Zagorski list 1070

BUDUĆNOST JE STIGLA

Krapinsko - zagorska županija nabavila dva humanoidna robota!

NEZAVISNI

SEZONA NA VRHUNCU: Raste broj Zagoraca oboljelih od gripe, ali srećom, za sad nema smrtnih slučajeva!

FEŠTA ZA

PAMĆENJE

Kreativna

Zagorka Ramona

Margareta iz Strmca

Stubičkog organizirala proslavu svog 30. rođendana na temu kultnog filma

'Tko pjeva, zlo ne misli'!

SVE JE VIŠE POZIVA

PREDSJEDNIČKI

IZBORI

Milanović najveći postotak glasova u Zagorju dobio u

Humu na Sutli, a najmanji u Jesenju - tek 63,7 posto

broj 1070 / godina 22 / 14.1.2025. / cijena 1,5€

ZORAN MILANOVIĆ

REZULTAT GLASOVANJA NA PRDSJEDNIČKIM

IZBORIMA U KRAPINSKOZAGORSKOJ

PREDSJEDNIČKI IZBORI Kako su birači u Krapinsko- zagorskoj županiji glasali u drugom izbornom krugu

Milanović najveći postotak glasova u Zagorju dobio u Humu na Sutli, a najmanji u Jesenju – tek 63,7 posto

Kad su u pitanju zagorski gradovi i općine, analizirali smo postotke s uključenim nevažećim listićima, dakle, zbroj postotka osvojenih glasova oba kandidata ni u jednom slučaju neće biti 100, već će dio 'otpada' na nevažeće listiće

Ivan Kovačić HRVATSKO ZAGORJE

Aktualni predsjednik Zoran Milanović u nedjelju je osvojio novi petogodišnji mandat sa 74,68 % glasova, pobijedivši Dragana Primorca koji je osvojio 25,32 %, što je najveća razlika u postocima između dva kandidata koji su ušli u drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj. Može se reći da takva razlika među glasovima nije iznenađenje s obzirom na to da mu je nedostajalo vrlo malo da pobjedu odnese već u prvom krugu, koji se održao 29. prosinca. Milanović je u drugom krugu osvojio 90 tisuća glasova više nego kad je pobijedio 2020. godine - 1.034.170 glasova. Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su ikad gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora - samo 380.038. U nedjelju su u drugom krugu predsjedničkih izbora na birališta izašla 1.561.223 birača. Od toga njih 57.209 (3,7 %) nije dalo glas niti jednom od dvojice kandidata, već je njihov listić bio nevažeći. Prije dva tjedna, u prvom krugu izbora, broj nevažećih listića bio je znatno manji. Iznosio je 18.786 (1.2 %). Izlaznost

U Krapinskozagorskoj županiji u drugom krugu na birališta je izašlo 48,09 % birača, a bilo je 2,2 % nevažećih glasova i kad se oni uračunaju, Zoran Milanović u našoj je županiji osvojio 79,9 % glasova, a Dragan Primorac 17,9 % glasova birača

U Krapinsko – zagorskoj županiji u drugom krugu na birališta je izašlo 48,1 % birača, a bilo je 2,2 % nevažećih glasova i kad se oni uračunaju, Zoran Milanović u našoj je županiji osvojio 79,9 % glasova, a Dragan Primorac 17,9 % glasova birača. S obzirom na dostupne podatke, kad su u pitanju zagorski gradovi i općine, analizirali smo postotke s uključenim nevažećim listićima, dakle, zbroj postotka osvojenih glasova oba kandidata ni u jednom slučaju neće biti 100, već dio 'otpada' na nevažeće listiće. Inače, kad je u pitanju izlaznost po jedinicama lokalne samouprave u Krapinsko – zagorskoj županiji, najveća izlaznost među gradovima bila je u Zaboku, 53,7 %, a među općinama je daleko najaktivnije bilo u Jesenju, gdje je na izbore izašlo čak 58,5 % birača. Najmanja izlaznost kad su gradovi u pitanju bila je u Zlataru, gdje je glasalo 43,9 % birača, dok je među općinama na dnu ljestvice izlaznosti Kumrovec, u kojem je svoje biračko pravo iskoristilo tek 41,5 % birača. Premoćna pobjeda Sasvim očekivano, Zoran Milano-

vić odnio je uvjerljivu pobjedu u svim zagorskim gradovima i općinama, ali, naravno, ona nije svugdje bila jednako uvjerljiva. Kad su u pitanju gradovi, Milanović je najbolje prošao u Zaboku, gdje je osvojio 83,4 % glasova, dok je njegov protukandidat dobio povjerenje tek 14,2 % Zabočana. Iako je svugdje doživio 'potop', Primorac je od zagorskih gradova najblaže poražen u Krapini, gdje je osvojio 21,8 %, dok je Milanović u županijskom središtu kojim vlada HDZ osvojio 75,8 %. Među općinama, ali i među svim jedinicama lokalne samouprave na području Krapinsko – zagorske županije, Milanović je najbolje prošao u Humu na Sutli gdje je osvojio 85,2 % glasova, naspram Primorčevih 13,3 %. S druge strane, u Jesenju, Zoran Milanović je prošao najlošije u čitavom Zagorju. Tamo je osvojio tek 63,75 %, dok je Dragan Primorac u toj zagorskoj općini osvojio čak 32,6 % glasova birača koji su izašli na izbore. Kako god, bez obzira na razlike u rezultatima u pojedinim gradovima i općinama, Zoran Milanović i u Zagorju je doživio veliki izborni trijumf, i to za nekoliko postotnih poena veći nego što je to na nivou čitave Republike Hrvatske.

Zoran Milanović je u Zagorju najlošije prošao u Jesenju. Tamo je osvojio tek 63,75 % glasova, dok je Dragan Primorac u toj zagorskoj općini osvojio čak 32,6 % glasova birača koji su izašli na izbore

Zoran Milanović

BUDUĆNOST JE

STIGLA Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije dobiva novog asistenta

Krapinsko-zagorska županija nabavila dva humanoidna robota! Drugi stiže u ožujku!

I dok je jedan manji već stigao u Srednju školu Krapina, drugi, nešto sofisticiraniji, veći i potpuno autonoman stići će u Poduzetnički centar KZŽ

Krapinsko – zagorska županija krenula je s nabavom humanoidnih robota. I dok je jedan manji već stigao u Srednju školu Krapina, drugi, nešto sofisticiraniji, veći i potpuno autonoman stići će u Poduzetnički centar Krapinsko – zagorske županije u ožujku ove godine. Riječ je o humanoidnom robotu Maxine, proizvođača Mirax Robots, a kojeg je Županija nabavila putem javnog natječaja od tvrtke Grow d.o.o. za 34.470,00 eura bez PDV-a (trošak s PDV-om ukupno iznosi 43.087,50 eura). Kako stoji na stranicama proizvođača, riječ je o humanoidnom robotu koji potpuno autonomno, bez upliva čovjeka, može obavljati sve uredske i administrativne poslove, educirati, davati informacije korisnicima i biti im vodič, što će upravo i raditi u županijskom Poduzetničkom centru, gdje će, između ostalog, biti i svojevrsni 'kućedomaćin' te dočekivati goste. Manje bitno, ali također zanimljivo jest da ovaj humanoidni robot miče glavu u smjeru osobe s kojom komunicira, da ima pomične ruke te da može čak i natočiti piće gostu. Jednim punjenjem baterije može odraditi čitavi radni dan od 9 sati, a kad je baterija pri kraju, naravno, sam odlazi na punjenje.

Stvaranje bolje budućnosti

Govoreći o toj temi, direktorica Poduzetničkog centra, Helena Matuša, naglašava kako Krapinsko-zagorska županija kontinuirano potvrđuje svoju predanost inovacijama i digitalnom napretku. - Nabavom humanoidnih robota, koji će biti smješteni u Poduzetničkom centru i Srednjoj školi Krapina, naša regija ističe se kao primjer usmjeravanja tehnologije prema stvaranju bolje budućnosti. Cilj ove inicijative nije samo unaprijediti obrazovanje i poslovanje, već i osigurati da zajednica

Helena Matuša: "Ovi roboti nisu samo simbol tehnološkog napretka, već alat za unapređenje kvalitete života, obrazovanja i gospodarstva. Oni su dio šire vizije županije koja prepoznaje tehnologiju kao ključan element razvoja zajednice"

prihvati nove trendove koji donose brojne prednosti ljudima svih generacija. Razvoj novih tehnologija danas je nezaustavljiv, a njihov utjecaj na gospodarstvo, obrazovanje i svakodnevni život sve je izraženiji. Prema podacima Europske komisije, čak tri četvrtine građana EU koristi digitalne alate za upravljanje svakodnevnim zadacima, dok su industrijski i uslužni roboti postali neizostavan dio modernog gospodarstva. Automatizacija, umjetna inteligencija i robotika postali su prisutni i u kućanstvima, industriji i javnim institucijama, a njihov potencijal za povećanje efikasnosti, održivosti i inovacija neprestano se širi.

Upravo na tim osnovama, Krapinsko - zagorska županija prepoznala je priliku da kroz tehnologiju poveća kvalitetu života svojih građana. Nabava humanoidnih robota samo je jedan od koraka prema budućnosti u kojoj će ljudi i tehnologija raditi ruku pod ruku – istaknula je Matuša.

Robot u Srednjoj školi Krapina

Prvi humanoidni robot već je stigao u Srednju školu Krapina, gdje je postao važan dio obrazovnog programa usmjerenog na pripremu mladih za digitalno doba. - Profesori prolaze opsežnu edukaciju kako bi ovladali radom s robotima, od sastavljanja i rastavljanja hardvera do programiranja. Na taj način, školstvo u Krapinsko-zagorskoj županiji ne samo da uvodi tehnologiju u učionice, već stvara temelj za obrazovni sustav koji odgovara zahtjevima modernog tržišta rada. Ova inicijativa ima dalekosežne implikacije. Učenici koji razvijaju vještine rada s tehnologijom već u školskim klupama stječu konkurentsku prednost na budućem tržištu rada. Istovremeno, njihovi profesori usvajaju nova znanja koja ih čine relevantnijima u obrazovnom sustavu koji se neprestano mijenja – pojasnila nam je Vlatka Mlakar, pročelnica Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove. - Škola će robot koristiti za razvoj predmeta Robotika, programiranja robota, pripreme učenika za natjecanja, za rad s darovitim učenicima, obrazovanje odraslih i za izvannastavne aktivnosti – kaže ravnatelj Srednje ško-

le Krapina, Ivica Rozijan. Drugi robot

Vlatka Mlakar je napomenula kako drugi humanoidni robot stiže u ožujku u Poduzetnički centar Krapinsko - zagorske županije. - Proveden je postupak javne nabave i potpisan je ugovor o nabavi humanoidnog asistenta s operativnim sustavom. Tehničke specifikacije nabavljenog humanoidnog asistenta odnose se na autonomiju i fizičke karakteristike, komunikacijske sposobnosti, operativni sustav, glavne funkcionalnosti, interaktivnost i senzore, prilagodljivost i nadogradivost te programsku integraciju. Najznačajnije karakteristike ovog 160 centimetara visokog i 45 kilograma teškog robota je opremljenost naprednim senzorima, kamerama i visokoosjetljivim mikrofonima, operativni sustav temeljen na Android OS-u, prilagodljiv i nadogradiv softver, mogućnost samostalnog kretanja po prostoru te interakcija s korisnicima – rekla nam je pročelnica Mlakar. Više od administratora

Helena Matuša iz Poduzetničkog centra pojašnjava da uloga ovog robota nadilazi uobičajene administrativne zadatke. – Ovaj robot bit će ambasador digitalne transformacije i ključni alat za podršku poduzetnicima. Osim što će pružati informacije o programima, mentorima i uslugama Poduzetničkog centra, robot će sudjelovati u organizaciji sastanaka i podsjeća-

ti na rokove, čime će zaposlenicima olakšati svakodnevni rad. Posebno važna funkcija robota bit će edukacija poduzetnika o mogućnostima primjene umjetne inteligencije i automatizacije u njihovim poslovnim procesima. Demonstrirajući tehnologiju u praksi, humanoidni asistent inspirirat će korisnike Poduzetničkog centra da inovacije uključe u svoje projekte, čime će se dodatno osnažiti lokalno gospodarstvo – kaže Matuša. Župan Željko Kolar također je naglasio važnost ove inicijative.Uvođenje humanoidnih asistenata u našu županiju simbol je naše posvećenosti stvaranju inovativnog i suvremenog okruženja za poduzetnike, obrazovne institucije i građane. Naša uloga kao javne uprave nije samo praćenje globalnih trendova, već njihovo usmjeravanje kako bi koristili našoj zajednici. Roboti koje smo uveli bit će ambasadori digitalne budućnosti Krapinsko - zagorske županije – naglasio je Kolar.

Pogled u budućnost Krapinsko - zagorska županija ne planira stati na humanoidnim robotima. - Planovi za budućnost uključuju daljnju digitalizaciju školstva s projektima koji uključuju uvođenje virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije u obrazovne procese. Razvijaju se i infrastrukturni projekti poput proširenja Centra za robotiku i inovativne tehnologije, koji će služiti kao platforma za istraživanje i razvoj, povezujući obrazovne institucije s industrijom. Poseban

naglasak stavlja se na podršku poduzetnicima kroz radionice i edukacije o novim tehnologijama te razvoj digitalnih alata za umrežavanje s mentorima i investitorima. Planovi uključuju i poticanje zelenih tehnologija koje pridonose održivom razvoju i kružnom gospodarstvu, čime županija nastavlja graditi svoju reputaciju regije koja prednjači u inovacijama – napominje Helena Matuša.

Tehnologija za dobrobit zajednice Kroz projekte poput nabave humanoidnih robota, Krapinsko - zagorska županija jasno pokazuje kako tehnologiju može staviti u službu ljudi, naglašava Matuša. - Ovi roboti nisu samo simbol tehnološkog napretka, već alat za unapređenje kvalitete života, obrazovanja i gospodarstva. Oni su dio šire vizije županije koja prepoznaje tehnologiju kao ključan element razvoja zajednice. S jasnom strategijom i fokusom na budućnost, Krapinsko - zagorska županija nastavlja predvoditi tehnološke promjene, osiguravajući svojim građanima i poduzetnicima alate potrebne za uspjeh u suvremenom svijetu. Ova priča o humanoidnim robotima svjedoči o predanosti Krapinsko – zagorske županije da prati globalne trendove i stvara lokalne prilike za razvoj i napredak te time pokazuje kako tehnologija može biti pokretač pozitivnih promjena, ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije –zaključuje Matuša.

Ivan Kovačić KRAPINA

Veliki humanoidni robot stiže u Poduzetnički centar

Glavu okreće u smjeru sugovornika, a ima i pokretne ruke te može i natočiti piće

Manji robot već je stigao u Srednju školu Krapina

S ravnateljem Zavoda za hitnu medicinu KZŽ, Krešimirom Božićem, razgovarali smo o radu u prošloj godini

Zagorska Hitna medicinska služba tijekom 2024. godine zaprimila čak 34.348 poziva

U 2024. godini specijalističko usavršavanje iz hitne medicine završilo je prvih 8 prvostupnika/ca sestrinstva. Navedenom specijalizacijom prvostupnici sestrinstva stekli su veće kompetencije i ovlasti za rad u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi

Sabina Pušec HRVATSKO ZAGORJE

Zavod za hitnu medicinu Krapinsko - zagorske županije je u 2024. godini na broj 194 zaprimio ukupno 34.348 poziva od čega 14.711 poziva za hitnim intervencijama, otkriva nam ravnatelj Zavoda Krešimir Božić. Od toga, 4.060 pozivaodnosi se na pacijente kojim je dan savjet od strane dispečera u Medicinskoj prijavno - dojavnoj jedinici, 15.431 poziva odnosi se na ostale informacije koje su date pacijentima, dok je 146 poziva karakterizirano kao uznemiravanje.

Čak 1058 poziva više - Ukoliko ukupan broj poziva usporedimo s 2023. godinom kada je zabilježeno 33.290 poziva, vidimo daje 2024. godine zaprimljeno 1.058 poziva više u odnosu na godinu prije. To povećanje se uglavnom odnosi na ostale informacije koje je Medicinsko prijavno - dojavna jedinica dala pacijentima. Najčešći razlozi poziva su, po učestalosti simptoma, temperatura, kašalj, mučnina, visok krvni tlak, vrtoglavica, slabost, otežano disanje. mišićno koštana bol, vrućica, psihičke smetnje i smetnje ponašanja, alergijske reakcije (najčešće na ubode insekata) te van prometne ozljede – pojašnjava Božić. Zagorski su 'hitnjaci' odradili prošle godine 22.301 intervencija (obrađenih pacijenata), od čega na terenu 14.698 ili 66 %, a u prostorima za reanimaciju 7.596 ili 34 %. Ukupno gledajući, najveći broj intervencija (obrađenih pacijenata) na terenu i prostoru za reanimaciju bilo je u Ispostavi Zabok, 4.255, a najveći broj obrađenih pacijenata u prostoru za reanimaciju bilo je u Krapini, 2.196. - U usporedbi s 2023. godinom kada je obrađeno 22.313 pacijenta, vidimo da smo u 2024. godini gotovo na istom bro-

'Novost u u 2024. godini je da smo s 1. ožujka 2024. godine od Doma zdravlja Krapinskozagorske županije preuzeli djelatnost sanitetskog prijevoza. Dakle, preuzeli smo 68 djelatnika i 36 vozila za sanitetski prijevoz, koji rade na 6 lokacija u našoj županiji'

ju obrađenih pacijenata. Najčešće zastupljene dijagnoze su nam hipertenzija, infekcije (respiratorne. gastrointestinalne), organski mentalni poremećaji, anksiozno depresivni poremećaji, alkoholizam, bolesti srca, degenerativne bolesti mišićno koštanog sustava te alergije – kaže ravnatelj. Zavod za hitnu medicinu Krapinsko - zagorske županije sukladno indikatorima rada posebno prati broj pacijenata kod kojih je provedena reanimacija (oživljavanja). Ukupan broj srčanih zastoja u 2024. godini zabilježen je 309 ili 2.11 % od ukupnog broja obrađenih pacijenata, s time da je oživljavanje provedeno kod 105 pacijenata, od čega je uspješno reanimirano 19 pacijenata (18 %). U 2024. godini zabilježeno je 1.684 traumi ili 1 1.50 % od ukupnog broja obrađenih pacijenta.

Odzivno vrijeme 14 minuta - Što se tiče vremena od prijema poziva do dolaska k pacijentu onda moramo navesti da nam prosječno odzivno vrijeme na razini svih Ispostava i Sjedišta iznosi 14 minuta, a čime slijedimo standarde suvremene hitne medicine koji propisuje odzivno vrijeme za ruralna područja od 20 minuta. Prosječno odzivno vrijeme nam je 1 minutu kraće u odnosu na proteklu godinu. Novost u u 2024. godini je da smo s 1. ožujka 2024. godine od Doma zdravlja Krapinsko - zagorske županije preuzeli djelatnost sanitetskog prijevoza. Dakle, preuzeli smo 68 djelatnika i 36 vozila za sanitetski prijevoz, koji rade na 6 lokacija u našoj županiji – dodaje Božić. Sanitetski prijevoz je u 2024. godini (od 1.3.) obavio 32.714 prijevoza i prevezao je 10.395 pacijenata. Također, od 1. ožujka 2024. godine s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovoreno je, sukladno Mreži hitne medicine i sanitetskog prijevoza, dodatnih 5 timova T2 u Zaboku. - S 1.4.2024. godine za našu Županiju s radom je započela i Hitna helikopterska medicinske služba, s kojom je obavljeno 10 intervencija. Slijedom navedenoga, u 2024. godini Zavod za hitnu medicinu Krapinsko - zagorske županije ima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovoreno ukupno 36 timova TI, 9 timova T2, 5 timova dispečera u Medi-

'S 1.4.2024. godine za našu Županiju s radom je započela i Hitna helikopterska medicinske služba, s kojom je obavljeno 10 intervencija'

cinsko prijavno-dojavnoj jedinici, 16 timova sanitetskog prijevoza i 2 dispečera u Prijavno dojavnoj jedinici sanitetskog prijevoza. Na dan 31.12.2024. godine zapošljavali smo 237 djelatnika – kaže Božić. Zavod ovih dana očekuje isporuku dva vozila hitne medicinske službe naručenog prošle godine ukupne vrijednosti 340 tisuća eura, a koja su financirana decentraliziranim sredstvima Krapinsko-zagorske županije. Zavod za hitnu medicinu KZŽ u svom voznom parku sada raspolaže sa 19 potpuno opremljenih vozila hitne medicinske službe sa svom potrebnom opremom, od čega je jedno vozilo opremljeno za velike nesreće. Prosječna starost vozila hitne medicinske službe iznosi 5 godina. - O tome koliko se radi zasigurno govori i poda-

tak da su naša vozila hitne medicinske službe u 2024. godini prešla 600.000 kilometara, dok su vozila sanitetskog prijevoza od 1.3.2024. godine prešla 1 milijun kilometara – ističe Božić.

Završeno projektiranje zgrade sjedišta Zavoda Osnivač Zavoda, Krapinsko - zagorska županije svake godine izdvaja financijska sredstva za Zavod. U 2024. godini samo za nabavu opreme, za projekt opremanja nove zgrade Zavoda kao i za sufinanciranje timova, doznačeno je 90.000,00 eura vlastitih sredstava. - Ono što svakako moramo navesti da je u 2024. godini završeno projektiranje zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije u Krapini. ishođena je pravomoćna građevinska dozvola i izrađeni izvedbeni projekti. Dakle, spremna je sva dokumentacija za provođenje postupka javne nabave za izgradnju objekta. Napominjem, da je za projektiranje Zavod ostvario sredstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. 2026. podkomponente C2.1.,,Jačanje kapaciteta za izradu i provedbu javnih politika i projekata" u iznosu od 108.625.00 eura, dok nam je vlastitu komponentu u iznosu od 10.862 eura financirala Krapinsko-zagorska županija. Uz navedeni EU projekt za projektiranje nove zgrade

Zavoda, uz stručnu pomoć Zagorske razvojne agencije u 2024. godine, provodili smo još 4 EUprojekta, ukupne vrijednosti 1.346.741,00 eura, a odnose se na financiranje specijalističkog usavršavanja doktora medicine i prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine. Također, na specijalizaciju iz hitne medicine uputili smo naša tri liječnika, a na novu specijalizaciju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine naših šest prvostupnika/ca sestrinstva, a za financiranje navedenih specijalizacija, ostvarili smo sredstva od Europske unije – ističe Božić. Usavršavanje i edukacije U 2024. godini specijalističko usavršavanje iz hitne medicine završilo je prvih 8 prvostupnika/ca sestrinstva. Navedenom specijalizacijom prvostupnici sestrinstva stekli su veće kompetencije i ovlasti za rad u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi, kao i mogućnost za primjenu 17 lijekova, a isti primarno rade u timovima T2. - U 2024. godini smo kontinuirano mjesečno održavali edukacije za djelatnike Zavoda. kao i za studente 6. godine Medicinskog fakulteta organiziramo mogućnost volontiranja uz nadzor starijih kolega koji na taj način uče, a ujedno ih i motiviramo za rad u našem Zavodu kad dobiju diplomu – zaključuje Krešimir Božić.

Ravnatelj Krešimir Božić

Odlukom ministrice zdravstva od 27.12.2024. protiv gripe se besplatno mogu cijepiti i osobe koje ne spadaju u rizične skupine. Dok god je virus gripe u cirkulaciji i traje epidemija gripe, cijepljenje se preporučuje

Raste broj Zagoraca oboljelih od gripe, ali srećom, za sada nema smrtnih slučajeva

Od 01.10.2024. do 05.01.2025. prijavljeno je ukupno 40 slučajeva oboljenja od gripe što je neznatno manje u odnosu na broj prijavljenih od ove bolesti u istom periodu prošle sezone, kada je bilo 47 prijavljenih

HRVATSKO ZAGORJE

Prema preliminarnim podacima, od početka sezone gripe 2024./25. zaključno s 1. tjednom u 2025. ukupno je pristiglo 1151 prijava gripe na nacionalnoj razini, u usporedbi sa 1887 prijava zaprimljenih u isto vrijeme prošle sezone. Među ovosezonskim prijavama, u zadnjem tjednu zaprimljeno je dvostruko više prijava (484 prijava) u odnosu na tjedan prije (219 prijava). Ovi podaci upućuju na porast aktivnosti gripe koji se uobičajeno bilježi uoči božićnih i novogodišnjih blagdana te se u narednim tjednima očekuje daljnje jačanje epidemije gripe, kažu u Hrvat-

Što se tiče COVIDA - 19, broj oboljelih na području KZŽ se smanjuje u posljednjih mjesec dana. To je vidljivo ako se usporedi broj oboljelih u studenom 2024. s brojem oboljelih u prosincu 2024. (70:57).

Cijepljenje protiv ove bolesti provodi se isključivo u ZZJZ te su u periodu od 01.12.2024. do 07.01.2025. procijepljene 4 osobe

Dok god je virus gripe u cirkulaciji i traje epidemija gripe, preporuča se osobama iz rizičnih skupina cijepiti se i tako zaštititi od gripe, i to prvenstveno od teškog oblika bolesti i komplikacija

skom zavodu za javno zdravstvo. Bez komplikacija i smrtnih slučajeva

Sličan je trend i u našoj županiji, saznajemo od Tomislava Jadana, ravnatelja ZZJZ KZŽ. - Broj oboljelih od gripe temelji se na broju pristiglih pojedinačnih e-prijava oboljelih od gripe koje nam prijavljuju liječnici primarne zdravstvene zaštite. Od 01.10.2024. do 05.01.2025. prijavljeno je ukupno 40 slučajeva oboljenja od gripe što je neznatno manje u odnosu na broj prijavljenih od ove bolesti u istom periodu prošle sezone, kada je bilo 47 prijavljenih. U posljednja dva tjedna zamijećen je porast broja oboljelih od ove bolesti što je u skladu sa očekivanjima (u 52. tjednu 2024. bilo je 8 prijavljenih slučajeva, dok je u 1. tjednu 2024 bilo 15 prijavljenih slučajeva) – kaže Jadan. U Hrvatskoj je, zaključno s 52. tjednom, zbog gripe i njezinih komplikacija na bolničko liječenje zaprimljeno je 69 oboljelih, od kojih je njih 29 zaprimljeno u zadnjem tjednu (52/2024) za koji su trenutno dostupni podaci. Do sada su u Hrvatskoj tijekom ove sezone prijavljena 4 smrtna ishoda zbog gripe. U Krapinsko – zagorskoj županiji nije zaprimljena niti jedna prijava o bolničkom liječenju zbog komplikacija od gripe niti prijavljenih smrtnih slučajeva od ove bolesti. COVID

Cjepiteljima je isporučeno 12.500 doza cjepiva protiv gripe. Odlukom ministrice zdravstva od 27.12.2024. protiv gripe se besplatno mogu cijepiti i osobe koje ne spadaju u rizične skupine. Dok god je virus gripe u cirkulaciji i traje epidemija gripe, preporuča se osobama iz rizičnih skupina cijepiti se i tako zaštititi od gripe, i to prvenstveno od teškog oblika bolesti i komplikacija. Uobičajeno sezona gripe traje nekoliko mjeseci pri čemu se vrhunac epidemije najčešće bilježi u drugoj polovici siječnja odnosno prvoj polovici veljače, nakon čega postupno pada tjedni broj oboljelih, tako da se do Uskrsa obično bilježe sporadični slučajevi gripe. Što se tiče COVIDA

Uobičajeno sezona gripe traje nekoliko mjeseci pri čemu se vrhunac epidemije najčešće bilježi u drugoj polovici siječnja odnosno prvoj polovici veljače, nakon čega postupno pada tjedni broj oboljelih, tako da se do Uskrsa obično bilježe sporadični slučajevi gripe

– 19, broj oboljelih na području KZŽ se smanjuje u posljednjih mjesec dana, što je vidljivo ako se uspore-

Razlika između prehlade i gripe

Obje bolesti, i prehlada i gripa, jesu virusne bolesti dišnog sustava, odnosno viroze, ali se ipak prilično razlikuju. Za razliku od prehlade, gdje se simptomi javljaju postupno jedan za drugim, gripa započinje iznenada. Prehlada je najblaži oblik virusne bolesti koji traje od četiri do šest dana. Jedan do tri dana od početka infekcije počinju prilično blagi simptomi: grlobolja koja brzo prolazi i začepljen nos. Iscjedak iz nosa je u početku bistar, a treći do četvrti dan postaje gust i žućkast pa na kraju ponovno bistar. Kihanje zna biti pojačano. Temperature nema ili je blaga, a kašalj je vrlo ri-

di broj oboljelih u studenom 2024. s brojem oboljelih u prosincu 2024. (70:57). Cijepljenje protiv ove bolesti

jetko nadražajni na samom kraju prehlade. Glavobolja i umor znaju biti dodatna smetnja kod osjetljivije populacije. Gripa je ozbiljna virusna bolest izraženih simptoma već prvi dan infekcije. Temperatura može biti vrlo visoka i preko 40°, osobito prva tri dana. Gripa je često praćena podmuklim kašljem i kratkim dahom, a izražena je i bolnost leđnih i nožnih mišića uz opću slabost. Curenje iz nosa, kihanje i grlobolja ponekad su prateći simptomi. Gubitak teka, mučnina, klonulost i nemoć otežavaju oporavak. Bolest traje od pet do sedam dana, a oporavak nekoliko tjedana.

provodi se isključivo u ZZJZ te su u periodu od 01.12.2024. do 07.01.2025. procijepljene 4 osobe.

Sabina Pušec

Cijepljenje se i dalje preporuča

Tomislav Jadan

Predstavljeni rezultati ponovo rekordne turističke godine u Krapinsko

Turizam u Zagorju u 2024. srušio rekorde

Jelena Klanjčić

DONJA STUBICA

UTermama Jazerčica u Donjoj Stubici predstavljeni su izvrsni turistički rezultati koje je zabilježila Krapinsko – zagorska županija u protekloj godini, a koja se u brojkama pokazala boljom od rekordne 2023. godine. Kako je na samom početku istaknula direktorica Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije Sanja Škrinjar, lani je ostvareno ukupno 202.619 dolazaka (naspram 190.531 u 2023. godini) te 429.436 noćenja (naspram 402.221 u 2023. godini).

Dolasci i noćenja

U dolascima su prednjačili strani turisti s 103.810 dolazaka, dok su domaći ostvarili 98.809 dolaska. Također, strani turisti ostvarili su 225.363 noćenja, a domaći 204.073. Naspram 2023. godine, lani je ostvaren porast dolazaka za 6,34 posto i noćenja za 6,77 posto, istaknula je Škrinjar. Dodala je i da kada gledamo turističke rezultate u posljednjih deset godina, radi se o porastu dolazaka za čak 182,18 posto te noćenja za 166 posto! Što se tiče stranih turista, najviše ih je bilo iz Slovenije, Poljske, Njemačke, Nizozemske, Češke, Bosne i Hercegovine, Italije, Austrije pa čak i Izraela. Što se županija tiče, najviše turista dolazilo je iz Grada Zagreba, a zatim slijede Splitsko – dalmatinska, Primorsko – goranska, Istarska, Osječko – baranjska, Zagrebačka, Zadarska, Varaždinska, Vukovarsko – srijemska te Međimurska županija.

Smještaj

Najviše noćenja (145.915) ostvario je Hotel Well, a potom Hotel Matija Gubec (43.130), Terme Jezerčica (35.178), a nakon njih slijede Hotel Zagi (21.645), Hotel Kaj (18.097), Vila Magdalena (13.150), a ispod 10.000 noćenja su Vuglec breg, Snježna kraljica, Dvorac Gjalski i SE-MI. Što se tiče naša dva kampa, najviše noćenja ostvario je kamp Termi Tuhelj (17.232), dok su Terme Jezerčica u kampu imale 10.506 noćenja. Najviše noćenja, ukupno 68,40 posto, ostvarili su hoteli. Što se tiče turističkog prometa po županijama, Krapinsko – zagorska županija nalazi se na drugom mjestu s 202.683 dolaska i 429.533 noćenja iza Karlovačke županije koja je ostvarila 338.732 dolaska i 610.276 noćenja. Po broju dolazaka i noćenja pred-

U dolascima prednjače strani turisti. - Doveli smo destinaciju na visoku razinu i postala je prepoznatljiva ne samo na ovom području, nego i u Europi - ističe župan Kolar

njače TZP Biser Zagorja, TZP Srce Zagorja, TZP Gupčev kraj, a potom Stubičke Toplice, Oroslavje i Krapina te ostali.

Vodeni parkovi i Svetište

Tuheljske toplice ove je godine posjetilo 290.783 kupača, a 2023. to je bila brojka od 333.685. Terme Jezerčica zabilježile su 229.012 kupača, što je porast naspram 2023. kada su imali 193.062. Krapinske toplice također bilježe porast naspram 2023. s 163.465 kupača lani, a Stubičke toplice imaju manji pad na 113.476 kupača s 114.249 koliko su imali 2023. godine. Svetište Majke Božje Bistričke posjetilo je 770.000 posjetitelja, a 2023. to je bila brojka od 743.600.

Smještajni kapaciteti

U Krapinsko – zagorskoj županiji ukupno imamo 4.236 ležajeva. Godinu dana prije, ta je brojka bila na 3.885. Najviše kreveta otpada na hotele (1.155), kuće za odmor (1.063) te objekte u domaćinstvu (1.022), a onda slijede hosteli, kampovi, pansioni, smještaj na OPG – u i Akademis. Škrinjar je istaknula i aktivnosti provedene tijekom protekle godine, od labellinga obiteljskog smještaja kroz 'True Zagorje Hume' oznaku, projekta zagorje Outdoor, WRC Croatia, projekt Vinograda s pogledom, ali i brojnih manifestacija poput Babičinih kolača, Štruklijade, Sajma i izložbe vina te 100% zagorsko u Rijeci i Zagrebu. Pohvalili su se i nagradama koje su stigle u Zagorje za destinacijski film. Prepoznatljiva destinacija Župan i predsjednik TZ KZŽ Željko Kolar istaknuo je koliko je zadovoljan odličnom turističkom 2024. godinom. – Ne zbog toga što imamo veći broj dolazak i noćenja, nove investicije bez kojih nema brojki, nego iz razloga što smo destinaciju doveli na visoku razinu i postala je prepoznatljiva ne samo na ovom području, nego i u Europi – rekao je župan i naveo kako se to dugu-

je i brojnim manifestacijama i događanjima tijekom cijele godine. –Nema tjedna kroz 12 mjeseci, a da nema neke manifestacije. Dodajmo tome i Muzeje hrvatskog zagorja koji su dobili nagradu Hrvatske turističke zajednice i Gospodarske komore za najbolju kulturno – turističku destinaciju u Hrvatskoj i naše nagrade za promo turistički film, kao i nagradu za najbolju apartman u Hrvatskoj – istaknuo je Kolar i zahvalio svim turističkim djelatnicima i djelatnicama te partnerima s kojima se zajednički došlo do ovih sjajnih rezultata. - Poruka je to investitorima da se isplati ulagati na području Krapinsko – zagorske županije – naglasio je župan. Istaknuo je kako svemu tome doprinose i ulaganja u povećanje hotelskog smještaja kao i trend rasta broja kuća za odmor, ali i bogata gastro i eno ponuda. - Naša najveća kvaliteta je što smo se uspjeli, pogotovo u inozemstvu, prezentirati kao destinacija, a da se i svaki po-

jedini turistički dionik sa svojom posebnom ponudom bori za svojeg gosta. To je ono što su ljudi prepoznali – zaključio je Kolar.

Velike manifestacije

Domaćin, direktor Termi Jezerčica Stjepko Bulić, pohvalio je sve prisutne za veliki napredak turizma u KZŽ u posljednjih deset godina te je zahvalio na dobroj suradnji županu Kolaru te donjostubičkom gradonačelniku Nikoli Gospočiću, dodavši kako su u Termama itekako zadovoljni proteklom godinom, a najavio je i investicijsko razdoblje zbog čega će brojke u budućnosti biti još bolje. Rezultate ostvarene u protekloj godini kratko je predstavila i direktorica ovdašnje Turističke zajednice područja Donja i Gornja Stubica, Kornelija Vnučec, istaknuvši kako je zabilježen porast broja i dolazaka i noćenja za 30, odnosno 34 posto. Naglasila je i kako je TZP Gupčev kraj prošle godine dobila 94.915 eura preko na-

tječaja HTZ za brojne projekte koji su ostvareni, a dodala je i kako je događanja na ovom području tijekom godine puno. – Uz sve ostale, imamo čak četiri top događanja koja posjeti više od 10.000 posjetitelja, a to su Seljačka buna, Stubica fest, Ljeto u dvorcu Oršić i Susreti za Rudija, na koje nam ne dolaze samo posjetitelji iz Hrvatske, već i iz susjednih zemalja – naglasila je Vnučec te je najavila skorašnje obilježavanje Seljačke bune, i to Bitkom kod Stubice, 8. veljače u Donjoj Stubici te Puntanjem kmetov kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici vikend prije. Okupljene je pozdravio i gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, koji je istaknuo kako je na primjeru Termi Jezerčica vidljivo da se svaka investicija isplati, obzirom na porast broja kupača lani naspram godinu prije, a nakon investicije u vanjski vodeni park, kao i da se veseli budućim investicijama i u Termama Jezerčica, ali i u cijeloj županiji.

Turistički rezultati predstavljeni su u Termama Jezerčica u Donjoj Stubici

Zagorske toplice bilježe porast broja kupača

Proteklog tjedna održan sastanak predstavnika Krapinsko - zagorske županije i ravnatelja zagorskih škola

Kolar zatražio da sve škole u Zagorju

uključe osnivača

u rad na Planu sigurnosti

Sukladno Protokolu, sve školske ustanove bit će zaključane tijekom cijelog radnog vremena, a na način da su osigurani evakuacijski izlazi

KRAPINA - U srijedu, 8. siječnja u Poslovno tehnološkom inkubatoru Krapinsko-zagorske županije u Krapini održan je sastanak ravnateljica i ravnatelja srednjih i osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije s predstavnicima osnivača. Na sastanku je sudjelovala i zamjenica župana Jasna Petek te pročelnica resornog Upravnog odjela Mirjana Smičić Slovenec. Protokol

Nakon nemilog događaja u zagrebačkoj osnovnoj školi resorno je ministarstvo izradilo Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama s ciljem osiguravanja veće sigurnosti u školskim ustanovama. Župan Željko Kolar na sastanku s ravnateljicama i ravnateljima osnovnih i srednjih škola s područja Krapinsko-zagorske županije napomenuo je kako je sigurnost učenika i djelatnika škola uvijek bila prioritet i na visokoj razini. Također, istaknuo je kako vjeruje da je svaka škola poduzela sve osnovne mjere propisane Uputama izdanim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Međutim, ističe župan Kolar, nezadovoljan je izostavljanjem osnivača od strane resornog ministarstva. Budući da je svaka škola specifična i jedinstvena s obzirom na način djelovanja, broj učenika, veličinu i sl., župan Kolar zatra-

Kolar: Sazvat ćemo sastanak stožera Civilne zaštite i angažirati stručne službe kako bismo dobili odgovore na sve nedoumice, ali i vidjeli što još možemo učiniti kako bismo što bolje doskočili novim mjerama

žio je da sve škole uključe osnivača, odnosno Krapinsko-zagorsku županiju, u rad na Planu sigurnosti kako bi se Plan ujednačio i izradio tako da odgovara školama sukladno njihovim specifičnostima. Sukladno Protokolu, sve školske ustanove bit će zaključane tijekom cijelog radnog vremena, a na način da su osigurani evakuacijski izlazi. Ravnatelji su odredili i dežurstvo radnika na ulazu u školsku ustanovu tijekom radnog vremena. U slučaju više postojećih ulaza u školsku ustanovu, školske ustanove odredile su jedinstveni ulaz za sve roditelje i posjetitelje, a koji se prethodno moraju najaviti. Jedna od ključnih tema sastanka bila je otvorena i jasna komunikacija između škola i osnivača kako bi

škole i dalje bile sigurno mjesto za rast, razvoj i igru. Potrebe i specifičnosti Kako bi prilagodba novim mjerama bila što lakša i cjelovitija, župan Željko Kolar zatražio je od ravnateljica i ravnatelja da sastave potrebe koje njihova škola ima, odnosno sustave koje procjene da su im potrebni, a koji će biti ugrađeni do sukladno mogućnostima do kraja mjeseca. "Važno je realno sagledati potrebe svake škole i uzeti u obzir njene specifičnosti. Sazvat ćemo sastanak stožera Civilne zaštite i angažirati stručne službe kako bismo dobili odgovore na sve nedoumice, ali i vidjeli što još možemo učiniti kako bismo što bolje doskočili novim

mjerama", poručio je župan Kolar i naglasio prisutnima kako u svakom trenutku mogu iskazati potrebe, poslati ponudu i zatražiti suglasnost osnivača. Također, župan Kolar dodao je kako podrška Krapinsko-zagorske županije kao osnivača nije upitna, a Planove sigurnosti prilagodit će predstojećim radovima vezanim uz NPOO, odnosno dogradnju škola i sportskih dvorana za postizanje uvjeta za provođenje cjelodnevne nastave. Na sastanku se raspravljalo o brojnim temama poput zapošljavanja dodatnog tehničkog osoblja, ugradnje uređaja poput portafona i kamera, individualnim potrebama škola, ali i međusobnoj suradnji, razmjeni ideja i podršci u novonastalim školskim uvjetima. (zl)

BURZA RADA Krajem prosinca 2024. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 1.568 osoba

Najtraženije medicinske sestre, konobari i doktori

HRVATSKO ZAGORJE - Ukupno je u prosincu 2024. iz evidencije nezaposlenih izašlo 180 osoba (15,5% manje nego u prosincu 2023. godine). Od toga je zaposlena 121 osoba, i to: 105 osoba (86,8%) na temelju zasnivanja radnog odnosa i 16 osoba (13,2%) na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnog odnosa najčešće se realiziralo u sljedećim djelatnostima: Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 21 osoba ili 20,0%, Prerađivačka industrija – 16 osoba ili 15,2%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 12 osoba ili 11,4%, te Obrazovanje – 11 osoba ili 10,5%. Promatrano prema ispostavama, u zapošljavanju su predvodile ispostave Zlatar (26 zaposlenih osoba ili 24,8% od ukupnog broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa) i Zabok (22 zaposlene osobe ili 21,0%). 144 novoprijavljenih

U prosincu 2024. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su uku-

pno 144 nezaposlene osobe (4,3% manje nego u prosincu 2023. godine), i to: 113 osoba izravno iz radnog

odnosa (78,5%), 5 osoba iz redovitoga školovanja (3,5%), 25 osoba iz neaktivnosti (17,3%), te 1 osoba iz dru-

gih oblika rada (0,7%). S obzirom na djelatnost prethodnog zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz sljedećih djelatnosti: Prerađivačka industrija – 25 osoba ili 22,1%, Građevinarstvo – 17 osoba ili 15,0%, Obrazovanje – 15 osoba ili 13,3%, te Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 12 osoba ili 10,6%. Krajem prosinca 2024. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Krapina registrirano je 1.568 osoba. U usporedbi sa studenim 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 2,2% ili 36 osoba, a u odnosu na prosinac 2023. godine broj nezaposlenih manji je za 18,5% ili 357 osoba. Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je na području ispostave Zlatar (404 ili 25,8% od ukupnog broja u PU Krapina), a najmanje je nezaposlenih u ispostavi Pregrada (91 ili 5,8%).

Slobodna radna mjesta

U prosincu 2024. godine 352 nezaposlene osobe ili 22,4% od ukupnog

broja mjesecu prosincu 2024. godine poslodavci su prijavili 323 potrebe za radnicima što je za 22,5% manje nego u prethodnom mjesecu, te za 8,0% više u odnosu na isti mjesec 2023. godine. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u sljedećim djelatnostima: Prerađivačka industrija – 90 radnika ili 27,9%, Zdravstvena zaštita i socijalna skrb – 72 radnika ili 22,3%, Obrazovanje – 54 radnika ili 16,7%, te Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala – 29 radnika ili 9,0%. Najtraženija zanimanja u prosincu 2024. g. bila su: Medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege (19), Konobar/konobarica (18), Doktor/ doktorica medicine (17), Prodavač/ prodavačica (15), Odgojitelj/odgojiteljica predškolske djece (11), Kuhar/kuharica (9), Zavarivač/zavarivačica (8), Njegovatelj/bolničar Njegovateljica/ bolničarka (7), Bravar/bravarica (7), Kovinotokar/kovinotokarica (7), CNC operater/ operatorica (6). (zl) U usporedbi sa studenim 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 2,2% ili 36 osoba, a u odnosu na prosinac 2023. godine broj nezaposlenih manji je za 18,5% ili 357 osoba

ODLIČNE VIJESTI ZA POČETAK GODINE Gradu Zaboku odobrena sredstva za rekonstrukciju i opremanje sportskog igrališta u Parku Milana Prpića

Park Milana Prpića dobit će novo ruho na radost mališana i njihovih roditelja

Projektom će se rekonstruirati i unaprijediti postojeće sportsko igralište, zamijeniti dotrajale konstrukcije koševa za košarku, ploče i obruči te dotrajala urbana oprema, urediti pristupne stazice koje će biti primjerene za osobe s invaliditetom te će biti montirana nova LED rasvjeta

ZABOK - Gradu Zaboku odobrena su sredstva Ministarstva turizma i sporta putem Javnog poziva za iskaz interesa za sufinanciranje izgradnje, obnove, održavanja, opremanja i rekonstrukcije sportskih građevina za 2025. godinu za projekt "Rekonstrukcija i opremanje sportskog igrališta u Parku Milana Prpića".

Rekonstrukcija

postojećeg igrališta

Projektom će se rekonstruirati i unaprijediti postojeće sportsko igralište na kojem će biti moguće nesmetano i sigurno bavljenje sportom. Zamijenit će se dotrajale konstrukcije koševa za košarku, ploče i obruči te dotrajala urbana oprema. Uredit će se pristu-

pne stazice koje će biti primjerene za osobe s invaliditetom te će biti montirana nova LED rasvjeta. Predmetno sportsko igralište bit će omeđeno zonama zelenila u vidu stabala i niskog raslinja.

Poticanje i poboljšanje kvalitete bavljenja sportom

Cilj predmetnog projekta je rekonstrukcija i opremanje sportskog igrališta u Parku Milana Prpića u Zaboku, što doprinosi zadovoljenju javnih potreba u sportu različitih korisnika te poticanju i poboljšanju kvalitete bavljenja sportom, ali i povećanje broja dostupnih uređenih igrališta na području grada, što će povećati popularnost sporta u lokalnoj zajednici i ispuniti preduvjet za razvoj spor-

ta u Republici Hrvatskoj. – Ovo su uistinu odlične vijesti za početak 2025. godine. Park Milana Prpića dobit će potpuno novo ruho na radost mališana i njihovih roditelja – rekao je gradonačelnik Ivan Hanžek. Ukupna vrijednost projekta iznosi 176.790,70 eura, dodijeljena sredstva Ministarstva iznose 141.432,56 eura dok udio prijavitelja iznosi 35.358,14 eura. (zl)

Ukupna vrijednost projekta iznosi 176.790,70 eura, dodijeljena sredstva Ministarstva iznose 141.432,56 eura

Održan operativni sastanak Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za prava djece u RH

'Kao županija

koja je prva dobila status Županija - prijatelj djece imamo puno iskustva i znanja u tom području'

KRAPINA - Zamjenica župana Jasna Petek sudjelovala je u petak, 10. siječnja, na 1. sastanku Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Akcijskog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2025. do 2026. godine. Zamjenica Petek imenovana je članicom Radne skupine u ime Hrvatske zajednice županija zajedno s ostalim predstavnicama i predstavnicima državnih tijela, ureda Vlade RH, Ureda pravobraniteljice za djecu, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te organizacija civilnog društva. Riječ je o dokumentu koji predstavlja niz mjera i aktivnosti usmjerenih na ostvarivanje prava djece u Republici Hrvatskoj, a zamjenica Petek istaknula je zadovoljstvo sudjelovanjem u Radnoj skupini prvenstveno zbog mogućnosti direktnog doprinosa jačanju dječjih prava. "Kao županija koja je prva dobila status Županija-prijatelj

djece imamo puno iskustva i znanja u tom području i sigurno možemo kvalitetnim prijedlozima doprinijeti novom Akcijskom planu za prava djece. Na prvom operativnom sastanku voditeljica Radne skupine Sandra Batlak upoznala nas je s metodologijom izrade i našim zadacima, dogovoreni su prvi konkretni koraci nakon čega slijedi utvrđivanje analize, ostvarenje Akcijskog plana iz prethodnog razdoblja, popunjavanje obrazaca te davanje prijedloga i komentara za novi Akcijski plan", poručila je nakon operativnog sastanka zamjenica Petek te dodala kako će se sljedeći zajednički sastanak održati krajem tekućeg mjeseca, dok će radna verzija Akcijskog plana početkom ožujka krenuti u javno savjetovanje. "Kroz izradu Akcijskog plana treba osmisliti modalitete uključivanja djece jer nema smisla raditi Akcijski plan za ostvarivanje prava djece bez njih", za-

Petek: 'Kroz izradu Akcijskog plana treba osmisliti modalitete uključivanja djece, jer nema smisla raditi Akcijski plan za ostvarivanje prava djece bez njih'

ključila je zamjenica Petek. U rad Radne skupine mogu se uključiti i drugi stručnjaci koji mogu dati doprinos ispunjenju zadaća koje uključuju analizu učinaka provedbe Akcijskog plana za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2024. godine, sudjelovanje i doprinos izradi Akcijskog plana za razdoblje od 2025. do 2026. godine, utvrđivanje aktivnosti koje će se provoditi u vremenskom razdoblju provedbe Akcijskog plana usmjerenih postizanju rezultata mjera i posebnih ciljeva utvrđenih Nacionalnim planom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2026. godine, utvrđivanje rokova provedbe i procjenjivanje fiskalnog učinka za postizanje rezultata i posebnih ciljeva za razdoblje provedbe Akcijskog plana te sustavno praćenje, izvještavanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju rezultata mjera i posebnih ciljeva. (zl)

Jasna Petek

Prikaz Parka Milana Prpića nakon rekonstrukcije

Park Milana Prpića dobit će novu vizuru

Obavljen je tehnički pregled prostora u Pastoralnom centru, koji je uređen, odnosno prenamijenjen, u prostor za dječji vrtić. Čeka se uporabna dozvola

Odmah po preseljenju djece iz starog dijela vrtića, kreće gradnja novog na istom prostoru

Već je predana dokumentacija za građevinsku dozvolu za izgradnju područnog vrtića i priprema se dokumentacija za raspisivanje javne nabave te nas u ovoj godini, čim završi nabava, očekuje gradnja i tog područnog vrtića, najavila je gradonačelnica

Sabina Pušec ZLATAR

Završen je još jedan bitan projekt na području grada Zlatara. Naime, obavljen je tehnički pregled prostora u Pastroralnom centru, koji je uređen odnosno prenamijenjen u prostor za dječji vrtić. Izvođač radova bio je Holz konstrukt, a investitor Grad Zlatar. - Sretna sam i ponosna da smo još jedan projekt priveli samome kraju, izdvojeni dio Dječjeg vrtića Zlatarsko zlato u Zlataru. Zahvaljujem zlatarskoj Župi i Nadbiskupiji, koji su prihvatili naš interes i inicijativu i dali nam prostor na korištenje za dobrobit zajednice odnosno roditelja i njihove djece – zadovoljna je gradonačelnica Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek. Preseljenje

Sada se čeka pravomoćna uporabna dozvola i za desetak dana očekuje se u prvom koraku preseljenje djece iz starog dijela dječjeg vrtića u uređeni prostor Pastoralnog centra, kako bi se priča oko zlatarskih vrtića mogla nastaviti. Naime, u ovaj će prostor sada biti smješteni mališani iz starog dijela Dječjeg vrtića Zlatarsko zlato, koji će po njihovom preseljenju biti srušen i krenut će gradnja novog vrtića na postojećem prostoru. – Za to je već sklopljen ugovor s izvođačem radova, Pludux

Art d.o.o. iz Konjščine, koji je spreman za početak radova, samo čeka preseljenje djece – kaže gradonačelnica. Ukupna vrijednost radova iznosi 1.068.440,60 EUR bez PDV-a, odnosno 1.335.550,75

EUR s PDV-om. Za opremanje dječjeg vrtića odabran je ponuditelj Teding d.o.o. iz Zagreba te ukupna vrijednost opremanja iznosi 65.804,00 EUR bez PDVa, odnosno 82.255,00 EUR s PDV-om. Projekt Dogradnje i opremanja dječjeg vrtića Zlatarsko zlato provodi se u sklopu Poziva "Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova, prvi Poziv", koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.431.642,61 EUR, od toga su bespovratna sredstva u maksimalnom iznosu od 487.358,15 EUR, a sredstva Grada Zlatara 944.284,46 EUR.

Područni vrtić

- Kao što smo i napomenuli, ova 2025. godina će biti usmjerena najmlađima, pa je već predana dokumentacija za građevinsku dozvolu za izgradnju područnog vrtića i priprema se dokumentacija za raspisivanje javne nabave te nas u ovoj godini, čim završi nabava, očekuje gradnja i tog područnog vrtića. U skorijoj budućnosti u Zlataru neće biti listi čekanja za smještaj djece u vrtić – zadovoljna je gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek. Prostor dječjeg vrtića u pastroralnom centru gradnjom područnog i dogradnjom matičnog vrtića, neće biti 'ukinut'. – Bit će to opcija i za dalje, ako će biti potrebno, a prostor će se sigurno koristiti za djecu i time osiguravamo dugoročno u budućnosti da uvijek imamo mjesta i da neće biti problema s upisom u vrtić u Zlataru – ističe gradonačelnica.

Gradonačelnica: 'U skorijoj budućnosti u Zlataru neće biti listi čekanja za smještaj djece u vrtić'

Kreće izgradnja ceste i nogostupa u ulici

Petra Krešimira i dijelu Kaštelske ulice

Radovi će uključivati i postavljanje javne rasvjete te potrebne instalacije. Vrijednost projekta iznosi 169.397 €

ZLATAR – U petak je u Gradu Zlataru gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek potpisala ugovor s izvođačem radova, tvrtkom Šeničnjak-promet d.o.o. iz Pušće, za izgradnju pješačke staze i nogostupa u ulici Petra Krešimira i dijelu Kaštelske ulice u duljini od

306 metara. Radovi će uključivati i postavljanje javne rasvjete te potrebne instalacije. Vrijednost projekta iznosi 169.397 € (bez PDV-a). - Uz ovaj projekt činimo još jedan korak prema sigurnijem i uređenijem prostoru za naše građane – kaže gradonačelnica. (zl)

Tko se od zagorskih zastupnika i zastupnica najviše javljao za riječ u Saboru?

Jasenka Auguštan – Pentek među najaktivnijm saborskim zastupnicima SDP - a

Hrvatski sabor je u razdoblju od 16. svibnja do 13. prosinca 2024. godine održao četiri plenarne sjednice u trajanju od 68 dana, na kojima se raspravljalo o 203 točke dnevnoga reda

ZAGREB - Hrvatski sabor je u razdoblju od 16. svibnja do 13. prosinca 2024. godine održao četiri plenarne sjednice u trajanju od 68 dana, na kojima se raspravljalo o 203 točke dnevnoga reda. Zastupnici su u tom periodu Vladi tijekom Aktualnog prijepodneva postavili ukupno 120 usmenih pitanja i 154 u pisanome obliku, a za riječ su se javili više od 7217 puta.

Teme

Jedna od najaktivnijih SDP-ovih saborskih zastupnika sa sjevera Hrvatske je i Zagorka, zastupnica Jasenka Auguštan - Pentek, gradonačelnica Grada Zlatara koja je u Saboru do 13. prosinca imala čak 13 svojih pojedinačnih rasprava, dok je pet puta bila i predstavnik kluba zastupnika. Imala je 33 replike i 22 odgovora na istu, te je skupila ukupno 87 javljanja. Između ostalog, osvrnula se na loše stanje u hrvatskim željeznicama te kao jedan od glavnih uzroka navela zastarjelu infrastrukturu. Osvrnula se i na minimalnu plaću naglasivši kako se novim Zakonom podcjenjuje ljude s minimalnom plaćom te da najavljeno povećanje plaća od 1. siječnja nikako neće biti dovoljno. Raspravljala je o Zakonu o zemljišnim knjigama, upozorila na nedostatke kod Zakona o gradnji, Zakonu o komunalnom gospodarstvu kao i Zakonu o građevinskoj inspekciji pritom ističući u kojim dijelovima treba poboljšati izmjene zakona. Posebno se osvrnula na Centar zdravlja, srca i mozga koji bi se trebao graditi u Krapinskim Toplicama naglasivši kako taj projekt nije prilika, nego nužnost. Upozorila je kako Vlada ne čini dovoljno za zaštitu građana i upozorila premijera Andreja Plenkovića na

niz krupnih propusta zbog kojih, kako je upozorila, netko treba preuzeti odgovornost.

Hajdaš Dončić, Curiš Krok, Gregurović i Jembrih Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić imao je dva obrazloženja predlagatelja, a kao predstavnik kluba zastupnika nastupio je četiri puta. Pojedinačnih rasprava nije imao, ali je imao dvije replike i 44 odgovora na repliku. Ukupno je skupio 41 javljanje. SDP-ova zastupnica Anita Curiš Krok i načelnica općine Konjščine imala je osam pojedinačnih rasprava, 12 je puta nastupila kao predstavnica kluba zastupnika, imala je 34 replike i 19 odgovora na njih. Ukupno za riječ se javila 83 puta. Čelnik zagorskog HDZ-a Zoran Gregurović i gradonačelnik grada Krapine nastupio je pet puta kao predstavnik kluba zastupnika i upisao jednu pojedinačnu raspravu. Za repliku se javio 19 puta i odgovorio na jednu dok se za riječ se javio 38 puta. Zastupnica HDZ-a i načelnica općine Lobor Ljubica Jembrih nastupila je kao predstavnica kluba zastupnika četiri puta i imala je dvije pojedinačne rasprave. Skupila je 13 replika, a za riječ se javila 22 puta. (zl)

u restoranu zaboky subota, 14. veljače s početkom u 19 sati

Večera u tri slijeda

Zabavlja vas sastav Trio Valentin

Jasenka Auguštan - Pentek, foto Pixsell

Potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih potpora za razvoj poduzetništva na području Općine Bedekovčina

Općina poduzetnicima odobrila 17.985 eura

BEDEKOVČINA - Potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih potpora za razvoj poduzetništva na području Općine Bedekovčina za 2024. godinu. Općina je svojim poduzetnicima ove godine odobrila 17.985,57 EUR. Mjerom 1. obuhvaćene su potpore novoosnovanim obrtima i tvrtkama, a dodijeljene su sljedećim poduzetnicima: MAŠTALICA obrt za čuvanje djece, vl. Dalija Jurjec – odobreni iznos potpore 5.648,23 EUR, SLASTICE KOD BOŽICE obrt za proizvodnju kolača i torti, vl. Božena Horvat – odobreni iznos potpore 3.472,34 EUR, MX Garaža 350 obrt za održavanje i popravak motocikla vl. Nikola Hranić – odobreni iznos potpore 3.616,90 EUR te STUDIO MIMA obrt za uljepšavanje, vl. Marija Miholić –odobreni iznos potpore 5.248,10

Prezentacija rada Gerotološkog centra

ZLATAR BISTRICA - Gerontološki centar Zjezda i GDCK Krapina organiziraju u Zlatar Bistrici prezentaciju o radu Centra. Pozivaju mještane starije životne dobi i članove njihovih obitelji da dođu na ovu preznetaciju, jer je to prilika da se upoznaju s radom Centra, dostupnim uslugama i o dosadašnjim aktivnostima. Prezentacija će se održati u utorak, 21. siječnja, u 17 sati u Domu kulture u Zlatar Bistrici. (zl)

EUR. Za mjeru 2. Potpore poduzetnicima za financiranje troškova izrade projektnih prijedloga za sufinanciranje iz fondova EU i nacionalnih fondova u okviru koje je osigurano 4.000,00 EUR bespovratnih sredstava, ove godine nije pristigao niti jedan zahtjev. Općina Bedekovčina već 7. godinu za redom dodjeljuje potpore za razvoj poduzetništva putem predmetnog Javnog poziva, odnosno Programa poticanja poduzetništva. Od 2018. godine dodijeljeno je ukupno 30 bespovratnih potpora novoosnovanim obrtima i tvrtkama sveukupne vrijednosti oko 84.855,87 EUR. Dakle, Općina je kroz Program poticanja poduzetništva od 2018. godine potpomogla otvaranju 30 novih obrta odnosno tvrtki na području Općine Bedekovčina. (zl)

Proračun Općine Bedekovčina donesen je u iznosu od 9.336.000 eura

Najveći kapitalni projekt jest izgradnja područnog dječjeg vrtića u Poznanovcu

Projekt izgradnje područnog vrtića podrazumijeva 2.920.000 eura kroz tri godine i dva izvora financiranja. – Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih očekujemo maksimalni iznos potpore u visini od 950.000 eura, od čega je predujam u polovici iznosa planiran u 2025. godini, a druga polovica iznosa planirana je u 2027. godini – kažu iz Općine

BEDEKOVČINA – Proračun Općine Bedekovčina na posljednjoj lanjskoj sjednici Općinskog vijeća donesen je u visini od 9.336.000 eura. Najveći kapitalni projekt svakako je izgradnja područnog dječjeg vrtića u Poznanovcu. Područni vrtić

Dežurstvo pravne klinike u Zlataru

ZLATAR - U utorak, 21. siječnja, održat će se dežurstvo Pravne klinike u Zlataru. Kao sastavnica Pravnog fakulteta u Zagrebu, u čijem radu sudjeluju studenti, Pravna klinika sudjeluje u sustavu pružanja besplatne pravne pomoći građanima. U sklopu projekta Vanjske klinike studenti kliničari odlaze u gradove izvan Zagreba i pružaju pravnu pomoć, odnosno preuzimaju slučajeve i daju opće pravne informacije te pravne savjete, korisnicima, koji nisu u mogućnosti doći u prostorije Pravne klinike u Zagrebu. U Zlataru, u utorak 21. siječnja, građani mogu doći od 10 do 12 sati, u prostorije Udruge osoba s invaliditetom KZŽ ili od 12 do 14 sati u prostorije Grada Zlatara (Park hrvatske mladeži 2). (zl)

Radi se o pružanju besplatne pravne pomoći građanima

U utorak 21. siječnja, građani mogu doći od 10 do 12 sati, u prostorije Udruge osoba s invaliditetom KZŽ ili od 12 do 14 sati u prostorije Grada Zlatara

Projekt izgradnje područnog vrtića podrazumijeva 2.920.000 eura kroz tri godine i dva izvora financiranja. – Od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih očekujemo maksimalni iznos potpore u visini od 950.000 eura, od čega je predujam u polovici iznosa planiran u 2025. godini, a druga polovica iznosa planirana je u 2027. godini. Glavnina situiranih radova očekuje se u 2026. i 2027. godini – pojašnjavaju iz Općine Bedekovčina. Još jedan veliki projekt jest proširenje i uređenje kuhinje u Dječjem vrtiću Bedekovčina. – Radi novog dijela dograđenog vrtića, nužno je proširiti kuhinju, a za tu namjenu osigurali smo sredstva u iznosu od 300.000 eura. Društveni domovi i vatrogasni dom

Planirana su i sredstva u iznosu od 83.000 eura za izradu projektno – tehničke dokumentacije za program zaštite i očuvanja dvorca Poznanovec. Lani je za taj projekt odobreno 75.000 eura od Ministarstva kulture te se realizacija očekuje ove godine. Osigurana su i sredstva u iznosu od 50.000 eura za rekonstrukciju Doma kulture Martinec Orehovički. Planirana su i ulaganja u društvene domove na području općine z iznosu od 8.000 eura, s time da su za društveni dom Židovinjak osigurana sredstva od 20.000 eura, jednako kao iza društveni dom u Naselju Sovinjak. Općina će sufinancirati i projekt dogradnje i rekonstrukciju vatrogasnog doma DVD – a Bedekovčina sredstvima EU fondova. Kroz kapitalnu donaciju DVD – u Bedekovčina za otplatu kredita po spomenutom projektu osiguravaju se sredstva u iznosu od

Općina ima u planu i izgradnju nekoliko dječjih igrališta, za koja se nada dobiti sredstva preko natječaja

64.000 eura u 2025. godini, 62.000 eura u 2026. godini te 60.000 eura u 2027. godini. Gradit će se i infrastruktura u gospodarskoj zoni Poznanovec, za što je u proračunu namijenjeno 100.000 eura, a za otkup zemljišta u istoj gospodarskoj zoni 50.000 eura. Također, osigurana su i sredstva od 10.000 eura za provedbu zajedničkih projekata s Turističkom zajednicom Srce zagorja, a u svrhu promicanja turizma na ovom području.

Ulaganja u komunalnu infrastrukturu

Što se tiče ulaganja u komunalnu infrastrukturu, 493.500 eura planirano je za izgradnju nerazvrstanih cesta, zatim 30.000 eura za izgradnju nerazvrstane ceste u Naselju Malekovec, izgradnju nogostupa u Naselju Križanče 5.000 eura (udio Općine), izgradnju javnog parkirališta 150.000 eura, izgradnju autobusnih stajališta 19.000 eura, izgradnju javne rasvjete 22.000 eura, dogradnju i uređenje groblja u Be-

dekovčini 58.000 eura (što se odnosi na kupnju zemljišta i dio radova), zatim za dogradnju i uređenje groblja u Orehovici 30.000 eura, izgradnju objekata i uređaja odvodnje 30.000 eura, izgradnju objekata i uređaja vodoopskrbe i vodotoka 56.000 eura, izgradnju groblja u Poznanovcu 70.000 eura (što se odnosi na kupnju zemljišta) te za izgradnju oborinske odvodnje i nogostupa u Ul. Alojza Člekovića 70.000 eura, kao i izgradnju nogostupa 135.000 eura, od Tratinčice prema Lovrečanu i kod Inkopa.

Planirana dječja igrališta Za izgradnju dječjih igrališta u Keblu i Naselju Križanče Općina je u proračunu osigurala 30.000 eura, a isti će se graditi ukoliko budu dobivena sredstva po natječajima na koje su projekti prijavljeni. Također, u planu je i izgradnja dječjeg igrališta u Brestovcu Orehovičkom. Za taj je projekt Općina za sada osigurala 12.000 eura za projektno – tehničku dokumentaciju i vlastitu komponentu, ukoliko projekt dobije sredstva preko natječaja. U istom bi se naselju trebalo graditi i sportsko igralište, za što je osigurano 18.000 eura, također za projektno – tehničku dokumentaciju i vlastitu komponentu za realizaciju izgradnje, ukoliko projekt prođe na natječaju. Povećanja socijalnih programa Iz Općine ističu kako su povećana i sredstva za stipendije, u odnosu na 2024., pa će se tako isplaćivati 33 studentske stipendije po 100 eura mjesečno i 34 učeničke po 50 eura mjesečno. Pomoć za novorođene planirana je u iznosu od 21.300 eura, a iz Općine dodaju i kako je ukupni plan Programa socijalne skrbi u odnosu na plan iz 2024. povećan za 7.700 eura. Općina ima i dva proračunska korisnika: Dječji vrtić Bedekovčina za kojega izdvaja 1.027.500 eura i Općinsku knjižnicu i čitaonicu za koju izdvaja 92.260 eura. (J. Klanjčić)

Darko Ban, načelnik Općine

Proračun Općine Tuhelj za ovu godinu iznosi 4.844.550 eura, prošlogodišnji višak od 300.000 eura iskoristit će se za dva kapitalna projekta započeta u 2024. godini

Dogradnja Dječjeg vrtića u Tuhlju prioritet je u 2025. godini, izdvojeno je

čak 42,3 % sredstava proračuna

Općina Tuhelj ulažući u svoje najmlađe namjerava osigurati svoju budućnost, jer bez djece i mladih niti jedna sredina nema sadašnjosti ni budućnosti

Marta Čaržavec TUHELJ

Na početku godine, Općina Tuhelj može se pohvaliti izuzetno dobrim financijskim rezultatima. Prema riječima načelnika Mladena Hercigonje, svi planirani projekti i programi iz proračuna za 2024. godinu uspješno su realizirani i financijski pokriveni, dok neplaćenih obveza nema. Uz to, ostvaren je višak proračunskih sredstava u iznosu od 300.000 eura, koji je prenesen u proračun za ovu godinu. On iznosi 4.844.550 eura, a višak će se koristiti za dva kapitalna projekta započeta u 2024. godini.

Cilj proračuna

- Trenutna financijska situacija Općine Tuhelj s aspekta izvršavanja planiranih programa i projekata je dobra. Dakako, bili bi još zadovoljniji kada bi se na državnoj razini izvršila određena decentralizacija te nam se tako povećali prihodi i omogućila još veća ulaganja u naše ljude, komunalnu i društvenu infrastrukturu, obrazovanje, gospodarstvo, socijalne i druge programe. Sve to bi poboljšalo životni standard svih naših stanovnika. Za 2025. godinu, proračun Općine Tuhelj planiran je u iznosu od 4.844.550 eura. Planirana financijska sredstva imaju za cilj osigurati provođenje programa i projekata u svrhu razvoja i modernizacije infrastrukture, lokalnog razvoja baziranog na razvoju poduzetništva i poljoprivrede, razvoja društvene infrastrukture i ljudskih potencijala, turističkog razvoja cijele Općine, a posebno Tuheljskih Toplica kao središta kontinentalnog turizma KZŽ i Hrvatske, provođenja socijalnog programa te transparentne i učinkovite javne uprave – objašnjava načelnik Općine Tuhelj Mladen Hercigonja. Dodaje kako postoje mnogi izazovi s kojima se Općina suočava i koji se nastoje riješiti kako bi proračun bio socijalan, razvojan i uravnotežen. - Da bi se to osiguralo, jedan od najvećih izazova je uskladiti potrebe i fiskalne kapacitete, što iziskuje dobro planiranje i određivanje prioriteta. Za uspješno i dobro određivanje prioriteta važna su nam mišljenja i prijedlozi čitave zajednice stoga koristim ovu priliku da pozovem sve stanovnike Općine Tuhelj da se kod izrade prijedloga proračuna na poziv Općine svojim prijedlozima aktivno uključe u njegovu izradu. Veliki izazov su nam i znatna proračunska sredstva koje izdvajamo za programe u kojima država svojim zakonima i pravilnicima određuje visinu

Hercigonja: 'Veliki izazov su nam i znatna proračunska sredstva koje izdvajamo za programe u kojima država svojim zakonima i pravilnicima određuje visinu novčanih sredstava, ali nam za to ne osigurava dodatna sredstva već ista moramo pronalaziti na način da smanjujemo sredstva za projekte i programe koji poboljšavaju kvalitetu života naših stanovnika'

novčanih sredstava, ali nam za to ne osigurava dodatna sredstva već ista moramo pronalaziti na način da smanjujemo sredstva za projekte i programe koji poboljšavaju kvalitetu života naših stanovnika – govori Hercigonja.

Socijalni program

U socijalnom programu proračuna po prvi su puta osigurana novčana sredstva u iznosu od 40.000 eura za isplatu pomoći umirovljenicima, a zadržani su i svi dosadašnji socijalni programi. Osigurana su i novčana sredstava za niz projekata i programa koji će unaprijediti kvalitetu života stanovnika i na razne načine poduprijeti i pomoći mještanima da bolje i kvalitetnije žive. Neki od najvažnijih i financijski najizazovnijih su izgradnja nogostupa uz ŽC2248 od Tuhlja do Svetog Križa, u dužini cca 700 metara, projekt vrijednosti 530.000 eura, izgradnja komunalne infrastrukture sukladno programu gradnje komunalne infrastrukture za 2025. godinu u kojoj je planirana modernizacija nerazvrstanih cesta u dužini od cca 1,5 kilometra i izrada projektne do-

kumentacije za izgradnju javne rasvjete uz DC205 u Svetom Križu do Bistroa do Tkalca i u Tuhlju prema Novom groblju, a planirana su novčana sredstava u iznosu od 400.000 eura. Tu je i sanacija klizišta na NC Križ odvojak Fekeža – Kapelica Sveti Križ u dužini cca 200 metara u vrijednosti od 100.000 eura te izgradnja spremišta za strojeve i alate vlastitog komunalnog pogona u iznosu od 120.000 eura. Od ostalih projekata, važno je istaknuti uređenje ulaza, ograde i okoliša na novom groblju u Tuhlju u iznosu od 105.000 eura koji se planira financirati sredstvima EU fondova, a preko LAG-a Zagorje Sutla, zatim sanacija klizišta na NC u Svetom Križu - odvojak Cvetkov jarek – Štrok, u vrijednosti od 80.000 eura, izrada izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tuhelj nove generacije putem elektroničkog sustava "ePlanovi" (NPOO. C2:3R3-17.01.0076) u iznosu od

25.000 eura (od toga su bespovratna sredstva EU 25.000 eura). Dječji vrtić Vodstvo Općine posebno veseli dogradnja Dječjeg vrtića Potočić Tuheljski. - Realizacija tog projekta započela je u 2024. godini kada smo otkupili potrebno zemljište, izradili svu projektnu dokumentaciju i ishodovali pravomoćnu građevinsku dozvolu. Projekt smo prijavili na sufinanciranje iz EU fondova. Natječemo se za 510.000 eura što je maksimum prema uvjetima natječaja. Projekt je dobro pripremljen sukladno svim kriterijima iz natječaja i vjerujemo da ćemo biti odabrani za sufinanciranje. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.700.000 eura, a sredstva u iznosu od 1.190.000 eura, Općina će osigurati iz vlastitih izvora. Ako cijela dinamika potrebitih radnji i postupaka bude sukladno vremenskim terminima natječaja, u trećem tromjesečju 2025. godine planiran je početak radova

na dogradnji Dječjeg vrtića Potočić Tuheljski, a završetak radova planiran je u drugom polugodištu 2026. godine – objašnjava načelnik. Izrazito je važan i projekt financiranja rada Dječjeg vrtića Potočić Tuheljski u iznosu od 349.500 eura. - Planirani iznos sredstava predviđen je za sufinanciranje ekonomske cijene dječjeg vrtića roditeljima. Ekonomska cijena boravka djece u Dječjem vrtiću Potočić Tuheljski iznosi 500 eura, od tog iznosa Općina sufinancira 370 eura ili 74 % ekonomske cijene vrtića. - Kada zbrojimo ovo financijsko ulaganje i planirano ulaganje u dogradnju dječjeg vrtića u iznosu od 1.700.000 eura, dolazimo do iznosa od 2.049.500 eura što je 42,3 % proračuna planiranog za 2025. godinu – zaključuje načelnik Hercigonja i dodaje kako su ti podaci pokazatelj da Općina Tuhelj ulažući u svoje najmlađe namjerava osigurati svoju budućnost jer bez djece i mladih niti jedna sredina nema sadašnjosti ni budućnosti.

Načelnik Mladen Hercigonja

Općina Desinić usvojila je proračun za 2025. godinu u iznosu od 2,1 milijuna eura, s posebnim naglaskom na ulaganja u predškolski odgoj

'Uređena cesta do kuće jedan je od najvažnijih preduvjeta za ostanak mladih ljudi na ovim našim ruralnim područjima'

Načelnik Zvonko Škreblin ističe kako je suradnja s državnim institucijama i korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova presudna za realizaciju svih planiranih projekata

Marta Čaržavec

DESINIĆ

Općina Desinić usvojila je proračun za 2025. godinu u iznosu od 2,1 milijuna eura, s posebnim naglaskom na ulaganja u predškolski odgoj. Najveći dio sredstava planira se usmjeriti na dogradnju i rekonstrukciju Dječjeg vrtića Tratinčica, čime će se značajno povećati kapaciteti vrtića i unaprijediti kvaliteta usluge. Uz to, značajna sredstva namijenjena su i komunalnoj infrastrukturi, sanaciji klizišta te asfaltiranju cesta, što su ključni projekti za podizanje kvalitete života u ovoj ruralnoj zajednici. Iako je financijska situacija općine danas povoljnija nego ranijih godina, izazovi su i dalje veliki. Potrebe zajednice, pogotovo u segmentima cestovne infrastrukture i drugih komunalnih usluga, daleko nadmašuju proračunske mogućnosti. Načelnik Zvonko Škreblin ističe kako je suradnja s državnim institucijama i korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova presudna za realizaciju svih planiranih projekata. Kritičan problem

- Ako usporedimo sadašnju i nekadašnju financijsku situaciju Općine Desinić slobodno mogu reći

Škreblin: 'Predškolsko obrazovanje nalazi se na prvome mjestu radi povećanja broja djece koja pohađaju program vrtića, ali i radi provedbe projekta dogradnje i rekonstrukcije Dječjeg vrtića Tratinčica koji ima za cilj unapređenje i proširenje usluge predškolskog odgoja kroz povećanje prostornih kapaciteta vrtića'

da je posljednjih godina situacija puno povoljnija. Razlog tome su veći prihodi od poreza, ali naravno i brojne izvršene prijave na razne javne pozive gdje smo ostvarili određena, nama vrlo značajna, sufinanciranja projekata. Iako imamo više sredstava na raspolaganju imam osjećaj da su potrebe sve veće. Tu je na prvom mjestu naš najveći problem - komunalna infrastruktura, a posebice klizišta na nerazvrstanim cestama. S obzirom da sanacije istih iziskuju velika sredstva svake se godine trudimo ostvariti suradnju da Hrvatskim vodama u vidu sufinanciranja na čemu smo jako zahvalni. Osim klizišta veliko opterećenje za proračun je održavanje i potrebno asfaltiranje cesta kojih imamo čak oko 120 kilometara na naših 45 km kilometara kvadratnih površine. Kroz godine, uzimajući u obzir druge potrebe i prioritete vrlo je malo već i onako skromnih proračunskih sredstava ostajalo za modernizaciju cesta. Posljednjih godina je stanje po tome pitanju ipak povoljnije. Trudimo se ostvariti sufinanciranja naših projekata prijavljujući se na sve raspoložive javne pozive za koje bismo voljeli da ih je više i da je veći postotak sufinanciranja posebice za kritični problem cestovne infrastrukture. Uređena cesta do kuće jedan je od najvažnijih preduvjeta za ostanak mladih ljudi na ovim našim ruralnim područjima stoga smatram da bi trebalo povećati sredstva namijenjena sufinanciranju projektnih aktivnosti uređenja cesta – objašnjava načelnik Škreblin. Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća usvojen je proračun Općine Desinić za 2025. godinu koji iznosi oko 2.100.000,00 eura. - Naravno da bi bilo idealno da imamo više sredstva na raspolaganju, jer znamo koje su sve potrebe i želje naših mještana. Ako će se sljedeće godine otvoriti neki javni poziv za prijavu projektnih prijedloga, a kojeg nismo u početku planirali, naravno da ćemo se uključiti i pokušati ostvariti sredstva. Cilj proračuna je da planirana sredstva, osim ulaganja u komunalnu infrastrukturu, uključuju svaki segment našega društva, od predškolskog odgoja za kojeg se planiraju rekordna sredstva, školskog sustava, financijske pomoći učenicima i studentima, socijalnog sustava, poljoprivrednika, mladih obitelji kojima pomažemo provedbom demografskih mjera – kaže načelnik.

Glavni izazov

Prema njegovim riječima, glavni izazov u planiranju proračuna je osigurati da se dostupna sredstva raspodijele tako da pokriju sve proračunske stavke i obuhva-

te ključna područja važna za lokalnu zajednicu. Ruralna područja često se suočavaju s brojnim preprekama, prvenstveno zbog ograničenih i nedovoljnih vlastitih fiskalnih kapaciteta, što otežava zadovoljenje svih potreba na ujednačen način. Dodatno, financiranja iz državnog proračuna ili EU fondova u većini slučajeva ne pokrivaju u potpunosti troškove projekata, dok vlastiti udio u tim financiranjima predstavlja značajan teret za lokalni proračun i zahtijeva dugoročno osiguravanje sredstava. - Uz optimalno raspoređivanje vlastitih sredstava, maksimalno se trudimo iskoristiti mogućnosti povlačenja dodatnih sredstava putem natječaja i javnih poziva, uzimajući u obzir kadrovske i materijalne kapacitete. Budući da vlastiti prihodi nisu dostatni, značajno ovisimo o transferima iz državnog proračuna i sredstvima EU fondova. Međutim, nepredvidivost iznosa i dostupnosti tih sredstava otežava dugoročno planiranje – govori Škreblin. Dodaje da se, zbog geografskog položaja i učestalih elementarnih i vremenskih nepogoda, javlja potreba za hitnim reakcijama koje pak često preusmjeravaju sredstva i pažnju s dugoročnog strateškog planira-

nja. Proces planiranja i realizacije proračuna dodatno kompliciraju kompleksni zakonski okviri i administrativni zahtjevi. Stroge procedure javne nabave i vremenski zahtjevni administrativni postupci često produžuju rokove i usporavaju provedbu projekata, čime se smanjuje učinkovitost upravljanja lokalnim resursima. - Na lokalnoj razini, pristup planiranju proračuna mora biti razborit i objektivan. Svaki proračun izrađuje se i usvaja unutar realnih i jasno definiranih granica i okvira, uzimajući u obzir financijske mogućnosti zajednice – poručuje Škreblin.

Trošenje najvećeg dijela proračuna

Program na kojeg se planira utrošiti najveći postotak proračuna je predškolsko obrazovanje, odmah po tome građenje komunalne infrastrukture te održavanje komunalne infrastrukture. - Predškolsko obrazovanje nalazi se na prvome mjestu radi povećanja broja djece koja pohađaju program vrtića, ali i radi provedbe projekta dogradnje i rekonstrukcije Dječjeg vrtića Tratinčica koji ima za cilj unapređenje i proširenje usluge predškolskog odgoja kroz povećanje prostornih kapaciteta vrti-

ća. Za navedenu svrhu ostvarena su bespovratna EU sredstva prijavom na program u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske. Od projekata gradnje i održavanja komunalne infrastrukture od glavnih aktivnosti izdvajam uređenja nogostupa, asfaltiranje dionica nerazvrstanih cesta, proširenje javne rasvjete te sanacije klizišta. Uz navedeno planira se nastavak provedbe naših manifestacija te financiranje programa i projekata naših udruga – objašnjava načelnik. Započeta je provedba projekta Izrada izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Desinić nove generacije putem elektroničkog sustava "ePlanovi" ukupne vrijednosti i ostvarenih bespovratnih sredstava od 25.000 eura. Cilj projekta je osuvremenjivanje, unificiranje i digitaliziranje prostornog plana što će posljedično osigurati njegovu jednostavnu i nedvosmislenu provedbu, a provodi se u sklopu Poziva 'Izrada prostornih planova nove generacije putem elektroničkog sustava ePlanovi', koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a provedbeno tijelo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Načelnik Zvonko Škreblin

Proračun Općine Kumrovec za 2025. godinu iznosi 1.794.380,00 eura

Nastavlja se obnova stadiona u Razvoru, ove godine kreće i izgradnja POS stanova

KUMROVEC – Općinsko vijeće

Općine Kumrovec na kraju protekle godine donijelo je proračun za 2025. godinu u visini od 1.794.380,00 eura.

Nastavak

radova na stadionu

Od najvećih projekata, u planu je sanacija klizišta i dijela nerazvrstanih cesta u naseljima Velnci i Razvor te rekonstrukcija postojeće kolničke konstrukcije i izrada sustava kontrolirane površinske odvodnje oborinskih voda sve sukladno prethodno izrađenoj projektnoj

Započeto je i projektiranje autokampa ispod Centra za posjetitelje

dokumentaciji. Vrijednost radova procijenjena je na 210.000,00 eura. Iz Općine Kumrovec kažu i kako je započeto projektiranje autokampa ispod Centra za posjetitelje u Kumrovcu, koje će biti završeno u ovoj godini. U proračunu su i sredstva za nastavak obnove sportskog dijela zgrade u sklopu stadiona u Razvoru, čija je procijenjena vrijednost radova 100.000 eura. –Nakon uspješne obnove prve polovice zgrade te završetka investicije zamjene krovišta, planirano je pristupiti u rekonstrukciju sportskog dijela građevine – kažu iz Općine. Ove godine planiran je i projekt rekonstrukcije multifunkcionalnog igrališta u sklopu stadiona Razvor, koji je prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma, a rezultati se očekuju ove godine. – Projektnim prijedlogom planirano je rekonstruirati postojeće asfaltirano košarkaško igralište i tribine te formiranje multifunkcionalnog igrališta za sportove; tenis, košarku, odbojku, rukomet i mali nogomet. Cijeli teren je planirano opremiti modernom antistres podlogom, a u sklopu projekta planirana je i rekonstrukcija tribina sa 300 sjedalica i oborinske odvodnje s igrališta. Vrijednost provođenja projekta, ugradnja opreme i građevinskih radova je 145.000,00 eura – pojašnjavaju iz Općine Kumrovec. Pametna rješenja u prometnom sustavu i zelena tranzicija

Općina je lani započela s provedbom projekta implementacije pa-

Ove godine planiran je i projekt rekonstrukcije multifunkcionalnog igrališta u sklopu stadiona Razvor, koji je prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma

metnih i održivih rješenja u prometnom sustavu, digitalnoj javnoj upravi i zelenoj tranziciji. - Projekt uključuje još i sustav naplate parkinga i upravljanja javnim parkiralištima, programske pakete za uredsko poslovanje javne uprave i nabavu agrometeoroloških uređaja. Projekt je u tijeku i završetak

Poziv za dodjelu javnih priznanja Općine Zlatar Bistrica

Prijedlog se podnosi najkasnije do 23. siječnja 2025. godine do 14:30 sati, a svi detalji mogu se naći na web stranici Općine Zlatar Bistrica

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica raspisala je Javni poziv za dodjelu javnih priznanja Općine Zlatar Bistrica za 2025. godinu. Javna priznanja Općine Zlatar Bistrica mogu se dodijeliti u kategorijama: Nagrada Općine Zlatar Bistrica – može se dodijeliti fizičkim i pravnim osobama s područja općine Zlatar Bistrica, za osobite uspjehe u razvoju društvenih odnosa i unaprjeđenja djelatnosti, od posebnog značaja za Općinu., zatim Plaketa Općine Zlatar Bistrica. Plaketom za počasnog građanina Općine Zlatar Bistrica počasnim građaninom može biti proglašen mještanin općine Zlatar Bistrica, ali i drugi građani Republike Hrvatske i drugih država, koji su osobno i izuzetno doprinijeli napretku Općine ili joj dali izuzetan doprinos. Plaketa Općine Zlatar Bistrica može se dodijeliti fizičkim i pravnim osobama s područja Općine Zlatar Bistrica za izuzetna ostvarenja i doprinos u kulturnom, sportskom, duhovnom i sveukupnom društvenom životu od posebnog značaja za Op-

ćinu. Jedna osoba može biti predložena za samo jedno od navedenih priznanja. Prijedlog kandidata/ kandidatkinje za dodjelu jednog od javnih priznanja iz mogu podnijeti općinska načelnica, udruge, ustanove ili tvrtke građana s područja Općine Zlatar Bistrica te druge fizičke i pravne osobe s područja Općine Zlatar Bistrica. Prijedlog se podnosi najkasnije do 23. siječnja 2025. godine do 14:30 sati, a svi detalji mogu se naći na web stranici Općine Zlatar Bistrica. (zl)

je planiran u siječnju 2025. godine, a ukupna vrijednost investicije iznosi 49.458,00 eura – pojašnjavaju iz Općine. Ove godine i APN kreće s izgradnjom POS stanova, a vrijednost investicije bit će 2 milijuna eura. Osim sufinanciranja prijevoza i radnih bilježnica učenicima, dodijeljene su i stipendije studentima i srednjoškolcima koje su od 2024. godine povećane na 80 eura mjesečno. Od 2024. godine povećane su i jednokratne naknade za novorođenu djecu, pa tako sada iznose za prvo dijete 700 eura, za drugo dijete 700 eura, dok za treće i dalje iznosi 1.000 eura. (J. Klanjčić)

Predstavnici Općine i DND-a za blagdane posjetili i darivali obitelj s bebama trojkama

KUMROVEC - Povodom božićnih blagdana, na blagdan Sveta tri kralja predstavnici Općine Kumrovec, na čelu s načelnikom Robertom Šplajtom te članice Društva Naša djeca Kumrovec posjetili su mladu obitelj Slavka

Jurića i Andreje Gorički i njihove nedavno rođene trojke Lea, Evu i Enu. – Male, prekrasne bebice odlično napreduju, a mama i tata uživaju u blagostanju. Želimo im svu sreću, zdravlja i veselja – poruka je iz Općine Kumrovec. (zl)

Izgradnja POS stanova koja kreće ove godine vrijedna je 2 milijuna eura

Načelnik Kumrovca Robert Šplajt

Grad Donja Stubica

objavio javni poziv za udruge

DONJA STUBICA - Grad Donja Stubica objavio je javni poziv za prijavu programa i projekata udruga, od interesa za opće dobro i razvoj Grada za 2025. godinu. Osigurano je 146.100 eura, a među programima i projektima koji će se financirati su sport, kultura, umjetnost, poljoprivreda, briga i izobrazba za djecu i mlade, promicanje prava osoba s invaliditetom, socijalne usluge, humanitarna djelatnost i drugo. Rok za podnošenje prijava je do 6. veljače, a sve potrebne informacije i obrasce možete pronaći na mrežnim stranicama Grada kao i u Jedinstvenom upravnom odjelu. (zl)

U Tuhlju predstavljen lokalni program za mlade

'Pronađite mjere i aktivnosti koje predstavljaju vas i vaše želje i potrebe'

TUHELJ - U subotu, 14. prosinca 2024. godine, održano je javno predstavljanje Lokalnog programa za mlade Općine Tuhelj za razdoblje 2024. – 2028., kojem su prisustvovali mladi, ali i zainteresirana javnost općenito, a nakon što je isti usvojen od strane Općinskog vijeća Općine Tuhelj. Lokalni program, nastao kroz projekt "Mladi za Tuhelj – Lokalni program za mlade 2024. – 2028." koji je tijekom cijele 2024. godine provodio LAG Zagorje-Sutla u partnerstvu s Općinom Tuhelj, sastoji se od 4 prioritetna područja: demokratsko građanstvo, ljudska prava i aktivizam mladih; sigurnost, zdravlje sport i pozitivni stilovi života; stanovanje, obitelj i ekonomsko osamostaljenje mladih; obrazovanje, kultura i provođenje slobodnog vremena te ukupno 18 mjera. - Ovaj je lokalni program rezultat višemjesečnih aktivnosti kroz koje ste vi mladi mogli iskazivati svoje potrebe i probleme te davati prijedloge koji su potom pretočeni u mjere. Kad uhvatite slobodnog vremena, prolistajte program i pronađite one mjere i aktivnosti koje predstav-

ljaju vas i vaše želje i potrebe. Na svima njima će i Općina Tuhelj i Savjet mladih intenzivno raditi za vrijeme trajanja Lokalnog programa kako bi i mladi doživjeli Tuhelj kao sredinu koja zaista brine za njih – istaknuo je predsjednik Savjeta mladih Općine Tuhelj i voditelj projekta Marko Brozović. Na lokalni program se osvrnuo i načelnik Općine Tuhelj, Mladen Hercigonja, rekavši kako je zadovoljan donesenim programom i mjerama koje su istim obuhvaćene. - Bez obzira što je program donesen i u njemu su pobrojene sve one najbitnije mjere i aktivnosti, mladi se u bilo kojem trenutku mogu javiti općini s novim prijedlozima koje ćemo rado saslušati i, sukladno mogućnostima, usvojiti, kao što je i do sad uvijek bio slučaj. Pozivam vas da se aktivno uključite u provedbu Lokalnog programa jer je on kreiran upravo zbog vas – zaključio je Hercigonja. Projekt "Mladi za Tuhelj – Lokalni program za mlade 2024. – 2028." sufinanciran je sredstvima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade u iznosu od 10.000 eura. (zl)

Sustavna obnova nerazvrstanih cesta u Zagorskim Selima

Krivec Jurak: Održavanje provodimo sustavno i planski da svako naselje dobije zasluženu pažnju

Sve ove aktivnosti financirane su isključivo iz općinskog proračuna, a vrijednost radova iznosi oko 12 tisuća eura, kaže načelnica

ZAGORSKA SELA - Općina Zagorska Sela privodi kraju opsežan ciklus redovitog održavanja nerazvrstanih cesta, ključnog infrastrukturnog projekta kojim se osigurava bolja prometna povezanost, veća sigurnost i kvaliteta svakodnevnog života za sve mještane. Radovi su obuhvatili sanaciju oštećenja, revitalizaciju prometnica, uklanjanje visokog raslinja te dovoženje kamenog materijala na makadamske ceste. Načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak izrazila je zadovoljstvo napretkom i opsegom radova na održavanju nerazvrstanih cesta. - Od svibnja prošle godine smo sustavno krenuli s radovima poput malčiranja, iskopavanja graba, krpanja udarnih rupa i dovoza kamenog materijala na makadamske prometnice. Završetkom ovog ciklusa nastavljamo slijediti naš cilj – osigurati sigurnije i kvalitetnije ceste za sve mještane. Sve ove aktivnosti financirane su isključivo iz općinskog proračuna, a vrijednost radova iznosi oko 12 tisuća eura - istaknula je načelnica Krivec Jurak. Posebna pažnja posvećena je ravnomjernom pristupu održavanju svih prometnica, čime su obuhvaćena naselja Bojačno, Luka Poljanska, Zagorska Sela i Pušća. Načelnica naglašava kako su radovi izvedeni na cijelom području općine, koja broji čak 99 kilometara

'Osim ove obnove, radovi imaju i dugoročan učinak na sigurnost prometa i učinkovitost lokalnog transporta, što je od presudne važnosti za lokalnu zajednicu'

nerazvrstanih cesta. - Održavanje prometnica provodimo sustavno i planski, tako da svako naselje dobije zasluženu pažnju. Naš cilj je da mještani u svakom dijelu općine osjete prednosti ovog ulaganja – naglašava načelnica. Osim ove obnove, radovi imaju i dugoročan učinak na sigurnost prometa i učinkovitost lokalnog transporta, što je od presudne važnosti za lokalnu zajednicu. - Na proljeće nastavljamo s novim ciklusom rado-

va, uključujući malčiranja i ostale aktivnosti. Time ćemo osigurati kontinuiranu brigu o našoj prometnoj infrastrukturi i nastaviti graditi temelje za sigurniju i povezaniju budućnost - zaključila je načelnica Krivec Jurak. Sustavna ulaganja u prometnu infrastrukturu odraz su vizije Općine Zagorska Sela da svakodnevno unapređuje uvjete života svojih mještana, pokazujući odgovornost i predanost razvoju lokalne zajednice. (zl)

U DV Zipkica Zabok završen je još jedan ciklus "Rastimo zajedno" radionica, no ovaj put za odgojitelje

'Profesionalno smo narasle, ali i osobno dobile dodatni poticaj za rad s roditeljima'

ZABOK - Pred današnjim roditeljima niz je zahtjeva i očekivanja, ali isto tako i pred stručnjacima koji rade s djecom i njihovim roditeljima. Jačanje profesionalnih kompetencija odgojitelja i ostalih sustručnjaka te permanentan rad na sebi, dio su identiteta svakog pojedinca i doprinose kulturi i razvoju ustanove. U DV Zipkica Zabok završen je još jedan ciklus "Rastimo zajedno" radionica, no ovaj put za odgojitelje sa ciljem njihovog osnaživanja u području rada i suradnji s roditeljima. Odgojitelji navode kako su im radionice bile korisne, stekli su više samopouzdanja, ali su i spremniji kritički promišljati i preispitivati svoje postupke. Osobito su im bile korisne razmjene iskustava i općenito rad na sebi kao profesionalcu i osobi. U odnosu s roditeljima navode da su ih radionice potakle da se više usmjere na razumijevanje i pružanje podrške. Sveukupno, procjenjuju kako su radionice bile i poučne i zabavne. Radionice su provodile dugogodišnje voditeljice iz Dječjeg vrtića Zipkica: Karmela Herčko, Tamara Miletić Damjanović i Silvija Dugo-

repec, koje su zajedno s Ankicom Arl prisustvovale i na 13. godišnjoj konferenciji "Rastimo zajedno", održanoj u Osijeku u mjesecu listopadu. Napominjemo kako je program "Rastimo zajedno" dugogodišnji program za podršku roditeljstvu koji se stalno razvija i obogaćuje, prati potrebe suvremenog roditeljstva i vodi računa o kvaliteti i učinkovitosti. Također, uključuje svake godine sve veći broj roditelja, majki i očeva. Konferencije su postale mjesto na kojem se predstavlja i sumira vlastiti rad u proteklom razdoblju, propitkuju uloge u u sustavu odgoja i obrazovanja, proširuju znanja i iskustva, radi na novom zamahu, osnaživanju i jasnim ciljevima za svakodnevno djelovanje. ''Predavanja su bila vrlo inspirativna, kao i radionice. Profesionalno smo narasle, ali i osobno dobile dodatni poticaj za rad s roditeljima'', zaključuju voditeljice."Hvala svim polaznicima radionica "Rastimo Zajedno". Veselimo se novim druženjima! I želimo svima svako dobro za nadolazeće blagdane! Uživajte sa svojim najmilijima, ali mislite i na sebe!", poručuju iz DV Zipkica Zabok. (zl)

Družba vitezova zlatnog kaleža svakako je jedna od najaktivnijih udruga u Donjoj Stubici

Za općinu Mihovljan 2025. godina trebala bi biti godina ostvarenja većih kapitalnih projekata

Velika želja i nužna potreba je izgradnja Vatrogasnog doma u Mihovljanu

Idemo u javnu nabavu i vjerujem da ćemo vrlo brzo dobiti izvođača za uređenje ceste Mihovljan – Večkovići – Kovačići te krenuti u rekonstrukciju. Općini je odobreno i 60.000 eura od Ministarstva graditeljstva za uređenje dječjeg igrališta u Mihovljanu

Sabina Pušec MIHOVLJAN

Prošle godine Općina Mihovljan mnogo je ulagala u prometnu infrastrukturu odnosno uređenje nerazvrstanih cesta u gotovo svim dijelovima općine. Produžen je nogostup prema Sutinskim Toplicama, uređena autobusna stajališta, a centar Mihovljana može se pohvaliti i novim Parkom hrvatskih branitelja. Kako kaže načelnik Općine Zlatko Bartolić, napravilo se sve što je Općina mogla prema svojim financijskim mogućnostima, a što se tiče većih kapitalnih projekata, za njih su spremni i ishođene su građevinske dozvole. – Stoga očekujemo da će se većina njih u ovoj godini i reazirati, čekamo ili raspisivanje određenih natječaja ili

Bartolić: Prijavit ćemo se na natječaj za Vatrogasni dom, nadam se da ćemo proći, no ako i ne prođemo, više nemamo što čekati, uzet ćemo kredit i sami ići u izgradnju

rezultate natječaja na koje smo te projekte prijavili – kaže Bartolić. Dobra vijest za kraj godine

A na samu Staru godinu stigla je i dobra vijest, da su Općini od strane Agencija za plaćanje odobrena dva milijuna eura za nerazvrstanu cestu Mihovljan – Večkovići –Kovačići. - Idemo u javnu nabavu i vjerujem da ćemo vrlo brzo dobiti izvođača te krenuti u rekonstrukciju te ceste, u dužini od oko 3 km, što je dosta veliki zahvat. Rok izvođenja je godinu dana, ali vjerojatno će biti završena i puno prije. To me veseli, jer uređenje te ceste čekamo već duži niz godina – kaže načelnik. Općini je odobreno i 60.000 eura od Ministarstva graditeljstva za izgradnju dječjeg igrališta u Mihovljanu. – I tu ćemo vrlo brzo raspisati natječaj i krenuti u realizaciju. Raspisat ćemo natječaj uskoro i za izgradnju nogostupa, dalje nastavak prema sutinsim Toplicama, to brzo mislimo započeti – dodaje načelnik.

Velika želja

Jedna od velikih mihovljanskih želja, ali i nužna potreba, izgradnja je Vatrogasnog doma u Mihovljanu, koji je jedna od rijetkih sredina bez takvog objekta. - Kupili smo zemljište, imamo građevinsku dozvolu i projektnu dokumentaciju. Od 13. siječnja raspisuju se natječaji, tu ćemo se prijaviti, nadam se da ćemo proći, no ako i ne prođemo, više nemamo što čekati, uzet ćemo kredit i sami ići u izgradnju –najavio je Bartolić. Općina Mihovljan prošle se godine prijavila i na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja za Multikulturni i prezentacijski centar u Mihovljanu te se čekaju rezultati i rješenje, a zgrada i zemljište je kupljeno. Kulturni dom prostirao bi se gotovo na 500 četvornih metara, na dvije etaže, imao bi centar za posjetitelje u kojem bi se kroz multimedijalne platforme predstavljala Općina Mihovljan sa svojom bogatom tradicijom i raznovrsnošću te veliku dvoranu za javna događanja. Centar za pružanje usluga

Na inicijativu građana i mjesnog odbora zbog propadanja područne

Na samu Staru godinu stigla je i dobra vijest, da su Općini odobrena dva milijuna eura za nerazvrstanu cestu Mihovljan - VečkovićiKovačići

škole u Gregurovcu upućen je zahtjev prema Županiji da se navedena nekretnina vrati u vlasništvo Općine, što je i ostvareno. - Prijavili na natječaj, napravili smo potrebnu dokumentaciju i u biti čekamo neke rezultat i odgovore, natječaj je trajao 31.12.2024. godine. Tamo bismo uredili manji Društveni dom za potrebe građana, a najbitnije je da spasimo zgradu i okoliš da dalje ne propada – ističe načelnik. Prošle je godine potpisan i ugovor o osnivanju prava građenja sa domom za odrasle osobe Bidružica iz Desinića za izgradnju socijalne ustanove,

Zlatarščani, predložite

dobitnike gradskih priznanja

ZLATAR - Gradonačelnica Grada Zlatara raspisala je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Grada Zlatara. Pravo predlaganja kandidata za priznanja imaju vijećnici Gradskog vijeća, gradonačelnik Grada Zlatara, radna tijela Gradskog vijeća te pravne i fizičke osobe s po-

dručja Grada Zlatara. Obrazloženi prijedlozi podnose se u roku od 45 dana od dana objave javnog poziva, odnosno najkasnije do 22. veljače 2024. godine gradonačelnici Grada Zlatara u pisanom obliku na adresu: Grad Zlatara, Park hrvatske mladeži 2, 49250 Zlatar, s naznakom: Javni poziv za do-

djelu javnih priznanja ili elektroničkom poštom na adresu grad@ zlatar.hr s predmetom e-pošte: "Javni poziv za dodjelu javnih priznanja". Javna priznanja Grada Zlatara su Plaketa, Diploma i Zahvalnica, a dodjeljuju se povodom Dana grada Zlatara, 27. travnja. (zl)

Centar za pružanje usluga u Mihovljanu. Tu većih problema ne bi trebalo biti i zapravo se čeka da se krene u realizaciju tog projekta. –Svake godine obavljamo i asfaltiranje nerazvrstanih cesta prema mogućnostima, u prosjeku dva do tri koilometra godišnje, a tako će biti i ove godine. Nadam se da ćemo urediti i prometnicu do Strugače, koja je u polovici u Općini Mihovljan, a polovici u Općini Bedekovčina. Nadam se da ćemo uspjeti to riješiti zajedničkim snagama i u suradnji s Krapinsko – zagorskom županijom odnosno Županijskom upra-

vom za ceste KZŽ – najavio je načelnik Bartolić. – Za sada čekamo sve te rezultate i natječaje, ali vjerujem da će se i ti EU fondovi početi malo brže otvariti. Sve je dosta sporo i dugo traje, a mi si ne možemo pomoći. Što je naš dio, napravili smo, imamo spremne projekte, građevinske dozvole, na kraju krajeva to sve i dosta košta. Ali to je jedini način da se takvi veći projekti naprave, jer Općina nema financijskih mogućnosti da ih realizira sama. No, rado bih da ide brže i dinamičnije – zaključuje Zlatko Bartolić.

Budući Kulturni centar

Načelnik Zlatko Bartolić

Natječaj za financiranje aktivnosti udruga na području Grada Zlatara u 2025. godini

Udruge, prijavite

se, poziva Grad

ZLATAR - Gradonačelnica Grada Zlatara raspisala je Javni natječaj za financiranje aktivnosti udruga na području Grada Zlatara u 2025. godini. Planirana sredstva koja se mogu dodijeliti putem javnog natječaja raspodijeljena su po područjima, za sport i rekreaciju 70.000,00 eura, za razvoj civilnog društva –ostalo 50.000,00 eura, te za područje zaštita prava i interesa branitelja 664,00 eura. Rok za podnošenje prijedloga programa, projekata i manifestacija završava 07.02.2025. godine. Projektni prijedlozi dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima, koji su zajedno s Uputama za prijavitelje, dostupni na mrežnim stranicama Grada Zlatara. Obrasci, koji su sastavni dio natječajne dokumentacije, ispunjavaju se isključivo računalom i podnose se na način propisan javnim natječajem i uputama. Razmatrati će se samo

projektni prijedlozi koji su pravodobno prijavljeni, te koji u cijelosti zadovoljavaju uvjete Natječaja. Udruge koje nisu predale izvješća za financiranje u 2024. godini neće moći ostvariti financiranje po ovom natječaju. Također, gradonačelnica je raspisala i Javni poziv za financiranje udruga iz područja vatrogastva u Gradu Zlataru u 2025. godini. Ukupna planirana vrijednost Natječaja je 11.945,00 eura. Rok za podnošenje prijedloga programa, projekata i manifestacija također završava 07.02.2025. godine. Projektni prijedlozi dostavljaju se isključivo na propisanim obrascima, koji su zajedno s Uputama za prijavitelje, dostupni na mrežnim stranicama Grada Zlatara. Razmatrati će se samo projektni prijedlozi koji su pravodobno prijavljeni, te koji u cijelosti zadovoljavaju uvjete Natječaja. (zl)

Imenovan Odbor za

mlade Grada Zlatara

ZLATAR - Gradonačelnica Grada Zlatara imenovala je 7. siječnja, temeljem provedenog Javnog poziva za predlaganje kandidata, Odbor za mlade Grada Zlatara. Odbor se osniva kao savjetodavno tijelo gradonačelnice Grada Zlatara za rad s mladima. Odbor obavlja poslove savjetovanja gradonačelnice o pitanjima vezano za lokalnu politiku za mlade i predlaganja konkretnih aktivnosti za poboljšanje položaja mladih u lokalnoj zajednici. Članovi Odbora imenuju se do kraja mandata gradonačelnice. U Odbor za mlade imenovani su Lovro Tovernić, Karlo Bukal, Lana Hubak, Jana Parlaj, Isabel Culi, Paticia Šefanko, Vanja Kobeščak, Vili Polanović, Fabijan Rogina, Kristijan Brlić, Ramona Balun, Ivona Bingula i Monika Švenda. (zl)

Kumrovec i Zagorska sela zajedničkim snagama ulažu u budućnost

U Kumrovcu obnovljeni uvjeti za školarce i vrtićarce tijekom praznika

Radovi su obuhvatili obnovu parketa u dvije učionice, čiji je dotrajali izgled zahtijevao hitnu intervenciju, a u dječjem vrtiću su postavljeni novi prozori

Marta Čaržavec

KUMROVEC/ZAGORSKA

Za vrijeme školskih praznika, Općina Kumrovec i Općina Zagorska Sela još su jednom pokazale kako briga za najmlađe i njihovo obrazovanje zauzima veliku ulogu u njezinim prioritetima. Ova inicijativa rezultat je zajedničkog nastojanja dviju Općina da učenicima osiguraju ugodnije i kvalitetnije okruženje za rad i učenje. Radovi su obuhvatili obnovu parketa u dvije učionice, čiji je dotrajali izgled zahtijevao hitnu intervenciju. Općina Kumrovec osigurala je sredstva za obnovu parketa u jednoj učionici, dok je Općina Zagorska Sela pokrila troškove lakiranja druge učionice, u iznosu od oko 1.600 eura. Osim učionica, Općina Kumrovec je realizirala i zamjenu dotrajalih prozora u Dječjem vrtiću Jaglac gdje su postavljeni novi prozori. Ove investicije dio su šireg općinskog plana unapređenja infrastrukture za obrazovanje, a kako bi se, prema

Šplajt: 'Uvijek smo tu kao Općina da izađemo u susret gdje god možemo kako bi nam djeca imala što bolje uvjete i obrazovanje, radimo to cijelu godinu'

Krivec Jurak: 'Iako nemamo vlastitu školu, ulažemo u ovu kao da je naša jer naša djeca pohađaju školu u Kumrovcu'

riječima načelnika Roberta Šplajta, osiguralo sigurnije i ugodnije okruženje za djecu. - Uvijek smo tu kao Općina da izađemo u susret gdje god možemo kako bi nam djeca imala što bolje uvjete i obrazovanje, radimo to cijelu godinu. U našim planovima se visoko u prioritetima nalazi ne samo obrazovanje osnovne i srednje škole već i briga za studente, a predškolski odgoj nam je na prvom mjestu. Ulažemo puno kako bi nam djeca imala sigurno i bezbrižno djetinjstvo tako da i sve investicije koje radimo, radimo da bi nam sva djeca imala što bolje odrastanje - objasnio je načelnik Šplajt, a načelnica Općine Zagorska Sela Ksenija Krivec Jurak izrazila je zadovoljstvo uspješno provedenim radovima. - Dogovorili smo da se tijekom praznika uči-

onice prelakiraju jer su parketi bili u jako lošem stanju. Iako nemamo vlastitu školu, ulažemo u ovu kao da je naša jer naša djeca pohađaju školu u Kumrovcu. Ovo je ulaganje u njihovu budućnost i bolju svakodnevicu – istaknula je načelnica. Ova suradnja dviju općina pokazuje kako se zajedničkim naporima i ulaganjima u obrazovnu infrastrukturu može unaprijediti kvaliteta života najmlađih. Obnova školskih učionica i vrtića nije samo ulaganje u prostor, već i u budućnost zajednice, pružajući djeci sigurnije i ugodnije uvjete za rast i razvoj. Potvrda je ovo i da je briga za djecu i njihovu dobrobit prioritet, a zajednički trud općinskih vlasti dobar je primjer kako lokalna zajednica može pozitivno utjecati na svoje članove.

SELA

Darivanje

Predstavljanje

knjige Josipa

Jambrača u Gradskoj knjižnici Krapina

KRAPINA – Gradska knjižnica Krapina poziva vas na predstavljanje knjige 'Porijeklo hrvatskih institucija' Josipa Jambrača. Predstavljanje će se održati u četvrtak, 16. siječnja u 18 sati. (zl)

ZLATAR/KONJŠČINA/ZLATAR BISTRICA/NOVI GOLUBOVEC

- GDCK Zlatar u suradnji s Hrvatskim zavodom za transfuzijsku medicinu počinje s novim ciklusom dobrovoljnog darivanja krvi ove godine. Krv se može dati u prostorima Općine Novi Golubovec od 14 do 18 sati 20. siječnja. U Srednjoj školi Zlatar darivanje je na redu u utorak, 21. siječnja od 12 do 18 sati, zatim 22. siječnja u istom vremenu u Domu kulture u Konjščini te u četvrtak 23. siječnja u Domu kulture u Zlatar Bistrici. (sp)

Organizirano prikupljanje božićnih drvaca

Na području grada Krapine te općina Đurmanec, Petrovsko, Radoboj i Jesenje

KRAPINA - Komunalno poduzeće Krakom i ove godine provodi organizirano prikupljanje božićnih drvaca na području grada Krapine te općina Đurmanec, Petrovsko, Radoboj i Jesenje. Prikupljanje će se provesti do 24. siječnja. Iz Krakoma mole korisnike da svoja drvca stave na prvu javnu površinu

izvan dvorišta na način da se ne ometa promet. Drvca će se prikupljati zasebno od reciklabilnoga otpada. Također, iz Krakoma napominju kako je nakon tog perioda, drvca moguće zbrinuti u reciklažno dvorište za korisnike koji to nisu učinili u navedenom vremenskom razdoblju. (zl)

Javni poziv za financiranje projekata vjerskih

zajednica

KRAPINA - Grad Krapina je raspisao Javni poziv za financiranje projekata vjerskih zajednica na svom području u ovoj godini. Ukupna planirana sredstva koja se mogu dodijeliti putem ovog Javnog poziva iznose 50 tisuća eura. Sredstva su osigurana u Proračunu Grada Krapine za 2025. godinu, a namijenjena su za financiranje projekata koje provode vjerske zajednice na području grada Krapine, a obuhvaćaju projektne aktivnosti koje se odnose na brigu o sakralnim

objektima na području grada Krapine. Svaka vjerska zajednica može podnijeti jednu prijavu u okviru ovog Javnog poziva, s maksimalnim razdobljem provedbe do 15. prosinca. Prijave se šalju do 22. siječnja do 15 sati na adresu Grada Krapine. Sva pitanja vezana uz ovaj Javni poziv mogu se postavljati isključivo elektroničkim putem, slanjem upita na adresu elektronske pošte: martina.varjacic@krapina.hr, uz naznaku "Javni poziv 2025. – Vjerske zajednice". (zl)

Briga za pripadnike treće životne dobi u gradu Zlataru

Prošle godine za 901 umirovljenika isplaćeno ukupno 51.030 eura

ZLATAR - Grad Zlatar i ove je godine pokazao brigu za svoje umirovljenike. Na kraju 2024. godine isplaćeno je ukupno 901 naknada u vrijednosti od 51.030 eura, čime su umirovljenicima uljepšali blagdane. Naknadu od

70 eura primilo je 299 umirovljenika čije mirovine ne prelaze 350 eura, dok je 602 umirovljenika s mirovinom do 600 eura dobilo naknadu od 50 eura. Ova gesta svjedoči o kontinuiranim naporima gradske uprave da poboljša

kvalitetu života starijih sugrađana. – Ova mjera dio je naših kontinuiranih napora za poboljšanje kvalitete života sugrađana treće životne dobi – poručila je gradonačelnica Jasenka AuguštanPentek. (zl)

Pitali

'Skijanje je luksuz, a i ne volimo zimu i snijeg, ljetni nam je odmor draži'

je sezona skijanja, ali mnogima omiljena zimska aktivnost ostat će samo na razini luksuza koji si ne mogu priuštiti, a sve zbog previsokih cijena

HRVATSKO ZAGORJE - Počela je sezona skijanja, ali mnogima omiljena zimska aktivnost ostat će samo na razini luksuza koji si ne mogu priuštiti, a sve zbog previsokih cijena. Austrija, Italija, Slovenija, BiH, ili pak blizu, na Sljeme, ako bude snijega? Mnogi su se Hrvati za protekli produženi vikend oko blagdana zaputili na Kupres, jer cijene su, kažu, i upola niže nego u Alpama, a snijega ima, pa se na goleme gužve malo tko žali. I za ljetovanje na Jadranu trebalo je izdvojiti popriličnu svotu novca, pa ipak su brojni Zagorci za to štedjeli i pohrlili na more. Stoga smo u mini –anketi provjerili hoće li 'odriješiti kesu' i priuštiti si odmor na skijalištima. Sudeći prema odgovorima, naši sugrađani nisu veliki fanovi skijanja i zime, već preferiraju more i kupanje, odnosno ljetovanje im je draže od zimovanja. (sp)

01| HRVOJE PIŠKOVIĆ

Donja Stubica

Ove godine ništa od skijanja, a niti prijašnjih godina nisam išao na skijanje. Nemam tu naviku, to je glavni razlog, a osim toga i preskupo je, to je luksuz priuštiti si. No, jednog dana bih rado otišao, više me privlače planine od mora, pa bih rado jednom na zimski odmor.

02| JOSIP KOŠANSKI Ivanec

Nisam nikada išao na skijanje, nemam taj običaj niti me to uopće privlači. A da me i privlači, premala je penzija za takve stvari.

03| ANA HORVAT Đurmanec

Ne idem ove sezone na skijanje, nisam nikada niti bila. Samo skijanje me niti ne privlači, ali ambijent da, priroda, druženje, a skijanje kao skijanje baš i ne. Razlog su i financije, skupi je to sport. Možda u budućnosti čisto za promjenu, otići umjesto na ljetni na zimski turizam, tko zna.

04| JOSIP HRASTINSKI Zabok

Ne odlazim nikada na skijanje, na

zimske izlete izvan Hrvatske ili dalje, ali po našim bregima smo znali uživati u prirodi dok smo bili mlađi. Teško se uopće odlučiti na takve izlete, na kraju uvijek odemo na more ljeti, jer nam više za odmor odgovora ljetna sezona. Ali, bilo bi lijepo i malo skijati. Skupo je, kao i svaki odmor...

05| MARICA SEVER

Strmec Stubički

Nisam bila nikada na skijanju, pa ne planiram ni ove godine. Živim blizu Sljemena, na domaćim bregima zimujem. Idemo na bazene, toplice svaki tjedan, imamo svoje izvore zadovoljstva, ne treba

nam to.

06| Ivanka Benčić Poznanovec

Nisam zainteresirana za skijanje, ne toliko zato jer je skupo već me jednostavno to ne privlači. Više volim otići na ljetni odmor, more, toplo, sunce... Ne volim zimu ni snijeg.

07| IVAN PAVLINA Oroslavje

Ove godine ne idemo na skijanje, prijašnjih godina smo znali otići, ili na Sljeme ili na Kranjsku Goru. Nismo više za skijanje, više smo

za sanjkanje, tu i tamo odemo, a i zbog ozljeda koljena nismo u mogućnosti. Ljetni odmor nam je draži i on je obavezan.

Počela

U DRUŠTVU NAJBOLJIH Patricija Božić, 29 – godišnja odgojiteljica iz DV Bubamara Donja Stubica, u finalu je međunarodnog izbora za edukatora godine

Nominirala je mama jedne djevojčice: 'Velika je čast što je moj rad prepoznat'

Patricija radi u skupini po Montessori programu, za koji u Donjoj Stubici postoji veliki interes, a najavu za njegovo implementiranje u gradske vrtiće dala su još dva zagorska grada

Jelena Klanjčić

DONJA STUBICA

Patricija Božić, odgojiteljica iz Dječjeg vrtića Bubamara iz Donje Stubice, u finalu je međunarodnog izbora za edukatora godine. Patricija radi u skupini koja vrtić pohađa po Montessori programu, koji je u donjostubički vrtić uveden 2023. godine.

Susret s Montessorijem

Ova 29 – godišnjakinja posao odgojiteljice radi posljednjih sedam godina, a rad s po Montessori programu upoznala je još u vrijeme gimnazijskih dana, kada joj se takav oblik rada s djecom urezao u pamćenje, zbog čega je i upisala Fakultet za rani predškolski odgoj i obrazovanje. Nakon nekoliko godina rada, dobila je poziv za Montessori edukaciju koju je i prihvatila, a potom program implementirala u DV Bubamara, na inicijativu mame Jelene Ribić Pavelić, čija djevojčica pohađa vrtić. Uz prihvaćanje inicijative od strane DV Bubamara, a potom i Grada Donja Stubica, i brojni su roditelji prihvatili prijedlog, tako da se trenutno u Montessori programu nalazi 22 djece, a uz Patriciju i kolegicu u smjenama, u grupi su prisutne i dvije asistentice. U društvu sjajnih Za edukatora godine, Patriciju je nominirala mama jedne djevojčice kojoj je odgojiteljica, a izbor provodi međunarodna Montessori Global Education organizacija koja potiče važnost kvalitetnog i uključivog obrazovnog sustava kroz Montessori pristup. Svojim radom, koji je praktičan, ali i znanstveno - istraživački, potiču sve uključene u odgoj i obrazovanje djece, od roditelja do djelatnika u sektoru obrazovanja, da djecu promatraju i prate u razvoju poštujući njihove individualne interese i dinamiku razvoja. Svako dijete je svijet za sebe koji se razvi-

'Najveća mi je nagrada znati da su djeca i roditelji sretni u mojoj grupi'

ja u svom individualnom ritmu i prema svojim, individualnim pravilima. Kako bi prepoznali individualce organizacije diljem svijeta doprinose tom cilju. Svake godine u nekoliko kategorija nagrađuju i prepoznaju one najbolje iz cijelog svijeta. - Velika mi je čast što je i moj rad prepoznat i to u kategoriji Edukatora godine. Kako u svijetu obrazovanja nagrade i priznanja nisu neka praksa, a mi ko-

ji taj poziv živimo zapravo ih i ne očekujemo, velika mi je čast vidjeti svoje ime, kao jedine iz Hrvatske, u društvu sjajnih odgojiteljica i ravnateljica vrtića iz Velike Britanije, Njemačke, Kenije i Costa Rice. Bez obzira na konačan rezultat, lijepo je biti prepoznat, a meni je posebno drago što je nominacija došla od strane mame jedne djevojčice kojoj sam odgojiteljica, jer to je najveća nagrada zapravoznati da su djeca i roditelji sretni u mojoj grupi – priča nam Patricija. Uspješna implementacija Montessori programa U obrazloženju nominacije stoji kako je izabrana zbog izuzetno uspješne implementacije Montessori pristupa i formiranje inkluzivne vrtićke grupe u ruralnom području. Istaknuto je kako je implementacija onog tko prvi predstavlja neki novi pristup od ključne važnosti za daljnji razvoj nekog koncepta. - Za taj uspjeh ipak nisam samo ja zaslužna, jer prvu Montessori skupinu svojim doprinosom i posvećenošću su stvorile i odgojiteljica Iva Visinski, asistentice Mirjana Mlinarić i Natalija Beljak, kao i svi roditelji koji su s povjerenjem podržali ovaj program. Hvala im svima. No, ponajviše hvala mojim Lavićima, divnoj skupini djece od 3 do 6 godina. Čast mi je odrastati s njima – ističe, dodavši kako se od ove godine ovoj odgojnoj skupini pridružila Montessori odgojiteljica Ines Škof.

Individualni pristup

Dodaje Patricija i kako je Montessori programom u DV Bubamara jako zadovoljna. - Djeca su smirenija, jer su stimulirana vježbama iz pet područja Montessori pedagogije. Pristupam djeci individualno, a svako dijete ima mogućnost izvođenja vježba na svojem tepihu te je to njihov prostor na kojem mogu provoditi vrijeme bez ometanja, a takvo strukturirano vrijeme potrebno je svakom djetetu

kako bi moglo proraditi svoja iskustva i implementirati nova znanja. Sve vježbe su sa razlogom u odgojnoj skupini i svaka potiče određeni razvoj djeteta. Također dijete svoju vježbu posprema na mjesto što mu omogućuje sklad koja je jako bitna u životu svake osobe – kaže Patricija i dodaje kako je odgojno -

obrazovni rad u dječjem vrtiću područje koje cjelovito obuhvaća sve segmente života i rada odraslih s djecom. - Zalažem se za promicanje humanih vrijednosti i razvoja empatije kod djece jer su emocije pokretači svih događaja u životu. Osmijesi, postignuća, rast i razvoj djece najveći i najljepši je produkt našeg rada. Smatram da je boravak u prirodi, tjelesna aktivnost i svakodnevna šetnja važan preduvjet za rast i razvoj djece, a Montessori program sve ovo omogućuje svojom strukturom – pojašnjava.

Veliki interes za Montessori programom Ističe i kako su roditelji itekako zadovoljni provedbom Montessori programa. - Najviše ističu kako su djeca samostalna te više ne dozvoljavaju da roditelji rade određene stvari za njih već žele sve sami što je odličan preduvjet za daljnje otkrivanje svijeta. Komentari roditelja su pozitivni, djeca su mirnija kod kuće i roditelji smatraju kako se ne moraju kod kuće truditi

u osmišljavanju novih aktivnosti, jer su djeca stimulirana poticajima u odgojnoj skupini. Djeca ih upozoravaju na njihovo ponašanje te prenose obrasce ponašanja u obiteljski dom – kaže Patricija. Zbog toga je i interes za Montessorijem velik. – Često imamo upite koliko će se mjesta osloboditi na jesen u skupini, odlaskom predškolaraca u prvi razred, a postoji i lista čekanja za Montessori program –dodaje. Za sada je vrtić iz Donje Stubice jedini u Krapinsko – zagorskoj županiji koji provodi Montessori program. - No, drago mi je da se na našu inicijativu i poticaj, još dva vrtića spremaju ponuditi Montessori. To su vrtići u Pregradi i Oroslavju, čiji gradonačelnici stipendiraju odgojiteljice koje su krenule na edukaciju. Jako je važno da lokalna vlast prepozna one odgojiteljice koje žele učiti i educirati se i drago mi je da su neki gradovi to prepoznali, po uzoru na Donju Stubicu – zaključuje. Rezultati izbora trebali bi biti poznati tijekom siječnja.

Patricija kaže kako je pristup svakom djetetu individualan

Patricija u radu s djecom u Montessori skupini DV Bubamara

Patricija Božić

Za dušu za spomenek

Piše: Nevenka Gregurić

Popievanje

Ljudi moji, one kaj me je ove dane šibnulje kaj grom z vedruga neba je misel tera mi je došla na pamet. A ta misel je čučala hu mene, nu niesem ju baš mam i registrierala. Tek pri meše, kaj mi na Badnjak imame h svoje kapieljice h osem vur h večer i zoveme ju rana polnočka. Več prec ljiet hu te malje kapieljice, zvane Josip Radnik ovršava se ta naša večrnica, tera ide prema Božiču. Nema hiže z našega mesta z tere ljudi na nju ne dojdeju. Dojdeju i z druge kraje, jer njim je pri nas nekak ljiepe. Morti bu grde ispalje ilji bi moja čer rekla"faljite me usta moja" ta kapieljica napravljena je radi moje osobne zasluge i Grada Zaboka, teri ju je do zadnje ljipe platil.

I baš na te mešice, moje pucke, ja i moja pajdašica Verica, dajeme si oduška h popievanju. Tak glasne popevame svete pesme kaj z toga breščeka zvoni pesma i ide z brega nahdol. Mi popievama onak od srca. Jednem te morti i nie zapraf, alji mi do toga nič ne držime. H zajdnjem cajtu popievaju i mladi, tuj su i z maljemi orguljami, alji one kaj je najvažneše da pesma zvoni i da skore si barem malje gundarju, kak gdoj zna i more.

I dok sme mi tak sega guta popievalje došla mi je najemput misel, kak po naša cirkva več retke gde moreš čudi da ljudi po cirkve popievaju. Po denešnje nekakve nove mode, par ljudi zgudaju z koruša po nota pak čutiš kak da si negde na koncertu. A njihove popievanje je školski, po nota ne iz srca i teške da ga gdoj z same cirkve i miešari moreju pratiti. Nie te same pri nas h cirkve, te je postala moda po sikud. Ja bi rekla da je zamrla pesma ljudi. Ljudi su več pozabilji popievati. Negda su naša polja, trsja i njive zvonile od piesem.

Gda su ženjske išle na nekakef posel putič bi popievale. I pri poslji teri niesu bilji žmehki orila se pesma. A negda gda je posel bil gotof i dok bi si ljudi počivalji tielce, grla niesu žaljili. Orila se pesma odsikud gde su ženjske delale nekakef posel. Pastiri na paše, kak muški i ženjski popievalji su pesme tere su njim bile

ljiepe. Nekteri su pastiri fejst fučkalji i na tie način cinfralji si življenje. Nie se išlje niti na jedne prščeje da se nie orila pesma preščenjare. Poviedalje se je tak pri nas da su išle babe na Bistricu i popievale cieljim put. Išlje se je bose, a obuča se nosila da se nej rezdrla. Unda se jedna Pepa kaj je na glave nesla košaru z veljikem stroškem jer je imiela pune dece, trknula h kamen i rezbila paljec. Da nej prešla z viđe, kak ju je boljelje, unda je nastavila pesmu.

"Majko Božja Bistrička, striela Božja hute pukla paljec sem si ves restukla, Zdravo, zdravo, zdravo Marijo!

Popievale su se pesme tere su se prenašale z koljena na koljene ilji one tere su se čule na radiju.

Moja babica je bila z familjije Ded, kaj su bilji si muzički navudreni. Igralji su h cirkve orgulje, a jedni po gostja h guslji i h druge štrumente. Navike je ona pri sakem poslu malje gundrala največ svete pesme, a i one z radija. Gda je dojila ilji kaj po hiže ilji vanjke dielala, repertuar je bil sveti. A gda bi vudienčila unda z radija. Tak je bila njenja pesma teru je furt popievala: "Tugo moja tugo, što me vječno pratiš, kad bi znala kad bi htjela, sreču da mi vratiš...

Življenje je je bilje grde, alji pesma je je bila odušak od sie zloči. Prosila me ja gda bu hmrla da gda ju neseju z hiže van da vužgi radijo i navini ga jahke tam gde bu najljepša mužika. Naravne, ja sem štiela, alji moji niesu dalji. Im bi nas unda preglasilji ludemi. Denes, nemreš čujti pesmu ni za ljiek. Mladi poslušaju mužiku kud ideju i te z čepljini h vuha, da same oni čujeju. Niesem več duge, duge čula da bi nešče gde popieval. Morti na nekakve kučne zabave se još najde onie teri si zapopievaju kak ja i moje pucke i pajdašica pri meše.

Nema več ni podoknici za gode. Se je htihlje. I tičeki se več tak ne čujeju da popievaju, kak i ljudi. Grde nam se piše. Morti si barem malje moreme popraviti i pocinfrati življenje, da počneme popievati, z srca.

Hrvatska

gorska služba spašavanja Stanica

Stanica s najvećim brojem žena uspjela producirati najveći broj

U 2024. godini Stanica broji 49 pripadnika, od čega 17 gorskih spašavatelja, 3 spašavatelja, 17 pripravnika te 12 suradnika

Sabina Pušec ZLATAR BISTRICA

HGSS Stanica

Zlatar Bistrica osnovana je 25. ožujka 2013. godine, što znači da će uskoro proslaviti dvanaesti rođendan. Sjedište Stanice je u Zlatar Bistrici, zahvaljujući velikoj pomoći Općine i tadašnjeg načelnika Žarka Miholića.Prvotno smo bili smješteni u prostorijama Općine, dok smo posljednje tri godine smješteni u vlastitom objektu, koji je izgrađen sredstvima HGSS-a i Krapinsko - zagorske županije. Izgradnja vlastitog objekta bila je od velike važnosti jer sada imamo adekvatan prostor za pohranu opreme i vozila, za redovne mjesečne sastanke, ali i za edukacije i vježbe na staničnoj razini. U nekoliko navrata tu su se održavale edukacije za pripadnike iz čitave Službe, ali i ispit za gorske spašavatelje – kaže Tomislav Zrinski, tajnik Stanice Zlatar Bistrica. 49 pripadnika

U 2024. godini Stanica broji 49 pripadnika, od čega 17 gorskih spašavatelja, 3 spašavatelja, 17 pripravnika te 12 suradnika. Gorski spašavatelj je naslov kojeg pripadnici HGSS - a stječu nakon što prođu Tečaj prve pomoći u neurbanim sredinama te četiri iznimno zahtjevna tečaja (Osnovni tečaj, Tečaj zimskih tehnika spašavanja, Tečaj stijenskih tehnika spašavanja, Tečaj speleo spašavanja), nakon čega svoje znanje moraju pokazati pred ispitivačima na cjelodnevnom ispitu, koji se sastoji od usmenog i praktičnog dijela. Pripadnici HGSS-a mogu se opredijeliti i za čitav niz specijalističkih tečajeva (vođenje potraga, upravljanje bespilotnim letjelicama,

'Spašavanje životinja uvijek sa sobom nosi povećani rizik za spašavatelje, jer su reakcije prestrašenih i ozlijeđenih životinja nepredvidive'

digitalna kartografija, rad sa psima, spašavanje na divljim vodama i poplavama i dr.).Protekle godine najviše se radilo na pronalasku vodiča potražnih pasa te je u Stanicu primljeno 7 novih članova za koje se nadamo da će kroz neko vrijeme postati vodiči potražnih pasa. Svi pripadnici Stanice su volonteri. Dio pripadnika Stanice dolazi s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Razlog tome je nedostatak kadrova u KZŽ, ali i nezainteresiranost ljudi s njezina područja, kao i prilični financijski izdaci u nabavci vlastite opreme. Po pitanju članstva ponosni smo na nekoliko činjenica – stanica smo s najvećim brojem žena, stanica s, u prosjeku, najmlađim članstvom te stanica koja je u 10 godina uspjela producirati najveći broj gorskih spašavatelja u povijesti HGSS-a – ističe Zrinski.

Akcije

U protekloj godini pripadnici zagorskog HGSS – a odradili su više od 15 različitih akcija spašavanja, potražnih akcija i intervencija. - Najkompleksnije su svakako potražne akcije koje mogu trajati i do nekoliko dana, a detaljno se pretražuje teren u potrazi za nestalim osobama. Sve su akcije u 2024. godini uspješno okončane. Iako HGSS Stanica Zlatar Bistrica primarno djeluje na području KZŽ, neke od ovih aktivnosti odvijale su se i izvan njezinih granica, a tada smo surađivali sa pripadnicima HGSSa iz drugih stanica. U slučaju

U protekloj godini pripadnici zagorskog HGSS - a odradili su više od 15 različitih akcija spašavanja, potražnih akcija i intervencija. Najkompleksnije su svakako potražne akcije koje mogu trajati i do nekoliko dana, a detaljno se pretražuje teren u potrazi za nestalim osobama. Sve su akcije u 2024. godini uspješno okončane

Bistrica uskoro će proslaviti svoj dvanaesti rođendan

i najmlađim članstvom koja je u 10 godina

gorskih spašavatelja u povijesti HGSS-a

zahtjevnijih akcija i elementarnih nepogoda na nekom području, domicilna stanica ima na raspolaganu resurse čitavog HGSS-a, odnosno svih njezinih 25 stanica sa preko 1200 pripadnika, a tu smo mogućnost u više navrata i sami koristili. Nije rijetkost da se, osim ljudi, spašavaju i životinje. Spašavanje životinja uvijek sa sobom nosi povećani rizik za spašavatelje, jer su reakcije

prestrašenih i ozlijeđenih životinja nepredvidive - priča nam Zrinski.

Vježbe i dežurstva Kroz godinu su odradili 17 dežurstava na različitim mani-

ne za sigurnost svih sudionika pojedinih manifestacija i sportskih događanja, ali i za sigurnost posjetitelja kojima su one zanimljive. Osim akcija i dežurstva, Stanica u godini odradi i različite vježbe. -

u vježbama CZ na području KZŽ. Velik broj vježbi otpada na vježbe koje služe za spremanje naših pripadnika za različite tečajeve, te za ispit za gorske spašavatelje i spašavatelje. Važno je za na-

'Protekle godine najviše se radilo na pronalasku vodiča potražnih pasa te je u Stanicu primljeno 7 novih članova za koje se nadamo da će kroz neko vrijeme postati vodiči potražnih pasa'

festacijama diljem KZŽ, ali i izvan nje, pa su tako njihovi pripadnici dežurali u NP Paklenica, ali i na ljetnom helikopterskom dežurstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Na dežurstvima se bri-

Naši pripadnici sudjeluju na državnim vježbama HGSS-a zajedno s pripadnicima ostalih stanica, zatim na staničnim vježbama gdje se ponavljaju specifične tehnike koje koristimo, a sudjelujemo i

glasiti da je HGSS, a samim time i Stanica Zlatar Bistrica temeljna operativna snaga Civilne zaštite, što je propisano Zakonom, pa stoga naši članovi djeluju u Stožerima civilne zaštite Krapinsko-za-

gorske županije, te općina i gradova koji su ih oformili. Često na terenu surađujemo s ostalim službama sustava – vatrogascima, djelatnicima MUP-a i djelatnicima HMP, te im se ovim putem želimo zahvaliti na dobroj i kvalitetnoj suradnji – kaže Tomislav Zrinski.

Dobra suradnja

Pojedini članovi stanice angažirani su u odjelima i komisijama HGSS-a na nacionalnoj razini, kao i njegovim upravljačkim tijelima. - U 2024. godini imali smo dobru suradnju sa sva 32 grada i općine, te naravno sa KZŽ, koja redovno prati i podupire rad HGSS Stanice Zlatar Bistri-

ca, te na taj način brine za sigurnost i dobrobit svih ljudi na području Županije, i na tome smo im vrlo zahvalni. Osim sredstava za redovnu djelatnost KZŽ nam kroz godinu nabavlja i dodatnu opremu te smo tako u 2024. godini od njih dobili 10 ručnih radio stanica koje rade u sklopu sustava TETRA što nam je od iznimne važnosti za komunikaciju u akcijama, a krajem godine donirali su nam novo ATV vozilo Can-am koje je odlično za provođenje svih naših aktivnosti, s naglaskom na spašavanje gdje nam omogućava iznimno brz pristup unesrećenim osobama na gotovo svim terenima – zaključuje Zrinski.

Ramona Margareta Kucelj Pleša iz Strmca Stubičkog,

Kreativna Ramona Margareta organizirala 30. rođendana na temu legendarnog

U svojoj ideji o filmskoj tematskoj proslavi svog rođendana najveću

Tematske zabave, proslave, fešte i razna druženja poprilično su česta pojava. Najčešće je riječ o zabavama u kojima je sve, od glazbe, hrane i pića pa do outfita uzvanika, u stilu nekog vremenskog perioda, recimo, dvadesetih, osamdesetih ili na primjer devedesetih godina prošlog stoljeća. Stoga nedavna tematska zabava, odnosno proslava 30. rođendana Ramone Margarete Kucelj Pleša iz Strmca Stubičkog i ne bi bila nešto samo po sebi nesvakidašnje, čemu bismo pridavali posebnu pažnju, da tema koju je izabrala, ali i velik trud kojeg je uložila u pripreme, uistinu nisu izvanredni. Naime, ova je mlada odgojiteljica Dječjeg vrtića 'Cvrkutić' iz Oroslavja za temu svoje rođendanske proslave izabrala kultni film Kreše Golika iz 1970. godine 'Tko pjeva, zlo ne misli', čija se radnja odvija u Zagrebu i okolici 1935. godine.

Omiljeni film

Vjerojatno, barem u Zagorju, ne postoji ni jedna punoljetna osoba koja legendarnu komediju nije pogledala više od jednom, te koja ne zna barem jednu od desetaka kultnih rečenica Franje Šafraneka, Ane Šafranek, gospona Fulira ili tete Mine, koje su redom utjelovili maestralni glumci Franjo Majetić, Mirjana Bohanec, Relja Bašić i Mia Oremović. Stoga, kad je odlučivala o temi proslave svog okru-

glog rođendana, Ramona Margareta nije se ni trenutak dvoumila. – Film 'Tko pjeva, zlo ne misli' je moja dugogodišnja ljubav i moj omiljeni film, kojeg sam prvi puta gledala još kao malo dijete u Donjoj Stubici kod svojih bake i dede, i kojeg od tada znam često gledati. Kako se bližio moj rođendan, a ja sam ga nedugo prije toga ponovno pogledala nakon dugo vremena, rodila se ideja da napravim nešto drugačije, a opet, s obzirom na to da je moj rođendan, da sebi ispunim želju i da uživam u tom danu najviše što mogu – priča nam Ramona Margareta, koja, kako kaže, iako ima dva imena i dva prezimena, najviše voli da je se zove Margareta.

Podrška obitelji i prijatelja U svojoj ideji o filmskoj tematskoj proslavi svog 30. rođendana najveću podršku imala je od svog supruga Nevena Pleše, što ni ne čudi, budući da su i za svoje vjenčanje napravili tematsko slavlje. – Suprug i ja volimo sve te retro stvari i naša svadba je bila isto tematska, na temu pedesetih godina prošlog stoljeća, tako da našoj obitelji, rodbini i prijateljima ova ideja da slavim rođendan na temu meni omiljenog filma nije bila nimalo čudna. Zapravo, svi su prihvatili i podržali tu ideju. Bilo je, doduše, na samom početku nekih pitanja, u smislu, jesam li sigurna da to želim, no, rekla sam odmah da jesam, da imam cjelokupnu viziju, da je to nešto što želim i volim i da ću u pripreme dati svoj maksimum – govori

Na naše pitanje kako to da je ona na svojoj proslavi bila u ulozi Ane Šafranek, a njen suprug Neven nije bio u ulozi Franje Šafraneka, već gospona Fulira, Margareta se samo slatko i glasno nasmijala

"I hrana je bila pripremljena što je više bilo moguće u skladu s filmom. Bila je i orehnjača, i bazlamača, bilo je i graška... Bila su i rebrica, kod kojih je pisalo 'Pa to su same kosti, polomit ćeš sve zube'

nam Margareta.

Kreativne pripreme

I uistinu, tako je i bilo. Margareta je u pripreme za proslavu uložila mnogo vremena i truda, ali isto tako vodila je računa da se tematski dio ne odnosi samo na odjeću i uloge, već da što je moguće više detalja bude u skladu s filmom. U konačnici, prostor u restoranu Zaboky Sela u Pavlovcu Zabočkom bio je cijeli oblijepljen natpisima, odnosno, rečenicama iz filma. – I hrana je bila pripremljena što je više bilo moguće u skladu s filmom. Bila je i orehnjača, i bazlamača, bilo je i graška... Bila su i rebrica, kod kojih je pisalo 'Pa to su same kosti, polomit ćeš sve zube'. Uglavnom, pripreme su počele od prostora. Kad sam pogledala prostor u Zaboky Selu, dobila sam ideje, a nakon toga sam se posvetila haljini, odnosno, klajdi. Tra-

Ivan Kovačić STRMEC STUBIČKI

odgojiteljica u dječjem vrtiću, proslavila je rođendan na nesvakidašnji način

organizirala proslavu svog okruglog, legendarnog filma 'Tko pjeva, zlo ne misli'

supruga Nevena Pleše, što ni ne čudi, budući da su i za svoje vjenčanje napravili tematsko slavlje

žila sam najprije što sličniji materijal, da haljina izgleda što sličnija onoj na filmu, i tražila sam osobu koja će mi je sašiti. Srećom, našla sam Ivanku Zrinski iz Stubičkih Toplica koja je sašila haljinu u vrlo kratkom roku, kroz nekakvih mjesec dana, i haljina je uistinu izgledala kao replika one na filmu, uz, naravno, jedan dodatni, osobni touch – otkrila nam je Margareta. Filmska atmosfera

Kao što smo spomenuli, prostor i sve u njemu podsjećalo je na kultni film. – Iznad banja od cateringa je stajao natpis 'Kome nije po volji, ne mora jesti', zatim je bilo 'Zato si skuhala grašak kad znaš da ga ja ne volim', a uz 'Pa to su same kosti, polomit ćeš sve zube', što je stajalo kod rebrica, pisalo je još i 'Tu unutra je mozak, to je jako zdravo'. Kod orehnjače je stajalo: 'Kaj nema premalo file' i 'Ma da, ja velim da je baš dobra'. Na vratima od ostave je pisalo 'Peglanje muških košulja', iznad šanka je pisalo 'Kod Žnidaršića' i tako... Sve smo obilježili natpisima iz filma. Isto tako, moji omiljeni 'Črleni lajbeki' izvodili su pjesme iz filma, kao što su 'Kukavica', 'Kak taubeka dva', 'Marijana', 'Ja ljubim', 'Fala'... Isto tako, imali smo foto kutak, gdje je bio natpis 'Šnelfotograf'. Imali smo našu dragu Josipu Gregorinu koja je profesionalni fotograf i moju prijateljicu Petru Fabijančić, koja je posnimila i napravila određene video klipove u epizodama – prepričala nam je Margareta koja je rođendan proslavila sa svojih pedesetak prijatelja i članova obitelji. Bilo ih je, kaže, pozvano više, ali su neki bili spriječeni, a velik broj ih je bio bolestan, što ni ne čudi budući da proteklih tjedana vladaju uistinu brojne respiratorne bolesti. Video čestitka

Na naše pitanje kako to da je ona na svojoj proslavi bila u ulozi Ane Šafranek, a njen suprug Neven

nije bio u ulozi Franje Šafraneka, već gospona Fulira, Margareta se samo slatko i glasno nasmijala. – Franjo Šafranek je bio moj dobar prijatelj Luka Tkalčević zvani Luxa. Iskreno, ja to nisam očekivala jer nismo gostima nametali uloge, već smo im rekli samo da je tema 'Tko pjeva, zlo ne misli' i prepustili smo njima kako će se obući – objašnjava nam kreativna odgojiteljica Margareta, koju je posebno razveselio jedan detalj. Naime, njen prijatelj, poznati zagorski glumac Matija Šakoronja, nije bio u mogućnosti doći na rođendan, pa joj je poslao video poruku iznenađenja. – Na sam rođendan

dobila sam rođendansku čestitku, video čestitku glumca Živka Anočića, koji igra Pericu u seriji 'Dnevnik velikog Perice' i to me dodatno potaknulo da proslavu napravim kak spada – rekla nam je Margareta te za kraj pojasnila što joj je, osim zabave, bio jedan od glavnih motiva za ovu tematsku proslavu. – U današnje doba koje je puno digitalizacije, modernih medija, užurbanosti i površnosti, željela sam pokazati mladima da vide kako postoje i neke druge vrijednosti te da se mogu zabavljati i slaviti i na drugačije načine – ispričala nam je Ramona Margareta Kucelj Pleša.

"Moji omiljeni 'Črleni lajbeki' izvodili su pjesme iz filma, kao što su 'Kukavica', 'Kak taubeka dva', 'Marijana', 'Ja ljubim', 'Fala'

Muzeje Hrvatskog zagorja, najbolju destinaciju kulturnog turizma godine opravdava činjenica da je Muzej seljačkih buna u Gornjoj

Ravnatelj Jurica Sabol: 'Zadovoljni a ova koja je pred nama bit će puna

Muzeji Hrvatskog zagorja lani su krajem godine, na Danima hrvatskog turizma, primili prvu nagradu za najbolju kulturnu destinaciju

Jelena Klanjčić KRAPINA

Muzeje Hrvatskog zagorja prošle je godine posjetilo 283.708 ljudi. Iako se radi o laganom padu brojki posjećenosti naspram 2023. godine, u Muzejima Hrvatskog zagorja su zadovoljni, obzirom da su brojke manje zbog toga što je Muzej seljačkih buna od ožujka zatvoren. Rezultate posjećenosti, kao i projekte koji su realizirani tijekom protekle godine na konferenciji za medije, održanoj u Muzeju krapinskih neandertalaca prošlog tjedna, predstavio je ravnatelj Jurica Sabol. Istaknuo je kako su svi projekti i programi u 2024. uspješno realizirani.

Muzej seljačkih buna Što se tiče Muzeja seljačkih buna, koji je od ožujka zatvoren zbog radova na cjelovitoj i energetskoj obnovi, u dva mjeseca koliko je radio stalni postav obišlo je 1300 posjetitelja, dok je sveukupna brojka posjetitelja tijekom godine bila 10.359, obzirom da su se na prostorima Muzeja odvijala i druga posebna događanja, poput Susreta za Rudija te Ljeta u dvorcu Oršić. Izložba Muzeja seljačkih buna o Viktoru i Heleni Šipek gostovala je u Dvoru Trakošćan. - Sada je u tijeku cjelovita i energetska obnova dvorca. Šest mjeseci trajao je proces preseljenja čuvaonice i iseljenja kompletnog dvorca, a u pakiranju i selidbi djelatnicima Muzeja pomogli su i kolege Muzeja Staro selo Kumrovec –istaknuo je ravnatelj Sabol.

Dvor Veliki tabor

Dvor Veliki Tabor protekle je godine održao razne manifestacije poput edukativnih programa, koncerata, Uskrsnog ponedjeljka s rekordnom posjećenošću, obilježen je Međunardni dan muzeja, Dani arheologije, Dan bajki i priča, a realizirane su i dvije izložbe. Održan je i Tabor film festival, a i prigodna izložba Nadice Jagarčec povodom 10. obljetnice upisa legende o veroniki Desinićkoj na listu nematerijalne baštine. Muzej Veliki Tabor imao je 45.000 posjetitelja. - Važno je za istaknuti kako tablica posjećenosti ne bilježi samo one posjetitelje koji kupe kartu, već i oni koji posjećuju izložbe, sudjeluju na radionicama, događanjima i drugim manifestacijama – rekao je ravnatelj, naglasivši kako je protekle godine ostvaren projekt 'Na konju u muzeje', kao zajednički za sve ustrojstvene jedinice MHZ, s time da je Muzej seljačkih buna svoj dio radionica održavao upravo u Velikom Taboru, a projekt je imao 150 sudionika tijekom studenoga i pro-

Muzeji Hrvatskog zagorja imaju 64 zaposlenih, a u protekle 4 godine zaposlili su muzejske pedagoge i kustose, čime su osnažili stručan rad muzeja

sinca, sa završnicom u Muzeju Staro selo Kumrovec.

Muzej Staro selo

Upravo je Muzej Staro selo Kumrovec drugi po posjećenosti, lani je imao 90.000 posjetitelja. – Uz redovni program izložbi, imali smo i međunarodnu kulturnu suradnju muzeja na otvorenom iz Rogatca, gdje su oni gostovali kod nas i muzej iz Kumrovca u Sloveniji. Obilježen je Međunarodni dan muzeja te Dani europske baštine, održan Kinč u narodnim običajima i završnica 'Na konju u muzeje' s partnerima Centrom Ritam s konjem.

A na području Muzeja održane su i velike manifestacije poput dana mladosti, WRC – a i Ina Delta rallyja – pojašnjava ravnatelj.

Galerija Antuna Augustinčića

Najmanju posjećenost ima galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu, koja godišnje ima četiri izložbe, ali i jedan vrijedan projekt izložbe mladih kipara, koja se već godinama održava krajem godine u ovom muze-

U planu je i nadogradnja Muzeja krapinskih neandertalaca, vrijedna oko 4 milijuna eura

ju, gdje studenti Akademije likovnih umjetnosti (smjer kiparstvo) po odabiru kustosa klanječkog muzeja imaju priliku izlagati svoje radove. – Galerija je imala svega 5 tisuća posjetitelja, što je mala brojka, ali i alarm da tu trebamo nešto mijenjati – zaključuje ravnatelj.

Muzej krapinskih neandertalaca

Najviše je posjećen Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini, s pregršt događanja tijekom godine od izložbi, radionica, gostujućih

Besplatni ulaz u muzeje za lokalno stanovništvo

Prema novoj odluci, lokalno stanovništvo besplatno moći ulaziti u muzeje na području u kojem žive. – Radi se o stanovnicima s područja gradova Krapine i Klanjca te općina Kumrovec i Desinić, a u budućnosti će to biti i Gornja Stubi-

izložbi, obilježavanja Noći krapinskog pračovjeka, Dana arheologi-

ca. Oni će imati besplatan ulaz tijekom cijele godine. Lokalno stanovništvo nema naviku dolaska u svoje muzeje, a nama je želja potaknuti njih, kao i djecu od malih nogu, da posjećuju svoje muzeje – zaključio je ravnatelj MHZ Jurica Sabol.

je. – Uključeni smo i u sve gradske manifestacije, kroz razne progra-

me i izložbe, pa smo tako u Tjednu kajkavske kulture imali izložbu o fosilima i mekušcima, a obilježili smo i Europsku noć šišmiša zajedno s Javnom ustanovom 'Zagorje zeleno' – nabraja ravnatelj, dodavši kako izložba o Krapinskom pračovjeku i dalje gostuje u Sloveniji, dok se izložba o vunastom nosorogu Eriki iz Gradskog muzeja Varaždin još uvijek može vidjeti u Krapini. Krapinski je muzej tako ostvario 130.755 posjetitelja lani, što je mali pad u odnosu na 2023. godinu.

Nagrada i novi izazovi Poseban razlog za ponos svakako je u nagradi koju su Muzeji Hrvat-

Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol

Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini

u RH, lani je posjetilo 283.708 ljudi. Da je brojka manja nego 2023. Stubici zbog radova bio i još uvijek je zatvoren za posjetitelje

'Zadovoljni smo lanjskom godinom, puna velikih planova i izazova'

destinaciju u Hrvatskoj, u jakoj konkurenciji od čak 146 prijava. – To je kruna našeg rada, nagrada na koju sam jako ponosan – ističe ravnatelj

Muzej Staro selo Kumrovec lani je imao 90.000 posjetitelja, što duguje i većim manifestacijama i događanjima koje se održavaju na prostorima muzeja

skog zagorja primili krajem protekle godine. – U kategoriji kulturnog turizma Hrvatske, od 146 prijava, na Danima hrvatskog tu-

Uskrsni ponedjeljak u Velikom Taboru vrlo je posjećeno događanje u kojem sudjeluju brojni kuburaši

rizma dodijeljena nam je prva nagrada. To je kruna našeg rada. Jako sam na to ponosan, kolege su na prijavi radile dva i pol mjeseca, a valorizirano je sve što smo radili čitave godine – ističe Sabol. Godina koja je započela, kaže ravnatelj, bit će izazovna i teška. – Nastavlja se cjelovita i energetska obnova dvorca Oršić, što je ogroman projekt, jer se radi o obnovi 3000 kvadrata dvorca, implementaciji lifta, dizalice topline, punionice za električne automobile i bicikle, uređenju perivoja i parka. Izazovno je i zbog preko 200 restauratorskih za-

Galerija Antuna Augustinčića najmanje je posjećena, stoga je ravnatelj i tu najavio promjene

hvata na prozorima i vratima, kao i freski u kapelici. No, do 30. lipnja 2026. godine sve bi trebalo biti gotovo. Paralelno uz to, radi se na novom stalnom postavu, za koji je napravljeno idejno rješenje – najavio je ravnatelj. Na Ministarstvo regionalnog razvoja prijavljen je i projekt nadogradnje Muzeja krapinskih neandertalaca, vrijedan oko 4 milijuna eura, a na natječaj Ministarstva kulture prijavljen je projekt sanacije Bastionske kule kod Velikog Tabora. Također, dvor Veliki Tabor do proljeća bi trebao dobiti novu vanjsku rasvjetu, a tijekom ove godine trebao bi biti otvoren i novi stalni tematski postav Muzeja Staro selo, odnosno replika novog objekta koji će predstavljati život i običaje seoske obitelji iz 20. stoljeća.

Kadrovske promjene

Istaknute su i neke kadrovske promjene u Muzejima Hrvatskog zagorja, pa je tako ravnatelj predstavio i novog voditelja marketinga i odnosa s javnošću Svena Šamsa, a istaknuo je i kako je voditeljica

Dvora Veliki tabor Renata Dečman podnijela ostavku te ju sada mijenja Paul Lekaj. – Zahvaljujem Ministarstvu kulture i medija, koje je naš osnivač, na tome što smo u protekle četiri godine zaposlili

ljude iz struke, što nam je jako bitno, jer muzeji su bili na jednom pedagogu i kustosu, što je premalo, a sada smo se osnažili upravo

Muzej seljačkih buna protekle je godine radio samo prva dva mjeseca, nakon čega je zatvoren radi radova na cjelovitoj i energetskoj obnovi koja je u tijeku

u tom stručnom smislu – rekao je Sabol dodavši kako Muzeji sada imaju 64 stalno zaposlene osobe, koje brinu i realiziraju programe u 60 objekata na preko 220.000 kvadrata površina, koje posjeduju Muzeji. Komentirao je i odluku prema kojoj će lokalno stanovništvo besplatno moći tijekom ove godine ulaziti u muzeje na području u kojem žive. – Radi se o stanovnicima s područja gradova Krapine i Klanjca te općina Kumrovec i Desinić, a u budućnosti će to biti i Gornja Stubica. Oni će imati besplatan ulaz tijekom cijele godine. Lokalno stanovništvo nema naviku dolaska u svoje muzeje, a nama je želja potaknuti njih, kao i djecu od malih nogu, da posjećuju svoje muzeje – zaključio je ravnatelj MHZ Jurica Sabol.

Dvor Veliki tabor u Desiniću Muzej seljačkih buna u Gornjoj Stubici

Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu

Muzej staro selo Kumrovec

Iza Damira Šanteka, zagorskog pustolova, dvadeset je godina putovanja, osvajanja

SA ZAGORSKIM PUSTOLOVOM VISOKO IZNAD OBLAKA

Damir Šantek iz Radakova je i otac četvero djece, Sare, Dore, Eve i Noe, na koje, kako kaže, nastoji svakog dana prenijeti ljubav prema istraživanju i pustolovinama

Željko Slunjski

Ozagorskom pustolovu Damiru Šanteku iz Radakova pisali smo u studenome 2023. godine, kada je u vinariji "Kota" u Gornjoj Batini promovirao svoj ronilački putopis "Ispod površine". Pozornost je privukao i svojom prethodnom knjigom "Gdje misli nestaju", putopisnim pričama sa svjetskih planina. Nedavno je, u izdanju "Mozaik knjiga", upotpunio putopisnu trilogiju knjigom "Visoko iznad oblaka". Što se u međuvremenu promijenilo u životu ovoga nadasve zanimljiva pustolova, putopisca, rockera, avanturistu, po formalnom obrazovanju inženjera strojarstva rođenog 1965. godine, kojem su bliski glazba i nogomet? Tada je radio kao profesor u Srednjoj školi Oroslavje, a sada je zaposlen u zabočkome Poduzetništvu Tomek.

HRVATSKO ZAGORJE "Moje iskustvo govori kako šanse za neugodne doživljaje na putovanju rastu sa stupnjem razvitka civilizacije i bogatstvom država koje posjećujete te s dozom našeg neprihvaćanja različitosti koje vidimo oko sebe"

Zbogom školi i učenicima - Srednju školu u Oroslavju napustio sam na kraju prošle školske godine, u lipnju 2024. Želio sam završiti školsku godinu do kraja, a kako sam bio razrednik želio sam i svoj razred ispratiti do kraja školovanja i dostojno se oprostiti s učenicima. Završetak školovanja nije mala stvar u njihovim životima, a i meni je bio izazov provesti te mlade ljude od upisa u školu, kroz sve stranputice, Scile i Haribde odrastanja do toga da postanu mladi, ne zreli, ali ipak malo zreliji ljudi s 'kruhom' u rukama - kaže sugovornik osebujne osobnosti.

Nova knjiga

Na pitanje zašto je njegova nova knjiga "Visoko iznad oblaka" na-

Iza Damira su putovanja po svim kontinentima, osim Australije, od morskih dubina do planinskih visina, od podvodnih do ledenih špilja, od kišnih šuma do pustinja, od južnoameričkih ili afričkih plemena do moderne civilizacije, od susreta s lavovima i tigrovima do ronjenja s morskim psima

zvana "knjigom za pustolove i one koji će zbog nje to tek postati", odgovara: "To je odlična marketinška misao koju je osmislio urednik

Vid Jakša Opačić. Cijeli život je jedna velika pustolovina ako ga prihvatimo kao takvog. Može biti i učmala žabokrečina ako smo takvi i ako nam je tako draže. A velika životna pustolovina se sastoji od brojnih "malih" pustolovina u koje se upuštamo tijekom cijeloga života. Upravo su putovanja ona mjesta gdje se često susrećemo s cijelim nizom nepoznatih stvari i izazova, te gdje je, htjeli mi to ili ne,plodno tlo za pustolovine. Oni koji jesu pustolovi prepoznat će se na mnogim mjestima u ovoj knjizi, a oni koji to još nisu u ovom štivu mogu naći inspiraciju da se otisnu u svijet i prepuste se pustolovinama koje samo na njih čekaju.

Dvadeset godina putovanja

U knjizi su opisana putovanja nastala u razdoblju od 2004. do 2024. godine. Spomenuta završna knjiga trilogije, "Gdje misli nestaju" s knjigom "Ispod površine", nudi dvadeset godina putovanja, osamdeset šest priča, trideset i devet država, 723 kartice teksta i 627 fotografija. To su samo brojke, no iza toga su dani i dani putovanja po svim kontinentima, osim Australije, od morskih dubina do planinskih visina, od podvodnih do ledenih špilja, od kišnih šuma do pustinja, od južnoameričkih ili afričkih plemena do moderne civilizacije, od susreta s lavovima i tigrovima do ronjenja s morskim psima. Za ova putovanja nisu bili dovoljni samo godišnji odmori, trebalo je puno više slobodnog vremena. Veliki broj tih putovanja Damir je sam proživio. Neka djelomično s obitelji, jer mnogo toga

"Potrebne su dugotrajne fizičke pripreme ako se radi o dugačkim trekovima ili visokim usponima, i proučavanje knjiga, karata i interneta kako bi se što bolje upoznao s lokalnom kulturom, vjerom, hranom, pravilima ponašanja, biljnim i životinjskim svijetom, poviješću, legendama, znamenitostima..."

nije prikladno za njih, a neke s prijateljima.

Konzumeristički svijet

Takva daleka putovanja zahtijevaju i troškove, o čemu Damir kaže:Putovanja financiram sam. Dio tog troška se pokriva kroz razne promocije i članke koje objavljujem po raznim časopisima i portalima. Današnji svijet je takav da u njemu prevladava konzumerizam, da svi

troše više nego što treba i često više nego što imaju kako bi drugima pokazali pravu ili lažnu sliku sebe, kakav automobil voze, gdje su bili na skijanju, kakve tenisice i torbice imaju i slično. Međutim, sve je to površno. Kao kad djetetu kupite novu igračku, ono je sretno pola sata, možda duže, ali brzo to postaje samo još jedna igračka bačena na hrpu. Unutarnje ispunjenje i spoznaje koje kroz putovanja dobivate su

nešto što ostaje u čovjeku cijeli život. Naravno, ne govorim o putovanjima u resorte gdje nemate nikakav dodir s civilizacijom i kulturom ljudi u državi u kojoj provodite godišnji odmor i sličnim putovanjima gdje mijenjate mjesto, ali svoj svijet nosite sa sobom bez ikakve šanse da ga išta poremeti i promijeni. Vezuv i Pompeji Što je najteže u pripremama ? -

Šantek na Mont Blancu

Šantek odmara na alpskom vrhu u Austriji

vrhova i morskih dubina diljem svijeta

DAMIROM

Najteže je sakupiti novac i osigurati slobodno vrijeme. Ostalo su pripreme. To su dugotrajne fizičke pripreme ako se radi o dugačkim trekovima ili visokim usponima, i proučavanje knjiga, karata i interneta kako bi se što bolje upoznao s lokalnom kulturom, vjerom, hranom, pravilima ponašanja, biljnim i životinjskim svijetom, poviješću, legendama, znamenitostima... Na taj način putovanje ne traje samo tih tjedan, dva ili tri već znatno duže – kaže Damir koji je otac Sare, Dore, Eve i Noe na koje nastoji svakog dana prenijeti ljubav prema istraživanju i pustolovinama. - Dok su mali za njih je sve što je novo, a sve im je novo pustolovina. Ne treba im davati gotova rješenja već im otvarati prozore u svijet, a

"Prošle godine sam planirao Libanon pa je to iz sasvim razumljivih razloga propalo, te sam završio na Araratu gdje se prema Bibliji, nakon potopa, nasukao Noa sa svojom Arkom. Ovo ljeto je u planu uspon na Mont Damavand, vulkan u Iranu visok 5609 metara. U međuvremenu idem na Vezuv i Pompeje"

'PREMALO JE LAPIH CAJTOV' U OŠ K. Š. Gjalskog održan godišnji koncert GPO Zabok

oni će, kao što smo to i mi, sami izabrati svoje putove. Djeca si postavljaju pitanja i istražuju, i zato ih učim da je ta sreća otkrivanja novoga ona pustolovina koju nikad ne bi trebali napustiti - kaže sretni roditelj i suprug Adriane. Planovi za budućnost

Vodi li na svojim putovanjima dnevnik? – pitamo ga. - Na početku nisam vodio dnevnik i mnoštvo toga se izgubilo kroz rupe sjećanja. Fotografije pomažu prisjetiti se trenutaka, doživljaja i mnogih važnih stvari jer one katkad govore više od tisuću riječi. No, danas se najviše pouzdajem u malu bilježnicu koju nosim sa sobom i u koju zapisujem sve što stignem u vidu riječi, natuknica – odgovara nam. Za pustolova kakav je Damir planovi postoje. - Prošle godine sam planirao Libanon pa je to iz sasvim razumljivih razloga propalo, te sam završio na Araratu gdje se prema Bibliji, nakon potopa, nasukao Noa sa svojom Arkom. Ovo ljeto je u planu uspon na Mont Damavand, vulkan u Iranu visok 5609 metara. U međuvremenu idem na Vezuv i Pompeje - kaže.

Neugodna iskustva?

Na kraju smo ga pitali ima li i kakvih neugodnih doživljaja i iskustva s putovanja? - Na putovanjima ugodni i neugodni doživljaji zajedno čine kaleidoskop nekog prostora i ljudi. Neugodni doživljaji su isključivo vezani uz ljude. Moje iskustvo govori kako šanse za neugodne doživljaje na putovanju rastu sa stupnjem razvitka civilizacije i bogatstvom država koje posjećujete te s dozom našeg neprihvaćanja različitosti koje vidimo oko sebe. Što je civilizacija "primitivnija",a vi se ne uzdižete iznad njih već im pristupate s punim poštovanjem koje i zaslužuju, mala je vjerojatnost da ćete doživjeti nešto neugodno – zaključuje zagorski pustolov Damir Šantek.

Gradski puhački orkestar Zabok održao godišnji koncert pod vodstvom novog voditelja

ZABOK - Gradski puhački orkestar Zabok održao je prošle subote svoj tradicionalni godišnji koncert nazvan 'Premalo je lepih cajtov'. U atriju Osnovne škole K.Š Gjalski Zabok zasvirali su 'Kaj kapele svete Ane', 'Jabuke i trešnje', 'Na lijepom plavom Dunavu', ' White Christmas', 'Jingle bells', 'Radetzky marsch' i još druge skladbe, kojima su oduševili okupljene. Važno je svakako i za naglasiti kako GPO Zabok od jeseni prošle godine ima i novog voditelja, Hrvoja Graha. Hrvoje je član orkestra od 2014. godine. Rođen je u Zaboku 09.08.2001., a svoje je glazbeno obrazovanje počeo s 11 godina u glazbenoj školi Ksavera Šandora Gjalski u Zaboku u klasi prof. Ivice

Gečeka. Godinu dana nakon toga dolazi prof. Danijel Požgaj kod kojeg je sve do kraja osnovnog obrazovanja. Srednjoškolsko obrazovanje počinje u školi za umjetnost dizajn grafiku i odjeću ŠUDIGO Zabok kao glazbenik rogista u klasi prof. Hrvoja Pintarića i kod njega je do kraja srednjoškolskog obrazovanja. Kroz sve te godine bio je na mnogim natjecanjima kao što su HDGPP, Varaždin Woodwind &Brass i Davorin Jenko. Osvajao je mnogobrojne nagrade kao solo izvođač i s komornim sastavom. 2018. god. pozvan je u Englesku na projekt SEYO gdje svira s mnogobrojnim kolegama iz različitih zemalja kod kraljice Elizabete u Londonu. 2019.

god. također je dobio poziv da svira kod predsjednice Republike Hrvatske, a nekoliko mjeseci kasnije pozvan u Italiju da svira sa simfonijskim orkestrom sa mladim ljudima iz različitih zemalja. 2020. godine upisuje studij na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod profesora Banka Harkay¬a kod kojeg je trenutno na 5. godina studija. U tih 5 godina surađivao je sa mnogobrojnim orkestrima kao što su orkestar Hrvatske radio televizije, Zagrebačka filharmonija, Dubrovački simfonijski orkestar, Varaždinski komorni orkestar, Karlovački komorni orkestar, Kazalište Komedija, HNK Ivana Plemenitog Zajca te mnogi drugi orkestri. (jk)

Damir Šantek na vrhu jebel Toubkala, Maroko

PONOVNO U ŠKOLSKIM KLUPAMA Nakon 55 godina otkad su kročili u školu, generacija učenika 1969./1970. okupila se kako bi proslavila veliku obljetnicu i prisjetila se svojih prvih školskih dana

OKUPILI SE NAKON VIŠE OD POLA STOLJEĆA:

'Tada smo bili najmanji, najsitniji i najslađi. Sve

je to s godinama izblijedilo'

S nostalgičnim pogledima na prošlost i na vrijeme koje je prošlo, okupljanje je bilo posvećeno ne samo prijateljstvu, već i vrijednostima koje su stekli u tim godinama. U razredu ih je nekoć bilo 23, na obljetnici ih je bilo samo 12. Nažalost, troje ih je otišlo na drugi svijet, a izostanak mnogih članova nastupio je zbog zdravstvenih razloga, što je dodatno naglasilo važnost ovakvih susreta

Marta Čaržavec PETROVA

GORA

Umalom, ali značajnom događaju, učenici generacije 1969./1970. Područne škole Petrova Gora okupili su se kako bi obilježili nesvakidašnju obljetnicu – 55 godina od početka školovanja. Iako su mnogi navikli na proslave završetaka škole, ova generacija odlučila se prisjetiti svojih prvih školskih dana, trenutaka kada su, kao sedmogodišnjaci, kročili u svijet obrazovanja. S nostalgičnim pogledima na prošlost i na vrijeme koje je prošlo, okupljanje je bilo posvećeno ne samo prijateljstvu, već i vrijednostima koje su stekli u tim godinama. U razredu ih je nekoć bilo 23, na obljetnici ih je bilo samo 12. Nažalost, troje ih je otišlo na drugi svijet, a izostanak mnogih članova nastupio je zbog zdravstvenih razloga, što je dodatno naglasilo važnost ovakvih susreta.

Sjećanje i podsjetnik

Obljetnica početka školovanja nije bila samo prilika za prisjećanje na prve školske korake, već i podsjetnik na trajne vrijednosti koje su ih oblikovale – disciplinu, poštovanje, odgovornost i zajedništvo. Istaknuo je to organizator, predsjednik razreda generacije 1969./1970., Stjepan Petrinec. - Mi smo 55 godina zajedno. Manje više svi rade neke obljetnice završetka mature, osnovne škole, a nikad nismo čuo da je netko napravio obljetnicu početka školovanja. Tada smo bili naj-

Debeljak: 'Prije nekih desetak godina je bilo puno više djece, znala su biti i po dva razredna odjeljenja po generacijama, ali smanjuje se broj stanovnika'

Petrinec: 'Čini mi se da discipline danas poprilično nedostaje i to u širem, društvenom smislu. Naučili smo se samostalnosti, odgovornosti i poštivanju, prvenstveno učitelja, što je danas isto tako u manjku'

manji, najsitniji i najslađi. Sve je to s godinama izblijedilo i došao sam do zaključka da se trebamo okupiti. Neki od nas nisu se čuli ni vidjeli po deset i više godina – rekao je Petrinec.

- U školu smo išli pješice, nismo imali autobuse, nisu nas roditelji dočekivali nakon nastave nego smo išli sami, ali zajedno. Mi smo, s tih sedam godina, bili puno odrasliji i samostalniji nego što su današnja djeca. Prošli smo svašta i bili smo poprilično čvrsti u svom naumu. Bilo nam je jasno što želimo postići u životu. Škola nam je itekako pomogla, naučili smo abecedu, tablicu množenja i najvažnije – disciplinu. Čini mi se da discipli-

ne danas poprilično nedostaje i to u širem, društvenom smislu. Naučili smo samostalnosti, odgovornosti i poštivanju, prvenstveno učitelja, što je danas isto tako u manjku – prisjetio se Petrinec. - Veliko nam je priznanje to što se vidimo nakon 55 godina – zaključio je. Drastično smanjenje

Prema dostupnim informacijama, jedan od inicijatora gradnje škole u Petrovoj Gori, 1928. godine, bio je seoski književnik, katolički prosvjetitelj i političar Stjepan Ceboci. Gradnja škole započela je iste godine, a završila 1930. Škola je počela s radom 3. siječnja, a četrdesetih godina 20. stoljeća školu je pohađalo čak 230 učenika. Zbog smanjenja broja učenika, 1960. godine škola nastavlja rad kao područno odjeljenje osnovne škole u Loboru. Ravnateljica Osnovne škole Franje Horvata Kiša i Područne škole Petrova Gora, Valerija Debeljak ovom je prilikom istaknula kako su se brojke drastično smanjile u odnosu na prije desetak godina. - Područna škola Petrova Gora u vrijeme kada je ova generacija pohađala školu, bila je dio škole Antuna Kovačića u Zlata-

ru. Kroz povijest, škola se preselila i postala Osnovna škola Franje Horvata Kiša Lobor koja je svoju samostalnost započela 1995. godine, kada se matična škola odvojila. Od tog vremena nadalje, od 2019. ima i djelomičnu integraciju, poseban razredni odjel, a i osnovno glazbeno obrazovanje koje ove godine puni pet godina postojanja, a školu trenutno pohađa 120 učenika. Danas je 117 učenika u redovnom osnovo školskom obrazovanju, u Područ-

noj školi, samo njih 9, ali zadržana su dva razredna odjeljenja obzirom na specifičnosti. Prije nekih desetak godina je bilo puno više djece, znala su biti i po dva razredna odjeljenja po generacijama, ali smanjuje se broj stanovnika – rekla je Debeljak. Na kraju, susret ove generacije bio je više od obljetnice – bio je to iskaz zahvalnosti za godine koje su prošle i podsjetnik na to koliko su prvi koraci u obrazovanju važni za cijeli život.

Generacija 1969./1970. danas

Valerija Debeljak

Stjepan Petrinec

Prvi razred generacije 1969./1970.

Područnu školu Petrova Gora danas pohađa tek 9 učenika

Na temelju čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), čl. 48. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19 i 144/20), čl. 36. Statuta Grada Krapine („Službeni glasnik Grada Krapine“ br. 4/09, 3/13, 1/18, 1/20 i 1/21) i čl. 7. Odluke o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Grada Krapine („Službeni glasnik Grada Krapine“ br. 4/24), gradonačelnik Grada Krapine raspisuje sljedeći

JAVNI NATJEČAJ

1) PREDMET PRODAJE

Grad Krapina prodaje sljedeće nekretnine u vlasništvu Grada Krapine:

a) k.č.br. 2751 k.o. Krapina grad, površine 1415 m², opisanu kao „ŠUMA, ŠABAC“, upisanu u zk.ul.br. 2153 i PL 1932. Predmetna nekretnina nalazi se izvan građevinskog područja, u zoni gospodarske šume, oznake Š1 i rubnim jugozapadnim dijelom u koridoru ceste i važnije gradske ulice sa zaštitnim pojasevima. Nekretnina se prodaje u stanju viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore na stanje i kvalitetu. Početni iznos kupoprodajne cijene iznosi 1.580,00 eura (tisućupetstotinaosamdeseteura).

b) k.č.br. 3190 k.o. Krapina grad, površine 113 m², opisanu kao „PUT, ŠABAC“, upisanu u zk.ul.br. 4237 i PL 3369. Predmetna nekretnina nalazi se u građevinskom području, u zoni postojeće stambene namjene, obiteljske stambene zgrade i višestambene sa 4-6 stambenih jedinica – S1. Nekretnina se prodaje u stanju viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore na stanje i kvalitetu. Početni iznos kupoprodajne cijene iznosi 2.420,00 eura (dvijetisućečetiristotinedvadeseteura).

c) k.č.br. 4790/3 k.o. Krapina grad, površine 482 m², opisanu kao „BOBOVJE, LIVADA“, upisanu u zk.ul.br. 2162 i PL 1932. Predmetna nekretnina nalazi se u građevinskom području, većim zapadnim dijelom u zoni gospodarske namjene – poslovna, K2 – pretežito trgovačka, a manjim istočnim dijelom u koridoru kolne prometnice.

Nekretnina se prodaje u stanju viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore na stanje i kvalitetu. Početni iznos kupoprodajne cijene iznosi 9.860,00 eura (devettisućaosamstotinašezdeseteura).

d) k.č.br. 950/1 k.o. Krapina grad, površine 482 m², opisanu kao „BRIJEG, ŠUMA“, upisanu u zk.ul.br. 671. Predmetna nekretnina nalazi se izvan građevinskog područja, u zoni šume isključivo osnovne namjene.

Nekretnina se prodaje u stanju viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore na stanje i kvalitetu. Početni iznos kupoprodajne cijene iznosi 3.360,00 eura (tritisućetrisotinešezdeseteura).

e) k.č.br. 1069 k.o. Gornja Pačetina, površine 2622 m², opisanu kao „POD OGRADOM, ORANICA“, upisanu u zk.ul.br. 423. Predmetna nekretnina nalazi se izvan građevinskog područja u zoni poljoprivredno tlo osnovne namjene. Nekretnina se prodaje u stanju viđeno-kupljeno što isključuje sve naknadne prigovore na stanje i kvalitetu. Početni iznos kupoprodajne cijene iznosi 3.724,00 eura (tritisućesedamstotinadvadesetčetirieura).

2) UVJETI JAVNOG NATJEČAJA Osobe koje sudjeluju u natječaju dužne su položiti jamčevinu koja iznosi 10 % početnog iznosa kupoprodajne cijene, na žiro račun Grada Krapine, IBAN: HR0823400091821100007, otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., model HR68, poziv na broj: 9016-OIB ponuditelja, uz naznaku „jamčevina za kupnju nekretnine“. Dokaz o izvršenoj uplati jamčevine (npr. Potvrda banke o izvršenom plaćanju) prilaže se uz ponudu u zatvorenoj omotnici.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju sve fizičke i pravne osobe (u daljnjem tekstu: Ponuditelji) koje po važećim propisima mogu stjecati nekretnine u Republici Hrvatskoj i koji ispunjavaju uvjete iz natječaja.

3) SADRŽAJ PONUDE

Ponuda mora sadržavati:

- ime i prezime, adresa prebivališta, OIB, preslika osobne iskaznice za fizičke osobe ili

- naziv, sjedište, OIB, dokaz o upisu u sudski, obrtni ili drugi odgovarajući registar za pravne osobe; - oznaku nekretnine na koju se ponuda odnosi (broj katastarske čestice, naziv katastarske općine)

- ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u eurima (koji ne može biti manji od iznosa navedenog u točki 1. ovog natječaja)

- dokaz o izvršenoj uplati jamčevine - naziv banke i IBAN broj računa na koji će jamčevina biti vraćena ako ponuditelj ne uspije na natječaju, - vlastoručno potpisanu izjavu ponuditelja kojom u cijelosti prihvaća sve uvjete natječaja te kojom se obvezuje da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda.

- potvrdu nadležnog upravnog odjela za financije o nepostojanju duga po bilo kojoj osnovi prema Gradu Krapini (potvrda ne smije biti starije od 30 dana) (za fizičke i pravne osobe)

*Napomena:

Potvrdu o nepostojanju duga izdaje nadležni Upravni odjel

Grada Krapine. Uz zahtjev se prilaže upravna pristojba u iznosu od 5,30 eura.

4) DOSTAVA I OTVARANJE PONUDA

Rok za dostavu pisanih ponuda je 15 dana od dana objave natječaja u Zagorskom listu, odnosno od 14.1.2025. do 29.1.2025. godine. Natječaj će se objaviti i na službenoj stranici Grada Krapine www.krapina.hr pod rubrikom „Natječaji i javni pozivi“ te na oglasnoj ploči Grada Krapine. Nepotpune i nepravovremene ponude neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda provest će nadležno Povjerenstvo u prostorijama Grada Krapine, Magistratska 30, u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnošenje ponuda o čemu se stavlja obavijest na web stranici i oglasnoj ploči Grada Krapine. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji.

Ponude se dostavljaju neposredno ili poštom preporučeno u zatvorenim omotnicama uz naznaku: „NE OTVARAJ, natječaj za prodaju nekretnine“, na adresu: GRAD KRAPINA, Povjerenstvo za raspolaganje imovinom u vlasništvu Grada Krapine, Magistratska 30, 49000 Krapina. Kod otvaranja ponuda vodi se zapisnik koji se dostavlja svim ponuditeljima kao obavijest o rezultatima natječaja.

5) ODABIR NAJPOVOLJNIJE PONUDE

Najpovoljnijom ponudom smatrat će se prihvatljiva ponuda s najvećom ponuđenom kupoprodajnom cijenom. Sudionici natječaja pisanim će putem biti obaviješteni o rezultatima provedenog natječaja te mogu dati prigovor u roku od 8 dana od dana dostave obavijesti o rezultatima natječaja. Zaključak gradonačelnika po prigovoru je konačan. Ako ponude nisu prihvaćene, jamčevina se vraća bez prava na obračun kamata, odnosno ako je ponuda prihvaćena, jamčevina se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji nekretnine u vlasništvu Grada Krapine na prijedlog Povjerenstva donosi Gradonačelnik.

6) OBVEZE NAJPOVOLJNIJEG PONUDITELJA I ZAKLJUČENJE UGOVORA

Gradonačelnik s najpovoljnijim ponuditeljem sklapa kupoprodajni ugovor u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Odluke gradonačelnika o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji nekretnine u vlasništvu Grada Krapine. Kupoprodajna cijena plaća se jednokratno u roku od 30 dana od dana zaključenja ugovora. Ponuditelju koji je odabran za najpovoljnijeg ponuditelja i koji zaključi ugovor o kupoprodaji, uplaćena jamčevina uračunat će se u kupoprodajnu cijenu. Isplata kupoprodajne cijene u cijelosti uvjet je za uknjižbu prava vlasništva i posjed o čemu se izdaje tabularna isprava.

Kupac snosi sve troškove oko prijenosa nekretnine, uključujući i troškove izrade Procjene tržišne vrijednosti nekretnine, izrađene od strane ovlaštenog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina i troškove izrade parcelacijskog elaborata i geodetskog elaborata promjene namjene kulture. Ostali uvjeti kupnje uređuju se ugovorom o kupoprodaji. Ponuditelj koji je Odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja i prodaji nekretnine u vlasništvu Grada Krapine odabran kao najpovoljniji ponuditelj, a ne zaključi Ugovor o kupoprodaji u roku od 30 dana, smatrat će se da je odustao od kupovine i gubi pravo na povrat jamčevine.

7) OSTALE ODREDBE

Informacije o natječaju mogu se dobiti u uredovno radno vrijeme (od 7:00-15:00 sati) na broj telefona: 049/301-210 (Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, zaštitu okoliša i imovinsko pravne odnose Grada Krapine, Odsjek za imovinsko-pravne poslove).

Grad Krapina zadržava pravo poništiti objavljeni natječaj u cijelosti ili djelomično, u svakoj fazi postupka, bez davanja posebnog obrazloženja i odgovornosti prema bilo kojem od ponuditelja.

Grad ne odgovara za uvjete gradnje ili ograničenja koja mogu proizaći iz odgovarajućih zakonskih propisa ili prostorno planske dokumentacije.

KLASA: 944-03/24-01/0005

URBROJ: 2140-1-04-0412-25-6 Krapina, 14.1.2025.

OŠ A. Kovačića Zlatar prijavila se na natječaj Ministarstva obrazovanja za financiranje projekata i programa rada s darovitim učenicima

Projekt 'Izradimo svoje školske robote 3D modeliranjem i printanjem'

ZLATAR - OŠ A. Kovačića Zlatar prijavila se na natječaj Ministarstva obrazovanja za financiranje projekata i programa rada s darovitim učenicima, te im je odobreno 2.168 eura za financiranje projekta pod nazivom "Izradimo svoje školske robote 3D modeliranjem i printanjem". Cilj je omogućiti darovitim učenicima stjecanje osnovnih znanja i vještina u području 3D dizajna i 3D printanja, robotike i blokovskog programiranja kao i podići kvalitetu nastave i osposobiti učitelje za primjenu

novih znanja i metoda rada. Partner na projektu bit će udruga Trivium STEM Edu iz Svetog Križa Začretja. Radionice će voditi dr.sc. Denis Kotarski i Alen Šćuric, inženjer mehanotronike i robotike, a značajan doprinos u pisanju projekta dao je Tomislav Petanjek. Voditeljica je projekta školska psihologinja Katarina Biondić Kaštela, a u program će biti uključene i školska pedagoginja Vlatka Prpić, učiteljica razredne nastave Anita Petanjek-Macan te učiteljice informatike Nina Posarić i Nikolina Hršak. (zl)

Cilj je omogućiti darovitim učenicima stjecanje osnovnih znanja i vještina u području 3D dizajna i 3D printanja, robotike i blokovskog programiranja kao i podići kvalitetu nastave i osposobiti učitelje za primjenu novih znanja i metoda rada

GRAD KRAPINA GRADONAČELNIK Zoran Gregurović

Predstavljanje zbirke poezije u Kajkaviani

DONJA STUBICA – U

Prostorima Kajkaviane u Fellerovoj zgradi u Donjoj Stubici, u petak, 17. siječnja, s početkom u 18 sati održat će se predstavljanje zbirke poezije 'Sjene i tišina', autorice Mirjane Mikulec. Zbirku će, osim same autorice, predstaviti i urednica Daria Mikulec te recenzentica Darija Žilić, prof. Izabrane stihove čitat će Helena Knezić, a predstavljanje će dodatno obogatiti glazbeni nastup učenika Osnovne glazbene škole pri OŠ Matije Gupca, Gornja Stubica. (zl)

Završila Zlatarska božićnica

Koncert KUD-a Belec 'Na tem mladem letu'

BELEC – Kulturno - umjetničko društvo Belec je u crkvi Marije Snježne u Belcu održalo svoj 9. novogodišnji koncert "Na tem mladem letu". Uz domaći KUD nastupili su i njihovi gosti: Hrvatsko pjevačko društvo "Ferdo Rusan" Virje, Trio

Vesna, Marija i Maja te solisti Marko Majić i Miroslav Sente. Događanju je nazočila gradonačelnica Zlatara i saborska zastupnica Jasenka Auguštan- Pentek. Ovim događanjem je završila manifestacija "Zlatarska božićnica". (zl)

Koncert za kraj adventskih događanja u Zlatar Bistrici

ZLATAR BISTRICA - U zlatarbistričkom Domu kulture održan je koncert Vladimira Juričića s grupom vrhunskih glazbenika. U više od sat i pol Vladimir Juričić držao je dobru atmosferu svima dobro znanim hitovima, a na kraju je zajedno s djecom iz starije odgojno - obrazovne skupine Malci iz Dječjeg vr-

tića ZLATNI DANI otpjevao omiljene "Zvončiće". Dobroj zabavi i dječjoj pjesmi nije odolio ni Djed Božićnjak koji je iznenadio sve svojim dolaskom i svima podijelio slatke poklone. Sve prisutne pozdravila je i općinska načelnica Vesna Mikulec te uz dobre želje zatvorila Advent u Zlatar Bistrici. (zl)

REPUBLIKA HRVATSKA

KRAPINSKO – ZAGORSKA ŽUPANIJA

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

OPĆINSKI NAČELNIK

KLASA: 940-01/23-01/004 URBROJ: 2140-28-03-25-15

Sveti Križ Začretje, 10.01.2025.

Na temelju Odluke Općinskog vijeća KLASA:940-01/23-01/004 URBROJ:2140-28-01-24-14, od 11.12.2024. godine Općina Sveti Križ Začretje raspisuje

PONOVLJENI JAVNI NATJEČAJ

ZA PRODAJU NEKRETNINE

Općinsko vijeće Općine Sveti Križ Začretje na 22. sjednici održanoj 11.12.2024. godine donijelo je Odluku o poništenju Javnog natječaja za prodaju nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje KLASA: 940-01/23-01/004, URBROJ: 214028-03-24-12 od 01.10.2024. godine te ovlastilo Općinskog načelnika da raspiše ponovljeni (peti) Javni natječaj za prodaju predmetne nekretnine. Sukladno iznijetom predmet ponovljenog (petog) javnog natječaja je prodaja nekretnine u vlasništvu Općine Sveti Križ Začretje oznake k.č.br. 1136/9 k.o. Mirkovec, upisana u zemljiš-no knjižni uložak 2860. U naravi se radi o stambenoj zgradi, pomoćnoj zgradi i zemljištu na adresi Mirkovec 72, Sveti Križ Začretje. Predmetnu nekretninu Općina Sveti Križ Začetje naslijedila je kao ošasnu imovinu suk-ladno Rješenju o nasljeđivanju Posl.br:UPP-OS-56/22 O-451/2022.

Na naslijeđenoj nekretnini upisan je teret slijedećeg sadržaja: „Zaprimljeno 08.01.2010. broj Z-34/10. Na temelju rješenja ovog suda od 07. siječnja 2010. broj Ovr- 1/10. uknjižuje se založno pravo radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 148.549,65 kuna sa zateznim kamatama za korist: 148.549,65 KN REPUBLIKA HRVATSKA - MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA 2.2 Zaprimljeno 08.01.2010. broj Z-34/10. Zabilježuje se da je predmetna tražbina ovršiva.“

Nakon prodaje nekretnine putem javnog natječaja, novčani iznos u visini dugovanja prema Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Općina će uplatiti na ime istog slijedom čega će po uplati duga Porezna uprava kupcu nekretnine izdati brisovno očitovanje temeljem kojeg će u zemljišnim knjigama ishoditi brisanje tereta prema Republici HrvatskojMinistarstvu financija-Poreznoj upravi.

Podaci o nekretnini:

Na sjevernom dijelu parcele izgrađena je jednokatna stambena zgrada, etažnosti P+1 (potkrovlje je visine veće od 1,20m). Zgrada je izgrađena unutar gabarita 14,8x11,10m. Iza stambene zgrade, na jugozapadnom dijelu parcele, nalazi se visoko prizemna pomoćna zgrada, dimenzije 10,03 x7.02m. Stambena zgrada je dovršena iznutra u prizemlju, kat nije dovršen i ne koristi se, pomoćna zgrada nije dovršena i ne koristi se. Za stambenu zgradu je ishođeno Rješenje o uvjetima uređenja prostora Broj: UP/IZ-01-172/1-1986 od 22. srpnja 1986. Zgrada nije izvedena u skladu s navedenim Rješenjem. Za pomoćnu zgradu nema dokaza o legalnosti. ZGRADE NISU LEGALNE.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju, viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore bilo koje vrste na stanje i kvalitetu zemljišta.

Zainteresirani ponuditelji su dužni dostaviti ponudu koja sadržava:

- Ime i prezime, OIB, prebivalište za fizičku osobu ponuditelja, odnosno OIB, naziv i sjedište za pravnu osobu ponuditelja

- Ponuđeni iznos kupoprodajne cijene u kunama (koji ne može biti manji od iznosa početne cijene navedene u ovom natječaju)

- Preslika osobne iskaznice za fizičku osobu

- Preslika izvatka iz obrtnog registra za fizičku osobu koja obavlja poslovnu djelatnost

- Preslika izvatka iz sudskog registra za pravnu osobu

- Naziv banke i broj računa ponuditelja za povrat jamčevine u slučaju njezinog nepri-hvaćanja

- Dokaz o uplaćenoj jamčevini

- Izjavu kojom se obvezuje da će u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena sklo-piti ugovor o kupoprodaji u skladu s uvjetima natječaja, da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda

Pravo na podnošenje ponude imaju osobe koje prema važećim propisima mogu stjecati nekretnine na području Republike Hrvatske.

Ponude moraju biti dostavljene do 28.01.2025. godine. Ponude se dostavljaju u zatvorenim omotnicama preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom na adresu:

OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Križ Začretje uz naznaku „Povjerenstvo za provedbu javnog natječaja za prodaju nekretni-ne u vlasništvu Općine“-ne otvaraj-ponuda za k.č.br. 1136/9 k.o. Mirkovec

Danom predaje ponude smatra se dan predaje na urudžbeni zapisnik ili dan predaje poš-ti preporučenom pošiljkom. Javno otvaranje ponuda obaviti će Povjerenstvo za provođenje javnog natječaja za pro-daju nekretnina u vlasništvu Općine dana 31.01.2025. godine u 09.00 sati na adresi Općina Sveti Križ Začretje, Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Sveti Križ Začretje. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponuditelji osobno ili putem opunomoćenika u kojem slučaju su dužni Povjerenstvu predati valjanu punomoć. Nepravovremene, nepotpune i neuredne ponude, kao ni ponude u kojima je iznos po-nuđene kupoprodajne cijene niži od početne cijene određene natječajem, neće se uzeti

u razmat-ranje.

Odluku o odabiru najpovoljnije ponude donijeti će Općinsko vijeće. Odluka o odabiru dostaviti će se svim ponuditeljima u roku od 15 dana od dana donošenja. Općinsko vijeće može odustati od prodaje ili poništiti javni natječaj, pri čemu Općina Sveti Križ Začretje ne snosi nikakvu odgovornost prema natjecateljima, kao ni troškove sudjelo-vanja natjecatelja na natječaju.

Ponuditelj je prije dostave ponude dužan uplatiti jamčevinu u iznosu od 7.700,00 €.

Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun Općine Sveti Križ Začretje IBAN HR:0423600001843000007, HR68, poziv na broj 9016-OIB.

Uplaćena jamčevina uračunava se u ukupni iznos kupoprodajne cijene, a ponuditeljima čije ponude neće biti prihvaćene vratiti će se u roku 30 dana od dana izbora najpovoljnijeg po-nuditelja, bez prava na kamatu. Najpovoljnijim ponuditeljem smatra se ponuditelj koji ponudi najvišu cijenu (minimalno se mora ponuditi početna cijena), uz uvjet da ispunjava i sve druge uvjete iz natječaja. Javni natječaj smatra se pravovaljanim i ukoliko pravovremeno pristigne samo jedna po-nuda koja ispunjava sve uvjete natječaja i sadrži najmanje početnu cijenu nekretnine.

Ugovor s najpovoljnijem ponuditeljem sklapa Općinski načelnik u roku 15 dana od dana donošenja odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja.

Kupac je dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu nekretninu platiti u roku 30 dana od dana sklapanja kupoprodajnog ugovora. Ako kupac zakasni s plaćanjem kupoprodajne cijene u navedenom roku dužan je platiti zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana plaćanja. Ako kupac zakasni s plaćanjem više od 60 dana od isteka roka, Općina može raskinuti kupo-prodajni ugovor i zadržati uplaćenu jamčevinu te ponuditi sklapanje ugovora sljedećem ponuditelju koji je ponudio najvišu cijenu, uz uvjet da prihvati najvišu ponuđenu cijenu prvog ponudi-telja.

Općina Sveti Križ Začretje zadržava si pravo da ne odabere niti jednu ponudu, odnosno da poništi javni natječaj i pritom ne snosi nikakvu odgovornost prema ponuditeljima. Sve troškove prijenosa i uknjižbe kod kupnje, kao i porez na promet nekretnina snosi kupac.

Obilazak nekretnine moguć je uz prethodnu najavu na broj telefona 049/227-764.

OPĆINSKI NAČELNIK Marko Kos, dipl.oec.

Opis nekretnine

Cijena nekretnine (€) Iznos jamčevine (€) Površina u m²

SMIJEH,

SUZE I LIJEPA SJEĆANJA Našla se generacija koja je osnovnu završila prije 40 godina

Razrednica Ana: 'Većinu ih nisam prepoznala, ali sam ponosna što su svi pronašli svoj životni put'

Radi se o generaciji učenika koja je Osnovnu školu u Brestovcu Orehovičkom završila prije 40 godina. Četrdesetak učenika dočekale su razrednice Ana Pavetić i Marija Postonjski

J.

Klanjčić/R. Jadan BRESTOVEC OREHOVIČKI

Kad se okupi generacija učenika koji su školu završili prije 10 ili 20 godina, mnoga su nam lica itekako još uvijek poznata, čak i ako se nismo u međuvremenu sreli s njima. No, kada svoje bivše učenike i školske kolege sretnemo nakon 40 godina, od kojih mnoge u međuvremenu nismo vidjeli, nije za čuditi da su mnoga lica jedna drugima nepoznanica. A onda, nakon ponovnog 'upoznavanja', smijeh, suze i puno anegdota i lijepih sjećanja na školske dane. Ovako bismo otprilike mogli opisati i susret ge-

'Ponosna sam što su našli svoj put u životu, to mi je uvijek kako razrednici bilo najvažnije i to sam im htjela'

neracije koja je prije 40 godina završila Osnovnu školu Stjepana Radića Brestovec Orehovički. Sat razrednika

Sadašnji ravnatelj te iste škole, i sam učenik te generacije, Zdenko Kobeščak, kaže kako se okupilo četrdesetak učenika, od ukupno 55. –

Sedmero ih nažalost više nije među živima, a neki su pak imali druge neodgodive obaveze. No, drago mi je da se okupio ovako velik broj –rekao je Kobeščak. Ovo je druženje bilo zamišljeno kao sat razrednika u kojem su ih dočekale i njihove dvije razrednice, Ana Pavetić i Marija Postonjski. Svatko je trebao

'Taj rastanak na kraju 8. razreda uvijek mi je u sjećanju. Bila je to posebno povezana generacija, nisu se dali kući i lile su se suze kad smo se rastajali'

ispričati ponešto o sebi i predstaviti svoj život o proteklih 40 godina, a mnogi su se uglavnom najviše pohvalili i s radošću istaknuli svoju unučad.

Ponosna na učenike

Razrednica Ana Pavetić kao učiteljica matematike i fizike radila je 44 godine, a proteklih je 6 godina u mirovini. Otkrila nam je kako je osjećala posebno uzbuđenje prilikom ovog susreta, tim više što neke učenike zaista nije vidjela punih 40 godina, od završetka škole. - Neke sam sretala u međuvremenu, no mnoge nisam. Tako da sam se pita-

la hoću li ih uopće prepoznati. Većinu i nisam prepoznala, sjećala sam ih se samo po slikama iz školskih dana i pamtila po imenima – kaže razrednica, kojoj je itekako drago bilo čuti životne priče koje su okupljeni podijelili jedni s drugima.Ponosna sam što su našli svoj put u životu, to mi je uvijek kako razrednici bilo najvažnije i to sam im htjela, da se pronađu, da osnuju obitelji. U tome su svi uglavnom uspjeli i to mi je jako drago. No, začudilo me i da su mnogi već u mirovini. Pa ja njih još uvijek smatram svojom djecom, iako imaju već i 50 godina i više – ističe razrednica Pavetić.

Zajedništvo i povezanost Ono što ju je, kaže, oduvijek najviše podsjećalo na ovu generaciju jest povezanost koju su svi gajili jedni prema drugima i veliko zajedništvo. – Taj rastanak na kraju osmog razreda, to mi je još uvijek u sjećanju. Praksa je da smo uvijek na kraju osmog razreda imali proslavu, no ova je bila posebna po tome što se nisu dali kući, lili su suze kada smo se rastajali. Znate, bila su to drugačija vremena, a mislim da i mnogo ljepša nego danas – zaključila je Pavetić. Nakon sata razrednika slijedila je večera i druženje, uz lijepa sjećanja na školske dane.

Sadašnji ravnatelj škole i učenik generacije koja se okupila Zdenko Kobeščak u društvu tadašnjih razrednica Ane Pavetić i Marije Postonjski

ANKETA: Što Zagorke i Zagorci očekuju od ove godine, a po čemu pamte prošlu?

Je li kraj jedne godine vrijeme kada podvlačimo crtu, zbrajamo uspjehe i neuspjehe, razmišljamo li o trenucima koji su obilježili čitavu godinu, analiziramo li i razmišljamo o prošlom vremenu i onome što dolazi? Inspirirani tim pitanjima proveli smo anketu u Zagorju

Marta Čaržavec

Je li prijelaz iz godine u godinu samo simbolički ili doista označava kraj nečega i početak nečega novog? Imamo li zaista potrebu za novim počecima i osjećajem da možemo iznova? Je li kraj jedne godine vrijeme kada podvlačimo crtu, zbrajamo uspjehe i neuspjehe, razmišljamo li o trenucima koji su obilježili čitavu godinu, analiziramo li i razmišljamo o prošlom vremenu i onome što dolazi? Inspirirani tim pitanjima proveli smo anketu u Zagorju.

Anketa

01| Darko Korpar Međimurje

˝Osjeća se da je godina završila i da smo na nekom novom početku. Prošlu godinu pamtim po tome kaj sam postal deda, a i ovu godinu bum opet. Još nisam donesel nikakvu odluku, a nemam niti tu praksu. Ak i nekaj odlučiš onda se to sve izjalovi. Bolje je ne planirati.˝

02| Štefica Kolar Zabok

˝Nisam donijela nikakvu posebnu odluku, a prošlu godinu ne pamtim po ničem posebno. U ovoj godini nam svima želim samo puno zdravlja, ostalo bu došlo.''

03| Ivana Novosel Bedekovčina

˝Ne osjećam baš ovaj prijelaz kao da je počelo nešto novo. Neki planovi ili ciljevi? Ne bi bilo loše početi vježbati, ako ne od nove godine, onda od ponedjeljka. Prošlu godinu pamtim po promjeni posla, a u ovoj godini imam neki cilj koji bi se trebao početi realizirati kroz tri mjeseca.˝

Ulazak u novu godinu pruža nam motivaciju i simboličan okvir da postavimo jasne ciljeve i usmjerimo se prema njihovoj realizaciji. Ta je simbolika završetka i novog početka univerzalna i duboko ukorijenjena u ljudskoj psihi

04| Anica Sys Poznanovec

˝Prošla godina mi je bila jako uspješna, sve želje su mi se ispunile tak da u ovoj godini ne znam što bi poželjela. Za ovu godinu nemam neki cilj jer se ne želim razočarati, ako se ne ostvari. Bez veze mi je taj početak nove godine i nove odluke, mislim da većina to ne ostvari. Nek samo bude zdravlja, sreće i optimizma.˝

05| Domagoj Pejić Zabok

˝Prošlu godinu pamtim samo po dobrome. Doček sam odradio, a da mi je život nešto puno različitiji, nije. U ovoj godini nemam baš i neki cilj, obzirom da mi je ostvarenje želje krenulo krajem prošle godine i sad se nastavlja. Ženim se u petom mjesecu, to je nešto lijepo. Želim si dobro proputovanje.˝

Imamo li zaista potrebu za novim počecima i osjećajem da možemo iznova?

06

|

Božidar Ivančić Veliko Trgovišće

˝Služilo me zdravlje, a sve bumo si ostalo napravili. Nemam neki poseban feeling da je nova godina. Situacija je općenito, i politika oko koje se sve vrti, loša, i pitanje je što se čovjek može dobroga nadati. Za sebe si želim da si kupim bolji auto, a za čitavu obitelj dobro zdravlje.˝

Kraj i početak

Prema riječima stručnjaka, ako već postavljamo neke ciljeve i stvaramo očekivanja, važno je da su po-

stavljeni realno kako bismo izbjegli frustracije i osjećaj neuspjeha. Ključno je razbiti velike odluke na manje, konkretne korake i redovito provjeravati napredak. Stručnjaci se slažu kako nije potrebno čekati početak godine da bismo radili na sebi ili svojoj zajednici. No, ulazak u novu godinu pruža nam motivaciju i simboličan okvir da

postavimo jasne ciljeve i usmjerimo se prema njihovoj realizaciji. Ta je simbolika završetka i novog početka univerzalna i duboko ukorijenjena u ljudskoj psihi, ali složit ćemo se kako su kraj i početak samo oznake vremena, a pravo značenje dolazi od onoga što činimo u svakom trenutku, zar ne?

U Krapini je održana izvještajna Skupština Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Krapina

'Možemo biti ponosni na sve što smo dali u Domovinskom ratu!'

Ne postoji, istaknuo je župan Kolar, ratište, vojna ili policijska postrojba u kojoj nije sudjelovao barem jedan od 11.500 tisuća Zagoraca koji su hrabro branili Hrvatsku u Domovinskom ratu

KRAPINA - U petak, 10. siječnja u Krapini je održana izvještajna Skupština Udruge hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Krapina. HVIDRA Krapina osnovana je prije gotovo 30 godina radi osiguranja, zaštite i brige za članove Udruge i njihovih obitelji, ali prije svega, istaknuo je predsjednik Udruge Gabrijel Kosalec, kako bi se promicale vrijednosti Domovinskog rata i time spriječio njegov zaborav. Udruga je protekle godine svoje aktivnosti prijavila na 19 natječaja od čega su na njih 11 prošli što je, poručio je župan Željko Kolar, dokaz da Udruga provodi aktivnosti koje "imaju glavu i rep", a pravi su primjer da nikad ne treba odustati jer, unatoč nedaćama, svake godine provode sve više aktivnosti.

Zdravlje i socijalni status

- Preuzeli smo poslove Ureda državne uprave za branitelje zbog čega imam uvid u broj branitelja koji nas napušta i to je strašno. Rat je ostavio traga, sve nas je manje i sve smo stariji, zbog čega posebno pozdravljam i pohvaljujem udruge koje u svoj rad uključuju svoje obitelji. Bez njih nećemo imati kontinuitet prenošenja informacija o stvaranju rata - poručio je župan Kolar i dodao kako obrazovni sustav u nedovoljnoj mjeri obrađuje Domovinski rat. S ciljem edukacije i širenja istine o Domovinskom ratu HVIDRA Krapina redovito organizira okrugle stolove na koje, smatra župan Kolar, treba pozvati mlade ljude. Osim organizacije javnih tribina i okruglih stolova, HVIDRA Krapina brine o zdravlju članova, ali i socijalnom statusu što župan Željko Kolar posebno pozdravlja. - Imate mogućnost sistematskog pregleda, javite se i napravite ga jer mnogim našim kolegama tad su otkrivene bolesti i pravovremeno su krenuli u proces liječenja i izliječili se jer su krenuli na vrijeme. Da nisu otišli, možda ne bi bili među nama - rekao je žu-

'Nijedan branitelj ne bi smio živjeti od socijalne pomoći. Ono što ne vidi resorno ministarstvo, što ne vidi županija, što ne vidi grad, to vidite vi jer se međusobno najbolje poznaje. Informacije koje kroz sustav ne dođu do nas često dolaze od braniteljskih udruga zbog čega je izuzetno bitno da imamo suradnju'

pan Kolar. - Nijedan branitelj ne bi smio živjeti od socijalne pomoći. Ono što ne vidi resorno ministarstvo, što ne vidi županija, što ne

vidi grad, to vidite vi jer se međusobno najbolje poznaje. Informacije koje kroz sustav ne dođu do nas često dolaze od braniteljskih udru-

ga zbog čega je izuzetno bitno da imamo suradnju - poručio je župan Kolar i dodao kako su Skupštine izvrsna prilika za čuti što se sve radi kroz godinu, ali i čuti s kakvim se problemima Udruga suočava kako bi se na njih moglo intervenirati. Iduće godine 30. rođendan

Ne postoji, istaknuo je župan Kolar, ratište, vojna ili policijska postrojba u kojoj nije sudjelovao barem jedan od 11.500 tisuća Zagoraca koji su hrabro branili Hrvatsku u Domovinskom ratu. - Sljedeće godine slavite 30. godišnjicu rada, a izuzetno je važno da svakoj udruzi omogućimo da to dostojanstveno obilježi ne samo za sebe, već

Galerija grada Krapine uputila je poziv likovnim umjetnicima

SUDJELUJTE

KRAPINA - Galerija grada Krapine uputila je poziv likovnim umjetnicima za sudjelovanje u međunarodnoj izložbi maski koja će se održati od 21. veljače do 21. ožujka. Svaki autor može sudjelovati s najviše tri rada, a za izradu maski dozvoljene su sve tehnike. Kao i svih proteklih godina, tiskat

će se katalog s fotografijom jednog rada svakog autora, pa je potrebno najkasnije do 31. siječnja na e-mail: galerija.krapina@gmail.com dostaviti kvalitetnu fotografiju rada sa svim potrebnim podacima o autoru. Radove za izložbu treba dostaviti u Galeriju grada Krapine najkasnije do 7. veljače. (zl)

za svoju obitelj i sve one s kojima ste radili u 30 godina svojeg postojanja. Kad zastanemo, možemo biti ponosni na sve što smo dali u Domovinskom ratu - zaključio je župan Kolar i najavio koordinaciju svih predsjednika braniteljskih udruga. Na Skupštini su predstavljena izvješća verifikacijskog, financijskog i nadzornog odbora, ali i predsjednika te suda časti. Prigodno su se obratili i županov savjetnik za branitelje, pukovnik u miru Žarko Miholić, predsjednik Gradskog vijeća Krapine Mladen Gregurović, predsjednik HVIDRA-e Zabok Žarko Fruk te predsjednik Zajednice HVIDRA-e KZŽ Ivan Čvek. (zl)

Predstavljanje zbirke pjesama 'Po ivici misli'

– U Gradskoj knjižnici Zlatar poziva održat će se predstavljanje zbirke pjesama "Po ivici misli", mladog autora Mihaela Varge iz Zlatara. U programu će sudjelovati prof. Ivančica Tomorad, Juraj Tomorad i Antun Palanović. Promocija zbirke odžat će se u ponedjeljak, 13. siječnja, u 18 sati. (zl)

ZLATAR

U Galeriji grada Krapine otvorena je već tradicionalna izložba bjelovarskog salona fotografije 'Šuma okom šumara'

Čak 171 fotografija domaćih i inozemnih autora

Cilj izložbe je razbiti predrasude da šumar hoda šumom samo s pilom i sjekirom te nam medijem fotografije ilustriraju ljepotu šume i prirode, podsjećajući nas da je šuma najveće prirodno obnovljivo bogatstvo

KRAPINA - U petak, 10. siječnja 2025. u Galeriji grada Krapine otvorena je već tradicionalna izložba bjelovarskog salona fotografije "Šuma okom šumara" kojega je organizator HŠD Ogranak Bjelovar. Cilj izložbe je razbiti predrasude da šumar hoda šumom samo s pilom i sjekirom te nam medijem fotografije ilustriraju ljepotu šume i prirode, podsjećajući nas da je šuma najveće prirodno obnovljivo bogatstvo. Izložba 19. bjelovarskog salona broji 171 fotografiju 30 naših i inozemnih autora.

Zahvala

Ravnateljica POU Krapina, Grozdana Pavlović, pozdravila je sve prisutne te najavila bogatu umjetničko-izložbenu sezonu za predstojeću godinu. Zahvalila je i Gradu Krapini, Krapinsko-zagorskoj županiji te Ministarstvu kulture i medija RH što podržavaju rad POU Krapina. Kustosica galerije, Ana Grđan, pobliže je predstavila izložbu te njezin razvoj kroz godine. U ime župana KZŽ Željka Kolara, sve prisutne pozdravila je Dijana Hršak, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije "Zagorje zeleno". Naglasila je da priroda osim što je lijepa i čudesna ujed-

Izložba će biti otvorena do 24. siječnja, svakodnevno od utorka do subote od 10 do 13 sati

no i izuzetno ranjiva, stoga je naša zadaća štititi je i biti pozitivna promjena u njezinom svijetu.

Suradnja koja traje godinama

Otvorenje je uveličala i idejna začetnica ove izvanredne suradnje, Jolanda Vincelj, članica Upravnog

odbora Hrvatskog šumarskog društva – Ogranak Zagreb te istaknula kako je veseli ustrajnost i lijepa suradnja s Pučkim otvorenim učilištem Krapine i Galerijom grada Krapine koja traje već godinama. Izložbi su nazočili i predsjednik Gradskog vijeća Krapine, Mladen Gregurović te Upravitelj Šumarije Krapina, Davor Poslončec. Izložbu je otvorio Ivica Hršak, dogradonačelnik grada Krapine, koji je prisutne pozdravio u ime gradonačelnika Grada Krapine, Zorana Gregurovića. Za izvrstan glazbeni program zaslužan je naš sugrađanin, Ante Radak, koji je otvorenje obogatio zvucima gitare. - Zahvaljujemo svima na ovako lijepom odazivu i što ste obogatili svečano otvorenje prve izložbe u ovoj godini. Pozivamo vas da posjetite izložbu koja će biti otvorena do 24. siječnja, svakodnevno od utorka do subote od 10 do 13 sati. Ne propustite priliku uroniti u čarobni svijet šume! – poručuju iz krapinske Galerije. (zl)

Zimske praznike djeca provela na Zimskim radionicama i igraonicama u Muzeju krapinskih neandertalaca

Djeca pronalazila kosti, iskopavala minerale i

KRAPINA - U Muzeju krapinskih neandertalaca održale su se, već 20. godinu zaredom, Zimske radionice i igraonice, edukativan program namijenjen djeci predškolske dobi i osnovnih škola. Obilazak stalnog postava i Nalazišta Hušnjakovo te sudjelovanje u istraživačkim i kreativnim radionicama, omogućio je djeci upoznavanje uzbudljivog svijeta prapovijesti. Djeca su saznala zašto je Hušnjakovo svjetski poznati lokalitet i kakve nam zanimljive priče priča krapinski muzej, pronalazila su kosti u pješčaniku, iskopavala minerale iz stijene, a uz krapinskog pračovjeka su ove godine pobliže upoznala i mamuta, čiji su model i okoliš prikazala izrađivanjem male diorame koja prikazuje ledeno doba. Radionice su osmislile i vodile muzejske pedagoginje Mirjana Biljan i Lorka Lončar Uvodić. (zl)

upoznala mamuta

poljoprivreda

Savjeti naših agronoma

Pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Faza zimskog mirovanja voćaka

Voćke dolaskom jeseni i opadanjem lišća prelaze u fazu zimskog mirovanja. Ovu fazu karakterizira privremeni prekid rasta uz vrlo usporen ili zaustavljen metabolizam koji traje sve do ponovnog bubrenja pupova krajem zime i početkom proljeća. Period zimskog mirovanja može se podijeliti na početnu fazu mirovanja, na duboko-biološku fazu, na ekološku fazu i na završno mirovanje. Početna faza zimskog mirovanja nastaje znatno prije opadanja lišća. U ovom razdoblju odvijaju se biokemijski procesi usmjereni na sintezu zaštitnih tvari s ciljem povećanja otpornosti tkiva prema niskim temperaturama. Pojedina tkiva voćaka nisu jednako otporna prema niskim temperaturama, što je uvjetovano anatomskim karakteristikama, rezervama hrane koju sadrže i sl. U periodu mirovanja najotpornije tkivo je kambij, pa mlado drvo, staro drvo, kora te srž. Na temelju stanja kambija može se utvrditi jesu li voćke stradale od mraza tijekom zimskog mirovanja ili pri kretanju vegetacije. Pri temperaturama nešto nižim od 0°C dolazi do pretvaranja škroba u šećer i na taj način se povećava otprnost stanica prema niskim temperaturama. Pri još nižim temperaturama, sadržaj šećera i lipida u stanicama se povećava uz istovremeno odvajanje protoplazme od stanične stijenke i značajni gubitak vode iz stanice. Ovaj proces se nastavlja i u razdoblju fiziološkog mirovanja. Duboko biološko mirovanje predstavlja nastavak početnog mirovanja pri neophodnoj sumi niskih temperatura. Ovo razdoblje traje različito kod pojedinih vrsti voćaka, s tim da fiziološka potreba mirovanja traje 15-60 dana. Za uspješno fiziološko mi-

rovanje neophodne su temperature niže od 5°C. Temperature više od 5°C produžavaju ovo razdoblje.

Prema stabilnosti razdoblja fiziološkog mirovanja voćke se dijele u dvije grupe. U jednu grupu spadaju voćke sa kratkim i nestabilnim zimskim mirovanjem poput badema, marelica, šljiva, trešanja, višanja i nekih sorti krušaka. Kod navedenih vrsti mirovanje traje 1530 dana. U drugu skupinu spadaju voćke sa dugim i stabilnim mirovanjem poput jabuka, breskvi, veći broj sorti krušaka. Kod navedenih vrsti mirovanje traje 45-60 dana. Prinudno-ekološko mirovanje je posljedica djelovanja niskih temperatura koje traju i nakon fiziološkog mirovanja, nakon čega su voćke spremne za vegetaciju. U uvjetima umjereno kontinentalne klime period sa niskim temperaturama traje duže nego što su fiziološke potrebe voćaka. Završno mirovanje predstavlja prijelaz iz mirovanja u vegetaciju, kada se de-

zabok • 103. brigade br. 8

• Sadnice voćaka

• Sadnice ukrasnog drveća i grmova

• Substrati za sadnju

• Ukrasne tegle i lonci

• Organska i mineralna gnojiva

• Stručni savjeti oko sadnje

šavaju procesi suprotni početnoj fazi. U ovom razdoblju povećava se količina vode u stanicama i počinje kretanje sokova od korjena i starijih dijelova k mlađim dijelovima stabla. Ovaj proces teče postepeno i ne javlja se istovremeno na svim dijelovima stabla. U godinama sa većim temperaturnim kolebanjima, dolazi do oštećenja stabla koji su izloženi jačem zagrijavanju (pucanje kore debla i skeletnih grana). Pod utjecajem niskih temperatura ovaj proces se ne može zaustaviti. Zbog toga je krajem zime uputno na neki način usporiti kretanje vegetacije. Da bi se izbjegla ovakva pojava primjenjuje se krečenje stabala. Ova mjera temelji se na osobini da se predmeti bijele boje slabije zagrijavaju zbog odbijanja sunčevih zraka. Preporučena smjesa sadrži 5 kg vapna, 0,5 kg kuhinjske kg soli i 0,5 kg fungicida na bazi sumpora. Dodaje se i manja količina vode da masa bude pogodna za bijeljenje voćaka.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko - zagorske županije

WWF Adria – Srbija izradila je priručnik za istraživanje prirode sa djecom. Autorice Ali-ce Thinschmidt i Sonja Bađura opisuju zanimljive i konkretne aktivnosti sa ciljem da se provodi vrijeme u prirodi. U ovoj brošuri nalaze se aktivnosti koje će u djeci probuditi sva osjetila i pretvoriti prirodu u zanimljivo igralište. Brošura je namijenjena roditelji-ma, učiteljima, odgajateljima, edukatorima i dr. Priroda je oko nas. Avantura istraživanja prirode počinje čim izađete iz kuće. Potrebno je samo malo znatiželje i kreativnosti te buđenje osjetila. Naćulite uši, širom otvorite oči, njuškajte naokolo, opipajte prstima i stopalima! Koristite osjetila da biste se pove-zali sa prirodom. Ne smijemo zaboraviti da se veza sa prirodom stvara u ranom djetinjstvu i da moramo poticati kod djece povezanost sa prirodom i želju za istraživanjem prirode. Na taj način djeca uče, istražuju i stječu razumijevanje odnosa između čovjeka i prirode i tako se kod njih razvijaju empatija za druga živa bića i osjećaj za brigu o drugima.

Primjeri aktivnosti

Zvukovi u prirodi –osjetilo sluha

Ovom igrom postepeno se otvaraju uši i um za zvukove koji obično ne primjećujemo na svjesnom nivou. Izaberite mjesto gdje ćete sjediti. Zatvorite oči i jedno vrijeme se usredotočite na zvu-kove. Što čujete? Odakle dolazi taj zvuk? Koliko je glasan? Možete nacrtati mapu zvu-kova. Potrebni su vam samo prazan papir A4 formata i olovka.

IZ PONUDE IZDVAJAMO:

Poslije usporedite sa drugima i komentirajte.

Gledanje prstima –osjetilo dodira

Zabavno je istraživati prirodu pr-

stima. Potražite predmete iz prirode koji su zanimljivi, posebni ili neobični kada ih držite u ruci ili dodirujete. Uzmite 3 do 5 predmeta sa so-bom i držite ih sakrivene ili u torbi. Jedna osoba zatvara oči i dodiruje premete koji su drugi donijeli. Možete li da pogodite što držite u rukama?

Mirisi prirode –osjetilo njuha

Postoje ugodni i neugodni mirisi. To je veoma subjektivno. U zadanom vremenu pro-nađite u prirodi jedan miris koji vam se najviše sviđa i jedan miris koji vam se najmanje sviđa. Ne sakupljajte materijale, samo zapamtite gdje ste ih pronašli. Označite ih sa zas-tavicom. Kada se svi vrate, idite u parovima i vodite jedni druge do svojih „mirisnih“ otkrića.

Sve boje prirode –osjetilo vida

Koje boje je priroda? Većina djece, ali i odraslih, reći će zelene. Da li je zaista tako?

Pronađete zadanu boju u prirodi. Boje možete zadati naglas ili sa raznobojnim papiri-ma. Krenite u potragu. Kada potraga završi, pokažite predmete u prirodi i popričajte o tome koje je boje bilo lako naći, a koje teže.

Više aktivnosti možete pronaći na linku:

https://wwfeu.awsassets.panda.org/downloads/broura_istraite_prirodu_svim_ulima_srb_ final_2022__1_.pdf?8519591/ Istrazite-prirodu-svim-culima

Izvor: www.wwfadria.org/hr/ Tekst i fotografija: Javna ustanova Zagorje zeleno

DUBRAVA U ZADNJOJ ČETVRTINI DOŠLA

DO UVJERLJIVE POBJEDE PROTIV ZABOKA

Zabok je s dosta optimizma krenuo put Zagreba gdje je tražio svoju osmu ovosezonsku pobjedu u 16. kolu FAVBET Premijer lige protiv domaćina Dubrave, no sve nade Zabočana rasplinule su se početkom zadnjih deset minuta kada su domaći prvo otišli na +14 (84:70) u 35. minuti igri, da bi na kraju sasvim zasluženo slavili s 19 koševa viška (97:78). Nije ovo bila večer igrača Ivana Tomasa ni u obrani ni u napadu, domaći su jednostavno bili brži, precizniji i agresivniji što im je na kraju i donijelo uvjerljivu pobjedu. A počelo je obećavajuće za goste. Cinac je s linije slobodnih bacanja u 5. minuti doveo Zabok do 8 koševa viška (5:13). Minutu prije kraja na semaforu je stajalo 19:26, a onda je Little ugradio pet koševa u seriju od 7:0 domaćina i 13 sekundi prije isteka prvih deset minuta stvari su na početku (26:26), da bi Lužaić košem sa sirenom donio Zabok dva

TRENER: Ivan Tomas 16. kolo FAVBET Premijer

koša viška (26:28) prije ulasku u drugih deset minuta. Domaći su tricom Rajaofere došli do vodstva (29:28) na ulasku u drugu četvrtinu koje više do kraja utakmice nisu ispuštali. Zabok je do ulasku u 18. minutu držao minimalni zaostatak (42:41), no ponajviše zahvaljujući Škifiću Dubrava na „veliki odmor“ odlazi s 8 koševa viška (53:45). Tek što se krenulo u nastavak Škifić domaćinu donosi prvo dvoznamenkasto vodstvo (55:45). Dubrava je vrlo rano izašla iz bonusa, što je Zabok iskoristio i košem Savića u 28. minuti s linije slobodnih bacanja spustio se na -3 (62:59). Domaći strateg Bagarić odmah je pozvao minutu odmora nakon koje je serijom od 5:0 iskusni Škifić doveo Dubravu do +8 (67:59), da bi se u posljednjih deset minuta nakon polaganja Tomasa ušlo rezultatom 71:66 kojim je Zabok davao još neku nadu. No ta se nada rasplinula do 34. minute kada je Dubra-

U Zaprešiću održano Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za juniore (U-19)

Lovro Grljač

treći u Hrvatskoj

U Zaprešiću je na istoimenoj kuglani održano Pojedinačno prvenstvo Hrvatske u kuglanju za juniore (U-19) koje je okupilo 40 vrlo kvalitetnih kuglača iz svih dijelova Hrvatske. Prva Hrvatske postao je kuglač Grmoščice Alen Imširović koji je u dva nastupa oborio 1204 čunja (607+597), drugo mjesto osvojio je kuglač Slavonskog Banovca Niko Kalvi s 1197 obo-

rena čunja (589+599), a mi smo posebno ponosni na Zabočana i kuglača Frozy Zaboka, Lovru Grljača, koji je s 1174 oborena čunja (595+579) osvojio treće mjesto. Novi je to veliki uspjeh zabočke kuglačke škole. Uz Brunu boje Frozy Zaboka branio je i Bruno Tomek koji je s 1105 čunjeva (543+562) juniorsko prvenstvo završio na 21. mjestu.

va serijom 11:2 otišla na +14 (82:68).

Tricama Bašića i Sikirića Zaboka se uspio spustiti na -8 (84:76), no dobro su tada za domaće reagirali Little i

Talley i serijom od 10:0 (94:76) riješili bilo kakvu dvojbu oko pobjednika ove utakmice. Krajnji rezultat bio je 97:78. U pobjedi je domaće s 26

Odigrano 12. kolo I. Hrvatske

Frozy Zabok

koševa i 9 skokova vodio Emmanuel Boyd Little, dok je Jure Škifić upisao 26 koševa, 6 skokova i 3 asistencije. Kod Zaboka je s 21 košem najefikasniji bio Antonio Sikirić čemu je pridodao i 9 skokova, Luka Tomas upisao je 15 koševa i 4 asistencije, a Lovre Bašić 14 koševa i 6 asistencija.

DUBRAVA – ZABOK 97:78 (26:28, 27:17, 18:21, 26:12) ZAGREB: SD Dubrava, GLEDATELJA: 300, SUCI: Mikulić, Hartman i Grubišić.

DUBRAVA: Vragović 5 (2-2), Talley 8 (2-2), Vidović 2, Rukavina, Matić 5, Došen, Babić 8, Škifić 25 (5-6), Šarić 11 (1-2), Little 26 (2-2), Rajaofera 7 (2-2), Batinić. TRENER: Marijan Bagarić ZABOK: Sikirić 21 (3-3), Lužaić 7 (12), Cinac 7 (2-2), Rajčić, Tomas 15 (22), Herceg, Savić 8 (1-2), Črnjević 3 (34), Sow 2, Cvitanović, Pavković 1 (1-2).

kuglačke lige sjever

slavio u najboljoj

utakmici odigranoj na zabočkoj kuglani

Na kuglani ZIVT odigrana je sjajna utakmica 12. kola I. Hrvatske kuglačke lige-sjever u kojoj su snage odmjerili lider i domaćin Frozy Zabok i Zanatlija SK momčad iz sredine ljestvice. Očekivala se lagana pobjeda domaćina, no Frozy Zabok je teškom mukom stigao do vrijedne pobjede od 5:3 uz samo osam čunjeva viška (3735-3727). Bila je to utakmica vrijedna derbija elitne HEP Superlige. Obje su momčadi otišle preko 3.700 čunjeva. Zabok na 3.735, a Zanatlija Sk na 3.727. Upravo je ta mala razlika u čunjevima donijela pobjedu Zaboku. Što reći o utakmici gdje je najslabiji rezultat 589 čunjeva, a čak deset igrača otišlo je preko 600 čunjeva? Bio je to zapravo kuglački spektakl. Uroš Jagličić pokazao je da će biti veliki pojačanje za Zabok

i u svom debiju bio je najefikasniji u domaćim redovima sa 658 oborenih čunjeva. Velika je stvar i povratak Borne Bakrana koji se vratio sa 635 čunjeva, Bruno Pavrlišak zaustavio se na 629, Filip Sedlar na 627, Danijel Lavrič na 600, a Toni Ljubić na 592 čunja. Frozy Zabok vodeća je momčad lige s 20 bodova, tri više od momčadi Nove nade koja je u derbiju savladala Željezničar Čk, koji sada za Frozy Zabokom zaostaje pet bodova. U idućem 13. kolu Frozy Zabok bit će domaćin Fortuni. (T. Zrinšćak)

FROZY ZABOK – ZANATLIJA SK 5:3

(13-11) (3735-3727)

B. Pavrlišak – K. Milinković 0:1 (2-2) (629-655)

T. Ljubić – F. Turkalj 0:1

(1-3) (592-658)

U. Jagličić – D. Mađar 1:0 (3-1) (652-589)

D. Lavrič – Z. Filipančić 0:1 (2-2) (600-601)

F. Sedlar – T. Pleše 1:0 (2-2) (627-607)

B. Bakran – D. Pavlović 1:0 (3-1) (635-617)

Ostali rezultati 12. kola: Nove nade – Željezničar Čk 6:2 (3348-3295)

Zrinski-Pivovara – Belina-Novska 7:1 (3630-3285)

Novska – Željezničar Bel 7:1 (3297-3043)

Fortuna – Ciglenica 7:1 (3475-3327)

Zanatlija SB – Pakrac-Papuk 6:2 (3439-3249)

Novi predsjednik Mladosti Zabok, Igor Akmadžić,

„ulovio prvog

Josip Kolar pojačat će Mladost Zabok

Ono o čemu se protekli tjedan pričalo, jučer je dobilo i službenu potvrdu. 25-godišnji napadač Josip Kolar novi je napadač Mladosti Zabok. Možemo reći da je to prvi „kapitalac“ u mandatu novog predsjednika Igora Akmadžića, sigurni smo ne i jedini, jer novi predsjednik zabočkog četvrtoligaša danonoćno je u pregovorima s nekoliko kvalitetnih nogometaša koji bi bilo pojačanje za Mladost. Josip Kolar zasigurno će to i biti. Protekle je dvije sezone proveo u drugoligašu Trnju u kojem je bio jedan od stožernih igrača. U prvoj je sezoni od 27 utakmica u 25 bio „starter“ i postigao je u 6 golova u Supersport II. NL, dok je u ovoj polusezoni od deset utakmica u 6 bio starter i zaustavio se na dva pogotka. U Trnje je došao iz Klanjca u kojem je bio dvije sezone bio ponajbolji igrač ovog kluba u IV. NLsredište, a iza sebe ima iskustvo kadetskog i juniorskog HNL-a u dresu Intera iz Zaprešića. Nedvojbeno radi se o vrlo kvalitetnom nogometašu koji može pokriti i krilne pozicije, ali i poziciju središnjeg napadača. -Dobio sam poziv na razgovor od predsjednika Akmadžića koji mi je predstavio planove kluba koji su mi se činili zanimljivi i dogovorili smo suradnju. Većinu svojih novih suigrača već poznam, drago mi je da su to velikom većinom igrači iz našeg „zagorskog bazena“. Ambicije su velike, traži se plasman u višu ligu, a ja sam došao pomoći u tom naumu. Odlično se osjećam i očekujem uspješnu sezonu kako od svog novog kluba, tako i od sebe samog – riječi su Josipa Kolara nakon što je potpisao pristupnicu za Mladost Zabok u društvu predsjednika Igora Akmadžića i tajnika Božidara Mokrovčaka.

U hotelu Imperial u Vodicama održano je Finale kadetske lige za kadete koje je okupilo osam najboljih šahovskih momčadi kadetske dobi. Sjajan uspjeh napravili su kadeti ŠK Oroslavje koji su osvojili drugo mjesto s omjerom pobjede i poraza 5-2 i tako postali doprvaci Hrvatske. Bolja od njih bila je samo Crikvenica sa svih sedam po-

bjeda. Pojedinačno najviše uspjeha imao je Kevin Kucelj koji je osvojio 6 bodova i bio glavni motor momčadi, kao i najbolja druga ploča turnira. Višeslav Botica osvojio je 4,5 boda i bio treći najbolji na 4. ploči, dok su Vito Domić i Vibor Frouth osvojili po 3,5 bodova i bili jednako važni pojedinci u stvaranju ovog velikog uspjeha. Kapetan momča-

di Roko Jaković dao je veliki obol u pripremi mečeva, a velike zasluge za ovaj uspjeh naravno idu i treneru Ivanu Žaji. Šahovski klub Oroslavje zahvaljuje se treneru Žaji, naravno prije svega i svojim kadetima, kao i Gradu Oroslavju, Sportskoj zajednici Grada Oroslavja i hotelu Zagi na velikoj pomoći u radu kluba.

Završeno 8. izdanje mininogometne lige

Zaslužene pobjede seniora CB Down town&Vinarija Petrač i veterana CB Roses

U organizaciji NK Stubica u sportskoj dvorani u Donjoj Stubici završeno je 8. izdanje mininogometne lige „Terme Jezerčica Gupčev kraj“. Ove godine uz seniorsko, liga je imala i svoje veteransko izdanje. Zasluženi pobjednik u konkurenciji seniora je momčadi CB Down town&Vinarija Petrač 0:2. Pobjedi ove momčadi kojoj su glavne snage bili igrači Zagorca KR nema ni trunke zamjerke. Bili su najbolji i pokazali su najviše. U polufinalu su prvo s 2:0 savladali mladu perspektivnu momčad Grgec građenje Bistra, dok su u finalu s 3:0 bili bolji od domaće momčadi Bio Vet koja je nakon penala u prvom polufinalu došla do finalne utakmice. Predvodio ih je najbolji igrač turnira Marko Strabić. Zanimljivo je da su titulu najboljeg strijelca u konkurenciji seniora s po 6 postignutih golova zaslužila tri igrača: Filip Hanžić (CB Down town&Vinarija Petrač), Matija Kanceljak (Grgec građenje Bistra) i Jurica Tumpić (Grgec građenje Bistra). U utakmici za treće mjesto Graditeljstvo Merkaš je nakon penala bilo bolje od momčadi Grgec građenje Bistra. U konkurenciji veterana titulu je odnijela momčad CB Roses iz Oroslavja. Iako su bili oslabljeni Oroslavčani su u finalu pokazali izniman karakter i nakon zaostatka od 2:0 u prvom poluvremenu u drugom preko Piškovića došli do izjednačenja protiv domaće momčadi Rudan d.o.o., a potom je isti igrač pogodio odlučujući penal za pobjedu svoje momčadi i prometnuo se u najboljeg igrača turnira u veteranskoj kategoriji. Sa 6 golova najbolji strijelac u konkurenciji veterana bio je Mario Rašić (Rudan d.o.o.), dok je najboljim vratarem proglašen Dario Jurina (Rudan d.o.o.). Najboljim pojedincima i momčadima nagrade su dijelili gradonačelnik Donje Stubice Nikola Gospočić, F&B manager Terme Jezerčica Renato Todesca, predsjednik Gradskog vijeća Donja Stubica Nikola Boromisa,, direktorica Turističke zajednice „Gupčev kraj“ Kornelija Vnučec, direktor Radio Stubice Mladen Kukas, predsjednik NK Stubica Krešimir Vlajčević, voditelj Škole nogometa NK Stubica i lige „Terme Jezerčica Gupčev kraj“ Marin Božić i predsjednik Sportske zajednice Grada Donja Stubica Igor Čajko. Uz pehare i medalje prvi tri nagrađene momčadi dobile i večere u raznim restoranima, kao i ulaznice za kupanje u Termama Jezerčica, dok je pobjednička momčad u konkurenciji seniora dobila i prijelazni pehar iz ruku Renata Todesce. Najbolji pojedinci nagrađeni su peharima i poklon paketima. Finalni dan okupio je oko 400 gledatelja, a svojim su ga obolom uveličale i mažoretkinje Shelly iz Donje Stubice s četiri atraktivne koreografije. NK Stubica se još jednom pokazalo kao odličan organizator, mininogometna liga „Gupčev kraj“ ima posebnu draž bez obzira što nema novčanih nagrada. Suđenje je bilo vrlo dobro, pogotovo u finalnom danu kad su „pravdu dijelili“ Nikola Kožar, Ivan Kumpar i Stjepan Mihaljinec, dok

su kroz ligu u ovom segmentu svoj obol dali i Michael Jerneić i Emanuel Ivanković. - Bilo je zahtjevno, veliki broj utakmica, ali svaka čast mojoj momčadi koja je zasluženo prva. Svaka čast i organizaciji, ima još prostora za napredak, možda bi se moglo malo razmišljati i o novčanim nagradama, no organizacija je bila odlična. Drago mi je da se vraćam nakon teške ozljede, ovo mi je jedna lijepa nagrada za povratak na malonogometne terene – završnu ocjenu dao je najbolji igrač Marko Strabić. (T. Zrinšćak, FOTO: Andrija Knezić)

REZULTATI

Seniori

Polufinale

Graditeljstvo Merkaš – Bio Vet 4:5p (0:0)

Grgec građenje Bistra – CB Down town&Vinarija Petrač 0:2 (Jazbec, Hanžić)

Za 3. mjesto

GRADITELJSTVO MERKAŠ – GRGEC

GRAĐENJE BISTRA 5:4 p (1:1)

SUCI: Mihaljinec i Kumpar, STRIJELCI: 0:1 Galina 14’, 1:1 Turniški 25’. GRADITELJSTVO MERKAŠ: Domiter, Merlin, Kanceljak, Pulek, Turniški, Nemčić, Šoštar, Kranjčec, Cingulin.

GRGEC GRAĐENJE BISTRA: Bivol, Galina, Poslek, Tomek, Petek, Ocvirek, Tumpić, Škrlec, Vrabec.

FINALE

BIO VET – DOWN TOWN&VINARIJA

PETRAČ 0:3

SUCI: Kožar i Kumpar, STRIJELCI: 0:1

Strabić 8’, 0:2 Hanžić 27’, 0:3 Stiperski 30’.

BIO VET: Pušec, R. Glavač, Šipek, D. Glavač, Piškor, R. Glavač, Haramustek, Lešković, Markus. DOWN TOWN&VINARIJA PETRAČ: L. Jazbec, A. Strabić, Stiperski, Frinčić, Juranić, M. Strabić, Ružak, I. Jazbec, Mlakar, Šereg, Hanžić.

KONAČNI POREDAK: CB Down town&Vinarija Petrač Bio Vet

Graditeljstvo Merkaš Grgec građenje Bistra

Najbolji igrač: Marko Strabić (CB Down town&Vinarija Petrač)

Najbolji strijelci: Filip Hanžić (CB Down town&Vinarija Petrač), Jurica Tumpić (Grgec građenje Bistra) i Matija Kanceljak (Graditeljstvo Merkaš) po 6 golova

Najbolji vratar: Vedran Pušec (Bio Vet)

Veterani

Za 3. mjesto

FIZIOBALANCE – JEDINSTVO

ZAČRETJE 2:1

SUCI: Kožar i Kumpar, STRIJELCI: 1:0 Martinić 2’, 2:0 Novina 18’, 2:1 Lešković 23’.

FIZIOBALANCE: Benko, Novina, Labaš, N. Kletuš, Martinić, Škudar, N. Labaš, D. Kletuš, Kučko.

JEDINSTVO ZAČRETJE: Piljek, Bobek,

Varjačić, Škreblin, Ferenčak, Merkaš, Gregurić, Lešković, Zubić, Medved, Šalković, Dragčević.

FINALE

CB ROSES – RUDAN D.O.O. 5:4 p (2:2)

SUCI: Kožar i Mihaljinec, STRIJELCI: 0:1 Glavač 7’, 0:2 Rašić 13’, 1:2 Pišković 16’, 2:2 Pišković 27’.

CB ROSES: Gazilj, Tuđa, Iskrić, Ljubić, Pišković, Novina, Novosel.

RUDAN D.O.O.: Jurina, Glavač, Grabušić, Matuša, Petriško, Mlinarić,

Lisak, Šimunić, Rašić, Jakopec.

KONAČNI POREDAK: CB Roses

Rudan d.o.o. Fiziobalance

Jedinstvo Začretje

Najbolji igrač: Neven Pišković (CB Roses) Najbolji strijelac: Mario Rašić 6 golova (Rudan d.o.o.) Najbolji vratar: Dario Jurina (Rudan d.o.o.)

cb down town&vinarija petrač pobjednici u konkurenciji seniora

cb roses pobjednici u konkurenciji veterana

mažoretkinje

Odigrana zaostala utakmica 11. kola II. HKL-centar, KRAPINA – Dugo Selo 75:65

Šesta ovosezonska pobjeda

košarkaša Krapine

U zaostaloj utakmici 11. kola II. HKL-centar, košarkaši Krapine savladali su na svom parketu momčad Dugog Sela s 10 koševa razlike (75:65). Prvo poluvrijeme prošlo je u izjednačenoj igri, a ključna za pobjedu bila je treća četvrtina koju je Krapina dobila rezultatom 22:10. U pobjedi su Krapinčane predvodili Lovro Čižmek s 21 i Fran Petek s 15 koševa. Nakon jedanaest odigranih utakmica Krapinčani drže odlično peto mjesto s omjerom od 6 pobjeda i 5 poraza. Krapinčani sada imaju dvotjednu pauzu do nove utakmice 12. kola u kojoj na svom parketu dočekuju vodeći Larus.

KRAPINA – DUGO SELO 75:65 (21:18, 20:20, 22:10, 12:17)

KRAPINA: Čižmek 21, Petek 15, Mlinarić 10, Tuđen 9, Dmitrović 6,

Završeno natjecanje po skupinama na 3. Dvoranskom kupu NS KZŽ za seniore i veterane

Završio prvi dio, kreće doigravanje

U organizaciji NK Radoboj u dvorani Srednje škole u Krapini završeno je prvi krug ili natjecanje po skupinama na 3. Dvoranskom kupu NS KZŽ za seniore i veterane. Iza organizatora je vrlo naporan u kojem je odigrano čak 48 utakmica, od čega 27 u konkurenciji seniora i 21 u konkurenciji veterana. Najnapornija je bila subota u kojoj se igralo od 9 ujutro pa gotovo do ponoći. U ova tri natjecateljska dana vidjeli smo niz vrlo uzbudljivih utakmica i igrao se dobar mali nogomet. Ono najbolje tek slijedi naredni vikend. U petak 17. siječnja rezerviran je za osminu finala u konkurenciji seniora. Otvorit će ga u 18 sati Tondach i Desinić, dok će zadnju utakmicu u 22,40 odigrati Mladost MB i Pregrada. U subotu program starta s veteranima točno u podne. Dvanaest veteranskih momčadi bit će podijeljene u 4 skupine, a pobjednici skupina ići će direktno u polufinale. Veterani će svoje utakmice u subotu igrati do 20 sati, a nakon toga nam slijedi četvrtfinale u konkurenciji seniora. Finalni dan je nedjelja 19.01. a otvorit će ga od 15 sati s polufinalima u veteranskoj konkurenciji. Nakon toga slijede seniorska polufinala, pa naizmjence utakmica za 3. mjesto u veteranskoj, pa potom i u seniorskoj konkurenciji. Veliko veteransko finale na rasporedu je u 19 sati, a seniorsko u 19,40 sati, nakon čega će nam slijediti svečana dodjela nagrada.

REZULTATI

Petak 10.1. – seniori 1. kolo

Tondach – Ivančica 2 4:0

Jedinstvo – Zagorec VT 2:0

Klanjec 1 – Vatrogasac 3:2

Đalski – Milengrad 7:1

Mladost Z – Radoboj 2 3:2

Rudar DZ -Klanjec 2 1:2

Oroslavje – Lobor 5:3

Matija Gubec – Sloga 2 5:2

Radoboj – Desinić 3:3

REZULTATI, SUBOTA 11.01.

Veterani 1. kolo:

Zagorec KR – Tondach 3:0

Jedinstvo – Mladost Z 2 8:1

Oroslavje – Toplice 3:0

Inkop – Ivančica 3:2

Radoboj – Jedinstvo 2 2:1

Mladost Z 1 – Oštrc 5:0 bb

Klanjec – Golubovec 6:2

Veterani 2. kolo:

Zagorec KR – Mladost Z 2 5:0 bb

Jedinstvo – Tondach 0:0

Pregrada – Toplice 4:1

Rudar DZ – Ivančica 3:1

Stubica – Jedinstvo 2 2:2

Petrovsko – Oštrc 5:0 bb

Matija Gubec – Golubovec 7:1

Seniori 2. kolo

Pregrada – Ivančica 2 6:0

Sloga 1 – Zagorec VT 0:2

Stubica – Vatrogasac 5:2

Oštrc – Milengrad 2005 6:1

Inkop – Radoboj 2 1:3

Ivačnica 1 – Klanjec 2 1:4

Oroslavje – Sloga 2 2:3

Matija Gubec – Lobor 0:1

Mladost MB – Desinić 1:1

NEDJELJA 12.1.

Veterani 3. kolo

Zagorec KR – Jedinstvo 1:1

Mladost Z 2 – Tondach 3:10

Pregrada – Oroslavje 2:3

Rudar DZ – Inkop 1:1

Stubica – Radoboj 2:0

Petrovsko – Mladost Z 1 3:1

Matija Gubec – Klanjec 2:1

Seniori 3. kolo:

Pregrada – Tondach 1:7

Sloga 1 – Jedinstvo 0:1

Stubica – Klanjec 1 0:1

Oštrc – Đalski 4:0

Inkop – Mladost Z 1:0

Ivančica – Rudar DZ 6:3

Oroslavje – Matija Gubec 2:4

Sloga 2 – Lobor 1:1

Mladost MB – Radoboj 3:1

Raspored

Petak osmina finala seniori

18,00 Tondach – Desinić (1)

18,40 Jedinstvo – Sloga 2 (2) 19,20 Klanjec 1 – Ivančica (3) 20,00 Oštrc – Mladost Z (4) 20,40 Radoboj 2 – Đalski (5) 21,20 Klanjec 2 – Stubica (6) 22,00 Matija Gubec- Zagorec VT (7) 22,40 Mladost MB - Pregrada (8)

SUBOTA 18.01. Veterani

12,00 Zagorec KR – Radoboj 12,40 Oroslavje – Inkop 13,20 Rudar DZ – Pregrada 14,00 Stubica – Jedinstvo 14,40 Klanjec – Radoboj 15,20 Mladost Z – Inkop 16,00 Petrovsko – Pregrada 16,40 Matija Gubec – Jedinstvo 17,20 Zagorec KR – Klanjec

18,00 Oroslavje – Mladost Z

18,40 Rudar DZ – Petrovsko

19,20 Stubica – Matija Gubec

Seniori četvrtfinale

20,00 Pobjednik 1-8 (I)

20,40 Pobjednik 2-7 (II)

21,20 Pobjednik 3-6 (III)

22,00 Pobjednik 4-5 (IV)

Finalni dan, nedjelja 19.01. 15,00 prvo polufinale veterani

15,40 drugo polufinale veterani

16,20 prvo polufinale seniori (I-IV)

17,00 drugo polufinale seniori (II-III)

17,40 utakmica veterana za 3. mjesto

18,20 utakmica seniora za 3. mjesto

19,00 FINALE VETERANI

19,40 FINALE SENIORI

IVANEC – Nastavljeno je natjecanje kod mlađih kategorija za odbojkašice Toplica i Bedexa maloj odbojci (U 13). Domaćin trećeg okupljanja u 1. HOL kadetkinja male odbojke bio je Ivanec, a riječ je o skupini A. Odigrana su nova tri kola. U zagorskom derbiju Bedex 1 je slavio protiv Toplica 1 sa 2:0. Pored toga Bedex 1 je pobijedio Vincu 2:0, a izgubio od Ivanca 1 0:2. Toplice 1 su pobijedile Vinicu 2:0, a izgubile od Cratis Varaždina 1 sa 0:2. Za Toplice 1 igrale su: Tessa Bekina (kap.), Nika Belina, Erin Juranić, Jana Muraja, Dora Šuper, Lea Benčić, Sara Galunić, Leonarda Kucelj, Sara Jambrek, Petra Ljubej, Sara Habus; trenerica: Kristina Škudar. Za Bedex 1 su igrale: Vida Gorički, Anabela Gregurić, Iva Gregurić, Mihaela Herceg, Ema Kljak, Nika Krznar, Petra Tuškan, Ivona Mihalinec, Franka Osrečak, Laura Pavetić, Melani Turk; trener: Roman Balen. Bilo je

to zadnje okupljanje u prvom dijelu natjecanja. Toplice 1 su osvojile treće, a Bedex 1 četvrto mjesto sa po deset bodova. Natjecanje se nastavlja doigravanjem za poredak od prvog do šestog mjesta, s po tri prvoplasirane ekipe iz obje skupine, dok će preostale ekipe igrati za poredak od sedmog do 12. mjesta. Toplice 1 će tako igrati za poredak od prvog do šestog mjesta, a Bedex 1 za poredak od sedmog do 12. mjesta. (Elvis Lacković)

Rezultati zagorskih ekipa na drugom okupljanju:

OK Bedex 1 – ŽOK Ivanec 10:2 (6:25,6:25)

OK Vinica – ŽOK Toplice 1 0:2 (3:25,9:25) ŽOK Toplice 1 – OK Bedex 10:2 (18:25,22:25) OK Cratis VŽ 1 – ŽOK Toplice 12:0 (25:13,25:23) OK Bedex 1 – OK Vinica 2:0 (25:19,25:14)

Odbojka, 1.HOL mini odbojke – najmlađe kadetkinje U11

Toplice 1 na novom okupljanju najmlađih odbojkašica

VARAŽDIN – Već početkom godine u Varaždinu na rasporedu je bilo treće okupljanje mlađih kategorija za odbojkašice u 1. HOL najmlađih kadetkinja mini odbojke do 11 godina. Odigrana su nova četiri kola. Od zagorskih ekipa nastupile su Toplice 1, koje su od Ludbrega, Kaštela 1 i Nedelišće Eltinga poražene 1:2, a od Ivanca 1 0:3. Za Toplice 1 igrale su: Lucija Bingula, Marta Bingula, Sara Bolfek (kap.), Viktorija Delimarić, Magdalena Hitrec, Elena Smetiško, Ines Škrinjar, Tanja Vincek, Danijela Vnuk Ćelap; trener: Srećko Pavlović. Bedex 1 nije nastupio na ovom okupljanju. Na ljestvici Toplice 1 drže šesto mjesto sa 16 bodova, a Bedex 1 deveto mjesto, sa četiri boda. Četvrto okupljanje planirano je početkom veljače. (Elvis Lacković) Rezultati Toplica 1 na ovom okupljanju: ŽOK Toplice 1 – OK Nedelišće Elting 1:2 (15:8,12:15,7:15) ŽOK Toplice 1 – ŽOK Ivanec 1 0:3 (4:15,1:15,14:15) ŽOK Kaštel 1 – ŽOK Toplice 1 2:1 (15:6,13:15,15:8) ŽOK Toplice 1 – ŽOK Ludbreg 1:2 (15:11,4:15,6:15)

Odbojka, 1.HOL male odbojke – najmlađe kadetkinje U13

Markočić 6, Đurkan 5, Hršak 3, Elčić, Strahovec, Šenjug.

Novi trener Zoran Vukelić pokrenuo Mladost Zabok

Pod vodstvom novog trenera Zorana Vukelića, na neugodnih -1 stupnjeva celzijusa Mladost Zabok započela je s pripremama za novu polusezonu u IV. NL-središte Zagreb skupina A. Podsjetimo Vukelić je zamijenio na trenerskoj klupi Dragu Bartolića koji je dvije godine vrlo dobro obavljao svoj posao. Zabočani su prva zagorska momčad koja je krenula u pripreme, iako Zagorec KR i Gaj Mače igraju rang više. To možda i najbolje govori s koliko ozbiljnosti i entuzijazma novo vodstvo ulazi u ovu polusezonu od koje su puno očekuje. Nažalost u njoj neće više biti Matije Smrekara, najboljeg strijelca i igrača Mladosti Zabok

u proteklu sezonu i pol i najboljeg strijelca lige. U 45 prvenstvenih nastupa za Mladost Zabok Smrekar je upisao 52 gola. Neka mi stariji igrači ne zamjere, ali ne sjećamo se da li je Mladost Zabok ikada imala ovako efikasnog strijelca. Došlo je sporazumnog prekida s najboljim igračem Zabočana u proteklih godinu i pol, iako ga je novo vodstvo željelo zadržati. Najvažnije od svega je da je rastanak bio sportski. Pred sam početak nazočnim igračima obratili su se novi trener Zoran Vukelić i predsjednik Igor Akmadžić. Vukelić ih je upoznao s planom i programom rada i svojim postulatima nogometne igre, a Akmadžić s oba-

vezama i novim sustavom nagrađivanja. Vukeliću će desna ruka biti Mate Fio, voditelj omladinskog pogona, dok će Kristijan Pilski brinutio vratarima. Prvom se treningu u petak odazvalo 23 igrača. U odnosu na prošlu sezonu rekli smo nema Matije Smrekara, ali tu je vrsni napadač iz 2. Supersport NL Josip Kolar, koji je odmah na prvom treningu pokazao svoje vrijednosti. Još su neki igrači na probi, a priključeni su i neki nadareni juniori. Na prvu su se treneru Vukeliću najviše svidjeli Martinić i Krznar, no sigurni smo da će i ostali dobiti svoje prilike za dokazivanje. Dolazaka će zasigurno biti još, predsjednik Akmadžić ovih

dana intenzivno radi na tome. Do početka prvenstva Mladost Zabok će odigrati šest pripremnih utakmica. Prvih pet odigrat će kod kuće u Zaboku ovim redom: Segesta (26.1.), Bistra (29.1.), Stupnik (1.2.), Tigar SN (8.2.), Rogaška (15.2.), a još se traži jedan protivnik u gostima za „generalku“ 22. veljače.

587 ZABOK

597 OROSLAVJE, Zagrebačka

KRAPINA, Zagrebačka

633 . SVETI KRIŽ

besplatni mali oglasi zagorskog lista

zagorski oglasnik

NAMJEŠTENJA

Pružam usluge bušenja i čišćenja bunara.  095 8086 752

Umirovljenica iz Zaboka (centar) prima žensku osobu na stan zbog društva i podjele režija.  098 275 800

Umirovljenik traži posao, Oroslavje i okolica, imam vozačku dozvolu kategorije B.  099 7203 185

Usluge malčiranja, čišćenja zapuštenih parcela, rušenja, vitlanja.  099 7204 259

KUĆE

Krapinske Toplice, kuća 10x7,5, 1. etaža, zemljište 194 čhv, struja na parceli, svi uvjeti gradnje za apartmane, blizu bolnice, 5 10 min., bez tereta, cijena 40 000 eur, prodajem  01 6620 942 Mali Bukovec, kuća s okućnicom, gospodarske zgrade, papiri uredni, struja, voda, plin, prodajem (okolica Mača)  098 345 608

Tuhelj - Prosenik, dvije kuće; drvena 1968. i zidana 2005., okućnica - voćnjak 3000 m2, prodajem  099 2002 960 U blizini brze ceste Zabok - Začretje, 3 km od Zaboka, kuća s 2 spavaće sobe, kuhinja s dnevnim boravkom, klima, wi-fi, pogodno za radnike ili studente, iznajmljujem  098 812 241

Zabok, Naselje Grdenci, troetažna kuća 240 m2 s okućnicom, prodajem  092 2265 100

Zlatar, starija drvena kuća, gospodarske zgrade, struja, voda, aslfalt, rasvjeta, s namještajem ili bez, papiri čisti, useljiva, prodajem  099 2145 310, 049 466 078

STANOVI

Kupuje se manji stan ili kuća, bez puno okućnice, sređena, starija, do 60 000 eur, na području Donje Stubice, Gornje Stubice, Stubičkih Toplica.  097 6538 753

Kupujem stan u Zaboku i okolici 45 do 55 m2, novija gradnja, parkirno mjesto  099 7203 185

Marija Bistrica, stan 65 m2, namješten, iznajmljujem  091 3166 267

Oroslavje, stan 46 m2, zgrada izgrađena 2018., novo namješteno, malo korišteno, velika terasa, 2 ulaza, prodajem ili mijenjam za stan u Bedekovčini, Zaboku i okolici  099 7203 185 Pregrada, namješten jednosobni stan cca 45 m2, s terasom, iznajmljuje se  098 604 944

U blizini Zaboka, dvosobni komforni stan u kući, s posebnim ulazom, centralno grijanje, namješteno, iznajmljujem  098 275 800

Veliko Trgovišće, stan 40 m2, iznajmljujem  095 5494 307 Zabok, centar, dvosoban namješteni stan, iznajmljujem  098 351 363 Zabok, stan 65 m2, iznajmljuje se  092 3673 179

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Crijep mediteran plus, smeđa engoba, kom 186, te 9 kom žljebnjaka, povoljno prodajem  098 782 525

Drveni prozor sa izo staklom, o-z, vel. 100 x80 cm, novi, prodajem  098 782 525

Drveni prozori s duplim staklima, prodajem  098 9139 365

Eternit ploče 40x40 cm, kom 100, prodajem  098 782 525

Fiksne drvene prozorske žaluzine, nove, dim. 90x70 cm, 2 kom, prodajem  098 782 525

vaše oglase možete predati:

1. usmeno putem telefonske sekretarice na broj:   (049) 223  882 u vremenu od 00 do 24 sata

2. faxom na broj (049) 503 445 u vremenu od 00 do 24 sata.

3. poštom, na adresu: Zagorski list, K. Š. Gjalskog 4, 49210 Zabok

4. e-mailom na adresu: oglasi@zagorski-list.net

5. osobno u redakciju Zagorskog lista od 09 do15 sati, K.Š.Gjalskog 4, Zabok

6. uživo u programu Radio Stubice

OSOBNI AUTOMOBILI

Audi A4 1,8 atestiran plin, 1996.god., registriran do 4.mj., prodajem  099 6908 335

Dacia Sandero dizel 1,5 crni, 2014., kuka, 85 000 km, 1. vlasnik, prodajem  098 1787 987

Fiat 4x4 2007., servisiran, benzin plin, registriran godinu dana, kuka, nove gume, prodajem  091 7875 994

Kamion-kombi Iveco 35 10 turbo daily, s duplom kabinom (6+1), sanduk 280x210 cm, dupli zadnji kotači, nos. 1150 kg, ukupna nos. 3500 kg, 2000., reg. do 5 11 2022., prodajem  098 782 525

Kia Rio 2014., registriran do 5.mj., vlasnica, prodajem  095 3722 708

Kombi Iveco 2005., trostrani kiper, dupla kabina, prodajem  099 7504 635

Kupujem VW Golf 4 ili 5, može i neregistriran  099 5062 343

Lijevani željezni poklopac za kanal, vel. 60x60, novi, prodajem  098 782 525

Pocinčane navojne šipke 10 mm fi, dužine 3 m, 51 m, prodajem  098 782 525

Umivaonik keramički četvrtasti vel. 55x48 cm, sa poniklovanim sifonom, novi, prodajem  098 782 525

Upušteni poklopac od rostfreia za šahtove, poklopac omogućuje ugradnju opločnika deblj. 8 cm, visina poklopca s okvirom 13 cm, vel 70x70, prodajem  098 782 525

WC samostojeća školjka sa zidnim priključkom i pripadajućom daskom, nova, prodajem  098 782 525

GARAŽE

Dvokrilna garažna vrata od pocinčanog lima, ve. 255x215 cm, prodajem 098 782 525

Garažna vrata rabljena, širine 3,4 m, viisne 2,7 m, gornjaplovica pleksi, donja lim, prodajem  049 228 267

LOKALI I UREDI

Bedekovčina, prostor idealan za ta oo salon vel. 12,2 m2, na tržnici, iznajmljuje se  098 209 082

Bedekovčina, tržnica, potpuno uređeni poslovni prostor, veoma povoljna cijena najma, veličina 12,2 m2, iznajmljuje se  099 5933 467

Zabok, Ulica Matije Gupca, poslovni prostor 20 m2, s dva pakirna mjesta i nosačem za uličnu reklamu, vrlo povoljno iznajmljujem  091 5104 755

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Pregrada, gradilište, Ul. Grofova Ratkaj, povoljno prodajem  092 2265 100

POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE

Hruševec, poljoprivredno zemljište 720 čhv, uz asfalt, prodajem  098 523 264

Kotarice, Mirkovec, poljoprivredno zemljište 1000 m2 bivši vinograd, prodajem  098 782 525

Vinograd, klijet i parcela s lješnjacima 2000 m2, prodajem  098 1934 505

Mercedes B klasa 2,2 dizel, automatik, 2016., ful oprema, vlasnik, registriran do 8.mj., prodajem  095 3722 708

Opel Astra 1,4 benzinac, registriran, napravljen veliki servis, može zamjena za auto dizel, prodajem  091 5335 689

Opel Astra 1,7 cdti, 2005., registriran godinu dana, napravljen servis, odlično stanje, prodajem  097 6990 065

Opel Astra 1,7 dizel, 2009., karavan, registriran do 9.mj., 6 brzina, nove zimske gume, servisiran, odlično stanje, prodajem  098 814 858

Opel Astra H 1,6, srebni, 2006., 5 vrata, 77 kw, registriran do 6.mj., cijena na upit, prodajem  092 3299 737

Opel Corsa 1,2 16 v, odlično stanje, registriran godinu dana, prodajem  091 9304 269

Peugeot 307 1,4, 2003., registriran do 4. mj., alu felge, zimske gume, el. podizači, 171 000 km, 1300 eur, prodajem  099 7204 259

Renault Clio 3 1,5 dci, 63 ks, 2005., registriran do 8.mj., 210 000 km, tamno sivi metalik, kvalitetno održavan, uredan, klima, el. podizači, 2200 eur, prodajem  098 702 784

Renault Megane 1,5 dci, 2009., očuvan, registriran do kraja travnja, prodajem  098 659 698

Renault Scenic 1,5 dci, 2004., 222 000 km, registriran do 5.mj., uredan, 2600 eur, prodajem  098 9205 684

Renault Scenic 1,9 dci, 2006., registriran do 7.mj., 1600 eur, prodajem  097 9056 581

Renault Scenic 208., garažiran, registriran do 8.mj., odlično stanje, prodajem  098 9041 022

Seat Ibiza 2013., 152 000 km, zimske gume na čeličnim i ljetne na alu felgama, prodajem  095 8040 262

Suzuki Swi  2016., 75 000 km, garažiran, redovito servisiran, metalik boja, registriran do 6.mj., prodajem  098 755 700

Toyota Auris 2,0 d 4d, 2008., dizel, prodajem  098 782 525

Svi mali oglasi objavljeni u Zagorskom listu otisnuti su u dobroj namjeri. Zbog toga Zagorski list d.o.o. osnivač i izdavač Zagorskog lista i uredništvo Zagorskog lista ne preuzimaju odgovornost za istinitost podataka koje oglašivači daju u svojim oglasima, ne snose troškove eventualno nastale štete zbog neobjavljenih, krivo objavljenih ili pogrešno dostavljenih oglasa. Mali oglasi za Rubriku “Poznanstva” mogu se predati isključivo osobno u redakciji Zagorskog lista. Male oglase za tu rubriku primljene telefonom i poštom nećemo objaviti.

VW Caddy 1,9 tdi, 2008., hladanjača model, registriran, servisiran, nove gume, cijena po dogovoru, prodajem  098 814 858

VW Golf 3, 1995. i Nissan Micra 2008., 1. vlasnik, registrirani godinu dana, redovito servisirani, prodajem (Donja Stubica)  098 9040 005, 049 287 606

VW Golf 7 1,6 tdi, 6 brzina, 5 vrata, registriran do 10 11., prodajem  098 794 213 VW Passat 1997.god., manji kvar na kuplungu ili lamela, registriran do 8 4., prodajem  099 7522 934

OLDTIMERI

Dijelove za Oldtimere, prodajem  099 7522 934

AUTO DIJELOVI

Alu felge za Megane 2 ili Clio 2, 4x100, felge 16" ljetne gume, 2 zimske 15" za Megane, 2 na čeličnim felgama, prodajem  099 7522 934

Alu felge za Renault Scenic 16", original, ljetne gume Hancock 205 60 16, prodajem  092 1135 203

Auto prikolicu nosivosti 450 kg, proizvodnja 1997.god., 1. vlasnik, garažirana, malo vođena, dobro uščuvana, TEHNIKA, registrirana do 14 12 2024., prodajem  049 221 421

Autodizalica krokodil, cijena po dogovoru, prodajem  098 708 299

Nove aluminijske felge Japan Racing JR 23, razmak rupa 5x100, centralna rupa 43,4 i nove gume 205 60 16, felge nikad nisu montirane na auto, prodajem  099 4455 929

Zadnje felge s gumama za IMT 539, prodajem  049 228 184, 091 1535 661

MOTOCIKLI

Skuter neispravan, može za dijelove, prodajem  091 6006 905

Tomos APN6, sačuvan, prodajem  091 5728 092

BICIKLI I MOPEDI

Muški, ženski i dječji bicikl s aluminijskom ramom, cijena povoljna, prodajem  098 9219 074

Skuter Luna, prodajem  098 9793 245

Sobni bicikl, prodajem  099 2145 310, 049 466 078

GLAZBALA

Kontrabas, generalno sređen, prodajem  091 8938 441

Tražim harmonikaša za sviranje u bendu.  091 8938 441

ELEKTRONIKA

TV Vivax dim. 95x55, 100 cm, star 6 godina, ispravan, prodajem  098 782 525

FILATELIJA

Kupujemo stare knjige, kasete, gramofonske ploče i CD-ove svih muzičkih žanrova  092 2265 100

NAMJEŠTAJ

4 hrastova stolca nova, bez naslona, tapecirani su, pogodni za vikendice, klijeti, prodajem  091 6117 223

Bračni krevet 180x200 cm, s ladicama za posteljinu, podnice te madrac vel. 2x90x200, starost 3 godine, prodajem  098 782 525

ŠTEDNJACI I PEĆI

Komplet okvira za izradu zidanog špareta s 2 table, prodajem  099 6901 906 Plinska peć Argo fasadna, s pripadajućim aluminijskim cijevima, prodajem  098 1706 034

Štednjak 3 plin 1 struja, prodajem  099 2145 310, 049 466 078

Tabla za šparet 55x32 cm, nekorištena, prodajem  099 6901 906

UGOSTITELJSKA I UREDSKA OPREMA Šank ugostiteljski od inoxa, s rashladnim uređajima, prodajem  098 489 950

ALATI I STROJEVI

Bočni viljuškar, prodajem  092 3634 485 Cijevna fasadna skela sa spojnicama i klinovima, 50 m2, prodajem  098 782 525 Cijevna montažna skela od h profila, ograde i spojne prečke te regulatori visine, 175 m2, prodajem  098 782 525 Cijevnu fasadnu skelu cca 60 m2 i montažnu od elemenata cca 160 m2, komplet, prodajem  098 782 525

Cirkular trofazni, tvornička proizvodnja, više operacija i više rezervnih pila, cijena po dogovoru, prodajem  098 708 299

Cjepač za drva traktorski, hidraulični 1,1 m radni hod, dvobrazni plug štelajući, hidraulična topling poluga kategorije 2 ili 3, prodajem  095 5568 885 CO2 aparat, prodajem  098 523 264 Dva elektro motora za šivaće mašine, s kuplungom, cijena povoljna, prodajem  098 681 854

Bračni krevet drveni, s mobilnim kutijama za posteljinu, 4 kom, komplet, latoflex podnice te madrace 200x180, prodajem  098 782 525

Dječji krevet od punog drva, sa latoflex podnicama, vel. 95x200 cm, prodajem  098 782 525

Krevet 140x200 s podnicama, madracem, skoro novi i krevet na kat 90x190, s podnicama, madracem, prodajem  091 3172 123

Kutna garnitura tamno plave boje - rukohvati siva eko koža, malo korištena, prodajem (Oroslavje)  099 7203 185

Novi nekorišteni stol za manikuru i stolić s dva taburea, povoljno prodajem (Zabok)  091 5104 755

Radni stol 200 x 90, prodajem  098 9914 184

Trosjed očuvan, prodajem  049 214 070

BIJELA TEHNIKA

Električni bojler 80 l, ispravan, korišten, prodajem (Zabok)  091 5104 755

Plinska boca s regulatorom tlaka, manja, prodajem  098 782 525

Sušilica rublja Gorenje, vel. 60x55x80, prodajem  098 782 525

Sušilica rublja, prodajem  099 2558 537 Vešmašina, sušilica rublja, hladnjak s ledenicom, prodajem  099 2145 310, 049 466 078

Dvije boce sa CO2 za točenje piva, cijena po dogovoru, prodajem  098 708 299 El. cirkular, jednofazni pocinčana konstrukcija, snaga 2,5 kw, prodajem  098 782 525 El. mješalica za beton 300 l Altrad, 1,5 kw, rabljena, prodajem  098 782 525 Elektro motor jednofazni, prodajem  099 2558 537 Elektro motor s reduktorom, 50 m podzemnog kabla, prodajem  099 6683 313 Elektro motor trofazni 2,2 kw, 1420 okretaja, 10 m kabla, remenica i motorna pila MTD 3 ks, s dekompresorom, prodajem  092 1135 203 Elektro motore jednofazne i trofazne, brusilice, bušilice, električni ručni alat, popravljam iste, prodajem  098 464 015 Industrijska mašina za šivanje gumba, u rednom stanju, kompletna, povoljno prodajem  098 681 854 Kalač drva 14 t, prodajem  092 3014 547 Kombinirka za obradu drva, prodajem  099 7450 104 Kupujem komoru za meso

095 5300 734 Limena građevinska baraka za skladište vel. 250x450x200/240 cm, prodajem  098 782 525

Mašina za brusiti cirkular šajbe, veličine do 50 cm, njemačka, stara 3 god., ispravna, prodajem  049 640 738 Mješalica za meso, prodajem  091 7661 152

Ispostava Donja Stubica "Stolarija Ćuk" vl. Nedjeljko Ćuk, Stubičke Toplice, Obrtnička 4

1 ADMINISTRATIVNI REFERENT / ADMINISTRATIVNA REFERENTICA

Rok prijave: 17.1.2025

AUTO KUĆA KOZINA d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/B

1 AUTOLIMAR/ICA - AUTOLAKIRER/ ICA

Rok prijave: 20.1.2025

AUTO KUĆA KOZINA d.o.o., Oroslavje, Mokrice 180/B

1 AUTOMEHANIČAR/KA –AUTOMEHATRONIČAR/KA

Rok prijave: 15.1.2025

LACKOVIĆ d.o.o., Marija Bistrica, Tugonica 148

1 DJELATNIK/DJELATNICA U PROIZVODNJI I ODRŽAVANJU

Rok prijave: 29.1.2025

TERME I SVIJET MASAŽA d.o.o., Stubičke Toplice, Ulica Viktora Šipeka 31

2 FIZIOTERAPEUTA/ FIZIOTERAPEUTKINJE

2 PEDIKERA/PEDIKERKE

Rok prijave: 31.1.2025

MB ALATI d.o.o., Oroslavje, Kralja Tomislava 30

2 KOMERCIJALISTA/ KOMERCIJALISTICE

Rok prijave: 22.1.2025

ANEO SOLUTIONS obrt za grijanje

i klimatizaciju vl. Darko Sinković, Gornja Stubica, Gusakovec 56

2 MONTERA/MONTERKE KLIMA I RASHLADNIH UREĐAJA

Rok prijave: 16.1.2025

ŠALKOVIĆ KROVIŠTA j.d.o.o., Gornja Stubica, Dubovec 99

1 POMOĆNI RADNIK/POMOĆNA RADNICA

Rok prijave: 15.1.2025

Global Gaming Services d.o.o., Stubičke Toplice, Strmec Stubički 124 1 SLUŽBENIK/CA ZA KORISNIČKU PODRŠKU - NOĆNI RAD - ZAGREB

Rok prijave: 30.1.2025

VI-TA šped d.o.o., Donja Stubica, Matenci 14B

1 VOZAČ/ICA TERETNOG VOZILAZAGREB Rok prijave: 16.1.2025

GENERAL SECURITY d.o.o., Donja Stubica, Golubovečka 19 25 ZAŠTITARA/KI-RECEPCIONERA/ KI - ZAGREB Rok prijave: 7.2.2025

Ispostava Klanjec VEPEL d.o.o., Kumrovec, Velinci 19/A

1 CNC OPERATER/KA

2 ELEKTRONIČARA/ ELEKTRONIČARKE

1 LAKIRER/KA

1 VOZAČ/ICA TERETNOG VOZILA I RUKOVATELJ/ICA GRAĐEVINSKIM

STROJEVIMA Rok prijave: 15.1.2025

"ZAGOREC" trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo vl. Silvija Zagorec, Kraljevec na Sutli, Kraljevec na Sutli 72

1 KONOBAR/ICA

Rok prijave: 30.1.2025

NAVIS CNC SOLUTIONS d.o.o., Tuhelj, Glogovec Zagorski 38 6 OPERATERA/OPERATERKE NA CNC STROJEVIMA S FANUC UPRAVLJANJEM - SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Rok prijave: 20.1.2025

Ispostava Krapina

PRESEČKI GRUPA d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15 1 AUTOELEKTRIČAR/KA

1 AUTOLAKIRER/ICA 1 AUTOLIMAR/ICA 1 AUTOMEHANIČAR/KA

5 VOZAČA/ICE AUTOBUSA

Rok prijave: 7.2.2025

PRESEČKI GRUPA d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15 1 SKLADIŠTAR/KA

Rok prijave: 31.1.2025

"PROMEGA" metaloprerađivačka i trgovačka radnja vl. Mario Kiseljak, Krapina, Jazvine 67a 1 BRAVAR/BRAVARICA

Rok prijave: 7.2.2025

KRALJEVIĆ LTI d.o.o., Krapina, Bobovje 51A

1 DISPONENT/DISPONENTICA

Rok prijave: 18.1.2025

JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33

5 ELEKTRIČARA/KI Rok prijave: 28.2.2025

JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33

1 INŽENJER/KA ELEKTROTEHNIKE Rok prijave: 23.1.2025

JEDINSTVO KRAPINA d.o.o., Krapina, Mihaljekov Jarek 33

1 KONSTRUKTOR/ICA - TEHNOLOG/ INJA

Rok prijave: 31.1.2025

Udruga distrofičara Krapina, Gornje Jesenje, Gornje Jesenje 45

1 OSOBNI ASISTENT/OSOBNA

ASISTENTICA - RAZDRTO

TUHELJSKO

1 OSOBNI ASISTENT/OSOBNA

ASISTENTICA - BEDNJA

1 OSOBNI/A ASISTENT/ICAZAGREB

1 OSOBNI/A ASISTENT/ICAZAGREB

1 OSOBNI/A ASISTENT/ICAZAGREB

Rok prijave: 7.2.2025

Udruga distrofičara Krapina, Gornje Jesenje, Gornje Jesenje 45 1 POSLOVNI/A TAJNIK/TAJNICAKRAPINA

Rok prijave: 21.1.2025

KERAMIX d.o.o., Krapina, Polje Krapinsko 99/A 1 PRODAVAČ/PRODAVAČICA 1 SKLADIŠTAR/KA

Rok prijave: 7.2.2025

TEVA IT d.o.o., Krapina, Velika Ves 2/c

1 SAMOSTALNI/A KNJIGOVOĐA/ TKINJA

Rok prijave: 15.1.2025

Osnovna Škola Ljudevit Gaj u Krapini, Krapina, Trg Stjepana Radića 1

1 STRUČNI SURADNIK/CA

PSIHOLOG/INJA

Rok prijave: 16.1.2025

K. Š. Đalskoga 4 49000 KRAPINA www.hzz.hr

PRESEČKI d.o.o., Krapina, Frana Galovića 15

2 VOZAČA/ICE KOMBI VOZILADOSTAVLJAČA/ICE - PRODAVAČA/ ICE PEKARSKIH PROIZVODA

Rok prijave: 7.2.2025

Autoprijevoz Risek prijevoz, trgovina i usluge vl. Dario Risek, Krapina, Donja Šemnica 284 1 VOZAČ/ICA MOTORNOG VOZILA, C+E, KOD 95 Rok prijave: 17.1.2025

GTL TRADE d.o.o., Krapina, Bobovje 52G

2 VOZAČA/ICE TERETNOG VOZILA Rok prijave: 3.2.2025

M. I. HRŠAK d.o.o., Krapina, Frana Galovića 17

2 VOZAČA/VOZAČICE VILIČARA Rok prijave: 15.1.2025

Ispostava Pregrada

STRAŽA-IMO d.o.o., Hum Na Sutli, Hum na Sutli 107/3

2 CNC OPERATERA/OPERATERKE Rok prijave: 7.2.2025

ALATI STUHNE d.o.o., Pregrada, Valentinovo 8/2

4 DJELATNIKA/CE NA ODJELU

RUČNOG I STROJNOG POLIRANJA

3 RADNIKA/CE NA STROJNOJ

OBRADI METALA (CNC OPERATERA/ KE)

Rok prijave: 16.1.2025

BDF SERVIS d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 107/4

1 ELEKTRIČAR/KA

Rok prijave: 16.1.2025

MI BO GORUP d.o.o., Pregrada, Stjepana Radića 9

1 KERAMIČAR/KA - ZAGREB

1 SOBOSLIKAR/ICA-LIČILAC/TELJICA - ZAGREB

Rok prijave: 31.1.2025

HUMKOM d.o.o., Hum na Sutli, Hum na Sutli 175

2 KOMUNALNO GRAĐEVINSKA

RADNIKA/CE

Rok prijave: 30.1.2025

AUTO POLJO PROM obrt za trgovinu, ugostiteljstvo i usluge vl. Vesna Kramarić, Pregrada, Grofova

Ratkaja 1

1 KONOBAR/KONOBARICA

Rok prijave: 8.2.2025

Bistro & Catering .Point obrt za ugostiteljstvo vl. Valentina Brežnjak, Pregrada, Ulica Janka

Leskovara 39/1

1 KUHAR/ICA

Rok prijave: 31.1.2025

Srednja škola Pregrada, Pregrada, Stjepana Škreblina bb

1 KUHAR / KUHARICA

1 NASTAVNIK/NASTAVNICA

FARMACEUTSKE SKUPINE

PREDMETA

1 NASTAVNIK/NASTAVNICA

FARMACEUTSKE SKUPINE

PREDMETA

1 NASTAVNIK/NASTAVNICA LIKOVNE

UMJETNOSTI

1 NASTAVNIK/NASTAVNICA

POVIJESTI HRVATSKE KULTURNE

BAŠTINE

1 NASTAVNIK/NASTAVNICA

ZDRAVSTVENE SKUPINE PREDMETA

2 NASTAVNIKA/NASTAVNICE

ZDRAVSTVENE SKUPINE PREDMETA

1 ODGAJATELJ/ODGAJATELJICA

1 ODGAJATELJ/ODGAJATELJICA

Rok prijave: 16.1.2025

Dom za starije osobe Golubić, Pregrada, Benkovo 95 2 NJEGOVATELJICE/NJEGOVATELJA Rok prijave: 27.1.2025

Osnovna škola Đure Prejca Desinić, Desinić, Ratkajeva 8 2 POMOĆNIKA/CE U NASTAVI Rok prijave: 16.1.2025

TENA-G d.o.o., Pregrada, Kostelgradska 11 1 PRODAVAČ / PRODAVAČICA ALATA I PRIBORA - SPLIT Rok prijave: 23.1.2025

MINI MLJEKARA - VERONIKA d.o.o., Desinić, Put Matije Gupca 5 2 RADNIKA/CE U MLJEKARIMLJEKARA/ICE - SIRARA Rok prijave: 31.1.2025

Ispostava Zabok PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G 1 ARHITEKT/ARHITEKTICA U ODJELU PROJEKATA Rok prijave: 20.1.2025

PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G 1 DOSTAVLJAČ/DOSTAVLJAČICA

MONTER/MONTERKA 1 INŽENJER/INŽENJERKA TEHNIČKE

PRIPREME PROIZVODNJE

1 RADNIK/CA U PILANI

1 RADNIK/CA U PROIZVODNJI

1 RADNIK/RADNICA U POGONU OPJENE

1 RAZVOJNI INŽENJER/KA

1 REGIONALNI VODITELJ/ VODITELJICA PRODAJE ZA HRVATSKU I INOZEMSTVO

1 STOLAR/STOLARICA

1 STOLAR/STOLARICA POČETNIK/ POČETNICA

1 VODITELJ/VODITELJICA POGONA METALNE PROIZVODNJE

1 VODITELJ/VODITELJICA

PROJEKTNE PRODAJE

Rok prijave: 7.2.2025

PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G

1 MLAĐI PRODAJNI SAVJETNIK / SAVJETNICA - SPLIT Rok prijave: 25.1.2025

PROSTORIA d.o.o., Sveti Križ Začretje, Pustodol Začretski 19/G

1 REFERENT/REFERENTICA PRODAJE Rok prijave: 16.1.2025

HON-ING d.o.o., Sveti Križ Začretje, Vrankovec 11/b

5 DJELATNIKA/DJELATNICA ZA STROJNU DORADU U TISKARI

3 TISKARA/TISKARICE FLEXOTISKA

3 TISKARA/TISKARICE OFFSETA

Rok prijave: 3.2.2025

"CHEMO-ZABOKY" trgovina, ugostiteljstvo, pekarnica vl. Božidar Tkalčević, Zabok, Ulica Baltazara Zabokya 1

1 KONOBAR/KONOBARICA

1 PEKAR/PEKARICA

1 RADNIK/RADNICA U FAST FOOD-U Rok prijave: 31.1.2025

INTERIJERI-HORVAT d.o.o., Veliko Trgovišće, Vižovlje 16

2 MONTERA/MONTERKE SUHE GRADNJE

1 POMOĆNI MONTER/MONTERKA SUHE GRADNJE

1 POMOĆNI SOBOSLIKAR/

mala burza radnih mjesta

SOBOSLIKARICA

2 SOBOSLIKARA/SOBOSLIKARICE

Rok prijave: 8.2.2025

Srednja škola Zabok, Zabok, Ivana i Cvijete Huis 2 1 NASTAVNIK/CA GEOGRAFIJE Rok prijave: 16.1.2025

Obiteljski dom Bešker, Sveti Križ Začretje, Trg Hrvatske Kraljice Jelene 12 1 NJEGOVATELJ/NJEGOVATELJICA Rok prijave: 4.2.2025

SATO d.o.o., Zabok, Vodovodna ulica 2 1 OFFSET STROJAR/STROJARKA 1 POMOĆNI RADNIK/CA U TISKARI 1 RADNIK/CA NA DORADNOM STROJU Rok prijave: 18.1.2025

VALOVITI PAPIR - DUNAPACK d.o.o., Zabok, Trebež 2 4 OPERATERA/OPERATERKE NA STROJU Rok prijave: 2.2.2025

VALOVITI PAPIR - DUNAPACK d.o.o., Zabok, Trebež 2

3 VOZAČA/VOZAČICE VILIČARA Rok prijave: 16.1.2025

TRGOCENTAR d.o.o., Zabok, 103. Brigade 8

2 POLJOPRIVREDNA TEHNIČARA/ TEHNIČARKE - P 58 KRAPINSKE TOPLICE

2 PRODAVAČA/ICE - P 43 LUČELNICA

3 PRODAVAČA/PRODAVAČICE - P 17-ZABOK-GRAĐEVNI MATERIJAL

2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE - P 37 KRAPINSKE TOPLICE

2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE U SAMOPOSLUZI 21-BEDEKOVČINA

2 PRODAVAČA/PRODAVAČICE, P-80 (SUPERCENTAR)

2 VOZAČA/ICE KAMIONA S KRANOM U GRAĐEVNOM MATERIJALU P 171 PREGRADA Rok prijave: 31.1.2025

"ALUMONT" al, pvc stolarija, nekretnine vl. Mirko Blažičević, Krapinske Toplice, Selno 113

2 POMOĆNA RADNIKA/RADNICE

2 STOLARA/STOLARICE

Rok prijave: 19.1.2025

Srednja škola Bedekovčina, Bedekovčina, Ljudevita Gaja 1

1 POMOĆNI RADNIK/RADNICA KOJI/A OBAVLJA POSLOVE GLAČANJA,PRANJA I ŠIVANJA

2 SPREMAČA/SPREMAČICE Rok prijave: 16.1.2025

MEDITEX d.o.o., Zabok, Ulica Ravnice 2

2 PRODAJNA PREDSTAVNIKA/ PREDSTAVNICE ZA SREDIŠNJU HRVATSKU I SLAVONIJU Rok prijave: 19.1.2025

OPREMA ŠPOLJAR d.o.o., Zabok, Gubaševo 31a

1 RADNIK/RADNICA ZA IZMJERU TENDI

Rok prijave: 7.2.2025

ČVEKKOP obrt za zemljane radove vl. Srećko Čvek, Zabok, Jakuševec Zabočki 7

1 TESAR/TESARICA Rok prijave: 29.1.2025

SPORTSKA ZAJEDNICA GRADA ZABOKA, Zabok, Prilaz Janka Tomića 2a

1 VODITELJ/VODITELJICA SPORTSKE DVORANE ZABOK Rok prijave: 17.1.2025

BRAVARIJA PREŽIGALO d.o.o., Krapinske Toplice, Maturovec 22a

5 ZAVARIVAČA/ZAVARIVAČICE TIG POSTUPKOM - NJEMAČKA Rok prijave: 25.1.2025

Ispostava Zlatar POZAIĆ GRADNJA obrt za građevinske usluge Stjepan Pozaić, Zlatar, Kaštelska 12A 1 GRAĐEVINSKI/KA RADNIK/CA 2 ZIDARA/ICE Rok prijave: 16.1.2025

VICTORIA obrt za ugostiteljstvo vl. Vesna Rihtarić, Zlatar, Trg slobode 17 1 KONOBAR/ICA Rok prijave: 30.1.2025

Trgovačko - ugostiteljski obrt "ORSAG" vl. Nikolina Orsag, Zlatar, Ul. Braće Radića 17/D 1 KONOBAR/ICA Rok prijave: 15.1.2025

Udruga Sveta Ana za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije, Lobor, Markušbrijeg 130b 1 LOGOPED/ICA - FONETIČAR/KA Rok prijave: 21.1.2025

Udruga Sveta Ana za pomoć djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom Krapinsko-zagorske županije, Lobor, Markušbrijeg 130b 1 OSOBNI/NA ASISTENT/ICAZLATAR-BISTRICA Rok prijave: 14.1.2025

Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda, Budinšćina, Zajezda 31 1 NJEGOVATELJ/ICA Rok prijave: 16.1.2025

Dječji vrtić Budinščina, Budinšćina, Budinščina 1K 1 ODGOJITELJ/ICA 1 TREĆI/A ODGOJITELJ/ICA Rok prijave: 15.1.2025

Dječji vrtić i jaslice Zlatarsko zlato, Zlatar, Ulica kralja Petra Krešimira 6 1 ODGOJITELJ/ICA PREDŠKOLSKE DJECE Rok prijave: 15.1.2025

PREIS-SUPER d.o.o., Zlatar, Trg Slobode 16 2 POLJOPRIVREDNA/NE TEHNIČARA/KE-PRODAVAČA/ICE Rok prijave: 3.2.2025

Osnovna škola Vladimir Nazor Budinšćina, Budinšćina, Budinščina 18/c 1 STRUČNI/NA SURADNIK/CA PSIHOLOG/INJA Rok prijave: 15.1.2025

Općina Lobor, Lobor, Trg Svete Ane 26 1 VIŠI/A STRUČNI/A SURADNIK/CA ZA FINANCIJE Rok prijave: 15.1.2025

CENTAR-ŠKUDAR d.o.o., Mihovljan, Novi Golubovec 32 1 VOZAČ/ICA POKRETNE TRGOVINE Rok prijave: 17.1.2025

GOGO - BUS d.o.o., Hrašćina, Maretić 3

3 VOZAČA/ICE AUTOBUSA - ZAGREB Rok prijave: 30.1.2025

VREMENSKA SLIKA: U prvoj polovici prošlog tjedna imali smo južinu i više temperature. No-vi oborinski val je stigao u petak kad je bilo kiše i kratkotrajnog snijega. Nakon toga je ostalo hladnije, ali uglavnom suho vrijeme u danima vikenda i početkom ovog tjedna. Čini se da će veći dio ovog tjedna biti obilježen suhim i hladnim vremenom. Malo susnježice i snijega je moguće u srijedu, ostali dani će proći uglavnom suho. Opširniju prognozu donosimo u nastavku.

VREMENSKA PROGNOZA: Utorak nam donosi uglavnom suho i hladno zimsko vrijeme. Još uvijek će puhati umjeren vjetar sjevernih smjerova koji dodatno pojačava osjećaj hladnoće. Jutarnja temperatura između -6 i -2, a najviša dnevna samo malo u plusu.

U srijedu povremeno više oblaka, a moguće su i slabe oborine, osobito u poslijepodnevnim i večernjim satima. Bit će hladno pa će najvjerojatnije padati slab snijeg. Jutarnja temperatura od -5 do -2, a najviša dnevna oko nule ili stupanj u plusu. Snijega će biti vrlo malo, više za dekoraciju nego za neke ozbiljnije probleme.

U četvrtak i petak opet više suhog vremena, a postoji mogućnost i za sunčana razdoblja. Noći i jutra hladniji uz mraz, a danju prohladno uz sunčana razdoblja. Noću minusi, a dnevna tempera-tura će biti samo malo u plusu. Imat ćemo zdravo zimsko vrijeme što će sigurno obradovati mete-oropate.

Prema svim pokazateljima bi se onda hladno i uglavnom suho zimsko vrijeme trebalo nastaviti i za vikend, vjerojatno i početkom sljedećeg tjedna. Jutra će biti vrlo hladna uz dobre minuse, a ni dnevna temperatura neće ići puno u plus. Mjestimice može biti magle ili niskih oblaka, za njih se povećava mogućnost kad se atmosfera u potpunosti smiri i prestane vjetar.

Nekog pravog obilnog snijega i dalje nema na vidiku za sjever Hrvatske.

siječanj

PETAK 17. siječanj

Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twi eru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša“. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov.) Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555.

trgovina, usluge, proizvodnja ZABOK • K. Š. Gjalskog 4 098 90 55 099 info.signalprint@gmail.com www.signalprint.hr

Baš sve o Zagorju!

Svakog utorka kod Vašeg prodavača novina

Arhiva svih brojeva Zagorskog lista u digitalnom obliku

Čuvamo informacije od zaborava! h ps://issuu.com/zagorski_list

Mali Zagorci

rođeni proteklog tjedna u ob zabok

Djevojčice su rodile:

Marta Šešerko

Gornja Stubica

Valentina Koren

Donja Stubica

Ana Harapin

Velika Gorica

Marta Drempetić

Donja Stubica

Davorka Fresl

Samobor

Dječake su rodile:

Klaudija Križić

Gornja Stubica

Helena Jerković

Donja Bistra

Paula Plancutić

Zlatar

Andrea Kebet

Zagreb

Marina Beara

Samobor

Erika Kljunić

Ivanec

Brigita Šivalec

Sveti Križ Začretje

Ivančica Valentić

Desinić

Sandra Tumpić

Sveti Križ Začretje

Iva Hadrović Zajec

Zaprešić

Maja Galoić

Oroslavje

MULTIMEDIJALNI CENTAR

KINO DVORANA ZABOK kino

17.01. PETAK 20:00 18.01. SUBOTA 19:30

BRATSTVO LOPOVA 2: PANTERA

Orginalni naslov: Den of Thieves 2: Pantera

Žanr: akcija, kriminalistički, triler

Režija: Christian Gudegast

Uloge: Gerard Butler, Jordan Bridges, O'Shea Jackson Jr. Trajanje: 144 min Cijena ulaznice: 4,50 €

Rezervacija ulaznica na mail: kino.zabok@gmail.com od ponedjeljka do petka od 7:00 do 15:00 sati. Ulaznice se mogu iskoristiti unutar 3 tjedna od objave dobitnika.

Dobitnik/ica DVIJE KARTE iz prošlog broja je: ŠTEFICA MERKAŠ, ŠTRUCLJEVO 89, 49223 SV. KRIŽ ZAČRETJE

MULTIMEDIJALNI CENTAR KINO DVORANA ZABOK 1070

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Nina George: Ploveća pariška knjižara knjiga

Prošle su četiri godine otkako je književni ljekarnik Jean Perdu napustio svoju ploveću knjižaru i započeo novi život s kiparicom Catherine u idiličnoj Provansi. Ali posljednja molba i novootkriveni rukopis legendarnog pisca Joséa Saramaga vraćaju Perdua na palubu njegova broda, gdje ponovno okuplja ljude iz svih sfera života i preporučuje najučinkovitije štivo za svaku boljeticu...

KRISTINA VALENT, LIJEPE NAŠE 22, 49290 KLANJEC

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

Dobitnik/ci neka se jave kino.zabok@gmail.com bar 3 dana prije projekcije

anamarija@zagorski-list.net

knjiga

Don Winslow: Grad u plamenu

Danny Ryan bio bi običan lučki radnik u Providenceu, savezna država Rhode Is-land, da njegov otac nije bio uvaženi šef irske mafije, koji je maknut u stranu zbog pretjeranog alkoholizma. Ovako, iz poštovanja prema bivšem šefu, ili možda zbog činjenice da je oženio kćer sadašnjeg šefa Petera Murphyja, ponekad dobije neki poslić da zaradi koju pinku. Povremeno nekoga istuče da brže naplati dug ili po-maže tovariti ukradenu robu, ali Danny najviše voli kad je na ribarskom brodu na harpunu, u lovu na sabljarke...

petka ili na e-mail: anamarija@zagorski-list.net

Dobitnik/ica knjige predstavljene u prošlom broju je: JADRANKA MULKOVIĆ, PRIMORSKA 11, 10000 ZAGREB

Knjigu će dobiti poštom autobusni kolodvor u zaboku (049) 639 529

kruhikiflice

kruh_kiflice

zagorje.com najposjećeniji je web portal sjeverozapadne Hrvatske sa preko 1,5 milijuna korisnika i gotovo 5 milijuna otvorenih stranica.

Trenutno ima više od 83.000 vjernih pratitelja na Facebook stranici zagorje.com

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona: Nagradni pojam:

Knjigu će dobiti poštom

nezavisni regionalni portal

nezavisni regionalni portal

Nina George: Ploveća pariška knjižara

Muzej krapinskih neandertalaca krapina

Šetalište Vilibalda Sluge bb 49000 Krapina (rezervacije) (049) 371 491 info: (049) 374 951, 049 374 952 (0)49 374-968 mkn@mhz.hr rezervacije-mkn@mhz.hr www.mkn.mhz.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE: radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren na 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 24., 25., 26. i 31. prosinca

Dvor veliki Tabor desinić

Košnički Hum 1 49216 DESINIĆ 049 374 970 dvt@mhz.hr www.velikitabor.com

RADNO VRIJEME

radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje:

Za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej grada Pregrade dr. Zlatko D. Tuđina pregrada t 049 376 122

RADNO VRIJEME utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati srijeda od 12 do 20 sati subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati ponedjeljkom zatvoreno

Muzej staro selo kumrovec

49295 Kumrovec

049 225 830, 049 225 833 mss@mhz.hr www.mdc.hr/kumrovec

RADNO VRIJEME

Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 do 16 sati

OŽUJAK I LISTOPAD od ponedjaljka do petka od 9 do 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 do 18 sati

Muzej je zatvoren 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

Muzej 'Staro selo' kumrovec

049 225 844 craftattract@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje

od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

*zadnji ulaz u muzej je pola sata prije zatvaranja pojedinačne posjetitelje odnosno jedan sat za grupne posjetitelje.

Muzej je zatvoren za posjetitelje za Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs.

Muzej je otvoren za posjetitelje: Sveta tri kralja, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan državnosti, Tijelovo, Dan antifašističke borbe, Dan pobjede

i domovinske zahvalnosti, Velika Gospa i Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Za blagdane i državne praznike muzej je otvoren od 10:00 do 18:00.

Etno zbirka Zagorska hiža zabok

t 099 838 88 162

Posjet uz prethodnu najavu

Dvorac Začretje sveti križ začretje

098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

Vila Kumrovec kumrovec

Kumrovec bb, Kumrovec (049) 225 830, 225 834 mss@mhz.hr rezervacije-mss@mhz.hr

RADNO VRIJEME od 1. travnja do 30. rujna subota i nedjelja: od 10 do 17 sati od utorka do petka prema najavi i rezervaciji termina Muzej je zatvoren na Uskrs

Spomen kuća dr. Franje Tuđmana veliko trgovišće

STALNI POSTAV Otvorena za posjete

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 12 do 15 sati

Spomen škola dr. Franje Tuđmana

Galerija, knjižnica i čitaonica veliko trgovišće

Za grupne posjete javiti se Antunu Prekratu 098 794 707

RADNO VRIJEME od utorka do nedjelje od 16 do19 sati

Galerija grada Krapine krapina

Izložba 13.trijenale zagorskog suvenira

Tijekom trajanja izložbe u Galeriji publika će imati prigodu dati svoje mišljenje te odabrati svoj 'naj' suvenir 13. trijenala.

Velika galerija grada Zaboka zabok

Zivtov trg 10 49210 ZABOK

RADNO VRIJEME od ponedjeljka do srijede od 15 sati do 19 sati utorak i četvrtak od 10 sati do 14 sati petak od 15 sati do 17:30 sati i uz najavu na 099 70 71 949

Muzej seljačkih buna gornja stubica

Muzej je zbog obnove zatvoren za posjetitelje.

Galerija Antuna Augustinčića klanjec

Trg A. Mihanovića 10, 49290 Klanjec Studio Galerije Antuna Augustinčića Ulica dr. Ivana Broza 2, 49290 Klanjec +385 49 550-343 +385 49 550-093 gaa@mhz.hr rezervacije-gaa@mhz.hr

RADNO VRIJEME radno vrijeme za posjetitelje od 1. 11. 2024. do 29. 2. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 16:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 3. 2024. do 31. 3. 2025. g. utorak – nedjelja: 9:00 – 17:00, ponedjeljkom – zatvoreno radno vrijeme za posjetitelje od 1. 4. 2024. do 31. 10. 2025. g. utorak – petak: 9:00 – 17:00, subota/ nedjelja: 10:00 – 18:00, ponedjeljkom – zatvoreno

Muzej je zatvoren za posjetitelje: Dan svih svetih, Badnjak, Božić, Sveti Stjepan, Stara godina, Nova godina i Uskrs. 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

1070 / 14. siječanj 2025.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

nezavisni regionalni portal

aktualan • točan • ažuran Najposjećeniji u Zagorju - potvrđuju analitički podaci

muzeji hrvatskog zagorja

NAGRADNA KRIŽALJKA Dobitnik/ica nagradne križaljke

BREGOVITA 29, 49210 ZABOK Nagradni pojam – SUVREMENI PLES

Nagradu, obiteljsku ulaznicu za ulaz na bazene osigurale su Terme Tuhelj a istu sretni dobitnik može preuzeti u prostorijama Zagorskog lista Zabok,Ulica mladih 6, svakog radnog dana od 8 do 16 sati u roku od 30 dana po ovoj objavi.

POSEBNA PONUDA VIKEND RUČKOVA

RESTORAN DVORAC MIHANOVIĆ

Info: dvorac.mihanovic@terme-tuhelj.hr / +385 49 203 772

HOROSKOP

Ovan (21.ožujka - 20. travnja)

Bit ćete u odličnoj intelektualnoj formi, a najviše će vam od ruke ići poslovi koji zahtijevaju komunikacijsku vještinu i pismenost. Ojačat će i vaše ljubavne spone s partnerom. Zdravi ste.

SAVJET TJEDNA: Nastavite s pozitivnim promjenama!

Bik (21.travnja - 21. svibnja) Nećete skrivati vašu iznenadnu ambicioznost. Poslovi će vam ići od ruke, a mogli biste osim pohvala dobiti i novčanu nagradu. S partnerom biste trebali češće provoditi vrijeme. Nedostajat će vam energije.

SAVJET TJEDNA: Opreznije budite za volanom!

Blizanci (22. svibnja - 21. lipnja) Planirati ćete sastanke, putovati, kratko rečeno, briljirati. Vaših pet minuta stiglo je i u ljubavi. Prema nekome će se probuditi snažni osjećaji. Premalo ćete spavati.

SAVJET TJEDNA: Nemojte se previše umarati!

Rak (22. lipnja - 22. srpnja) Čekajte prave prilike za akciju. Sada nije povoljno vrijeme za ništa takvo. Ni na ljubavnom planu nije onako kako bi trebalo biti. Pronađite način kako ugoditi partneru. Pazite na ozljede!

SAVJET TJEDNA: Držite se reda!

Lav (23. srpnja - 22. kolovoza) I dalje ste nastavlja vaše sjajno razdoblje. Imat ćete pregršt novih ideja, a zvijezde će vam biti i više nego naklonjene. Iskoristite ove pogodnosti na ljubavnom planu. Povremeni umor.

SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte svakome!

Djevica (23. kolovoza - 22. rujna) Ma kako teško bilo u zadnje vrijeme na poslovnom terenu iz borbe ćete izaći kao pobjednik. Prema partneru ćete često biti nepovjerljivi i ljubomorni. Borit ćete se sa iscrpljenošću.

SAVJET TJEDNA:Odmorite se!

Vaga (23. rujna - 22. listopada) Netko će znati cijeniti vašu predanost poslu. S partnerom očekujte prolazna nezadovoljstva. Ukoliko vam se netko sviđa krenite naprijed. Trošit ćete previše energije.

SAVJET TJEDNA: Nađite vremena samo za sebe!

Škorpion(23. listopada -21. studenoga) Neugodne i zahtjevne poslove ako je ikako moguće odgodite, jer će vam radna sposobnost biti umanjena. U komunikaciju s partnerom potrebno je uložiti puno više strpljenja nego što ga imate. Pad imuniteta.

SAVJET TJEDNA:Izađite s društvom!

Strijelac (22. studenoga - 21. prosinca) U poslu opreznije birajte suradnike. Nisu svi kakvima se predstavljaju. Raspoloženje će vam se popraviti pa ćete biti društveni i otvoreni za ljubav. Bit ćete skloni ozljedama.

SAVJET TJEDNA: Oprezno s oštrim predmetima!

Jarac (22. prosinca - 20. siječnja) Vaše poslovne obveze će se povećati, pa ćete morati obavljati i poslove za koje niste plaćeni. Bit ćete sumnjičavi i ljubomorni prema partneru. Puno obveza znači i puno stresa. SAVJET TJEDNA: Budite u kondiciji!

Vodenjak (21. siječnja - 18.veljače) Slobodno odahnite. Bit će sve manje briga i problema, a sve više razloga za zabavu. Samci bi se mogli zbližiti s nekim koga dugo poznaju. Zdravlje redovito kontrolirajte.

SAVJET TJEDNA Ostanite svoji!

Ribe (19.veljače - 20.ožujka) Oslabljena koncentracija usporit će vas u radu. Moguće su pogreške i kritike. S partnerom niste trebali ustrajati na iskrenosti. Smanjite unos masne hrane i pripremite se za more.

SAVJET TJEDNA: Budite na oprezu!

BESPLATNE GABLECE

Zagorski šefovi tvrde da je najbolji gablec za radnike tradicionalna 'jezikova juha'

traže da bude besplatna!

to zbog loše demografske slike, što zbog iseljavanja, zagorskim poduzetnicima sve je teže pronaći dovoljan broj stručnih i kvalitetnih radnika. Kako bi ih ipak što više privukli da ostanu živjeti i raditi u Zagorju, umjesto povećavanja plaća, zagorski poduzetnici sve češće nude svojim zaposlenicima i besplatne gablece. Neki od njih su u tu svrhu uredili i vlastite kuhinje te zaposlili kuharske šefove koji će njihovim djelatnicima pripremati adekvatne, kvalitetne obroke. Produktivnost

Kako nam je ispričao jedan od poduzetnika, on smatra da je kvalitetna prehrana radnika itekako bitna za njihovu produktivnost. – Mi svojemi radniki moramo osigurati da dobiju pravu porciju svaki dan, tak da se njihova produktivnost poveća. Jer radnik koji nije dobil svoju porciju, on dela puno lošije od onoga koji je dobil, recimo, dve ili tri porcije. Ali osim količine, te porcije moraju biti i vrhunske. Zato sem ja zaposlil vrhunskega šefa da mojim radnikima sakoga dana pririhta prave i kvalitetne porcije – ispričao nam je jedan zagorski poduzetnik, koji je želio biti anoniman, kako sad ne bi svi Zagorci pohrlili raditi u njegovu firmu. Juha

Razgovarali smo potom i s njegovim šefom kuhinje, koji se pohvalio kako je do sad radio u nekoliko sličnih tvrtki i kako mu se, na temelju njegovog dugogodišnjeg iskustva, čini da je pronašao pravi recept, odnosno, najbolje jelo koje podiže produktivnost radnika. – Probali smo im svašta servirati, ali furt su bili nezadovoljni. I onda na kraju njihova produktivnost je padala. A ne rasla. Kad sme im dali jezikovu juhu, koja je tradicionalna u našim firmama, počeli su puno bolje delati. Zato smo i tražili od gazde da to naše tradicionalno jelo bude besplatno za sve radnike – ispričao nam je poznati zagorski šef.

signal.print.zabok

„Mi svojemi radniki moramo osigurati da dobiju pravu porciju svaki dan, tak da se njihova produktivnost poveća. Jer radnik koji nije dobil svoju porciju, on dela puno lošije od onoga koji je dobil, recimo, dve ili tri porcije“

TISAK NA SVE MATERIJALE

• katalozi • blokovi • kuverte • naljepnice i etikete

• fascikli • memorandumi • roll up-ovi (pingvini)

• reklamne cerade • oslikavanje automobila i izloga • promotivni program • personalizirani rokovnici • personalizirani kalendari

• personalizirane poklon vrećice • upaljači • kemijske olovke • color tisak na majice

SIJEČANJ UTORAK, 14.01. Feliks; Srećko; Rajko SRIJEDA, 15.01. Pavao pustinjak; Mavro ČETVRTAK, 16.01. Marcel; Oton; Mislav PETAK, 17.01. Antun Opat; Vojmil; Lavoslav SUBOTA, 18.01. Margareta; Izabela; Priska NEDJELJA, 19.01. 2. KROZ GOD. Mario; Kanut; Ljiljana PONEDJELJAK, 20.01. Fabijan i Sebastijan

ime tjedna

Sretan imendan, Mislav! Ime Mislav izvedeno je od kombinacije riječi "misliti" i "slava". Ovo ime je nosio hrvatski knez (oko 835. do oko 845.). Mislav je lojalan, vjeran i veliki motivator, kaže skriveno značenje njegova imena.

Pratite svakodnevne aktualne vijesti iz Zagorja na portalu

jeste li znali?

...da su vukovi vjerni svome partneru cijeli život? Mijenjaju ga jedino u slučaju smrti jednog od part-nera.

...da se majmuni ne mogu prehladiti?

...da na Aljasci živi zanimljiva vrsta žabe? Ovi se vodozemci zimi zamrznu u led, a u proljeće se odmrz-nu i nastave živjeti.

MISE MARIJA BISTRICA Radni dan 10.30 i 18 sati

Subota 11 i 18 sati

Nedjelja 7.30, 9, 11 i 16 sati

nezavisni regionalni portal