Zagorski list 326 by Zagorski list

zagorskilist NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

ISSN 1334-4668

broj 326 / godina 7 / 15.01.2010. / cijena 9 kn

aktualno • županija • parlament • panorama • kultura • sport • poljoprivreda • zabavnik • info

pubexpress

Razgovor s načelnikom Lobora Andrijom Smetiškom, Novog Golubovca Borisom Tušekom, Mihovljana Zlatkom Bartolićem i Mača Stjepanom Sokolićem, kolegama i dobrim prijateljima iz iste stranke… 6-7

županija

aktualno

GODINA PRAZNIH DŽEPOVA I PUNIH SRCA: 2010. neće biti novaca, al' će nas voditi bolji ljudi

ZAGORSKI CUG

"Imate li stare vagone za stoku, pošaljite ih u Zagorje..." 9

sport Odlično otvaranje drugog dijela sezone KK Zabok Pobjeda u Trogiru, u subotu dolazi Split

ANKETA

"Da je Bandić pobijedio, ja bih umro."

Zagorci zadovoljni izborom predsjednika gospodina 3

aktualno

aktualno Lana Yo

Piše: Zoran Gregurek

ijeli dim se pojavio nad zgradom Novinarskoga doma. Imamo predsjednika, ushićeno je pjevušila jedna djevojka kad sam u nedjelju navečer ulazio u Pobjednički stožer. Izlazne ankete u Perkovčevu su privukle vjerojatno sve pozvane i one koji su se nekako uspjeli prošvercati (makar, pretpostavljam, nije bilo lako radi osiguranja). Poznati profesor s politologije skida kapu u foajeu, a ja žurim iza Bude Lončara. Uspinje se stubištem kao da je pola stoljeća mlađi. U dvoranama su svi nasmiješeni; po običaju gužva oko šanka. Kemal Monteno ljubi okupljene dame. Danica (Josipovićeva PR–ovka) blago je zbunjena, smiješi se i pruža mi ruku. Ona je nova hrvatska Dana Perino, samo što Ivo Pravda neće imati ovalni ured i za Busha mlađeg uistinu je Gospodin predsjednik – kako ga drugi dan nazivaše u stranome tisku. U mnoštvu se dress codeom ističe Jakovčić: ima žutu polo majicu i crvenu vestu. Malo preležerno, pomislio sam dok su kraj mene prolazile dvije dame u crvenom: Milanka i Ingrid. Po mnogima još jedan modni „faux pas“ i to by Tarik Filipović, u prizemlju gdje se skrasio dio zagorske delegacije na gemište. Imao je upadljivo ružičasti pulover, što je meni izvrsno. Ali ga dečki ogovaraju. Vele da je to peder(k)asta boja. Prešutio sam svoje roze košulje, koje su, inače, uz bijele i crne odjevne predmete „must have“ svakog modno osvještenog mužjaka od vajkada. U predahu zalogaja pršuta i paškog sira, negdje oko 9 i 15, ugledao sam kako dolazi novi prezidente u pratnji Prve dame u plavoj toaleti i jedne nježne plavojke. Na kilometar se vidjelo da mu je ova druga kći. Lana Yo(sipović) je zgodna (slobodno komentiram jer je punoljetna), u mladenačkom looku. Nova politička zvijezda je rođena. Svijetlim tenom podsjeća na plemkinje, odjeća odaje urbani štih, a bistre oči govore da će se o ovoj djevojci tek čuti. Uslijedio je škljocanje aparata, neopisiva gužva, čestitanje prije službenih rezultata, suze, orošena čela... Kratki izlet zagrebačkim ulicama u potrazi za cigarilosima kao uvod u završnicu večeri. Ne možeš k’o čovjek ni potrošiti novce u središtu metropole u nedjelju navečer. Sve je zatvoreno. Vratar u Westinu šalje me na zapadni ulaz. U casinu prave kubanke, mislim cigarete, i krupjei u minicama. „Neka nam živi najdraža Hrvatska“, uskliknuo je Josipović na kraju pobjedničkoga govora negdje poslije ponoći, izmamivši smiješak i na uvijek smrtno ozbiljnome licu ministra Šimonovića, koji je i ovom prilikom mirno odmjeravao, sada razgaljene SDP– ovce. Žurim se po kaput, pribojavajući se velike gužve. Bio sam u krivu, bila je gužvetina. Uspijevamo se probiti i žurimo se do auta. Usput spazismo limuzinu jednog drugog Ive, parkiranu ispred Mimare. Hrabro. Na Črnomercu nas zaustavlja policija. Policajac s južnjačkim naglaskom pita tko je pobijedio, a već je pola tri. Gdje je ovaj bio... Stanka nerviraju bivši kolege, a treći Ivo iz ove priče traži prometnu. Ožednjeli smo: jednima je duhan osušio grlo, a drugima nepca više raspucana od vina i željna nove tekućine mole da se što prije osvježimo. Nakon kratkog sna (jedva 2 sata), kći mi ulazi u sobu i šapće da je moram voziti u školu. Navlačim trenirku na pidžamu i palim motor. Danas ostajem doma, pala je odluka nakon prvog decilitra kave. Jer u nedjelju je bio politički Božić, a u ponedjeljak je onda –„Štefanje“, koje je isto tako neradno.

I u prosincu porast broja nezaposlenih

KRAPINA - U Područnoj službi Krapina Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je u mjesecu prosincu 6.036 nezaposlenih osoba što je za 4,3 posto više nego u studenom i 43,5 posto više nego u prosincu 2008. godine. Najviše je nezaposlenih sa završenom srednjom školom za zanimanja do tri godine, KV i VKV, ukupno 2.187, a slijede nezaposleni sa završenom osnovnom školom, njih 1.622. U prosincu su poslodavci prijavili 99 potreba za zaposlenicima. To je 49,5 posto manje nego mjesec ranije i 46,8 posto manje nego godinu ranije. Najtraženija zanimanja bila su komercijalni službenik (6), zidar (5), učitelj engleskog jezika (4), pomoćni konobar (4). Iz evidencije Zavoda zaposlene su 202 osobe, što je 20,8 posto manje nego u studenom, odnosno 27,8 posto više nego u prosincu 2008. godine. Iz evidencije Zavoda brisane su 183 osobe. U evidenciju je novoprijavljeno 636 osoba. To je 18,9 posto više nego mjesec ranije i 61,8 posto više nego u istom vremenu 2008. Direktno iz radnog odnosa dolazi 551 osoba, 72 iz neaktivnosti, 12 direktno iz redovnog školovanja i jedan iz nekog drugog oblika rada. Novčanu naknadu koristi 3.066 osoba. To je 4,2 posto više nego u studenom i 41,3 posto više nego u prosincu 2008. godine. (zl)

broj 326 / 15.01.2010. PRORAČUNI SVE MRŠAVIJI, ŽELJE BUJAJU, MOGUĆNOSTI NIKAKVE

PESIMIZAM, OPTIMIZAM I SUROVA REALNOST • Mirjana Bašak • Sebastijan Fuštin HRVATSKO ZAGORJE

to i kako, osnovna su pitanja koja muče čelnike naših gradova i općina koji bi trebali uspješno broditi kroz novu godinu koja je najavljena kao godina u kojoj će se gospodarska kriza još produbiti. Tko je od njih oprezniji, tko je optimističniji možda dobro oslikava i pregled svih lokalnih proračuna koje vam donosimo u priloženoj tablici. Kad se usporede posljednji rebalans u 2009. godini i plan proračuna za 2010. godinu, ipak se može reći da u Zagorju prevladava optimizam. U 11 jedinica lokalne samouprave vjeruje se da će se ove godine proračun bolje puniti. U njih 15 vjeruju da će prihodi biti otprilike isti kao i prošle godine, za koju tisuću kuna veći ili manji. U šest jedinica planiran je značajan pad razine proračuna. Kad se sve zbroji i oduzme može se reći kako želje i mogućnosti ne idu uvijek skupa pa će kriza zaustaviti i usporiti neke razvojne projekte naših gradova i općina jer moraju se krpati i dugovanja iz prethodnih godina.

Gradovi

Najveća odstupanja vidljiva su u naša dva najveća grada Krapini i Zaboku. Tako je u Krapini ove godine planiran proračun čak za 9 milijuna kuna manji nego prošle, a u Zaboku je to za više od 10,5 milijuna kuna. I u Zlataru planiraju proračun manji za više od 6 milijuna kuna. I dok su u Klanjcu i Pregradi plan otprilike na istoj razini kao i proračun iz 2009., dotle su u Oroslavju i Donjoj Stubici optimisti da će im se sredstva povećati za oko 4 milijuna kuna.

Općine

U skupinu optimista možemo svrstati Budinščinu gdje je proračun planiran veći za 4 milijuna kuna, ali prokomentirao je budinčinski načelnik Radovan Hercigonja, to je iz razloga što su se kandidirali za EU fond IPARD gdje se radi kompletna do-

kumentacija za asfaltiranje nerazvrstanih putova. Konjščina vjeruje u povećanje od skoro 1,5 milijuna. Plan je povećan jer se želi završiti vodoopskrba, kao i uređenje zone malog gospodarstva. U Maču planiraju povećanje proračuna za više od 2 milijuna što bi među ostalim značilo uređenje sportske dvorane. S povećanjem od skoro 4,5 milijuna kuna računaju u Mariji Bistrici, dok Lobor i Mihovljan očekuju povećanje od milijun kuna, Petrovsko više od 2 milijuna, Tuhelj više od 3,5 milijuna, a Radoboj više od 4 milijuna. Među pesimiste možemo ubrojiti Gornju Stubicu gdje planiraju smanjenje proračuna za skoro 2 milijuna kuna, Veliko Trgovišće gdje je plan u odnosu na ovu godinu manji za više od 3 milijuna i Zagorska Sela gdje je u 2010. planirano više od milijun kuna manje nego je utvrđeno zadnjim rebalansom u 2009. godini. Među realiste ubrojili bi 13 općina u kojima je razlika imeđu zadnjeg rebalansa u 2009. i plana za 2010. od nekoliko desetaka tisuća kuna do 500.000 kuna u plusu ili minusu. Na istoj razini planiraju se zadržati Bedekovčina, Desinić, Đurmanec, Hraščina, Hum na Sutli, Jesenje, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Novi Golubovec, Stubičke Toplice, Sveti Križ Začretje i Zlatar Bistrica. Najbolje je to možda opisao načelnik Kraljevca na Sutli Antun Hrelja, rekavši kako se prilikom planiranja zaista planiralo sa sredstvima koja bi se realno mogla ostvariti. Za Bedekovčinu treba napomenuti kako je visina njihovih prihoda oko 13,5 milijuna kuna, ali je proračun 'pojačan' sredstvima dobivenim od prodaje udjela u Zagorskom metalcu. Po predviđanjima zapravo najbolje bi bilo reći kako će godina biti nepredvidljiva, pa bi lako na kraju godine, kad se budu uspoređivali planovi sa stvarnom realizacijom, moglo biti velikih odstupanja.

Zadnja izmjena proračuna u 2009.

Planirani proračun u 2010.

Donja Stubica

13.500.00

17.700.000

Klanjec

8.753.500

8.006.000

Krapina

43.785.944

34.994.760

Oroslavje

13.019.763

17.128.260

Pregrada

15.045.000

15.335.000

Zabok

55.377.700

44.747.000

Zlatar

20.911.175

14.635.400

25.155.000

25.580.000

Budinščina

7.324.500

11.300.000

Desinić

7.154.650

6.541.000

Đurmanec

8.666.500

8.486.500

Gornja Stubica

9.971.920

8.094.500

Hrašćina

3.870.000

3.630.000

Hum na Sutli

11.166.696

11.367.100

Jesenje

5.594.076

5.650.000

10.048.533

11.400.000

Kraljevec na Sutli

5.818.000

6.015.250

Krapinske Toplice

13.620.976

14.007.500

Kumrovec

4.908.100

4.931.700

Lobor

8.000.000

9.000.000

Mače

4.700.000

6.984.000

Marija Bistrica

12.798.400

17.279.500

Mihovljan

4.800.000

5.800.000

Novi Golubovec

6.700.000

7.000.000

Petrovsko

3.406.900

5.761.200

Radoboj

8.734.000

12.921.000

Stubičke Toplice

17.561.000

18.054.000

Sveti Križ Začretje

11.161.000

11.625.000

Tuhelj

6.104.620

9.845.000

15.896.000

12.740.000

Zagorska Sela

4.711.000

3.581.500

Zlatar Bistrica

9.003.060

8.549.470

Grad/Općina

Bedekovčina

Konjščina

Veliko Trgovišće

aktualno

broj 326 / 15.01.2010.

ANKETA

Pripremila: Mirjana Bašak / Snimio: Krunoslav Pavlina

‘Novi predsjednik je O.K.’ Pitali smo: • Koliko ste zadovoljni izborom dr. Ive Josipovića za novog predsjednika i što od njega očekujete. • Kakvu suradnju očekujete između Vlade i novog predsjednika?

DRAGUTIN MIHOVILIĆ umirovljenik- Grdenci Očekujem sve najbolje moguće što se može dogoditi, jer ovaj drugi kandidat koji je bio, to nije bilo normalno. Da je on izabran ja to ne bih mogao preživjeti. Tu nepravdu i to bahato ponašanje… Tako se ponašaju samo ljudi koji nemaju ni osnovne naobrazbe. Ivo Josipović je bolji izbor i ja se nadam da on bude na vlasti deset godina, u dva mandata i da će u drugom mandatu osvojiti 75 posto glasova. Suradnja s Vladom bit će bolja nego

do sada jer je novi predsjednik intelektulac, može razgovarati na višem nivou, iako poštujem i bivšeg predsjednika Mesića, no ovo je ipak više. IVAN NOVOSEL keramičar - Poznanovec Zadovoljan sam, on je O.K.. Rječit je, ima nešto svoje, svoju viziju, pogotovo za mlade ljude. Jadranka Kosor pokrenula je borbu protiv korupcije, Josipović također hoće iskorijeniti korupciju, moglo bi to funkcionirati. Vrijeme će pokazati. Na Faceboku je za Sanadera pi-

VEĆINA ZA LUČONOŠU Najviše birača izašlo u Zaboku, najmanje u Hraščini

Josipović bio jači u svim JLS HRVATSKO ZAGORJE - Kao i u prvom krugu, predsjednički kandidat SDP-a dr. Ivo Josipović uvjerljivo je pobijedio i u drugom krugu predsjedničkih izbora u Krapinskozagorskoj županiji, kao i u svim gradovima i općinama. Na izbore je izašlo tek nešto više od polovice birača u našoj županiji, njih 60.663 ili 52,52 posto. Oni su svoje povjerenje u većini dali dr. Josipoviću sa 40.737 glasova ili 68,10 posto, dok je njegov protukandidat Milan Bandić dobio 19.078 glasova ili 31,90 posto. Nevažećih listića bilo je tek 844 ili 1,39 posto, što znači da su se birači koji su izašli na izbore odlučili između dva kandidata i nisu zbog protesta ili nekog drugog razloga svoj glasački listić prekrižili, odnosno učinili ga nevažećim. Najviše birača na izbore je izašlo u Zaboku, 60,15 posto, dok je najmanje birača izašlo u Hraščini, samo 42,08 posto. Najviše glasova dr. Josipović dobio je u Novom Golubovcu i to 76,83 posto i u Zlatar Bistrici 75,47 posto. Naravno, u tim je općinama Milan Bandić dobio najmanje glasova, 23,17 posto, odnosno 24,53 posto. Kako je u tim općinama i u prvom krugu Ivo Josipović dobio veliki broj glasova, ovakvi rezultati u drugom krugu ne iznenađuju. Za njima puno ne zaostaju ni rezultati u Zagorskim Selima sa 74,64 posto glasova za kandidata SDP-a i u Jesenju sa 74,43 posto glasova. Milan Bandić najbolje je prošao u Mariji Bistrici gdje je dobio 43,62 posto glasova, odnosno u Gornjoj Stubici gdje je dobio 42,39 posto glasova. Ni ovi rezultati zapravo nisu iznenađenje budući je ta dva mjesta, Milan Bandić vrlo često posjećivao. A može se i reći da su najbliža crkvi koju je toliko u predizbornoj kampanji zazivao. (S. Fuštin)

salo Lessie se vraća kući, ali nije mu uspjelo. Ali ima još toga što treba iskorijeniti iz te Vlade. Svaki dan je sve više nezaposlenih, a puno je i umirovljenika koje potjeraju u prijevremenu mirovinu i onda će ti umirovljeni po času prevladati zaposlene. ŽELJKO TIŠLJAR strojarski tehničar – Selno Mislim da je Ivo Josipović O.K. je za Hrvatsku, od svih kandidata najrealniji izbor. Pa, pošto su i Kosor i Josipović pravnici suradnja bi mogla teći s velikim razumijevanjem.

KARLO MAK student - Brezova Zadovoljan sam. Očekujem da se zalaže za ono što je pričao u svojoj kampanji. Njihova suradnja s obzirom da su iz opozicijskih stranaka? Jadranka se kao popravlja u zadnje vrijeme pa bi čak suradnja i mogla funkcionirati HELENA HANŽIĆ, dipl. oec. Pavlovec Zabočki Sviđa mi se što je čovjek intelektualac, a s druge strane i nismo imali

previše izbora. Išli smo na sigurno. Ipak je to čovjek koji će nas predstavljati u svijetu, pa nek barem nešto zna. Ali ne vjerujem da bude nešto bolje. Mi smo mladi, posla nema, situacija je nikakva. Svi pričaju kriza, kriza, kriza…, ali mi imamo preveć kapitala da bi upali u krizu i mislim da je konačno vrijeme da netko dođe i kaže STOP: ''Ne budemo više to prodali, ne bumo više ovo prodali i da to stavimo na hrpu''. Nitko ne bi ništa rekao da su ukrali 5.000.000 ili 10.000.000 kuna već, evo čitam, Poštanska banka 170.000 kuna i mnoge druge afere koje su bile.

Komentar predsjednice SDP-a KZŽ Sonje Borovčak:

‘Zadovoljni smo i ponosni’ U

nedjelju 10. siječnja hrvatski građani su izabrali svog trećeg predsjednika. Bio je to festival demokracije, a glazbenici (ovaj put građani) su uspješno premijerno odsvirali pobjedničku simfoniju, rekao je u svom prvom obraćanju javnosti naš novi predsjednik Ivo Josipović. Imala sam čast i zadovoljstvo biti djelić tog pobjedničkog tima i slavlja u Novinarskom domu i osjetiti ponos što su građani Hrvatske, a među njima i naše Zagorke i Zagorci dali glas za čovjeka kojeg prije svega krasi poštenje, skromnost i vjera u pravedno društvo u kojem nema mjesta mitu, korupciji i lopovluku. Da je naš predsjednik Ivo zaista takva osoba uvjerila sam se u zadnjih nekoliko mjeseci kao voditeljica Izbornog stožera SDP-a Krapinsko-zagorske županije, a posebno kroz dva cjelodnevna druženja tijekom posjete Krapinsko-zagorskoj županiji u vrijeme predsjedničke kampanje. Obišli smo gotovo cijelu županiju, a u susretu s građanima pokazao je da zaista želi biti predsjednik svih i da ga iskreno zanimaju brige i problemi malih ljudi i da im kao predsjednik želi pomoći. Vidjela sam kako mu prilaze i mladi i stari, žene i muškarci izražavajući veliku podršku prije svega što vjeruju u njegovo poštenje i iskrenost poruke – Pravda za sve. Mene se posebno dojmio susret s djecom i tetama u dječjem vrtiću u Zlataru, jer tu sam osjetila da je naš novi predsjednik

Bio je razdragan pjesmom koju su mu poklonila djeca, ali nije dozvolio slikanje s djecom poštivajući tako Konvenciju o pravima djece (zabranjeno je koristiti djecu u izbornim aktivnostima). Svi koji me poznaju znaju da me je time „kupio“ i to je bio još jedan „plus“ za našeg predsjednika, i bila sam sigurna da će Ivo pobijediti, a to mišljenje su dijelile i tete iz vrtića koje su danas vjerojatno ponosne što su se među prvima slikale s predsjednikom države.

vrlo emotivna osoba što nije mogao sakriti u susretu s djecom. U tom času za mene više nije bilo dileme da će Ivo biti „super“ predsjednik i da će u njemu i djeca imati svog zaštitnika, jer će kao borac za ljudska prava štititi i dječja prava, a što je pokazao i na licu mjesta. Zaista sam ponosna što sam bila mali kotačić u velikom pobjedničkom timu i što je veliki trud i terenski rad esdepeovaca završio pobjedom našeg predsjedničkog kandidata Ive Josipovića. Zagorski SDP-ovci su zadovoljni i ponosni što je Ivo Josipović pobijedio u prvom i drugom krugu u svim gradovima i općinama od Kumrovca preko Velikog Trgovišća do Marije Bistrice. Ima u tome i neke simbolike, a to drage moje Zagorke i Zagorci znači da je naš Ivo 10. siječnja izabran za hrvatskog predsjednika – predsjednika svih građana Republike Hrvatske. Sasvim sam sigurna da smo dobili predsjednika koji će spajati ljude i vratiti vjeru u pravdu i pravednost za sve. Na kraju ću biti malo osobna i reći da sam u svojoj političkoj karijeri imala priliku biti na čelu županijskog izbornog stožera 2005. i 2009. U oba slučaja su naši predsjednički kandidati dobili povjerenje. Bila mi je velika čast što sam s dosadašnjim predsjednikom Mesićem imala izvrstan odnos i kontakt, a vjerujem da će s predsjednikom Ivom Josipovićem biti isto i da će Pantovčak i dalje biti otvoren za obične ljude.

aktualno

broj 326 / 15.01.2010.

REZULTATI IZBORA ZA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U KRAPINSKO ZAGORSKOJ ŽUPANIJI 10. siječnja 2010. (drugi krug) Broj obrađenih biračkih mjesta: 306 od ukupno 306 Objava: 11.01.2010 u 07:00 KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA broj birača na obrađenim biračkim mjestima 60.663 pristupilo glasovanju glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 60.659 broj važećih listića 59.815 broj nevažećih listića 844 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 40.737 2.MILAN BANDIĆ 19.078 DONJA STUBICA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.574 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.574 2.549 broj važećih listića broj nevažećih listića 25 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.721 2.MILAN BANDIĆ 828 KLANJEC broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.450 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.450 broj važećih listića 1.429 broj nevažećih listića 21 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 969 2.MILAN BANDIĆ 460 KRAPINA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 5.988 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 5.988 broj važećih listića 5.879 109 broj nevažećih listića 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 4.15370,64 % 2.MILAN BANDIĆ 1.72629,36 % OROSLAVJE broj birača na obrađenim biračkim mjestima 3.060 pristupilo glasovanju glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 3.060 broj važećih listića 3.014 46 broj nevažećih listića 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 2.13470,80 % 88029,20 % 2.MILAN BANDIĆ PREGRADA broj birača na obrađenim biračkim mjestima 2.689 pristupilo glasovanju glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.689 broj važećih listića 2.660 broj nevažećih listića 29 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.736 2.MILAN BANDIĆ 924 ZABOK broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 4.694 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 4.693 broj važećih listića 4.628 broj nevažećih listića 65 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 3.328 2.MILAN BANDIĆ 1.300 ZLATAR broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.648 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.648 broj važećih listića 2.616 broj nevažećih listića 32 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.801 2.MILAN BANDIĆ 815 BEDEKOVČINA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 3.534 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 3.534 broj važećih listića 3.503 broj nevažećih listića 31 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 2.464 1.039 2.MILAN BANDIĆ BUDINŠČINA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 882 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 882 869 broj važećih listića broj nevažećih listića 13 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 621 2.MILAN BANDIĆ 248 DESINIĆ broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.090 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.090 broj važećih listića 1.076 broj nevažećih listića 14 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 712

UKUPNO 115.507 52,52 % 52,52 % 98,61 % 1,39 % 68,10 % 31,90 % UKUPNO 4.696 54,81 % 54,81 % 99,03 % 0,97 % 67,52 % 32,48 % UKUPNO 2.630 55,13 % 55,13 % 98,55 % 1,45 % 67,81 % 32,19 % UKUPNO 10.728 55,82 % 55,82 % 98,18 % 1,82 %

UKUPNO 5.446 56,19 % 56,19 % 98,50 % 1,50 %

UKUPNO 5.761 46,68 % 46,68 % 98,92 % 1,08 % 65,26 % 34,74 % UKUPNO 7.804 60,15 % 60,14 % 98,61 % 1,39 % 71,91 % 28,09 % UKUPNO 5.345 49,54 % 49,54 % 98,79 % 1,21 % 68,85 % 31,15 % UKUPNO 6.869 51,45 % 51,45 % 99,12 % 0,88 % 70,34 % 29,66 % UKUPNO 2.050 43,02 % 43,02 % 98,53 % 1,47 % 71,46 % 28,54 % UKUPNO 2.483 43,90 % 43,90 % 98,72 % 1,28 % 66,17 %

2.MILAN BANDIĆ 364 ĐURMANEC broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.164 2.164 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* broj važećih listića 2.120 broj nevažećih listića 44 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.426 2.MILAN BANDIĆ 694 GORNJA STUBICA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.367 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.367 broj važećih listića 2.331 36 broj nevažećih listića 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.343 2.MILAN BANDIĆ 988 HRAŠĆINA broj birača na obrađenim biračkim mjestima 606 pristupilo glasovanju glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 606 broj važećih listića 600 broj nevažećih listića 6 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 426 2.MILAN BANDIĆ 174 HUM NA SUTLI broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.117 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.117 2.086 broj važećih listića broj nevažećih listića 31 1.496 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 2.MILAN BANDIĆ 590 JESENJE broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 763 763 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* broj važećih listića 751 broj nevažećih listića 12 559 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 2.MILAN BANDIĆ 192 KONJŠČINA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.905 1.905 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* broj važećih listića 1.875 broj nevažećih listića 30 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.347 2.MILAN BANDIĆ 528 KRALJEVEC NA SUTLI broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 730 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 729 broj važećih listića 715 broj nevažećih listića 14 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 490 2.MILAN BANDIĆ 225 KRAPINSKE TOPLICE broj birača na obrađenim biračkim mjestima 4.829 pristupilo glasovanju 2.374 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.373 broj važećih listića 2.345 broj nevažećih listića 28 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.548 2.MILAN BANDIĆ 797 KUMROVEC broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 814 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 814 broj važećih listića 804 broj nevažećih listića 10 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 516 2.MILAN BANDIĆ 288 LOBOR broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.250 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.250 broj važećih listića 1.235 15 broj nevažećih listića 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 875 2.MILAN BANDIĆ 360 MAČE broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.097 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.097 broj važećih listića 1.090 broj nevažećih listića 7 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 711 2.MILAN BANDIĆ 379

33,83 % UKUPNO 3.615 59,86 % 59,86 % 97,97 % 2,03 % 67,26 % 32,74 % UKUPNO 4.594 51,52 % 51,52 % 98,48 % 1,52 % 57,61 % 42,39 % UKUPNO 1.440 42,08 % 42,08 % 99,01 % 0,99 % 71,00 % 29,00 % UKUPNO 4.613 45,89 % 45,89 % 98,54 % 1,46 % 71,72 % 28,28 % UKUPNO 1.341 56,90 % 56,90 % 98,43 % 1,57 % 74,43 % 25,57 % UKUPNO 3.302 57,69 % 57,69 % 98,43 % 1,57 % 71,84 % 28,16 % UKUPNO 1.520 48,03 % 47,96 % 98,08 % 1,92 % 68,53 % 31,47 % UKUPNO 49,16 % 49,14 % 98,82 % 1,18 % 66,01 % 33,99 % UKUPNO 1.466 55,53 % 55,53 % 98,77 % 1,23 % 64,18 % 35,82 % UKUPNO 2.531 49,39 % 49,39 % 98,80 % 1,20 % 70,85 % 29,15 % UKUPNO 2.147 51,09 % 51,09 % 99,36 % 0,64 % 65,23 % 34,77 %

MARIJA BISTRICA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.607 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.606 2.570 broj važećih listića broj nevažećih listića 36 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.449 2.MILAN BANDIĆ 1.121 MIHOVLJAN broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 734 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 734 broj važećih listića 727 broj nevažećih listića 7 479 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 2.MILAN BANDIĆ 248 NOVI GOLUBOVEC broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 429 429 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* broj važećih listića 423 broj nevažećih listića 6 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 325 2.MILAN BANDIĆ 98 PETROVSKO broj birača na obrađenim biračkim mjestima 1.282 pristupilo glasovanju glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.282 broj važećih listića 1.257 25 broj nevažećih listića 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 870 387 2.MILAN BANDIĆ RADOBOJ broj birača na obrađenim biračkim mjestima 1.635 pristupilo glasovanju glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.635 1.599 broj važećih listića broj nevažećih listića 36 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.104 495 2.MILAN BANDIĆ STUBIČKE TOPLICE broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.400 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.400 1.382 broj važećih listića broj nevažećih listića 18 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 995 2.MILAN BANDIĆ 387 SVETI KRIŽ ZAČRETJE broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.763 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.763 broj važećih listića 2.725 broj nevažećih listića 38 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.829 2.MILAN BANDIĆ 896 TUHELJ broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 971 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 971 broj važećih listića 961 broj nevažećih listića 10 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 584 2.MILAN BANDIĆ 377 VELIKO TRGOVIŠĆE broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 2.204 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 2.204 broj važećih listića 2.174 broj nevažećih listića 30 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.355 2.MILAN BANDIĆ 819 ZAGORSKA SELA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 490 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 490 broj važećih listića 485 broj nevažećih listića 5 362 1.prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 2.MILAN BANDIĆ 123 ZLATAR-BISTRICA broj birača na obrađenim biračkim mjestima pristupilo glasovanju 1.352 glasovalo birača (prema glasačkim listićima)* 1.352 broj važećih listića 1.337 broj nevažećih listića 15 1. prof.dr.sc. IVO JOSIPOVIĆ 1.009 2.MILAN BANDIĆ 328

UKUPNO 5.360 48,64 % 48,62 % 98,62 % 1,38 % 56,38 % 43,62 % UKUPNO 1.731 42,40 % 42,40 % 99,05 % 0,95 % 65,89 % 34,11 % UKUPNO 860 49,88 % 49,88 % 98,60 % 1,40 % 76,83 % 23,17 % UKUPNO 2.283 56,15 % 56,15 % 98,05 % 1,95 % 69,21 % 30,79 % UKUPNO 2.930 55,80 % 55,80 % 97,80 % 2,20 % 69,04 % 30,96 % UKUPNO 2.584 54,18 % 54,18 % 98,71 % 1,29 % 72,00 % 28,00 % UKUPNO 5.236 52,77 % 52,77 % 98,62 % 1,38 % 67,12 % 32,88 % UKUPNO 1.866 52,04 % 52,04 % 98,97 % 1,03 % 60,77 % 39,23 % UKUPNO 4.167 52,89 % 52,89 % 98,64 % 1,36 % 62,33 % 37,67 % UKUPNO 996 49,20 % 49,20 % 98,98 % 1,02 % 74,64 % 25,36 % UKUPNO 2.284 59,19 % 59,19 % 98,89 % 1,11 % 75,47 % 24,53%

aktualno

broj 326 / 15.01.2010.

Marijan Lovrenčić, novi-stari županijski zapovjednik Vatrogasne zajednice

Na krmi uzburkanih vatrogasnih voda • Dean Stulić KRAPINA

ova godina donijela je i novog-starog čovjeka na čelu operativnog vatrogastva u Krapinsko-zagorskoj županiji. Tim povodom razgovarali smo sa zapovjednikom VZ Krapinsko-zagorske županije, Marijanom Lovrenčićem.

Nakon nekog vremena opet ste na, da tako kažem, "pramcu" broda zagorskog vatrogastva! Lovrenčić: Zgodna usporedba obzirom na uzburkane vode u vatrogastvu na nivou cijele države, ali ako mislite na položaj zapovjednika, mislim da je bolje reći da sam na krmi ili bolje reći na zapovjednom mostu. Pramac u ovom slučaju čine svi oni operativni vatrogasci u dobrovoljnim vatrogasnim društvima u cijeloj županiji kao i profesionalne postrojbe koje uvijek prve interveniraju. Zadatak zapovjednika vatrogasne zajednice županije je da skrbi o organiziranosti, osposobljenosti i opremljenosti vatrogastva na području za koje je nadležan. Također nje-

jalnosti pripadnika profesionalnih postrojbi. Također se u tom vremenu dijelom obnovio vozni park vatrogasaca koliko je to bilo moguće iako stanje još uvijek nije zadovoljavajuće. Kriza koja se osjeća u slabljenju ekonomske moći posvuda u županiji, nije zaobišla ni vatrogasce, no važno je da se nije stalo. Kao županijski zapovjednik proveli ste 8 godina. Sad ste ponovno na toj dužnosti. Radite i kao zapovjednik JVP Krapina. Dosta je to obveza, ali i odgovornosti. Možete li nam ukratko reći vaša iskustva u radu sa zagorskim vatrogascima? Lovrenčić: Ja sam na dužnost županijskog zapovjednika došao u ono vrijeme nakon donošenja Zakona o vatrogastvu 1999. godine, koji je na neki način u našoj županiji tek stvorio uvjete za zapošljavanje profesionalnog županijskog zapovjednika i kao takav tu sam dužnost obnašao prvi. To je bilo ono vrijeme kada ta dužnost nije bila baš privlačna i poželjna, a sve je funkcioniralo na volonterskoj bazi i kad su postojali ljudi u vatrogastvu koji su stvarali antago-

Zadatak zapovjednika vatrogasne zajednice županije je da skrbi o organiziranosti, osposobljenosti i opremljenosti vatrogastva na području za koje je nadležan. Također njegova je operativna zadaća koordinirati veće intervencije koje se dešavaju kad intervencija obuhvaća područje više jedinica lokalne samouprave. gova je operativna zadaća koordinirati veće intervencije koje se dešavaju kad intervencija obuhvaća područje više jedinica lokalne samouprave, primjerice kod velikih požara otvorenog prostora ili nesreća s opasnim tvarima kad je potrebno evakuirati više ljudi. Također uloga zapovjednika je i u zapovjedništvu zaštite i spašavanja na razini županije. Prije dvije godine otišli ste s ove funkcije na vlastiti zahtjev. Što se promijenilo u to vrijeme? Lovrenčić: Prije svega ja sam to vrijeme iskoristio za školovanje tako da sam sad u završnoj fazi studiranja na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu, specijalistički studij, smjer zaštite od požara. Također u to sam se vrijeme aktivno bavio praktičnom izobrazbom vatrogasaca za unutarnju navalu u simulatoru plamenih udara u Ivanić Gradu. Valja napomenuti da su kolege na ovoj funkciji u protekle dvije godine, g. Dražen Sinković i g. Stjepan Skuliber predano i u skladu s mogućnostima obavljali poslove županijskog zapovjednika. Intenzivno se radilo na osposobljavanju kadrova u dobrovoljnom vatrogastvu i usavršavanju speci-

nizam između dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca. Također, tu sam dužnost obnašao i u godinama 2002. i 2003., kad smo imali velikih problema oko financiranja profesionalne vatrogasne postrojbe, budući da država nije osigurala dovoljno sredstava. Tada smo počeli organizirati vatrogastvo na drugačijem, teritorijalnom principu, što smatramo vrlo ispravnim. Sada smo u nekoj drugoj fazi, jer nakon Kornata ništa više nije isto, kada će vatrogastvu trebati prići sa malo drugačijih pozicija. Ostajem i dalje prisutan kroz rad JVP Krapina gdje sam zapovjednik, ostajem i dalje u Komisiji za osposobljavanje VZ KZŽ kao predavač iz nekoliko predmeta, ostajem i dalje u radu DVD-a Šemnica Gornja i svoje znanje i iskustvo mislim usmjeravati ka daljem osposobljavanju operativnih vatrogasaca. Koji su problemi u radu s kojima ste se susretali kao županijski zapovjednik, a aktualni su i danas? Lovrenčić: Trebalo bi hitno urediti status dobrovoljnog vatrogasca kad je na intervenciji. On, kao što smo to i vidjeli, nema nikakvih prava iz radnog odnosa niti nikakve beneficije ukoliko je na tom

Marijan Lovrenčić prisutan je u vatrogastvu od 1980. godine i to u dobrovoljnom vatrogastvu, a od 1986. godine član je operativne postrojbe DVD-a Šemnica Gornja. U DVD-u Gornja Šemnica bio je član natjecateljske ekipe, pa zapovjednik, mentor vatrogasne mladeži, a sada obnaša dužnost predsjednika vatrogasnog društva. S formiranjem profesionalne vatrogasne postrojbe u Krapinskozagorskoj županiji, zapošljava se 1994. godine u Krapini i od tad je u profesionalnom vatrogastvu. Od reformiranja županijskih zajednica po novom Zakonu o vatrogastvu od 2000. godine obnašao je dužnost županijskog zapovjednika. Usporedno s tom dužnošću, Marijan Lovrenčić od 2006. godine obnaša i dužnost zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe Grada Krapine. Završava studij sigurnosti na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu. požaru nekoliko sati ili nekoliko dana. I u našoj se županiji osjeća problem prisustvovanja intervencijama koje traju više od nekoliko sati. I dobrovoljci imaju svoje obaveze i poslove. Što se tiče profesionalnih vatrogasaca, tu hitno treba urediti njihov status prilikom odlaska u mirovinu, posebice u onim slučajevima kada taj vatrogasac ne može zadovoljiti uvjete iz liječničkog pregleda koji su dosta strogi. To se posebno osjeća u manjim postrojbama koje nemaju dovoljno ljudi, kao primjerice u našoj županiji. Kako vidite poziciju zagorskog vatrogastva u županiji?

Lovrenčić: Obzirom na navedene probleme na koje mi u najvećoj mjeri ne možemo utjecati, mislim da je budućnost zagorskog vatrogastva u ljudima. Vatrogastvo u Zagorju ima dugu tradiciju, u tom segmentu bili smo dio europskih kretanja otpočetka, zadnjih godina osuvremenila se oprema, a sad treba pažnju posvetiti izobrazbi, teorijskoj i praktičnoj, onih ljudi koji se bave operativnim vatrogastvom. Kod naših ljudi nije upitna volja za angažiranjem kad je potrebno pomoći drugome, srce zagorskih vatrogasaca je veliko, ali vrijeme u kojem živimo i potreba za stvaranjem ekonomskih uvjeta za život uzimaju svoj

danak. Zbog toga moramo tim ljudima pomoći da imaju priliku naučiti i uvježbati kako zaštiti sebe i ljude oko sebe, a onda i pomoći drugima u zajedničkoj akciji. Također, zagorsko vatrogastvo ima još jednu veliku prednost: dobru povezanost svoje dobrovoljne i profesionalne komponente. Imamo dobru profesionalnu jezgru u dvije profesionalne postrojbe teritorijalno raspoređene i razgranatu bazu dobrovoljnih vatrogasnih društava po cijelom području županije. Upravo je zajedničko djelovanje ove dvije sastavnice garancija dobre organiziranosti vatrogastva u Krapinsko-zagorskoj županiji.

aktualno

broj 326 / 15.01.2010.

‘Prvi smo shvatili da smo udru pubexpress

Razgovor s načelnikom Lobora Andrijom Smetiškom, Novog Golubovca Borisom Tušekom, Mihovljana Zlatkom Bartolićem i Mača Stjepanom Sokolićem, kolegama i dobrim prijateljima iz iste stranke…

Razgovarala:

• Mirjana Bašak Snimio:

• Krunoslav Pavlina LOBOR

Prije nekoliko godina, odnosno 2006. godine izrađen je Projekt ukupnog razvoja tzv. PUR i to za općine Lobor, Mače, Mihovljan i Novi Golubovec. U tom projektu svaka od tih općina odredila je svoje smjernice budućeg razvoja sa zajedničkim prosperitetom. Koje su to smjernice razvoja na kojima će ove četiri jedinice lokalne samouprave bazirati svoj razvoj? Smetiško: Zajednički projekt u tom Planu ukupnog razvoja su nam Sutinske toplice, dok u ostalom svaka općina ima svoje posebnosti i različita je od druge, a u principu se međusobno nadopunjavaju. Novi Golubovec je tako više poduzetnički orijentiran. Mi smo u prednosti u vjerskom turizmu, dok općine Mače i Mihovljan imaju zajedničke toplice, odnosno izvor. Naš razvoj baziramo i na poljoprivredi, naglasak je na seljačkim gospodarstvima. Planira se i gradnja hotela u Šipkima, dok obitelj Bolfek gradi kuću sa svim popratnim elementima koji bi trebao biti restoran. U Vinipotoku se uređuje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nikole Lesičara koji je dobio za to sredstva od Ministarstva poljoprivrede. Otvorena je zalogajnica u Loboru, do sada nismo imali takvu gastronomsku ponudu na području općine. Dešavaju se stvari, ali puno sporije nego što bi mi to htjeli. Svaka od općina je počela dio svoga plana ostvarivati kroz prostorne planove, ali s obzirom na svekoliku krizu sve je usporeno. Tušek: Zajednički projekt su nam Sutinske toplice, u tome smo se složili. Općina Novi Golubovec je više orijentirana na gospodarstvo, a ne na turizam. U turizmu nemamo nekih mogućnosti. Planirali jesmo budući je Novi Golubovec rudarsko središte napraviti muzej u djelu stare crkve, odnosno u bivšoj kapelici sv. Barbare. Sada su u tijeku razgovori s crkvom da bi nam taj prostor ustupila. Bilo je nekih planova za razvoj seoskog turizma s obitelji Vugrek, ali je zapelo, pa s time ne možemo računati. Razvoj baziramo na poduzetničkoj zoni gdje smo otkupili 90 posto zemljišta, a samo s jednom vlasnicom se ne možemo dogovoriti i to nas je usporilo za godinu dana. Općina Novi Golubovec prometno je vezana za državne ceste D29 i D35 gdje je na svom području izgradila nogostupe. Uglavnom, nama je gospodarstvo broj jedan. Dobro, vi imate i jake firme na svom golubovečkom području? Koliko dobivate od kamenoloma? Tušek: To je pod navodnicima jako, iako je sve to kilavo. Preživljavaju. Nama je najveći problem što nema novog zapošljavanja i zato mi idemo u gradnju poduzetničkih zona. Za eksploataciju dobivamo oko 200.000 kuna i u tom pogledu nismo zadovoljni. Kamenolom Gorjak dobiva daleko više, oko 1.000.000 kuna. Bartolić: Naš potencijal je razvoj turizma. Na području općine Mihovljan nalaze se izvori i stare Sutinske toplice. To je privatizirano, a vlasnik je Krešimir Ilčić iz Zlatara koji je toplice uništio, odnosno doveo u derutno stanje. Od toga nema nikakve koristi niti općina Mihovljan niti drugi kraj nas, a to uništava i cijelu našu regiju. Ilčić ima koncesiju do 2018. godine, međutim kako je ta koncesija dobivena i na koji način treba provjeriti. Nije tajna da on nije dobio koncesiju odjednom, već je neke stvari trebao mijenjati i dobio je tek nakon

Općine Lobor, Mače, Mihovljan i Novi Golubovec smještene na sjeveroistočnom dijelu Zagorja dobre su susjede. Prometno su povezane, udaljene jedna od druge najviše desetak kilometara. Načelnici su kolege i dobri prijatelji iz iste stranke, HDZ-a, pa zajednički rade na projektima koji će ih ubuduće i povezivati, posebno na području turističke ponude. Iako se oni, sami vele, često sastaju, ovaj put smo ih mi stavili na kup u novootvorenoj zalogajnici ‘’Pod gorom’’ u Loboru gdje smo u pravom domaćem ambijentu razgovarali s načelnikom Lobora Andrijom Smetiškom, Novog Golubovca Borisom Tušekom, Mihovljana Zlatkom Bartolićem i Mača Stjepanom Sokolićem o njihovim zajedničkim projektima i viziji kako bi trebao u bliskoj budućnosti izgledati taj dio našeg Zagorja. šest mjeseci. Napravio nije ništa što mu u tom ugovoru piše. Tražili smo od državne inspekcije odgovore da li je moguće dobiti koncesiju, a da čovjek tu koncesiju ne plaća. Kome on plaća koji dio novaca? Da li je to po litri, da li po kubiku? Nikada nismo dobili nikakav odgovor. Uz postojećih izvor postoje još i dva bunara čiji je vlasnik INA. Ima zainteresiranih za investiranje u Sutinske toplice no sva su zemljišta privat i tu su cijene enormne. Zbog toga ljudi odmah odustanu i priči je tu kraj. Imamo i jedan prekrasan dio ''Šikad'', u Prostornom planu predviđen za Sportsko-rekreacijski centar. Razvoj vidimo i u poljoprivredi, malom poduzetništvu, seoskom turizmu, ekološkoj proizvodnji, plastenicima koji bi se mogli navodnjavati iz toplica. Sokolić: Projekt ukupnog razvoja započet je 2005., a završen 2006. gdje je obuhvaćena jedna cjelina svih četiriju općina. Statistički to je veličina 120 km2 gdje živi 9.600 stanovnika i to je interesantna destinacija za razvoj Sutinskih toplica i vjerskog turizma. Bilo bi to odlična turistička ponuda ne samo za našu županiju, Zagreb, već i za inozemstvo. Sutinske su toplice povijesno vezano za njemačko i austrijsko tržište. To je bilo poznato lječilište za nerotkinje, uz to je predviđen i sportsko-rekreacijski dio kompleksa, a na području općine Mače se prostire u nekih 85 hektara, a nastavlja se na području Mihovljana. Problem koji mi imamo na području općine Mihovljan i Mače su upravo te toplice koje postojeći vlasnik nije priveo svrsi. UTP Ivančica iz Zlatara dio je u privatizaciji kupila, a dio je od države dobila budući da je to plemičko dobro pl. Rittera

(4,5 do 5 hektara zemljišta) sa starim termama, jer u procesu povratka imovine nije bilo rođaka koji bi to naslijedili i to je UTP upisao u svoje vlasništvo. Time su došli do vlasništva tih nekretnina koje se nalaze u Sutlanskoj dolini. To je ujedno i spomenik kulture koji je u derutnom stanju i svakim danom propada, a postojeći vlasnik nimalo ne vodi brigu da očuva to prirodno bogatstvo. Vezano uz koncesiju, Ilčič je ima na 20 godina i na 20 posto kapaciteta izvora, 80 posto izvora još je slobodno. Mi ćemo svoj razvoj bazirati i dalje na uređenju komunalne infrastrukture da bi imali temeljne pretpostavke da zadržimo postojeće stanovništvo na svom teritoriju da može živjeti, da ima donekle uvjete kao i centar mjesta. Uređenjem nerazvrstanih putova mi spajamo i općinska središta. Kao što smo asfaltom povezali Peršaveski i Mihovljanski Frkuljevec, tako bi i Delkovec na području Mača spojili s Vojnovcem u Loboru. Sa svojim susjedima povezani smo prometno 90 posto što je također prednost. Tušek: Što se tiče Sutinskih toplica treba staviti te stvari na pravi nivo ili mu je onaj koji mu je koncesiju dao, u krajnjem slučaju može i ukinuti, ako se ne pridržava uvjeta. Kako bi se u tu turističku ponudu Sutinskih toplica uklopili Lobor i Novi Golubovec? Smetiško: S obzirom da današnjem gostu nije više dovoljno da se samo kupa i poslije toga spava ili gleda televiziju, njega zanimaju i neki popratni sadržaji koje onda mi možemo ponuditi kroz nekakve avanturističke projekte:

off road, paraglading, traking, lov, ribolov, razgledavanje muzeja i dr. Znači to bi se na neki način zaokružilo i kao zajednički produkt, proizvod i prodavalo ne samo u užoj regiji, već i šire. Sve je to vezano uz PUR koji smo donijeli, no sad se pojavljuju i neki momenti gdje bi se kroz obnovljive izvore energije mogla koristiti geotermalna energija Sutinskih toplica. Tamo je moguće na temelju te tople vode napraviti geotermalnu elektranu koja bi zadovoljavala potrebe čitavog Zagorja. Za to su se zainteresirali ljudi iz Njemačke koji već skupljaju podatke za to. Tu je i proizvodnja bioplina kojeg smo se mi u Loboru dotakli. Nadalje, fondovi EU predviđaju program Lider, odnosno osnivanje LAGA, lokalnih akcijskih grupa. Kako smo u PUR krenuli skupa naš četiri općine vjerujem da ćemo dogovoriti i ovaj projekt skupa s obzirom da već imamo puno osnove i zajedničko gledanje na sve to skupa. Ta LAGA se praktički registrira kao udruga i svaka jedinica lokalne samouprave koja je vezana mora biti u njoj, kao i postojeće udruge po općinama, privatne osobe, poduzetnici i obrtnici. Na temelju toga dobivaju se novci. Tušek: Direktno od razvoja Sutinskih toplica mi nemamo ništa. Ono što bih htio naglasiti i što je po meni najvažnije je da moramo s nečim krenuti i nešto napraviti jer bude nam se dogodilo to da nas ne bude, da nam bregi budu ostali prazni. Ne samo da umire više ljudi nego što se rađa djece, već mladi nemaju perspektivu. Otiđu na školovanje, studije, ožene se i nema ih u Zagorju. Postanu vikendaši. Moramo napraviti sadržaje za ovaj dio našeg Zagorja, jer na državnoj razini to ne bude nitko

aktualno

broj 326 / 15.01.2010.

uženi brojčano i fiskalno jači’

Smetiško: Naš najveći problem je državna cesta D29. Hrvatske ceste su u principu sanirale sve državne ceste dok je tu našu cestu uništila na račun sanacije državne ceste D35, a da ona sada uopće nije u planu sanacije. Ta državna cesta prolazi baš područjima gdje su HDZ-ovi načelnici na vlasti

Tušek: Moramo napraviti nešto od našeg dijela Zagorja, s nečim krenuti jer bude nam se dogodilo to da nas ne bude, da nam bregi budu ostali prazni. Ne samo da umire više ljudi nego što se rađa djece, već mladi nemaju perspektivu. Otiđu na školovanje, studije, ožene se i nema ih u Zagorju. Postanu vikendaši.

Bartolić: Na području općine Mihovljan nalaze se izvori i stare Sutinske toplice. To je privatizirano, a vlasnik je Krešimir Ilčić iz Zlatara koji je toplice uništio, odnosno doveo u derutno stanje. Od toga nema nikakve koristi niti općina Mihovljan niti drugi kraj nas, a to uništava i cijelu našu regiju.

Sokolić: Mi smo četiri općine među prvima u Zagorju koje su prepoznale da smo samo udruženi brojčano i fiskalno jači. Mi smo imali pripremljen PUR prije nego što je izrađen Županijski ROP, jer smo vidjeli da su zajednički projekti u prednosti iznad ostalih.

za nas. Glave skupa i probati izvući sredstva što više možemo iz tzv. europskih fondova. Sad da li bude u prvom trenutku više koristi imao Mihovljan, Lobor ili Mače nije bitno, važno da zajednički djelujemo.

državne ceste dok je tu našu cestu uništila na račun sanacije državne ceste D35. Ta državna cesta prolazi baš područjima gdje su HDZovi načelnici na vlasti. Prolazi kroz Zlatar, Zlatar Bistricu, Mače, Lobor, Novi Golubovec gdje ide na D35. I Mihovljan je vezan za nju. Izlazi na Kašinu. Ta cesta uopće nije u planu sanacije. Idućih mjeseci nama preostaje borba oko toga. Zahtijevat ćemo, tražiti, moliti… Hrvatske ceste bi uz tu svoju državnu cestu trebale napraviti nogostup i rasvjetu, a Lobor i Novi Golubovec većim su dijelom na svom području riješile taj problem o svom trošku. Tušek: I onda što se dogodilo? Mi smo napravili uz tu cestu D29 nogostup i onda su nam ga oni uništili od velikog tereta kamionima koji su bili preusmjereni na tu cestu dok je trajala rekonstrukcija D35. Praktički napravili su štetu, a ne korist. Bartolić: Da, to je naš zajednički problem. Ali općina Mihovljan ima svoj problem vezan uz prometnu nepovezanost. Naša se prometna povezanost može mjeriti s otokom Visom, čak je i otok Vis bolje trajektno povezan nego mi sa Zlatarom ili Krapinom. Ne znam tko je kriv zbog toga. Presečki je dobio koncesiju, ali jednostavno ne vozi linije. Naši ljudi su pješaci. Sokolić: Državna cesta D29 je u toliko derutnom stanju, posebno od Golubovca do Zlatara. Jedan dio te ceste se rekonstruirao od Laza do Zlatara 1998. godine dolaskom pape Ivana Pavla II u Mariju Bistricu. Sadašnje stanje te prometnice koja prolazi kroz Mače, dijelom Lobora i Golubovca nakaradno je za vidjeti. Državna cesta D35 je napravljena kvalitetno u onom dijelom gdje je rekonstruirala i ona je ogledni primjerak kakvu cestu bi htjeli i mi imati na D29. Tada bi nas ona dugoročna zadovoljila za nekih 20 do 30 godina. Smetiško: Tada bi našim lokalnim jedinicama i brza cesta bila prednost, ali mi do te brze ceste moramo prvo doći. U prosjeku nam bi trebalo 20 minuta do brze ceste kad bi D29 bila dobra, a sad bi nam trebalo više od pola sata s velikom mogućnošću da do nje dođemo bez jednog kotača. Mi smo i granično područje s Varaždinskom županijom i praktički ako samo zatvoriš oči i slušaš kotače automobila osjetiš kad si prešao iz našeg područja na njihovo i obratno. Osjeti se kvaliteta i podloga ceste između naše i njihove županije.

Smetiško: Isti problem imamo i na području općine Lobor. Elektra Varaždin pokriva Stari Golubovec i mi na tom području imamo godišnje cca 100 prekida napajanja, dok je normalno nekih 15. Tušek: Problem je dalekovod od Novog do starog Golubovca. Od Lepoglave on je rekonstruiran. Smetiško: Onog trenutka kada sam postao načelnik prvo što sam napravio bio je da sam posjetio direktora Elektre Varaždin da mu iznesem naš problem. Ono što mi je rekao 2004. godine ponavlja svake godine. Sada već šestu godinu. Bartolić: On hoće da ako Elektra Varaždin ide u rekonstrukciju mreže da mi financiramo tu trafostanicu sa 30 do 40 posto. Napravimo mrežu, pa da ti može poslije prodavati struju. Strašno su skupi. Sokolić: Zajednički problem je i rješavanje opskrbe pitkom vodom, onih područja koja nisu u sustavu vodovoda. Na području Mača su tri lokalna vodovoda i tom vodom se opskrbljuje 1/3 našeg stanovništva. Smetiško: Općina Lobor ima na svom području 14 lokalnih vodovoda, a Općina je s najvećim izvorištem vode u Zagorju. Nemamo ni jednog predstavnika u Nadzornom odboru Zagorskog vodovoda, i to dolaskom SDP-a na vlast u Županiji. Bartolić: Mihovljan ima jedan lokalni vodovod. Tušek: Imamo jedan svoj i jedan zajednički s Loborom.

te nas sada. Naše općine ne bi smjele doći u pitanje. Ako budemo opet išli skupa pod sastav Zlatar Bistrice ili Zlatara onda to bude Bože sačuvaj. Kaj smo napravili napravili smo. Budemo se sastali za deset godina i budete vidjeli da nitko ne bude napravio ni metar više. Sokolić: Općina Mače dijeli mišljenje da je jedinica lokalne samouprave opravdala svoje postojanje od 1993. godine od kada je dobila status. Bivša općina Zlatar Bistrica 1990., odnosno 1992. općina Zlatar bila je jedna općina na kojoj je otprilike obitavalo 32.000 stanovnika. Novim ustrojem 1993. ustrojeno je osam jedinica lokalne samouprave, a 1997. godine i Novi Golubovec dobio je samostalnost, tako da je ustrojeno ukupno devet lokalnih jedinica nastalih iz bivše općine Zlatar Bistrica. Bivša općina imala je 10 mjesnih zajednica, sve su dobile samostalnost osim Belca koji je pripao gradu Zlataru. Predviđen je novi regionalni ustroj. Država je za sada podijeljena na statističke regije, a da bi one zaživjele Vlada treba sad u šest mjeseci napraviti program i predložiti koje bi to županije ušle u koju regiju. Mi smo svi mišljenja da imamo uvjeta da i dalje postojimo na tom nivou kao što smo i do sada. Ako bi u budućnosti bilo, a vidimo da nije praksa u EU, (primjer je Danska koja je trebala promijeniti niz zakonskih i podzakonskih akata, njih 50) prije svega treba odrediti put na koji način unaprijediti stanje kod lokalnih jedinica koje imaju manji izvorni proračun da se poravnaju s onim koji imaju statuse. Na taj način će se uvidjeti da li je to stanje u prostoru dalo rezultata i da li su ti novci potrošeni namjenski ili nisu. Onda državna uprava može odrediti te neke parametre.

Vi se sigurno dobro slažete s obzirom da ste svi četiri iz iste stranke, HDZ-a, koji je na vlasti i na državnoj razini. Stječe se dojam da vi lakše dobivate sredstva od vrha? Smetiško: To je određena fama: HDZ na vlasti! Nitko vam neće dati novce bez obzira tko je na vlasti bez programa, ako nema projekta. To je prošlo svršeno vrijeme koje je završilo prije pet, šest godina. Projekt, građevinska dozvola... Sve to treba za start, da bi se uopće mogli tražiti novci. Konkretno, ja za dječji vrtić koji smo započeli do te faze moram sve napraviti sam, jer nitko neće dati ni lipu. To je dugotrajan proces, a da bi se riješili zamršeni imovinsko-pravni odnosi koji nas većinom muče, to traje i po godinu dana. Da ne govorim o tome da kad se pojaviš kao kupac cijena zemljišta raste tri, pet, negdje i do deset puta. Svi smo svjesni da se ukidaju subvencije za proizvodnju, ali budu subvencije s osnova ruralnog razvoja i na taj se način moramo udružiti. Novce koje smo imali u Hrvatskoj smo iscrpili. Sljedeće dvije-tri godine trebali bi doći na nulu. Eventualno nekakve novce možemo dobiti izvana. Tušek: Nije istina da novce dobivaju samo one jedinice lokalne samouprave gdje je HDZ na vlasti. Bez programa, projekata, privremene ili okončane situacije nema sredstava. Ima dosta primjera gdje su za kvalitetne programe dobile novce i lokalne jedinice drugih političkih opcija. Ne dijeli nam se šakom i kapom. Bartolić: Do novaca jako teško dolazimo. Evo samo jedan primjer, općina Mihovljan je od Ministarstva regionalnog razvoja dobila 50 posto sredstava za izgradnju nogostupa, dok su neke druge lokalne jedinice gdje nije HDZ na vlasti dobile 80 ili 70 posto sredstava. Program i upornost, ništa drugo. Sokolić: Važno je reći da samim kandidiranjem vezano za sufinanciranje od države ili iz bilo kojeg fonda ili Ministarstva nije garancija iako se potpisao ugovor, ako nemate privremenu ili okončanu situaciju dobivanje novaca. Mi smo četiri općine koje su među prvima u Zagorju prepoznale da smo samo udruženi brojčano i fiskalno jači. Mi smo imali pripremljen PUR prije nego što je izrađen Županijski ROP, jer smo vidjeli da su zajednički projekti u prednosti iznad ostalih. Koji je zajednički problem koji vas muči? Smetiško: Naš najveći problem je državna cesta D29. Hrvatske ceste su u principu sanirale sve

Imate li još zajedničkih problema koje treba hitno riješiti? Bartolić: Imamo, sa strujom. Dio Kuzminca i Gregurovec napajaju se strujom iz Elektre Varaždin i često dolazi do prekida. Ostalo stanovništvo opskrbljuje Elektra Zabok. Tražili smo u Elektri Varaždin rekonstrukciju niskonaponske mreže. Kad su nam to izračunali rekli su da naši građani to ne mogu platiti ni za 200 godina koliko bi oni uložili.

Kako vidite razvoj svojih općina u budućnosti s obzirom na najavljenu racionalizaciju jedinica lokalne samouprave, što bi značilo ukidanje manjih gradova i općina. Ako do toga dođe, postoji li mogućnost vašeg udruživanja? Smetiško: Ako bude trebalo doći do udruživanja, onda to ne bi trebalo birokratskim putem rješavati, već bi to trebalo proizaći iz dogovora određenih subjekata. Smatramo da te lokalne samouprave opravdavaju svoje postojanje i da takvih primjera ima i u EU (Francuska, Slovačka, Češka). Sve općine proizašle su iz mjesnih zajednica, a koje su imale više zaposlenih nego sada imaju naše općine, a nisu napravile ništa. Tušek: Svaka jedinica kako god mala bila ima opravdanja i tu se vidi da se nešto napravilo. Trebalo bi još spustiti decentralizirana sredstva i dati veće ovlasti lokalnim jedinicama. Puna su nam usta decentralizacije. Mi smo kao decentralizirana država, a onda bi ukidali te male lokalne jedinice. Cijelo Zagorje bi trebalo biti od posebne državne skrbi, a ne ukidati općine, već pružiti i drugima dati. To bi bio pravi potez. Bartolić: Devedesetih godina općine su postale iz Mjesnih zajednica, a mi do 1993. godine nismo imali nikakve infrastrukture. Pogledaj-

Vi ste svi načelnici profesionalci. Zašto? Smetiško: U pitanju je djelovanje. U principu se moraš reciklirati tri puta, moraš biti u Županiji, u Zagrebu, na Općini da bi to donekle u općini funkcioniralo. Bartolić: Puno se više može napraviti kad se stalno angažirani na Općini. Tušek: Nije lako. Kad hoćete predati neki zahtjev ponekad u Zagreb, na neko Ministarstvo morate ići 'milijun' puta. Ima i praznog hoda, a da ništa ne zbavite. Nitko ne može raditi zabadava. Sokolić: Uvidjeli smo da volonterski ne možemo obnašati tu dužnost. Rezultate našeg rada građani su honorirali na izborima. Vlada treba pod hitno odrediti koeficijente vezane za obnašanje dužnosti načelnika volontera i profesionalca jer je organizirani nered po terenu i onda mi ispadamo dežurni krivci pred građanima što nisu određeni parametri da bi građani znali koliko ih koja opcija stoji. Koliko kada se posao načelnika obnaša volonterski, a koliko kada je profesionalac.

županija

broj 326 / 15.01.2010.

parlament

Kad lokalna vlast i politika ne mare, onda stvar u svoje ruke uzima mali čovjek koji najbolje poznaje probleme svojeg mjesta. Otprilike takvim uvodom Josip Bartol iz Ravnica, poznat pod nadimkom Hrs, započeo je svoju priču.

U 2009. godini manje od trećine korisnika zagorskih lokalnih vodovoda pilo je zdravstveno neispravnu vodu.

Zagorci nezadovoljni ‘Kad tražite pomoć k’o kvalitetom vode, ali da štapom tučete po vodi’ ništa ne bi mijenjali

Mirjana Bašak RAVNICE

Senka Susović

ZLATAR

eć četrdeset godina muku mučimo sa starim dijelom potoka Horvatska kojeg je trebalo odavno zatrpati. Mještani su davali telad od 130 do 150 kilograma (kao sredstvo plaćanja) da se taj dio zatrpa, ali ništa.

tanje vode iz lokalnih vodovoda na području Krapinsko-zagorske županije, proteklih godina, prema rezultatima provedenih analiza, nije bila nimalo zadovoljavajuća, no u 2009. godini manje od trećine korisnika zagorskih lokalnih vodovoda pilo je zdravstveno neispravnu vodu. Prema riječima Božene Marković, voditeljice Službe za zdravstvo i ekologiju pri Zavodu za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije u Zlataru, prije tri godine analize vode pokazivale su da samo 9 posto vodovoda ima

Potok, asfalt, rasvjeta…

U taj potok se baca razno smeće, a ljeti se od tog smrada od smeća i kojekakvih 'crkotina' ne može živjeti ni disati - ispričao nam je Josip Bartol. Općina Veliko Trgovišće i Vodoprivreda, dodaje, do sada nisu ništa riješili, a kad idete u Zagreb nešto riješiti to vam je, objašnjava svoje iskustvo, kao da tučete štapom po vodi. Osim potoka, Ravničare muči i komunalna infrastruktura. Na tzv. Hrstovom brijegu nema još asfalta, obećavaju ga, kaže ove godine, a nema ni rasvjete. Odnosno bila je, ali je prošle godine u listopadu prekinuta. - Rasvjetu je taj dio naselja imao još 1955. godine. Obećali su je sanirati i vratiti, ali nisu. Na tom sam 'bregu' rođen, ljudi iz Njemačke dolaze, vikendaši i čude se takvom ponašanju rukovodstva - rekao je Bartol.

Općina: 'Rješavamo…'

Kad će se ti problemi riješiti pitali smo načelnika Velikog Trgovišća Zdravka Vutmeja. - Općina Veliko Trgovišće potpisala je ugovor s Hrvatskim vodama o održavanju kanala i svih odvodnih jaraka koji su u domeni Hrvatskih voda, a potok Horvatska je pod ingerencijom Vodoprivrede. To je zajednički projekt koji će se rješavati ove godine, čiji su nositelj Hrvatske vode, dok općina Veliko Trgovišće također participi-

upravljaju vodovodni odbori ili udruge građana i to uglavnom nelegalno. Voda iz takvih vodovoda pije se na vlastitu odgovornost, no odgovornost za distribuciju vode leži na lokalnim jedinicama. - Vodovodi su ilegalni jer da bi se netko bavio distribucijom mora se registrirati i ishodovati razne dozvole. Gradovi i općine dužni su građanima osigurati vodu za piće i trebali bi se brinuti o tim vodovodima, ali kako je njih puno trebalo bi uložiti i puno novca pa je tako jedna od najprihvatljivijih ideja da se ti mali vodovodi priključe na veće sustave. No, tu se javlja sljedeći problem, a

Prije tri godine analize vode pokazivale su da samo 9 posto vodovoda ima ispravnu vodu za piće, 2007. godine ta je brojka porasla na 32 posto, godinu kasnije na 37 posto, no u prošloj je pala na 27 posto, ali uslijed većeg broja uzorkovane vode.

ra. U ovoj godini će Hrvatske vode odvojiti 300.000, a Općina 200.000 kuna - objasnio je načelnik Vutmej. Na asfaltiranju se, pak kaže načelnik, napravilo puno. Prošle se godine asfaltiralo 9,5 kilometara nerazvrstanih cesta na području Velikog Trgovišća i to je bilo najveće asfaltiranje u Krapinsko-zagorskoj županiji. Evo, već dvije godine iz programa ispada saniranje županijske ceste Mrzlo Polje - Požarkovec, a ove smo godine u proračunu

predvidjeli sredstva za njezino sufinanciranje. Dakle, postoje određeni prioriteti u asfaltiranju, a u razgovoru s predsjednicima Mjesnih odbora oni će se i definirati rekao je Vutmej. Od Mladena Buhina, referenta za infrastrukturu i komunalnog redara u Općini saznajemo kako je mreža prekinuta zbog pada drveta na žice i da je potrebno ponovno skablirati mrežu. - Riješit ćemo to u što kraćem roku - dodao je Buhin.

ispravnu vodu za piće, 2007. godine ta je brojka porasla na 32 posto, godinu kasnije na 37 posto, no u prošloj je pala na 27 posto, ali uslijed većeg broja uzorkovane vode.

Piju vodu na vlastitu odgovornost

- Na temelju Ugovora s Krapinsko-zagorskom županijom u protekloj godini u periodu od ožujka do kraja kolovoza uzeto je 680 uzoraka vode na lokalnim ali i javnim vodovodima, a uslijed povećanog broja uzoraka u odnosu na ranije godine, postotak ispravnosti vode za piće bio je i nešto manji - pojašnjava Božena Marković. Inače, lokalnim vodovodima

to je otpor stanovnika koji bi trebali plaćati nove priključke, odnosno veću cijenu vode koju sada plaćaju npr. do 3 kune po kubiku potrošene vode, a u velikim distribucijskim sustavima ta je cijena puno veća. S druge strane, spomenut ću i slučaj lokalnog vodovoda u Stubičkim Toplicama gdje su se korisnici prije vrlo često žalili na nedostatne količine vode. Otkako su ugrađeni vodomjeri i cijena vode se ne plaća paušalno već prema potrošnji, pritužbi više nema jer se i voda racionalnije troši - navela je voditeljica Marković te dodala kako je Zavodu za javno zdravstvo svejedno da li će se voda distribuirati

iz velikog sustava ili malog lokalnog vodovoda, važno je da je voda zdravstveno ispravna. Prema njenim riječima među lokalnim vodovodima doista ima i svijetlih primjera koji pokazuju kako se uz malo truda i volje može distribuirati zdravstveno ispravna voda.

Ima i uzornih vodovoda

- Svijetli primjer je vodovod u Gornjem Jesenju koji svih ovih godina ima urednu analizu vode. Tu je i lokalni vodovod u Mariji Bistrici gdje je ugrađen klorinator te se stanje znatno popravilo, a problem jedino katkada stvara površinsko zamućivanje vode. Među uzorne vodovode spada i lokalni vodovod u Stubičkim Toplicama koji se dobro održava, te vodovod Brezovica-Goričanovec u Đurmancu - pohvalila je voditeljice Marković. Što se tiče neispravnosti vode, najveći problem u većini slučajeva predstavlja upravo mikrobiološka neispravnost vode, odnosno velika prisutnost bakterija i to onih fekalnih, a smetnje poput povraćanja i proljeva vrlo često pogađaju one ljude koji takvu vodu ne piju stalno. Naravno, vrlo teške komplikacije mogu zadesiti i stalne korisnike mikrobiološki neispravne vode. Božena Marković osvrnula se i na zanimljive rezultate ankete o kvaliteti opskrbe vodom na području naše županije, provedene preko učenika u osnovnim školama koja je pokazala da anketirani roditelji iako su nezadovoljni kvalitetom vode, za koju su uglavnom navodili da se muti te da je nema u dovoljnim količinama, s druge strane ne bi ništa mijenjali.

županija

broj 326 / 15.01.2010.

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

Vikend akc ij a

Sv. vrat sk

15 .0

1.-17.01.10.

Juneća leđa SK (ramstek)

29,98 kn/kg

Varaždinski pohanci Koka

37,99

Imate li stare vagone za stoku, pošaljite ih u Zagorje!!! - naslov je priče koju je čitateljica Martina Cekol iz Krapine poslala na mail naše redakcije ogorčena prije svega odnosom Hrvatskih željeznica prema Zagorcima.

TKO NE MORA, NEKA NE IDE NA VLAK… Mirjana Bašak KRAPINA

ok su Zagorci još 2002. na drvenim klupama u takozvanom “Texasu” putovali za Zagreb, neki drugi studenti iz nekih drugih dijelova Hrvatske imali su više sreće i desetljećima putovali električnim, a od 2004. nagibnim vlakovima. Ni slutili nismo da nakon brojnih kašnjenja, smrzavanja, gužvi, arogancije i bahatosti koju nam je HŽ u svim našim studentskim godinama priuštio, pravi horor počinje tek kada počnete raditi - opisuje ta diplomirana inženjerka koja svakodnevno putuje u Zagreb vlakom na posao.

Smanjili broj vagona

Ako se vozite 'cugom' iz naše zagorske metropole u Zagreb trebat će vam puno živaca. Svjedok tome je sama naša čitateljica koja je svoje neugodne avanture sve potanko objasnila. - Ukoliko radite u Zagrebu i imate sreće - klizno radno vrijeme ili dobrog šefa te si možete priuštiti da na posao dođete i poslije 7, iz Krapine morate krenuti vlakom u 5:46. Kaj i nije bilo tak loše dok je taj vlak bio polubrzi (stajao je samo u Zaboku, Zaprešiću i na Glavnom kolodvoru). No, prvo je određeni djelatnik HŽ-a iz Zagorja dobio službenog Passata i prestao putovati vlakom da bi tjedan dana kasnije naš polubrzi vlak izgubio i onu polovicu brzine. Ovdje ne mogu, a da ne izrazim svoju zgranutost činjenicom da vlakovi HŽ-a nisu dovoljno dobri za njihove radnike i da si uz tolike gubitke, koje građani saniraju, Hrvatske željeznice mogu priuštiti da njihovi radnici dobivaju nove službene aute i da ne koriste

željeznicu - ogorčena je Martina Cekol. I tako, opisuje ona dalje, ako ste ustali u 5, u 7:10 došli do Zagreba, a onda još i do posla, dok ste odradili svojih 8 sati, ni u kom slučaju ne stignete doma vlakom u 15:25. To spominjem samo kako bi dobili približnu sliku o broju ljudi koji putuju doma “radničkim vlakom” u 16:23. Vlakom u kojem su ogromne gužve, u kojem se više ni ne nadate da ćete sjesti. I tako je to funkcioniralo neko vrijeme. Nije bilo idealno, ali je bar funkcioniralo - piše dalje. No, prije par mjeseci HŽ je, kaže, bez objašnjenja, 4 vagona smanjio na 3, a negdje putem su i normalni vagoni zamijenjeni onima s kupeima. - Oni istina jesu udobniji al' efektivno imaju puno manje prostora, što bi svakom tko zna brojati trebalo biti jasno. I tako su nas u tim brojčano, a i veličinom, manjim vagonima prevozili, usudila bih se reći kao stoku. No, razlika je u tome što bi se za stoku pobunila bar Udruga za zaštitu životinja, dok se za nas nitko nije zauzeo. Poslani su neki e-mailovi, tražila su se objašnjenja, a jedini dobiveni odgovor je da je ovo privremeno. I doista je i bilo privremeno, što nas dovodi do ponedjeljka - 14.12.2009. zbog kojeg i pišem sve ovo - navodi naša čitateljica koja se zaista oboružala podacima.

Vlakovi bez voznog reda

- Dan je počeo snijegom, temperatura je drastično pala, svi su se divili bijelom omotaču, a na radiju su spominjali kako su Hrvatske ceste zatečene snijegom. Što je ruku na srce smiješno, jer čak ni ja nisam bila zatečena snijegom, a vrijeme ne utječe direktno na moj rad. I tak sam ja u 16:30 došla na stajalište u Gajnica-

S nekih 50 minuta zakašnjenja vlak je stigao sa svoja 3 vagona u koja se petnaestak putnika jedva uguralo, a gužva je bila tolika da su se ljudi vozili na onom metalnom mostiću koji služi za prijelaz iz vagona u vagon… ma, istina nešto prije vremena, ali poučena iskustvom da ponekad vlakovi sa stajališta znaju otići i minutu, dvije ranije. U 16:50 bilo je očito da vlak poprilično kasni. A Gajnice kao stajalište ne da nemaju čekaonicu nego nisu čak ni adekvatno zaklonjene od vjetra. Stajalištem se sve češće čuo kašalj, a nakon dodatnih 10 minuta ostala sam bez osjeta u nogama - prepričala je naša čitateljica. Veli kako je napokon, s nekih 50 minuta zakašnjenja vlak stigao sa svoja 3 vagona u koja se petnaestak putnika jedva uguralo, a gužva je bila tolika da su se ljudi vozili na onom metalnom mostiću koji služi za prijelaz iz vagona u vagon. Tek nakon Pojatnog svi su se uspjeli ugurati u vagon i zatvoriti vrata između vagona. No najgore je, dodaje, da vlak nije kasnio zbog snijega, kako je pretpostavljala, nego zbog onog “to je samo privremeno”. Naime, u vrijeme kada je trebao krenuti, vlak je imao samo 2 vagona, a dio ljudi se još uvijek nalazio na stanici jer se nisu uspjeli ugurati unutra. Tek nakon 20 minuta kašnjenja u polasku, pa je HŽ na brzaka krenuo stavljati dodatni, treći vagon. Prešla bi naša čitateljica preko svega, kao i puno puta prije, veli, da nije bilo dodatne situacije u Zaboku. -“Radnički vlak” je ustvari vlak za Kotoribu i u Zaboku ljudi moraju presje-

sti za Stubicu i Krapinu. Već pri silasku u Zaboku zbunilo nas je što se u stanici nalazio samo jedan vlak, kako će se kasnije saznati, vlak za Stubicu. A ono što je mene zbilja razbjesnilo je odgovor da je vlak za Krapinu otišao jer je bilo ljudi u njemu i da ne bi bilo u redu da su ti ljudi čekali i da sljedeći vlak ide u 19:20, odnosno veza vlaka koji je u 18 kretao iz Zagreba. Nisu mi dali odgovor na pitanje koliko je ljudi bilo u tom vlaku za Krapinu, no mislim da nije moglo biti više od 10 - prepričava. Ono što nju muči je pitanje zašto tih 10 ljudi nije moglo pričekati 50 minuta, a ona zajedno s putnicima u Gajnicama čekala je više od sat vremena? - Kako je moguće da vlak koji je “veza” vlaku iz Zagreba ode? I da li je osoba koja je zaključila da 10 ljudi ne može pričekati još malo, a znala je da mu dolazi puni “radnički vlak”, kompetentna za posao koji obavlja? Tu se također postavlja pitanje zašto je jedna “veza” ona za Stubicu mogla pričekati vlak iz Zagreba, a druga nije? Zar to onda znači da su ljudi koji su čekali u vlaku za Stubicu manje vrijedni od onih u vlaku za Krapinu? - puna je pitanja i nedoumica.

Putnici bez informacija

- I tako je mali čovjek, kaže, ustao u 5, odradio svojih 8 sati, smrznuo se, ulovio pre-

kn/kg

Hrenovke IMI

Lignje kolutići i krakovi 500 g Ledo

20,48 kn/kg

Med cvjetni livada 900 g

39,98 kn/kg

Ulje suncokret NTL 1L

14,98

Riba tuna komadi 185 g Euroalfa

25,98 Kava Minas 500 g

6,48 Brašno kukuruzno 1 kg

21,98

8,48 Hrana za pse Max kroketi 3 kg

3,48 Maramice papirnate Paloma 10+2 gratis

4,98

hladu i na kraju došao kući tek u 8 navečer. Ovo spominjem jer su mi u HŽ-u u Zaboku rekli da se ponašam kao da oni ne rade svoj posao. Možda ga i rade, ali ne onako kako bi trebali - rekla je poučena neugodnostima od strane HŽ-a Cekol. Da stvar bude još gora, knjigu žalbe u Zaboku isprva su joj odbili dati s posprdnim pitanjem na što se ona uopće misli žaliti. Na dulje inzistiranje rekli su joj samo ime zamjenika šefa postaje u Zaboku i to sebi promrmljano u bradu. Dodaje i kako putnici uopće nisu bili o ničemu informirani. - Izgovor “Ja nemam ništa s tim.” ne prolazi. Nosite uniformu HŽa, dobivate njihovu plaću pa onda izvolite preuzeti barem dio odgovornosti - poručila je

18,98

HŽ -u njihova putnica. Službeno nismo dobili odgovor od HŽ-a do zaključenja ovog broja, a neslužbeno doznajemo kako se putnica žalila i svoj odgovor dobila. U principu vlakovi mogu čekati 15 minuta, jer da je to dulje stvorila bi se gužva i onda ne bi više kasnio jedan nego tri. Sa željezničkim prometom događa se, čini se, kao i s autobusnim. Ukidaju se neprofitabilne linije i vozni redovi. Nekad je cug bio najvažnije i najjeftinije prometno sredstvo Zagoraca. Čak su ga i Dečki z bregov opjevali u jednoj pjesmi: ''Ti dobri, i stari naš cug, ti fučkal si navek kda treba i ne i navek si bil dober drug i peljal nas dime vu Zagorje''. Što se promijenilo?

županija

broj 326 / 15.01.2010.

Bespovratna sredstva iz IPA programa KRAPINA - U tijeku je više natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz IPA programa. Dio ih se odnosi i na zapošljavanje i socijalnu uključenost, a među ustanovama ovlaštenim za njihovo provođenje je Hrvatski zavod za zapošljavanje. Radionica, odnosno savjetovanje za potencijalne korisnike bespovratnih sredstava održat će se u ponedjeljak, 18. siječnja u prostorima županijske Gospodarske komore u Krapini. (zl)

Nove table dobrodošlice

KRAPINA - Krapinsko-zagorska županija započela je aktivnosti demontaže starih te izradu i postavljanje novih tabli dobrodošlice, usklađenih sa županijskim vizualnim identitetom. Prva faza demontaže te postavljanja novih tabli završena je koncem prošle, a druga će se faza s postavljanjem još 12 tabli realizirati tijekom ove godine. Dosadašnje table dobrodošlice bile su postavljene na državnim, županijskim i lokalnim cestama 2003. godine, prema posebnim uvjetima građenjima i s potrebnim suglasnostima. Nove table su u dvije dimenzije – 3000x1950 mm te 2000x1350 mm. Table se postavljaju na deset lokacija – Gornji Macelj na D1 Krapina-Macelj, u Lupinjaku (D207 Đurmanec-Lupinjak-Hum na Sutli), zatim u Humu na Sutli, na D206 Lupinjak-Hum na Sutli, potom na graničnom prijelazu Razvor u Kumrovcu, zatim na D1 u Žeincima (Mokrice-Luka), na D29 Laz Bistrički-Kašina (Plasišće), zatim na D24 Budinščina-Pece, zatim na D508 Trakošćan (Gornji Macelj), potom u Mihanović Dolu (na Ž2152 Klanjec-Republika Slovenija), a nova ploča će se postaviti, odnosno premjestiti na prometnicu kod Plavića (Miljana-Imeno). (zl)

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok K. Š. Đalskog 5; Tel: 049/221-620 e-mail: skola.umjetnosti.zabok@kr.t-com.hr Na osnovu odluke ravnateljice škole objavljuje se Juraj Srebačić

Marija Krušelj

NATJEČAJ

ZA POPUNU RADNIH MJESTA 1. nastavnik glazbene kulture • 1. izvršitelj/ica na neodređeno i nepuno radno vrijeme • 4 sata nastave • prof. glazbene kulture 2. nastavnik fizike • 1. izvršitelj/ica na određeno i nepuno radno vrijeme – 4 sata nastave • prof. matematike i fizike 3. nastavnik stručnih predmeta iz područja grafičke tehnologije i audiovizualne tehnologije • 1. izvršitelj/ica na određeno i nepuno radno vrijeme – 9 sata nastave • prof. matematike i informatike, poznavanje rada na CAD sustavu Lectra 4. nastavnik stručnih predmeta iz područja likovne kulture i dizajna – oblikovanje interijera • 1. izvršitelj/ica na neodređeno i nepuno radno vrijeme • 4 sata nastave • dipl. ing. arhitekture Uvjeti: Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08.) i Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 1/96, 80/99). Uz pisanu prijavu dostaviti (preslici): životopis, rodni list, domovnica, diploma o stručnoj spremi, radna knjižica, potvrdu o nekažnjavanju te ostali dokumenti o osposobljenosti. Prijave dostaviti u roku osam (8) dana po objavi na adresu: Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, K.Š. Đalskog 5, 49210 Zabok Osnovna škola Bedekovčina 49221 Bedekovčina, Gajeva 13, raspisuje NATJEČAJ za zasnivanje radnog odnosa - učitelj/ica povijesti – neodređeno, puno radno vrijeme ; - učitelj/ica razredne nastave – određeno, nepuno radno vrijeme 20 sati tjedno . Uvjeti prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Uz prijavu na natječaj kandidati su dužni priložiti: - dokaz o stručnoj spremi; domovnicu; potvrdu o nekažnjavanju; životopis Rok za podnošenje prijave je osam dana od dana objave natječaja. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati. Osnovna škola Bedekovčina

Sustav turističkih zajednica na prekretnici Senka Susović DONJA STUBICA

ustav turističkih zajednica na prekretnici je djelovanja. Naime, prošle je godine donesen Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma koji obuhvaća i određene značajne promjene.

Obveza osnivanja turističkih zajednica

Prošle su godine TZ odradile zadane radnje Ministarstva turizma, između ostalog, i tabelarni opisni prikaz skupnosti turističkih, kulturnih, povijesnih, prirodnih i drugih vrijednosti grada odnosno mjesta prema zadanim kriterijima na temelju kojih je Ministarstvo svrstavalo gradove i općine u turističke razrede. Turistička mjesta i gradovi na čijem je području najmanje jedno naselje razvrstano u A ili B turistički razred obavezno je osnovati turističku zajednicu, a ako ni jedno naselje nije razvrstano u spomenute razrede ne postoji niti obveza osnivanja turističke zajednice. Međutim, u tim se mjestima ili gradovima turističke

zajednice mogu osnovati uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma pod uvjetom da općina ili grad osiguraju sredstva i uvjete za rad turističke zajednice.

Donja Stubica ušla u A turistički razred

Prema Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma grad Donja Stubica razvrstan je u A turistički razred i u obvezi je postojeću turističku zajednicu profesionalizirati, osigurati odgovarajući prostor i stalnog zaposlenika. Naime, u donjostubičkoj Turističkoj zajednici već dugi niz godina dužnost predsjednice volonterski, bez ureda i odgovarajuće opreme, obnaša Marija Krušelj - Turistička zajednica Donja Stubica osnovana je 14. srpnja 1995. godine i od tada do danas radim bez kancelarije, bez kompjutora, službenog telefona... Prije toga radila sam kao profesionalac, dakle stalno zaposlena u Turističkom savezu bivše općine Donja Stubica, a da se ne prekine vrlo dobar rad i projekti koje sam započela, prihvatila sam volonterski rad predsjednice TZ tada novoosnovane

općine Donja Stubica, uz obećanje da će se pronaći odgovarajući prostor za rad TZ i zaposliti profesionalac, tj. stalni zaposlenik. Moram reći da sam čitavo vrijeme imala potporu svoje obitelji, nekih članova turističkog vijeća, a od velikog je značaja i logistika prijašnje Općine, a današnjeg Grada Donje Stubice. Ipak, tako se više ne može. Tu je sada Zakon koji izričito nalaže da se osnuje turistički ured, zaposli direktor koji će redovno primati osobni dohodak - istaknula je Marija Krušelj, predsjednica donjostubičke TZ. Jedna od vrlo važnih novosti je i ta da će predsjednici turističkih zajednica gradova i općina, odnosno županije biti gradonačelnici ili načelnici, odnosno župan te će biti odgovorni za funkcioniranje turističkih zajednica i provođenje novog Zakona.

Nema dovoljno novaca

Nažalost, u gradskom proračunu Donje Stubice niti ove godine nisu osigurana sredstva koja bi omogućavala zaposlenje profesionalca, no prema riječima gradonačelnika Juraja Srebačića u Gradu su svjesni

obaveze i pokušat će je u što kraćem roku realizirati. - Radeći projekciju proračuna za 2010. godinu predvidjeli smo 180.000 kuna za funkcioniranje Turističke zajednice, no s obzirom na krizu koja vlada, zaključili smo da ta sredstva u ovoj godini nećemo moći osigurati, te smo za njen rad predvidjeli 42.000 kuna. Svjesni obveze, u ovoj ćemo godini pokušati urediti makar privremeni prostor u vlasništvu Grada u kojem će biti smješten Turistički ured, a ovisno o situaciji, pokušat ćemo kroz rebalans proračuna osigurati i dodatna sredstva za normalno funkcioniranje Turističkog ureda - rekao je gradonačelnik Juraj Srebačić. U ovoj godini velika sredstva za djela 180.000 kuna za rad Turističkog ureda, planirano. No uvidjeli smo da to u ovoj godini ne možemo realizirati. Vratili 40.000 kuna. Pokušat ćemo urediti makar privremeni prostor u vlasništvu grada pa bi po rebalansu vidjeli da li je moguće. Ne ostvare li nam se sredstva od države, morat ćemo odustati od nekih akcija i tada bismo možda mogli uložiti u turistički ured.

županija

broj 326 / 15.01.2010.

NA DOBRO POZNATOJ ADRESI OTVOREN BISTRO “PAJDAŠ LASIĆ” ZABOK - Od protekle nedjelje Zabok je bogatiji za novu meku za naša nepca. Na adresi Prilaz dr. Franje Tuđmana kod benzinske postaje „Tifon“, u prostoru bivšeg „Tomek benza“, otvoren je bistro „Pajdaš Lasić“. Riječ je o proširenju posla u Zaboku poznate obitelji Lasić, koja je i do sada bila prepoznata po svojim mesnim proizvodima. Ovaj puta članovi obitelji, tata Janko sa dvadesetogodišnjim iskustvom kao mesar, odlična kuharica mama Marica, kći Jadranka i sin Ivan, ujedno i vlasnik ugostiteljskog objekta, odlučili su gostima ponuditi i svoje recepte pripreme popularnih gableca. Po popularnim cijenama u Bistrou „Pajdaš Lasić“ možete svakodnevno uživati u autohtonoj zagorskoj kuhinji, krvavicama, domaćem zelju, grahu s kobasicama,

bunceku, mesu s roštilja i kukuruznom kruhu, a posebno, kako sami kažu, „najboljim filekima u Zagorju“. Tu je i ostali meni s kojim su redoviti gosti već upoznati, a odličnu pripremu garantira iskusno osoblje na koje ste već naviknuti. Samo otvorenje preuređenog bistroa kojeg su uredili vrlo ugodno sami i uz pomoć prijatelja, uveličali su mnogi gosti, gospodarstvenici i osobe iz javnog i kulturnog života, gradonačelnik Ivan Hanžek, te mnogi prijatelji, a kako će posao ići i dalje, provjerila je obitelj Tomek, Brigita i Darko, koji su na istoj adresi radili prije obitelji Lasić. Mnogobrojni gosti mogli su se već prve večeri uvjeriti u kvalitetu ponuđenog jela i domaćeg vina, a za štimung svih, a naravno i ples, zaduženi su bili „Zagorski maheri“ iz Svetog Križa Začretja.

Posjetite bistro „Pajdaša Lasić“ i uvjerite se što nastaje kada se spoje dugogodišnja tradicija i kvaliteta zasnovana na domaćem mesu, vrhunskom domaćem vinu, ukusnoj kuhinji i ugodnom ambijentu, iznimno tople i srdačne atmosfere. Bistro „Pajdaš Lasić“ svoje vam usluge nudi radnim danom od 5 do 22, petkom i subotom do 23, a nedjeljom od 14 do 22 sata. Na svoje u posebnom dijelu nesmetano uz kavu mogu uživati i pušači, što do sada nije bio slučaj. Bistro „Pajdaš Lasić“ nudi i dostavu jela putem broja 049/500-599. Ovaj tjedan naglašavaju popularnu cijenu svih gableca po 20 kuna i juhu gratis. (Dean Stulić)

županija

broj 326 / 15.01.2010.

S javnom rasvjetom za Draše nema više mraka KRALJEVEC NA SUTLI - Za seoce Draše i njegovih 126 žitelja u 42 domaćinstva, nema više mraka. «Otjerala» ga je javna rasvjeta koja je u funkciji od Božića prošle godine. Postavljanju stupova, električnih vodova i svjetiljki potpomogla je općina Kraljevec na Sutli sa 84.700 kuna. - S ovim smo pokrili 80 posto javne rasvjete na području općine. Ove godine nastavit ćemo s ovim poslom. Imamo pripremljenu projektnu dokumentaciju za postavljanje javne rasvjete i u odvojcima u naseljima Radakovo i na Kapelskom Vrhu, kada će ceste i ulice u našoj općini biti posve osvijetljene - kazao je načelnik općine Antun Hrelja. (Ivo Šućur)

Poziv za dramsku grupu Udruge mladih Feniks OROSLAVJE - Dragi školarci i studenti! Imate li viška energije? Roditelji su vam oduvijek govorili da dobro glumite? Pružamo vam savršenu priliku da izbrusite svoj talent i pritom se dobro zabavite. Pridružite se dramskoj grupi Udruge mladih Feniks. Uz glumce tražimo i dramaturge, scenografe, kostimografe, plesače… svi ste dobro došli! Informativni sastanak biti će 15. siječnja i 22. siječnja u 18 sati u prostoriji udruge u Orolandu. Tradicionalno u Oroslavju 27. ožujka povodom Međunarodnog dana kazališta organiziramo Smotru dramskih grupa pa pozivamo sve dramske grupe osnovnih i srednjih škola, te udruga i KUD-ova da pošalju svoje prijave za sudjelovanje do 1. ožujka na e-mail: udrugamladihfeniks@net.hr. (zl)

Anica Humljak i njena trogodišnja kćer Patricija pokraj osvojenog televizora u Trgositlovoj prodavaonici tehničke robe u Donjoj Stubici

Sretna dobitnica preuzela vrijednu nagradu DONJA STUBICA - Sretna dobitnica glavne nagrade u novogodišnjoj nagradnoj igri Radio Stubice «S Velikima u sretnu Novu», Anica Humljak iz Dubrave Zabočke, proteklog je tjedna u Trgostilovoj prodavaonici tehničke robe u Donjoj Stubici, preuzela svoj veeeliki televizor LCD 82 cm – Vivax. U ime sponzora TRGOSTIL-a iz Donje Stubice, koji svih proteklih deset godina koliko Radio Stubica organizira novogodišnju nagradnu igru, osigurava glavnu nagradu, televizor je dobitnici uručila Mirjana Šimunec, Trgostilova voditeljica marketinga. - Jako sam sretna i zahvalna Trgostilu i Radio Stubici na ovom prekrasnom televizoru. Iako često igram nagradne igre ovako vrijednu nagradu nikada do sada nisam dobila. Televizoru su se posebno razveselila moja djeca Matija, Martina i Patricija, a iako je poveći našli smo mjesta za njega u svojoj kući u Dubravi Zabočkoj. Nakon ove lijepe i vrijedne nagrade s još većim zadovoljstvom nastavit ću kupovati u Trgostilovim dućanima i slušati Radio Stubicu - oduševljeno nam je ispričala sretna Anica Humljak. (s.s.)

USPJEŠNA WEB K MALIH ZAGORAC KRAPINSKE TOPLICE Antun Zupanc (defektolog u produženom stručnom postupku s djecom s teškoćama u razvoju i učenju iz Osnovne škole pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice) bilježi nove uspjehe u međunarodnim projektima. S kolegom Karstenom Schilliesom (nastavnik informatike iz osnovne škole Hardenbergschule, Njemačka) osmislio je projekt koji se zasniva na ko-

munikaciji učenika (7. razredi redovne OŠ u Njemačkoj) i učenicima iz Krapinskih Toplica pomoću Windows live messengera. Obojica su bili sudionici prošlogodišnjeg „Worldwide innovative teachers foruma“ u Hong Kongu i aktivni su članovi Microsoftovog programa „Partners in learning“.

Važnost moderne tehnologije

Projekt je trajao od početka

Ponuda za 5!

5 modela po cijeni za 5, uz 5 godina jamstva!* Dacia Logan Preference PLUS 1.4 *

59.900 kn

Dacia Logan MCV Ambiance PLUS 1.4 *

74.900 kn

Dacia Logan Van AMBIANCE PLUS 1.6 **

Dacia Logan Pick Up Ambiance PLUS 1.6 **

Prosječna potrošnja goriva: 4,5 - 8,1 l/100 km. Emisija CO2: 120 - 192 g/km. Slike automobila su sumbolične.

60.900 kn

Serijska oprema: • klima • ABS • servo • zračni jastuk za vozača • električni podizači prednjih stakala • svjetla za maglu • centralno daljinsko zaključavanje

60.900 kn

GODINA JAMSTVA

ili 100 000 km*

Dacia Sandero Ambiance PLUS 1.4 *

59.900 kn

* Cijene i 5 godina jamstva vrijede uz Dacia Financiranje, a jamstvo vrijedi do ispunjenja prvog od dva navedena uvjeta. ** Cijena se odnosi isključivo na vozila sa zalihe.

Besplatni telefon 0800 15 16 www.dacia.hr

Think big

županija

broj 326 / 15.01.2010.

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi KRAPINA - Gradsko društvo Crvenog križa Krapina i Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu iz Zagreba provest će od 18. do 22. siječnja prvi ciklus dobrovoljnog darivanja krvi u ovoj godini. Na adrese dobrovoljnih davatelja krvi poslani su pozivi za akcije, a svi koji se žele uključiti krv mogu dati 18. siječnja u Srednjoj školi Krapina od 8 do 15 sati, 19. siječnja u Kotki Krapina od 12 do 15 sati te u Srednjoj školi Krapina od 15.30 do 18 sati, 20. siječnja u Pučkom otvorenom učilištu Krapina od 8 do 16 sati, 21. siječnja u Pučkom otvorenom učilištu Krapina od 9 do 17 sati i 22. siječnja u Restoranu Zagorka u Đurmancu od 9 do 15.30 sati. Gradsko društvo Crvenog križa Krapina poziva sve dobrovoljne darivatelje krvi da se odazovu na ovu akciju darivanja krvi. (zl)

KOMUNIKACIJA CA I NIJEMACA školske godine pa do završetka polugodišta. Učenici su putem interneta komunicirali jednom tjedno. Službeni jezik bio je engleski (jedan od ciljeva je i učenje engleskog jezika). Postavljeni ciljevi bili su: korištenje aplikacije Windows live messenger u svrhu komunikacije između učenika, učenje stranog jezika (posebno engleskog), usvajanje novih znanja s područja informacijsko- komunikacijskih tehnologija, uključivanje učenika s teškoćama u učenju i razvoju u širu društvenu zajednicu, upoznavanje šire zajednice s poteškoćama osoba s invaliditetom i rad na planiranju, organizaciji i provođenju koncerta uživo putem video veze. Svi ciljevi uspješno su ostvareni. Velika važnost ovog projekta ogleda se u činjenici da učenici koriste moderne tehnologije za upoznavanje i učenje, ali je naglasak i na

razvijanju socijalne osjetljivosti za potrebe osoba s invaliditetom te njihovo uključivanje u širu zajednicu. Ovu fazu projekta zaokružili su božićnim koncertom uživo prenošenim iz njemačke škole na kojoj su nastupili učenici s kojima su komunicirali. Vodio ih je Klaus Weikamp, nastavnik glazbene kulture. Video je projiciran na veliko platno, a zvuk na razglas tako da su zagorski učenici prisustvovali pravom koncertu. Publika i izvođači s njemačke strane vidjeli su našu, hrvatsku publiku, a oduševljenje djece nije se moglo opisati! S cijelim projektom upoznat je i državni tajnik za obrazovanje regije NordrheinWestfalen Günter Winands koji ga je osobno podržao. Antun Zupanc u ovoj godini planira nastavak ovog hvalevrijednog projekta i poziva sve koji su u mogućnosti da pomognu! (d.c.)

Offertissima preselila u City park ZABOK - Trgovina Offertissima koja je poslovala u prostoru nekadašnje robne kuće u Ulici Matije Gupca preselila je u novi, veći prostor od 300 kvadrata u City parku Zabok (bivši ZIVT). Tako će svi kupci moći u novoj trgovini potražiti ono što im treba iz bogatog asortimana. Novouređena trgovina nudi puno veći izbor kućanskih potrepština, a novost u ponudi je i bogat izbor tekstilne robe, odjeće za djecu i odrasle. Offertissima trgovina otvorena je od ponedjeljka do subote od 8 do 20 sati. (zl)

Prijem za novorođene i zlatne jubilarce HUM NA SUTLI - Načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša organizirao je u svom uredu prijem bračnih parova koji slave zlatni pir (50 godina braka) te je tom prilikom upriličen domjenak. Protekom ove godine na humskom području bilo je 14 parova koji su obilježili zlatni pir, a u te je svrhe iz općinskog proračuna izdvojen iznos od 28.000 kuna. U istom tjednu pozvani su roditelji novorođenih Humčanka i Humčana te im je uručen jednokratni novčani poklon i prigodna čestitka. Iz proračuna za 2009. godinu za novorođenčad je isplaćeno 158.000 kuna. Evidencija pokazuje da je do kraja studenoga 2009. godine rođeno 43 malih Humčanki odnosno Humčana. (zl)

županija

broj 326 / 15.01.2010.

DNEVNIK TATE BENA

Ku - ku

isto ne verujem da se zmislite e ste se kaj mala deca tak igrali sa svojima. Ali če imate malu decu onda znate kak se igra ku-ku. Znam da su neki mam po naslovu pomislili da bum kukal o nečemu. Uglavnom ku-ku je igra koju mala deca jako voliju. I moja Gracia isto tak. Obično se to znamo igrati hvečer prije spavanja na našem bračnom krevetu. Denem glavu pod poplun ili deku i velim „nema tate“ i onda porinem glavu van i velim „ku-ku“. Pa se ona nasmije. Onda i ona nekaj dene prek glave, ali ne veli ku-ku nego to ja moram reči. Ili žena. Kaj se pak pripovedanja tiče se več i več riječi razmemo kaj ih Gracia veli. Spanje po noči nam baš i nejde. To jest ide če ju uspijemo uspavati. Dodatne probleme nam sad dela i zaštopani nos. Pa je najbolja od svih žena prešla ž njom k doktorici i veli da su sva mala deca kaj su bila tam h čekaonici imela zaštopane noseve. Ili drugim riječima nastupila je sezona zaštopanih noseva. Da budem iskren i meni je nos zaštopan. To mi pone-

Piše: Tomislav Benčić

kad i dobro dojde. Da ne čujem kojekakve mirise. Naročito h cugu kad idem na posel ili s posla. Jedna ženska koristi jenu vrstu parfema, druga ima samo dezić, trejta nema nič, onom mužu se čuje konjak, of je mam za ranoga jel češnjak,… Se več i več me je strah peljati se s cugom. Samo vidim po televiziji i novinama da je sad eksplodirala lokomotiva, pa je cug zletel s štreke, pa na cugu nisu delale kočnice pa se zaletel prek kraja štreke,… Več sam pisal da se na jednom djelu štreke između Zaboka i Velikog Trgovišća

cug pomalo pelja. Onda je za direktora tih naših štreka došel domaći čovek. Pa sam si mislil da se bu nekaj zmenilo. I zmenilo se. Taj komad štreke gde se pomalo peljalo se je još povečal. I to je jedino konstantno na željeznici. Sako malo se taj djel poveča. Još malo pa bum brže do Zagreba došel pešice neg s cugom. Ovo vrijeme vani me več nervira. Opal je snjeg i prije nego kaj sam kupil nove sanjke deci se otopil. Veliju na televiziji da bu još snjega curelo. Valjda negde oko prvog maja. I sad vidim na internetu kak su se pak sastali Kosorica i Pahor. I taj Slovenec ju je počel hofirati. Još je rekel da se vatru med njimi dva nemre zgasiti. Kak bi rekli se zapalil za nju. Ni čovek ni tak bedast. Valjda si misli da če bu tak malo po malo hofiral da bu mu na kraju i dala. E bu mu dala to na kaj ste si vi prostaki pomislili me nije briga. Samo kaj smo če bu mu dala se kaj hoče. Mislim na teritorij. Postoji i druga varijanta. Da ona njega zmota. I da dobi se kaj hoče. Jedino kaj ne znam e je taj Slovenec oženjen.

Završena prva faza obnove doma OROSLAVJE - Završena je prva faza obnove Društvnenog doma u Gornjem Oroslavju koji je izgrađen prije četrdesetak godina. Na inicijativu Mjesnog odbora odlučeno je da se uredi dom i njegov okoliš kako bi se se mogao koristiti za druženja i druge događaje. U prvoj fazi uređena je dvorana, kuhinja i hodnik. Mjesni odbor donio je proračun obnove koji je Grad prihvatio, pa su osigurana sredstva iz proračuna. U drugoj fazi planira se urediti sanitarni čvor, 'špajza', pločice u hodniku i ulaz. Treća faza obuhvatila bi prilaz i uređenje parkirališta, ogradu oko doma, uređenje dječjeg igrališta i košarkaškog asfaltiranog igrališta s ogradom koja bi štitila djecu. Dom u Gornjem Oroslavju može primiti od 100 do 120 ljudi, a otvoren je za korište-

nje udrugama i građanima. Kuhinja je kompletno opremljena sa suđem, tanjurima, čašama, priborom za jelo za 140 ljudi. - Dom je dosta zjapio prazan i propadao je. Oroslavje zaslužuje da to bude lijep i uređen objekt za različite doga-

đaje. Mjesni odbor donio je i nove cijene iznajmljivanja i one su izvješene na vratima. Vjerujemo da će preostale faze uređenja biti gotove do kraja ove godine – rekla nam je Zdenkica Ljubić, v.d. predsjednica Mjesnog odbora Oroslavje II. (S. Fu.)

Zabočki gimnazijalci u europskom projektu o telekomunikacijama ZABOK - Prošle školske godine Gimnazija A. G. Matoša ostvarila je odličnu suradnju s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, a na poziv prof. Branka Mikca. On je zabočke učenike uključio u projekt Europske unije 7. okvirnog programa (FP7) BONE (Building the Future Optical Network in Europe – Izgradnja buduće optičke mreže u Europi). Tip projekta je Mreža izvrsnosti (Network of Excellence) koja objedinjuje 48 partnera (sveučilišta, instituta, operatora i proizvođača) iz 17 europskih zemalja s ukupno oko 350 znanstvenika. Jedan od ciljeva tog projekta u okviru edukacijskih aktivnosti i širenja znanja jest da se učenicima srednjoškolske dobi u zemljama partnerima projekta približi područje optičkih komunikacija i mreža i potakne ih na razmišljanje o mogućoj karijeri u tom prespektivnom području.

Učenici snimili film

Prvi pilotski događaj (School event) održan je početkom srpnja 2009. na Sveučilištu Essex gdje je za učenice Ženske gimnazije Colchester prof. Mike O' Mahony održao predavanje "Telekomunikacije svjetlosnim signalima" tijekom kojeg je dan povijesni pregled primjene optičkih komunikacija od kraja 18. stoljeća do danas uz demonstraciju osnovnih načela

optičkog prijenosa. Tom prilikom su pomoću video linka učenice Ženske gimnazije mogle razgovarati s mladim znanstvenicama iz Zagreba, Atene i Bresta. U sklopu pripreme za događaj učenici zabočke gimnazije proučili su povijesne izvore, napisali scenarij i snimili film „Optical Transmission in the 18th and 19th Century“ kojim se gledateljima učeničke dobi predstavlja razdoblje početka optičkih komunikacija. Zanimljiv spoj povijesnih činjenica i fikcije članovi radne grupe projekta na Sveučilištu Essex ocijenili su maštovitim i cijenjenim prilogom School Eventu. Film je sada na raspolaganju na web stranicama projekta i za sve partnere projekta koji će pripremati slične prezentacije u svojim zemljama za svoje srednjoškolce. Film se može pogledati na adresi http://www.gordangledec.from.hr/gallery/mikac/final.mpg. Učenici Gimnazije A. G. Matoša pozvani su u sklopu suradnje s fakultetom u posjet FER-u ovog petka, gdje će se upoznati s radom fakulteta i radom na njegovim odjelima. U projektu su sudjelovali učenici 4. razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije Matija Jureković, Alan Paučnik, Alen Turčić, Tin Trčak, Martin Sinković, Filip Čajko, Hrvoje Brezak, Nino Mihovilić i Kristijan Štih uz vodstvo koordinatora u školi prof. Mihaela Bobičanca. (zl)

županija

broj 326 / 15.01.2010.

BEDEKOVČINA - Privatna poliklinika za internu medicinu, gastroenterologiju i fizikalnu medicinu primarijusa dr. Zvonimira Glumpaka otvorena je u Bedekovčini prije mjesec dana. Poliklinika se primarno bavi bolestima probavnog trakta, ali se uz nadzor subspecijalista mogu napraviti ultrazvuk srca, ultrazvuk krvnih žila, ultrazvuk arterija i vena ruku i nogu, ultrazvuk zglobova i mišića, pregled fizijatra, pregled subspecijaliste gastroenterologa uz ultrazvuk svih trbušnih organa, gastroskopija, rektoskopija, rektosigmoskopija i kolonoskopija, pregled subspecijaliste endokrinologa uz ultrazvuk štitnjače i vrata uz opće internističke preglede i EKG. Tako je svim potencijalnim pacijentima u Zagorju pružena još jedna mogućnost kvalitetnije zdravstvene zaštite. Opremljena je najsuvremenijim aparatom za pregled želuca i debelog crijeva, digitalnim videoendoskopom tvrtke Pentax, najsuvremenijim sredstvom za pretragu želuca i crijeva i predstavlja značajan doprinos u ranom otkrivanju karcinoma želuca i debelog crijeva.

Nema čekanja

Primarijus dr. Glumpak ima dugi staž liječnika internista, subspecijaliste gastroenterologa u Općoj bolnici Zabok. Uz njega u Poliklinici radi i četvero

Otvorena privatna poliklinika za internu medicinu, gastroenterologiju i fizikalnu medicinu

BRZO I JEDNOSTAVNO NA PREGLEDE KOJI SPAŠAVAJU ŽIVOTE specijalista. - S obzirom da već 30 godina radim u OB Zabok i bavim se gastroenterologijom, poznat mi je problem s dugim čekanjem na endoskopske pretrage želuca i debelog crijeva jer naprosto postoji malo aparata i malo stručnjaka. To je bio moj motiv da otvorim polikliniku i omogućim ljudima da ako je potrebno i ranije obave pretrage za koje se inače i u Zagrebu mjesecima čeka. To je bio moj primarni motiv. I drugi specijalisti koji ovdje rade, rade pretrage ultrazvuka, colour doppler

za koje se dugo čeka - veli primarijus Glumpak i dodaje da razmišlja da se javi na natječaj Fonda kako bi sklopio ugovor s HZZO-om i tako primao pacijente i na uputnicu. Posebnost poliklinike je i mogućnost brzog testa na helicobacter pylori. Prilikom gastroskopije može se uzeti uzorak sluznice i za pet minuta gotov je test na bakteriju, a koji može ukazati na pretkancerozno stanje. Test je sto posto pouzdan, a za sada se ne radi nigdje u Zagorju.

Kontrola rizičnih skupina

- Zagorje je po incidenciji,

znači po novootkrivenim bolesnicima s karcinomom debelog crijeva u samom vrhu u Hrvatskoj, kao i po incidenciji karcinoma jednjaka. Problem je do sada bio u dosta kasnom otkrivanju tih bolesti jer je malo aparata i malo stručnjaka, pa se dugo čekalo na preglede. Zato nabava ovako sofisticiranog aparata predstavlja značajan doprinos u ranom otkrivanju ovih teških bolesti. Što je razlog velikom broju bolesti? Vjerojatno prehrana, iako za karcinom ne mo-

žete točno znati uzrok. Po preporukama Europskog gastroenterološkog društva svim starijima od 50 godina u tri godine bi trebalo jednom napraviti rektoskopiju, a jednom u 10 godina kolonoskopiju. Rizične skupine koje u obitelji imaju karcinom kolona trebaju biti opreznije i godišnje jednom raditi pregled stolice na okultno krvarenje i koji su pozitivni trebali bi obavezno napraviti endoskopski pregled debelog crijeva upozorava primarijaus dr. Glumpak. (S. Fuštin)

Poliklinika radi svaki dan od 12 do 20 sati i subotom od 8 do 13 sati. Pacijenti se mogu najaviti telefonom na broj 213 795 i zakazati svoj termin. Cjenik usluga određen je pravilnikom Hrvatske liječničke komore. Poliklinika nudi vrhunsku opremu, vrhunske stručnjake i svoj rad podređuje pacijentu. Termini su točno određeni prema željama pacijenta. Zajamčena je diskrecija uz ljubaznost i susretljivost liječnika.

županija

broj 326 / 15.01.2010.

Z A D U Š U, Z A S P O M E N E K

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Kap dobrote, za veljike spomenke

Kak se na Vincekove po riti smicale

Piše: Nevenka Gregurić

d vajkada poslušam kak se pri spomenu nečovoga imene spominaju i njegva ranieša, več put pokonja familjija. O tomu bi denes triebalji gruntati mnogi gda dielaju grde posle. Čak i nihova šukund pokoljenja mogla bi imeti prišveljek h pomenku: „ te ti je prehnuk ilji hnuk od onuga lakotnjaka, ilji, njegvi su bilji tati, zločeti ljudi....“ Iste tak, kak i za zloče teri ljudi dielaju ima i one kaj se familjija pamti po dobrem: „bil je siromak, alji tak malje nie imel kaj drugomu nej dal, rad je pomagal onem teri niesu moglji, sakuga bokca priel je pod svoj krof...“ Nie ljiepe mam na početku ljeta pisati grde priče, pak vam poviem jednu ljiepu, tera se dogodila ove dane. Priča je počela prie 23 ljiete h jedne bolnice h našem veljikem gradu. Sudbina je štiela da dvie susede, jedna starieša i jedna mlajša deljiju boljesničku sobu. Mlada, puna žalosti radi teške boljesti točila je suzu. Stariejša je je z svojami pričami štiela pomoči i dati je nadu, da se bu Bog pobrinul kaj bu i dalje mogla brinuti o svoje dve malje piščence, o svoje dece. I dok su se h njihovem bolničkem življenju miešale suze i smihi, h sobu njim je došla mlada puca. Ščem su vidle njenje natečene oči od plača, njenje zabuhnjene ruke i tielce tere se treslje od plača, mam su znale da je veljika tuga i jad sela na ta mlada pleča. Po govoru su znale da je puca došla z dalmacije. Znatiželjne su lukale hu tu lijepu spodobu tera je jeden cajt mučala. Teške je je bilje otprieti svoju ranjenu dušu. Hu sebe je gruntala kak bi je te dvie nepoznate babe mogle razmeti i pomoči gda su je pleča obrnulji onie z teremi je cielji život rasla. Suze su se koturale po ljiepem ljicu Dalmatinke gda je po cajtu počela svoju spoved pred dvemi babami. Njenja je priča bila slična mnogem, alji senek nekak tužniejša da je ciepala srca i dušu. Mlada Dalmatinka, tak ju bume zvalji, rodila se i živela h jednem maljem dalmatinskem mestu gde se poštivala pobožnost i rieč stareši. Kak dober đak starci su je teške, alji ipak dalji da ide dalje h školu, za vučiteljicu. Znala je da se njenji sega odričeju kaj bi mogla zbaviti školu i nie štiela da hu nju ide i jeden dan duže nek je triebalje. Kak pucerljinka, a več kak i prava našla je,unda je tak misljila, ljubaf svojuga života. Poklje fakulteta mislila je z njim stvoriti svoju familji i svoj život. Z takvemi mislji i planieranjem pod njenjem srcem zakucalje je druge, nove, plod ljubavi. A unda gda je počelje glasnejše kucati na tie mladi stvor srušilje se nebe. Ljubaf obrnula pleča, a sramota zaostaloga kraja kucala na vrata. Pred mladu Dalmatinku, osramočenu, osuđenu na pljuvanje sela delje se same jedne rešenje, prejti h tuđi sviet. I tak je došla h Zagreb, išla od vrata dovrata kraj familjije teri bi je pomoglji da su moglji. Na pol lačna, spita završila je h bolnice. Njenje žalosne lukanje čez oblok ciepalje je srce dvie babi z teremi je počela deljiti bolesničke dane. Babe su nove pridošljice, mlade Dalmatinke, dale se kaj su imele. Z spomenki su je poljehku vrnule farbu h obraze i veselje h dušu. Ipak, žalost je bila veljika jer Dalmatinka poklje bolnice nie imiela dom h teri bi se vrnula. Gruntale su stariejša i mlada suseda kak da je pomogneju. Na kraju ju je stariejša z svoju familjiju, odlučila zeti k sebe. Od unda su za Dalmatinku došlji dani na tera je grelje sunce. Došla je h Zagorje i pri stariejše našla stan. Nu same za kratke jer je h Zagorju našla dobre gradske ljudi teri su je dalji novi dom h veljikem gradu, se dok se nie vrnula h svoju Dalmaciju. Denes je srečna ženjska, mama tre sine. Nu nie pozabila one teri su je, kak god da njim je bilje teške, bilji njenja srečna zviezda. Bilji su je h misljima furt, a poklje 23 ljiete došla njim reči fala. Došla je k mlajše. Stareša več nie... ...Zviezde su se poljehku igrale na snjiegu teri je prekril grob moje starce i muža. Pred njim je stala Dalmatinka. Vužigala je svečicu dok su se suze koturale po njenjem ljicu. H tišine i moljitve za njihove duše nič nie govorila. A ja sem bila tak vesela i ponosna kaj je zerice dobrota moje matere bila zvijezda vodilja tera je Dalmatinke osvietljila put življenja. Poklje tak duguga cajta došla je je reči jedne veljike fala za dobrotu teru je je daruvala. Nema te penez, nema tie dare teri me bi hu ove dane tak razveseljilji kak spomenek na dobrotu moje familjije, matere, oca i muža.

Pripremio: Zoran Gregurek

rvi vinski svetac u godini je sveti Vinko, u puku poznatiji kao Vincekovo. Vinski blagdan ujedno znači i početak vegetacije u vinogradima. Kakvog se Vincekovog sjeća naša hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka, doznajte u nastavku. - Negda su muži skore furt pri klijeti bili, a vinske svece ni za kaj na svijetu nej prepustili. Tak je bile i na Vincekovo gda su gazdi z pajdaši išli klijeti, a vu lugožaru su imeli klebase, luk, čvrčke i gibanicu. Vu gorica bi mam krenuli z špelancijami. Glavni bi mešter, ili ake ga nije bile – gazda, zel peharec pun vina i zalijeval bi klebase šteru su se zavesili na trse. Onda bi violina i ramunika zaigrala, a pajdaši bi zapopijavali da bi se zagrmele. Kak je na Vincekove znale biti još jake zima, žurili bi se vu klijet na tople gde ih je čakala dobra jedača i pijača - rekla bi baka. A što su žene radile na Vincekovo? Je su li se one uopće smjele pridružiti svojim muževima na Vincekovo, pitali bi staricu. - Nije se babom javne branile da idu k klijeti i vu gorice, ali se dobre negdar znale kakof je red. Rijetke bi se štera uputila vu klijet jer bi je se doma, vu hiži, druge babe, kak i susede, ščuđavale. Kaj nemaš doma polsa, rekel bi muž da bi škornje boksal i škrljak metal na glavu i kretal vu gorice. A mi bi, žejnske, doma bile i za se znale napraviti svoje veselje: tancale bi, popijivale, a borme si spile i kupicu rujnoga vina. Same nijesme bile napite kak saki drugi muškarec šteri se je z goric na Vincekove dime na riti dosmical jer nije od vina mogel na noga stati - govorila je baka.

OSPOSOBLJAVANJE SPASILACA NA BAZENIMA Senka Susović TUHELJ

organizaciji Hrvatskog Crvenog križa, 30. siječnja u 10 sati u Termama Tuhelj bit će održano testiranje kandidata za pohađanje tečaja za osposobljavanje spasilaca na vodi, odnosno na bazenima. Kako navode u Hrvatskom Crvenom križu biti spasilac zahtjevna je i odgovorna dužnost, a na području Hrvatske pa tako i Zagorja, poznatog po toplicama, nedostaje ih. Spasilac mora biti izuzetno dobar plivač, a testiranje će se sastojati od provjere plivanja na 400

metara za manje od 8 minuta te ronjenje na dah 20 metara u daljinu.

Desetak kandidata

Svi zainteresirani moraju sa sobom ponijeti osobnu iskaznicu ili neki drugi identifikacijski dokument, te kupaće gaćice. Sve ostale informacije o tečaju za osposobljavanje spasioca, kandidati će dobiti na samom testiranju. Prema riječima ravnateljice donjostubičkog Crvenog križa, Ane Breber Kucelj na području djelovanja tog Crvenog križa do sada se prijavilo desetak osoba. - Zanimljivo je da su neki od kandidata trenutno ma-

loljetni, no u vrijeme preuzimanja dužnosti, ukoliko naravno prođu testiranje i tečaj, bit će punoljetni. Radi se uglavnom o mladićima koji ove godine završavaju četvrti razred srednje škole. Inače, svi kandidati koji su nam se javili još prošle godine za spomenuti tečaj imali su mogućnost tijekom studenog i prosinca besplatno koristiti bazene u Termama Tuhelj po dva sada dnevno i trenirati - rekla nam je Ana Breber Kucelj. Sam tečaj za osposobljavanje spasilaca za sve one kandidate koji prođu testiranje bit će organiziran u veljači, također u Termama Tuhelj i održavat će se pet dana.

Pater Marijan Gajšak,

Velik Ivo Šućur KLANJEC

lanječkim velikanima - Antunu Augustinčiću, Otu Ivekoviću, Antunu Mihanoviću, Franji Ivekoviću, Ivanu Brozu i Kvirinu Brozu pridružit će se svojim opusom i pater Marijan Gajšak (1944. – 1993.), isusovac koji je u svojoj kratkoj životnoj dobi ostavio dubok trag na području sakralne umjetnosti - u slikarstvu i kiparstvu. Nakon međunarodnog znanstvenog skupa pod naslovom Teorija i praksa sakralne umjetnosti Marijana Gajšaka SJ (19441993), održanog u Zagrebu 14. lipnja 2007. godine na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i izložbe u Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu koju su priredili Snježana Pintarić i Božidar Pejković, ovaj Klanjčan vratio se svojim stvaralaštvom u rodno mjesto. Brigu o tome, da njegovo djelo zauzme zasluženo mjesto među klanječkim velikanima preuzeo je i ogranak Matice Hrvatske Klanjec na čelu s predsjednikom Nikolom Filkom.

Bogat život

Marijan Gajšak rođen je 18. kolovoza 1944. godine u Klanjcu, u klanječkom Dolu kao treće dijete u obitelji Marije (r. Hrbud) i Antuna Gajšaka. Od majke Marije, pobožne, inače vesele i živahne naravi, naslijedio je blagost srca i nenametljivost u ophođenju s drugima, a od oca je naslijedio istančan osjećaj za pravednost, čvrstoću i odlučnost. Kao dijete veselio se svakom odlasku u crkvu, a kod kuće je «služio» svete mise. Već tada mu je bio ideal – biti svećenikom. Osnovnu školu završio je u Klanjcu 1959. Iste godine odlazi u Zagreb i upisuje se u Interdiecezansku srednju školu. Isusovci su tada vodili sjemenište i gimnaziju na Šalati, te je Marijan u njima vidio ostvarenje svoje dječačke težnje da bude redovnik. Već u to vrijeme pokazuje veliku nadarenost i umjetnički talent, a posebno vrsnoću modeliranja. Nakon završenog drugog razreda gimnazije sa 17 godina, 1961. stupa u dvogodišnji isusovački novicijat Družbe Isusove na Fratrovcu. Na Interdiecezanskoj srednjoj školi maturirao je 1965., a 1966. godine upisuje studij filozofije i teologije na Fliozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Tijekom studija

županija

broj 326 / 15.01.2010.

, majstor sakralne slikarsko-kiparske umjetnosti

kan kulture klanječkog kraja bavi se kiparstvom i slikarstvom (posebice vitrajima), te tako nastaje čitav niz djela (kipova, reljefa, bisti i vitrajnih kompozicija). Godine 1972/73. završava redoviti studij (tri godine filozofije i tri godine teologije), postigavši akademski stupanj »bakalaureata» iz filozofije i teologije. Za svećenika je zaređen 24. lipnja 1973. godine, a misu ređenja predvodio je tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić. Nakon ređenja, mlada misa se slavila u Župnoj crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu, 22. srpnja 1973. godine. Posebnost te mlade mise bilo je i sudjelovanje grkokatoličkih svećenika i vjernika sa Žumberka. Na misi je pjevao mješoviti crkveni zbor «Zrinski» iz Čakovca pod ravnanjem mladomisnikova bratića franjevca oca Ireneja Gajšaka, a propovijed je izrekao pater Josip Čurić. Nakon toga odlazi u Rim gdje je diplomirao 1974/75. godine na specijalnom studiju Istočnog bogoslovlja na Orijentalnom institutu sveučilišta Gregoriane. Likovno obrazovanje produbljuje na Accademia di Belle arti di Roma u Rimu, gdje u razdoblju od 1975/78. godine s odličnim uspjehom završava studij kiparstva u klasi glasovitog talijanskog kipara prof. Pericle Fazzinia. Specijalni studij kiparstva nastavio je 1978/79. godine u Parizu na Ecole nationakle superieure des Beaux-arts (Composition, Espance, Volume) u klasi prof. Michela Charpenttiera. Nakon povratka u Zagreb ujesen 1979. godine p. Marijan Gajšak bio je smješten u zgradi Sjemeništa Augustin Bea na Fratrovcu, gdje mu je u podrumu oslobođen jedan veći prostor za atelje. To je razdoblje umjetničke zrelosti i nastanka najvećeg dijela njegova slikarskog i kiparskog opusa: kipova, reljefa, vitraja, slika i crteža.

Vjerski motivi

Kroz radove Marijana Gajšaka izuzetno je naglašen vjerski, religijski element, skoro u potpunosti zastupljen u tematici njegovih radova, što proističe iz njegovog školovanja, isusovačkog okruženja, te njegove osobne filozofije. U Hrvatskoj se njegova umjetnička ostvare-

nja nalaze na malobrojnim lokacijama. Na Fratrovcu nalaze se brojne kvalitetne skulpture, crteži, vitraji, na Jordanovcu su crtež i bista Ruđera Boškovića. Njegovo veliko raspelo osim u crkvi Bezgrješnog srca Marijina postavljeno je još na pet mjesta u crkvama i javnim prostorijama diljem domovine. Izvan Hrvatske postoji također niz njegovih radova: u mostarskoj katedrali i crkvi na Otoku gospe od Milosti kod Tivta postavljeni su veliki vitraji, a puno je radova razasuto po javnim i privatnim zbirkama diljem Europe, od Njemačke do Italije. Marijan Gajšak započeo je raditi skulpturu «Hrvatskog sokola» koju zbog bolesti nije završio. Prema Gajšakovoj kompoziciji djelo je završio akademski kipar Mladen Mikulin, a postavljen ja je 1996. godine u parku Maksimir. Njegova izložbena djelatnost obuhvaća više međunarodnih i skupnih, te pet samostalnih izložbi. Godine 1987. primljen je u članstvo Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb, a 1988. godine primljen je u članstvo Zajednice umjetnika Hrvatske, čime mu se priznaje status samostalnog umjetnika. Godine 1992. postaje članom Časnog suda Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu u čijem je radu sudjelovao sve do smrti. Predavao je Estetiku i umjetnost u službi sakralnog na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Marijan Gajšak predstavlja suvremenog, modernog Isusovca čiji se život na žalost ugasio rano, u četrdeset devetoj godini života 6. veljače 1993. godine. Svojim iznimnim obrazovanjem i radom na polju kulture, umjetnosti i vjere dopro je do svih nas, te može biti na ponos svom rodnom kraju iz kojeg je potekao i koji ga je nadahnjivao tijekom cijelog života.

Klanjec brine o svom velikanu

Klanjec se preko svog Ogranka Matice Hrvatske brine o svom velikanu. U zavičajnom muzeju grada koji je u nastajanju, Marijan Gajšak i pojedina njegova djela imat će zasluženi domicilni prostor.

Raznim aktivnostima pratit će se i obilježavat njegovi životni i stvaralački jubileji. Već 6. veljače na obljetni-

cu njegove smrti u 18 sati Klanjčani i njihovi gosti imat će prigodu slušati prof. dr. patera Vladimira Horva-

ta, koji radi i na Gajšakovoj monografiji, koje će biti suizdavač i klanječki Ogranak MH.

Veliko predstavljanje života i djela Marijana Gajšaka bit će ta tri godine, na 20. godišnicu njegove smrti.

županija

broj 326 / 15.01.2010.

Proračunski oslonac na vlastite izvore KRALJEVEC NA SUTLI - Vijećnici općine Kraljevec na Sutli, na svojoj zadnjoj, 5. po redu, sjednici u protekloj godini, usvojili su s 10 glasova za i jednim suzdržanim općinski proračun za 2010. godinu. U odnosu na prošlogodišnji rebalansirani proračun od 5,818.302 kuna, ovogodišnji je neznatno viši - 6,115.250 kuna i punit će se uglavnom iz vlastitih izvora, budući da je u vrijeme izvlačenja iz gospodarske krize, teško očekivati ustaljenu pomoć države. Od «kapitalnih» izdvajanja u ovoj godini najviše proračunskog novca od 455.000 kuna namijenjeno je završavanju poslovne zgrade sa zdravstvenom ambulantom. Po 400.000 kuna 'pojest' će pojačano održavanje nerazvrstanih cesta te groblje i mrtvačnica, a po 150.000 kuna novo krovište na općinskoj zgradi i javna rasvjeta, dok je 120.000 kuna namijenjeno pripremi elaborata s dokumentima za gradnju dječjeg vrtića. Jednako toliko novca izdvojit će se za javne potrebe u kulturi. (Ivo Šućur)

Proračun za desetinu veći od lanjskog ali ipak “škrt” PREGRADA - Nakon trosatnog zasjedanja i burnih rasprava, vijećnici grada Pregrade, na svojoj četvrtoj po redu, posljednjoj sjednici u 2009. godini, usvojili su proračun za 2010. godinu. Vijećnici su prije proračuna obradili 15-ak točaka i usvojili nekoliko važnih odluka, programa, zaključaka i drugih akata, a posebno kod usvajanja izmjena i dopuna proračuna za prošlu godinu i usvajanje proračuna za 2010. godinu. Nakon primjedbi oporbenih vijećnika na pojedine stavke u primarnom dokumentu, gradski proračun za 2010. godinu usvojen je s 9 glasova za, jednim suzdržanim i 4 protiv. Novi proračun od 15 milijuna i 335 tisuća kuna, za desetinu (10,2 %) je veći od prošlogodišnjeg, a unatoč tome «škrt», jer je koncipiran u skladu s mjerama za izlazak iz gospodarske krize. Proračun će se puniti s 9,550.000 kn iz vlastitih izvora, 3.247 iz državnih izvora i prihoda po osnovi zaduženja u visini 2,500.000 kuna. Raspodjela proračunskih sredstava na korisnike vršena je, kažu u Gradu, po principu svakom, ali ne šakom i kapom, već razborito, kako bi se ova krizna godina što bezbolnije prebrodila. Vodit će se briga o odgoju i obrazovanju, razvoju komunalne infrastrukture, socijalnoj skrbi i društvenom životu građana. Nadogradit će se Dječji vrtić «Naša radost» u Pregradi (2,500.000 kn) i graditi Područna škola u Stipernici (1,780.000 kn). Za komunalnu infrastrukturu izdvojit će se 2,124.000 kuna, za poticaje u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu 376.000 kuna, za kulturu, sport i tehničku kulturu 1,045.000 kuna (NK Pregradi 148,000, a ŽNK Pregradi i ostalim sportovima 70.000 kuna). Znatna sredstva se izdvajaju i za socijalnu skrb – 889.000 kuna te za besplatnu prehranu učenika, stipendije i financiranje Crvenog križa – 694.000 kuna. Protupožarnoj i civilnoj zaštitit namijenjeno je 542.000 kuna (I. Šućur)

U prosincu 18 vatrogasnih intervencija KRAPINA - Prema izvješću Vatrogasne zajednice Krapinskozagorske županije, u mjesecu prosincu vatrogasci su imali ukupno 18 intervencija. Od toga je bilo 11 požara i to svi na građevinama, šest tehničkih intervencija i jedna koja spada pod ostalo. Na intervencijama je ukupno sudjelovalo 229 vatrogasaca s 57 vatrogasnih vozila te su odradili ukupno 479 radnih sati. (zl)

POLICIJSKI TJEDAN Prošlog je tjedna (od 4. do 11. siječnja) na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zabilježeno 15 kaznenih djela, od čega pet krađa, četiri teške krađe, dva nedozvoljena posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari te po jedno protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice, izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude, ubojstvo u pokušaju i razbojništvo. Od ostalih slučajeva zabilježeno je jedno samoubojstvo. Buknuo je jedan požar na građevini. Policija je podnijela tri prekršajne prijave zbog narušavanja javnog reda i mira i 12 zbog obiteljskog nasilja. Dogodilo se 17 prometnih nesreća. U četiri su osobe lakše ozlijeđene, a 13 je prometnih nesreća prošlo samo s materijalnom štetom. Kod tri sudionika prometnih nesreća utvrđena je prisutnost alkohola u organizmu. Policijski službenici su prošlog tjedna evidentirali 124 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega se 32 prekršaja odnose na nepostupanje po prometnom znaku, 25 na nepropisnu brzinu, 10 na upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, 4 na neregistrirano vozilo – istek prometne dozvole, 2 na nekorištenje pojasa, 1 na upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, 1 na upravljanje vozilom pod zabranom... (S. Fuštin)

Oduzeli ocu i sinu legalno i ilegalno oružje te bombu DONJA STUBICA - Donjostubički policajci koji su temeljem dojave postupali u obiteljskoj kući 51-godišnjaka i njegovog 27-godišnjeg sina u Pustodolu kod Donje Stubice, oduzeli su im registrirano oružje koje su držali na neadekvatan način, a otac im je dragovoljno predao i jednu pušku, 546 komada streljiva i jednu ručnu bombu koje je držao nepovlasno. Otac i sin nisu iz sumnjivog miljea i nisu se opirali postupanju. Nakon dovršene kriminalističke obrade protiv oca je podnesena kaznena prijava zbog nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih tvari, a slijedi i optužni prijedlog zbog prekršaja iz Zakona o oružju. Sin koji je nepravilno držao oružje zaradio je optužni prijedlog nadležnom Prekršajnom sudu. (ljp)

Zbog neprilagođene brzine česta slijetanja s ceste DONJA STUBICA - Na cestama koje pokriva Policijska stanica Donja Stubica, tijekom prosinca je evidentirano 28 prometnih nesreća, što je za 11 ili 64,7 posto više nego u istom razdoblju 2008. godine. Srećom, nije bilo nesreća sa smrtno stradalim osobama, jedna je osoba zadobila teške, a deset osoba lakše ozljede. Najčešća greška zbog koje je u prosincu dolazilo do nesreća bila je neprilagođena brzina, u osam slučaja koja je između ostalog uzrokovala i učestala slijetanja vozila s ceste. U nesrećama je sudjelovalo 59 osoba, od čega je šest bilo pod utjecajem alkohola. Najviše se nesreća, njih 16, dogodilo na području grada Oroslavja. Što se tiče prometnih prekršaja, na području Policijske stanice Donja Stubca, u prosincu je evidentiran 101 prometni prekršaj, a najviše ih se odnosi na nepropisnu brzinu. (s.s.)

Rezultati akcije Mir i dobro ZABOK - Tijekom akcije „Mir i dobro“, koju su provodili policijski službenici Policijske uprave krapinsko – zagorske, u razdoblju od 14. prosinca 2009. do 8. siječnja 2010. godine, oduzeto je 75 komada oružja, 10 343 komada streljiva, 19.553 kg eksploziva, kao i 156 komada eksplozivnih naprava. Ilegalna prodaja pirotehničkih sredstva i galanterije nije zabilježena. Poradi nezakonitog posjedovanja oružja streljiva i eksplozivnih tvari kazneno su prijavljena dva počinitelja. Poduzete mjere preventivnog djelovanja u svrhu održavanja povoljnog stanja javnog reda i mira rezultirali su dostojanstvenim polnoćkama, kao i veselim dočecima Nove Godine, bez uporabe ubojitih sredstava i vatrenog oružja. Međutim evidentirali smo dva događaja u kojima je došlo do ozljeđivanja kod neopreznog rukovanja petardom kao i kod aktiviranja ručne bombe. Dana 26. prosinca 2009. godine oko 18 sati u mjestu Pustodol, kod Donje Stubice ispred klijeti došlo je do samoranjavanja petardom 46 - godišnjeg hrvatskog državljana. Naime, nesretni muškarac je aktivirao petardu koja mu je ispala iz ruke, nakon čega ju je desnom rukom pokušao uhvatiti na zemlji. Tom prilikom petarda je eksplodirala u ruci, te je zadobio teške tjelesne ozljede šake, koje su okvalificirane u Općoj bolnici Zabok, gdje je zadržan na daljnjem liječenju. Protiv navedenog slijedi optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Donjoj Stubici zbog prekršaja iz Zakona o prekršaju protiv javnog reda i mira i zakona o eksplozivnim tvarima, te Posebno izvješće Općinskom državnom odvjetništvu u Zlataru. Dana 7. siječnja 2010. godine oko 20.05 sati u mjestu Velika Ves, kod Krapine 30 - godišnji hrvatski državljanin je pod utjecajem alkohola (1,72 g/kg) u ruci aktivirao neispravnu ručnu bombu M-75, koju ne nepovlasno posjedovao. Tom prilikom aktivirao se samo upaljač ručne bombe, te je isti zadobio lakše tjelesne ozljede koje su mu okvalificirane u Općoj bolnici Zabok. Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja protiv istog je podnijeta kaznena prijava ODO-u u Krapini, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo "Nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari" iz članka 335. Kaznenog zakona, te optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Krapini zbog prekršaja iz Zakona o oružju. S danom 2. siječnja 2010. godine više nije dopuštena prodaja niti uporaba pirotehničkih sredstava razreda II i III (petarde, rakete, rimske svijeće, vatrometne kutije, fontane, vodopadi, redenici, petarde s bljeskom te drugi slični proizvodi). (zl)

županija

broj 326 / 15.01.2010.

Arsenal - 8 komada zolja, 7 ručnih bombi M 75, 19,553 kg eksploziva TNT, 22 m sporogorećeg štapina, 5 automatskih pušaka, 9 strojnica, dvije poluautomatske puške, 1 puška, 1 zračna puška, 2 puške s optičkim ciljnikom, 1 puškomitraljez, 1 pištolj, pištolj s integriranim prigušivačem, 1 zračni pištolj, 13 poluautomatskih pištolja, 4 revolvera, 2 pištolja «penkale» u obliku kemijske olovke, 1 signalni pištolj, samostrel s optičkim ciljnikom, 6 komada prigušivača, 4 optička ciljnika, dvije gumene policijske palice, 1 komad policijskih sredstava za vezivanje «lisice», 10.090 komada raznog streljiva, 89 komada raznih okvira za streljivo, 10 pari rukohvata za pištolje i revolvere, 3 komada oružja domaće izrade – po jedan pištolj, puška i strojnica, kućište zračne puške, cijev puške s mehanizmom za okidanje, 126 komada raznih upaljača za eksploziv. te 302 para razne muške i ženske obuće koju su oduzeli djelatnici Carinarnice Krapina. Neka oružja su bila vrijedni primjerci, neki vuku podrijetlo iz II svjetskog rata i ranije i velike su kolekcionarske verijednosti, a među njima je i «damski» pištoljčić…

Otkriven arsenal oružja u roditeljskoj kući Zdravka Turčića u Velincima kod Kumrovca

Rekordna zapljena oružja zagorske policije Ivo Šućur KLANJEC

a tiskovnoj konferenciji u Policijskoj postaji u Klanjcu, Željko Cujzek, načelnik Policijske uprave krapinsko-zagorske, Kristijan Potočnik, načelnik Odjela Kriminalističke policije krapinskozagorske i glasnogovornik Zoran Lončar, izvjestili su o uspješnoj policijskoj akciji vezanoj za otkrivanje velike količine oružja, jedne od najvećih u Hrvatskoj. - Dana 6. siječnja policijski službenici Odjela kriminalističke policije PU krapinsko-zagorske i djelatnici Ministarstva financija, Carinarnice Krapina, izvršili su temeljem naloga Prekršajnog suda u Zaboku pretragu obiteljske kuće u Zagrebu i gospodarskih zgrada u vlasništvu 52-godišnjeg hrvatskog državljanina (Zdravka Turčića, op.a.), u Velincima, općina Kumrovec. Izvršenom pretragom obiteljske kuće i gospodarskih zgrada,

u istima je pronađena veća količina oružja, strjeljiva i eksplozivnih tvari – priopćio je načelnik Željko Cujzek.

Poslovni čovjek…

Kako doznajemo, policija je tragajući za jednom osobom pod sumnjom da ilegalno posjeduje motorne pile, moto-kultivatore i druge radne strojeve koji podliježu carini, došla do Z. T., poslovnog čovjeka koji živi u Zagrebu, a u Velincima ima roditeljsku kuću i klijet. Protiv njega podneseno je već 19 prekršajnih prijava. Međutim, policija je bila nemalo iznenađena kada je u garaži ispod roditeljske kuće naišla na ovako velik broj ubojitih sredstava, dovoljno za naoružavanje vojne postrojbe - veličine čete. Policija je pretražila i klijet Z. T. kod vinograda iznad kuće te u Zagrebu, gdje je na tri lokacije pronađeno još 8 pušaka. Ovako opsežnu zapljenu oružja, streljiva i eksplozivnih naprava u Zagorju kriminalistička policija je već jed-

nom uspješno obavila 2006. godine u okolici Golubovca. Nakon uhićenja i kriminalističke obrade, osumnjičeni Zdravko Turčić je iz Klanjca odveden u istražni zatvor u Remetincu. Daljnja istraga otkrit će porijeklo oružja, streljiva i eksplozivnih tvari koje je osumnjičeni posjedovao, najvjerojatnije radi daljnje preprodaje. JeRazumljivo, da se radi o

pasioniranom skupljanju oružja onda bi bio dovoljan po jedan primjerak svakog od pobrojanih vrsta, ali bez streljiva i eksplozivnih naprava te bez ilegalnog nabavljanja i skrivanja. Zanimljivo je da je oružje bilo uglavnom primjerno očišćeno i podmazivano.

Mještani šute

Nakon što smo obišli objek-

te u Velincima, sa skrivenim oružjem, streljivom, eksplozivnim napravama i obućom, malo smo propitivali u ovom zaselku susjede i poznanike Zdravka Turčića. Nisu baš bili voljni govoriti, a jedan njegov suseljan je pristao reći nešto više, ali da mu se ime ne spominje. - Zdravka poznajem još iz djetinjstva. Bio je društven i poduzetan. Kasnije je otišao na školovanje i u Zagreb, gdje je bio direktor slovenske «Metalke». Znam da se po drugi put oženio. Bio je član i letač jednog zrakoplovnog kluba, ali je zbog automobilske prometne nezgode, u kojoj je slomio dva kralješka, morao odustati od daljnjeg letenja. Skoro svakog vikenda dolazi u roditeljsku kuću. Što je s njegovom majkom Terezijom koja je živjela donedavno u obiteljskoj kući u Velincima 11 ne znam. Znam da je bila smještena u jedan dom za ostarjele. Sumnjam da je, kako se pri-

ča, umrla prije dvije godine. Mi susjedi znamo da Turčići imaju uređenu obiteljsku grobnicu na našem lokalnom groblju kod kapele Sv. Margarete, ali pouzdano znamo da ovdje nije pokopana. Ako je negdje drugdje, mi to ne znamo - kazao je naš tajnoviti sugovornik. A na upit, da li je on ili netko od bližih susjeda Zdravka Turčića zamjećivao nešto sumnjivo, kazao je kako je cestom pokraj njegove kuće noću znalo proći i po nekoliko automobila prema Zdravkovoj kući, ali nije znao reći tko su ti ljudi, kao ni da li što dovoze ili odvoze. Kazao je također kako je čuo da je Zdravko dosta bogat, jer posjeduje nekoliko stanova u Zagrebu te hotel na Jadranu. Još jedan od susjeda je prozborio, ali škrto. Kazao je da je Zdravko bio sudionik Domovinskog rata i da je bio u vezi s Hrvojem Petračom i Vladimirom Zagorcem. Više će pokazati istraga.

Uzela novac iz kladionice pa lažno prijavila razbojstvo KRAPINA - Dan nakon blagdana Sveta Tri Kralja, 39-godišnja zaposlenica jedne sportske kladionice u Krapini prijavila je razbojstvo, no sada je razvidno da je lagala: ona je, utvrđeno je kriminalističkom obradom, sama uzela to jutro novac iz kase ‘za svoje potrebe’, a

potom si je da bi se opravdala pred poslodavcem ‘dala mašti na volju’. Prema njezinoj prvotnoj priči policajcima, nepoznata osoba ju je između 17.15 i 17.30 sati na Šetalištu hrvatskog narodnog preporoda u Krapini oborila na tlo te joj oduzela torbicu u

kojoj se nalazio dnevni utržak od nekoliko tisuća kuna poslovnice sportske kladionice u kojoj je zaposlena, a i njen novčanik s nekoliko stotina kuna. Počinitelj se, pričala je dalje, udaljio u pravcu Općinskog suda, a prema opisu, na sebi je imao crvenu jaknu i sme-

đe samt hlače, crnu kapu i crni šal. Policija ju je najprije shvatila vrlo ozbiljno, za počiniteljem je tragalo nekoliko ophodnji i više policajaca u civilu, ali malo-pomalo, shvatili su da tu nešto ‘ne štima’, uočavajući sve više nepodudarnih detalja. Na koncu je na krim

istraživanje dovedena sama zaposlenica koja je prijavila razbojništvo i slomljena ispitivanjem priznala da je lagala. Zaradila je kaznenu prijavu zbog pronevjere i lažnog prijavljivanja kaznenog djela, a sasvim je izvjesno da je ostala i bez posla. O sramu da se i ne govori…

Policija na kraju ističe da je to već četvrti slučaj lažnog prijavljivanja razbojništava pa se može reći da se radi o zabrinjavajućem trendu. Ovom slučaju je prethodilo lažno prijavljivanje pljačke benzinske postaje u Mariji Bistrici, gdje je novac također uzeo zaposlenik. (ljp)

vodič

broj 326 / 15.01.2010.

događanja • izložbe • koncerti • manifestacije • restorani • toplice • seoski turizam • info 16.siječnja

POSJETITE

MARIJA BISTRICA

Svetište Majke Božje Bistričke KRAPINA

Muzej evolucije i nalazište pračovjeka “Hušnjakovo” Tel: (049) 371 491 Radno vrijeme: od 9.00 do 15.00 sati

MISE •PONEDJELJAK - SUBOTA u 10.30 sati i 18.00 sati •NEDJELJA u 7.30 sati, 9.00 sati, 11.00 sati i 16.00 sati

Dogodit će se... NEDJELJA, 17.1. ZAGREB Lisinski, 20 sati: promocija knjige „Kaj vu duši“ Ivice Pepelka

IZLOŽBE GORNJA STUBICA Galerija Lipa: božićna izložba minijatura članova LIRA LIPA DONJA STUBICA Galerija “STUB-KLUB”: božićna izložba

DESINIĆ

Dvor Veliki Tabor Dvor Veliki Tabor zatvoren je za posjetitelje zbog restauratorskih radova.

ZABOK Gradska knjižnica: Božićni motivi u filateliji Galerija grada: izložba slika članova LISKUD-a „Josip Kaltnecker“

Rimokatolički kalendar

•SIJEČANJ •

(JANUAR, MALOBOŽIČNJAK, PAVLOVŠČAK, PREZIMEC)

PETAK, 15.1. Pavao pustinjak; Anastazija; Stošija

PREGRADA

Muzej grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tuđina” Tel: 049 376 122 Radno vrijeme:

Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

SUBOTA, 16.1. Marcel; Oton; Mislav NEDJELJA, 17.1. 2. NED. U GODINI; Antun opat; Vojmil PONEDJELJAK, 18.1. Priska; Liberata UTORAK, 19.1. Mario; Kanut; Ljiljana; Marta SRIJEDA, 20.1. Fabijan i Sebastijan ČETVRTAK, 21.1. Agneza; Janja, Ines LILI I SEBASTIJAN, SRETAN VAM IMENDAN

PREGRADA

Odgođena tribina Udruge Dnevni migranti

državanje najavljene javne tribine u organizaciji Udruge Dnevni migranti iz Pregrade, odgođeno je za subotu 16. siječnja. Tribina će započeti u 16 sati u gradskoj vijećnici. Uz predsjednika udruge Stjepana Miklaužića, očekuje se prisustvo potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Jarnjaka, saborskih zastupnika Ivana Hanžeka, Sunčane Glavak i Danice Hursa, počasnog konzula Republike Hrvatske u Sloveniji Šime Ivanjka, gradonačelnice Pregrade Vilmice Kapac te župana Krapinsko-zagorske županije Siniše Hajdaša Dončića. Raspravljat će se o problemima s kojima se migranti susreću već nekoliko mjeseci te će se razmatrati adekvatni načini za njihovo rješavanje. (Ksenija Petek Belošević)

16.siječnja

MARIJA BISTRICA

Obilazak planinarske šetnice

laninarsko društvo Grohot Marija Bistrica organizira obilazak šetnice “Za dušu i tijele – Mirko Fulir” u subotu 23. siječnja. Okupljanje planinarskih društava na početku šetnice zakazano je za 10 sati. Obilazak i povratak na Trg pape Ivana Pavla II. planiran je do 13 sati kada počinje program obilježavanja Vincekovog. Više informacija može se dobiti kod Borisa Kličkovića na broj 091 9230 870. (zl)

15.siječnja

PREGRADA

Predavanje o kapeli svetog Ivana u Ivaniću Miljanskom

ruštvo «Veliki Tabor» Desinić i Gradska knjižnica Pregrada pozivaju ljubitelje sakralne baštine na predavanje Ivana Srše, voditelja Odjela za zidno slikarstvo i mozaik Hrvatskog restauratorskog zavoda. Tema predavanje je: «Rezultati konzervatorsko-restauratorskih istraživanja u kapeli sv. Ivana u Ivaniću Miljanskome, koje će se održati u muzeju grada Pregrade na trgu Gospe Kunagorske, u petak, 15. siječnja, s početkom u 18 sati. (Ivo Šućur)

18.siječnja

ZABOK

Akcije mjerenja tlaka i šećera u krvi

radsko društvo Crvenog križa Zabok nastavlja uspješnu suradnju s patronažnim sestrama Doma zdravlja KZŽ i organizira akcije mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka u mjesecu siječnju. Akcije će se održati u ponedjeljak 18. siječnja u Velikom Trgovišću u Domu zdravlja, u utorak 19. siječnja u Zaboku u prostorima Crvenog križa u staroj zgradi policije, u srijedu 20. siječnja u Svetom Križu Začretju u Domu zdravlja, u četvrtak 21. siječnja u Bedekovčini u Domu zdravlja i u petak 22. siječnja u Krapinskim Toplicama u Domu zdravlja. Sve akcije provode se od 9 do 10 sati. Raspodjela rabljene odjeće i obuće održat će se zadnji četvrtak u mjesecu, 28. siječnja od 8 do 12 sati, u Zaboku, iza zgrade Vatikana. (zl)

23.siječnja

MARIJA BISTRICA

Vincekovo uz pjesmu i kuburaše

druga vinogradara Marije Bistrice i Turistička zajednica organiziraju u subotu 23. siječnja od 13 sati proslavu Vincekovog. Program počinje u tradicionalnom Bistričkom dobrodošlicom uz nastup Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek i sastava Licitari. Nakon pozdrava organizatora slijedi od 14 sati odlazak na vinogorje Cerine gdje program Vincekovog vodi ceremonijal mešter Štef Pepelnjak uz članove KUD-a Lovro Ježek i Udruge kuburaša Barun Hellenbach. Blagoslovit će se trsje, a svi posjetitelji moći će uživati u domaćem vinu, kuhanom vinu i kobasicama po popularnoj cijeni od samo 10 kuna. (zl)

KRAPINA

Raspisan natječaj za “Babičine kolače”

rapinsko-zagorska županija raspisala je natječaj za natjecanje i manifestaciju „Babičini kolači“, koja će se održati 7. veljače u Humu na Sutli. Kao i uvijek, za najbolje plasirane natjecateljice Županija je pripremila vrijedne nagrade. Prijaviti se mogu žene s područja Krapinsko-zagorske županije, i to u Upravni odjel za gospodarstvo (telefon 329 111), a jedini je uvjet da su babice, odnosno bake. Ovogodišnje, četvrto po redu natjecanje u pripremanju kolača po tradicionalnim receptima jedinstveno je u Hrvatskoj i već je preraslo u tradiciju. Prošlogodišnja pobjednica bila je Dijana Tepeš iz Huma na Sutli, a podsjećamo da je na prvom izboru pobijedila Slavica Rainer iz Pregrade, a na drugom Marija Žabojec iz općine Sveti Križ Začretje. Ova manifestacija ima za cilj očuvanje i promociju tradicionalnih recepata naših baka, što je nastavak aktivnosti Županije u poticanju i održanju tradicionalnih vrijednosti te skretanja pozornosti na važnost žena, a naročito baka u životu zagorskih obitelji. Na taj način želi se doprinijeti promicanju vrijednosti naših žena, obitelji, kreativnosti, tradicije i kulture naše županije, kao i gradova i općina iz kojih će bake doći. Na prošlogodišnjem natjecanju u Svetom Križu Začretju nastupilo je čak 29 baka. Tiskana je i brošura u kojoj se nalaze recepti kolača koji su bili izloženi na natjecanju i manifestaciji Babičini kolači, a izdavanje nove brošure s receptima planira se i ove godine. (zl)

23.siječnja

KRAPINA

Od onog kaj na smeh napeljava, nikog ne boli glava!

eđu onima koji su ovih dana jako aktivni su i članovi (nadamo se brojnih) raznih redakcija fašničkih listova koji će svjetlo dana ugledati sredinom veljače (Fašnik je 16.). Duboko smo uvjereni da nam nisu toliko poharačili duh, pa da više nemamo smisla za šalu. Bilo da je vidimo oko sebe, bilo da nešto učinimo da je bude i tako izazvali radost i osmijeh na licima onih koji su oko nas. Kod toga se misli na one s kojima živimo, družimo se ili s njima dijelimo radni prostor. Među one, gdje takvog duha ne nedostaje svakako možemo ubrojiti sve one koji se vrte oko Humoristično-satiričnog lista “Zvonec”, a čije se izlaženje priprema i uoči ovogodišnjeg Fašnika. Nazvali smo redakciju odakle nam je anonimno susretljiv glas, kojeg kao odgovorni urednik potpisuje Drago Kozina, priopćio da sve ide po planu i da su počeli pristizati i razni materijali. Naravno, sve se provjerava, pa su u te svrhe angažirali koksu, ili kako već zvuči skraćenica onih na čiji se spomen mnogima tresu gaće. Ne, ne mislimo na isto. Mi to mislimo na onoga kog’ su stavili u neku smiješnu situaciju, pa mu se onda i nešto takvoga i dogodilo. Dakle, budimo sad malo i ozbiljniji, pa ako se i u vašem okruženju dogodilo nešto na smijeh napeljavajuće, lijepo bi bilo da nam to javite - poziv je iz HDZ-a (Humorističnog Društva Zvonec). Učinite to do 23. siječnja, po mogućnosti ove godine, a na kovertu je dosta napisati, Zvonec, Bregovita 20, Krapina. (zl)

vodič

broj 326 / 15.01.2010.

Gastro patrola

POSJETITE

Tjedna TOP ponuda RESTORAN Lug Zabočki 32 c, ZABOK, tel: (049) 225 870 U oazi mira i tišine, naš restoran idealno je mjesto za organizaciju poslovnih ručkova, večera, banketa i svadbenih svečanosti. Nudimo Vam i vrhunski smještaj u sobama opremljenim klimom, TWC i TV. Svakodnevno nudimo 3 vrste gableca, domaće specijalitete, te ostala vrhunska jela. Vršimo uslugu cateringa svih vrsta jela, te slastica sa kompletnom opremom i uslugom. Naša posebna ponuda je zagrebački odrezak s prilogom, po cijeni od samo 25 kuna.

SEOSKI TURIZAM Seoski turizam “Lojzekova hiža” smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado posječivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden. “Lojzekova hiža”, Gusakovec 116, 49245 Gornja Stubica 049 469 - 325, 098 250 - 592, www.lojzekovahiza.com

KUMROVEC

Muzej “Staro selo” Tel: (049) 225 830 Radno vrijeme: svakog dana od 8.00 do 16.00 sati

“Kozjak”

KLET

Kozjak bb, Sv. Križ Začretje Tel: 049/228-800; Mob: 098/555-414; krunoslav.svigir@kr.t-com.hr

Doživite doživljaj i ukuse vaših predaka u novosagrađenom objektu obitelji Radovečki, gdje se osim zaboravljenih jela i misne kapljice možete odmoriti uz cvrkut ptica, gdje dan odiše svježinom utopljen u zelenilu okolnih livada i šuma Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 web: www.zelenjak.com “Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

KLANJEC

Galerija Antuna Augustinčića Tel: (049) 550 343 Radno vrijeme: svakog dana od 9.00 do 17.00 sati

Humska klet

UGOSTITELJSTVO I SEOSKI TURIZAM

Druškovec Humski 83/2; Hum na Sutli Tel: 049/ 340 590; 049/ 340 182; www.humskaklet.com Volite li osjećaj zelenila i mira dođite kod nas gdje se u toplini i ugođaju prostora uz kvalitetna domaća jela i pića možete veseliti, dobro zabaviti i opustiti. Prostor i smještaj pogodan je za organiziranje svadbi, proslava rođendana i raznih veselica. Organiziramo održavanje seminara i poslovnih sastanaka. Ugodno se provedite u našem društvu u domaćem i toplom ambijentu! Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

poljoprivreda

GORNJA STUBICA

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Obnavljanje starih i oštećenih trsova

ijekom perioda eksploatacije pojedini trsovi mogu biti više ili manje oštećeni, pa se javlja potreba za rezidbom u cilju rekonstrukcije starih, deformiranih i izduženih stabala. U tom se slučaju obično primjenjuje rezidba u cilju regeneracije starih dotrajalih trsova. Regeneracija se izvodi pažljivo i traje nekoliko godina ovisno od stupnja oštećenja. Ako se stablo trsa izduži, ili se uslijed ozljeda mehaničkim putem ošteti, potrebno je izvršiti njegovu obnovu. Najprije se u osnovi oštećenog stabla škarama s nekoliko uboda potencira razvoj spavajućih pupova. Tijekom godine iz njih će se razviti nerodne mladice koje

treba njegovati i povremeno privezati za oštećeno stablo. U proljeće sljedeće godine te mladice (jednu do dvije) treba rezati na reznike s jednim pupom kako bi se tokom godine dobile 1-2 jake mladice koji će dostići potrebnu visinu i dužinu radi ponovnog formiranja osnovnog oblika čokota. U proljeće treće godine nastavlja se s formiranjem horizontalnog dijela stabla i formiranjem rodnih čvorova. Staro stablo se uklanja do osnove. Na taj način trs će biti potpuno obnovljen. Obnova dijela trsa je neophodna nakon ozljede loze nastale nepovoljnim vremenskim uvjetima (tuča, mraz) ili rana nastalih upotrebom

mehanizacije. I u ovom slučaju na bazi izduženog kraka najprije se ostavi jedna mladica koja se u sljedećoj godini reže na reznik, a treće godine na kondir (4-6 pupova). Nakon ostavljanja kondira izduženi dio kraka se odbacuje, a mladice izbile iz kondira koriste se za rezidbu u narednoj godini. U toku i nakon rekonstrukcije starijih ili oštećenih trsova neophodno je pojačati njihovu ishranu i zaštitu kako bi se željeni uzgojni oblik što prije formirao. Rezidba trsova oštećenih tučom, mrazom ili olujom spada u specifične mjere rezidbe koje se provode u razdoblju redovne eksploatacije vinograda. Nakon elementarnih

nepogoda prva značajna mjera koja doprinosi oporavku trsova je rezidba. Ona mora biti stručno provedena s ciljem da očuva vegetativni i generativni potencijal trsa, da ublaži nastale štete i sačuva biljke za naredne vegetacije. Niske zimske temperature od -15 °C do - 20 °C mogu zavisno od sorte i uvjeta uzgoja dovesti do smrzavanja dijela mladica, pupova, pojedinih tkiva itd. Temperature ispod ovih gotovo redovno dovode do djelomičnog smrzavanja pupova. Ukoliko niske zimske temperature oštete do 50 % pupova, rezidba u proljeće naredne vegetacije mora biti takva da se opterećenje trsova poveća za postotak

smrznutih pupova. Rezidbom se po trsu tada ostavlja veći broj kondira i lucnjeva. Ukoliko niske zimske temperature oštete preko 50 % zimskih pupova rezidbom se po trsu ostavljaju samo kondiri i aktiviraju spavajući pupovi kako bi se dobio dovoljan broj mladica za rezidbu u narednim godinama. Ukoliko niske temperature oštete dijelove višegodišnjeg stabla oni se rezidbom uklanjaju do osnove, odnosno do prvog članka. Cilj je da se iz osnove trsa tijekom naredne vegetacije dobije nekoliko mladica koje će imati bujni rast i koje druge godine mogu dati urod a istovremeno poslužiti za obnovu osnovnog oblika trsa.

IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje

Voćarski vosak 400ml

26,00 kn

Sumpovin

13,98 kn

Biopost 50/1

35,00 kn

Muzej seljačkih buna Tel: (049) 587 881, suvenirnica: (049) 587 889 Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati

S V. K R I Ž ZAČRETJE

Dvorac Začretje Radno vrijeme: Dvorac se može posjetiti uz prethodnu najavu, gsm: 098 171 1118, e-mail: mfloegel@pharma.hr

panorama

broj 326 / 15.01.2010.

Nezbit

GreedBreed, Noxin i Nezbit u petak ‘pri’ Golubeku ZABOK - U klubu „Restoran pri Golubeku“ u Zaboku u petak 15. siječnja po treći puta tradicionalno održat će se „Grinch day“ dan kada se obilježava Dan obrane od krađe Božića. Naime, skupina rockera odlučila je slaviti što im i nakon opetovanih pokušaja raznih struktura i organizacija nitko nije uspio ukrasti prošlogodišnji Božić. Za ovu priliku u popularnom „Golubeku“ svirat će sljedećim redoslijedom: GreedBreed, Noxin i Nezbit. Za ovaj glazbeno-šaroliki i zanimljiv koncert upad se neće naplaćivati, a dečki iz bandova garantiraju dobar provod. (zl) Noxin

Sjajna promocija zagorskog bluesa ZAGREB - Prepuni Klub hrvatskih glazbenika Sax! ugostio je promociju novog, trećeg po redu, albuma Tomislava Golubana i benda Little Pigeon’s ForHill Blues “Zagorje Blues”. Bila je to vesela blues večer koju je zabočki usnoharmonikaš priredio zajedno s brojnim prijateljima. Goluban se tako svima zahvalio i na odličnoj godini koja je iza njega, a u kojoj je redom osvajao i vrijedne nagrade Porin, Status i Fender Mega muzika/Hohner, a uspio je nastupiti i na dva velika blues festivala u Sjedinjenim Američkim Državama i Norveškoj. Podsjetimo, album “Zagorje Blues” (Aquarius Records /

Trash metal ‘RASTURIO’ Regenerator

Spona) sadrži 14 pjesama, koje su kombinacija Golubanovih autorskih i tradicionalnih zagorskih popevki protkanih blues aranžmanima. Većinu tekstova napisao je Zvonko Kudelić – Žuna, a u nastanku u studiju Kasandra u Tugonici pod palicom inžinjera Davora Totovića sudjelovalo je čak 30 glazbenika. CD je popraćen bogatom knjižicom koju je dizajnirao Igor Vranješ s fotografijama Martina Turka. Vratimo se samom koncertu. Na otvaranju večeri kao solo predgrupa nastupio je dubrovački blueser Kukac. Uz Tomislava Golubana na pozornici su se našli Little Pigeon’s ForHill Blues u sa-

stavu Mihael Vlah na bubnjevima, Darko Aljinović File na električnom klaviru i Tomi Novak na basu te na pratećim vokalima djevojke koje je Goluban otkrio u zabočkom crkvenom zboru Martina Rubil, Ana Mikulec i Marija Sente. A onda su se na pozornicu penjali i brojni gosti Kvartet Gubec, Miroslav Evačić, Lidija Bajuk, Adam Končić, Davor Rodik, Nebojša Buhin, Zoran Haraminčić i Drago Brzoja. Uz odličnu atmosferu i blues note, vrijeme je prebrzo proteklo. - Nakon ovakve turbo promocije u Sax!u koju je posebno zapalila ekipa koja je došla prek Medvednice,

ZABOK - Klub Regenerator, odnosno Zagorski centar urbane kulture Regenerator, iako je još uvijek nedovršen, i prošlog je tjedna za svoje članove priredio još jednu glazbeno-scensku poslasticu. Naime, u petak 8. siječnja zagrebačka je Anesthesia potpomognuta rockerima iz GreedBreeda, nakon više od šesnaest godina nastupila u Zagorju. Dvjestotinjak oduševljenih posjetitelja uživalo je u predvodnicima thrash metal scene Hrvatske. Lijepo je ponovno na sceni u Zaboku bilo vidjeti Gordana Lončara nakon dugo godina jer šteta je da ovaj vrhunski gitarist, sigurno jedan od najboljih u Zagorju ne nastupa više na domaćim pozor-

razmišljam da bi se zapravo na neki način trebao odužiti svom rodnom gradu i svima koji su mi iz moje mikroregije pomogli da doguram do trećeg albuma, Porina, međunarodnih festivala.... S obzirom da mi najbolje ide sviranje, pretpostavljam da bi jedan veliki poklon koncert u Zaboku s puno gostiju, mogel bit pravi jackpot. Za tu organizaciju bu trebalo dosta energije, vremena, a i financija, no mislim da bu “with the little help from my friends” sve zišlo dobro – rekao nam je nakon koncerta dobro raspoloženi Tomislav Goluban. Znači, ostaje nam da pričekamo reprizu u Zaboku. (S. Fu.)

nicama. Iznenadio je nastup zabočko-zagrebačkog GreedBreeda koji su svojim čvrstim nastupom i smislenim projekcijama posebno izrađenim za svaku svoju autorsku pjesmu postavili nove kriterije u scenskom nastupu. Sve u svemu svaka pohvala voditeljima kluba Regenerator koji očigledno pomno biraju sadržaje za svoje članove. Krajem siječnja, točnije u petak 22. očekuje nas još jedan zanimljiv koncert u pop punk glazbenom izričaju. U Regeneratoru će nastupiti grupe „Božje Ovčice“ iz Koprivnice, „Bezzvuka“ iz Zagreba, i „T kao Krava“ iz Zaboka. (zl)

panorama

broj 326 / 15.01.2010.

NOSILJKE PIXIEKID Brend od obitelji za obitelj

Bebe ‘uvijene’ u svilu i lan tik do srca Sebastijan Fuštin DONJA STUBICA

današnje vrijeme kad spomenete poduzetništvo, prva riječ koja dolazi kao asocijacija je kriza. I male i velike tvrtke moraju se nositi s nastalim problemima. Ovo je priča o jednoj maloj tvrtki čije je pokretanje vezano uz dolazak na svijet jednog dječačića imena Jakov. No, krenimo redom. Tvrtka “Avatar studio” osnovana je prije četiri godine. Kao obiteljsku tvrtku pokrenuli su je Josipa Dolenec Brkić i njezin suprug Tomislav, inače poznati fotograf. Iz tvrtke je kao proizvod izašao brand PixieKid.

Mala kreativna radionica

- U našoj kreativnoj i maloj radioni vrijedno rade tri dame kojima iznimno zahvaljujem na svom trudu i predanosti, jer zbog njih proizvodi pod brandom PixieKid i imaju status vrhunske kvalitete i omiljeni su među roditeljima. Naša firma sadrži nekoliko grana, no ona najvažnija odnosi se na dizajn, proizvodnju, distribuciju i marketing branda PixieKid pod kojim stoje proizvodi za bebe i djecu i to sling i mei tai nosiljke. Pixiekid popularizira nosiljke koje imaju status najboljih nosiljki za psihološki i motorički razvoj beba i djece, što potvrđuju i mnoge studije te cijenjeni stručnjaci na području ortopedije i pedijatrije – veli Josipa Dolenec Brkić. Da bi pokrenuli posao trebate ideju, što i nije neka tajna

u svijetu poduzetništva. Josipa je ideju za biznis dobila rođenjem sina Jakova. - Ideja za početak proizvodnje takvih nosiljki pojavila se nakon rođenja našeg sina Jakova, kada smo se, kao novi roditelji, počeli interesirati za najbolje i najkvalitetnije za našu bebu i nas. Na našem tržištu nalazile su se, kao i sada, brojne nosiljke koje niti najmanje nisu odgovarale mojoj bebi niti meni kao osobi koja svakodnevno mora nositi sve veću i veću bebu i pri tome voditi računa o njenom kvalitetnom razvoju i o svojoj kralježnici. Nosiljke kao što su PixieKid nisu postojale kod nas, nego su se trebale naručivati iz Amerike ili Australije i bile su vrlo skupe – otkriva nam mlada poduzetnica. Budući je po struci diplomirani inženjer tekstilne tehnologije i projektiranja, a ranije je završila i školu primijenjene umjetnosti, odlučila je stvar uzeti u svoje ruke i tako je dizajnirala svoju prvu sling nosiljku. - U početku je to bilo samo za mene i bliske prijateljice koje su se mučile s istim problemom, no kako se vijest pročula, kontaktirale su nas nove i nama nepoznate mame željeći svoju nosiljku. Na taj način je posao krenuo i rasplamsava se od tada – veli Josipa. Proizvodi iz branda PixieKid danas se mogu pronaći u svim većim hrvatskim gradovima u biranim dječjim trgovinama, a distribucija van granica Hrvatske odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Mađarsku, Sloveniju,

Dansku, Norvešku i dalje. Obitelj Dolenec poslom je najviše vezana za Zagreb gdje i žive. No, posao su pokrenuli u Donjoj Stubici.

Obiteljska firma

- Kada smo kretali s PixieKidom kao idejom, najveća podrška ipak je bila obitelj, ponajviše baka Anica, jer ovo

Sve sirovine su prilagođene djeci, a koriste se isključivo prirodni materijali vrhunske kvalitete. Važna u filozofiji tvrtke je i briga za okoliš. U proizvodnji gotovo da i nema otpada, a sve sirovine su biorazgradive. Josipa Dolenec Brkić

dobra povezanost, koju definitivno u današnje vrijeme imamo u kojem god smjeru krenuli – smatra naša sugovornica. PixieKid svake sezone predstavlja nove kolekcije za svaki ukus i džep, tako da postoje nosiljke od pamuka, lana pa čak i svile. Sve sirovine su prilagođene djeci, a koriste se isključivo prirodni materijali vrhunske kvalitete. Važna u filozofiji tvrtke je i briga za okoliš. U proizvodnji gotovo da i nema otpada, a sve sirovine su biorazgradive. Jedno od logičnih pitanja u današnje vrijeme je i ono krize na tržištu, Osjeća li se i kod branda PixieKid?

Škole nošenja i je obiteljska firma. Radiona ili kreativni atelje kako je od milja zovemo, tako je otvorena u Donjoj Stubici. Doista je svejedno gdje se nalazite ako imate dobru volju, do-

bru ekipu i u počecima samo internet trgovinu koju smo na adresi www.PixieKid.hr pokrenuli među prvima u Hrvatskoj. Čak i s većom distribucijom, potrebna je samo

- Dobra stvar je u svakom slučaju, što se djeca uvijek rađaju, i uvijek su ista - željna naše pažnje i društva, te je svakom roditelju više od skupih kolica potrebna kvalitetna nosiljka. Velika prednost naših nosiljki je ta što se koriste od rođenja pa

sve do mlađe vrtićke dobi, dakle, jedna nosiljka za cijeli nosilački staž, a istovremeno maksimalno zadovoljavate djetetove emocionalne i razvojne potrebe. To je nešto što svaka obitelj s malim djetetom može i želi priuštiti, a da pritom dobije najbolje na tržištu i iskoristi isti proizvod do maksimuma. Naša angažiranost prema našim kupcima, ne prestaje nakon kupnje, već smo na redovnoj bazi dostupni svakome te održavamo škole nošenja koje su za naše korisnike besplatne, objavljujemo stručne tekstove u svim renomiranim časopisima za bebe i djecu. Dakle, PixieKid je brand koji je osnovan od obitelji za obitelj – odgovara Josipa Dolenec Brkić. Na kraju razgovora posebno se zahvalila Anici, Gogi, Klaudiji, Tomislavu, Jani, Maji, Danijeli, Branimiru, Mirjani i svima ostalima koji su sa svim srcem prigrlili ovaj projekt, a zato je, veli, i toliko uspješan i raste iz dana u dan.

rtv prilog

broj 326 / 15.01.2010.

PETAK

TJ E D N A V I Z I TA

TREĆA PREDSJEDNIČKA SREĆA?

jerujem da vam je već puna kapa politike, izborne kampanje, reklamnih spotova kandidata, sučeljavanja, duela... i da očekujete da će u novoj godini nivo intoksikacije političarima biti manji. Varka - u prvih deset dana dogodilo se kao nekad u tri mjeseca, pa i dulje. Prvo je na izmaku drugog kruga predsjedničke kampanje Ivo Sanader pomolio glavu van iz mišje rupe, pa je ostao bez nje, a i nekoliko njegovih pobočnika. Definitivni pad Sanadera bio je tema par dana, da bi ga skoro zasjenio i pad Bandića koji je sa 60:40 na 10. siječnja nokautiran skoro kao Mirko Filipović u američkom UFC-u. Je li druga runda - Zagreb? Prva dva mjeseca očito će obilježiti padovi i odlasci mnogih političara („gospodarstvenici“ su već okupirali Remetinec) „stare garde“, a za mnoge će i ispisivanje ili izbacivanje iz dvije najjače stranke u Hrvatskoj vjerojatno značiti i „političku smrt“. To se neće dogoditi s predsjednikom Stjepanom Mesićem. Od 18. veljače novi nam predsjednik Ivo Josipović stupa na dužnost, a stari, unatoč 75 navršenih godina ne misli mirovati. Taj datum bit će nam još jedan povijesni jer puno je vremena prošlo od toga da smo dočekali jednog predsjednika države (kralja, cara…) da je mirno otišao s funkcije ili čak otišao u mirovinu - umirali su ili bivali ubijeni. Na TV ekranima bilježimo dvije nove serije - odlična „U tuđoj koži“ (Riches) o porodici lutalica i prevaranata koji stjecajem okolnosti završe glumeći bogataše u raskošnoj kući; te „Nevini“ - o

PONEDJELJAK 05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Znanost animacije, dokumentarni film 11.10 Treća dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Latinica 21.55 Potrošački kod 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Na rubu znanosti 00.55 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.40 Ksena-princeza ratnica 5, serija 02.25 Dr. House 5, serija 03.10 Skica za portret 03.25 Latinica 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

Piše: Darko Ciglenečki (TV MANiac) pro bono timu mladih odvjetnika, koji vade iz zatvora nepravedno osuđene. Naravno da će mnogi jedva dočekati i novu sezonu „Uvoda u anatomiju“ četvrtkom na RTL-u, a najava tjedna je da bi nam se u nedjelju, 17. siječnja trebala vratiti obitelj Kosmički u četvrtoj sezoni serije „Odmori se, zaslužio si“. Zbilja smo zaslužili odmor i malo više smijeha u godini u kojoj će imperativ biti gospodarski oporavak, spašavanje radnih mjesta, poticanje proizvodnje, ali i potrošnje. Povratak u „bolju prošlost“ možda nam uspije barem preko glazbe? Po uvodnoj emisiji druge sezone „Evergreena“ (koji je thompsonovskim izborom pop pjesme stoljeća lani debe-

lo podbacio) koja će se baviti pop rock pjesmama - to se baš i ne bi reklo. Hoćemo li doživjeti taj dan da neki glazbeni „show“ na HTV-u ne počne nekom bezveznom plesnom točkom? Dobro je reklo HLADNO PIVO: „Sedma noć, upomoć…“! „Evergreen“ ćemo trpjeti 7 subota (do 27. veljače), kad će nam sve bliže biti nova sezona „Pjevajmo sa zvijezdama“. Glavna boljka emisije su razgovori u studiju s nekoliko protagonista prošlih vremena (ne spašava čak ni Danijela Trbović, koja je zamijenila Zlatu Muck iako je ona vrlo dobro, uz Roberta Ferlina odvozila prvu sezonu), ali i čudni odabiri izvođača pjesama. Šest novih pjevača (lani su bili Massimo, Đani Stipaničev, Jelena Radan, Maja Blagdan, Vanna i Jacques Houdek) u svakoj emisiji izvodi po dvije pjesme, iz tri obuhvaćena područja: 60-te i 70-te, 80-te i 90-te. Giuliano kao „Heroj ulice“, Goran Karan s „Natrag u garažu“, pa i Ivana Kindl koja je pjevala Urbanovu „Moja voda“ nisu bili uvjerljiv izbor. Ervin Baučić, Vesna Pisarović i Zorica Kondža imali su više sreće, no dojam je da je emisija prestatična, možda je zato, unatoč nagradama za pozivatelje - telefonskih glasača bilo jedva nekoliko tisuća!? Uz to što bi „Vidoviti Milan“ odmah izvukao brojeve pobjedničke tri pjesme koje će se boriti u završnoj, osmoj emisiji, vjerojatno bi neke izvedbe komentirao sa: „bitno je da se sublimira amorfna stvarnost“, ili bi možda na sve, u svojoj mješavini govora na Novoj TV rekao: „Spriječite to na vreme“!

18. siječnja 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal 5, serija 10.45 Le caprice des cigognes, film 12.35 Dokumentarni film/emisija 13.30 Prijatelji 7, hum. serija 13.50 Happy Hour, hum. serija 14.10 Ksena-princeza ratnica 5 14.50 Kod Ane 15.05 U zdravom tijelu zdrav duh 15.20 Boli glava 15.35 TV vrtić 15.55 Čarobna ploča 2 16.15 Zvjezdane staze: Voyager 6 17.05 Na rubu znanosti 18.00 Vijesti na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 1, serija 20.15 TV Bingo Show 21.10 Bitange i princeze 5, serija 21.50 Vijesti na Drugom 22.02 Vrijeme 22.05 Dr. House 5, serija 22.55 Požuda, film 00.40 U tuđoj koži 1, serija

07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 08:00 Tomica i prijatelji, serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:50 Tata i zetovi, serija 10:20 Naši najbolji dani, serija 11:20 Zakon brojeva, serija 12:20 IN magazin 13:10 Naša mala klinika, serija 14:10 Najbolje godine, serija 15:10 Bez vesla, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Ženi me..., igrani film 22:45 Vijesti 23:00 Zakon brojeva, serija 23:55 Seinfeld, serija 00:25 Ubojita Jane, serija 01:20 Ezo TV, tarot show 02:20 Oko kamere, igrani film 04:05 Da si barem ovdje, film 05:40 Zakon brojeva, serija 06:25 Seinfeld, serija 06:50 IN magazin

06.55 Pink Panther, crtana serija 07.10 Miffy, animirana serija 07.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 07.55 Pod istim krovom, humoristična serija 08.40 Astro show, emisija 10.45 Dadilja, humoristična serija 11.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 11.40 Rat u kući, humoristična serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.45 Pod istim krovom, humoristična serija 17.10 Dadilja, humoristična serija 17.35 Malcolm u sredini, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Lara Croft: Tomb Raider, igrani film, avanturistički 21.35 Rijeka smrti, igrani film, akcijski 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.35 Lara Croft: Tomb Raider, igrani film, avanturistički 01.05 Astro show, emisija

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, novela 09.55 Croatia Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Čudo na rijeci Hudsonu, dokumentarni film 11.05 Ep reportaža 11.10 Oprah show 11.55 Ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, novela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje: Suvremeni pristup u dijagnostici i liječenju tumora hipofize 15.35 Znanstvena petica 16.10 Hrvatska uživo Vijesti 16.20 Hrvatska uživo 17.45 Croatia Osiguranje prozor u svijet 125 17.50 Iza ekrana 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Ep reportaža 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Za dolar više, talijansko-španjolski film 22.20 Lica nacije 23.10 Ep reportaža 23.15 Vijesti 23.30 Poslovne vijesti 23.35 Vijesti iz kulture 23.45 Posebni dodaci, emisija o filmu 00.35 Zvjezdane staze: Voyager 5, serija 01.20 Veličanstveni Joe, američki film 03.00 Vip Music Club LP 05.00 Oprezno s anđelom, novela

UTORAK 05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Istinski neandertalac, dokumentarni film 11.10 Danny na moru 2, dokumentarna serija 11.40 Kulturna baština: Stanko Jančić-I to je baština 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, novela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Među nama 15.30 Vincek trsek zbudi, emisija pučke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Ribar ribi grize rep, dokumentarna serija 21.20 Poslovni klub 22.00 Otvoreno 22.55 Vijesti 23.10 Poslovne vijesti 23.15 Vijesti iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.05 Ksena-princeza ratnica 5, serija 01.50 Zakon i red: Odjel za žrtve 9, serija 02.35 U tuđoj koži 1, serija 03.20 Danny na moru 2, dokumentarna serija 03.50 Skica za portret 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Oprezno s anđelom, novela

15. siječnja 2010. 06.50 Program za djecu i mlade 09.00 Vip Music Club 09.35 Ally McBeal 5, serija 10.20 Wengen: Svjetski skijaški kup (m), superkombinacija spust, prijenos 11.20 Princ na jedan dan, film 13.05 Kod Ane 13.25 Wengen: Svjetski skijaški kup (m), superkombinacija slalom, prijenos 14.30 Ksena-princeza ratnica 5 15.15 Puni krug 15.30 Izazovi: Budi emo, dok. film 15.45 TV vrtić 16.20 Zvjezdane staze: Voyager 6 17.05 Posebni dodaci 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 1, serija 20.15 Čarolija 10, serija 21.10 Naši životi, dok. serija 22.05 Vijesti na Drugom 22.17 Vrijeme 22.20 Umorstva u Midsomeru, serija 23.55 Eric Clapton i Steve Winwood uživo na Madison Square Gardenu

07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 08:00 Tomica i prijatelji, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:15 Naši najbolji dani, serija 11:15 Navy CIS, serija 12:15 IN magazin 13:05 Naša mala klinika, serija 14:05 Provjereno, informativni magazin 15:05 Male tajne, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Napad na policijsku postaju 13 22:05 Borba bez pravila, igrani film 23:45 Pravda iza rešetaka, film 01:30 Vidoviti Milan, tarot show 02:30 Legenda o crvenom zmaju, igrani film 03:10 Napad na policijsku postaju 13, igrani film 05:00 IN magazin

07.35 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.00 Punom parom, kulinarski izazov 08.30 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 08.55 Pod istim krovom, humoristična serija 09.45 Astro show, emisija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 12.40 Rat u kući, humoristična serija 13.10 Exkluziv, magazin 13.20 Večera za 5, lifestyle emisija 13.50 Tajna čokolade, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.45 Pod istim krovom, humoristična serija 17.10 Dadilja, humoristična serija 17.35 Malcolm u sredini, humoristična serija 18.00 Rat u kući, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Transporter 2, igrani film, akcijski 21.20 Posse, igrani film, vestern 23.15 Vijesti, informativna emisija 23.25 Mosignor, igrani film, kriminalitička drama 01.25 Transporter 2, igrani film, akcijski 02.45 Astro show, emisija

19. siječnja 2010. 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal 5, serija 10.45 Ekstremni primat, film 12.55 Dokuteka-Koraci 13.30 Prijatelji 8, hum. serija 13.50 Happy Hour, hum. serija 14.10 Ksena-princeza ratnica 5 14.50 Kod Ane 15.05 Koga briga 15.35 TV vrtić 16.15 Zvjezdane staze: Voyager 6 17.05 Drugi format 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Crtani film 19.40 Rukomet, EP (M) emisija uoči utakmice 20.00 Rukomet, EP (M): Hrvatska Norveška, prijenos 21.45 Rukomet, EP (M) emisija nakon utakmice 22.05 Vijesti na Drugom 22.25 Ciklus antifašističkog filma: Diverzanti, bosanski film 23.45 Zakon i red: Odjel za žrtve 00.30 U tuđoj koži 1, serija

07:15 Jackie Chan, crtana serija 07:40 Pocoyo, crtana serija 08:00 Tomica i prijatelji, serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:05 Tata i zetovi, serija 10:25 Naši najbolji dani, serija 11:25 Zakon brojeva, serija 12:25 IN magazin 13:15 Naša mala klinika, serija 14:15 Najbolje godine, serija 15:15 Ženi me..., igrani film 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Dnevnik lude crnkinje, film 23:05 Vijesti 23:20 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Ubojita Jane, serija 01:40 Ezo TV, tarot show 02:40 Nespretni anđeo, film 04:05 Striptiz, igrani film 05:35 Seinfeld, serija 06:00 Zakon brojeva, serija 06:45 IN magazin

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 08.30 Pod istim krovom, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, humoristična serija 11.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.45 Pod istim krovom, humoristična serija 17.10 Dadilja, humoristična serija 17.35 Malcolm u sredini, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Bibin svijet, humoristična serija (dvije epizode) 21.05 Jezikova juha, reality show 22.00 Tommy Boy, igrani film, komedija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.50 Savršeno oružje, znanstveno-fantastična serija 00.35 Grad uragana, kriminalistička serija 01.20 Astro show, emisija

rtv prilog

broj 326 / 15.01.2010.

SUBOTA 06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Znanstvena petica 07.30 Iza ekrana 08.00 Vijesti 08.15 Kinoteka-ciklus klasičnog vesterna: U sjenci vješala, američki film 09.45 Skica za portret 09.55 Ep reportaža 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Kućni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Pastel, ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, novela 13.20 Prizma, multinacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Staljin, povratak iz mrtvih 15.45 Euromagazin 16.20 Vijesti 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Kulturna baština: Stanko Jančić-I to je baština 16.45 Gorski kotar: Goransko ljeto, dokumentarna serija 17.20 Eko zona 17.50 Svirci moji, glazbena emisija 18.35 Ep reportaža 18.40 Luda kuća 5, humoristična serija 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.15 Evergreen 22.10 Vijesti 22.25 Vijesti iz kulture 22.35 Filmski vikend Brucea Leea: Zmajeva šaka, hongkonški film 00.25 Filmski maraton: Who is Cletis Tout?, američki film 01.55 Filmski maraton: Izgubljeni na Manhattanu, film 03.25 Reporteri: Staljin, povratak iz mrtvih 04.30 Gorski kotar: Goransko ljeto, dokumentarni film 05.00 Oprezno s anđelom, novela

SRIJEDA 05.50 Najava programa 05.55 Među nama 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Glavni nacist-Herman Göring, dokumentarna serija 11.15 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Riječ i život, religijski program 15.35 Eko zona 16.10 Hrvatska uživo 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.20 Ep reportaža 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 A sad u Europu 21.00 Dokumentarni film 21.55 Proces 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 e-Hrvatska 00.35 Znanstvene vijesti 00.55 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.40 Ksena-princeza ratnica 6, serija 02.25 Nevini, serija 03.10 U tuđoj koži 2, serija 03.55 A sad u Europu 04.40 Proces 05.10 Oprezno s anđelom, telenovela

16. siječnja 2010. 06.55 Najava programa 07.00 Vrijeme je za Disneyja 07.50 Program za djecu i mlade 09.50 Hrvatski pisci na TV ekranu A.Kovačić: U registraturi 10.50 Maribor: Svjetski skijaški kup veleslalom (Ž), prijenos 1. vožnje 11.55 Auto-magazin 12.25 Wengen: Svjetski skijaški kup (m)-spust, prijenos 13.25 4 zida 14.00 Maribor: Svjetski skijaški kup veleslalom (Ž), prijenos 2. vožnje 15.05 Novi istraživači s Olivierom Aubertom-Iznad horizonta: Nebo Divljeg zapada, dokumentarna serija 16.10 Rukomet, Liga prvakinja: Viborg-Podravka, prijenos 17.55 Košarka, NLB liga: Zagreb Crvena zvezda, prijenos 19.50 Sportska popuna 20.05 Neženja, američki film 21.50 Sportske vijesti 22.00 Ep reportaža 22.05 Dobre namjere, TV serija 22.55 Noć u kazalištu Vidulić-Medvešek: Vrata do 00.25 Garaža

05:45 Ezo TV, tarot show 07:45 Bumba, crtana serija 08:00 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:25 Graditelj Bob, crtana serija 08:40 Winx, crtana serija 09:05 Dora istražuje, crtana serija 09:30 Tko je Samantha?, serija 10:00 U sedmom nebu, serija 11:00 Smallville, serija 12:00 Male tajne, igrani film 13:50 Krupna riba, igrani film 16:05 Zvijezde Hit recordsa, koncert 17:00 Vijesti 17:10 Zvijezde Hit recordsa, koncert -nastavak 18:10 Lud, zbunjen, normalan 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Ubojstvo u Greenwichu, igrani film 21:45 Igra, igrani film 00:05 Visoki napon, igrani film 01:55 Vidoviti Milan, tarot show 02:55 Borba bez pravila, film 04:20 Legenda o crvenom zmaju, igrani film 06:00 Krupna riba, igrani film

07.25 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 09.00 Pink Panther, crtana serija 09.15 Astro Boy, crtana serija 10.00 Miffy, animirana serija 10.55 Tajna čokolade, telenovela 11.50 Jedna od dečkiju, humoristična serija 12.15 Samo tu ne, igrani film, drama 14.10 Klub prvih supruga, igrani film, komedija 15.55 Premier liga: Tottenham Hotspur - Hull City, uživo 18.00 Zvijezde Ekstra: 20 najpripadnika kraljevskih obitelji (2. dio), zabavna emisija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Discovery: Preživjeti divljinu- Sibir, dokumentarni film 20.00 Ledom do slave, igrani film, komedija Nakon što su se prilikom dodjele medalja na jednom natjecanju potukli, dvojica velikih rivala muškoga ritmičnoga klizanja bivaju doživotno suspendirana iz klizačkog svijeta. Chazz Michael Michaels (Will Ferrell) je majstor improvizacije, a Jimmy MacElroy (Jon Heder) je precizan i detaljan, no izgleda kako će svoje stilove klizanja odsad morati upražnjavati privatno. 21.30 Tajna mog uspjeha, igrani film, komedija Nakon što je uspješno završio dugogodišnji studij ekonomije, mladi Brantley Foster (Michael J. Fox) odluči napustiti roditeljsku farmu u Kansasu i jednostavan seoski život zamijeniti gradskom vrevom New Yorka. 23.20 Tulum u avionu, igrani film, komedija 00.40 Američki ninja 3: Krvavi lov, igrani film, akcijski

20. siječnja 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Prijatelji 8, hum. serija 13.50 Happy Hour, hum. serija 14.10 Ksena-princeza ratnica 6, serija 14.50 Kod Ane 15.05 Koga briga 15.35 TV vrtić 15.55 Čarobna ploča 2 16.15 Zvjezdane staze: Voyager 6 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijesti 18.00 Vijesti na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 1, serija 20.15 Dnevnici jedne dadilje, film 22.00 Vijesti na Drugom 22.15 Nevini, serija 23.05 Ciklus azijskog filma: Prokletstvo zlatnog cvijeta, hongkonško-kineski film 00.55 U tuđoj koži 2, serija

07:30 Jackie Chan, crtana serija 07:55 Pocoyo, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:35 Tata i zetovi, serija 10:05 Naši najbolji dani, serija 11:05 Zakon brojeva, serija 12:05 IN magazin 12:55 Naša mala klinika, serija 13:55 Najbolje godine, serija 14:55 Dnevnik lude crnkinje, film 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:00 Doktor s Beverly Hillsa, serija 23:05 Vijesti 23:20 Zakon brojeva, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Post mortem, serija 01:50 Ezo TV, tarot show 02:50 Pravila uspjeha, igrani film 04:40 Dokaz zločina, serija 05:30 Igra ljubavi, igrani film 07:05 Seinfeld, serija

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 08.30 Pod istim krovom, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, humoristična serija 11.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.45 Pod istim krovom, humoristična serija 17.10 Dadilja, humoristična serija 17.35 Malcolm u sredini, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: NY, kriminalistička serija 20.45 Mentalist, kriminalistička serija 21.35 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 22.25 Zakon braće, kriminalistička serija (dvije epizode) 00.05 Vijesti, informativna emisija 00.15 Tommy Boy, igrani film, komedija 01.50 Astro show, emisija

NEDJELJA 05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijesti 08.10 Kvartet saksofona i Itamar Golan 09.25 Opera Box 09.55 HP-gdje ste vi, tu je i vaša pošta 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.20 Monk 5, serija 11.05 Monk 5, serija 11.50 Pastel, ep reportaža 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Fotografija u Hrvatskoj 15.50 Vijesti 16.00 Vrijeme sutra 16.05 Na putu kući 2: Izgubljeni u San Franciscu, američki film 17.35 Lijepom našom: Ilok 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 TV film 21.55 Ep reportaža 22.00 Paralele 22.35 Vijesti 22.50 Vijesti iz kulture 23.00 Filmski vikend Brucea Leea: Veliki gazda, hongkonški film 00.45 Monk 5, serija 01.30 Monk 5, serija 02.15 Transfer 02.45 Lijepom našom: Ilok 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

ČETVRTAK 05.50 Najava programa 05.55 Riječ i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Glavni nacist-Herman Göring, dokumentarna serija 11.15 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Trenutak spoznaje 15.35 Domaći dokumentarni film 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Vrijeme za knjigu 00.30 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.15 Ksena-princeza ratnica 6 02.00 Bez traga 5, serija 02.45 Fotografija u Hrvatskoj 03.25 Domaći dokumentarni film 03.55 Dossier.hr 04.40 Pola ure kulture 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

17. siječnja 2010. 07.00 TV vodič + panorame turističkih središta Hrvatske 07.05 Program za djecu i mlade 09.05 Maribor: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 09.50 Wengen: Svjetski skijaški kup (m)-spust, superkombinacija 11.00 Čepin: Misa, prijenos 12.00 Biblija 12.10 Maribor: Svjetski skijaški kup slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 13.10 Wengen: Svjetski skijaški kup (m)-slalom, superkombinacija 14.20 Odskok, američki film 16.00 Olimp-sportska emisija 16.10 Vaterpolo, EL: Mladost- Jadran HN, prijenos 17.40 Hokej, EBEL LIGA: Medveščak-Lienz, prijenos 20.10 Prebrzi i prežestoki, film 22.00 Sportske vijesti 22.15 Dobre namjere, TV serija 23.05 Nove avanture stare Christine 3, humoristična serija 23.30 Dobro ugođena večer: Mozart 00.30 Transfer

08:20 Bumba, crtana serija 08:35 Superheroj Spiderman, serija 09:00 Graditelj Bob, crtana serija 09:15 Winx, crtana serija 09:40 Dora istražuje, crtana serija 10:05 Tko je Samantha?, serija 10:35 Ulica sjećanja, serija 11:35 Automotiv, auto-moto magazin 12:05 Novac, business magazin 12:35 Eli Stone, serija 13:35 Kevin Hill, serija 15:35 Tulum 3, igrani film 17:25 Vijesti 17:35 Pravedan zločin, igrani film 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoristično-glazbeni show 21:00 Bez vesla, igrani film 22:50 Red Carpet , showbiz magazin 00:10 Televizijska posla, serija 00:40 Oko kamere, igrani film 02:30 Ubojstvo u Greenwichu, igrani film 04:00 Red Carpet, showbiz magazin 05:10 Pravedan zločin, igrani film

06.45 Grupna terapija, humoristična serija 07.10 Pink Panther, crtana serija 07.25 Astro Boy, crtana serija 08.15 Miffy, animirana serija 09.10 Discovery: Preživjeti divljinu- Sibir, dokumentarni film 09.50 Jedna od dečkiju, humoristična serija (dvije epizode) 10.40 Bibin svijet, humoristična serija (dvije epizode) 11.45 Klub prvih supruga, igrani film, komedija 13.25 Čovjek pod željeznom maskom, igrani film, avanturistički 15.35 Ledom do slave, igrani film, komedija 17.05 Odred za čistoću, dokumentarna emisija 17.35 Jezikova juha, reality show 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.15 Exkluziv, magazin 20.00 Velika pandina avantura, igrani film, obiteljski Desetogodišnji Ryan Tyler (Ryan Slater) tijekom ljetnih praznika odlazi u Kinu posjetiti svog oca Michaela (Stephen Lang), zoologa koji radi na projektu očuvanja populacije pandi, koja se nalazi u velikoj opasnosti odumiranja. Skupina beskrupuloznih krijumčara pokuša ubiti majku pandu i njeno mladunče kasnije prodati, no u naumu ih spriječe upravo Ryan i mlada asistentica Ling (Yi Ding). 21.20 CSI: Miami, kriminalistička serija 22.10 Kad jagnajci utihnu, igrani film, triler 00.10 Tajna mog uspjeha, igrani film, drama

21. siječnja 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Vip Music Club 14.10 Ksena-princeza ratnica 6 14.50 Kod Ane 15.05 Kokice 15.35 TV vrtić: --.-- Danica --.-- Profesor Baltazar --.-- Zauvijek prijatelji --.-- Luckaste pačje pustolovine 16.15 Zvjezdane staze: Voyager 6 17.05 Vrijeme za knjigu 17.35 Vijesti na Drugom 17.40 Rukomet, EP (M) emisija uoči utakmice 18.00 Rukomet, EP (M): Hrvatska Ukrajina, prijenos 19.45 Rukomet, EP (M) emisija nakon utakmice 20.00 Večeras... 20.05 Kuća debele mame 2, film 21.45 Vijesti na Drugom 21.57 Vrijeme 22.00 Bez traga 5, serija 22.50 Vip Music Club LP

07:30 Jackie Chan, crtana serija 07:55 Pocoyo, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:00 Tata i zetovi, serija 10:30 Naši najbolji dani, serija 11:30 Zakon brojeva, serija 12:30 IN magazin 13:20 Naša mala klinika, serija 14:20 Najbolje godine,serija 15:20 H2O: Posljednji premijer 1, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, info. magazin 22:00 Navy CIS, serija 23:05 Vijesti 23:20 Zakon brojeva, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Post mortem, serija 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 Gangster No. 1, igrani film 04:30 Dokaz zločina, serija 05:20 Zakon brojeva, serija 06:05 Seinfeld, serija 06:30 Lude 70-e, serija

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 08.30 Pod istim krovom, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, humoristična serija 11.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.45 Pod istim krovom, humoristična serija 17.10 Dadilja, humoristična serija 17.35 Malcolm u sredini, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Dobrotvor, dramska serija 20.45 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.25 Kućanice, dramska serija 23.15 Vijesti, informativna emisija 23.30 CSI: NY, kriminalistička serija 00.10 Mentalist, kriminalistička serija 00.55 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 01.45 Astro show, emisija

panorama

broj 326 / 15.01.2010.

ZANATI KOJI IZUMIRU

Marijan Gašpar - jedan od petorice posljednjih postolara u Zagorju

Filozof koji ‘krpa’ cipele Ivo Šućur KLANJEC

ijetko je koji zanat kao postolarski bio omiljena tema pjesnika i pripovjedača. Sjetimo se Šenoine pjesme «Postolar i vrag», pa pripovijesti Ivane Brlić Mažuranić «Čudotvorne zgode šegrta Hlapića», kriminalističke priče Pavla Pavičića o dvojici posvađanih susjeda - postolara Jakšeca i Radočaka, pa Hansa Cristiana Andersena - sina siromašnog postolara koji je u nekim svojim basnama spominjao i postolare…

Ne može bez ‘kuckanja’

Postolar iz naše priče nije ima posla ni s vragom, ni s policijom, niti drugim životnim nedaćama. U svojoj podrumskoj sobici, pretrpanoj postolarskim alatkama i strojevima, 64-godišnji Marijan Gašpar, iz Klanjca, u ulici Lijepa naša 46-a već godinama, kroji, brusi, lijepi, šiva i zabija drvene klinčiće u

ručno skrojenu ili popravlja rabljenu obuću. Jedini postolar u Klanjcu i među petoricom u Hrvatskom zagorju! A i on je već prijevremeno umirovljen. - Umirovljen sam, ali ne mogu bez postolarenja. Ni mirovina mi nije bogzna kakva, pa moramo nastaviti s poslom koji ionako više nije obiman. Uglavnom popravljam rabljenu obuću koja je prijašnjih godina bila puno kvalitetnija od današnje, i kao takva, nepoderiva. Rijetko kad mi tko naruči nove cipele ili čizme - kaže majstor Marijan kojeg zbog pričljivosti i mudrovanja zovu Filozof. Školu učenika u privredi tzv. ŠUP, učio je u Zagrebu, a šegrtovao kod majstora Ignaca Božanića u Martićevoj ulici. Nakon odsluženja vojnog roka u auto-jedinici, otišao je na rad u Njemačku, gdje se zaposlio u jednoj velikoj robnoj kući. Vodio je «Mister minut servis» za ekspresno popravljanje obuće, kopira-

nje ključeva, brušenje noževa i škara, graviranje.

Nostalgija

- E, tu sam se naučio svemu i svačemu. U inozemstvu sam dobro zarađivao, ali me mučila nostalgija za mojim klanječkim krajem. Bio sam u dilemi: ostati i svoju djecu ponijemčiti ili se vratiti dok ne bude kasno za školovanje i odrastanje u svom zavičaju, u Hrvatskoj. Tako sam se nakon 14 godina izbivanja, 1982. godine vratio s obitelji kući u zavičaj, u Hrvatsku - priča Marijan Gašpar. Budući je, kaže, 20 godina izbivao iz rodnog kraja (za učenja zanata, odsluženja vojnog roka i inozemstva), jedno vrijeme (osam mjeseci) radio je kao poštar pismonoša kako bi upoznao ljude i svaki pedalj rodne grude, a onda se latio svog postolarskog zanata. Uz to još uvijek voli obrađivati zemlju koju je naslijedio od svojih roditelja, a završio je i školu za pčelare, pa uzgaja

pčele u 12 košnica. Ujedno je i tajnik Šahovskog kluba «Zelenjak» II-kategornik. Šestoro djece imaju Marijo i supruga Ljiljana (Glavašević) rodom iz Tuzle (BiH): sina Marija (28), kćerke Kristinu (27), Ivanu (20), Nikolinu (17) i Dijanu (14), ‘zaključno’ sa sinom Ivanom (6). Toplinu njihova obiteljskog doma dopunjavaju kućni ljubimci Mucek - bijeli sa smeđim modnim dodacima te As prekrasna crna psina, mješavina brdsko-planinskog ovčara koji nas je umiljato pozdravio kada smo silazili niz strmi puteljak ka postolarskoj radionici u obiteljskoj kući Gašpara.

Nema nasljednika

Nakon ugodna ćaskanja u dnevnom boravku, majstor Marijo poveo nas je u svoju podrumsku radionicu koju je, uz klasične alatke, opremio njemačkim postolarskim strojevima i napravama za brže i lakšu izradu i pretežito popravljanje rabljene

obuće. - Plašim se da me neće imati tko naslijediti u ovom zanatu. Marijo je, istina, također završio postolarski zanat, ali ne želi nastaviti mojim stopama, jer vidi da se danas od postolarenja ne može živjeti, pa se zaposlio u Brozovoj bravariji u Klanjcu - pomalo tužno govori Marijo stariji. Mezimac Ivan često gleda tatu-majstora u radionici, pa i sam zabija drvene klinčiće u kožu, ali pod budnim okom svog uzora, kako ne bi došlo do ozljede maloga radoznalca. - Bojim se da ni on neće nastaviti obiteljsku tradiciju, budući je dijete nove generacije «digitalaca» - smije se tata. Kaže da se mnogi ljudi pitaju, kakva se to obuća danas proizvodi? Uz veliki tehnološki napredak kakav imamo, kada na obući piše da je načinjena od prave kože, a podere se kao papir i k tome još smrdi kao tvor. - Razlozi sigurno postoje i samo je pitanje koliko smo

ih mi, u vrijeme brzog življenja, svjesni? Danas se u mesnicama teško može naći prava govedina, nego se najčešće susreće junetina, a koža mladog goveda ne može biti kvalitetna. Životinja je u pravilu, prebrzo rasla i mlada zaklana, pa su posljedice negativne, barem što se kože za obuću tiče. Mora se proizvoditi za okoliš i čovjeka prihvatljiv proizvod, počevši od prehrane i industrije obuće. Svake godine na svijetu nas je sve više. Obuća jedva izdrži godinu dvije, pa se raspadne. Nije za popravak pa se odlaže na deponije za otpad i zagađuje okoliš. Zasad je cilj rada profit. Ako se pri radu ne osjeća opće dobro i misli samo na vlastiti probitak, tu ne može biti napretka i takav će se trud u konačnici pokazati uzaludnim. Ako ne dođe na naplatu našem naraštaju, doći će našoj djeci ili sljedećim naraštajima - zabrinuto je zaključio jedan od posljednjih postolara Zagorja, Marijo Gašpar.

panorama

broj 326 / 15.01.2010.

Održana još jedna vesela Zimska geološka škola KRAPINA - I ove je zime u vrijeme školskih praznika održana Zimska geološka škola u Muzeju evolucije na Hušnjakovom. Kako je nakon niza godina u vrijeme održavanja škole napokon pao i snijeg, polaznici su iskoristili priliku pa su u snijegu radili skulpture pračovjeka i dinosaura. Uz to održane su tradicionalne likovne i kreativne radionice, gledali su se filmovi, učilo se o povijesti Zemlje i razgledao postav muzeja. - Ovo je peta Zimska škola i sve se više otvara i van granica naše županije. Ove godine imali smo dvoje polaznika iz Rijeke, nekoliko njih iz Zagreba. Oni koji su već bili u školi uvijek dovedu nove sa sobom. Budući da ne idu svi na skijanje pokazuje se potreba za ovakvim sadržajima kojih nedostaje u Krapini i općenito u Zagorju. Dobro su se zabavljali, pa su čak htjeli i produžiti, ali to naravno nije bilo moguće jer je počela škola – veli viša kustosica muzeja Vlasta Krklec dodajući da su uz klince zadovoljni bili i roditelji, pa je škola dobila dobre kritike. Klinci su i ovaj put uz zabavu

i igru mogli puno toga naučiti, dosta stvari koje će im biti korisne i u školovanju. Zanimale su ih razne stvari i teme od neadertalaca, fosila, dinosaura, pa do povijesti planeta Zemlje. - Oni su kreativni, imaju dobre ideje, razna pitanja, pa smo se i mi trebali dobro pripremiti za neka pitanja. Puno znaju, sad čitaju na internetu. Imali smo i male pisce knjiga o dinosaurima i praljudima – rekla nam je Vlasta Krklec. (S. Fu.)

Foto: Tomislav Pelko

ŽESTOKI ‘FESTIVAL’ ZAGORSKIH BENDOVA U REŽIJI KLUBA MLADIH BEDEKOVČINA

BED - U organ EKOVČINA Bedekovč izaciji Kluba mladih vikenda ina održan je pro stupili zagkoncert na kojem s šlog Septic Pit orski bendovi Hell u nabo ,D broj publi irekt i War Nerve. und, k Velik e is k o ri sti besplatan upad da s o je priliku i e zabavi u rom vatro stagasn crkve sv. B om domu kod arbare. (z l)

panorama

broj 326 / 15.01.2010. ZAGORCI U KANADI U NOVU GODINU UZ GLAZBU KAVALIRA

KAJSCENA Suze iseljenika dirnutih Piše: Gordana Tepuš

domaćom pjesmom

ZVIREK POPEVKI U - top lista Radija Kaj Zvirek popevki, top lista Radija Kaj u okviru emisije Domače popevke i tanci, jedne od najslušanijih emisija Radija Kaj nastaje utorkom od 20 sati, kada slušatelji telefonskim glasovima odabiru svoje favorite zagorske glazbe u izvođenju zagorskih narodno-zabavnih sastava. Pogledajte kako su slušatelji Radija Kaj glasovali ovog utorka: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

IZVOĐAČ:

NAZIV SKLADBE:

ANDRIJA KOS I DUŠA BAND PRIJATELJI ZAGORJA STARI PRIJATELJI GRUPA SAN PAJDAŠI ZAGORJA SINOVI ZAGORJA POTEPUHI GRUPA DOMINO METEORI LEPI CAJTI

GODINE PROLAZE SJEĆANJE LEPI VRTIĆ NE ZNAM ZAKAJ TE LJUBIM NAJ POPEVKA TRAJE ANA RUŽA I TRN ŽENIT SE MORAM PRIJATEL RODBINA NIJE ČULA ZA NAS

Skladba koja je posljednja izlazi s top liste i zamijenit će se novim glazbenim prijedlogom. Pozivamo čitatelje Zagorskog lista da se svojim glasovima uključe u izbor najboljih zagorskih skladbi i slušaju svoje omiljene izvođače u emisiji DOMAČE POPEVKE I TANCI Radija Kaj utorkom od 20 sati. Sindikat

SINDIKAT: „DVIJE SU NAM GODINE TEK“

ROCK SPEKTAKL NA „HUŠU“ KRAPINA - Drugi rođendan Sindikata, mladog krapinskog benda okupio je 9. siječnja na popularnom „Hušu“ sve što danas djeluje i što je djelovalo u Krapini od početaka rocka. Mladim „sindikalistima“ te su se večeri pridružili brojni prijatelji iz glazbenih voda, a s posebnim su žarom nastupili krapinski rockeri iz 60-ih,70ih i 80-ih godina. Talentirani dečki iz benda, Karlo, Petar, Ivan David i Tomislav pokazali su koliko rade na sebi i na svojem glazbenom obrazovanju, a tek su im dvije godine. Uz svoje autorske stvari, s lakoćom su otpratili goste na rođendanu, Tihomira Kožinu Tihyja, Lorenu i Dina Jelusić, izvrsnog krapinskog vokala Ivana

Jazz do it

Čuliga te tatu i kćer, Rajka i Barbaru Suhodolčan. Oko 500 posjetitelja, mahom mlade publike, jednako je tako oduševila skupina mladih glazbenika iz Zagreba Jazz do it, a posebno je otkriće bio nastup krapinskih rock legendi, Homines Crapinienses, Inat i Stella. Ni činjenica da su neki od njih u sedmom desetljeću

nije bila prepreka da te večeri zasviraju kao da im je dvadeset godina. Ugodno druženje i ovaj doista veliki rock spektakl, osim slavljeničkog Sindikata, omogućili su Radio Kaj s besprijekornim zvukom i rasvjetom i Dječji centar Kockavica u kojem mladi perspektivni bend ima kutak za vježbanje.

novu godinu Zagorci u Kanadi, redovito ulaze uz glazbene sastave iz Zagorja. Svake se godine, naime, članovi Kanadsko-hrvatskog kluba Zagorje iz Toronta za kraj godine počaste nastupom poznatog zagorskog benda, te uz taktove omiljenih polki i valcera, zakorače u novu godinu. Ove godine na njihov poziv Kanadu su posjetili popularni „Kavaliri“, koji su ondje proveli, kako nam je rekao Ivan Brezni, vođa sastava, devet nezaboravnih dana. - Upoznali smo jedan novi, posve drugačiji svijet, no nismo se ni trena osjećali ko vu stranjskom svijetu, jer na svakom su koraku uz nas i nama na usluzi bili naši odlični domaćini. Sad kad je sve gotovo polako postajemo svjesni kako je sve skupa uistinu kratko trajalo i rado bi sve ponovili, jer sjećanja na ovaj nastup su prekrasna i neće tako brzo izblijedjeti – dodaje Brezni.

Čežnja za Zagorjem

- Imali smo tri nastupa, na dočeku smo svirali pred 350 ljudi, a repriza dočeka bila je u znaku mladih. Naši su se domaćini veoma angažirali kako bi nam boravak u Kanadi učinili što ugodnijim, a iako je sve proteklo u veselom raspoloženju, nije se moglo ne primijetiti da njima srce vapi i čezne za našim krajem – kaže. Sjetu za rodnim krajem ublažava im program Radija Kaj, koji se u brojnim domovima naših Zagoraca u Kanadi gotovo i ne gasi. Mnogi tako često kažu da im je upravo Radio Kaj spona s rodnim krajem pa se redovno mailom, ali i telefonom, javljaju izravno u program dojmove s dočeka Zagorci iz Kanade podijelili su i sa slušateljima svog omiljenog

radija. - Kada Kanadsko - hrvatski klub Zagorje iz Toronta organizira doček Nove Godine i u Kanadu dovodi glazbenike iz Zagorja, ne očekuje se samo dobar provod uz živu glazbu, nego se radujemo domaćoj riječi i štimungu kakvog samo glazbenici iz Zagorja znaju napraviti. Očekujemo da ćemo makar tu jednu noć biti transferirani doma – u svom je mailu, upućenom na adresu Radija Kaj napisala Katica Višić. - Uz “Kavalire” koji su bili naši gosti za ovaj doček mi smo fizički bili u Kanadi, ali dušom u Zagorju, doma u Hrvatskoj. Naši brojni gosti su s nestrpljenjem očekivali doček jer mnogi od njih nisu nikad čuli cimbulaško - violinski sastav, a neki ga nisu čuli godinama. Iako smo dečkima iz Kavalira napravili jako zahtjevan raspored, tri

nastupa za redom uz razgledavanje Toronta i okolice te posjete članovima našeg kluba, dečki su nam pokazali zašto su jedni od najboljih. Ljudima su tekle suze koliko su bili dirnuti i nisu mogli vjerovati da u Zagorju postoji bend koji njeguje takvu tradicionalnu glazbu. Najveća pohvala Kavalirima zasigurno je bilo pitanje koje su mnogi postavili: “Kad ćete opet doći?” Odbor kluba se iskreno zahvaljuje “Kavalirima” na svim nezaboravnim trenucima koje su nam podarili i proveli s nama. Zahvaljujemo se Radiju Kaj koji nam kroz svoj program, a posebno emisije „Domače popevke i tanci“ i „Pjesma i tambura“ omogućava vezu sa Zagorjem i našom domačom rječju – napisala je u ime članova Kanadsko Hrvatskog Kluba “Hrvatsko Zagorje” iz Toronta Katica Višić.

U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog u nedjelju 17. siječnja promocija knjige Ivice P

Upoznajte Pepelka pj ZAGREB - Nakon što je koncem prošle godine iznimno uspješnim koncertima u dvorani Lisinski obilježio 40 godina svog glazbenog rada, Ivica Pepelko u nedjelju 17. siječnja, s početkom u 20 sati, u Maloj dvorani Lisinski, u mnogo intimnijoj atmosferi, svojim će vjernim poklonicima predstaviti i zbirku pjesama „Kaj vu duši“. Prilika je to da nakon Krapine i Varaždina, gdje je knjiga već predstavljena, Pepelka kao pjesnika upozna i zagrebačka publika koja „kaj“ nosi vu duši. Ova je zbirka pjesama doživjela na ovim prostorima,

panorama

broj 326 / 15.01.2010.

Muzej evolucije dobio novi mamutov zub

TIHOMIR KOŽINA U FINALU IZBORA HRVATSKE PJESME ZA PJESMU EUROPE

Ljubavna pjesma za Doru

ihomir Kožina - mladi pjevač i glazbenik izuzetnih vokalnih sposobnosti i dječačkog šarma, svaki put nas nanovo iznenadi svojim osebujnim nastupom i novim pjesmama. Nedavno je nastupio na našem već dobro poznatom festivalu „Pjesmom do srca“ i s pjesmom „Vatra i led“ osvojio nagradu slušatelja Radija Kaj, koja ga, iako je tek jedna u nizu, ispunjava ponosom i radošću.. - Čast mi je pojaviti se na svim festivalima koje organiziraju Radio Kaj i Kajscena, jer na jednom od njih sam ja i započeo svoju pjevačku karijeru i nekako me srce uvijek vuče u Krapinu – ističe Tihomir. Pred nama je uskoro izbor Hita Zagorja, koji će se 24. siječnja održati u krapinskoj Festivalskoj dvorani, a za laskavu titulu Hita Zagorja nominirane su dvije Tihomirove skladbe; „Vatra i led“ u kategoriji zabavne glazbe, te duet s Majom Miklaužić „Reči ljubavi“ u kategoriji tamburaško-violinske glazbe. - Sretan sam zbog toga, jer to je jedan od dokaza da struka i slušatelji, odnosno publika, cijene i prepoznaju ono što radim – naglašava skromno mladi pjevač i autor Tihomir Kožina, koji je nedavno izdao i singl „Prevaren“ za kojeg je snimljen i video spot . Posljednje vijesti vezane uz glazbeni put ovog mladog pjevača su odlične, jer ove će godine Tihomir nastupiti na Dori! - Ostvario se moj san! Pjesmu „Za koga si se čuvala“ za mene su napisali Denis Dumančić i Fayo u produkciji Igora Ivanovića. Riječ je o ljubavnoj skladbi u kojoj sam se u potpunosti pronašao i nadam se da će i publici ući u srce kao što je meni. Pripreme za nastup u Opatiji u ožujku u punom su jeku i vjerujem u dobar plasman. Bila bi laž kad bih rekao da ne priželjkujem pobjedu, jer to je želja svakog izvođača koji će tamo nastupiti, no i ako ne pobijedim pjesma ima svoj put, a za mene je pobjeda već sam nastup u finalu Dore.

Pepelka „Kaj vu duši“

jesnika nezapamćen uspjeh. S Pepelkovih koncerata u Lisinskom neki su odlazili razočarani jer nisu uspjeli kupiti knjigu, koja je u predvorju dvorane razgrabljena u svega nekoliko minuta, no svi su došli na svoje zahvaljujući Radiju Kaj, koji je omogućio druženje s ovim popularnim autorom u svom zagrebačkom studiju, gdje je on i potpisivao svoje knjige. Pepelko je, poznato je, napisao na stotine pjesama, uglazbljeno ih je 330, a mnoge od njih objavljene su u ovoj zbirci, jednako kao i one koje šira publika

još nije upoznala. Pjesme objavljene u knjizi „Kaj vu duši“ ovog plodonosnog zagorskog autora prikazuju u posve novom svjetlu, odražavaju njegove osjećaje i promišljanje života, progovaraju o ljubavi, Zagorju i domoljublju, no tu je i duhovna poezija u kojoj Pepelko zahvaljuje Svevišnjem za sve dobro što je učinio njemu i njegovoj obitelji. Na književnoj večeri u Lisinskom, u nedjelju 17. siječnja, odabrane stihove iz zbirke kazivat će poznati zagorski glumac Adam Končić, no neće nedostajati ni glazbe. Naime, Ivica Pepelko posjetiteljima će otpjevati nekoliko svojih pjesama, uz glazbeno-vokalnu pratnju ženskih skupina Kajda i Kušlec te prof. Darka Berovića.

KRAPINA - Prije pola godine u Muzeju evolucije na Hušnjakovom ukraden je mamutov zub. Policijska istraga i dalje traje, a sve informacije i slike pronađenih zubiju koje je policija dostavila muzeju pokazale su da ni jedan nije onaj pravi. - Javnost je bila zaprepaštena tom krađom. Pitali su nas da li je to moguće da se kradu takve stvari, kud će s tim. Očito je da postoji crno tržište, preprodaja, pa se i takve stvari kradu – veli viša kustosica muzeja Vlasta Krklec i dodaje kako se i ovaj put pokazala izreka ‘o sreći u nesreći’ jer je muzeju doniran novi zub. A priča je krenula preko lokalnog policajca čija je kćer bila na geološkoj školi u muzeju. On je povezao muzej s prijateljima iz Babine Grede koji su odlučili muzeju iz Zbirke Petričević-Verić pokloniti jedan mamutov zub. Ukradeni zub bio je donacija OŠ Tenja, a novi je iz savskih

naslaga s lokacije Dubočica na Savi. S donatorima će biti napravljen ugovor, a iako je zub već specijalnom pošiljkom stigao u Krapinu, održat će se i svečana primopredaja. Donatori će također biti primljeni u novom muzeju.

- Zub je veličine 30x20 centimetara i vrijednost mu je procijenjena na 15.000 kuna. Lijep je to poklon našoj zbirci. Kako je nova zbirka muzeja već složena, zub će biti pohranjen u depou koji će se nalaziti u prostorima starog muzeja. Tu će se održavati

radionice pa će on biti na dispoziciji, posebice djeci. I ovaj put se pokazalo da ima ljudi dobre volje, a ova donacija potakla je i druge ljude da nam se jave sa željom da nam poklone nešto za našu zbirku – zadovoljna je viša kustosica. (S. Fu.)

NEMATERIJALNA BAŠTINA Ophodi “zvezdara” selima na prostoru Hrvatskog zagorja

“Mi smo došli k vam, Trih kraljof spevat vam…” Ivo Šućur KUMROVEC

ahvaljujući turističkoj zajednici općine Kumrovec, na blagdan Sveta Tri Kralja, u kumrovečkom muzeju na otvorenom, posjetitelji su se mogli vratiti u romantično vrijeme kada su kuće po zagorskim selima obilazili trikralski zvezdari, pjevajući tradicionalne pučke pjesme. U «Starom selu» za tu je priliku čak bila isključena i električna rasvjeta, a u drvenim hižicama običaja su se prisjećali i živi svjedoci koji su uz Branku Šprem Lovrić, voditeljicu kumrovečkog muzeja, prepričavali sjećanja na ovaj lijepi narodni običaj.

Za repaticom…

Imali smo prigodu čuti i vidjeti kako «zvezdari iz Kumrovca, Miljane, Ravnica Desinićkih i Velike Horvatske njeguju «zvezdarske» običaje. Nazočnima je Branka Šprem Lovrić potanko pojasnila kako je taj tradicijski običaj izgledao u prošla vremena. - Kada u etnologiji govorimo o narodnim običajima kao dijelu nematerijalne kulturne baštine uvriježeno je govoriti o zimskom, proljetnom, ljetnom i jesenskom ciklusu narodnih običaja. Svakako najbogatiji običajima su jesenski i zimski ciklus. Jesenski kada se ubiru plodovi, a zimski ciklus neminovno se veže uz crkvene blagdane, odnosno crkvenu kalendarsku godinu koju je narod prihvatio kao dio svoje kulturne baštine, pa tako i netom prošli blagdan Bogojavljenje ili u

narodu poznatiji kao Sveta Tri Kralja, jedan od najstarijih blagdana, vezanih uz pojavu kršćanstva. Tri mudraca s Istoka u narodu poznatija kao Sveta Tri Kralja Gašpar, Melkior i Baltazar slijedeći zvijezdu repaticu došli su do mjesta rođenja Isusa, male betlehemske štalice gdje je u jaslama na oštroj slami bilo položeno novorođenče Blažene Djevice Marije i Josipa. Svaki od njih je da bi se poklonio tek novorođenome kralju nosio i darove, a bili su to zlato, smirna i tamjan. S obzirom na njihovo dugo putovanje u nekim europskim zemljama primjerice u Velikoj Britaniji tri mudraca s istoka Gašpar, Melkior i Baltazar cijene se kao zaštitnici putnika - istakla je voditeljica muzeja

Blagoslov vode

Kazala je također da u našim

krajevima, na prostoru Hrvatskog zagorja, likove Sveta Tri Kralja simboliziraju «zvezdari», ponegdje zvani i pevci ili popevači koji uoči blagdana ophode selima noseći u rukama zvijezdu. U pravilu to su stariji muškarci koji noseći zvijezdu u rukama s inscenacijom mjesta Isusova rođenja Betlehema, dolazeći pred kuću i pjevaju: «Mi smo došli k vam, Trih kraljof spevat vam…» ili «Mi smo donesli zvezdicu, ljubu Mariju Djevicu, ker je rodila sineka, svim grešnikom spasitelja…». Ophodi «zvezdara» selima na prostoru Hrvatskog zagorja i sutlanske doline zadržali su se do pedesetih godina 20. st., kada pomalo zamiru, ali ipak ostaju u sjećanju starije generacije. Zahvaljujući starijima, istraživanjima etnologa, zapisima, znanje o ophodima «zvezdara», prenijelo se na

mlađe generacije i doživjelo svoju renesansu devedesetih godina 20.st. - Osim kao blagdan Sveta Tri Kralja taj dan u narodu poznat je i kao vodokršće, jer se taj dan, tj na ovaj blagdan u crkvama blagosljivlja voda koja se odnosi kućama i čuva za posebne prilike.- kazala je još Branka Šprem Lovrić i na upit, zašto je danas važno govoriti o tom dijelu nematerijalne kulturne baštine, običajima «zvezdara» vezanih uz zimski ciklus narodnih običaja, zaključila: ‘U procesu globalizacije koji je obuhvatio cijeli svijet, potrebno je ostati prepoznatljiv, sačuvati svoj kulturni identitet, a zahvaljujući njegovanju tradicijskih običaja, nematerijalne kulturne baštine Hrvatskog zagorja i taj segment narodnih običaja razlikovat će nas od drugih.’

sport

zagorskilist

broj 326 / 15.01.2010.

sport

10. kolo A-1 lige košarkaša Hrvatske, Trogir-ZABOK 89:91

Lež pogodio za zabočko slavlje u Trogiru Tomislav Zrinšćak TROGIR

eško su zabočki košarkaši preživljavali domaći poraz protiv Trogira u prvom kolu A-1 lige jesenas u Bedekovčini. Znalo se da je Zabok bolja momčad, no Trogirani su slavili ponajviše zahvaljujući sjajnom Bizaci i vrlo dobrom Poščiću. Odmah su počele sumnje u momčad, no Zabok je kroz prvenstvo dokazao da je momčad za velike domete. Na megdan Trogiru u njegovoj dvorani Zabočani su otputovali vrlo motivirani, željni uzvratiti domaćinu za poraz i jači za Kuljanina. Domaći su bolje otvorili i preko raspoloženih Žitka i

Bizace u 9. minuti imali +5 (17:12), da bi prva četvrtina završila rezultatom 21:17. Drugu četvrtinu dobro su otvorili Bizaca s jedne, a Čular s druge strane, a košem Drezge Trogir prvi puta ima sedam koševa viška (27:20). U nastavku četvrtine Zabok izuzev Leža nema raspoloženog igrača u napadu što koristi Žitko i koševima s linije slobodnih bacanja dovodi svoju u prednost od 10 koševa razlike (35:25). Na veliki odmor otišlo se rezultatom 45:39. Vidjelo se da Zabok ima još dosta rezerve u igri. Tricom Tomeljaka u 23. minuti Zabok se približava na -3 (47:44), no na drugoj strani na isti način uzvraća Bizaca (50:44). Novim koševima Žitka s linije slobodnih ba-

canja Trogir ponovno ima +8 (53:45). Tada tricu pogađa Tomeljak, Kuljanin zatvara sve prilaze košu, razigrali su se Budimir i Krapić koji u 29. minuti polaže za 58:57, da bi košem Kuljanina Zabok u zadnjih 10 minuta ušao potpuno poravnat s domaćinom (62:62). Zabočki košarkaši odlično otvaraju prvih pet minuta zadnje četvrtine. Prvo seriju od pet koševa pravi Kuljanin, nastavlja Krapić, a tricom za 62:72 zaključuje Budimir. Blajić tada pogađa jedno slobodno bacanje, a Lež tricom podiže na 63:75 što je ujedno bila i najveća prednost Zaboka u ovoj utakmici.

Drama na kraju

U zadnje tri i pol minute ZaRobert Lež

bok ulazi rezultatom 70:79, no tricom Bizace domaći se približavaju na 73:79, a nakon njega dva puta s linije slobodnih bacanja pogađa Blajić i eto Trogira na samo -4 (75:79). Tricom Blajić Trogir dolazi na -3 (80:83), no odmah na isti način uzvraća Lež (80:86). Činilo se da će domaćin tada pokleknuti, no minutu prije kraja Bizaca koristi grešku Leža i s devet metara postiže tricu za 87:88. Petnaest sekundi prije kraja Tomeljak ima dva bacanja, ali koristi samo jedno (87:89). Isti igrač radi svoj peti faul nad Josipom Blajićem četiri sekundi prije kraja utakmice, a Blajić pogađa oba bacanja za 89:89. Črnjević tada zove time-out. Dogovor je bio da dva igrača Zaboka krenu prema svom košu, što je zbunilo domaće igrače, a Budimir je iz auta pronašao Leža koji tri desetinke prije kraja utakmice polaže za konačnih 89:91. Junak utakmice svakako je kapetan Lež koji je postigao pobjednički koš koji je bio njegov dvadeseti na utakmici, a imao je i 2 asistencije. Budimir je u pobjedu pridružio 14 koševa i pet skokova, Tomeljak i Kuljanin po 13, s time da je Tomeljak još imao 4 asistencije, a Kuljanin 4 skoka i čak tri blokade. Odličan je bio i Krapić koji je uz 12 koševa upisao isto toliki broj koševa. Domaće je predvodio trojac Bizaca (26 p, 5 sk, 4 ul), Žitko (22 p, 8 sk) i Blajić (20 p, 5 sk, 6 as).

Ostali rezultati 10. kola: Kaštel galerija-Split 56:64, Dubrovnik-VROS Darda 93:65,

Svjetlost-Dubrava 97:74, Šibenik-Borik Puntamika 92:77.

U subotu utakmica sezone protiv Splita Kada se davno 1977. Zabok osnovao, današnji Split, a tadašnja Jugoplastika osvojila je Kup Radivoja Korača. Dok je Zabok kuburio u bespućima druge lige, splitski žuti tri puta su za redom bili prvaci Europe. Danas se situacija znatno promijenila. Zabok je puno napredovao, Split nazadovao i danas se Zabok uspješno može nositi s momčadi trostrukog europskog prvaka, što više uspio ga je i pobijediti na Gripama. Pobjedom protiv Splita, Zabok bi napravio veliki korak prema ligi za prvaka, a ujedno bi imao omjer 2:0 protiv splitske momčadi u slučaju da dođe do nekog kruga na kraju prvenstva, što nije nevažno. Nakon gostovanja Cibone u Bedekovčini ovo je drugo najveće gostovanje nekog hrvatskog košarkaškog kluba u Hrvatskom zagorju i zaslužuje veliku pažnju. U Trogiru se nažalost ozlijedio Tomeljak, koji za sada ne trenira, ali liječnička služba učinit će sve da zaigra protiv svog matičnog kluba iz kojeg je krenuo u «bijeli svijet» i kojemu je jesenas već zagorčao život na Gripama. Splitski žuti će u Bedekovčinu vjerojatno doputovati bez Batine, a upitan je i nastup Delaša koji je pred potpisom za Žalgaris. – Čeka nas teška utakmica. Izostanak Batine veliki je hendikep za Split, no mi još nismo sigurni što će biti s Tomeljakom. Splićani pod košem imaju odlične Sobina, Macuru i Vrkića, Sumić je jedan od najboljih razigravača u ligi, a dolaskom Mimice dobili su rasnog šutera. No, mi se isključivo moramo fokusirati sami na sebe. Imamo dugu klupu, možemo igrati agresivno što nam je plus u ovoj utakmici, no svakako moramo smanjiti broj primljenih koševa. Uspijemo li u tome uspjeh ne bi smio izostati. Još jednom pozivam naše divne navijače, ali i ljubitelje košarke iz cijelog Hrvatskog zagorja da dođu i podrže nas u ovoj važnoj utakmici – riječi su Dragutina Črnjevića. Utakmica između Zaboka i Splita odigrat će se u subotu 16. siječnja u 19 sati u SD Bedekovčina.

- Iako smo lošije otvorili utakmicu, na kraju je presudila naša želja da pokažemo da je onaj poraz u Zaboku bio nesretan. Kad smo u nastavku popravili skok, uspjeli smo preokrenuti, a u dramatičnoj završnici sjajno je reagirao Lež – izjavio nam je nakon utakmice trener Zaboka Dragutin Črnjević.

VROS Darda

808

783

+25

Split

777

715

+62

ZABOK

802

756

+46

Svjetlost

832

812

+20

Trogir

835

828

Borik Puntamika

730

724

Dubrava

758

783

-25

Dubrovnik

812

845

-33

Šibenik

841

896

-55

Kaštel galerija K.

742

795

-53

TROGIR - ZABOK 89:91 (21:17, 24:22, 17:23, 27:29)

DUBROVNIK Luka Drezga Josip Bilić Tini Bizaca Luka Žitko Matija Poščić Ivan Rašetina Anto Bilić Joško Alujević Toni Šoda Ante Delaš Toni Vitali Ivan Bilić UKUPNO:

Trener:

min. koš 32,00 4 31,00 20 36,00 26 34,00 22 21,00 0 0,00 13,00 0 10,00 7 7,00 6 11,00 4 5,00 0 0,00 200,00 89

2p 1/3 2/6 6/9 6/8 0/0

3p 1p 0/5 2/2 2/4 10/13 4/9 2/2 1/2 7/9 0/2 0/0

sk. as. ol. iz. 3+0 0 0 2 4+1 6 1 1 3+2 1 4 1 3+5 0 0 0 3+0 0 0 0

0/2 1/1 0/0 0/1 0/0

0+0 0+2 0+1 0+0 0+0

0 0 0 1 0

0 1 1 0 0

0 2 0 1 0

19/33 8/26 27/32 16+11

0/0 2/4 2/2 0/1 0/0

0/0 0/0 2/2 4/4 0/0

ZABOK

Ivan Čular Ivan Tomeljak Danijel Krajačić Veljko Budimir Ante Krapić Mario Pešut Robert Lež Igor Peklarić Marcel Stojković Milan Kolovrat Vladimir Kuljanin Goran Marić UKUPNO:

Trogir, Suci: Jovović, Goleš, Galiot

min. koš 2p 23,00 9 4/6 28,00 13 3/6 22,00 5 1/2 33,00 14 1/4 27,00 12 6/13 0,00 20,00 20 3/4 5,00 2 0/0 12,00 3 1/3 6,00 0 0/0 24,00 13 5/7 0,00 200,00 91 24/45

3p 1p 0/0 1/2 2/3 1/2 1/3 0/0 1/4 9/11 0/0 0/0 4/6 0/0 0/3 0/0 0/0

2/2 2/2 1/1 0/0 3/5

sk. as. ol. iz. 3+2 0 0 3 1+0 4 1 1 1+0 0 1 0 3+2 1 2 2 6+6 1 0 0 1+0 0+0 1+0 1+0 1+3

2 0 4 0 0

1 0 0 0 0

1 0 2 0 0

8/19 19/25 18+13

Trener: Dragutin Črnjević

zagorskilist

sport 31

broj 326 / 15.01.2010.

Klara Cakol izborila TOP-12

12. kolo I. HMNL, Petrinjčica IDIS-RENAULT AUTO KREŠO 2:4

Grcić poveo Krapinčane prema prvoj gostujućoj pobjedi Tomislav Zrinšćak PETRINJA

ova je godina sjajno počela za Renault auto Krešo. Konačno su Krapinčani slavili na gostujućem parketu, a u petak će u Zelenjaku podignuti pehar za najbolju zagorsku momčad. Krešići su se predstavili kao kvalitetnija momčad od domaćina, a ovaj put je njihova dobra igra nagrađena i bodovima. U prve dvije-tri minute pritisnuli su gosti, a u tom je periodu dva puta oštro, ali neprecizno pucao Javornik. Gosti uzvraćaju s dva opasna dalekometna projektila Kunšteka i Vincelja, no domaći vratar Pavlić je siguran. Prvo su u vodstvo došli domaći igrači. Igrala se 13. minuta kada je Javornik dugom i preciznom loptom pronašao svog kapetana Đukića kojem nije bilo teško iz blizine spremiti je u mrežu za 1:0. Već u sljedećem napadu Vincelj otvara seriju gostujućih promašaja ne pogodivši cilj s dva metra udaljenosti. Posebno je zanimljiva bila 15. minuta utakmice. Prvo je Pavlić branio zicera Presečkom, potom Vincelj iz čiste situacije puca preko gola, da bi na drugoj strani Malarić obranio dva opasna udarca Tina Lovrekovića u jednom napadu. Minutu kasnije pred Pavlićem je sam Medved, a tri minute kasnije i Grcić, no nevjerojatno je što je sve obranio domaći

vratar. Ipak 40 sekundi prije kraja poluvremena Grcić sjajno prolazi desnom stranom i idealno poslužuje Suvajca koji izjednačuje na 1:1.

Potpuni preokret u nastavku

Uvodne minute drugog dijela samo su dokazale da je kvaliteta na strani krapinske momčadi. Samo zahvaljujući sjajnom vrataru Pavliću nisu doživjeli veći potop. Od 22.-25. minute domaći vratar brani zicere Presečkom, Grciću nakon solo akcije u kojoj je nanizao tri igrača Petrinjčice, te Suvajcu. Domaći prvu priliku u nastavku imaju tek u 27. minuti, no Malarić brani snažan udarac Kovačevića. U 29. minuti Pavlić je glavom obranio udarac Presečkog, a dvije minute kasnije odlično se postavlja na udarac Vincelja koji izlazi sam pred njega. S druge strane u istoj minuti prijetio je Kajić, no i mladi gostujući vratar Malarić pokazuje kvalitetu. Potez utakmice vidjeli smo u 34. minuti. Vincelj pronalazi Grcića u kaznenom prostoru gostiju, a ovaj petom matira iznenađenog Pavlića za 1:2. Sreća gostiju trajala je ravno 20 sekundi jer Tin Lovreković iz okreta svladao nemoćnog Malarića za 2:2. Minutu kasnije isti je igrač pogodio vratnicu, a u istoj minuti Vincelj krade loptu Lovriću i odlično pronalazi Suvajca koji postiže gol za 2:3. Točku na i stavlja

JASTREBARSKO U Jastrebarskom je održan pozivni turnir s

dom u toj utakmici RAK bi se mogao popeti i stepenicu više, a posrnu li Mejaši protiv Brodosplit inžinjeringa smiješi im se deveta pozicija. Za to će im itekako trebati pomoć publike. Utakmica će se odigrati s početkom u 20,30 sati.

Grcić u 37. minuti kada silovitim udarcem para mrežu nemoćnog Pavlića. Do kraja utakmice Pavlića mijenja igrač Kovačević, no to domaćima nije donijelo ploda, što više gosti su stvorili još dvije opasne situacije iz koje nisu uspjeli povećati vodstvo.

Ostali rezultati 12. kola:

U petak protiv Vrgorca

Vrgorac-Uspinjača 5:4, Mejaši- Skripta VBK 4:0, Nacional-Muć Bitumnia 3:0, Torcida GE-BBS Novi Marof 2:0, Potpićan ‘98 ABS-Inero 5:5, Kijevo Knin-Brodosplit inžinjering 3:0.

U petak 15. siječnja Renault auto Krešo u svojoj dvorani u Krapini dočekuje Vrgorac koji se nalazi na desetom mjestu i ima samo jedan bod više od Krapinčana. PobjePETRINJČICA IDIS RENAULT AUTO KREŠO

2:4 (1:1)

Klara Cakol (svjetloplava trenirka)

MJESTO

GLEDATELJA

SUCI

DELEGAT

PETRINJA: ŠSD Petrinja,

250

Berger i Buljić (oba iz Osijeka), Holsinger (Petrinja)

Cvitković (Zagreb)

STRIJELCI

1:0 Đukić 13’, 1:1 Suvajac 20’, 1:2 Grcić 34’, 2:2 Lovreković 34’, 2:3 Suvajac 35’, 2:4 Grcić 37’

PETRINJČICA IDIS Pavlić, Marić, Radošević, A. Lovreković, T. Lovreković, Kovačević, Javornik, Kajić, Marjanović, TRENER: Zdravko Mavrović Đukić, Lovrić, Rimac RENAULT AUTO KREŠO TRENER: Zvjezdan Brlek

kojeg su tri kadetkinje izborile plasman na TOP 12 koji će se sljedećeg tjedna održati u Varaždinu. Među njima je i stolnotenisačica Zaboka, Klara Cakol, koja je s omjerom 7-2 osvojila prvo mjesto u svojoj skupini. Iako je još mlađa kadetkinja, ona se i više nego uspješno nosila sa starijim djevojčicama od sebe. Nakon pet pobjeda (Vunderl 3:1, Crnilo 3:2, Horvat 3:0, Toplek 3:2, Baković 3:0), izgubila je od Jakopović (1:3), da bi pobijedila Načinović 3:1), izgubila od Radenić (1:3), a turnir završila uvjerljivom pobjedom protiv Koščak (3:0). Zajedno s Klarom nastupila je i njena klupska kolegica, Karla Fruk, koja je s omjerom od dvije pobjede i sedam poraza natjecanje završila na osmom mjestu u skupine. Nakon turnira u Jastrebarskom Klari i Karli pridružila se Mia Rasonja na ekipnom prvenstvu regije Srednja Hrvatska. Zabočke su djevojčice pobjedom protiv Dugog Sela izborile plasman na državno ekipno prvenstvo. Nažalost, to nije uspjela dječacima STK Zabok koji su nastupili u sastavu: Ivan Tršinski, Luka Cvetko i Karlo Franjčec. Oni su na kraju bili peti, a svakako valja istaknuti nastup Karla Franjčeca koji je po prvi puta nastupio uz svoje starije suigrače i ostavio dobar dojam. (T. Zrinšćak)

Malarić, Prelčec, Goričan, Grcić, Medved, Ferček, Vincelj, Grabušić, Presečki, M. Kunštek, Suvajac, D. Kunštek

FC NACIONAL-ZAGREB