKO STRAHINJE - Jedan od najmlađih, ovo je njegovo četvrto izdanje, malonogometnih turnira 3 VS 3 Strahinje Cup, održat će se 28. i 29 srpnja 2023. godine od 19 sati. Prijave su do 27.srpnja do 20 sati nakon kojeg će se održati izvlačenje parova. Prošle godine na turniru su nastupile 24 ekipe a s obzirom na trend koji pokazuje da iz turnira u turnir ovog Cupa broj ekipa raste očekuje se da će ove godine broj ekipa biti veći negoli prošle godine. Kotizacija po ekipi iznosi 30 eura. Tri prvoplasirane ekipe dobiti će novčane nagrade i pehar te će ujedno biti proglašen i najbolji igrač turnira kojeg je prošle godine osvojio Niko Cesarec, član Požgaj prometa prošlogodišnjeg pobjednika. Na tur-

niru koji privlači veliki broj, uz ekipe, gledatelja pripremljena je bogata gastronomska ponuda uz glazbu sastava „Tri šešira“. „ Prvenstveno zahvaljujem svima koji su prisustvovali prošlogodišnjem izdanju Strahinje Cupa. Da ne nabrajam pojedinačno imena, hvala svim gostima, svim glazbenicima, svim ljudima koji su pomagali, svim igračima te svim starim i novim sponzorima bez čijih donacija bi teško mogli ostvariti mnogo toga zamišljenog. Ruku na srce - bilo je i nekih nedostataka kao i svugdje ali to je sastavni dio nekog eventa i ne može sve biti savršeno. Vjerujem da će biti snage i volje ove godine da posložimo sve bolje negoli prošle te da će sam turnir biti barem približan događaj, od-

nosno cilj nam je da bude i bolji jer se takvom feštom realno se teško mogu pohvaliti i veća mjesta. Koristim priliku da sve ljude dobre volje pozovem na ovaj događaj – rekao nam je Janko Cigula, „alfa i omega“ ovog turnira. (Milorad Videković)

kapetan marko tušek

požgaj promet-pobjednici 2022.

Razgovor s dva odlična igrača futsala – Mateo Mužar i Patrik Pasarićek

Dva polubratića – tri titule

Milorad Videković KRAPINA

Uhladu terase CB Saloon u Krapini čekam uz obveznu kavicu dva vrhunska igrača futsala. Dvojicu polubratića; dvojicu mladića iz iste općine (Đurmanec); dvojicu mladića udaljenih samo šest kilometara (Goričanovec – Hromec), dvojicu futsal igrača koja su u sezoni iza nas osvojili tri najveće titule (prvenstvo i kup) koje se mogu osvojiti u državama u kojim igraju – Mateo Mužar (Dinamo Zagreb – prvak) i Patrik Pasarićek (Dobovec, Slovenija – prvak i osvajač kupa). Dečki su čak i uranili te me ugodno iznenadili čokoladom i kutijom cigarete poklonivši mi ono što najviše volim u dokolici. Odmah sam krenuo sa pitanjima i prvo je bilo očekivano.

Vaši počeci?

Mateo: „Počeo sam u Zagorcu iz Krapine kao i veliki dio onih dječaka koji žive u ovom području. Nakon toga krenuo sam put Intera iz Zaprešića da bi nakon upisanog prvog razreda sportske gimnazije igrao u Hrvatskom dragovoljcu. Upravo taj dolazak u Zagreb mi je odredio kasniji put jer tamo sam po prvi puta upoznao futsal gdje je moj prvi trening ostao u mom sjećanju – došao sam, a trener Matija Capar. On je stvarno odigrao veliku ulogu u počecima moje karijere i zbog toga ću mu biti zahvalan do kraja života. Bio je odličan trener, pogotovo za mlade igrače jer je i odgojno dosta utjecao na nas. U tim mlađim uzrastima se vodio filozofijom da mu je bitno stvorite dobre igrače, a ne ganjati rezultate te ga zbog toga danas mnogi i poštuju. Matija će uvijek biti u mojim sjećanjima baš kao i Oskar Kadrnka. Svaku utakmicu igram za njih. Neizostavan detalj kod mene je kada igramo domaće utakmice: prvo što uvijek vidim kada uđem na teren su njihovi dresovi koji visoke stoje na zidovima naše dvorane. U 17.' godini ušao sam u prvu ekipu Futsal Dinama i rekli su mi: - Sada moraš odlučiti. Ili veliki ili mali nogomet!? – Nije bilo puno dvojbe. Izabrao sam ono što više volim i evo me već petu sezonu u 1. HMNL i Dinamu.“

Patrik: „Počeo sam kao i Mateo, u Zagorcu. No, moram napomenuti da sam u vremenu od petog do osmog razreda pauzirao zbog ozljede koljena da bi se u 14.godini opet aktivirao i vratio se tamo gdje sam i počeo – u Zagorcu. Nakon juniorskog staža, nekoliko puta sam zaigrao i za seniore, odlučio sam se ipak za nogomet u Austriji gdje sam igrao u tri kluba, peta i šesta liga, da bi nakon dvije sezone u Austriji dobio poziv Roberta Grdovića, legende hrvatskog futsala, koji je tada bio trener futsal kluba iz Ptuja uz uvjet sa se bavim samo futsalom. Obzirom da sam ranije, kadetski i juniorski staž u velikom nogometu, istovremeno igrao i mali nogomet odlučio sam se javiti treneru Grdoviću i baviti se samo futsalom. Nakon epizode u u Ptuju otišao sam u Dobovec i sada sam tu.“

Kako se osjećate kao prvaci države u futsalu?

Mateo: Sam način na koji smo osvojili naslov, to je prvi povijesni naslov Dinama, pred tolikim auditorijem i u polufinalu i u finalu ispunjava me neopisivom srećom i … zaista je teško opisati što sve osjećam! Uostalom, sami ste rekli da ste gledali puno utakmica, ali da tako nešto niste nikada doživjeli. Osjećaj je zaista nevjerojatan jer ne samo što smo prvaci već smo i tom titulom stekli pravo igranja u Ligi prvaka što mi je samo dodatni motiv da radim još više i bolje na sebi. Koristim priliku da Patriku čestitam na dvostrukoj kruni jer sa svojim je klubom osvojio prvenstvo i kup.“

Patrik: „Mateu, uzvraćam čestitke. Nalazim se u klubu koji je već šest sedam sezona u samom vrhu slovenskog futsala a slobodno mogu naglasiti da je zasigurno i u vrhu našeg dijela Europe. Njima, igračima Dobovca, je sve ispod osvojenog naslova prvaka odnosno prvenstva podbačaj sezone. Kada sam došao u klub i kada sam vidio tu „krv i glad“ za trofejima igrača koji u svojim vitrinama imaju pospremljeno bezbroj već osvojenih trofeja, znao sam! Osvojit ćemo sve što nam se ponudi. Osvajanje naslova ispunilo me neopisivim pozitivnim osjećajima u kojima je dominirala sreća.“

Reprezentacija?

Mateo: Jedan od razloga zašto sam odabrao futsal je upravo i to što sam u njemu vidio veći prosperitet – priliku da zaigram za reprezentaciju što je vrhunac i želja svakog sportaša bez obzira kojim se sportom bavi. Počeo sam kao član U – 19 reprezentacije (europski viceprvaci). Nakon što je za izbornika došao gospodin Marović koji me vodio u U -19 reprezentaciji dobio sam poziv i za A selekciju a istovremeno je za pomoćnika došao Kujtim Morina (trener Dobovca, op.a.), a kako je njihov cilj bio da pomlade reprezentaciju ja

sam dobio priliku, tako da sam u posljednjih godinu dana bio u svim akcijama reprezentacije. U tijeku su kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u kojem smo prošli prvi krug te sada moramo razigravati po skupinama a u našoj su skupini Njemačka, Slovačka i Francuska. Vjerujem da možemo proći grupu jer mislim da smo bolji od Njemačke, Francusku smo na nedavnom turniru u Maroku pobijedili te nam ostaje samo Slovačka koja nam je ionako veliki dužnik. Naime, posljednji puta Hrvatska je bila na svjetskom prvenstvu prije 23 godine a u prošlim kvalifikacijama upravo je Slovačka bila ta koja je spriječila Hrvatsku za odlazak na svjetsko. Dug moramo vratiti i izravnati račune! Vjerujem da to i možemo! Ovaj tjedan, od 17. dio 27. srpnja, sam na Sveučilišnom svjetskom prvenstvu koje se održava u Splitu te se nadam i tu povoljnom rezultatu.

Patrik: Ja nisam član reprezentacije. Svakako da mi je to želja. Uostalom, nije li san svakog sportaša zaigrati za reprezentaciju svoje zemlje. Moje trener, Kujtim Morina, je pomoćnik izbornika i vidi me na svakom treningu i na svakoj utakmici što znači da me prate unatoč igranju u inozemstvu te najbolje može zaključiti da li me reprezentacija treba ili ne. No, konkurencija u reprezentaciji za mjesto

koje ja igram, pivot, je izuzetno velika i kvalitetna tako da je na meni da radim, da se trudim, i da budem iz utakmicu u utakmicu sve bolji pa možda jednog dana dođem i do toga – poziv u reprezentaciju.“

Planovi?

Mateo: „ Vrlo kratko - svi moji planovi su vezani uz dvije stvari – futsal i fakultet. U futsalu da i dalje napredujem, a fakultet da i dalje uspješno nastavim studirati (student 3. godine na komunikacijskog menadžmenta na Veleučilištu Edward Bernays, opa.).“

Patrik: „Trenutno sam u odličnom klubu gdje se odlično radi - od atmosfere u svlačionici do super trenera, jedan od najboljih u ovom dijelu Europe, odličnih navijača. Znači – ostajem u Dobovcu (nedavno potpisao novu ugovor , op.a.). No, ako mi se pojavi neka dobra, ali zaista dobra ona koja će me „izuti iz tenisica, prilika najvjerojatnije bi razmislio o njoj.“

Vjerujem ovako za kraj ovog razgovora da za ovu dvojicu odličnih mladića vrijedi: „Dvije su stvari kojima svi težimo u životu: prvo je da dobijemo ono što želimo, a drugo da u tomu uživamo. Rijetki uspijevaju ovo drugo.“ Oni su uspjeli!

mateo mužar

patrik pasariček

Razgovor sa Srećkom Mlinarićem, novim trenerom Tondacha

Cilj nam je ostanak u četvrtom rangu hrvatskog nogometa

Milorad Videković BEDEKOVČINA

Srećko Mlinarić od ove sezone novi je trener Tondacha iz Bedekovčine. Pred njim je težak zadatak – novog treće ligaša ostaviti u 3. HNL Centar. Dugo znam Srećka i veoma je rano krenuo u nogometne vode. Već sa 15 godina bio je član prve ekipe ondašnje Zagorke iz Bedekovčine da bi nakon četiri godine otišao u Mladost Zabok koja je u to vrijeme igrala drugu ligu. Potom je nakon četiri godine (izgleda da je to čarobna brojka za Srećka, op.a.) provedenih u Zaboku otišao u Rudar Dubravu Zabočku gdje se zadržao četiri godine. Istina, bilo je ponuda iz zagrebačkih klubova, ali je Srećko više preferirao domaće klubove pa je nakon što se iz Rudara vratio u svoj matični Tondach odlučio da nakon teške situacije u matičnom klubu završi karijeru u Vatrogascu iz Brezove gdje je proveo punih osam godina da bi konačno u 39. godini života „okačio“ kopačke u klin i rekao zbogom aktivnom igranju u seniorskom nogometu. Nakon toga se odlučio školovati te je na trenerskoj akademiji najprije završio za trenera UEFA „B“ da bi danas imao licencu trenera UEFA „A“. Nakon okončanja aktivne karijere preuzima treniranje mlađih kategorija u Tondachu da bi na poziv Drage Dade Bartolića preselio u Zagorec Krapina gdje je 10 godina radio u omladinskoj školi kra-

pinskog kluba.

Nenadano ste postali i trener seniora Zagorca nakon ostavke trenera Bartolića?

Bila je loša situacija u klubu, malo vremena, bilo je domaćih trenera koji se nisu htjeli prihvatiti tog odgovornog posla te sam odlučio prihvati ti ja jer ipak sam u klubu bio već punih deset godina. Do kraja je ostalo četiri kola i smatrao sam da je to trebalo odraditi a igrači su reagirali na odličan način jer u ta četiri kola upisali smo tri pobjede i samo jedan poraz i završili sezonu na odličnom trećem mjestu. Svakako – za takav rezultat uveliko je bio zaslužan i dotadašnji trener Dado Bartolić.

Iza Vas je i odličan rezultat kao pomoćnog trenera seniora u sezoni kada je Zagorec postao prvak pretprošle sezone?!

To je bila odlična sezona. No, moram naglasiti da je šef Milinović to odlično posložio, konačno se uveo red. Igrači su odlično trenirali i u potpunosti ispunjavali sve naše zahtjeve te se takav odnos vidio i na terenu, a na taj način možete samo doći do dobrog rezultata kao što smo i došli. Jedino je žal za tim kvalifikacijama, jer da smo prošli Ždralove Vukovar bio došao u Krapinu i čvrsto sam uvjeren da bi nakon te utakmice mi bili članovi drugog ranga hrvatskog nogometa u tom slučaju u jednoj sezoni bi preskočili dva ranga. Još nešto se sjećam iz te sezone – nakon po-

sljednje utakmice protiv Gaja iz Mača na našem terenu u zadnjem kolu prvenstva, hvala Gaju na tome što je pristao da posljednje kolo igramo u Krapini iako je po rasporedu to trebalo biti u Maču, takova je euforija i veselje nastupilo da sam čak i vas uspio nagovoriti da popijete čašu piva iako ne pijete alkohol (smijeh).

Sad je novo vrijeme. Prvi trener matičnog kluba koji je ušao u viši rang i koji je cilj kluba?

Da, prihvatio sam poziv da budem prvi trener seniorske momčadi. To je moj klub - kako da ne prihvatim. Klub je ušao u viši rang a sigurno je da nam neće biti lako jer teško je dovesti neka velika pojačanja zbog toga jer klub ne raspolaže velikim proračunom i, možda, spada u red najnižih u ovom rangu. No, cilj je jasan – ostanak u ligi! No, ako nam se pruži prilika i poklope se neke stvari uz dobro treniranje ekipe, ako dečki budu prava škvadra možemo se nadati sredini tablice. No, naglašavamcilj je o(p)stanak u ligi!

I za kraj – igrački kadar? Ono najvažnije, odlazaka gotovo da i nije bilo. Otišao je samo Filip Merlin koji jednostavno nije mogao uskladiti svoje privatne obveze (živi u Austriji) i zahtjeve višeg ranga natjecanja. Došli su Tin Usmijani (Inker Zaprešić), vratar Fran Martinec (Kraljev Vrh – branio prošlu sezonu inače potiče iz Mladosti iz Zaboka), Martin Zrnc (Kla-

Željko Tihava posjetio Franju Vrančića - Ferenca

Milorad Videković

KRAPINA

Željko Tihava, odlični nogometaš i odličan trener koji se može pohvaliti da su iz njegovog inkubatora izašli, između ostalih, i nogometaši koji igraju prvoligaški nogomet kao što su npr.

Silvio Goričan, Robert Murić, Petar Bočkaj, itd. posjetio je svog učitelja i trenera devedeseto godišnjeg Franju Vrančića – Ferenca, nekadašnjeg nogometaš krapinskog Zagorca i trenera. Uz ugodno druže-

nje, prisjećanje na slavne dane iz prošlosti, uz šale i viceve te razgovoru o današnjem nogometu, Tihava je iznenadio svog mentora poklonima. Tako mu je uručio poklon od NS KZŽ – knjigu Branka Piljeka

„Povijest zagorskog nogometa„ na čijim je stranicama tajnik NS KZŽ

napisao: „Gospodinu Franji Vrančiću – Ferencu za razvoj nogometa u našoj Županiji od Nogometnog saveza Krapinsko – zagorske

županije“ u potpisu tajnik NS KZŽ

Juraj Sirovec. Osim knjige Tihava je poklonio Ferencu i dres kluba

kojeg trenutno trenira – županijskog drugoligaša Mladost iz Belca. Iskreno dirnut Franjo Vrančić – Ferenc rekao je: "Željko, stvarno si odabrao savršen poklon za mene. Knjigu koja me podsjeća, hvala NS KZŽ koji mi je knjigu poklonio, na moje mlade dane te tebi na dresu jer to je odjeća koju sa radošću nosim i danas. Zaista ne znam na koji način da se zahvalim na poklonima jer osjećam se tako posebno i mogu samo kazati – hvala i stvarno ste odabrali savršen poklon za mene“.

njec) i Tin Fruk (Radoboj). Ovime nije završena lista dolazaka jer pokušavamo dovesti još dva tri igrača ali je to jako teško jer većini mladih igrača nije cilj igrati viši rang nego im je cilj što više dobiti novaca za svoju igru bez obzira na rang zaboravljajući da si na taj način polako, ali sigurno uništavaju eventualno dobru karijeru.

Pripremne utakmice

22. srpnja (subota) Gaj Mače

2. kolovoza (srijeda)Zelina

5. kolovoza (subota) Varteks

9. kolovoza (srijeda) Kraljev Vrh

12. kolovoza (subota) Mladost Z

19. kolovoza (subota) Samobor

Klub je ostavio prostor za dogovaranje još dvije do tri pripremne utakmice.

Prodajemo vikend kuću od cca 80 m² na okućnici od 1.963 m². Sastoji se od 2 spavaće sobe, dn.

Prodajemo gradilište od 4.683 m² koje se sastoji od dvije čestice (3.036 m² i 1.647 m²). Na njemu se nalazi temelji stare kuće. Moguća je parcijalna kupnja pojedine čestice. Cijena 5 €/m².

23.415 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Centar, prodajemo stan od 152,15 m² s 134,21 m² potkrovlja i šest parkirališnih mjesta. Nova stolariju, glazure, spuštene plafoni, instalacije (struje, vode i plina). Bez tereta, uporabna, 1/1.

305 KRAPINA, Trški Vrh 098 251 701

građevinsko zemljište površine 2.391m². Nalazi se uz asfaltnu cestu u blizini kuće na adresi Trški Vrh 72 C, Krapina.

18.500 €

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

303 MAČE 098 251 701 6.700 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo poljoprivredno zemljište površine cca 3.350 m² Nalazi se uz asfaltnu cestu u blizini stare ruševne kuće na adresi Mače 191, Mače.

302 MAČE 098 251 701

Prodajemo zemljište površine 9.179 m² koje se sastoji od 5 čestica od kojih su 2 u zoni gradnje (2.852 m²), a jedna je šuma površine 4.327 m². Nalazi se uz asfaltnu cestu u blizini ruševne stare kuće na adresi Mače 191, Mače.

26.914 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

kuću od cca 200 m² (+ cca 300 m2 gosp. zgrada). Novi krov, uporabna, čisto vlasništvo, bez tereta, svi priključci, centralno grijanje na plin ...

Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

U strogom centru Zaboka rodajemo četiri (4) gradilišta svako od cca 500 m². Cijena je iskazana za jedno gradilište.

35.000 €

Za najam (ili prodaju) nudimo 2 poslovna prostora (30m² i 60 m²) na prvom katu poslovne zgrade u kojoj se nalazi Zagrebačka banka. Dostupni su odmah. Parking za 2 auta.

€/m2

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

TRGOVIŠĆE, JALŠJE 41 098 251 701 na upit € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo mlin u Jalšju s gospodarskom zgradom, sve na okućnici od 4116 m².

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

237 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, D. Pačetina 191 098 251 701 69.000

Na prodaju nudimo katnicu od cca 200m² (‘79 g.) na okućnici od 999 m² na kojoj je gosp. zgrada od cca 100 m² s 2 garaže. 1/1, bez tereta, uporabna, svi priključci, bunar … Centr. grijanje je na plin i na drva.

€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo građevinsko zemljište površine 3.093 m². Nalazi se u uz kuću na adresi Ulica Ljudevita Gaja 3. Od centra svih važnih institucija udaljeno je cca 500 m.

37.116 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

KRIŽ ZAČRETJE 098

701

Prodajemo kuću od 70 m² na ograđenoj okućnici od 824 m². Struja, voda, 1/1, bez tereta. Potrebna rekonstrukcija. Adresa: I.K. Sakcinskog 14, Sv. Križ Začretje.

€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Na prodaju nudimo potpuno novopreuređenu (2020.) katnicu od cca 150 m² s dva stana na ograđenoj okućnici od 627 m² na kojoj je i gospodarska zgrada od 12 m².

€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo kuću površine cca 100 m2 na okućnici od 654 m2. Struja, voda, centralno na plin, 1/1, bez tereta, uporabna, nova stolarija ograde.

Na prodaju nudimo nedovršenu prizemnicu (1980.) od 96 m² na okućnici od 2668 m². Vlasništvo je čisto, bez tereta, uporabna, struja, bunar …

€ Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

prodaju nudimo prizemnicu od cca 90 m² s gospodarskom zgradom od cca 200 m² na ograđenoj okućnici od 1209 m². 1/1, bez tereta, struja, voda, plin … Potrebna renovacija.

fotografija na www.tp-nekretnine.hr

188 VELIKO TRGOVIŠĆE, Družilovec 127 098 251 701 85.000 € Više fotografija na www.tp-nekretnine.hr

Prodajemo kuću (cca 80 m² ) s hrastovom gospodarskom zgradom (cca 40 m²) na ograđenoj okućnici od 396² sa ograđenim vrtom od 500 m². 1/1, bez tereta, za objekte je izdana uporabna dozvola.

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA

STIŽE JOŠ JEDNA FRONTA

VREMENSKA SLIKA: U proteklih tjedan dana mjestimice je bilo jačeg nevremena, nažalost i uz ljudske žrtve te ogromne materijalne štete. Na širem području Županje izmjerena je brzina vjetra do 180 km/h što je za nas na kontinentu nevjerojatna brojka. Bili smo na granici vrelog zraka južnije i svježijeg i vlažnog sjevernije pa u takvim uvjetima dolazi do nastanka nevremena. Srećom, u Zagorju nije bilo toliko problema. Slično vrijeme se očekuje i u nadolazećem razdoblju. Nova fronta dolazi već tijekom utorka i srijede. Zatim nekoliko ljepših dana, a onda se već vidi mogućnost nove promjene krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna. Opširnije o prognozi u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA:

Utorak će biti topao i sparan, ali i sve nestabilniji. Približit će nam se hladna fronta pa ispred nje imamo povremeno više oblaka, a mjestimice i kišu ili grmljavinske pljuskove. Pokazatelji opet upućuju da bi mjestimice moglo biti olujnog nevremena i to najvjerojatnije baš ovdje na području sjeverozapadne Hrvatske. Budite oprezni i nadajmo se najboljem. U srijedu onda izgleda svježije i nestabilnije. Veći dio dana oblačno, trebalo bi biti kiše i pljuskova

s grmljavinom, možda i obilnije količine kiše. Kasno poslijepodne i navečer postupan prestanak oborina, možda i polagano razvedravanje. Uz sjeverni vjetar značajno će osvježiti pa u srijedu možda nećemo preko 20 stupnjeva ni u najtoplijem dijelu dana. Vrijeme će u četvrtak biti povoljnije. Suho i pretežno sunčano, ponegdje s umjerenom naoblakom. Sjeverni vjetar će ostaviti ugodnije temperature pa će jutro biti svježe, ponegdje uz maglu, a dnevna temperatura bi se trebala popeti na 25 ili 26 Celzijevih stupnjeva.

Slično vrijeme bi se onda zadržalo i u petak. Suho, pretežno sunčano i malo toplije. Temperatura zraka ipak ostaje ugodnija tako da bi se držala malo ispod 30 stupnjeva.

U subotu djelomično sunčano, većinom suho i vrlo toplo. Temperatura bi mogla uhvatiti trideset stupnjeva u hladu. Potkraj dana ne može se posve isključiti mogućnost za prve lokalne pljuskove.

Nedjelja već postaje znatno rizičnija pa uz promjenjivu naoblaku raste mogućnost za kišu ili grmljavinske pljuskove. Temperatura zraka u postupnom padu. Ponedjeljak bi nam onda trebao donijeti ugodno vrijeme, vjerojatno bez kiše.

Baš sve o Zagorju!

Catherine Steadman: Obiteljske igre knjiga

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Dječake su rodile:

Ivana Pavelić

Stubičke Toplice

Ivana Trampuš Ljubek

Zlatar Bistrica

Maja Fistrić

Desinić

Katarina Kebet

Bedekovčina

Lucija Poslončec

Krapina

Tea Lončarić

Zagreb

Kristina Prugovečki

Sveti Ivan Zelina

Ivana Pavlinec Pregrada

TISAK NA MAJICE I TEKSTIL

• tisak na naše ili vaše majice i drugi tekstil s vašim motivom, fotografijom ili tekstom

• tisak logotipa vaše tvrtke, promotivni slogan, fotografiju, tekst, crteže...

• mogućnost narudžbe samo jednog komada

• idealno za poklon ili promociju

• termo tisak, color tisak i sito tisak

LED DISPLAY

ZABOK - CENTAR

Trg Ksavera Šandora Đalskog

• format 4x2 metra

• projekcija od 6 do 22 sata

Nikolina Rožić

Zlatar

Djevojčice su rodile:

Maja Medvedec

Zabok

Sonja Boršić

Desinić

Natalija Jantolek

Konjščina

Emina Firšt

Zabok

Denise Bastiancich

Zagreb

Jelena Rajter

Zaprešić

Lucija Turčin

Mače

PUTEMOGLAŠAVANJE LED DISPLEJA • veliki broj emitiranja reklamnih poruka i mogućnost prikazivanja slika i videa jednako vidljivih neovisno o vremenskim uvjetima i dobu dana • atraktivna lokacija u Zaboku uz glavnu ulicu u centru grada kod željezničkog kolodvora, ljekarne, banke, ugostiteljskih objekata s terasama i gradske tržnice postavljen tako da svi prolaznici kroz Zabok prolaze pokraj vaše reklame

Književnica Harriet zaručena je za naizgled savršenog Edwarda, nasljednika bajoslovno bogate i moćne obitelji Holbeck, od koje se posljednjih godina otuđio. Harry, koja je u djetinjstvu izgubila obitelj, osjeća kako je privlače glamur i sofisticiranost Holbeckovih, koji je dočekuju raširenih ruku. No, sve se mijenja kada upozna glavu obitelji, magnetičnog Roberta, koji joj daje snimku šokantne ispovijedi...

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: BARBARA MLAKAR, ŠPIČKOVINA 29A, 49210 ZABOK

Catherine Steadman: Obiteljske igre 999

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Diana Giovinazzo: Antoanetina sestra

Dok Marija Antoaneta u Parizu proživljava posljednje dane kao francuska kraljica, jedna druga moćna vladarica, njezina sestra Šarlota, kilometrima je daleko, u Napulju, i očajnički je pokušava spasiti od giljotine. Šarlota nije svjesna da će Antoanetino pogubljenje promijeniti tijek povijesti i srušiti njezino carstvo...

Diana Giovinazzo: Antoanetina sestra 999

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

posteri i plakati svih formata vizitke letci brošure katalozi blokovi kuverte memorandumi etikete majice reklamne cerade roll up-ovi oslikavanje automobila i izloga promotivni program personalizirani rokovnici, kalendari, olovke, poklon vrečice

nezavisni regionalni portal

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne

Hrvatske sa preko 600.000 korisnika i više od 3.5 milijuna otvorenih stranica.

KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE 999

Ime i prezime:

Adresa:

POSTERI I PLAKATI SVIH FORMATA VIZITKE LETCI BROŠURE KATALOZI BLOKOVI KUVERTE MEMORANDUMI ETIKETE MAJICE REKLAMNE CERADE ROLL UP-OVI... MULTIMEDIJALNI

Broj telefona:

Nagradni pojam:

Kupon pošaljite na adresu: Zagorski list, Ulica mladih 6, 49210 Zabok do sljedećeg petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net Sretnog dobitnika/icu nagrađuju Terme Tuhelj obiteljskom ulaznicom za kupanjem.

Ima jako dobru čitanost u Zagrebu kao i u ostatku Hrvatske, a brojene su i posjete iz zapadne Europe kao i iz BiH.

Trenutno ima blizu 60.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

CENTAR KINO DVORANA ZABOK kino

Knjigu će dobiti poštom

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb

49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491

info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME travanj, svibanj, lipanj i rujan: od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

srpanj i kolovoz : vikendom od 9 do 19 sati

zadnji ulaz u 18 sati

kroz tjedan / od utorka do petka od 9 do 18, zadnji ulaz u 17 sati

Od 2. studenog do kraja veljače: vikendom od 9 do 17 sati, zadnji ulaz u 16 sati

kroz tjedan / od utorka do petka: 9 – 16, zadnji ulaz u 15 sati

ožujak i listopad : od 9 do 18 sati (zadnji ulaz u 17 sati)

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1

49216 DESINIĆ

049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

od 1. travnja do 30. rujna

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do17 sati (zadnji ulaz u muzej - 16 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 19 sati (zadnji ulaz u muzej - 18 sati)

Listopad i ožujak

Radnim danom, osim ponedjeljka od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Subotom, nedjeljom i praznikom: od 9 do 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati)

Od 1. studenog do kraja veljače od 9 do 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)

Muzej je zatvoren ponedjeljkom i blagdanima: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. Prosinca

Izuzetno muzej je otvoren ponedjeljkom kada je ponedjeljak blagdan (Uskrsni ponedjeljak ) ili državni praznik

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec 049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Centar za tradicijske

obrte, znanja i vještine

Muzeja 'Staro selo'

kumrovec

049 225 844 cra a ract@mhz.hr

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do petka

od 10 do 12 sati

Etno zbirka Zagorska hiža

zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje

sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr

Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina

Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u

Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10

49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Samci 64

49245 Gornja Stubica

t 049 587 880

t 049 587 890

Najave grupa i informacije: 049 587 889 msb@mhz.hr www.mdc.hr/msb

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 do 17 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Galerija Antuna

Augustinčića

klanjec

Trg Antuna Mihanovića 10

49290 KLANJEC (049) 550 093, (049) 550 343 gaa@mhz.hr www.mdc.hr/augustincic

RADNO VRIJEME

Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 do 15 sati

1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

aktualan • točan • ažuran

Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci muzeji

hrvatskog zagorja

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

Severina

29.7.2023. TUHELJSKA NOĆ

Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta. Više na terme-tuhelj.hr

NAGRADNA KRIŽALJKA

Dobitnik/ica nagradne križaljke

IVANA MARINA JAKŠIĆ NEBOJSE 9, 49216 DESINIĆ Nagradni pojam: ATOMSKO ORUŽJE

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

HOROSKOP

OVAN (21.ožujka - 20. travnja)

Pred vama su noviji zahtjevni zadaci. Imat ćete viziju svojih planova. Očekujte i bolje ljubavne dane. Prilagodite se partneru i ne pretjeruje s noćnim izlascima. Vodite brigu o svom zdravlju.

SAVJET TJEDNA: Poboljšajte kondiciju!

BIK (21.travnja - 21. svibnja)

Na radnom mjestu bit će vam zabavno. Uz to bit ćete vrlo kreativni i vrijedni. Nećete biti zadovoljni privatnim životom. Morali biste sami poraditi na promjenama. Mijenjajte životne navike.

SAVJET TJEDNA: Vozite bicikl!

BLIZANCI (22. svibnja - 21. lipnja)

Cijeli radni tjedan bit ćete u gužvi i pod stresom. Unatoč naporima na poslu, mogli biste uči u zanimljivu ljubavnu vezu. Poradite na komunikaciji s partnerom. Odmorite se.

SAVJET TJEDNA:

Ne uzimajte sve stvari za gotovo!

RAK (22. lipnja - 22. srpnja)

Bit ćete vrlo angažirani na svom poslu. Intenzivno ćete komunicirati sa strancima. Rado ćete i putovati. Vaš šarm i pozitivan stav bit će primijećeni. Popravite korespodenciju s partnerom. Prestanite pušiti.

SAVJET TJEDNA

Za volanom budite posebno pažljivi!

LAV (23. srpnja - 22. kolovoza) Ovog tjedna bavit ćete se financijskim temama. Pokušavat ćete zaraditi i honorarno. U ljubavnom životu nema većih promjena. Solidno ćete se slagati s partnerom. Nedostaje vam energije.

SAVJET TJEDNA : Oslobodite se napetosti!

DJEVICA (23. kolovoza - 22. rujna)

29.7.2023.

TUHELJSKA NOĆ

Ulaznice potražite na recepciji hotela Well**** i recepciji Vodenog planeta

Više na terme-tuhelj.hr

Ojačat će vaše poslovne sposobnosti. Bit ćete komunikativni i ustrajni u svojim planovima. U vezi vam nedostaje više opuštenosti. Ne budite svojeglavi.

SAVJET TJEDNA:

Ne bježite od svojih stvarnih osjećaja!

VAGA (23. rujna - 22. listopada) Puno ćete toga ovih dana postići, posebice na poslovnom planu. Nećete se predavati lako. Možda se odlučite na zajednički život s partnerom. Nećete imati apetita.

SAVJET TJEDNA: Ne kasnite!

ŠKORPION (23. listopada - 21. studenoga) Ovih dana nebom ćete parati na oblake. Mnogi će vas hvaliti i biti zadovoljni vašim radom. Bit ćete zaljubljive prirode i brzo ulaziti u ljubavne veze. Treba vam svježeg zraka.

SAVJET TJEDNA: Prilagodite se!

STRIJELAC (22. studenoga - 21. prosinca) Na putovanju bi mogli sresti novu ljubav. Ovih dana vezanima će više značiti topli zagrljaj nego ludi provod. Moguće je da dobijete neki zahtjevan zadatak. Ne pretjerujte s hranom.

SAVJET TJEDNA: Ne tražite dlaku u jajetu!

JARAC (22. prosinca -20. siječnja) Ozračje na radnom mjestu bit će ugodno. Pokazat ćete svoje zavidno znanje. Za vikend možete očekivati dobre ljubavne prilike. Budite otvoreniji i nasmiješeni.

SAVJET TJEDNA: Budite što jeste!

VODENJAK (21. siječnja - 18.veljače) Teško ćete se organizirati posao i obiteljski život. Morate ćete si posložiti raspored. Ljubavni život bit će puno bogatiji. Pokažite više zrelosti.

SAVJET TJEDNA: Ne budite prenapeti!

RIBE (19.veljače - 20.ožujka) Iako biste htjeli imati sve konce u rukama, ovih dana ćete nailaziti na prepreke i nerazumijevanje kolega. Potražite novu ljubav. Dišite punim plućima.

SAVJET TJEDNA: Držite se provjerenih činjenica!

Zbog poremećaja na tržištu, proizvođači oluja najavili mogući prekid proizvodnje

Zbog nestašice čipova i raznih kemijskih spojeva, proizvođači oluja u velikim su problemima:

'Ak se ovak nastavi, od 15. 08. proizvodnja bude morala stati'

Oluje koje posljednjih tjedana haraju dijelovima Austrije, Slovenijom i Hrvatskom mogle bi nastaviti stizati još nekoliko tjedana, no, prema svemu sudeći, nakon toga slijedi vrlo velika vjerojatnost da će doći do velike obustave isporuka takvih jakih i intenzivnih vremenskih nepogoda, doznajemo od Vjetroslava Haarpeca, porijeklom Zagorca, koji već tridesetak godina živi u Švicarskoj, gdje vodi svoju malu, uspješnu obiteljsku tvrtku koja se bavi utjecajem na vremenske prilike. Način proizvodnje

Kako nam je pojasnio Haarpec, on u svojoj obiteljskoj tvrtki proizvodi razne proizvode po narudžbi. – Mi proizvodimo sve kaj neko naruči. Očeš sušu, tuču, oluju, poplavu, tornado, monsun... Ma nema kaj ne delamo. Ali mi to, zapraf, samo slažemo od elementof koje kupujemo z Kine. Znači, čipove, kemijske spojeve i slično, koje koristimo u proizvodnji, mi njih ne proizvodimo, nego ih uvozimo – pojasnio nam je Haarpec u telefonskom razgovoru kako funkcionira proizvodnja u njegovom poduzeću.

Velika potražnja

Iako je riječ o manjem poduzeću, kaže Haarpec, to ne znači da je ono po tome specifično. Kako nam je pojasnio, na isti način funkcioniraju i velike kompanije, a sve su se one sada našle u velikom problemu. -Čujte, zadnje vreme se proizvodnja pojačala pa se pojačala i potražnja za čipovima, kemijskim elementima i ostalim repromaterijalom, a puno ljudi je sad na godišnjem, i jednostavno, dogodilo je ono čega smo se pribojavali. Nastala je nestašica repromaterijala i ak se ovak nastavi, od 15. 08. proizvodnja bude morala stati. I onda ostajemo na milost i nemilost prirodi –upozorava Haarpec.

Vjetroslav Haarpec: ' Mi proizvodimo sve kaj neko naruči. Očeš sušu, tuču, oluju, poplavu, tornado, monsun... Ma nema kaj ne delamo. Ali mi to, zapraf, samo slažemo od elementof koje kupujemo z Kine. Znači, čipove, kemijske spojeve i slično, koje koristimo u proizvodnji, mi njih ne proizvodimo, nego ih uvozimo'

imendani

SRPANJ

UTORAK, 25.07. Jakov, apostol; Kristofor SRIJEDA, 26.07. Joakim i Ana roditelji

BDM

ČETVRTAK, 27.07. Klement Ohridski, Klemo

PETAK, 28.07. Prohor, Nikanor, Viktor I., Nazarije SUBOTA, 29.07. Marta; Flora; Blaženka

NEDJELJA, 30.07.

17. KROZ GOD. Petar Krizolog; Rufln; Anđa

PONEDJELJAK, 31.07. Ignacije Lojolski; Vatroslav

ime tjedna

imena na svijetu.

MISE MARIJA BISTRICA

Radni dan 10.30 i 18 sati Subota 11 i 18 sati Nedjelja

7.30, 9, 11 i 18 sati

jeste li znali?

…da piletina sadrži 266% više masti nego prije 40 godina?

…da se čokolada nekad koristila kao valuta?

…da ljudsko oko može razlikovati oko 10 milijuna različitih boja?