Zagorski list 329 by Zagorski list

zagorskilist NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

ISSN 1334-4668

broj 329 / godina 7 / 05.02.2010. / cijena 9 kn

aktualno • županija • parlament • panorama • kultura • sport • poljoprivreda • zabavnik • info

ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU: Egon i Barbara Sve regulira Agencija koja još ne radi UDAR NA LIHVARE viceprvaci Vincelj: Skrasio se na mjestu pomoćnika direktora Zagorskog Novi zakon o u plesu potrošačkom kreditu vodovoda 8-9

GRADOVI I OPĆINE

Pogled z bregov

10-11

aktualno

16-17

U ovom broju donosimo prilog:

26-29

VJENČANJA

Tragedija na Industrijskoj cesti

2-3

TKO JE KRIV? "TUĐMANOVA CESTA SMRTI" odnijela još jedan život, HC i država ne poduzimaju NIŠTA

Željeznice na sporednom kolosijeku

Švaljek: "Mi ne idemo naprijed već natrag"

6-7

aktualno

broj 329 / 05.02.2010. Zadnja stravična nesreća na tzv. Industrijskoj cesti (utorak) aktualizirala je stari problem sigurnosti na toj prometnici kolokvijalno nazvanoj među građanima “Tuđmanova cesta smrti”. Grad Zabok već pet godina vodi prepisku s Hrvatskim cestama, napravio je sve što je u njegovoj moći, a HC jednako toliko vremena “radi” na dobivanju lokacijske i građevinske dozvole…

Zajednička javna prezentacija o stanju nezaposlenosti i stanju sigurnosti u Krapinsko-zagorskoj županiji

Zagorje neslavni rekorder u povećanju nezaposlenosti KRAPINA - Zbog sve veće nezaposlenosti i slabijeg imovinskog stanja građana, dolazi do porasta kriminaliteta i te su dvije pojave usko povezane, rekao je krapinsko-zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić objašnjavajući razlog, što je u srijedu 3. veljače na javnu prezentaciju istodobno pozvao čelne ljude Područne službe zavoda za zapošljavanje Krapina i Policijske uprave krapinsko-zagorske. - Krapinsko-zagorska županija s prosječno evidentiranih 5.249 nezaposlenih osoba u prošloj godini bilježi povećanje nezaposlenosti od 29,5%. Uzme li se u obzir da je hrvatski prosjek 11,2%, povećanje nezaposlenosti najveće je upravo u Krapinsko-zagorskoj županiji - rekla je pročelnica Zavoda Mirjana Jurman. Lani je na Zavodu za zapošljavanje u Zagorju evidentirano ukupno 6669 nezaposlenih osoba, što je u odnosu na prethodnu godinu čak 64,7% više, a ni podaci za siječanj ove godine nimalo ne ohrabruju. - Krajem siječnja evidentirano je 6499 nezaposlenih osoba, što je 468 osoba više no u prethodnom mjesecu, a čak 1950 osoba ili 42,9% više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje - istaknula je Mirjana Jurman. Najviše ljudi na burzu u posljednje vrijeme dolazi iz građevinskog sektora, a prema najavama poslodavaca, slična će se situacija nastaviti i u narednom razdoblju, jer posla u građevinarstvu ima upola manje no lani. Unatoč ovim poraznim podacima, ohrabruje što su poslodavci u siječnju Zavodu prijavili 195 prijava potreba za zaposlenicima, što je 97% više no u prethodnom mjesecu, a 1% manje nego u siječnju 2009. godine.

Sigurnost na visokoj razini

I kada je u pitanju stanje sigurnosti, Krapinsko-zagorska županija bilježi rekord, no u ovom slučaju pozitivan. Naime, kako je rekao načelnik Policijske uprave Željko Cujzek, mi smo među prve tri županije u Hrvatskoj gdje je sigurnosna situacija stabilna i čvrsta - U području kriminaliteta bilježi se pad, te je tijekom prošle godine bilo 30% manje teških krađa. Povećanje broja kaznenih djela bilježi se na području Donje Stubice, Zaboka i Zlatar Bistrice, a iznimno je zadovoljavajuće što je maloljetnički kriminal na razini 2008. godine. To potvrđuje da prevencija, odnosno edukacija koju policija provodi u vrtićima i školama ipak daje rezulatata - istaknuo je Željko Cujzek. Po pitanju stanja u prometu, već nekoliko godina brojke su gotovo iste, a prošle je godine u prometnim nesrećama stradalo 6% manje ljudi. U 19 nesreća život je izgubilo 20 ljudi, a najčešći uzrok nesreća je brzina. (G. Tepuš)

Osnovan ogranak HOP-a DONJA STUBICA - Donja Stubica je postala bogatija za još jednu stranku. Grupa članova Hrvatskog oslobodilačkog pokreta (HOP) koja je do sada djelovala u sastavu ogranka Marija Bistrica, stekla je uvjete i osnovala ogranak u svom gradu. Za predsjednika ogranka izabran je Stjepan Kišur, dopredsjednik je Zdravko Mezdić, tajnik Ivan Štefek i rizničar Stanko Glavač. Osnivanju je prisustvovao predsjednik stranke Ljubomir Vlašić koji se u svom govoru osvrnuo na trenutnu krizu u državi i napomenuo da svi zajedno moramo doprinijeti savladavanju teške situacije u državi. Nakon Marije Bistrice, ovo je drugi ogranak u Zagorju čime su se stekli uvjeti za osnivanjem Županijskog vijeća. Obveza ogranka je sudjelovanje na lokalnim izborima. (zl)

Seoski put? Ne, državna cesta...

DRŽAVU NIJE

‘Tuđmanovu ce • Ljiljana Pavlina • Mirjana Bašak ZABOK

oliko ljudi treba poginuti na nekoj našoj cesti da bi se otklonili nedostaci? Koliko nesreća se treba dogoditi? Razuman čovjek ne bi čekao crne brojke da bi cestu učinio sigurnom. No, naše 'glavonje' nisu razumne. Njima je broj od 12 nesreća u protekle dvije godine na tzv. Industrijskoj cesti minoran.

Za 'glavonje' nema dosta poginulih

Statistika kaže da je u 2008. na toj cesti bilo pet nesreća, tri s ozlijeđenim osobama, ostale s materijalnom štetom. Nedovoljno? Godinu kasnije, 2009. dogodilo se sedam nesreća, jedna osoba je poginula, dvije su ozlijeđene, četiri nesreće su rezultirale materijalnom štetom. Da, nedovoljno za državu koja strogo kategorizira crne točke, uzeveši u obzir samo one ceste na kojima se gine svaki čas. No, zadnja nesreća koja se

Mi pamtimo ove nesreće...

dogodila na toj našoj opasnoj cesti je prava tragedija na koju nitko ne može više samo slegnuti ramenima i reći: nema novaca, čekaju se bolja vremena. U utorak navečer, u 20 sati i pet minuta na mjestu je poginuo otac dva malodobna djeteta, starih niti dvije i šest godina. Miran obiteljski čovjek iz Velikog Trgovišća, S. Z. star 37 godina, žrtva je nesmotrenog 50-godišnjaka iz Zagreba koji je tko zna zašto prešao na njegov trak. Žena preminulog je u komi, i mlađe dijete se bori za život u Dječjoj bolnici u Klaićevoj, ozlijeđeno je i starije dijete… Hoće li se konačno netko trgnuti?

Pogrešna kategorizacija ceste za građanstvo u državnu

Uz Zagorsku magistralu, tzv. Industrijska cesta u Zaboku, koja je 2000. godine pala pod nadležnost Hrvatskih cesta i postala državna dobivši i novi naziv Prilaz dr. Franje Tuđmana, svrstava se ipak uz bok prometnicama s velikim brojem promet-

nih nesreća. Toga se sjetimo samo onda kada se dogodi nova prometna nesreća. Na toj je cesti uvijek gužva, a uz strahovite 'grabe' i neravan teren posebno na ulasku u Zabok s južne strane, iz smjera benzinske Tifon maksimalno koliko možete potegnuti svojim limenim ljubimcem je 30 kilometara na sat. Previše je prometa na njoj. Naime, tzv. Industrijska cesta kroz Zabok bila je predviđena samo za potrebe građanstva, a ne da preuzme teret i ulogu državnog prometa. Istrošila se kako zbog prevelikog i preteškog prometa, tako i zbog klimatskih uvjeta. To su trebali znati oni koji su je 1999. godine (odluka Vlade) uvrstili u kategoriji državne ceste, a za nju od onda nisu napravili ništa.

HC čeka brzu cestu?!

Nešto malo je kroz godinu zakrpaju. Industrijska cesta kroz Zabok blago je rečeno u 'koma' stanju. U planu je bilo i proširenje, no do sad pomaka nema, iako su Zabočani kod Hrvatskih cesta

urgirali u par navrata. Riječ je o državnoj cesti D1, a Grad Zabok je još 2005. godine financirao geodetsku snimku i idejno rješenje sa spojem na D205 (ulaz na Kumrovečku magistralu) i do ulaza u Lug Zabočki kod Regeneracije, no Hrvatske ceste dalje nisu ništa poduzele. Njihova intencija je navodno pričekati da se napravi brza cesta do čvora Bračak, pa bi se onda i rasteretila Industrijska cesta, pa čak i vratila u lokalnu nadležnost. Ovako svako malo pokrpaju par stotina metara asfalta. Sve državne ceste koje prolaze kroz Krapinsko-zagorsku županiju su tu i tamo malo pokrpane, neravne i čekaju obećanu rekonstrukciju ili uopće nisu u planu, kao primjerice državna cesta D29 koja ide kroz Zlatar i susjedne joj općine. Jedina državna cesta koja prolazi kroz našu županiju, a koja je rekonstruirana je državna cesta D35: cesta od Kuzminca prema Švaljkovcu koja nas spaja s Varaždinskom županijom. Sanaciju čeka i D24 koja prolazi kroz

aktualno

broj 329 / 05.02.2010. Obiteljska tragedija; utorak, 2. veljače 2010.

Jutro poslije; srijeda, 3. veljače

BRIGA ZA

estu smrti’ Konjščinu prema Varaždinskoj županiji.

Bobanova 'tajna presica' u HDZ-ovim prostorima

Ovoga puta ni nismo kontaktirali Hrvatske ceste, jer iz iskustva znamo da je pokušaj stupanja u kontakt s njima uzaludan. Probali smo u nekoliko navrata kada nam je potvrđeno da Hrvatske ceste nemaju svog glasnogovornika, već da probamo preko resornog ministarstva. I to smo probali i nismo uspjeli dobiti adekvatan odgovor. Ne odgovaraju ni institucijama, barem ne našoj Krapinsko-zagorskoj županiji koja je upućivala zahtjeve i molbe s upitima, posebno kada je riječ o gradnji brze ceste. Presedan je bio kada je tadašnji direktor Hrvatskih cesta Stjepko Boban u prostorijama županijskog HDZ-a u Krapini održao tiskovnu konferenciju za novinare kako bi obavijestio javnost da je počela gradnja prve dionice brze ceste od Mokrica do Bračka, a da za to u Županiji nisu ni znali. Čak se nije udostojio navratiti u

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST vezano uz informaciju o teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u utorak navečer na državnoj cesti D-1, Prilazu dr. F. Tuđmana (tzv. Industrijskoj cesti) u Zaboku u kojoj je poginula jedna osoba, a 4 su ozlijeđene u sudaru dva osobna automobila.

Hrvatske ceste ne odgovaraju ni institucijama, barem ne našoj Krapinsko-zagorskoj županiji koja je upućivala zahtjeve i molbe s upitima, posebno kada je riječ o gradnji brze ceste, a novinare ignoriraju.

Članak 10. Zakona o sigurnosti prometa propisuje da je pravna ili fizička osoba mjerodavna za državne ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerenje mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. prostorije Županije, udaljene svega nekoliko metara od HDZ-ovih prostorija.

Tko pita, skita

Jedini odgovor koji smo dobili, i to ne mi, već odgovor koji je zatražila saborska zastupnica Danica Hursa u Saboru od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture jest da će se Zagorska magistrala, prozvana odavno 'cestom smrti rekonstruirati 2011.

godine, a do tad će se izvršavati najnužniji popravci kroz program redovnog održavanja. Ako su to takva redovna održavanja kakva smo imali do sad, da se tu i tamo spusti 'krpa' asfalta, broj nesreća i smrtno stradalih osoba će se znatno povećati. Na pitanja o ostalim prometnicama nisu joj dali nikakav odgovor (!?) zbog čega će zastupnica ponoviti svoj upit.

rad Zabok informira javnost da je s obzirom na prisutne probleme i potrebu hitne rekonstrukcije i modernizacije državne ceste D-1 - Prilaz dr. F. Tuđmana, 2005. započeo pregovore s Hrvatskih cestama d.o.o. da prilagodi istu novonastaloj situaciji. Kako bi Grad Zabok ubrzao rekonstrukciju, financirao je izradu kompletne geodetske podloge ceste

su se obvezale da će temeljem gore navedene dokumentacije njima dostavljene 26. rujna 2005. zatražiti izdavanje lokacijske dozvole, te izdati posebne uvjete građenja zainteresiranim investitorima uz ovu cestu, kako bi mogli dobiti lokacijske dozvole za izgradnju objekata, jer su svi ostali uvjeti, osim pristupa na cestu bili ispunjeni. Da bi se promet sigurno i

Rekonstrukcijom Prilaza dr. F. Tuđmana omogućio bi se siguran, brz i nesmetan promet, te prilaz gospodarskim objektima, međutim do danas Hrvatske ceste d.o.o. nisu podnijele zahtjev za izdavanje lokacijske i građevne dozvole, niti se očitovale koji su stvarni razlozi zašto se odstupilo od dogovorenog. temeljem kojih je izrađeno idejno prometno rješenje D-1 Prilaz dr. F. Tuđmana do skretanja za Lug Zabočki, odnosno do Regeneracije, koje je financirao Grad Zabok, a po odabiru najpovoljnije ponude izradio "Projektni biro Palmotićeva 45" d.o.o., u suradnji sa "VA-NI" d.o.o. Zabok. Hrvatske ceste d.o.o.

brzo odvijao, potrebno je u skladu s navedenim projektima izgraditi treći trak u smjeru jugozapad sjeveroistok. Osim toga, cesta po gabaritu više ne zadovoljava standarde. Prema novim propisima za teška vozila minimalna preporučena širina kolnika je 2 x 3.5 m, dok je postojeća širina ceste samo 2 x

3.0 m. Kako bi se povećala propusnost na križanju Prilaza dr. F. Tuđmana (D1) i državne ceste Mokrice - Kumrovec (D-205) umjesto standardnog križanja predviđena je izvedba rotora. Unutarnji polumjer središnjeg kruga (zelene površine) iznosi 14 m. Kolnik rotora čine dvije trake širine po 5.5 m i min. je za navedeni radijus, odnosno ukupno 25 m. Osim toga, izgradnja novih objekata različitih namjena uzduž ceste nametnula je potrebu za cestovnim priključcima, pa idejno rješenje omogućuje ulaz na sve parcele svakih 20 do 30 metara, što znači da bi srednja traka omogućila skretanje, a vanjske trake koristile bi se za promet u oba smjera. Ovakvom rekonstrukcijom Prilaza dr. F. Tuđmana omogućio bi se siguran, brz i nesmetan promet, te prilaz gospodarskim objektima, međutim do danas Hrvatske ceste d.o.o. nisu podnijele zahtjev za izdavanje lokacijske i građevne dozvole, niti se očitovale koji su stvarni razlozi zašto se odstupilo od dogovorenog. (Grad Zabok)

aktualno

broj 329 / 05.02.2010.

Milivoj Škvorc ponovo u Hrvatskom saboru

‘Moja me stranka pozvala natrag umjesto zastupnika Vladimira Ivkovića’ • Ivo Šućur TUHELJ

a poziv svoje stranke, vratio se u saborsku fotelju. Saborski zastupnik Milivoj Škvorc dužnost načelnika općine Tuhelj obašao je čak 16 godina. Aktualni predsjednik Županijske organizacije HDZ-a je u drugom mandatu (od 2005. godine). U saborsku klupu prvi puta sjeo je 11. siječnja 2008. godine kao zamjena Sunčani Glavak, koja je nakon izbora zamrznula svoj zastupnički mandat, budući je obnašala dužnost glasnogovornice u Sa-

naderovoj vladi. Kada je njen šef neočekivano dao ostravku, bez posla je ostala i Sunčana Glavak, pa se odlučila na aktiviranje svog zastupničkog mandata. Tako je 17. srpnja

2009. godine bio kraj obnašanja zastupničkog mandata za Milivoja Škvorca. Međutim, nakon što je zbog sukoba interesa u mirovanje stavljen mandat zastupnika Vladimira Ivkovića, 1. veljače 2010..

Aktivirati investicije

- Što se tiče mog ponovnog aktiviranja u Saboru, ja to doživljavam kao nastavak, u biti priznanje za djelovanje u Saboru, jer nekoliko mjeseci je proteklo od kad sam formalno izašao van, ali nisam izgubio kontinuitet, jer sam u neku ruku stalno u politici stalno vezan na Sabor i saborske zastupnike, potpredsjednika Sabora. Što se tiče mog političkog djelovanja, drago mi je da je stran-

ka odlučila moj mandat aktivirati nakon što je gospodin Vladimir Ivković izašao. Ipak je to odraz određenog povjerenja, povjerenja u mene, povjerenja u Zagorje, povjerenja u Krapinsko-zagorski HDZ – kaže. - Od povratka u sabor očekujem da ćemo lakše moći odraditi određene stvari koje su ovog trenutka jako važne. Znamo da je dosta teško. Recesija je, nema novaca, ali svakako se svi skupa moramo izboriti za aktiviranje investicija koje su potrebne za Krapinsko-zagorsku županiju, a to posebno mislim na investicije unutar struktura i poticaj gdje god je to moguće da se što više programa i projekata napravi, kako bismo kao Krapinsko-zagorska županija i kao cijela III. izborna jedinica spremni dočekali sredstva potpore iz pristupnih fondova, jer je izgledno da ćemo vrlo brzo moći koristiti ova sredstva (oko 3,5 milijarde eura) iz Europske unije. Trebat će puno napraviti, angažirati puno stručnih ljudi. Percepcija je da je preglomazna državna administracija. Međutim, smatram čak da bi je trebalo ojačati kvalitetnim, stručnim kadrovima, koji su educirani za pripremanje programa, kako bi se ta sredstva mogla crpiti u korist bržeg razvoja područja kojeg zastupam u Saboru

Tuhelj na listi prioriteta Osim

državnih,

priorite-

te veže i uz svoj kraj. - Što se općine Tuhlja tiče, bilo je puno ideja za njen održivi razvoj. Dosta dugo, čak četiri mandata, vodio sam tu lokalnu zajednicu. Stvari koje smo osmislili, uglavnom smo uspjeli napraviti. Jedino što nismo uspjeli, a jako je bitno, jeste uređenje naselja Tuheljske Toplice. Imamo projekte, čak osigurane i novce u Ministarstvu za sufinanciranje tog projekta, ali na žalost, nismo uspjeli riješiti imovinske odnose za uređenje glavne ceste odnosno ulice kroz Tuheljske Toplice. Vjerujem da će angažmanom sadašnjeg rukovodstva, s načelnikom Armandom Slavičekom i ostalih, to vrlo brzo uspjeti, a ja im stojim na usluzi. Spreman sam pomoći, kako bi vrlo brzo naše najturističkije mjesto u općini zablistalo u punom sjaju. Ponosan sam na infrastrukturu koju smo radili. Veseli me što smo uspjeli završiti i sportsku dvoranu, hram kulture i sporta kako to ističe g. Armando Slaviček. Sad je na potezu jedan veliki projekt s kojim se treba uhvatiti u koštac, a to je realizacija glavnog projekta kanalizacije – odvodnje fekalija i samog rješenja eko-prostora. Jer mi smo se svih tih godina trudili zaštititi tuheljski prostor od zagađenja. Jedna smo od rijetkih lokalnih jedinica koja nije u svom prostornom planu predvidjela gospodarske zone. Sve smo ograničili na obiteljski prostor i pro-

stor širenja pojedinog gospodarstva, kako bi što više prostora ostalo zeleno i očuvali što više kvalitetnog životnog prostora za slijedeće generacije – sažeo je Švorc neke smjernice razvoja svoje općine.

Vrh političke ambicije

- Svaki političar ulaskom u Sabor doživljava vrh političke ambicije. Ja sam bio zamalo sve, i predsjednik općinske hadezeovske organizacije za kraće vrijeme, još uvijek sam predsjednik Županijske organizacije HDZ-a, načelnik općine u četiri mandata. Sad sam saborski zastupnik. Ne mogu sada reći da imam nekakve posebne smjernice i namjere što se politike tiče. Ja sam uvijek na usluzi svojoj stranci i bit ću aktivan u provođenju njenih planova, a što će donijeti budućnost vidjet ćemo – razmišlja. Sa županijskim SDP-om koji je sada na vlasti, misli da dobro surađuje. - Ja sam svima poznat kao čovjek široke tolerancije, u biti čovjek koji može surađivati sa svima. Suradnja je nužna. Premda smo politički konkurenti, za dobrobit Zagorja moramo surađivati, koliko god je to moguće. Jer samo uz zajednički dogovor, sinkronizaciju svih političkih elemenata, možemo očekivati bolje Zagorju, a vjerujem da nema onih koji žele vući u kontra smjeru – zaključio je Škvorc.

Vincelj se skrasio na mjestu pomoćnika direktora za odvodnju u Zagorskom vodovodu • Mirjana Bašak KRAPINA

eljko Vincelj nakon što je odradio pola mandata (i to aktivno) u Saboru kao saborski zastupnik HNS-a, a kako nije dobio ni bitku u utrci za krapinskog gradonačelnika na prošlogodišnjim lokalnim izborima, ostao je nezaposlen. Doduše, formalno mu je tekao radni staž i primao je saborsku naknadu još šest mjeseci, kako ga i slijedi po zakonu, a pravo na tu naknadu isteklo mu je 20. studenog prošle godine. Posao je aktivno tražio, a početkom ove godine posao je konačno i dobio. Zaposlio se u Zagorskom vodovodu, na mjesto pomoćnika direktora za odvodnju. Vincelj kaže da se javio na natječaj kojeg je Zagorski vodovod raspisao u siječnju, a spekulacije da ga je na tu funkciju doveo njegov stranački šef Anđelko Topolovec čija je stranka u aktual-

noj županijskoj vlasti, odbacuje. Na pitanje je li to radno mjesto novo ili izmišljeno za njega, odgovorio je kako je Zagorski vodovod u sistematizaciji predvidio to mjesto godinu i pol dana prije. Takva kuolarska naklapanja mu je uopće glupo komentirati, dodao je.

Ruže i trnje

Željko Vincelj, inače je predsjednik GO HNS-a Krapina, te bivši predsjednik Županijske organizacije stranke, a njegova je poslovna karijera jedno vrijeme išla 'down'. Taj diplomirani ekonomist jedno je vrijeme bio zaposlen u tvornici stakla Straža u Humu na Sutli. U prosincu 2000. godine temeljem političke odluke tadašnje krapinske koalicijske vlasti HNSSDP-HSS zapošljava se na mjesto direktora krapinskog komunalnog poduzeća Krakom, a ujedno je obavljao poslove direktora pekarskog po-

duzeća Pekom. S te funkcije ga smjenjuju, kako je tada obrazloženo, zbog nepoštivanja društvenog ugovora o nabavi roba i usluga te zbog neprovođenja odluke Skupštine, a smijenjen je pod točkom dnevnog reda razno. Bilo je to 2006. godine, a Vincelj je pojasnio kako se to dogodilo zbog promjene gradske vlasti u zagorskoj metropoli, kada HDZ dolaskom na vlast miče nepodoban kadar. Premještaju ga na drugo radno mjesto, rukovoditelja financijske službe u istom poduzeću. Kako je Vincelj ušao u Sabor kao zagorski zastupnik HNS-a poslao je službeni dopis upravi Krakoma kojim je objasnio da ide u Sabor i da mu se po nekoj standardnoj političkoj praksi nakon završetka mandata omogući povratak na staro radno mjesto. Iz Krakoma je dobio odgovor kako to nije zakonski obavezno i ponudili mu da potpiše sporazu-

Na pitanje je li to radno mjesto novo ili izmišljeno za njega, odgovorio je kako je Zagorski vodovod u sistematizaciji predvidio to mjesto godinu i pol dana prije. Takva kuolarska naklapanja mu je uopće glupo komentirati, dodao je. mni raskid ugovora ili da da otkaz. Odlučio se za drugu soluciju i dao otkaz. Bilo je to u veljači 2008. godine. Prije desetak godina zakon je točno regulirao da je nakon obnašanja funkcije saborskog zastupnika obveza poslodavca da vrati takvu osobu na njegovo prvobitno radno mjesto, dok to sada ovisi o volji poslodavca.

aktualno

broj 329 / 05.02.2010.

Grad Zabok i Transparency International Hrvatska pokreću zajednički projekt “Otvorena vrata” kojim se želi educirati i informirati građane o komunikaciji s tijelima javne vlasti.

Nema razloga da informacije budu tajne

• Sebastijan Fuštin ZABOK

radonačelnik Zaboka Ivan Hanžek i predsjednik Transparency Internationala Hrvatska Zorislav Antun Petrović održali su tiskovnu konferenciju na kojoj su predstavili zajednički projekt "Otvorena vrata" kojim se želi educirati i informirati građane o načinima dobivanja informacija od tijela javne vlasti. Projekt će trajati cijelu 2010. godinu, a financijski ga je podržala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva sa 141.663,90 kuna kroz program "Demokratizacija i razvoj civilnog društva". - Nakon izvjesne stanke kad su počeli USAID i UNDP izlaziti iz Hrvatske, nastavljamo s edukacijom građana i svime što predstavlja modernu demokratsku vlast i lokalnu upravu – rekao je u uvodu gradonačelnik. - Naša je želja da u godinu dana vidimo što građane zanima i da zajedno pokušamo definirati najbolju komunikaciju. Građani često ne znaju što koji ured ustvari radi, a vlast ne zna kako prezentirati informaciju – rekao je Petrović.

Unaprijediti komunikaciju

Zabok je izabran kao prvi u kojem će se ovaj projekt provesti, a jedan od razloga je što ima reprezentativni demografski uzorak. Želimo također informirati građane o Zakonu o pravu na pristup informacijama

I. Hanžek i Z. A. Petrović

Tiskat će se brošure, organizirati predavanja i radionice, uspostavit ćemo info desk. Također za sve je otvoren i besplatni telefon Transparency Internationala 0800 245 542. te ih naučiti komunicirati sa svim tijelima javne vlasti. Prvo ćemo provesti anonimnu anketu u kojoj ćemo pokušati saznati što ljudi znaju, koje ih informacije zanimaju i koje je njihovo iskustvo pri susretu s vlasti. Kad vidimo što ih zanima, krenut ćemo s informiranjem i komunikacijom. Tiskat će se brošure, organizirati predavanja i radionice, uspostavit ćemo info desk.

Također za sve je otvoren i besplatni telefon Transparency Internationala 0800 245 542. U razgovoru sa svima vidjet ćemo kako se može unaprijediti komunikacija i prezentirat ćemo na kraju model i prilagoditi ga realnom svijetu te napraviti završnu anketu – objasnio je Zorislav Antun Petrović te dodao kako na kraju očekuje informiranije građane, djelotvorniju javnu upravu i

bolju komunikaciju građana i uprave. Gradonačelnik Hanžek istaknuo je činjenicu kako je najveći problem u tome što ljudi zaziru od komunikacije s vlastima jer postoji odbojnost prema "birokratiziranim sredinama". - S druge strane Grad ne zna što sa "šutljivom većinom" koja ne iznosi svoje stavove i primjedbe, a ima ih i žele biti informirani. Pokušava-

mo preko vas predstavnika medija, a tu nismo najsretniji jer znamo da na nacionalnoj razini količinu informacija određuju uređivačke politike. Imamo Zabočki list kojeg povremeno izdajemo. Drago nam je da ćemo se kroz ankete uvjeriti gdje šepamo i što možemo popraviti. Često nas pitaju kad su uredovni dani. Mi ih nemamo. Svaki dan je uredovan i svako vrijeme je vrijeme za

komunikaciju s građanima. Mi smo tu zbog njih. Ako dođu na naša vrata, znači da nešto trebaju i mi im moramo odgovoriti – rekao je Ivan Hanžek. Pokrenuto je i pitanje internet stranica Grada koje trenutno ne rade. Gradonačelnik je odgovorio kako bi one kroz par dana trebale krenuti. Do sada su, veli, bile statične, pa se prelazi na interaktivni model i sve što treba izaći iz Grada, odmah će se stavljati na stranice. Novost će biti video i foto prilozi te digitalizacija infrastrukture. Moći će se pogledati katastarske podloge i ortofoto karte sa svim infrastrukturnim kartama. - Slažem se da nedostaju nekadašnje informacije s Poglavarstva i moramo naći modalitet kako prezentirati odluke i ono što je u tijeku. Da li će to biti tiskovne konferencije ili nešto drugo, dvoumim se kako eliminirati taj hendikep – veli gradonačelnik Hanžek. - Nadam se da ćemo kroz ovaj projekt naći odgovor. Smatramo da pravo na informaciju imaju svi građani. Što su tijela vlasti otvorenija to bolje. Nastojimo utvrditi koja je razina otvorenosti prihvatljiva građanima, a izvediva vlasti. Svaka informacija o potrošnji novca poreznih obveznika mora biti javna. Postoje iznimke samo kod nacionalne sigurnosti ili policijskih istraga. Na lokalnoj razni ne mogu se sjetiti niti jednog razloga zašto bi neka informacija bila tajna – zaključio je na kraju Zorislav Antun Petrović.

‘Politika za mlade - hrvatska i europska praksa’ ZAGREB/VELIKO TRGOVIŠĆE U utorak (19. siječnja) održana je prezentacija publikacije ‘Politika za mlade - hrvatska i europska praksa’ autora Emine Bužinkić, Nikole Bukovića i suradnika u Zagrebu, u novootvorenoj Kući ljudskih prava. Uz Anu Pravedan iz Pule te Nikolu Pandurića iz Križevaca, suradnik u ovoj publikaciji je bio i Srečko Puhek iz Velikog Trgovišća. Nakon uvodnog predstavljanja sadržaja publikacije, o njoj su govorili: potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešić, predstojnik Ureda za udruge Vlade RH Igor Vidačak, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Cvjetana Plavša Matić i konzultantica MAP Savjetovanja Anka Kekez Koštro.

Ugledni sudionici

U raspravi su sudjelovali/e: Martina Štabi, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; Nikola Pandurić, predsjednik MMH; Katarina Pavić, potpredsjednica MMH i koordinatorica SU Klubtura; Bojana Klepač Pogrmilović, novinarka; Ana Preveden, ZUM;

Ivan Vuk, KRIK; Srečko Puhek, Forum mladih SDP-a; Teo Božanić, HAZ; Iva Sušić, MHDZ; Tomislav Tomašević, Zelena akcija; Cvijeta Senta, Centar za mirovne studije; Emina Višnić, Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade; Sanja Sarnavka i Suzana Kunac, B.a.B.e.; Bojan Smode, Savjet mladih Vlade RH; Sanja Cesar i Nataša Bijelić, CESI; Milan Medić, Centar za civilne inicijative; Jill Benderly, SIT; Amir Hodžić; Lidija Burić, konzultantica i dr. suradnici/e. Na prezentaciji je sudjelovalo 60-ak predstavnika/ica sveučilišta, državnih institucija, jedinica regionalne i lokalne samouprave, organizacija civilnog društva i udruga mladih. Publikacija je nastala kao produkt obrazovng ciklusa o politici za mlade koji je tijekom 2009. godine kroz tri modula organizirala Mreža Mladih Hrvatske. Petnaest polaznika iz cijele Hrvatske, a među kojima su bili i predstavnici svih većih političkih stranaka (HNS, HSS, SDP, HDZ, IDS) te udruga civilnog društva su na prvom modulu održanom tijekom travnja u Rijeci sudjelovali

na treningu “Razvoj nacionalnih i lokalnih politika za mlade”. Na drugom modulu održanom u Višnjici (pokraj Slatine) tijekom srpnja tema edukacije je bila “Politika za mlade i europski standardi - europski izazovi za RH”, a završni trening je održan u Zadru tijekom listopada. („Participacija i umrežavanje mladih – alati zagovaranja razvoja politike za mlade“). Ispred Krapinsko-zagorske županije na ovom obrazovnom ciklusu sudjelovao je Srečko Puhek, potpredsjednik Foruma mladih SDP-a KZŽ.

Nema partnerskog odnosa s mladima

“Problem mladih je vječni problem svakog društva pa tako i hrvatskog. O mladima se prečesto priča u budućem vremenu, a premalo se na njih računa već danas kada bi oni svojim entuzijazmom zasigurno mogli dati mnogo više. U našem Zagorju pitanje mladih se većinom ni ne postavlja. Osim značajnih stvari koje radi Krapinsko-zagorska županija i Mreža Udruga KZŽ, te rijetkih usamljenih pozitiv-

nih primjera poput zabočke priče o Regeneratoru, naše jedinice lokalne uprave i samouprave kao da su zaboravile na potrebe najpotencijalnijeg dijela našeg društva. Savjeti mladih, koji su prema zakonu trebali biti osnovani još 2007. godine, u većini naših gradova i općina još uvijek nisu osnovani, a pitanje osnivanja se često nažalost ni ne postavlja. Mladi gotovo redovito nemaju priliku koristiti neke gradske/općinske prostore gdje bi mogli organizirati zajednička druženja, koncerte, izložbe, radionice, sastanke, edukacije te registrirati svoja udruženja. Umjesto da općinske i gradske vlasti prema mladima uspostave partnerski odnos često nam se događa da se podijeli tek samoinicijativno par učeničkih i studentskih stipendija, sufinancira se rad nogometnog kluba i tu je priči o politici za mlade kraj. Ta loša praksa se mora pod hitno mijenjati i moramo početi konačno razmišljati kako da mlade ljude zadržimo u našim malim sredinama i da nam ne odu iz Zagorja u Zagreb ili u inozemstvo. Svjedoci smo konstantne

depopulacije u našoj županiji, a oni koji prvi nam odlaze su upravo oni koji bi nam mogli i najviše dati za boljitak Zagorja, visokoobrazovani mladi ljudi. Stoga krajnje je vrijeme da se svi u svojim lokalnim sredinama, a pogotovo oni koji sudjeluju u vlasti, pozabave problematikom mladih. Osim stipendija mi im moramo pružiti nešto još važnije, posao!

Izgubljena generacija

Po svim studijama koje se rade u posljednje vrijeme upravo mladi su oni kojima je najteže u ovoj gospodarskoj krizi i koji su najviše stradali. Po jednom istraživanju 92.000 mladih u Hrvatskoj u dobi između 15 i 29 godina su prijavljeni na Hrvatski zavod za zapošljavanje. Kada dođe na burzu, svaki drugi mladi Hrvat posao traži dulje od godinu dana pa su najpesimističniji tako već počeli pričati o izgubljenoj generaciji. Stoga, ako želimo bolje Zagorje, mi moramo vjerovati u mlade, moramo im pomoći, pružiti im priliku i što je najvažnije – oni to moraju osjetiti!“, istaknuo je Srečko Puhek. (zl)

aktualno

broj 329 / 05.02.2010.

Terme Tuhelj i HNS nastavili razgovore o gradnji nogometnog kampa

ŽELJEZNICE - NA SPOREDNOM KOLOSIJEKU

Konačni dogovor već krajem ovog tjedna!?

Švaljek: ‘Mi ne idemo naprije

• Ivo Šućur

• Dunja Horvatin

TUHELJSKE TOPLICE

KRAPINA/ZAGREB

razgovoru s Ivanom Kolar, direktoricom Terma Tuhelj, doznajemo da su, nakon dulje stanke, ovih dana s mrtve točke ponovo krenuli razgovori s Hrvatskim nogometnim savezom o toliko opjevanoj i dugo očekivanoj gradnji Nogometnog kampa u Tuheljskim Toplicama. - HNS i Terme Tuhelj već niz godina surađuju, jer su sve naše reprezentacije osim «vatrenih» dolazile k nama na pripreme. Mi smo prošli već niz razgovora s čelnim ljudima HNS-a, gospodinom Vlatkom Markovićem i gospodinom Zorislavom Srebrićem oko proširenja zajedničke suradnje na gradnji nogometnog kampa koji je HNS-u itekako potreban, s obzirom da su im pripreme mnogih reprezentacija rasute po cijeloj Hrvatskoj. Ovih dana pokrenuli smo novi krug pregovora i vjerujem da ćemo ubrzo konačno nešto dogovoriti. ZL: Je li što konkretno dogovoreno? Kolar: Hrvatski nogometni savez sigurno će graditi svoj nogometni kamp u Tuheljskim Toplicama. Za to su već napravljene neke predpripremne radnje i isposlovana su potrebna odobrenja od FIFA-e, UEFA-e te nekih nogometnih velesila, od kojih zavisi realizacija ovog projekta. Mi još uvijek nismo utvrdili oblik i način naše suradnje. Najbliže smo tome da HNS izgradi svoj kamp, u kojem bi mi sudjelovali ili jednim manjim udjelom u vlasništvu ili samo u smislu upravljanja centrom, jer je to ono što mi znamo raditi i u čemu smo dobri, imamo iskustva, što smo u zadnjih šest godina i pokazali. Prošli tjedan razgovarali smo s njima i njihovim partnerima, koji su posjeIvana Kolar tili Terme Tuhelj i našu matičnu kuću u Termama Olimia. Dogovoreno je da se slijedeći tjedan ponovo nađemo s ciljem finiširanja tih razgovora. ZL: Dokud se došlo u otkupu zemljišta na kojem bi se kamp gradio? Kolar: Koliko mi je poznato, HNS je u pregovorima s vlasnicima zemljišta u općinama Tuhelj i Veliko Trgovišće. Na koji način će se obaviti ta kupnja i koliko će kvadrat te zemlje koštati, teško mi je reći, jer se u taj dio posla ja ne upuštam. Mi razgovaramo samo o realizaciji kampa i našoj ulozi u tome. Onaj drugi dio, to je organiziranje izrade projekta i otkup zemljišta je njihov dio posla. Znam da su ti razgovori s ljudima o otkupu njihovih parcela ubrzani. ZL: Spominju se nekakve koncesije za termalnu vodu? Kolar: Predviđeno je da taj kamp ima i svoj hotel s bazenom. Za to im je normalno potrebna termalna i obična voda. Drugi dio razgovora odnosi se na vodu za grijanje i navodnjavanje nogometnih travnjaka. Oni su sigurno zainteresirani za jedan dio termalne vode. Do tih koncesija se može doći samo ako se ishodi lokacijska dozvola, a u slučaju potrebe za velikim količinama vode morat će se obaviti i nekakvo geološko istraživanje radi otkrivanja vode i procjene njenih kapaciteta. Druga opcija je da sve to ide preko nas. Sve ovisi o obliku suradnje i udjela u vlasništvu, o čemu se treba dogovoriti. ZL: Spominje se i borba oko komunalnih naknade koje su bitne za punjenje općinskih proračuna? Klar: Postoji pravna regulativa koja će razgraničiti i utvrditi što je na jednom, a što na drugom području susjednih općina Tuhelj i Veliko Trgovišće. Nacrti su još promjenljivi i moguće je da veći dio terena bude na jednoj ili drugoj strani. Na području općine Veliko Trgovišće postoji jedan veći zeleni pojas, na kojem se ne može graditi ništa drugo osim nogometnog terena. Hotel se inače može graditi na jednoj ili drugoj strani. Znam da se crta nekoliko varijanti za cijeli nogometni kamp, a koja će na kraju biti odabrana, ovisit će o investitorima. ZL: Ima li nade da gradnja ipak krene potkraj ove godine? Kolar: Ako mi do kraja ovog mjeseca konačno sve dogovorimo i ako HNS odmah krene u projektiranje i pripremanje lokacijske dozvole, može se sa sigurnošću reći da će gradnja početi potkraj ove i početkom sljedeće godine. ZL: Tko se spominje kao suinvestitor? Kolar: Na pregovaračkoj paleti ima više potencijalnih partnera, a za koga će se vodstvo HNS-a konačno odlučiti ostaje na njima.

obzirom na alarmantne podatke o sve većim štetnim emisijama u zrak uzrokovanim cestovnim prometom, već niz godina najvećim zagađivačem zraka u Hrvatskoj, govori se o nužnosti jačanja željezničkog prometa. Željeznica je staro-novo alternativno prijevozno sredstvo današnjice, ekološki prihvatljivo, pa je njen razvoj više no nužna mjera kako lokalne, tako i globalne borbe protiv zatopljenja. Budući da je briga za okoliš kod nas većinom samo deklarativna, to je promišljena i proekološka prometna politika tek u povojima. U gospodarskim i političkim krugovima polazi se samo od odnosa između troškova i prihoda, govori o nerentabilnosti željeznica i obustavi prometa na pojedinim prugama… Opredjeljenje za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj ukazalo bi na svijest i odgovornost «odgovornih», no, kao i mnogo puta prije, pokazalo se da nije tako: na nedavno održanom «klimatskom» skupu u Kopenhage-

ljeg školovanja i zaposlenja. Već početkom '70-tih pristali mladić u plavoj uniformi otpraćao je vlakove, domaće i međunarodne koji su još tada prolazili kroz željezničku stanicu Zabok, obazrivo zadržao «kuhaču» pod rukom dok je kumica s placa prtila u vagon svoje košare ili na rani jutarnji vlak trčao sneni radnik ili student. Dalje školovanje i stjecanje znanja, kako bi ga danas-sutra mogao podijeliti s onima koji dolaze, utkano je u njegovih najboljih 40, posvećenih željeznici i njihovom boljitku, danas – doc.dr. sc. Ivan Švaljek, dipl.ing, najpozvanijeg za razgovor na temu željeznica. ZL: U javnosti se željeznice često spominju u negativnom kontekstu, osobito nakon serija nesreća prošle godine. Kako to objasniti? Švaljek: Malo, malo, pa u medijima osvanu članci takvog sadržaja, pa koliki su troškovi HŽ-a, a nitko se ne zapita koliko stoji održavanje, tjedno, mjesečno, godišnje. Nitko ne pomisli da već 20 godina nije ulagano u pruge koje su većim dijelom izgrađene za Austrougarske. Naši vlakovi su stari 30 – 35

državi. Čak ni moćna Partija tu nije imala upliva. Odavde su se regrutirali menadžeri za cijelu RH, da ne velim i bivšu Jugoslaviju – u sva transportna poduzeća, sve špedicije i carine. Bilo je nemoguće da u HŽ dođe direktor ili voditelj po podobnosti kao što je to danas. Dolaze menadžeri izvana, iz propalih firmi koje nemaju sa željeznicama baš ništa. Njima treba nekoliko godina da nauče željezničku terminologiju i u komunikaciji s osobljem česta je njihova konstatacija «Ljudi, ja vas baš ništa ne razumijem!» I ne može razumjeti, jer je to poseban sustav. Mnogi stručnjaci uviđaju da se sve ove nesreće ne događaju slučajno: nema stručnog kadra. Sad smo od jednog poduzeća dobili pet: HŽ Holding, HŽ Vuču vlakova, HŽ Infrastrukture, HŽ Putnički promet, HŽ Kargo, te hiperinflaciju direktora i administrativnog osoblja. Takvu organizaciju nema nitko i postavlja se pitanje kome ovakva služi. Šef kolodvora koji je kao posljednji, ali sigurnosni stup rješavao probleme u svakom kolodvoru, ovom organizacijom je izgu-

Nitko ne pomisli da već 20 godina nije ulagano u pruge koje su većim dijelom izgrađene za Austrougarske. Naši vlakovi su stari 30 – 35 godina. Do ‘90-tih su se radili remonti po 100 km godišnje, sada ni 10 km! nu, hrvatska strategija za očuvanje ozonskog omotača nagrađena je - «Fosilnim Oskarom». - Kod nas se favorizira izgradnja cesta, što je orijentacija sasvim suprotna onoj u zemljama EU, gdje željeznica doživljava preporod. Izraženo brojkama, u RH je to omjer 80:20 u korist cestovnog prometa, zanemarujući prednosti željeznice: ekonomski je isplativija, energetski jeftinija i ekološki najprihvatljivija», priča znalac struke, neosporni poznavatelj prilika, dc.dr.sc. Ivan Švaljek. U 150 godina postojanja, koliko ove godine bilježe željeznice u Hrvatskoj, čvrsto je ugrađeno njegovih 40.

San zagorskog dječaka

Još kao dječak z brega ispod Strahinščice, odakle je do željezničke stanice trebalo dobro potegnuti, maštao je Ivan Švaljek, današnji savjetnik generalnog direktora Hrvatskih željeznica, o plavoj uniformi čovjeka kojeg su «slušali» vlakovi. Slobodoljubivi Zagorci rijetko su prihvaćali «uniformirana» i vojna zanimanja, ali služba na željeznici nudila je sigurnost, mogućnost da-

godina. Do '90-tih su se radili remonti po 100 km godišnje, sada ni 10 km! U Hrvatskoj su za Jugoslavije napravljene samo dvije pruge: ona Knin – Zadar i Savski Marof– Kumrovec koja je zatvorena 1990.. Pruga nadomak Zagrebu, u prigradskom prometu! Ako izuzmemo nabavku, odnosno kupnju 8 nagibnih vlakova, drugih nema, a raspoloživa sredstva nisu dostatna za održavanje pruga. Do prije 90-tih imali smo prugu na kojoj je bilo moguće postići brzinu od 160 km, (Zagreb– Vinkovci). Danas to nema ni jedna pruga. Mi ne da idemo naprijed, već natrag. A to je zabrinjavajuće. ZL: U HŽ-u je zadnjih godina došlo do znatnih organizacijskih promjena…Oformljeno je nekoliko radnih jedinica, prema napisima iz medija, pogodnih za sinekuru bivših dužnosnika i potrošenih političara? Švaljek: Do 1990. u HŽ-u, ŽTP Zagreb bilo je nezamislivo da netko sa strane, bilo podobnošću, bilo obiteljskom ili bilo kakvom drugom vezom dođe u HŽ. Prvenstveno i isključivo je to mogao biti čovjek od struke. Željeznica je bila država u

bio svrhu postojanja, gotovo je degradiran. Ne mogu u jednom vlaku biti četiri gospodara. I ne može sindikat voditi Željeznicu, već se baviti problemima koji mu pripadaju: od plaća zaposlenih, zaštitne odjeće i obuće na radu, a nikako ne tehnologijom i radom s vlakovima. Danas imamo situaciju da prvi intervju poslije nesreće mediji dobiju od sindikata. Postavlja se opravdano pitanje čemu onda Služba unutarnje kontrole, gdje su ti stručnjaci, povjerenstva. Očito da svatko radi ono što mu se sviđa, a ne što mu nalaže služba. Ima Pravilnik o radu koji decidirano govori tko što radi, no toga se nitko ne pridržava. Rezultat su nesreće. Ovakva organizacija očito ne vodi dobrom. U pet godina rata u HŽ-u nismo imali ni jednog jedinog incidenta, niti jedne sabotaže, osim prekinuti promet na pruzi Zagreb-Split kod Knina. Ove nesreće novijeg datuma, tko god tvrdi da su sabotaže, to je nemoguće, suludo.. Kriva je organizacija koja je obezglavila Željeznicu i bojim se da se to odražava na terenu. ZL: Politička volja ili loša strategija ?

Švaljek: Puno toga govori u Saboru usvojeni «Nacionalni program željezničke infrastrukture za razdoblje od 2008.-2012. godine». Program u pet godina predviđa vrlo skromna ulaganja u razvoj pružne mreže, nekih 4,5 milijarde kuna, što podrazumijeva remont svega 100 km pruge ili godišnje samo 20 km remontiranih pruga. Smatram kako Hrvatska mora imati kapaciteta i znanja da sagradi mnogo više od predviđenih 20 km ukoliko je razvoj željeznice doista strateški cilj zemlje. A morao bi biti. Prometni sustav nalazi se među najvažnijim sustavima u cijeloj Europi, sustavima koji su nužni preduvjet i generator razvoja i koji u prosjeku sudjeluju s 10% u bruto društvenom proizvodu zemlje. Kada se dokument pročita, već na prvi pogled je vidljivo da su u njemu pobrkani ciljevi i obveze, da su ciljevi dokumenta postale obveze Hrvatske prema Europskoj Uniji. To ne bi brinulo kada bi se paralelno s izgradnjom željezničke infrastrukture nastavila i modernizacija naše željeznice. Ali nažalost nije tako, jer je modernizacija naše željeznice zaustavljena prije nekoliko godina, odnosno u trenutku kada je Vlada modernizaciju željeznice obilježila kao projekt opozicije i takav odbacila kao neprihvatljiv. Prije desetak godina bila su u Saboru i dva čitanja Pravilnika o financiranju regionalnih pruga kojima bi bilo definirano koliko tko u kojem postotku sufinancira izgradnju pruga: koliko država, županije, koliko općine i gradovi. Treće čitanje nije nikad došlo na red. Mislim da će to u skoroj budućnosti trebati razriješiti, da se u proračunu moraju predvidjeti sredstva za održavanje pruga. Ovakvo stanje je neodrživo.» ZL: Od 2006. godine voditelj ste projekta revitalizacije pruge Savski Marof – Kumrovec. Švaljek: Na tih 37 km od Savskog Marofa do Kumrovca sporno je samo 540 m zbog neriješenih pitanja sa slovenskom stranom. Elektrificirana pruga bi išla do Vukovog Sela gdje bi bilo okretište. Došlo se do Harmice. Za stanovnike općina uz tu prugu to je pravi «prometni preporod», kojim su cijene zemljišta poraste za 300%. Nadam se da će dogovor premijerke Kosor sa slovenskim premijerom Pahorom omogućiti nastavak gradnje. U interesu je i općinama koje uz tu prugu imaju industrijske zone da se to što prije riješi. Pruga od Vukovog Sela do Kumrovca je remontirana, potrebno je dovesti u red željezničke zgrade za prihvat putnika. Ošte-

aktualno

broj 329 / 05.02.2010.

ed već natrag’

Kineski i južnokorejski veleposlanici posjetili Krapinsko-zagorsku županiju

‘Hrvatska je značajan partner’ • Sebastijan Fuštin KRAPINA, SVETI KRIŽ ZAČRETJE

Ivan Švaljek

Modernizacija naše željeznice zaustavljena prije nekoliko godina, odnosno u trenutku kada je Vlada modernizaciju željeznice obilježila kao projekt opozicije i takav odbacila kao neprihvatljiv. Prije desetak godina bila su u Saboru i dva čitanja Pravilnika o financiranju regionalnih pruga kojima bi bilo definirano koliko tko u kojem postotku sufinancira izgradnju pruga: koliko država, županije, koliko općine i gradovi. Treće čitanje nije nikad došlo na red. ćena je osobito zgrada u Kumrovcu. Važno je napomenuti da će kolodvori biti opremljeni sigurnosnim uređajima S3, što osigurava sto postotnu sigurnost, bez obzira što će maksimalna brzina na pojedinim dionicama biti 100 km/h. Gotova je sva dokumentacija, projekti, studija utjecaja na okoliš. Čeka se samo zeleno svjetlo od Vlade. Vjerujem da će se postići dogovor sa Slovenijom, jer je i ŽG Ljubljana zbog rekonstrukcije čvora u Zidanom Mostu zainteresiran za rasterećenje prometa prema Zagrebu ovim pravcem.» ZL: Zagorske pruge, sada i u budućnosti? Švaljek: Pruge su zbilja u katastrofalnom stanju. Elektrifikacija je preduvjet daljeg razvoja, a EVP (električna vučna podstanica) sagrađena je u Zaprešiću, time su stvoreni preduvjeti za elektrifikaciju pruge Zaprešić-Zabok. Kolodvor Zabok, kao raskrsnica, najveća u

Zagorju treba dobiti na značenju, treba urediti cestovne prijelaze i prugu kako bi ponovno bilo omogućeno prometovanje Zabok- Celje. Bez obzira na ove zadnje nesreće, mislim da je željeznički promet još uvijek najsigurniji, a naši ljudi vole putovati vlakom. Činjenica je da najveći broj putnika u Zagreb dolazi upravo s našeg područja. I ne samo to: naša Županija, zajedno s općinama i gradovima, plaća subvenciju za prijevoz đaka, studenata i radnika, što nije slučaj i ostalih županija. Shodno tome trebalo bi preraspodjeliti sredstva. Strašno me smeta da na nekim relacijama 4 «Pulmana» prevoze nekoliko putnika, dok se Zagorci voze na jednoj nozi! Veseli me dolazak Branimira Jerneića na čelo HŽ Infrastrukture i još jednog Zagorca, Bože Cerovečkog za direktora Prometa i nadam se da će učiniti nešto za naše zagorske pruge i putnike.

a poziv župana Siniše Hajdaša Dončića, Krapinsko-zagorsku županiju posjetili su njegova ekselencija Wu Lianqui, veleposlanik Narodne Republike Kine i njegova ekselencija Dae-ho Byun, veleposlanik Republike Koreje u pratnji supruga. Korejski veleposlanik poveo je sa sobom i direktora Poslovnog centra Republike Koreje u Zagrebu, Bong-ki Jeonga. Nakon što su gosti dočekani u sjedištu županije, pozdravio ih je župan Hajdaš Dončić te ih upoznao sa županijom, a zatim i krapinski gradonačelnik Josip Horvat koji im je predstavio grad. Govorili su i Ivan Cerovečki, predsjednik Županijske gospodarske komore i Marijan Raček, dopredsjednik Obrtničke komore KZŽ te Ines Gašparlin, direktorica ZARA-e. U ime Županijske skupštine, visoke goste pozdravio je predsjednik Višeslav Ćuk. Kineski veleposlanik Wu Lianqui izrazio je zadovoljstvo posjetom i zahvalio se na pozivu te istaknuo kako mu je to prvi posjet našoj županiji, ali se nada ne i zadnji.

Mogućnost suradnje

- Došli smo prije svega da vidimo kulturno nasljeđe, a zatim i mogućnosti suradnje u industriji, trgovini, turizmu i poljoprivredi. Imamo dobre odnose s Hrvatskom, možemo reči čak od vremena Marka Pola, pa preko vremena bivše Jugoslavije do danas. Diplomatske odnose uspostavili smo već 1992. nakon što je Hrvatska priznata, a zadnjih 18 godina uspješno je razvijana suradnja. Prošle godine predsjednik Hu bio je u uspješnom posjetu Hrvatskoj, a predsjednik Sabora Bebić posjetio je Kinu. I ministar vanjskih poslova uskoro ide u posjet Kini. Možda to ne znate, ali Hrvatska je danas prvi vanjsko-trgovinski partner Kine od svih država nastalih iz bivše Jugoslavije. Zato smo danas došli istražiti potencijalne mogućnosti suradnje – rekao je veleposlanik Lianquin i dodao kako je korejski veleposalnik sa sobom doveo i predstavnika komercijalog sektora, pa će to drugi put i on učiniti. I južnokorejski veleposlanik Dae-ho Byun zahvalio se na pozivu da posjeti našu županiju i istaknuo kako se puno puta vozio autocestom, pa mu se sad ostvarila želja da posjeti Krapinu i ovu regiju. - Hrvatska i Koreja imaju duge odnose, još od 1887. i vremena Austro-

U posjetu Hušnjakovom

ugarske monarhije. Predsjednik Mesić bio je 2006. u posjetu Koreji što je doprinijelo boljim odnosima dviju zemlja. Hrvatska još nije među najvažnijim partnerima Koreje, iako su mogućnosti puno veće. Trudimo se zadnjih godima pokrenuti taj trend, ali još ne uspijevamo. U budućnosti ćemo sigurno imati uspjeha. Prvi cilj ovog posjeta je da se nađu potencijalne mogućnosti ulaganja jer u Mađarsku, Slovačku i Češku u prošlih pet godina iz Koreje je uloženo 5 milijardi eura. Budući Hrvatska ima slično okruženje, zašto ne investirati ovdje? Imamo plan da ove godine korejski investitori dođu u ovu regiju. Više od 500 korejskih tvrtki radi u tri navedene zemlje i zato želimo korejske investitore upoznati s ovom regijom koja je blizu Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Posjetio sam Međimursku i Varaždinsku županiju i drago mi je što sam danas u Krapinsko-zagorskoj. Nadam se da će Poslovni centar Republike Koreje imati puno poslova s partnerima koji će ulagati u ovu regiju – rekao je južnokorejski veleposlanik. Posebno ga je razveselila mogućnost posjete Muzeju evolucije na Hušnjakovom. Još kad je 2002. bio u Zaprešiću raspitivao se o nalazištu, ali kako je posjet bio kratak nije ga uspio vidjeti. Veseli ga što će sad i drugima moći reći da je bio na nalazištu poznatog krapinskog pračovjeka, pa se zahvalio na mogućnosti da vidi novi muzej i prije službenog otvaranja. Direktor Poslovnog centra Republike Koreje u Zagrebu Bong-ki Jeong istaknuo je kako Koreja Hrvatsku vidi kao značajnog partnera, pa je i sjedište centra smjestila u Zagreb, a ne u Beograd ili

Ljubljanu.

Otvaranje vrata

- Kad Hrvatska uđe u EU bit će za nas još značajnija, posebice zbog riječke luke. Vjerujem da ovaj prvi posjet može biti dobar uvod da se pripreme informacije koje će Poslovni centar prenijeti potencijalnim investitorima – rekao je Bong-ki Jeong. - Naša je uloga da otvaramo vrata gospodarstvu Krapinsko-zagorske županije da ostvari kontakte s Korejom i Kinom. Tvrtke koje ćemo posjetiti imaju tu mogućnost. Ne zaboravite i da je Kina sve veće turističko tržište i da postaju sve veći turistički potrošači – istaknuo je župan Siniša Hajdaš Dončić. Uslijedio je posjet Hušnjakovu i novom Muzeju evolucije kroz koji je goste provela viša kustosica Vlasta Krklec. Zatim su se svi uputili u krapinsku tvrtku Jedinstvo gdje su se gosti upoznali s njihovim proizvodnim programima i mogućnostima, pa se čak i iznenadili budući Jedinstvo posluje i s kineskim i s korejskim tvrtkama. U Svetom Križu Začretju veleposlanike i njihovu pratnju dočekao je načelnik Ivan Kranjčić te ih ugostio u Vinoteci Kapljica. I dok ih je načelnik upoznao sa Začretjem, o vinogradarstvu i vinima govorio im je Slavko Merkaš, voditelj grupacije vinara i vinogradara pri županijskoj podružnici Hrvatske gospodarske komore. Gostima su ponuđena autohtona vina na kušanje koje je vodio Marko Kos, a susretu je nazočio i jedan od vodećih vinara Željko Petrovečki. Uslijedio je i posjet dvijema tvrtkama u začretskoj gospodarskoj zoni, TEP-u i Perfecti.

županija

broj 329 / 05.02.2010.

Proizvođači svinja Resor poljoprivrede nespremno dočekuje EU. Kako li će se tek u svim tim novina izgubili pravo na Čuljak: ‘Ukoliko nećete zemljište o ČULJAK: Poljoprivredno zemljište koje plavi dizel se ne obrađuje sukladno agrotehničkim Mirjana Bašak KRAPINA

ZABOK - Od 1. siječnja na snazi je Pravilnik o primjeni zakona o trošarinama što se odnosi na polinsko ulje obojano plavom bojom za namjene u poljoprivredni, ribarstvu i akvakulturi, a koji je posebno iznenadio proizvođače svinja budući ovim novim pravilnikom više nemaju pravo na plavi dizel. Do sada su imali pet kuna po svinji, sada pravo imaju samo tovljači svinja i teladi. - Mi koji imamo rasplodne krmače ili proizvodimo prasad za tov više nemamo pravo od 1. siječnja na plavi dizel. Teško ostvarujemo pravo na poticaj i za obrađeno zemljište, a moramo ga obrađivati zbog proizvodnje. Najviše prasadi za tov se uvozi, znači opet se potiče nekoga izvana. Mnogi naši uzgajivači imaju površine u zakupu. Pošto su kod nas sitne parcele, kod nas je komplicirano objediniti veću površinu za proizvodnju. Uz to, ako se nije napravila prenamjena, ne može se dobiti poticaj – rekao je Stjepan Peček, predsjednik svinjogojske udruge Pikača.

Udar na proizvodnju domaće svinjetine

Kaže kako su ponovno izigrani jer ne mogu dobiti poticaj niti preko svinja, niti preko zemlje. Smatra kako će ljudi očito morati kupovati lož ulje, pa će ih loviti policija jer ako se kupi dizel po sedam i nešto kuna, ne isplati se obrađivati zemlju jer razlika je tri kune, pa za rezervoar od 70 litara to iznosi 210 kuna, što je za poljoprivrednike puno. - Stavili su nas pred gotov čin. Ovo je direktni udar na proizvodnju domaće svinjetine. To je direktno pogodovanje uvoznicima. Najgore je što ljudi nisu s tim uopće upoznati. Kad smo dobili Pravilnik ostali smo zatečeni. Ljudi dolaze po poticaj, a čak ni u Uredu državne uprave ne znaju pravu informaciju. Rok

Stjepan Peček

Rok za podnošenje prijava za plavi dizel je 28. veljače, a kad rok prođe više nema pomoći. O tome nas nitko nije obavijestio. za podnošenje prijava za plavi dizel je 28. veljače, a kad rok prođe više nema pomoći. O tome nas nitko nije obavijestio. Također svi ugovori o zakupu zemlje moraju biti ovjereni kod javnog bilježnika. Neki u zakupu imaju 10 i više parcela jer su male. Kad se zbroje svi ugovori, pa izvatci iz gruntovne, to košta velike novce. O prenamjeni iz livade u oranicu, da i ne govorimo. Već duže vrijeme postoji inicijativa da se to regulira, ali ništa se ne događa – rezigniran je Peček. Peček najavljuje i mogućnost da Pikača izađe iz Saveza udruga svinjogojaca jer nisu zadovoljni kako savez radi. Također ističe i kako do sada nisu dobili niti jedan odgovor od Županije, gradova i općina kojima su slali upite da se odrede lokacije za farme. - S današnjim objektima ne možemo u Europsku uniju. Ovakva politika vodi u direktno uništenje domaće svinjogojske proizvodnje – zaključio je na kraju Stjepan Peček. (S. Fu.)

nizu novih zakona koji su s prvim danom nove godine oživili našao se i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. On je za sada kao i svi ti zakoni samo mrtvo slovo na papiru i tek sada će razne službe da ga 'preštudiraju', pojasne i na kraju krajeva sprovedu. U 'cajtnotu' smo kao i uvijek, a u EU bi trebali ući 2012. godine. Do tada bi trebali biti spremni.

Naknade i kazne

Naime, Agencija za poljoprivredno zemljište još nije osnovana, iako je trebala biti davno, barem se tako pričalo. Njezina zadaća bi bila okrupnjavanje parcela što je uvjet za bolju strukturu današnjih usitnjenih gospodarstava, kao i kupovina poljoprivrednog zemljišta na slobodnom tržištu. Treba srediti i obradive čestice, na način da ih se usnimi (avionska snimka) čime će se kontrolirati davanje poticaja. Nema više, u dijalektu rečeno, kada ti na riječ veliš gdje ćeš kaj posijati i dobiš poticaj. Nema više da si pšenicu zasadil na sve njive, livade i šume, odnosno sve obradive površine. Odsad će se to strogo kontrolirati. Kažnjavat će se i (napokon) neobradive površine. Prema novom zakonu naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, ako se nalazi izvan građevinskog područja, kao i kazne za neobrađeno

zemljište se povećavaju. Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja, naknada je 50 posto prosječne cijene zemljišta unutar granica građevinskog područja, a za osobito vrijedno obradivo ili vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište 100 posto prosječne cijene. Za poljoprivredno zemljište unutar granica građevinskog područja naknada će iznositi 1, odnosno 5 posto prosječne cijene zemljišta. Također zakonom se utvrđuje da strane pravne ili fizičke osobe ne mogu biti vlasnici poljoprivrednog zemljišta, osim ako to nije uređeno međunarodnim ugovorima. Zakon propisuje i više novčane kazne za nepoštivanje zakona, a najvišu kaznu - od 50 tisuća do 500 tisuća kuna za pravnu, a 5 tisuća do 50 tisuća za fizičku osobu, predviđa upravo za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta protivno dokumentima prostornog uređenja.

Ništa bez Agenicije, a ona još nije zaživjela

S kojim novinama Zakona o poljoprivrednom zemljištu bi se morali upoznati naši zagorski poljoprivrednici pojašnjava nam pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo KZŽ mr. sc. Luka Čuljak. - Najvažnije novine ovoga Zakona su da se poljo-

mjerama i nije obrađeno u prethodnom vegetativnom razdoblju može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok od 3 godine uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta. privredno zemljište ne može prodavati bez prethodne suglasnosti Agencije za poljoprivredno zemljište. Agencija je osnovana ali u praksi nije „zaživjela“ a zbog čega na to pitanje niti ministar ne zna odgovor. Zakon kaže da će Vlada osnovati Agenciju u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona – rekao je Čuljak. Također, pojašnjava, kako poljoprivredno zemljište koje se ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama i nije obrađeno u prethodnom vegetativnom razdoblju može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok od 3 godine uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta. - Prodaju i zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta provodi JLS, što mora objaviti na oglasnoj ploči. Agencija će osigurati sredstva JLS za provedbu postupka prodaje i zakupa privatnog poljoprivednog zemljišta. Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa obavlja Ministarstvo – rekao je Luka Čuljak. Dodaje i kako će Poljoprivredna inspekcija nad-

zirati da li se poljoprivredno zemljište obrađuje, odnosno koristi i u koje svrhe. - JLS dužne su nadzirati provođenje odluka o agrotehničkim mjerama, a za obavljanje ovih poslova moraju imati poljoprivrednog redara koji mora imati SSS poljoprivredne struke – kaže Čuljak. Zakon predviđa i kazne pa tako će se novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kn kazniti za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište sposobno za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje sukladno agrotehničkim mjerama; Novčanom kaznom od 500 do 15.000 kuna kaznit će se fizička osoba za neodržavanje poljoprivrednog zemljišta.

Promjene oko poticaja

Ima i izmjena oko dobivanja poticaja. - Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju kaže da će se potpore davati putem izravnih plaćanja te putem mjera ruralnog razvoja. Izravna plaćanja su plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima za

Sastanak u Lista prvenstva za ostvarivanje prava na Ministarstvu zdravstva stambeno zbrinjavanje KRAPINA - Od 2. veljače na oglasnoj ploči Ureda državne uprave Krapinsko-zagorske županije, Službe za društvene djelatnosti objavljena je Lista reda prvenstva za 2010. godinu za Krapinsko-zagorsku županiju, osoba koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te Uredbe o stambenom zbrinjavanju članova obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata. Prigovori na Listu prvenstva mogu se podnijeti Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Upravi za stambeno zbrinjavanje Zagreb, Trg hrvatskih velikana 6, u roku 15 dana od objave Liste prvenstva na oglasnoj ploči, odnosno do 17. veljače. (zl)

ZAGREB - U Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi održan je sastanak na inicijativu Krapinsko-zagorske županije, kojem su prisustvovali župan Siniša Hajdaš Dončić, zamjenica za društvene djelatnosti Sonja Borovčak, ravnatelj Opće bolnice Zabok dr. Stanko Belina i njegov zamjenik Tomislav Jadan, potom državni tajnik za zdravstvo dr. Dražen Jurković te predstavnici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Glavna je tema sastanka bila nova mreža kreveta i povećanje limita, kod kojih u 2010. godini neće biti promjena. No, dogovoreno je da se formira Povjerenstvo koje će činiti predstavnici Ministarstva, Županije, Opće bolnice i HZZO-a, kako bi se razmotrili zahtjevi za povećanje i mogućnosti da se oni eventualno odobre u 2011. godini. Uz ostalo, bilo je riječi i o koncesijama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pri čemu je dr. Jurković pohvalio Krapinsko-zagorsku županiju koja je pred završetkom tog posla, što će utjecati i na povećana sredstva za županijski Dom zdravlja. Istaknuta je i dosadašnja dobra suradnja Ministarstva i Krapinsko-zagorske županije uz dogovor da se takva dobra praksa nastavi i ubuduće. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010.

ama koje je donio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu snaći poljoprivrednici?

obrađivati, možete ga dati u zakup’ Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

Vikend akc ij a

05 .0

Sv vrat sk

2.-07.02.10.

Juneća rebra i grudi

29,98

1. Sva ona poljoprivredna gospodarstva koja su u 2009. godini ostvarila više od 12.000 kuna primitka od izravnih plaćanja ili poticaja moraju postati obveznici poreza na dohodak 2. JL i RS za svoje mjere iz svojih programa poljoprivredi i ruralnom razvoju dužne su zatražiti odobrenje od MPRRR 3. JL i RS mogu odobravati lokalne potpore poljoprivredi zaključno s 31. 12. 2010. godine

obavljanje poljoprivrednih aktivnosti radi potpore dohotku, a potpora ruralnom razvoju obuhvaća mjere za unapređenje konkurentnosti poljoprivrede, očuvanje okoliša i seoskog prostora – pojašnjava pročelnik Čuljak. – JL i RS mogu financirati mjere ruralnog razvoja, ali ne mogu financirati mjere koje se temelje na cijeni, količini, jedinici proizvodnjei/ili jedinici sredstava za proizvodnju. One mogu odobravati lokalne potpore poljoprivre-

di zaključno s 31.12. ove godine - dodao je. - Kad je riječ o poljoprivrednom zemljištu ili poljoprivrednim česticama točno je da će se moći ostvarivati pravo na poticaj samo za one poljoprivredne čestice na kojima se uzgajaju poljoprivredne kulture ili koje služe uzgoju stoke, a obuhvaća oranice, vinograde, voćnjake, maslinike, livade i pašnjake. Da bi se mogli provesti pravilni postupci za provedbu izravnih plaćanja

nužno je uvesti između ostalog i sustav za identifikaciju zemljišnih parcela tzv. ARKOD sustav, odnosno digitalno snimanje čestica. Ovaj sustav provodit će Agencija za plaćanje, HZPSS, HPA na način da će poljoprivrednici dolaziti u urede navedenih institucija i unositi svoje čestice – rekao je Čuljak.

Ni karte još nisu gotove

Inače, dodaje kako bi ARKOD sustav trebao biti gotov do kraja 2010. godine, a on

je nužan zbog dobivanja poticaja od EU. Isto tako kad je riječ o našoj županiji Čuljak kaže kako prema njegovom saznanju za našu županiju još nema karata da bi se moglo krenuti sa provođenjem ARKOD-a. Trebale bi biti gotove do kraja travnja. Slabosti ovog novog zakona su što nije profunkcionirala Agencija za poljoprivredno zemljište, a prednost je to što poljoprivredno zemljište mora biti obrađeno - zaključio je pročelnik Čuljak.

Grad Zabok stipendira 36 studenata ZABOK - Novim pravilnikom o stipendijama, donesenim na posljednjoj sjednici zabočkog Gradskog vijeća, izmijenjene su odredbe kojima se ovlasti Gradskog poglavarstva prenose na gradonačelnika. Isto tako, u odredbama kojima se definiraju socijalni kriteriji, izmijenjeni su prihodi po članu domaćinstva tako da podnositelji zahtjeva za stipendiju s istim prosjekom ocjena, a manjim prihodima po članu domaćinstva, ostvaruju veći broj bodova, a time i prednost na bodovnoj listi. Inače, prijašnjim Pravilnikom iz 2002. utvrđeno je da se stipendije

odobravaju putem natječaja, početkom kalendarske godine, a vrstu i broj stipendija utvrđivalo je Gradsko poglavarstvo, ovisno o sredstvima osiguranim u Proračunu. Zahtjeve po natječaju rješavao je nadležni Upravni odjel putem Povjerenstva za dodjelu stipendija na osnovu kriterija iz Pravilnika.

Uspjeh i socijalni moment

- Grad Zabok je u početku krenuo s dodjeljivanjem deset stipendija i to se godinama nije mijenjalo. Natječaj se raspisivao tek kada su studenti završili studij ili eventualno odustali od

njega. Kasnije smo broj stipendija povisili na dvadeset, a u ovom trenutku stipendiramo 36 studenata koji primaju 500 kuna mjesečno - doznajemo od zabočkog gradonačelnika Ivana Hanžeka. Osnovni kriteriji za dobivanje stipendija su uspjeh u dosadašnjem školovanju i socijalni kriterij. - Školovanje za deficitarno zanimanje nismo ugradili u Pravilnik kao fiksni element, no prilikom raspisivanja natječaja i utvrđivanja bodova student koji bi se školovao za deficitarno zanimanje, s jednakim uspjehom kao i drugi podnositelji zahtjeva, imao bi određenu

prednost. U dosadašnjim slučajevima, zahtjeve za stipendiju podnosili su vrlo dobri studenti i uglavnom smo svim zahtjevima udovoljavali jer smo zaključili da ti mladi ljudi zaslužuju našu pomoć kako bi završili svoje fakultete pa makar sutra i ne radili na području Zaboka - rekao je Hanžek. Godišnje se u Gradu Zaboku raspisuje između 8 i 15 novih stipendija, a gradonačelnik Hanžek ne skriva zadovoljstvo jer zabočki studenti i na najtežim fakultetima postižu izvanredne rezultate. Natječaj za učeničke stipendije nije se raspisivao. (s.s.)

Hamburger IMI Yest

kn/kg

24,98 kn/kg

Oslić bez glave 500 g Ledo

43,98 kn/kg

Brašno glatko Ultra, Čakovečki mlinovi 5 kg

13,98

Narezak pureći 150 g 3+1 gratis

13,98 Pivo Karlovačko 2L

14,48 Sok Frudela naranča 1 l

Mlijeko trajno VP 1l Dukat

4,39

4,78

Napolitanke milk+cocoa 500 g

21,48

15,48

Osvježivač Breff 60 ml

Deterdžent Ariel 4kg + Ariel 750 ml gratis

9,98

73,89

Donacija Crvenom križu

ZABOK - GDCK Zabok zaprimilo je vrijednu donaciju Ljekarne Zubić u Zaboku, koja se sastoji od trakica za mjerenje šećera u krvi i lanceta. Ta donacija pomoći će kod provođenja preventivnog zdravstvenog programa, koji GDCK Zabok provodi u suradnji s patronažnim sestrama Doma zdravlja KZŽ. Trakice će se korisno upotrijebiti već za desetak dana, u trećem tjednu mjeseca veljače, na akcijama mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010. Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju trebao bi štititi građane od lihvarskih kredita koje možete svakodnevno pronaći u novinskim oglasima, na stupovima javne rasvjete, na autobusnim i tramvajskim stajalištima. Naime, odsad kreditori ili kreditni posrednici da mi mogli kreditirati nekoga moraju imati trogodišnje jamstvo od Ministarstva financija.

ZAGORCI O LIHVARIMA ŠUTE, A ZADUŽUJU SE U BANKAMA Mirjana Bašak HRVATSKO ZAGORJE

N Knjige za Opću bolnicu Zabok BRAČAK - Predstavnici zabočkog HNS-a su, saznavši za akciju prikupljanja knjiga za bolničku biblioteku za pacijente, donirali Općoj bolnici Zabok četrdesetak knjiga. - Nadamo se da će ovi zanimljivi naslovi skratiti bolničke dane vašim pacijentima, a osoblju uljepšati rijetke trenutke opuštanja. Kroz tri mjeseca planiramo još jednu veću donaciju koju organiziramo s našim članovima - rekla je Mirjana Palčec, predsjednica ženske inicijative HNS-a Zabok. U ime svih pacijenata i zaposlenika predstavnicima HNS-a je zahvalio dr. Višeslav Ćuk te izrazio želju za daljnjom uspješnom suradnjom. (zl)

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi ZABOK - Gradsko društvo Crvenog križa Zaboka 23. veljače započinje s prvim ciklusom dobrovoljnog darivanja krvi u 2010. godini. Akcija počinje u utorak 23. veljače u Elektri u Zaboku od 11 do 15 sati, a nastavlja se u Domu zdravlja u Svetom Križu Začretju od 16 do 18 sati. U srijedu 24. veljače akcija se provodi u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama od 12 do 16 sati. U četvrtak 25. veljače akcija se vraća u Zabok, u Regeneraciju od 8 do 12 sati, a od 13 do 16 je u Općoj bolnici Zabok na Bračku. Akcija završava u petak 26. veljače u Bedekovčini u Domu zdravlja od 8 do 11 sati i u Inkopu u Poznanovcu od 12 do 15 sati. Raspodjela rabljene odjeće i obuće biti će zadnji četvrtak u mjesecu, 25. veljače od 8 do 12 sati u skladištu u Ulici Matije Gupca u Zaboku, iza zgrade Vatikana. (zl) Na temelju članka 24. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi («Narodne novine» broj 10/97 i 107/07), Upravno vijeće Dječjeg vrtića Bedekovčina, Lj. Gaja 13, Bedekovčina, raspisuje

NATJEČAJ za popunu radnog mjesta VIŠE MEDICINSKE SESTRE –ZDRAVSTVENOG VODITELJA na određeno vrijeme od 12 mjeseci -šest sati rada tjedno -1 izvršitelj UVJETI: Prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi. Najmanje pet godina radnog iskustva u radu s djecom. Uz prijavu potrebno je priložiti: - životopis - preslik domovnice - preslik diplome - uvjerenje o nekažnjavanju. Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od osam dana od dana objave natječaja na adresu «Dječji vrtić Bedekovčina, Lj. Gaja 13, 49 221 Bedekovčina, s naznakom «natječaj za višu medicinsku sestru-zdravstvenog voditelja». O rezultatu natječaja kandidati će biti pismeno obaviješteni u zakonskom roku. DJEČJI VRTIĆ BEDEKOVČINA

ema čovjeka koji nema barem jedan kredit za vratom. Osim što su stisla teška vremena, želi se i dobro živjeti, pa su ljudi prisiljeni uzimati pozajmice i kredite. Kada im u bankama ne daju jer su se već zadužili do grla, jedina opcija su im lihvari. Lihvarski krediti su put u propast. Oglasi s instant isplatom nude se na svakom koraku, na stupovima javne rasvjete, izlozima, na stajalištima autobusa i tramvaja, u besplatnim malim oglasima… Uglavnom su to primamljive ponude: krediti za kreditno nesposobne, nezaposlene osobe, realizacija u roku 24 sata. Ne razmišlja se, jer sila ne pita, pa badava i upozorenja kako je posudba od kamatara opasna.

Brzo do novca, još brže do propasti

Praksa pokazuje kako se ljudi zadužuju zbog kupnje auto-

mobila, stambenih objekata ili zbog pokretanja nekog biznisa. Ubrzo poslovi propadaju, krediti s visokim kamatama ne mogu se vraćati, kamatari kamate još više povećavaju, ubrzo založe kuću, bez koje ostaju, a onda najčešće presude sami sebi. Priča kao iz filma, puno je puta

davati samo kreditni posrednici s odobrenjem Ministarstva financija koje će se izdavati na tri godine. To znači da kreditori ili kreditni posrednici moraju imati trogodišnje jamstvo Ministarstva financija. Ministarstvo financija će pak kontrolirati Državni inspektorat. Taj se zakon

knadu koja je ograničena na 0,5 posto vrijednosti kredita ako se kredit otplaćuje unutar godinu dana do dana dospijeća. Na jedan posto ako je razdoblje od prijevremene otplate do dospijeća dulje od godine dana. Također potrošač mora dobiti sve potrebne informacije o kreditu prije sklapanja bilo kakvog ugovora kako bi ga lakše mogao usporediti s drugim kreditima. Od ovog zakona građani, naravno, očekuju i provedbu. Dakle, trebao bi ih štititi od nelegalnih pozajmica.

Plečko: Prijave slučajeva lihvarenja nismo imali, iako ih vjerojatno ima. Bude ih uvijek sve dok traje ekonomska kriza. To je uzročno-posljedična veza. Potrošači Žale se na banke se najviše žale na pojedine banke. pa hrle lihvarima punila stupce crne kronike u novinama. Slično je i s pojedinim bankama i štedno-kreditnim zadrugama koje su 'haračile' devedesetih godina, ali su ubrzo propale. Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju koji je s 1. siječnjem stupio na snagu trebao bi lihvarima zatvoriti put lake i brze zarade. Zakon propisuje da će kredite moći

Novi ‘prvoklasni’ ojačani ženama BEDEKOVČINA - U organizaciji Vatrogasne zajednice Općine Bedekovčina, te nakon 4 sata predavanja koja su odradili Ivan Odak i Tomislav Novosel, ova je zajednica od protekle nedjelje «jača» za 22 vatrogasca 1. klase. Kao i svugdje u Zagorju, i u ovoj se zajednici za članstvo i napredovanje natječe sve više djevojaka. Ovaj puta naslovom vatrogasca 1. klase među 22 kandidata, mogu se zvati i Ivana Videk, Božena Tretinjak, Štefica Habljak, Ljiljana Kovač i Maja Burek. Sudionike je pozdravio Željko Odak, voditelj osposobljavanja, Janko Buzjak, zapovjednik, te predsjednik VZ KZŽ Ivica Glas. Na kraju osposobljavanja naglašeno je kako VZO Bedekovčina vodi brigu o vatrogascima, te omogućuje stalna napredovanja svim svojim članovima. (Dean Stulić)

odnosi na kredite od 1.500 do 1.000.000 kuna. Isto tako, prema novom zakonu, u roku od 14 dana nakon ugovaranja kredita sklopljeni aranžman kredita može ugovaratelj i otkazati i to bez navođenja razloga. Prednost novog zakona je i da potrošač u svakom trenutku djelomice ili u cijelosti može otplatiti kredit uz odgovarajuću na-

Jesu li i Zagorci u ovoj teškoj ekonomskoj situaciji pribjegli u žrvanj lihvara? U Zagorju postoji Udruga za zaštitu potrošača KZŽ koja se bavi pravima zaštite interesa potrošača, a na svojim internetskim stranicama ima i rubriku prijava slučaja. Nikola Plečko, predsjednik Udruge potrošača KZŽ kaže kako na adresu te zagorske Udruge nije došla ni jedna pritužba

Održan humanitarni turnir u belotu OROSLAVJE - U organizaciji Foruma mladih SDP-a Oroslavja održan je u Društvenom domu u Gornjem Oroslavju humanitarni turnir u belotu, a s kojeg je prihod doniran Dječjem vrtiću Crvrkutić za nabavu potrebne opreme za uređenje dječjeg igrališta. Na turniru je sudjelovalo 17 parova, a prikupljeno je 1.380 kuna. Organizatori su bili ugodno iznenađeni pozitivnim reakcijama i lijepim odazivom, pa se svima zahvaljuju na pomoći. Turniru su prisustvovali i gradonačelnik Oroslavja Ivan Tuđa i potpredsjednik FM SDP-a KZŽ Srečko Puhek. Iako Grad Oroslavje najvećim dijelom sudjeluje u financiranju uređenja igrališta, ipak nedostaje sredstava da se djeci u Oroslavju omoguće do kraja bezbrižni, sigurni i kvalitetni uvjeti za igru. Organizatore zato veseli da se kroz druženje i ugodnu atmosferu skupljen dio sredstava za pomoć najmlađima. Treba reći i da će Dječji vrtić Cvrkutić u želji za prikupljanjem daljnjih potrebnih sredstava za obnovu igrališta i unutrašnjeg inventara organizirati humanitarni koncert koji će se održati u nedjelju 7. veljače od 17 sati u oroslavskoj kino dvorani. Stoga pozivamo sve ljude dobre volje da se uključe u akciju. Turnir u belotu pomogli su Pivnica Medvedgrad koja je sponzorirala nagrade, Vidal-promet d.o.o., Caffe bar Java, Betis Foto Bedekovčina, OPG Popović i Andrija Pišković. Na kraju su najviše pokazali i prvo mjesto te poklon bon Pivnice Medvedgrad od 500 kuna osvojili Mladen Babić i Stjepan Tišljar. Drugo mjesto i poklon bon od 300 kuna osvojili su Marko Pušec i Željko Đurđević, dok je treće mjesto i bon od 200 kuna pripao Kruni i Mireli Jaić. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010. radi lihvarskih kredita. - Svaki čovjek silom prilike pribjegne toj soluciji, a lihvari sve to znaju lijepo zakonski prikazati. Prijave slučajeva lihvarenja nismo imali, iako ih vjerojatno ima. Bude ih uvijek sve dok traje ekonomska kriza. To je uzročno-posljedična veza - rekao je Plečko, čija se Udruga za potrošače bavi više proble-

mima koje potrošači imaju s pojedinim bankama. - Potrošači se žale na banke. Nailaze na prepreke, nerazumijevanje, kada žele zatvoriti račun, prekinuti kredit i otplatiti ga u cijelosti. Onda ih banke ' dobro operu' za kamate. Najviše je takovih pritužaba, a na lihvarenje se građani odluče

kada već potonu. Znaju u što se upuštaju, pa više ni zakonsku pomoć ne potražuju - kaže Plečko. S kreditima nema pomoći, o njima smo ovisni kako bi si osigurali kakvu-takvu egzistenciju, no jedini savjet koji vam možemo dati, dodaje, da treba sve dobro pročitati. Ponekad i pročitate, ali vam sve jedno puno toga nije jasno - rekao je Plečko.

Lihvarski ugovor je kazneno djelo što ga čini osoba koja, iskorištavajući teške imovinske prilike, nuždu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost, smanjenu sposobnost rasuđivanja druge osobe, primi od nje ili ugovori s njom za sebe ili drugoga imovinsku korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on dao, učinio ili se obvezao učiniti. Za navedeno kazneno djelo kaznit će se i osoba koja se neovlašteno bavi davanjem zajmova uz ugovaranje nerazmjerne imovinske koristi (ugovaranjem visokih kamata - prema sudskom tumačenju lihvarska kamata je svaka kamata veća od osam posto od zakonski propisane zatezne kamate, označavanjem u ugovoru veće svote nego je stvarno pozajmljena i sl.).

Ujednačili sufinanciranje smještaja svih ‘vrtićevaca’ ZABOK – Grad Zabok će ubuduće smještaj sve zabočke djece, bez obzira u kojem su vrtiću smješteni, sufinancirati ujednačeno, odnosno u istom iznosu, sukladno novoj Odluci o sufinanciranju programa dječjih vrtića čiji osnivač nije Grad. Podsjećamo, Grad Zabok je osnivač i vlasnik Dječjeg vrtića i jaslica Zipkica koji povećanjem prostora ima mogućnost smještaja oko 270 djece. U siječnju 2010. godine u vrtiću je smješteno 259 djece. Ekonomska cijena programa vrtića u Zaboku je 1.470 kuna, od čega 50 posto cijene plaća Grad Zabok, a 50 posto roditelji. Gradsko poglavarstvo Grada Zaboka je još 1998. godine, kada su kapaciteti u zabočkom vrtiću bili znatno manji, utvrdilo da će Grad Zabok sufinancirati 50% ekonomske cijene programa i povlastica

i u drugim vrtićima čije programe koriste djeca s prebivalištem na području grada Zaboka, a to pravo trenutno koriste roditelji dvanaestero djece.

Svima jednako

Budući da je u međuvremenu Grad omogućio smještaj u zabočkom vrtiću za svu djecu s područja grada Zaboka, a da su cijene u nekim drugim vrtićima koje Grad Zabok sufinancira veće od cijene zabočkog vrtića, donesena je odluka kojom se smještaj sve zabočke djece, bez obzira u kojem su vrtiću sufinancira ujednačeno, odnosno u istom iznosu. Tako će djetetu s područja Zaboka koje pohađa neki drugi vrtić, Grad Zabok sufinancirati 50 posto ekonomske cijene redovitog programa tog vrtića, ali maksimalno 50 posto ekonomske cijene redovitog

programa u Dječjem vrtiću i jaslicama Zipkica. - Grad Zabok bi i da ne postoji Odluka koja je ujedno preporuka Županije i prema kojoj lokalne jedinice sufinanciraju smještaj djece u vrtiće i jaslice u pedesetpostotnom iznosu, to činio. Polovicu ekonomske cijene plaćamo za djecu s područja grada smještenu u našem vrtiću Zipkica ali i u drugim vrtićima. Nažalost, pojavio se problem i to u slučajevima kada roditelji smještaju djecu u privatne vrtiće gdje su cijene daleko više od svih drugih vrtića u Zagorju. Stoga smo dopunili Odluku o sufinanciranju programa dječjih vrtića čiji osnivač nije Grad - rekao je gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek. Grad Zabok godišnje sufinancira rad Dječjeg vrtića i jaslica Zipkica sa oko 3,2 milijuna kuna. (s.s.)

Prof. dr. sc. Iva Dekaris imenovana predsjednicom Europskog udruženja za očno bankarstvo BARCELONA - Dva dana, 22. i 23. siječnja, u Sitgesu (Barcelona) održan je dvadeset i drugi godišnji sastanak Europskog udruženja za očno bankarstvo (EEBA). Riječ je o krovnoj europskoj organizaciji koja objedinjuje 83 očne banke iz 22 europske zemlje te 7 iz drugih zemalja (Amerika, Australija, Novi Zeland). EEBA se bavi unaprjeđenjem stručnog i znanstvenog rada u području očnog bankarstva i transplantacije rožnice, suradnjom s europskim zakonodavnim tijelima glede zakonodavstva u tom području, prezentacijom europskog očnog bankarstva pri sličnim organizacijama u svijetu i promocijom istraživanja u tom području medicine. Tom prigodom hrvatska oftalmologinja prof.dr.sc. Iva Dekaris preuzela je dužnost predsjednice tog udruženja, nakon što je na europskim izborima izabrana na to počasno mjesto. Dr. Dekaris je trenutno vodeći kirurg za transplantaciju rožnice u Hrvatskoj, aktivno je sudjelovala u osnivanju prve očne banke na ovim prostorima (koju je otvorio prof. dr. Gabrić u Bolnici

„Sveti Duh“ još 1995.g) i doktorirala je na području transplantacije rožnice nakon usavršavanja na Harvardskom sveučilištu u Americi. Koautorica je najnovijeg europskog udžbenika o očnom bankarstvu i autor brojnih znanstvenih radova iz tog područja. Iako je izbor liječnice iz Hrvatske na vodeće mjesto jedne europske organizacije i osobno priznanje, svakako je i odraz ugleda kojeg još od osnivanja prve očne banke gradi grupa stručnjaka koja se tim područjem započela baviti u sklopu rada Lions hrvatske očne banke, a koja sada djeluje u sklopu Poliklinike „Svjetlost“. U Europi se trenutno obavlja oko 40.000 transplantacija rožnice godišnje, i u većini zemalja više ne postoje duže liste čekanja na transplantaciju rožnice, što nažalost nije slučaj u mnogim zemljama diljem svijeta gdje su trenutno milijuni ljudi slijepi radi neke rožnične bolesti. U Hrvatskoj trenutno u našim bolnicama na tu operaciju čeka oko 300-400 pacijenata i nužno je poboljšati dinamiku rada u tom području. U Poliklinici „Svjetlost“, gdje

prof. Dekaris danas radi, nema čekanja na transplantaciju rožnice jer se donorsko tkivo tkivo nabavlja iz certificiranih očnih banka iz Europe i Amerike, a u prethodnih 10 mjeseci obavljeno je 90 transplantacija rožnice. Na skupu održanom u Barceloni, gdje je sudjelovalo preko 300 stručnjaka iz raznih zemalja svijeta, prezentirani su najnoviji radovi vezani uz odabir najkvalitetnijeg donorskog tkiva, te o novim tehnikama transplantacije rožnice. Danas se, naime, sve veći broj transplantacija obavlja tehnikom „slojevite“ (ili lamelarne) transplantacije rožnice pri kojoj se presađuje samo jedan (onaj bolesni) sloj rožnice kako bi se povećala šansa preživljenja tuđeg tkiva u pacijentovom oku, te kako bi se sama operacija mogla obavljati bez opće anestezije. Prikazani su i prvi rezultati američkih istraživanja u kojima se uspjelo „genetskim modifikacijama“ in vitro značajno usporiti propadanje donorskog rožničnog tkiva, te time povećati broj i kvalitetu donorskih rožnica podobnih za transplantaciju. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010. Dragutin Tovernić

AutoVuglec Nove dieselske tehnnologije i benzin Pozdrav svim čitateljima, uz nadu da će vam se sviđati ovakve teme. Naime, nedavno sam dobio jedan upit koji je glasio: 'Mogu li u svoj spremnik goriva nadoliti 10% benzina, da motor lakše podnosi niske temperature?' Treba pojasniti da se radilo o vozilu starom 3 godine, u koje je ugrađen motor s ¨common rail¨ sustavom ubrizgavanja goriva. Ovdje nećemo spominjati marke vozila, jer su neka pravila ista na svima. Naravno, moj odgovor je istog trenutka bio: ¨Ni u kojem slučaju¨. Vjerujem da velik broj vozača zna zbog čega je odgovor bio negativan te će ovo pojašnjenje biti zanimljivije onima koji iz nekog razloga to ne znaju. Ovo pitanje samo po sebi kasni oko 20 godina te datira u vrijeme kada je bila niža kvaliteta goriva. Drugim riječima, u gorivu su bile veće koncentracije parafina. Svojstvenost parafina je ta da se kod niskih temperatura pretvara u kašastu smjesu: žargonski izraz iz onog vremena je ¨nafta je parafinirala¨. Posljedica toga je bio otežan protok goriva od spremnika do visokotlačne pumpe. Zbog toga su motori vozila, kod niskih temperatura, imali problem s paljenjem i tijekom same vožnje. Djelomičnio se taj problem mogao riješiti dodavanjem određenih količina benzina u dieselsko gorivo. Iz gore postavljenog pitanja, vidljivo je da su stare navike ostale. Spomenut ćemo dva razloga zbog kojih se danas prvo ne treba, a drugo ne smije, miješati benzin s diesel gorivom. Ne treba ga miješati iz raloga što je sama kvaliteta goriva na višoj razini, a ne smije iz razloga što benzin, kod novih dieselskih tehnika ubrizgavanja, može izazvati veća oštećenja. Najčešće ta oštećenja nisu vidljiva istog trenutka, nego se mogu javiti

nakon određenog vremena korištenja vozila. Svakako, nije pravilo da će baš svaki puta doći do štete ako benzin završi u dieselu, ali ako je ikako moguće treba izbjeći tu situaciju. Naravno da benzin u spremnik vozila na pogon dieselom može dospjeti i na druge načine, primjerice pogrešnim točenjem na pumpi. Što učiniti, odnosno ne, u toj situaciji, može biti neka zasebna tema. No, vratimo se mi temi iz naslova, a to su novi sustavi dieselskog ubrizgavanja i onečišćeno gorivo. Svakako, benzin nije jedini krivac za nastala oštećenja. Štete nastaju čak i ako nema goriva u sustavu, i ne zaboravimo mehaničke čestice (smeće) u samom gorivu kao i neke druge razloge. Da bi došli do odgovora zašto se nekada mogao dodavati benzin, a danas ne, moramo se vratiti malo u prošlost. Sve je počelo još krajem 80-ih godina, pojavom danas legendarnog 1,9 TDI motora koji je lansirao Audi. Do tada su motori pogonjeni dieselom bili u neku ruku inferiorni, u odnosu na benzince te su smatrani nekom vrstom teglećeg konja, dok su benzinci nosili epitet trkaćih limuzina. No, danas su uporabom novih tehnika ubrizgavanja goriva kod diesela te primjenom sve usavršenijh tehnika turbo-punjenja, po mišljenju mnogih, diesel motori čak i preuzeli primat u odnosu na benzince. Ovdje ćemo napraviti prekid zbog novinskog prostora, a u idučem članku potražiti odgovor na pitanje iz naslova. Pokušat ćemo ukratko opisati razlike između starih i novih sustava ubrizgavanja kod diesel motora. Naravno da ćemo opisati samo ono što je bitno za odgovor na ovo pitanje, a detaljniji opisi sistema mogu biti obrađeni u kasnijim člancima. Do čitanja! (T/H )

Nikola Vidačić

Skupština Zagorske udruge uzgajivača konja

INTERES ZA KONJE RASTE SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U pastoralnom centru u Svetom Križu Začretju održana je prošlog vikenda 12. godišnja izvještajna skupština Zagorske udruge uzgajivača konja. Okupilo se stotinjak članova udruge i njihovi gosti. Stigli su tako zamjenik župana Anđelko Ferek Jambrek, načelnik općine Ivan Kranjčić i njegov zamjenik Dražen Kralj, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća Ivan Šaić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Županijske skupštine Milan Husnjak, predstavnici Županijske udruge uzgajivača konja Krapina, Slaven Kolarić, voditelj uzgojnog programa HCK, Nikola Vidačić, višestruki državni prvak u zaprežnom sportu, članice Udruge Grofovija Konjski iz Konjščine, članovi Udruge Konj moj prijatelj iz Varaždinske županije i Dubravko Brestovečki, predstavnik Konjičkog kluba Zagreb.

Puno radili i 'u plusu su'

Predsjednik Dragutin Tovernić podnio je godišnje izvješće u kojem je izrazio zadovoljstvo postignutim dobrim rezultatima te sve većim interesom za konjima. Udruga je tako organizirala i nastupala na niz priredbi. U travnju je u Komoru Začretskom kod kapele sv. Vida održan treći blagoslov konja. Zatim su članovi udruge sudjelovali na Sajmu pod starim gradom u Konjščini, pa na Županijskoj izložbi konja u Zlataru gdje su osvojili tri prva (kobila Rebeka Petra Jadeka, omica Ceza Davora Vukića, zaprega Vukić-Jadek) i jedno drugo mjesto (omica Linda Petra Jadeka). U lipnju se gostovalo na konjičkim igrama Zelendvor, a u kolovozu je održano Vozo-

čašće u Mariju Bistricu. Članovi udruge bili su i u mađarskom Kečkemetu na Svjetskom prvenstvu u zaprežnom sportu. U rujnu ostaje zapamćen nastup na Zlatnim jesenima u Zaboku, a u listopadu je udruga organizirala konjičke igre na "hipodromu" u Začretju. - Tijekom godine poticali smo vlasnike ždrebadi da pravovremeno prijavljuju oždrebljenje ždrebadi Hrvatskom centru za konjogojstvo, kao i Središnjem savezu udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, kako kasnije ne bi bilo problema s prijavom i žigosanjem. Svi uzgajivači pravovremeno su dali konjima izvaditi krv radi kontrole na IAK, kako bismo mogli pravovremeno organizirati predaju zahtjeva za poticaje. U suradnji sa službom u SSUUHH i HCK, organizirali smo žigosanje omica i ždrebadi – rekao je Tovernić te se na kraju zahvalio svima koji su pomagali udruzi.

Program rada

Prezentiran je i program rada koji broji 14 točaka te financijsko izvješće. Udruga je tako u prošloj godini imala 13.781,47 kuna, a račun s 31. prosincem je zaključen u plusu od 887,37 kuna. Izvješće je podnio i predsjednik Nadzornog odbora Ivo Ljubić te predsjednik Stegovne komisije Puh. Sva su izvješća jednoglasno prihvaćena. Prikazani su i izabrani slajdovi sa manifestacija na kojima su članovi udruge sudjelovali. Uz obraćanje gostiju, nastupile su i članice Udruge Grofovija Konjski izvevši renesansni ples. Druženje je nakon skupštine nastavljeno uz glazbu.

Dražen Hršak predsjednik FM SDP-a Krapinske Toplice KRAPINSKE TOPLICE - U subotu, 16. siječnja u „Domu kulture” u Krapinskim Toplicama, održana je izborno- izvještajna konvencija Foruma mladih SDP-a Krapinske Toplice. Osim članova topličkog Foruma mladih, konvenciji su prisustvovali i gosti iz županijskog Foruma mladih predvođeni predsjednikom Foruma Mladih KZŽ Markom Vešligajem, tajnik ŽO FM SDP-a Goran Grobotek, predstavnici FM SDP-a grada Pregrade, Zaboka, Klanjca, Oroslavja, Mihovlja-

na, Tuhlja, Bedekovčine, Konjšćine, Kumrovca, Velikog Trgovišća, te župan Siniša Hajdaš- Dončić. Nakon usvojenog izvještaja krenulo se na izbor novoga vodstva, te je tako za novoga predsjednika izabran Dražen Hršak, novi tajnik je Mario Plahutar, dok je za potpredsjednika izabran Marko Bednjanec. Novi predsjednik je u uvodnom govoru napomenuo da Forum mladih SDP-a Krapinske Toplice namjerava još aktivnije raditi na promociji vrijednosti civilnog

društva, urbane kulture, tolerancije i antifašizma u općini Krapinske Toplice. Veliku potporu FM SDP-a Krapinske Toplice dali su Marko Vešligaj, predsjednik FM SDP-a KZŽ, te župan Siniša Hajdaš-Dončić koji su pohvalili dosadašnji rad FM SDP- a Krapinske Toplice i zaželjeli još više uspjeha u budućem radu. Novoizabrani tajnik, Mario Plahutar, i novoizabrani podpredsjednik, Marko Bednjanec, novi su članovi FM SDP-a Krapinske Toplice koji su u ovu organizaciju

ušli zato jer žele doprinijeti boljem društvenom stanju u općini Krapinske Toplice, te privući mlade generacije da učine nešto pozitivno za svoje mjesto. Na izvještajnoizbornoj konvenciji FM SDPa Krapinske Toplice, radno predsjedništvo na čelu sa Draženom Hršakom, iznijelo je plan rada za tekuću 2010. godinu: organiziranje humanitarnog turnira u belotu, organizacija paintbolla u općini Krapinske Toplice, organizacija humanitarnog koncerta, te razne aktivnosti. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010. Stalno razmišljate kako uloviti kratak predah od svakodnevnih obaveza, a nikako da se odlučite da to napokon i učinite? Pokušajte se sjetiti kada ste zadnji puta odvojili nekoliko sati baš za sebe. U pravu ste. Vrijeme je da se odmorite, zaslužili ste!

Na wellness u Stubake! Kamo? U toplice... Stubičke Toplice! Termalna izvorska voda iz Stubaka poznata je po svojim lječilišnim osobinama koje pogoduje lječenju raznih povreda, upala mišića, reumatizma, i sl. Odlikuje se visokom temperaturom na izvoru (43-63*C) što je dokaz da dolazi iz velikih dubina. Visoka temperatura, te bogati kemijski sastav daju vodi veliku ljekovitost. Termalna voda Stubičkih Toplica na glasu je svojim kvalitetama kao i termalne vode poznatih Karlovy Vari. Opustite se na zatvorenom i poluotvorenom bazenu Unutarnji bazeni hotela Matija Gubec otvoreni su tijekom cijele godine, a sastoje se od velikog zatvorenog i poluotvorenog bazena sa raznim “vodenim atrakcijama” (hidro-masaže, vodeni topovi, vodeni slapovi,..). Temperatura vode u bazenima je regulirana od 31-34*C.

nedjeljkom ili wellness paket ulaznicu subotom od 15 sati sa uključenom saunom i konzumacijom na šanku.

Radno vrijeme bazena je od 7-22 sata, petkom i subotom od 7-24 sata. U sklopu unutarnjih bazena hotelski gosti ili vanjski kupači mogu se prepustiti i bla-

godatima finske saune, kao i isprobati svoju kondiciju u hotelskom salonu za fitness. Od posebne ponude izdvajamo 1 besplatno korištenje finske saune uz kupanje po-

Wellness ponuda po vrlo povoljnim cijenama Uz unutarnje bazene nalazi se ordinacija fizikalne medicine dr. Gredičak i kozmetički salon Tanja koji Vam stoje na raspolaganju sa širokom ponudom svojih fizijatrijskih usluga i raznovrsnih wellness programa (masaže, solariji, elektroterapija, aroma-terapija, programi opuštanja,...). Najnoviji tretmani lica i tijela mogu se dogovoriti po cijenama povoljnijima čak do 50% u odnosu na konkurenciju! Provjerite istinitost naših tvrdnji, dođite u Stubičke Toplice i iskoristite vaše dragocjeno slobodno vrijeme za kvalitetno opuštanje! HOTEL MATIJA GUBEC,

Raznovrsna ponuda kozmetičkog salona Tanja - od tretmana bijelim algama i vakuumskih masaža, sve do dijamantnih terapija.

Stubičke Toplice Tel: 049/282-501 www.hotel-mgubec.com

DNEVNIK TATE BENA

Izlaz iz recesije Piše: Tomislav Benčić Kak sam ja prepun ideja tak imam ideju i za izlaz iz recesije. U zadnje vrijeme se naveliko počelo hapsiti. A h zatvorima mesta nema. I po novom zekapeu (Zakon o kaznenom postupku) je ljepo navedena mogučnost oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi. Drugim riječima ono kaj je nešči hkral mu se more zeti. I kaj se onda događa. Država si je pobrala prilično penez od ovih kaj su ih strpali h rešt. A mesta h reštu nema. Znači da treba proširiti ove stare ili napraviti neki novi smještajni kapacitet. Za napraviti to država ima penez jer je ovima koji su h reštu to zela. A za novi rešt ili proširenje starih trebaju prvo građevinarci. Da bi oni imeli s čim zidati trebaju cigel, cement, sipinu, crijep, armaturu, … To se treba negde nabaviti pa se odma angažiraju ciglane, cementare, željezare, itd. I proizvodnja se pokrenula. Svi ti silni šljakeri kaj bi na tome delali trebaju i nekaj jesti. Znači pokreče se i proizvodnja hrane. Da bi se ta hrana napravila treba i poljoprivredu pokrenuti. Nemreš samo jesti i delati. Treba si i nekaj spiti. Evo posla i za pivovare, vinarije (naročito one točimo od litre na više), a videl sam da ima i onih teri sok pijeju. Kad se napraviju zidi i dene krov onda treba deti i struju, vodu, stolariju. Valjda sad ne moram objašnjavati da za to treba žice, cijevi, pipe, prozore, vrata, i još ohoho toga. Pa se i te grane industrije pokreneju. Ovi po željezarama se plačeju kak nema posla. A za rešt osim kaj bi trebali armaturu napraviti treba i rešetke za okna i vrata. Kakef bi to bil rešt da nema rešetki? Če se bi malo renoviral Goli otok onda bi i za brodogradilišta bilo posla. Kak buš došel na Goli otok nego z brodom? Tak bi ja do zutra mogel nabrajati kaj bi se sve moglo pokrenuti. Ono kaj meni bitnije je da se Gracia pokrenula. Više za hodanje ne treba zid, ormar, kauč, niti nič sličnog. S tim je došel i novi problem. Treba djete hloviti i paziti na saki korak. Jer h kuhinji su interesantni elementi z vratima i ladicama. Koje ona otpira ko velika. I se ju zanima. Se mora videti. I popipati. A za svaki slučaj i probati morti je to kaj se zgrabi i jestivo. Da to ne sprobava s pesovom hranom njegove posude za jesti i piti več nisu v hodniku. Da budem iskren ne znam kakva su to vremena došla. Dok sam ja išel h 8. razred moral sam doma pitati e bi morti smel prejti nekam van h večer. A moja Patricija veli da ona hoče van i gotovo. I onda se još ona i moje kumče Rea prek emesena dogovoriju kak buju zajednički napravile pritisak na moju ženu, mene, Patricijinu i Sandrinu kumicu i kuma. I kad popustimo još moramo pitati kam smijemo mi van prejti da se slučajno ne zastanemo negde jer bu njih onda sram.

Egon Belošević i Barbara Krsnik Dječji vijećnici o doprvaci RH u standardnim plesovima slobodnom vremenu KOPRIVNICA - U srednjoškolskoj športskoj dvorani u Koprivnici prošle subote na ovogodišnjem državnom prvenstvu u standardnim plesovima, u organizaciji plesnog kluba „Ritam“ iz Križevaca, nastupalo je i šest parova ŠPK «Habanera-Krapina», od toga pet parova debitanata na državnom prvenstvu koje se održava jednom godišnje, a rezultat izravno utječe na odabir reprezentativaca za tekuću godinu i odlazak na europska i svjetska prvenstva.

Prvo zagorsko plesno srebro

Dakako, krapinski plesači su marljivo trenirali, nadajući se dobrom plasmanu, Međutim, iznenadili su svojim odličnim rezultatima osobito sedmogodišnjaci Egon Belošević i Barbara Krsnik, u kategoriji mlađih osnovaca.

Oni su prvi plesni par koji je donio srebrno odličje u Krapinsko-zagorsku županiju s nekog državnog prvenstva. Učenici su 1. razreda OŠ «Ljudevit Gaj» u Krapini. Plešu tek godinu dana. Prve korake započeli su u svojoj školi u okviru plesnog tečaja kojeg vodi Plesna škola «Euro-ritam» iz Zagreba. Obitelji Egona i Barbare veliki su ljubitelji plesa i najveća podrška svojoj djeci, koja im uzvraćaju

velikom predanošću i radom. Jan Puljko i Karmela Prenjek, osvojili su odlično četvrto mjesto u vrlo jakoj konkurenciji osnovaca. Za ovako lijepe rezultate zaslužni su i treneri ŠPK „Habanera-Krapina», Alina Imamović i Vedran Miljan kao i njihovi pomoćnici. Alina je bila višestruka državna prvakinja u latinoameričkim plesovima, a Vedran u standardnim. Uspjehu je, dakako, pripomogao i

neumorni tragač za plesnim talentima, predsjednik kluba Zlatko Kopčić, inače poznati učitelj plesa u našoj županiji. Uz DP održan je i bodovni turnir za početne kvalitativne razrede D1, D2 i D3. I tu su naši plesači bili izvrsni. Zlatnu medalju u kategoriji osnovaca D3 za standardne plesove osvojili su Jan Puljko i Karmela Pernjek. Brončane medalje su zaslužili: MO Kristijan Ranogajec i Ana Broz – i u standardnim i u latinoameričkim plesovima, MM D3 Tibor Klobučar i Lara Vidović za standard, M D2 Filip Zubić i Minea Hruševar za latinoameričke plesove, te M D1 Antonijo Bartolin i Tina Klasić. Ovo je natjecanje bilo posljednje na kojem su naši plesači nastupali pod imenom ŠPK „Harmony“ jer je od prošlog tjedna ŠPK „Habanera-Krapina“ članica HŠPS-a.

ZABOK - Na četvrtoj sjednici zabočkog Dječjeg gradskog vijeća dječji vijećnici raspravljali su o slobodnom vremenu. Sjednici je prisustvovao predstavnik Grada Kruno Čačko, a vodila ju je dječja gradonačelnica Ida Hamer uz voditeljicu DGV-a Jasenku Borovčak i savjetnika Karla Kralja. U svijetu današnjice za djecu i mlade je gotovo nezamislivo provoditi slobodno vrijeme bez tehnologije. Na tu je činjenicu i posljedice pretjeranog korištenja tehnologije kod djece upozorila i dječja gradonačelnica u dijelu sjednice na temu „Načini provođenja slobodnog vremena (bez tehnologije)“. Nakon kraće rasprave u kojoj su otkrili ponešto i o svojim aktivnostima te svom osobnom viđenju pojma 'kvalitetno provedeno slobodno vrijeme', vijećnici su zaključili kako bi bilo dobro kad bi u Zaboku, uz one postojeće aktivnosti kao što je glazbena škola, sport, plesna grupa, Dječji forum, postojalo još dodatnih aktivnosti kojom bi djeca mogla ispuniti svoje slobodno vrijeme, a da bi se i Dječje gradsko vijeće trebalo angažirati u tom smjeru. Tako su, primjerice, dječji vijećnici upozorili na manjak mjesta za izlazak i potrebu za novim izvanškolskim aktivnostima, od kojih im je najpotrebnija dramska grupa. U drugom dijelu sjednice bilo je govora o projektu „Poboljšajmo park Milana Prpića“ kojim DGV i DND želi bolje opremiti najveći zabočki park i urediti njegov okoliš. Izloženi su okvirni planovi akcija vezanih uz projekt nabavke novih sprava za igru te aktivnosti u koje bi se aktivno uključili i sami vijećnici, a s kojima bi se trebalo krenuti u proljeće. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Na Valentinove vrtite kliček od jabuke “Rada te imam”, govorit će se u Zagorju na dan zaljubljenih kojega su slavili i stari Zagorci. - Na Valentinove se tiči ženiju pak niš nije čudne da se te dan i ljudi ljubiju više nek druge dane čez lete. Nema te puce i dečka šteri na Valentinove ne čakaju da dobiju neke vu črljenome papereku ili vu škatuljice, ili bar da te one ili ona šteroga vuoliš kušne - govorila je naša hraščinska baka Ivka kojoj su se poklapali Valentinovo i rođendan. A kakva su bila vjerovanja vezana za Valentinovu, pitali bi staricu. - Je, puca štera je štijiela znati koji bu je dečke dopal vu ruke, zela bi jabuku. Dr-

Pripremio: Zoran Gregurek žala bi ju za kliček i vrtijiela i zgovarala imena dečkov šteri je se dopadaju. Na kojemu bi se imenu ftrgel kliček, te bi bil on pravi. Gda bu tuo nešči čul, mrti se bu nasmejal i rekel da je ova stara baba luda. Je, tuo ti je živa istina. Šte oče nek veruje, a šte neče, kaj mu ja morem. Ima ionijieh šterem Valentinove srdi i ide im na živce te dan, tim same morem reči nek si premisliju i da postano dobrvuoljci i počneju drugač misliti jer sami sebe grizeju i furt su kisiejeli kak vugorki - govorila je baka. Ptice

na Valentinovo imaju novo simbolično značenje. - Če je prvi tič vrabec šterega puca vidi na Valentinove, jaosiga nje, sirote, jerbo bu ju dopal siromak. Če je na obluk duojde tič z črljenim perjem, ženil bu ju čovjek šteri je furt na putu: muoreplovec, foringaš ili trguovec. Dobre je videti velikoga tiča, jastreba ili orla, jer te onda čaka muž šteri ima penez kaka pljeve. Ake puca ne vidi nikakavuga tiča na Valentinove, to iste tak nije dobre jer bi mogla ostati za seme (smijeh). Je, mogla bi ostati stara puca ili pak pe vu časne sestre - tumačila je zdušno baka starinska vjerovanja za dan zaljubljenih.

Tradicionalno obilježeno Blaževo KRUŠLJEVO SELO - Prošle nedjelje tradicionalno je po četvrti put Udruga Petrože-Krušljevo Selo obilježila „Blaževo“ u punoj kapeli Sv. Petra i Pavla. Misnim slavljem koje je predvodio velečasni Dragutin Bosnar, tradicionalno je u duhu vjere upriličen blagoslov grla i jabuka koji je bio uvod u proslavu Blaževa. Proslava Blaževa u Krušljevom Selu osim svoje tradicionalne vjerske i kulturno-baštinske vrijednosti, prerasla je i u tradicionalni koncert moderne duhovne glazbe mladih te promociju glazbenog stvaralaštva Petrovskih roža u suradnji s prijateljskim društvima i udrugama iz okolice i susjednih gradova.

Darko i 7 patuljaka…

Ovom prilikom Petrože su ugostile Udrugu mladih Feniks iz Oroslavja, pijanisticu Anu Pavlina iz Oroslavja i članove Hrvatske udruge Muži zagorskog srca. Na koncertu se predstavila i novoosnovana dječja pjevačka sekcija Darko i 7 patuljaka uz pjevačku sekciju Udruge Petrože-Krušljevo Selo, Petrovske rože. Koncert su nakon misnog slavlja otvorili Darko i 7 patuljaka s recitalom Svetom Blažu, a

POLICIJSKI TJEDAN

oplemenile su ga porukama i pjesmom Petrovske rože. Udruga mladih Feniks prezentirala je svoje glazbeno stvaralaštvo nastalo u sklopu "Feniks music projecta" kroz školu gitare i bas gitare uz vokalnu pratnju. Program su instrumentalnim skladbama na klavijaturama upotpunile pijanistica Ana Pavlina i Silvestra Krušelj, učenica treće godine glazbene škole u Zaboku u klasi prof. Slavice Viličić. Prezentirale su djela Bacha i Clementija pružajući publici uvid u sasvim drugačiji svijet virtuoznosti i duha glazbe tog vremena. Kroz poeziju i riječ potpore predstavili su se književnik Miroslav Lovrenčić i Nikola Capar, članovi Hrvatske udruge Muži zagorskog srca. Proslavu Blaževa otvorila je i zatvorila dječja pjevačka sekcija Darko i 7 patuljaka obradama pjesama grupe Gregorian, "Moment of Peace" i pjesme "U onaj dan". Nakon podjele prigodnih uspomena gostima, uslijedio je ugodni domjenak i okrjepa uz domaće kolače, slance, čaj, sokove i kuhano vino koje su pripremili članice i članovi Udruge Petrože-Krušljevo Selo u znak zahvale svih gostima i sudionicima proslave. (zl)

Prošlog je tjedna (od 25. siječnja do 1. veljače) na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zabilježeno 15 kaznenih djela, od čega šest krađa, tri uništenja i oštećenja tuđe stvari, dvije teške krađe, dva izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude te jedno nedozvoljeno posjedovanje oružja i eksplozivnih tvari i jedno ubojstvo u pokušaju. Od ostalih slučajeva zabilježeno je jedno samoubojstvo. Policija je podnijela pet prekršajnih prijava zbog narušavanja javnog reda i mira, jednu zbog kršenja Zakona o oružju i 12 zbog obiteljskog nasilja. Dogodilo se osam prometnih nesreća i svih osam završilo je srećom samo s materijalnom štetom. Kod jednog sudionika prometnih nesreća utvrđena je prisutnost nedozvoljene količine alkohola u organizmu. Policijski službenici su prošlog tjedna evidentirali 180 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega se 45 prekršaja odnosi na nepropisnu brzinu, 24 na nepostupanje po prometnom znaku, 12 na upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, 10 na neregistrirano vozilo – istek prometne dozvole, 3 na upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, 1 na nekorištenje pojasa, 1 na mlade vozače... (S. Fuštin)

kultura Godišnja skupština KUD-a Đurmanec ĐURMANEC - U prostorijama OŠ Đurmanec održana je redovita godišnja skupština Kulturno umjetničkog društva Đurmanec. Predsjednica Marija Klasić podnijela je izvještaj o radu u protekloj godini. „Od prošlogodišnje skupštine u KUD-u se intenzivirala djelatnost na očuvanju kulturno–umjetničke baštine našeg podneblja te predstavljanje našeg rada unutar i izvan granica naše domovine“, na samom je početku istaknula predsjednica Klasić. „Svojim nastupima na županijskim smotrama, priredbama, susretima u zemlji i inozemstvu KUD opravdava svoje postojanje“, napomenula je. KUD broji 52 člana, sastoji se od folklorne skupine, tamburaša, ženskog pjevačkog zbora i dramske sekcije, a krajem prošle godine osnovan je dječji folklor koji se sastoji od djece u dobi od samo 3 do 15 godina te je tako broj članova povećan za 30, pa KUD Đurmanec trenutno broji ukupno preko 80 članova. Proteklu godinu obilježio je naporan rad i stalne probe te je tako u prostorijama osnovne škole održano njih dvjestotinjak. Folklorna sekcija u potpunosti je utvrdila koreografije Zagorje, Kumek moj, Međimurje te nakon ljetne stanke počela s uvježbavanjem novih plesova. Pred kraj godine plesovi su se stopili u novu zagor-

sku koreografiju Greštalica koja prikazuje običaj berbe grožđa. Iza KUD-a mnogo je nastupa poput onog na Županijskoj smotri folklora u Krapini i Zlatar Bistrici, manifestaciji Pjesma i tambura u Krapini, Tjednu kajkavske kulture u Krapini, itd. Također, posebno za tu prigodu pripremljen program KUD-a nezaobilazan je dio proslave Dana općine, župe i škole Đurmanec. U proteklom razdoblju KUD-ovci su obišli velik dio Hrvatske i inozemstva od cijelog Zagorja preko Čakovca, Koprivnice, Daruvara, Hrvatske Kostajnice, Kloštar Ivanića do Nürnberga i Žetala te pokazali zavidnu razinu uspješnosti na svakom nastupu. „Kvaliteta rada sa svakim nastupom sve je bolja što potvrđuju brojni pozivi na gostovanja kao i ocjene komisija na smotrama“, ponosno ističe predsjednica. Osluškujući pohvale i pozitivne reakcije članovi KUD-a uvi-

đaju da su na dobrom putu doživljavanja kulture kao duševne dobiti i potrebe, a ne obveze. Također, osim osvrta na proteklo razdoblje, razriješena je dužnosti dosadašnja blagajnica KUD-a Ljliljana Škrlec Zaplatić te imenovana Ivančica Hrček. Predložen je i plan rada za 2010. godinu. Na prvom mjestu program je proslave Dana općine, župe i škole Đurmanec u travnju, uz razne goste, mada nešto skromnije nego protekle godine. Također, planira se završetak koreografije naziva Greštalica, a onda se kreće s radom na novim koracima i novom koreografijom. „Međutim, nastupi će se morati malo prorijediti s obzirom da je teška godina, a svaki nastup sa sobom donosi i financijski trošak“, kazala je nova blagajnica Hrček. Skupštini su prisustvovali načelnik Općine Branko Horvat, zamjenik Boris Vrhovski, predsjednik Općinskog vijeća Marijan Horvat te Edo Vincelj koji je vodio osnivačku skupštinu KUD-a u prosincu 2006. godine. Načelnik Horvat pohvalio je rad KUD-a, zaželio da se i u ovoj godini nastavi dobra i uspješna suradnja te i u daljnjoj budućnosti obećao financijsku pomoć radu KUD-a. Predsjednica Klasić još je jednom zahvalila načelniku i Općini na moralnoj i financijskoj podršci, kao i svim članovima na trudu i zalaganju.

Fašničke špelancije v Oroslavju

OROSLAVJE - Turistička zajednica grada Oroslavja organizira "Fašničke špelancije v Oroslavju", pa Grad i TZ pozivaju zainteresirane da se pridruže povorci u subotu 13. veljače od 14 sati kada fašnička povorka kreće iz Parka obitelji Prpić. Nakon dolaska povorke na Oro trgu će se uz ugostiteljsku ponudu nastaviti fašnička ceremonija. Kad se spali fašnik, počinje fešta sa živom glazbom i dodjelom nagrada najboljim maskama. Nastupaju Termobend, Oro-bend i Mužikaši Jožeka Lepčina. Voditelji programa bit će Katarina Špoljar i Sebastijan Fuštin. U večernjim satima fešta se nastavlja u kino dvorani, a nastupa Turbo X iz Velike Gorice u organizaciji Java bara. Maskirajte se i priključite fašničkoj povorci. Prijave se primaju u Turističkom uredu ili na broj 284 370. Sponzori fašnika su Oprema Špoljar, Hotel Matija Gubec Stubičke Toplice, Aquae Vivae Krapinske Toplice, Terme Jezerčica, Terme Tuhelj, Zagorski list, Krojačko-trgovački obrt “Marija2 Oroslavje, Poslovnica VIP Oroslavje. Medijski pokrivaju Radio 1 Oroslavje, Radio Stubica, Radio 049 Krapina, Radio Marija Bistrica i Radio Zabok. Posebni donator su Čakovečki mlinovi. (zl)

županija

broj 329 / 05.02.2010.

Z A D U Š U, Z A S P O M E N E K

Fašunjek i Pepelnica Piše: Nevenka Gregurić

J Pomoću 3D rekonstrukcija ‘uskrsle’ davno izgubljene Klanječka Noć muzeja: rimske građevine ples, glazba, instalacija GORNJA STUBICA - U suAutorica Alka Starac radnji Muzeja Hrvatskog zagorja – Muzeja seljačkih buna iz Gornje Stubice i Arheološkog muzeja Istre iz Pule u gornjostubičkoj Galeriji Oršić otvorena je izložba pod nazivom «Od ulomka do rekonstrukcije», autorice Alke Starac. - Ova je izložba poniknula iz svakodnevnog muzejskog posla, popisa i inventiranja muzejske građe. Naime, Arheološki muzej Istre bogat je ulomcima kamene arhitektonske dekoracije pa smo došli na ideju da pomoću digitalne tehnologije izradimo 3D rekonstrukcije davno izgubljenih rimskih građevina koje su nekada postojale u Puli i susjednom Nezakciju. Pri tom su iskorišteni stari tlocrti, nacrti i grafike iz starih mapa kao i podaci koje smo dobili mjerenjem arhitektonske dekoracije pomoću poznatih formula koje je zapisao rimski arhitekt Vitruvije zahvaljujući kojima je moguće izračunati dimenzije građevine već prema postojanju samo jednog malog ulomka stupa - rekla je autorica izložbe Alka Starac

Iznenađujuće spoznaje

Za rekonstrukciju su odabrane neke specifične građevine, na prvom mjestu amfiteatar kao najbolje sačuvana građevina u Puli, zatim davno iščeznuli veliki teatar koji se nalazio na sjevernoj padini brda Monte Zaro, forumski hramovi u Nezakciju, jedan nadgrobni mauzolej osmerokutnog tlocrta koji se nalazi u Puli pored gradskih vrata te dvije gradske kuće koje su se nalazile u strogom centru Pule. - Uvijek nanovo iznenadi kada se na papiru uobliči ono što smo dosad imali samo u mašti zamišljeno. Svi oni koji se bave arheologijom i antičkim razdobljem znaju teoretski kako je izgledao pulski amfiteatar, no kada se to stavi na papir ili na ekran u obliku animiranog filma onda je to sasvim drugačije. Iako znamo da je amfiteatar u jednom svom dijelu imao krov ipak nam je neobično vidjeti ga s nekad postojećim krovom od cigli i s unutrašnjošću koja nije bila prozirna kao što mi danas vidimo amfiteatar od kojeg je ostao samo vanjski zidni plašt. Pulski amfiteatar danas je samo vanjski prsten građevine čija je cijela unutrašnjost razgrađena i nestala jer je svojedobno poslužila kao kamenolom - ispričala je Alka Starac. Inače, spomenuta izložba je rezultat vrlo dobre suradnje dviju muzejskih ustanova, Arheološkog muzeja Istre iz Pule i Muzeja Hrvatskog zagorja koji će se iduće godine predstaviti u Puli izložbom o kasnosrednjovjekovnim utvrdama Hrvatskog zagorja. - Postoji inicijativa Hrvatskog muzejskog društva i nas muzealaca da razmjenjujemo gotove izložbene programe, posebno u ovo vrijeme štednje. Uostalom, uočili smo da izložba koja je postavljena u jednom dijelu Hrvatske ne mora nužno biti poznata stanovništvu u nekom drugom dijelu. Zašto Zagorci ne bi više znali o istraživanjima i antičkoj arhitekturi Istre o kojima mogu više doznati upravo kroz izložbu «Od ulomka do rekonstrukcije - rekla je Goranka Horjan, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja. (s.s.)

KLANJEC - Uobičajeno svečano i tiho galerijsko ozračje, u kojem caruju kamene i metalne skulpture, stalni postav iz ostavinskog opusa Antuna Augustinčića, prošlog petka, od 18 do 22 sata, kroz informativno-zabavnu večer u Noći muzeja, koju su priredili Muzeji Hrvatskog zagorja i klanječka Galerija te Kulturni centar grada Klanjca, brojni posjetitelji uživali su u ritmovima 10 natjecateljskih plesova Športskog plesnog kluba «Habanera» Krapina, u kojima su i sami zaplesali. Nakon plesnih sekvencija po 30 minuta, koje su se izmjenjivale svakih 45 minuta, ljubitelji likovne umjetnosti imali su prigodu na video snimkama pratiti kako je nastajala izložba Predraga Todorovića «Mir - Nemir», netom otvorena u Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu, a kojom se umjetnik referira na poznatu Augustinčićevu skulpturu «Jahačica».

Obezglavljeni konjanik

Likovni kritičar Ivica Župan ističe da je ambijentalna instalacija «Mir - Nemir» Predraga Todorovića uspjelo i kontemplativno umjetničko ostvarenje zahvaljujući iznenađujućem odabiru motiva, posve udaljena od naše pozornosti - Augustinčićevoj «Jahačici» (Spomenik mira, poznatijoj kao Mir) duhovitoj galerijskoj prezentaciji i segment po segment njegove anatomije repliciran je u mediju kuhinjske folije i ponovno složen u galeriji, te majstorskoj podršci svjetla koje ambijentu utjelovljuje jedinstvena duhovnost. «Mir», visok 5,5 metara, globalno je poznat kao jedan od simbola glavne zgrade UN-a u New Yorku kojemu ju je 1954. jugoslavenska vlada poklonila, u Zagrebu je odlivena u broncu, a desetmetarsko postolje od bračkog je mramora. U Todorovićevoj interpretaciji «Mira» konjanik je obezglavljen - pri prenošenju u galeriju stala ga je tek trećina - pa je nalik životinji bez jahača, vladara i svijesti. U stankama između plesa i tumačenja nastajanja ove izložbe, posjetitelji u Galeriji Antuna Augustinčića slušali su ozbiljnu glazbu koju je poodavno komponirao novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Oduševili plesni parovi ŠRC «Habanera» Krapina

Deset natjecateljskih plesova: engleski valcer, quickstep, slowfox, samba, rumba, tango, bečki valcer, pasodoble, jive, cha-cha-cha plesali su mladi parovi: Timon Spiegl - Lara Špiljak, Tibor Klobučar - Lara Vidović, Filip Stjepan Hanžek -Lana Pavić, Filip Zubić - Minca Hruševar, Lovro i Dora Belošević, Hrvoje Pranjić - Iva Kopčić te Bojan Mamula - Jelena Kopčić. Predsjednik kluba je Zlatko Kopčić. (i.š.)

oš su skore dva tjedni do Fašunjka i Pepelnice, a več su počele norije. Pripravljaju se sakojačke lafre, poljehku se i tuj i tam nori i da malje oduška hu ove teške cajte. Čez sakojačke hamuljije čovek pozabi, bar na kratke na zloče tere ga pritiskaju. I prie, hu cajtu pred Fašunjek, ljudi su delalji sakojačke i drukčieše posle i spravljeni počakalji dane za Fašunjek i Pepelnicu. Do Fašunjka je morala biti zružđena sa koruza, a posebne je morala biti odebrane zrnjiče za seme. Žitek se spravljal h škrinje ilji h maže kaj ga nej napale lepice. Zružđeni je moral biti i bažulj i h posebne žačke obrejen i spravljen onie teri se na prtuljet sejal. Babe su pregledavale semenje od paradajze, paprike i feferone i dan, dva pred Pepelnicu malje namakale h vode zmiešane z octekem.Takve semenjiče bi odmeklje i lježe bi kljielje gda ga je na samu Pepelnicu gazdarica posadila h male posudice od šplehnete koštujic tere bi negde dobila ilji h zdrieva sklepane kopanjice. Na sam Fašunjek h jutre, starem bi pucam na plot bil obiešen slamnati dečke. Te je je bila opomena i špot radi toga kaj se nie oženila. Ljudi su znalji govoriti da saka puca ostane neoženjena radi toga kaj fejst prebira. Ni jeden dečke je nie zapraf pak su se radi toga narugalji z slamnatem na plotu. Bolj niesu prešlji ni stari dečki. Njim bi na plotu na Pepelnicu bila pristavljena slamnata puca. Gda su se zbrčkavalji i slabe hodilji po snoboke i ostalji ljedični dobilji su i oni pucu od slame. Nekak mi je drage, po jedne strane, kaj se ta šega dotrgla. Bormeč bi h denešnja cajte bilje prec plote nakinđane z dečkami „Fašunjki“ i pucami „Pepelnicami“. Postala je nekakva nova šega da je bolje i ljepše biti ledičan. Sakomu na volju, se je te ljiepe, alji gda ljiete poropaju na vraca, počne se čovek zgledati oko sebe i najemput se najde sam kaj okljieščeni kol. Kol teri je sem na putu, a unda se je več prekesne tuči po glave. Od negda, a i denes od Pepelnice do Vuzma nie bilje ženidbi, pak su negda snoboki obavilji svoj posel do Korizme. Če se ženidba nie obavila do toga cajta unda su se čakale nedelje poklje Vuzma. Na sam Fašunjek treba se zaklati kokoš. Bilje bi dobre gda bi bila črna. Kokošinu glavu trieba zakopati h vrt kaj čez ljete nej rofci i krti nadigalji zemlju. Z kokošinu krvlju trieba malje poškropiti po semenske koruze, kaj ju nej, gda se posiejaja, nagrizal kumer. Na Fašunjek se još mora kuhati kisielje zelje z buncekem. H večer prie spanja moraju se noge malje oprati ilji posmicati z krpu namočenu h vode h tere se kuhalje zelje. Veruvalje se da gdoj si na Fašunjek malje opere noge h vode od kuhanoga zelja, nesme biti h strahu da bu ga čez ljete hgrizla kača ilji da bu stal na trn. Največe veselje, negda, za se hižne, a posebne za decu bilji su krafljini. Popoldan su jih pekle gazdarice i sakomu detecu tere je došle h fižu tancat „Debelu repu...“ h žačku dele krafljin. Na Pepelnicu su pak rane hjutre hodila vekša deca obljiečena h Pepelnjaka i Pepelnicu. Pucerljinke niesu hodile po sela za Pepelnicu jer se veruvalje da bi saka puca tera ide h selje s Pepelnjakem mogla roditi fače. Radi toga su te navieke bilji dejčešinci, jeden obljiečen h Pepelnjaka, a drugi h Pepelnicu. Z sobu su nosilji ceker ilji košaru h tere je bila slamnata beba, kak diete tere se plače. Pepelnjak bi oko šporeta zmetal pepel, a Pepelnica bi prosila za detece jesti kaj se nej plakalje. Za zmietanje oko šporeta dobilji bi jajce tere su moglji h štacunu prodati i z temi penezi nekaj kupiti. Na Fašunjek se je pune jelje. Od kokošine juhe, pečene kokoši, do bunceka h zelju i krafljine. Na Pepelnicu pak, bil je veljiki post i nemrs. Nie se smelje pune jesti, kakva korica kruha, čajek ilji se same pila voda. Niesu mrsilji i postilji same deca i betežni. Od stare šegi malje je toga ostalje. Ostalje je same hodanje dece po sela, ne radi šegi nek radi penez . Stariejši buju takaj na sebe metalji lafre i malje se pošaljilji. Morti nas buju bar one, Fašunjkove, mogle nasmejati, bar zericu. Čez cielje ljete se pak nalučeme sakojačke lafri od tere nam se ne smieje, nek bormec plače.

NAŠI GRADOVI I OPĆINE

broj 329 / 05.02.2010.

GRAD OROSLAVJE Površina: 32 kvadratna kilometra Broj stanovnika: 6.500 Naselja: Oroslavje, Andraševec, Mokrice, Krušljevo Selo, Stubička Slatina

Gradonačelnik Ivan Tuđa

Gradić ugodan za življenje s kontin Piše: Sebastijan Fuštin Fotografije: Krunoslav Pavlina

roslavje se po prvi puta, prema dostupnim podacima, spominje 1477. godine kao dio sučije Donja Stubica. Kroz stoljeća su se mijenjali vlasnici posjeda na području Oroslavja, a ono samo dobiva sve značajniju ulogu. Veći zamah u razvoju počinje od 17. stoljeća dolaskom plemenitaških obitelji Vojković i Čikulin te kasnije Sermage. U to vrijeme izgrađena su i dva dvorca, Oroslavje Gornje i Oroslavje Donje oko kojih se i razvilo današnje Oroslavje. Krajem 19. stoljeća Oroslavje Gornje kupuje obitelj Vraniczany što je posebno važno po pitanju razvoja kulture. Početkom dvadesetih godina prošlog stoljeća oba dvorca kupuje industrijalac Milan Prpić. Njegovim dolaskom počinje razvoj tekstilne industrije. Otvorena je i prva tekstilna škola na području bivše države te počinje uzlet društvenog života. Između 1927. i 1930. osnovani su brojni klubovi i društva, od kojih neki postoje i danas (nogometni i skijaški klub,

planinarsko društvo). Nakon Drugog svjetskog rata Oroslavje postaje najveće industrijsko središte u Zagorju te su osnovane velike tvrtke od kojih većina danas, nažalost, više ne postoji. U to vrijeme u Oroslavju je radilo više od 4.000 ljudi. Općina Oroslavje postojala je do 1962. kada Oroslavje ulazi u sastav općine Donja Stubica. Svoj status ponovno dobiva 1993. godine, a od 1997. i status grada. Kako danas vidi Oroslavje pitali smo gradonačelnika Ivana Tuđu.

Obnova veze između portala

- Gradić ugodan za življenje koji ima kontinuitet urbanog života još iz 18. stoljeća, mada su mu korijeni i puno dalje. Taj je kontinuitet zadržan prije svega između dva portala gdje se smjestilo središte Oroslavja. Sada ulažemo velike napore da tu vezu opet uspostavimo, prije svega uređenjem oba parka, a u perspektivi i revitalizacijom i rekonstrukcijom dvoraca. Kad mislim na pojam ugodan za življenje, uloženi su veliki novci u infrastrukturu, što je privuklo i velik broj investitora u stanogradnji. Prepoznali su Oroslavje kao mjesto za život, kao grad blizu Zagreba, na najvećem cestovnom čvorištu u Zagorju,

kao gradu koji ima perspektivu prije svega u ljudskim potencijalima, a i prostornim. Tu mislim na skoro milijun kvadrata radne zone. Grad su prepoznali i Amerikanci koji uz Stubicu i ovdje misle graditi. Taj će projekt ući u prostorni plan. Kontinuitet je izgubljen u industrijskoj proizvodnji, ali gradski način života dolazi sve više do izražaja, prije svega izgradnjom novih stambenih prostora veli Tuđa. Ono što gradonačelnika u ovo vrijeme krize posebno zabrinjava su projekti. Naime, Grad je spreman za realizaciju nekoliko velikih projekata, no problem je njihovo financiranje. I kad se pronađu mogući financijeri, Grad iz svojih proračunskih prihoda to ne može pratiti, a nažalost ne postoji državni fond koji bi pratio projekte lokalne samouprave. Tako realizaciju čekaju projekti od proširenja vrtića do sanacija divljeg deponija. - Sad je zapravo vrijeme za izradu projekata, a nije nažalost za realizaciju. Koliko god novaca možemo povući, mi nemamo vlastitih sredstava da ih oplemenimo. Pred dobivanjem smo građevinske dozvole za dogradnju vrtića, napravili smo prve korake i geodetsku podlogu za novu srednju školu i dvoranu te proširenje osnovne, imamo

idejno rješenje kanalizacije za cijeli grad, a radimo po fazama. Dobili smo građevinsku dozvolu za Ulicu Ljube Babića, a uključeni smo i u projekt KZŽ oko zbrinjavanja otpadnih voda. Imamo projekt uređenja i proširenja javne rasvjete, saniranja smetlišta u Kaniži, projekt preseljenja knjižnice u novi prostor, imamo idejno rješenje za rekonstrukciju dvorca Oroslavje Gornje, od obitelji Prpić dobili smo pravo prvokupa za dio dvorca Oroslavje Donje, koji bi u perspektivi mogao postati gradska vijećnica. Krenuli smo s uređenjem oba parka. Naručena je rekonstrukcija terakote, imamo projektnu dokumentaciju za restauraciju portala, imamo idejno rješenje za nadogradnju Doma kulture, a krećemo u rekonstrukciju kino dvorane i realizaciju još dosta ideja i planova - nabrojio je gradonačelnik Tuđa. Grad Oroslavje obuhvaća i četiri prigradska naselja, a kao peto može se računati i Gornje Oroslavje. Na njih, veli gradonačelnik, nisu definitivno zaboravili i tamo je investirano najviše, ako se gleda novčano. - Od 8 milijuna kuna što smo zadnje dvije godine investirali u nogostupe, kanalizaciju i asfaltiranje nerazvrstanih cesta gotovo 6 milijuna investirano je u prigradska nase-

lja. Tu prije svega mislim na nogostup Slatina-Krušljevo Selo i nastavak u Mokrici, pa asfaltiranje desetak ulica u Andraševcu, Gornjem Oroslavju i Krušljevom Selu. Počeli smo uređenjem Doma u Gornjem Oroslavju, idemo u sanaciju središnjeg dijela Doma u Slatini. U Domu u Mokricama uređuje se prostor za ribiče. Napravljena je snimka postojećeg stanja i prijedlog rekonstrukcije Doma u Andraševcu. Napravljena je i jedna manja kanalizacija kod Curmana u Slatini te kod Hurse u Mokrici, pa na sjecištu Stubičke i Milana Prpića kod rotora. Čak smo i hortikulturno počeli uređivati prigradska naselja od spomenika žrtvama fašizma u Krušljevom Selu do cvjetnih gredica u Mokrici i Slatini - rekao je Tuđa.

Cestovno čvorište s potencijalom

Na području Oroslavja nalazi se najveće cestovno čvorište u Zagorju. Uz autocestu tu završava Zagorska magistrala, a počinje buduća brza cesta. Baš oko nje a do autoputa nalazi se najveća oroslavska industrijska zona u Mokricama. Otezanje s trasom brze ceste uvelike je odmoglo Gradu u trasiranju lokalnih cesta kroz zonu i planiranjem zone. Zbog toga se veći broj investitora tek

očekuje. Također se očekuje da će se popuniti i trenutno uglavnom prazne hale ugaslih poduzeća poput Orokonfekcije, Oroteksa i Prinza. Najave dolazaka novih tvrtki stalno se osluškuju jer svako radno mjesto danas je veliko bogatstvo. Što se tiče kulturnog, sportskog i društvenog života, gradonačelnika veseli povećanje broja klubova i udruga. - To je možda dodatna obaveza za gradski proračun, ali ja uvijek govorim da grad nisu samo nogostupi i kanalizacije, nego prije svega ljudi. Polako ih pokušavamo negdje smjestiti i zbrinuti iako nemamo baš prostornih kapaciteta. Što se tiče sportskih rezultata, kao grad sa 6.500 stanovnika možemo biti više nego zadovoljni. Imamo strijelce u 1. ligi, kuglače u drugoj, skijaše među najboljima u Hrvatskoj, centar smo rollerski sporta, kasačkog i motociklističkog sporta. Nogometaši su se vratili u ligu, zadovoljan sam posebno s mlađim kategorijama. Kod udruga sam posebno ponosan na one mlađe koji su vrlo aktivne. Počeo se ponovno pokretati KUD. Grad živi punim plućima i vjerujem da će kulturne i sportske aktivnosti biti još izraženije iako su teška vremena, ali vjerujem u pomake zahvaljujući građanima entuzijastima koji u

Sličice z bregov

broj 329 / 05.02.2010.

KALENDAR DOGAĐANJA Portal na ulazu u Park obitelji Prpić

SIJEČANJ: • Skijering VELJAČA: •Fašnik TRAVANJ: •Dani humora SVIBANJ: •Oro nota LIPANJ: •Vrtna zabava kod Luja Vraniczanyja SRPANJ: •Biciklističke i rollerski utrke KOLOVOZ: •Dan grada i župe, moto utrke

RUJAN: •O’rock fest PROSINAC: •Festival zborova Oro nada *Kasačke utrke kroz cijelu godinu

Oro nota

Dvorac Oroslavje Donje

nuitetom urbanog života njima djeluju - nada se gradonačelnik.

Pireko - primjer uspješne tvrtke

Stanogradnja u punom zamahu

najveća turistička središta Zagorja, Oroslavje bilježi najveći broj noćenja gostiju zahvaljujući prvenstveno Pansionu Zagi, a veliki broj Zagrepčana srest ćete svakodnevno u poznatoj Pizzeriji Oro-goro. Spomenimo tu i zanimljivost da Oroslavje jedino u Zagorju ima i pivovaru, i to Medvedgrad u Mokricama. A kako bi Oroslavje trebalo izgledati u budućnosti? - Uži centar trebao bi biti namijenjen stanovanju. Zatim treba iskoristiti turističke

Proslava Dana grada

UDRUGE

Ulaganje u budućnost

Što se tiče odgoja i obrazovanja, Oroslavje ima dva vrtića, osnovnu i srednju školu. Dugogodišnji je san Oroslavčana da se napravi nova srednja škola kod osnovne, kao i nova dvorana koju bi učenici obje škole, a i građani mogli koristiti. Prvi koraci su napravljeni. No, takav projekt zahtijeva i velika financijska sredstva. Dok ne bude sredstava za dogradnju, na osnovnoj školi promijenjena je sva stolarija i krovište. - Mi za mlade direktno odvajamo 20 posto proračuna kroz poklone za novorođenčadi, subvencijom vrtića, pomoći osnovnoj i srednjoj školi, kroz stipendije i prijevoz učenika zadovoljan je gradonačelnik. Uz udruge, dobar dio manifestacija u gradu organizira Turistička zajednica, a dio Otvoreno učilište. Iako možda tako ne izgleda na prvi pogled, uz

FIS Rollerski svjetski kup

potencijale, pa revitalizirati industriju. Pošto imamo dosta poljoprivrednih površina, poljoprivreda će morati postati dio života u Oroslavju. Njom bi se moglo baviti 5 ili 10 posto ljudi jer imamo prostore koji su zaštićeni u prostornom planu. Današnja zapuštenost zemljišta je u perspektivi nedopustiva. Ne govorimo o pšenici i kukuruzu, ali povrtlarske kulture i voćarstvo tu svakako imaju mjesta - smatra gradonačelnik.

Ekološko društvo Eko Oroslavje, Hrvatska žena Oroslavje, Petrože-Krušljevo Selo, DVD Oroslavje, DVD Stubička Slatina, Lovačko društvo Mokrice, Lovačko društvo Kuna Oroslavje, Udruga vinogradara i vinara Putar, Društvo Naša djeca, Planinarsko društvo Runolist, Moto klub Zagorski orlovi, Hrvatska udruga uzgajivača haflinger konja, KUD Sloboda, Udruga mladih Feniks, Oroslavske mažoretkinje, Udruga branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog sindroma KZŽ, Udruga robotike Robotech, Udruga umirovljenika, Športsko rekreacijsko društvo Ferdinand Budicki. Klubovi Nogometni klub Oroslavje, Skijaški klub Oroslavje, Biatlonski klub Oroslavje, Kuglački klub Obrtnik, Streljačko društvo Strijelac Krušljevo Selo, Auto moto klub Oroslavje, Motociklistički klub Oroslavje, Streličarski klub Oroslavje, Stolnoteniski klub Orokonfekcija, Teniski klub Oroslavje, Pljočkarski klub Mokrice, Športsko ribolovni klub Klen, Šahovski klub Oroslavje, Kasački klub Filip, Kasački klub Orokas, Športski klub uzgajivača golubova listonoša Zagorje 2003.

Fašničke špelancije

Prvenstvo Hrvatske old timer motocikala

vodič

broj 329 / 05.02.2010.

događanja • izložbe • koncerti • manifestacije • restorani • toplice • seoski turizam • info MARIJA BISTRICA

POSJETITE KRAPINA

Muzej evolucije i nalazište pračovjeka “Hušnjakovo” Tel: (049) 371 491 Radno vrijeme: od 9.00 do 15.00 sati

Svetište Majke Božje Bistričke MISE •PONEDJELJAK - SUBOTA u 10.30 sati i 18.00 sati •NEDJELJA u 7.30 sati, 9.00 sati, 11.00 sati i 16.00 sati

Gastro patrola Tjedna TOP ponuda

Dogodit će se...

SEOSKI TURIZAM

PETAK, 5.2.

Seoski turizam “Lojzekova hiža” smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado posječivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden. “Lojzekova hiža”, Gusakovec 116, 49245 Gornja Stubica 049 469 - 325, 098 250 - 592, www.lojzekovahiza.com

ZABOK Regenerator, 21 sat: REPRIZA DOČEKA NOVE GODINE SUBOTA, 6.2. GORNJA STUBICA Muzej seljačkih buna, 10 sati / Gupčeva lipa, 14 sati: OBILJEŽAVANJE GODIŠNJICE SELJAČKE BUNE

DESINIĆ

Dvor Veliki Tabor

KLET

Kozjak bb, Sv. Križ Začretje Tel: 049/228-800; Mob: 098/555-414; krunoslav.svigir@kr.t-com.hr

NEDJELJA, 7.2.

Doživite doživljaj i ukuse vaših predaka u novosagrađenom objektu obitelji Radovečki, gdje se osim zaboravljenih jela i misne kapljice možete odmoriti uz cvrkut ptica, gdje dan odiše svježinom utopljen u zelenilu okolnih livada i šuma Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

OROSLAVJE Dom kulture, 17 sati, HUMANITARNI KONCERT ZA DJEČJI VRTIĆ ‘’CVRKUTIĆ’’: Adam Končić, Ivica Pepelko, Gordana Ivanjek, žva ‘’FIOLA’’, Klapa Bistrica, Ivica Kontent, Višnja Škudar, Anita Šalec, Ana Pavlina, žva ‘’JURJEVKE’’ i tamburaški orkestar KUD-a ‘’Matija Gubec’’, KUD LAZ, djeca dječjeg vrtića ‘’CVRKUTIĆ’’ Oroslavje

Dvor Veliki Tabor zatvoren je za posjetitelje zbog restauratorskih radova.

PREGRADA

Muzej grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tuđina”

Muzej “Staro selo” Tel: (049) 225 830

Rimokatolički kalendar

Tel: 049 376 122 Radno vrijeme:

Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

KUMROVEC

•VELJAČA •

Radno vrijeme: svakog dana od 8.00 do 16.00 sati

(FEBRUAR, SVEČEN, VELJAK, SVIČAN)

S V. K R I Ž Z AČ R E TJ E

Dvorac Začretje Radno vrijeme: Dvorac se može posjetiti uz prethodnu najavu, gsm: 098 171 1118, e-mail: mfloegel@pharma.hr

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 web: www.zelenjak.com “Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

IZLOŽBE KRAPINA Galerija grada: izložba skulptura iz ciklusa “Energija pokreta” Roberta Kuhara (do 19.2.) MARIJA BISTRICA Dom kulture: izložba slika „Krajolici Lijepe naše“ Blaženke Pleše GORNJA STUBICA • Muzej seljačkih buna: izložba „Od ulomka do rekonstrukcije“ • Galerija Lipa: izložba slika Dominika Krajačića (do 12.2.) DONJA STUBICA Galerija “STUB-KLUB”: božićna izložba ZABOK Galerija grada: izložba slika članova LISKUD-a „Josip Kaltnecker“

PETAK, 5.2. Agata; Dobrila; Jagoda; Silvan SUBOTA, 6.2. Pavao Miki i dr.; Doroteja; Dorica NEDJELJA, 7.2. 5. NED. U GOD; Bl. Pio IX papa, Rikard PONEDJELJAK, 8.2. Jeronim Emilijani; Jerko; Mladen UTORAK, 9.2. Apolonija, Sunčana SRIJEDA, 10.2. Stepinčevo; Skolastika ČETVRTAK, 11.2. Gospa Lurdska; Mirjana

“Kozjak”

UGOSTITELJSTVO I SEOSKI TURIZAM

Humska klet

Druškovec Humski 83/2; Hum na Sutli Tel: 049/ 340 590; 049/ 340 182; www.humskaklet.com Volite li osjećaj zelenila i mira dođite kod nas gdje se u toplini i ugođaju prostora uz kvalitetna domaća jela i pića možete veseliti, dobro zabaviti i opustiti. Prostor i smještaj pogodan je za organiziranje svadbi, proslava rođendana i raznih veselica. Organiziramo održavanje seminara i poslovnih sastanaka. Ugodno se provedite u našem društvu u domaćem i toplom ambijentu! Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

Savski valovi izdali album prvjenac ZAPREŠIĆ - Tamburaška glazba na području sjeverozapadne Hrvatske (kajkavskom govornom području), doživjela je svoj pravi procvat u zadnjih desetak godina i to, posebno u Hrvatskom zagorju, zahvaljujući mnogim manifestacijama i festivalima narodne glazbe te uz svesrdnu pomoć pisanih i radijskih medija, u prvom redu Zagorskog lista i regionalne postaje Radija Kaj čiji se glas daleko čuje. Popularizacija autohtone, domaće narodne glazbe, dovela je do većeg interesa i motivacije mladih za sviranjem tamburice, pa je tako, u tom periodu, osnovano puno tamburaških sastava, od kojih većina djeluje i danas. Savski valovi iz Zaprešića su šestorka, koja je kroz godine ustrajnog i marljivog rada dospjela na sam vrh ljestvice tamburaških sastava u ovom dijelu “Lijepe naše”. Osim što su mladi, glazbeno obrazovani i talentirani, ti dečki su duhoviti i zabavni, što je odlika svih

pravih tamburaša, pa svojim svirkama stvaraju dobar ‘štimung’ i veselo raspoloženje. Svoj dugogodišnji zajednički rad Savski valovi su zaokružili izdavanjem svog prvog nosača zvuka pod nazivom “Slike mog života” u izdanju Croatia Recordsa, koji sadrži 14, većinom autorskih pjesama koje su sakupili u zadnjih nekoliko godina. Tako se na CD-u nalaze pjesme “Slika mog života”, “Tri muži”, Sjećanje me nazaj vleč” i “Vince piju dva pajdaša” s festivala “Pjesma i tambura”, obrade poznatog hita Đorđe Novkovića “Dal’ se sjetiš ne-

kad mene” i popularne zagorske skladbe “Zagorski cug” , “Sve ću dati” s festivala Zlatne žice Slavonije, “Babica Jagica” s Krijesnice, “Podravac sam svi me znaju” s festivala Pjesme Podravine i Podravlja i druge. Kao što i samo ime (Savski valovi) govori, tako je i glazba koju stvaraju tečna, melodična i uhu ugodna, odlikovana dobrim vokalnim interpretacijama i nenametljivim glazbenim aranžmanima, sve u svemu... kako je moj kolega jednom simbolično izjavio...to su “fini tamburaši”...Preporuča se! (Rajko Suhodolčan)

vodič

broj 329 / 05.02.2010. OROSLAVJE

07.veljače

PREGRADA

Otvoreno učilište Tribina pokreće brojne tečajeve o mjesnim odborima

tvoreno učilište Oroslavje pokreće u novoj godini brojne programe pa je uputilo javni poziv građanima i tvrtkama za iskazivanje interesa za pohađanjem tečajeva i radionica u organizaciji Učilišta. Zainteresirani se tako mogu upisati na tečajeve stranih jezika za mladež i odrasle (grupe do 15 polaznika) i tečajeve za tvrtke i poduzetnike (poseban program) i naučiti engleski, njemački ili talijanski jezik. Zatim se pokreću osnovni informatički tečajevi za građanstvo (Windows, Word, Excel, Internet) i ubrzani tečajevi računovodstva za obrtnike u trajanju od 24 sata. Također se nude i tečaj gitare i synthesizera, tečaj društvenih plesova, hip-hopa i trbušnog plesa, osnovni tečaj krojenja i šivanja, tečaj brzog čitanja, radionice kreativnog kuhanja, likovne radionice, radionice kreativnog pisanja te yoga, pilates i fitness. Prijave na tečajeve primaju se do 20. veljače radnim danom od 7 do 15 sti u prostorijama Otvorenog učilišta. Više informacija može se dobiti na broj telefona 284 254 ili na e-mail otvsv-oroslavje@kr.-t-com.hr. (zl)

07.veljače

HUM NA SUTLI

U nedjelju “Babičini kolači”

ve nedjelje 7. veljače održat će se 4. manifestacija i izbor “Babičini kolači”. Kao što je to tradicija, manifestacija se održava u Humu na Sutli, mjestu iz kojeg dolazi prošlogodišnja pobjednica Dijana Tepeš. Ovogodišnja manifestacija, u koju su uključene i Općina Hum na Sutli te Obiteljski centar KZŽ, ima i humanitarni karakter, odnosno održava se i humanitarni koncert s kojeg je prihod namijenjen za pomoć kupnji prilagođenog vozila Udruzi distrofičara. Ovakav način promicanja i očuvanja vrijednosti obitelji, tradicije, žena, posredno i naših općina i gradova odlično je prihvaćen, a ove godine se na izbor prijavilo 38 natjecateljica. Program počinje u Domu kulture u Humu na Sutli u 15 sati. Posjetitelje očekuje raznovrstan program te bogata ponuda kolača pripremljenih dakako prema tradicionalnim zagorskim receptima. (zl)

lub vijećnica i vijećnika SDP-ZS-A-HSS u subotu 6. veljače u pregradskoj Gradskoj vijećnici s početkom u 16 sati organizira javnu tribinu „Funkcioniranje mjesnih odbora na području Grada Pregrade“. Tema će biti funkcioniranje mjesnih odbora na području grada Pregrade, a između ostalog, dotaknut će se sljedeće teme: Rijetko i neredovito sazivanje sjednica mjesnih odbora, 2. Neaekvatna proračunska sredstva koja su osigurana za rad mjesnih odbora u ovoj godini, 3. Ignoriranje mjesnih odbora kao institucije koja omogućava direktno sudjelovanje građanki i građana u funkcioniranju lokalne samouprave. (zl)

07.veljače

Muzej seljačkih buna Tel: (049) 587 881, suvenirnica: (049) 587 889 Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati

KLANJEC

Galerija Antuna Augustinčića Tel: (049) 550 343 Radno vrijeme: svakog dana od 9.00 do 17.00 sati

postu koji je po svom sastavu kiseo (kompost od lišća npr.). U tom slučaju pepeo je koristan zbog bolje razgradnje kompostne hrpe. U vrtovima se koristi upravo zbog visokog sadržaja kalija i to

ZABOK

Etno zbirka “Zagorska hiža” Dubrava Zabočka, Zabok

Radno vrijeme: Posjet uz prethodnu najavu: 049 221 308 099 693 87 18

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Pepeo kao gnojivo što on prilikom sagorijevanja odlazi u zrak. Osim toga, kada u ovom smislu govorimo o pepelu, tu prije svega mislimo na pepeo drveta, a nipošto na pepeo ugljena (pepeo ugljena sadržava svega 0,12 % kalija). Pepeo je idealan za kisela tla Primjena pepela posebno se preporuča na područjima s kiselim tipovima zemljišta. Naime, pepeo je alkalne reakcije (sadržava mnogo vapna) i sukladno tome koristi se za smanjenje kiselosti zemljišta te se, logično, ne treba koristiti na alkalnim tipovima tala. Dakle, pepeo se treba koristiti jedino na tlima s niskom pH vrijednošću gdje ga možemo koristiti i kao sredstvo za poboljšanje tla. Često se koristi i u kom-

GORNJA STUBICA

Humanitarni koncert za vrtićko dječje igralište

poljoprivreda a području Hrvatskog zagorja imamo još uvijek veliki broj domaćinstava koja se jednim dijelom ili potpuno griju na drva. A upravo pepeo drveta sadržava mnoštvo korisnih hranjivih tvari koje možemo upotrijebiti u poljoprivrednoj proizvodnji. Ustvari, sam pepeo ovisi od vrste drveta i njegovog podrijetla, ali se općenito može reći kako ono sadržava 10 posto kalija, 5 posto fosfora, veće količine kalcija kao i veliki broj korisnih mikroelemenata. Zbog toga se pepeo obično i svrstava u kalijeva gnojiva, tim više što se kalij u pepelu nalazi u povoljnom kemijskom obliku. Ipak, bitno je naglasiti kako u pepelu nemamo dušika iz razloga

POSJETITE

OROSLAVJE

ječji vrtić Cvrtkutić u Oroslavju pokrenuo je humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava kako bi mogao krenuti u nabavu potrebne opreme za uređenje dječjeg igrališta i unutarnjeg inventara. Iako Grad Oroslavje osigurava veći dio sredstava, dio koji nedostaje pokušat će se prikupiti humanitarnim akcijama. Jedna od njih je i humanitarni koncert koji će se u nedjelju 7. veljače održati u kino dvorani u Oroslavju od 17 sati. Na koncertu nastupaju Adam Končić, Ivica Pepelko, Gordana Ivanjek, Tamburaški sastav Zvona starine, Ženski vokalni ansambl Fiola, Klapa Bistrica, Ivica Kontent, Višnja Škudar, Anita Šalec, Ana Pavlina, Ženska vokalna grupa Jurjevke i Tamburaški orekstar KUDa Matija Gubec, KUD Laz i djeca Dječjeg vrtića Cvrkutić. Voditeljica programa je Valerija Žlabur. Cijena ulaznica je 50 kuna i mogu se nabaviti u vrtiću ili na ulaz u kino dvoranu. (zl)

na gredicama gdje se sadi krumpir, mrkva, repa, peršin i ostalo korjenasto povrće. Osim za gnojidbu povrća, drveni pepeo koristan je i za gnojidbu raznog cvijeća, a najviše ga vole ruže jer one

posebno dobro reagiraju na dovoljno kalija. Zbog sadržaja kalcija i alkalne pH vrijednosti drveni pepeo ne koristimo na biljkama poput hortenzija, rododendrona, kamelije, azaleje i borovnice. Međutim, bitno je napomenuti kako se pepeo po poljoprivrednim površinama svakako treba rasipati tijekom jeseni i to neposredno pred sjetvu i sadnju (7-14 dana). Ukoliko pak u zalihama imamo veće količine pepela koje su proizašle iz hladne zime pepeo možemo razbacivati čak i tijekom proljeća. Obično se u tu svrhu pepeo rasprostire po površini tla u sloju od nekoliko cm (35) i potom motokultivatorom izmiješa sa zemljom. Dakako da se to uglavnom prakticira na manjim obiteljskim povrtnjacima, u voćnjacima i vinogradima, što je jednim dijelom i shvatljivo, jer je vrlo teško osigurati veće količine ovog

korisnog materijala. To je jedino moguće ukoliko se u blizini nalaze dostupne veća odlagališta pepela koje se obično i susreću samo u krugovima termoelektrana. A na iznimno velikim površinama količine primijenjenog pepela kreću se od 1 do 2 tone po hektaru, što opet ovisi od stanja tla i vrste uzgajane kulture. Ipak, nužno je shvatiti kako sam pepeo nipošto neće biti dostatan, već je u gnojidbi nužno koristiti i odgovarajuće količine mineralnih gnojiva s povećanim sadržajem dušika i fosfora. Tek tada primjena pepela kao gnojiva u poljoprivredi dobiva na punom značenju. I na kraju, spomenimo kako je dokazano da tla posipana i gnojena pepelom puno manje privlače štetne insekte čime njegovo korištenje na manjim poljoprivrednim gospodarstvima puno više dobiva na značenju.

IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje

Gnojivo konjsko peletirano 25/1

59,98 kn

Gnojivo lumbrikal 30/1

65,00 kn

Škare za grane teleskop

55,48 kn

panorama

broj 329 / 05.02.2010. Udruga za poticanje djetetovih sposobnosti i vještina kroz glazbu “Dječji glazbeni svijet” prva u Hrvatskoj provodi međunarodno priznati program glazbe i pokreta za djecu predškolskog uzrasta Kindermusik.

Djeca pjevaju, plešu, sviraju… i jačaju samopouzdanje ZABOK - Prošlo ljeto u Zaboku je osnovana Udruga za poticanje djetetovih sposobnosti i vještina kroz glazbu “Dječji glazbeni svijet”. Cilj udruge je glazbena edukacija djece, a kao prvi u Hrvatskoj provode i međunarodno priznati program glazbe i pokreta za djecu predškolskog uzrasta Kindermusik. Predsjednica udruge je prof. Maja Lončar, koja je na Muzičkoj akademiji završila smjer udaraljke, a zaposlena je orkestru zagrebačkog HNK. Pedagoški rad nije joj stran jer je radila u više glazbenih škola. Posjeduje licencu za Kindermusik program, a diploma joj je stigla iz centra u američkom Greensborou.

Roditelj je najvažniji učitelj

Kindermusik je razvijan kroz 30 godina rada i postao je svjetski poznato ime u radionicama pokreta i glazbe za djecu od rođenja do sedme godine. Također filozofija Kindermusika je utemeljena na radovima ranog dječjeg razvoja od stručnjaka kao što su bili Piaget, Montessori, Greenspan i Brazelton. Kindermusik počiva na postulatima da je roditelj najvažniji

učitelj i primjer u djetetovom životu, da su sva djeca muzikalna, da je dom najvažnije mjesto za učenje, da glazba hrani djetetov kognitivan, emocionalan, socijalni, jezični i fizički razvoj, da učitelji vrednuju proces učenja, a ne izvedbe te da bi svako dijete trebalo doživjeti iskustvo zabave, sreće i učenja uz glazbu. Polaznici dobivaju i visoko kvalitetne materijale za rad kod kuće. Na satu se pjeva, pleše, kreće, svira, što svakom djetetu povećava samopouzdanje, jača koncentraciju i samokontrolu. Uz to uči se i engleski jezik. Kindermusik ima pet različitih radionica za razne dobne skupine djece. “Village” je radionica za djecu od rođenja do 18 mjeseci, “Our time” za djecu od 1,5 do 3 godine, “Imagine that” od 3 do 5 godina, “Young child” od 4,5 do 7 godina te “Family time” za djecu do rođenja do 7 godina u kojoj sudjeluje cijela obitelj. Radionice se održavaju jednom tjedno. Udruga “Dječji glazbeni svijet” za sada provodi “Village” i “Family time” radionice. Kako u Zagorju ljudi još nisu upoznati s ovakvim programima, radionice se za sada održavaju u Zaprešiću (Obrt Ema ritmika i ples, Adama

Krčelića 27).

Strast i ljubav

- Dječji glazbeni svijet je Udruga koja sa strašću i ljubavlju unosi superiorne, edukacijske, glazbene programe djeci, roditeljima i svim onima koji dodiruju dječje živote kroz moć glazbe. Kroz prosvjetljujuće, zabavne edukacijske materijale (koji su znanstveno istraženi) i magično iskustvo učenja nastojimo unaprijediti potpuni razvoj djeteta kao i budućnost našeg svijeta. U Zaprešiću i Zagrebu ljudi znaju za ove programe, pa nas i sami kontaktiraju. Ako bude mogućnosti i interesa namjeravamo radionice održavati i u Zaboku, Oroslavju ili Krapini. U Americi se ovi programi već preuzimaju u vrtićima i školama. Prilagođeni su za djecu od rođenja do 7 godina i jedna su vrsta glazbene škole, a uključen je i pokret koji igra važnu ulogu. Skupljena su iskustva pedagoga kroz 30 godina. Filozofija Kindermusika je da je roditelj najbolji učitelj, pa obrazujemo i njih.

Djeca uče i svirati. Treba ih od početka obrazovati, davati im sadržaj dobre glazbe da se znaju izražavati kad krenu u glazbenu školu. Uče različite stilove iz cijelog svijeta, klasiku, jazz, rock, a uče kroz igru i improvizaciju, da se iskoristi njihova mašta. Oni u zadnjoj radionici “Young child” uče i note. Također planiramo pokrenuti i radionice za djecu s posebnim potrebama - rekla nam je Maja Lončar. Više o Kindermusik radionicama možete saznati na webu na adresama www.djecjiglazbenisvijet.hr ili www.kindermusik.com. (S. Fu.)

panorama

broj 329 / 05.02.2010.

Marko Vukes, mladi glazbenik iz Marije Bistrice nakon izdanog prvog albuma ‘’Ja idem dalje’’ odlično prihvaćenog kod publike, snima nove pjesme. Njegov novi singl možemo uskoro očekivati u radijskom eteru.

Od pjevanja na jabuci i svirke na bakinim loncima do blještave pozornice

Mirjana Bašak MARIJA BISTRICA

arko Vukes Vuky, devetnaestogodišnji glazbenik iz Marije Bistrice mlada je glazbena nada koji osvaja svojom bojom glasa. Njegovi spotovi vrte se već duže vrijeme na CMC i Z1 televiziji, a njegove pjesme često možete čuti u radijskom eteru. Iza sebe već ima i jedan album pod nazivom ‘’Ja idem dalje’’, koji je na tržištu skoro godinu dana u izdanju izdavačke kuće Croatia Records.

Propjevao u voćnjaku

Njegov je glazbeni put bio sličan putovima mnogih

glazbenika. Poriv za pjevanjem javio se od mladih nogu. Kaže Marko da je sedma godina bila presudna. Tada je počeo pjevati sebi za gušt. Netko pjeva doma pod tušem dok ga nitko ne čuje, a Marko je svoj vokal počeo ‘trenirati’ u voćnjaku na jabuci. Prva publika, dodaje, bili su mu susjedi. Bio je to nastup pred pola sela, s tadašnjim hitom ‘’Čuča’’, nekad popularnog benda Bumerang, a selo ga je kasnije nagradilo velikim pljeskom, što se njemu svidjelo. No, i genske predispozicije odigrale su tu malu ulogu. Tata je glazbenik, svira bubnjeve. Tako roditelji uviđaju da Marko ima talenta pa mu kupuju sintersajzer. No, brzo

ga prolazi volja za sintićem, i sad bi Marko bubnjeve kao i tata. - Tatine nisam mogao često koristiti jer je on vikendom stalno svirao, a i nevoljko bi mi ih dao. Dosjetio sam se pa sam uzeo lonce od bake, zavezao ih užetom oko struka, napravio štapove i udri - kaže Marko. Ubrzo kreću nešto ozbiljniji nastupi. - S 12 godina sudjelovao sam na prvom dječjem festivalu ‘Prvi pljesak’ u Mariji Gorici, gdje sam osvojio prvi pljesak publike i prvo mjesto žirija. Dvije godine kasnije uslijedila je Oronota gdje sam se predstavio s jednom poznatom talijanskom pjesmom. Sudjelovao sam i na festivalima Pjesmom do srca, prvi puta s pjesmom

‘’Ja idem dalje’’ kako se zove i moj prvi i zasada jedini album - priča Marko. Osim zabavne, okušao se i u tamburaškoj glazbi nastupivši na festivalu ‘’Pjesma i tambura’’ pjesmom ‘’Ti mi nisi suđena’’. Te iste godine nastupa ponovno na festivalu ‘’Pjesmom do srca’’ s pjesmom ‘’Kaži mi crna ženo’’. Jedan od njemu najdražih i jačih festivala je Međimurski festival zabavne glazbe Mef, međunarodnog karaktera, na kojem sudjeluju Slovenci, Mađari… i na kojem je Marko zaslužio nagradu za najbolju izvedbu pjesme, a pjesma s kojom se predstavio tamošnjoj publici i žiriju bila je ‘’Piši mi’’. Nakon Mef-a ekipa se bacila na prvi album

za kojeg su polako stvarane pjesme. Ekipu su činili Mladen Muhek, Vlado Blagec, Dalibor Moštak, Nenad Hoić u čijem studiju Moderato su i pjesme snimljene. Naravno, tu su i Buba i Darija kao prateći vokali. Trenutno se na CMC-u i Z1 vrte dva singla za koje je Marko snimio spotove. - To su ‘’Zima dolazi’’ i ‘’Marica’’, pjesma na međimurskom dijalektu čija je promocija bila na Štrigovskim noćima, a sam spot snimljen u toplicama Sv. Martin - kaže Marko. Maricu je Marko otpjevao i na zagorskom festivalu Krijesnica u Krapini.

Prva i posljednja ljubav

- U planu je radijski festi-

val u Bihaću, stvaraju se polako i nove pjesme, a na izboru je par tekstopisaca i kompozitora. Uskoro ćemo izaći i s prvim novim singlom za radio postaje - najavio je Vuky. - Glazba mi je prva i posljednja ljubav, u njoj sam pronašao sebe i volim to raditi odao nam je za kraj. Opće je poznata stvar kako se cure ‘pale’ na muzičare, a tako je i s Markom, koji ima veliki broj obožavateljica. I vikendi su mu radni, svira zajedno sa svojim bendom u diskoteci Mony u Sudovcu, u Novom Marofu. Pa ukoliko želite čuti i vidjeti Marka slobodno se zaputite već ovog vikenda.

Održan humanitarni koncert “Od srca za Ivanu” MARIJA BISTRICA - U Mariji Bistrici je u Domu kulture održan veliki humanitarni koncert „Od srca za Ivanu“ u organizaciji Zagorske lige protiv raka. Podsjetimo, Ivana je mlada djevojka oboljela od zloćudne bolesti, no unatoč tome želja joj je život posvetiti glazbi. Profesionalno se školuje na Rock akademiji u Zagrebu, a u slobodno vrijeme pjeva u crkvenom zboru župe sv. Petar. Na koncert su se odazvala brojna imena hrvatske estrade: Kemal

Monteno, Vlado Kalember, Baruni, Alen Vitasović, Mladen Burnać, Maksim Hozić Max, Juraj Galina, X Large i Tihomir Kožina, brojni kolege i prijatelji iz reality showa Hrvatska traži zvijezdu gdje je i ona sudjelovala. Sav prihod skupljen na koncertu od karata koje su bile po cijeni od 50 kuna otišao je na ruke same Ivane. Skupilo se 5.890 kuna. Koncert su vodili poznati hrvatski glumac, voditelji i jedan od najboljih showmakera - Darko Janeš

i Ana Kruhak, dipl. prof. voditeljica s Radija Marija Bistrica i glasnogovornica Zagorske lige protiv raka. Iako nažalost zbog opravdanih razloga nisu mogli istom prisustvovati, ovaj koncert podržali su i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, koji su i na prethodnom božićnom koncertu Zagorske lige protiv raka dali i financijsku podršku. (zl)

panorama

broj 329 / 05.02.2010.

KAJSCENA Piše: Gordana Tepuš

ZVIREK POPEVKI - top lista Radija Kaj Zvirek popevki, top lista Radija Kaj u okviru emisije Domače popevke i tanci, jedne od najslušanijih emisija Radija Kaj nastaje utorkom od 20 sati, kada slušatelji telefonskim glasovima odabiru svoje favorite zagorske glazbe u izvođenju zagorskih narodno-zabavnih sastava.

Gupčevi kmetovi ponovno spremaju bunu GORNJA STUBICA - I ove godine Muzej Seljačkih buna u Gornjoj Stubici tradicionalno će obilježiti godišnjicu Seljačke bune s uprizorenjem puntanja kmetova, dizanja bune i završne bitke na stubičkom polju. Ove godine događanje će se pod nazivom “Gupčeva buna 1573.” odvijati kroz dva vikenda, 6. i 14. veljače, u Muzeju Seljačkih buna u dvorcu Oršić, kod Gupčeve lipe i kod Majsecovog mlina u Donjoj Stubici. - Prošle godine imali smo impozantno trotjedno događanje obzirom je bila 800. obljetnica Stubice, pa smo htjeli obljetnicu bune napraviti u tri faze, od pripreme ustanka te preko početka bune napadom na dvorac do završne bitke. Ove godine smo se odlučili za dva termina. Život u dvorcu iz Tahyjevog razdoblja i puntanje pod lipom spojili smo u jednom danu, 6. veljače. Posetitelji mogu doći u muzej i upoznati se s jednim segmentom kasnosrednjovjekovnog života, razdoblja 16. stoljeća u kojem je živio Franjo Tahy. Zatim će se program dolaskom glasnika preseliti kod Gupčeve lipe gdje će se seljaci pobuniti i započeti pohod na feudalne burgove. Cijelo događanje završava pučkom feštom. Završnica bune slijedi 14. veljače gdje ćemo kod Majsecovog mlina uprizoriti bitku kod Stubice. Moram reći da su bitku izvanredno osmislili članovi Udruge Družba vitezova zlatnog kaleža uz pomoć ostalih udruga Tahyjevih puškara, Vitezova zelingradskih, Belog volka. Bit će tu i brojni statisti. Uprizorenje bitke je prošle godine bilo spektakularno, nadamo se da će ove godine biti još bolje i da će svi posjetitelji imati jedan neponovljivi doživljaj - rekla nam je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja, Goranka Horjan.

Od puntanja do pučkog veselja

Program u subotu 6. veljače pod nazivom “Puntanje kmetov” počinje od 10 sati u Muzeju Seljačkih buna u Gornjoj Stubici gdje će

posjetitelji moći gađati lukom i strijelom na terasi dvorca te se uključiti u interaktivne radionice i školu plesa “Odjeni se i zapleši”. Moći će se razgledati i stalni postav muzeja uz kostimirano vodstvo. Naglasak će znači biti bačen na bogatstvo odjeće i zabavu u Tahyjevo vrijeme. Oko 13 sati bi trebao stići glasnik koji će obavijestiti puk o pobuni kmetova. Slijedi odlazak do Gupčeve lipe gdje će se pobunjeni kmetovi naoružati i obučavati za bitku od 14 sati. - Legenda veli da su se Matija Gubec i njegovi kapetani sastajali pod lipom i vijećali uoči seljačke bune. Zato smo taj spomenik Goranka Horjan prirode željeli povezati s događanjem. To se prijašnjih godina često činilo. Krajem osamdesetih je obilježavanje održavano baš kod lipe - veli ravnateljica. Na kraju slijedi pučko veselje. U nedjelju 14. veljače program “Bitke kod Stubice” počinje u središtu Donje Stubice ispred crkve Sv. Trojstva. Postoje i povijesni izvori koji spominju događanja oko stubičke crkve kao jedne od onih koji su uzburkali krv na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu. Tamo će se u 12 sati okupiti pobunjeni seljaci i u povorci se uputiti na završnu bitku kod Majsecovog mlina. U 13 sati započinje spektakularna bitka na kojoj sudjeluju članovi Družbe vitezova zlatnog kaleža, Tahyjevi puškari, Vitezovi sv. Jurja, Beli Volk iz Slovenije, Vitezovi Zelingradski, Aureus Unicornis i još stotinjak statista. Nakon bitke na Majsecovom imanju predstavit će se svaka od udruga prigodnim programom, a posjetitelji mogu uživati u interaktivnim radionicama i delicijama seoskog domaćinstva. Organizatori događanja su Družba vitezova zlatnog kaleža u suradnji s Muzejom Seljačkih buna, Tahyjevim puškarima, Družbom vitezova sv. Jurja i KUD-om Matija Gubec. Pokrovitelji su Općina Gornja Stubica i Grad Donja Stubica, dok su sponzori Birtija Pod lipom, Maplast i Seosko domaćinstvo Majsecov mlin. (S. Fu.)

Pogledajte kako su slušatelji Radija Kaj glasovali ovog utorka:

IZVOĐAČ:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

AKORDI GRUPA DOMINO PLANINARI GRUPA SAN METEORI POTEPUHI ANDRIJA KOS I DUŠA BAND STARI PRIJATELJI SINOVI ZAGORJA ZLATNI DEČKI

NAZIV SKLADBE: DOK SI ME TI DRAGA VOLJELA ŽENIT SE MORAM RASPLETI KOSE NE ZNAM ZAKAJ TE LJUBIM PRIJATEL RUŽA I TRN GODINE PROLAZE LEPI VRTIĆ ANA PREK IVANŠČICE

Skladba koja je posljednja izlazi s top liste i zamijenit će se novim glazbenim prijedlogom. Pozivamo čitatelje Zagorskog lista da se svojim glasovima uključe u izbor najboljih zagorskih skladbi i slušaju svoje omiljene izvođače u emisiji DOMAČE POPEVKE I TANCI Radija Kaj utorkom od 20 sati.

PRVI OVOGODIŠNJI KONCERT IZ PROJEKTA „KAJ VU DUŠI“ U NOVOJ DVORANI U TUHLJU

DVORANA PREMALA ZA P TUHELJ - U organizaciji Radija Kaj i Turističke zajednice Općine Tuhelj u novoj sportskoj dvorani u Tuhlju u nedjelju, 31. siječnja održan je prvi ovogodišnji koncert iz projekta „Kaj vu duši“. S odabranim kajkavskim popevkama nastupili su brojni izvođači i oduševili posjetitelje, ali i slušatelje Radija Kaj koji su koncert pratili u izravnom prijenosu. Posebno oduševljen ovim kulturnim događanjem u Tuheljskom „hramu kulture i sporta“ bio je načelnik

općine Armando Slaviček. - Sretan sam što smo i mi konačno dobili mjesto gdje se možemo družiti bilo uz kulturne sadržaje, kakav je i ovaj koncert, bilo uz sportska natjecanja koja također imamo u planu. Koncert Kaj vu duši samo je jedan od dokaza koliko je bogata kultura i tradicija nas kajkavaca i stoga veliko hvala Radiju Kaj koji sve to zdušno njeguje, a hvala i brojnim umjetnicima, autorima i izvođačima, koji se također trude i stvaraju ove divne popevke - ista-

knuo je načelnik Slaviček. Popularne kajkavske popevke iz zlatnog doba Krapinskog festivala, kao i skladbe festivala Pjesma i tambura na koncertu „Kaj vu duši“ u Tuhlju izvodili su izvrsna mlada sopranistica iz Kumrovca Josipa Lončar, Aduti, Branko Greblički Ventek, Barbara Suhodolčan, Krunoslav Jazbec, Elena Ciglenjak, Dečki iz Pregrade, Ivan Benc, Gordana Ivanjek, Kristina Iveković, TS Zelenjak, ŽVS Kušlec, Kajda, Savski valovi, Zlatne žice i Rajko Suhodolčan,

panorama

broj 329 / 05.02.2010.

„NOĆ MUZEJA“ ZAGORCI ODUŠEVILI POSJETITELJE ETNOGRAFSKOG MUZEJA

Tanci i popevke iz muzeja ZAGREB - U „Noći muzeja“, u petak 29. siječnja stotinjak hrvatskih muzeja otvorilo je vrata brojnim posjetiteljima i za njih pripremilo atraktivne sadržaje. Etnografski muzej u Zagrebu jedan je od rijetkih koji je ovu popularnu manifestaciju odlučio obilježiti otvaranjem zanimljive multimedijske izložbe i glazbenim programom, pa je tako ovu muzejsku ustanovu posjetilo čak osam tisuća posjetitelja. U suradnji s Muzejom seljačkih buna iz Gornje Stubice otvorena je izložba „Stubički obrti kroz povijest“, autorice Iris Biškupić Bašić uz koju je organiziran i Stubički sajam na kojem su se demonstracijom izrade predmeta predstavili majstori stubičkog i bistričkog kraja s proizvodima starih obrta. Posjetitelji su tako upoznali rad mlinara, bačvaria stolara, košaraša, lončara i medičara.

Najmasovniji kulturni događaj

Projekt u „Noći muzeja“ medijski je pratio Radio Kaj, koji je iz Etnografskog muzeja

Ivan Benc i Gordana Tepuš

uživo realizirao svoju popularnu emisiju domaće zagorske glazbe „Domače popevke i tanci“. Za dobru atmosferu u muzeju bili su zaduženi odlični tamburaši „Črleni lajbeki“, koji su oduševili posjetitelje probranim kajkavskim popevkama starijeg i novijeg datuma. Kako svaki sajam nije pot-

pun bez dobre hrane, Etnografski muzej je organizirao i kušanje domaćih delicija te su se na štandu ispred muzeja posjetioci mogli okrijepiti krafnama, kobasicama, vrućim kestenima, kuhanim čajem i vinom. - Noć muzeja u Zagrebu probudila je kulturu grada i veseli nas što smo u našem muzeju, a slična je situacija bila

Zbor Naša lipa iz Tuhlja

ŽVS Kušlec

Josipa Lončar

Savski valovi

i u ostalima, bili u prilici ugostiti tisuće posjetitelja koji su, vidjelo se, sa zanimanjem razgledali naš postav. Pohvalno je što je među njima bilo i djece, koja se zahvaljujući svojim roditeljima, od malih nogu upoznaju s važnošću umjetnosti – rekla je Mirjana Drobina, voditeljica odnosa s javnošću Etnografskog muzeja.

Ministar Božo Biškupić oduševljen programom u Etnografskom muzeju Organizacijom programa u Etnografskom muzeju posebno je bio oduševljen hrvatski ministar kulture Božo Biškupić. – Hrvatsko zagorje kulturološki je vrlo bogato i lijepo je da se u Etnografskom muzeju, upravo u sklopu ove iznimno posjećene manifestacije organizirala izložba koja prikazuje običaje stubičkog kraja. Drago mi je što se zahvaljujući naporima i trudu brojnih ljudi, posebice u sektoru kulture i turizma, neki tradicijski obrti u Hrvatskom zagorju revitaliziraju i što se pokazalo da se od njih može i živjeti - rekao je ministar Biškupić. -Treba se prisjetiti i priznati da je upravo Hrvatsko zagorje kreiralo današnji Zagreb i stoga me iznimno veseli da su Zagorci ovom izložbom s nama u srcu Zagreba, a lijepo je vidjeti s kolikim zanimanjem se razgledavaju eksponati i štandovi koje su ovdje postavili zagorski obrtnici i kako se pjeva i pleše uz zagorske tamburaše - oduševljeno je izjavio ministar Biškupić. Kristina Iveković

Načelnik Tuhlja Armando Slaviček i Gordana Tepuš

POKLONIKE KAJKAVSKIH POPEVKI a domaćini su predstavili svoj višestruko nagrađivani Zbor KUD-a Naša lipa Puhački orkestar Lipa. O atmosferi u novoizgrađenoj dvorani pri Osnovnoj školi „Lijepa naša“, koja unatoč svojoj impozantnoj veličini gotovo da je bila pretijesna za sve koji su željeli pratiti koncert, dovoljno je reći da su mnogi od izvođača komentirali kako se malo gdje može naći takva publika i odličan pjevački zbor, koji zdušno pjevaju i prate glazbenike u izvedbi svake skladbe.

Krunoslav Jazbec

rtv prilog

broj 329 / 05.02.2010.

PETAK

TJ E D N A V I Z I TA

HRVATSKA TRAŽI - BIG BROTHER?

d onog što trenutno gledamo na malim ekranima interesantnije su najave skorašnjih ukazanja. Za tjedan dana kreće na RTL-u druga sezona showa „Hrvatska traži zvijezdu“, nakon što smo gledali ovotjednu rekapitulaciju lanjskih događanja. Zasad je najveća novost (osim što je Jelenu Radan zamijenila Anđa Marić) da će bend u studiju (kad završe emisije sa audicija) svirati uživo! I dok su se Istrijani oprostili s emitiranjem zemaljskog TV signala i prebacili na digitaliju, s nestrpljenjem čekamo ožujak i navodno pokretanje nekoliko novih kanala, što znači da ćemo uskoro ligu proširiti i van „velike četvorke“. Zasad to mogu samo oni sa skupljim DVB-T uređajem ili MPEG-4 oznakom na televizorima jer uz četiri imaju i 7 slovenskih digitalnih kanala ili ukupno 11. Valjda ćemo 15. veljače doznati koja bi tri, od šest ponudenih kanala mogla uskoro startati, po odluci Vijeća za elektroničke medije. U međuvremenu, trakavica oko izbora vodstva HTV-a se nastavlja, to je sve trebalo snimati i kasnije prikazati kao reality show, bio bi to prvi HTV-ov koji bi imao mogućnosti za uspjeh. Dok se katedrala duha ne sredi, konkurencija ih sve više gazi, pitanje je hoće li imati snage za uzvraćanje udarca? Rukometaši su na kraju (tek) europski doprvaci, Francuze nikako da preskočimo, a jednako tako i trener Lino Červar muku muči sa svojim temperamentom i novim sukobima s novinarima. Ne možemo se oteti dojmu

PONEDJELJAK 05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Sfinga: Marija Antoaneta Od prijestolja do stratišta, dokumentarna serija 11.10 Treća dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Mijenjam svijet: Književni salon 21. stoljeća 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Riječ po riječ, američki film 21.55 Potrošački kod 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Na rubu znanosti 00.55 Zvjezdane staze 6, serija 01.40 Strani dok. program 02.30 Dr. House 5, serija 03.15 U tuđoj koži 2, serija 04.00 Skica za portret 04.10 Mijenjam svijet: Književni salon 21. stoljeća 04.35 Potrošački kod 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

Piše: Darko Ciglenečki (TV MANiac) da bi uz dva tri provjerena obrambena „bivša“ igrača (Dominiković, Metličić) prošetali ovim prvenstvom, previše je mladaca stjecalo iskustvo, a trener bi na kraju mogao zbrisati u Makedoniju, za veće novce! Ili samo „domoljubno“ ucjenjuje vodstvo rukometnog saveza dodajući i šamar neslijetanja u Zagreb sa svojim reprezentativcima jer mu je bitnije bilo ići za biznisom, kao trenerom makedonskog kluba! I potom se u „Otvorenom“ ukazati HLO iz makedonskog studija, u solo priči, bez ijednog gosta u ZG studiju? TV događaj tjedna, ako uzmemo u obzir cijelu regiju, početak je srpskog, četvrtog VIP Velikog brata. Učesnici će se za nagradu od 50.000 eura mjesec dana boriti u dva tabora, u luksuznom i siromašnom dijelu kuće. I da-

lje ovakve emisije ne prenosi ni naša ni slovenska televizija, već ostatak bivše nam države. Nova TV se baš mogla upustiti u ovo, jer nakon što su prenosili „Operaciju trijumf“ s nekoliko hrvatskih predstavnika, ovo su mogli prodati kao nastavak jer u kući je i pjevačica iz Metkovića (sad živi u Beogradu) Ana Bebić! Dosta ukućana nam je nepoznato (mlade manekenke), ali tu su doajeni narodne glazbe - L˝ epa Lukić, Bora Drljača i Era Ojdanić, majka Jelene Karleuše - Divna, makedonski zabavljač, korpuletni transvestit Boki 13 (upoznali smo ga preko „Red carpeta“). Mlađa publika prepoznala bi glumca Milana Maričića (Švabu iz “Rana”, autora kultne replike “Šta je bilo, miševi”), donekle je poznat i snagator Ervin Kantona dok narodnjačku popularnost dodatno pojačava prisutnost manekena, bivšeg dečka Seke Aleksić! Budući da nema web live prijenosa, ovisnicima o Big Brotheru ostaje pratiti snimke emisije na internetu, najlakše je na You tubeu, svaka dnevna emisija razlomljena je na nekoliko snimaka. Web će se užariti i zbog serije „Izgubljeni“. Kultna serija „Lost“ u Americi krenula je ovog tjedna u zadnjoj, osmoj sezoni u kojoj ćemo konačno doznati pravu istinu o otoku, letu aviona „Oceanic 815“, te tajni brojeva 4, 8, 15, 16, 23, 42 (ne, te brojeve Vidoviti Milan ne spominje!)… Zasad nema najave da je i Mira Furlan zabilježila pojavljivanje u nekim epizodama, iako ne sumnjamo u to!

08. veljače 2010. 06.45 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal 5, serija 10.45 Evergreen 12.35 Moji kenijski korijeni, dokumentarni film 13.25 Prijatelji 8, hum. serija 13.45 Happy Hour, hum. serija 14.05 U zdravom tijelu zdrav duh 14.20 Boli glava 14.35 TV vrtić 14.55 Čarobna ploča 2 15.10 Kod Ane 15.25 Zvjezdane staze: Voyager 6 16.10 Na rubu znanosti 17.00 Naj naj trenuci ZOI Torino 2006. 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija 20.15 TV Bingo Show 21.10 Bitange i princeze 5, serija 21.50 Vijesti na Drugom 22.02 Vrijeme 22.10 Dr. House 5, serija 23.00 Chaos, francuski film 00.50 U tuđoj koži 2, serija

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Jurski park 2, igrani film 23:30 Vijesti 23:45 Nestali, serija 00:45 Seinfeld, serija 01:15 Dokaz zločina, serija 02:15 Vidoviti Milan, tarot show 03:15 Jurski park 2, igrani film 05:25 Dokaz zločina, serija

07.20 Pink Panther, crtana serija 07.35 Miffy, animirana serija 07.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.40 Astro show, emisija 10.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 11.10 Pod istim krovom, humoristična serija 11.40 Dadilja, humoristična serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Transporter, igrani film, triler Bivši vojnik Frank Martin (Jason Statham) živi sam u Francuskoj, gdje vodi privatan biznis kao transporter, unajmljeni kriminalac čija je specijalnost prenositi pakete i putnike, bez postavljanja ikakvih pitanja. 21.30 Rat svjetova, igrani film, znanstveno-fantastični 23.30 Vijesti, informativna emisija 23.40 Transporter, igrani film, triler 01.05 Astro show, emisija

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.05 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Terra X: Komet u Kimskom okrugu-Sudnji dan u Keltskom carstvu, dokumentarna serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje 15.35 Znanstvena petica 16.10 Hrvatska uživo 17.50 Iza ekrana 18.21 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.22 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Na zapad, američki film 22.10 Lica nacije 23.05 Vijesti 23.20 Poslovne vijesti 23.25 Vijesti iz kulture 23.35 Posebni dodaci, emisija o filmu 00.30 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.15 Kamere smrti, britansko-američki film 02.45 Vip Music Club LP 04.45 Reprizni program 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

UTORAK 05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Sfinga: Templari, dok. serija 11.10 Danny na moru 2, dokumentarna serija 11.40 Kulturna baština: Arboretum Trsteno 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Među nama 15.35 Na svetog Tripuna, emisija pučke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.22 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Škrinja: Ogledalo 21.40 Poslovni klub 22.20 Otvoreno 23.15 Vijesti 23.30 Poslovne vijesti 23.35 Vijesti iz kulture 23.45 Drugi format 00.40 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 01.25 Strani dok. program 02.10 Zločinački umovi 3, serija 02.55 U tuđoj koži 2, serija 03.40 Danny na moru 2, dokumentarna serija 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

05. veljače 2010. 06.40 Najava programa 06.45 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Vip Music Club 14.00 Puni krug 14.15 Izazovi: Obitelj karatista, švedski dok. film za mlade 14.30 TV vrtić 15.05 Kod Ane 15.15 Zvjezdane staze: Voyager 6 16.00 Posebni dodaci, emisija 16.50 Vijesti na Drugom 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 1. meča 19.25 Doctor Who 2, serija 20.15 Čarolija 10, serija 21.10 Naši životi: Dječak koji nikad neće odrasti, dok. serija 22.05 Vijesti na Drugom 22.17 Vrijeme 22.25 Sud i kazna 18: The Box, mini serija 00.35 Naj naj trenuci ZOI Torino 2006.: Hokej na ledu, snimka 01.30 Tenis, Zagreb Indoors, snimka 2. meča

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Provjereno, informativni magazin 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Posljednji templar, igrani film 23:10 Tajna krvavog mora, igrani film 00:50 Solo, igrani film 02:25 Vidoviti Milan, tarot show 03:25 Posljednji templar, igrani film

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 08.30 Pod istim krovom, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Dadilja, humoristična serija 11.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 16.45 Pod istim krovom, humoristična serija 17.10 Dadilja, humoristična serija 17.35 Malcolm u sredini, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Brisač, igrani film, akcijski triler 21.55 Razbijač, igrani film, znanstveno-fantastični 23.55 Vijesti, informativna emisija 00.05 Bez povratka 2, igrani film, horor 01.30 Brisač, igrani film, akcijski triler 03.20 Astro show, emisija

09. veljače 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal 5, serija 10.45 Trial of Old Drum, film 12.35 Dokuteka 13.25 Prijatelji 8, hum. serija 13.45 Happy Hour, hum. serija 14.05 Koga briga? 14.35 TV vrtić 15.10 Kod Ane 15.25 Zvjezdane staze: Voyager 6, serija 16.10 Drugi format 17.00 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002. 18.00 Vijesti na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija 20.10 Večeras... 20.15 Ciklus antifašističkog filma: Prljava igra, britanski film 22.20 Vijesti na Drugom 22.32 Vrijeme 22.40 Zločinački umovi 3, serija 23.30 U tuđoj koži 2, serija

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Dogodilo se na Manhattanu, igrani film 23:00 Vijesti 23:15 Nestali, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Dokaz zločina, serija 01:45 Vidoviti Milan, tarot show 02:45 Dogodilo se na Manhattanu, igrani film 04:25 Dokaz zločina, serija 05:10 Seinfeld, serija 05:35 IN magazin

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Jezikova juha, reality show 20.55 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Luda vjenčanja, igrani film, romantična komedija 23.45 Vijesti, informativna emisija 23.55 Savršeno oružje, znanstveno-fantastična serija 00.40 Grad uragana, kriminalistička serija 01.30 Astro show, emisija

rtv prilog

broj 329 / 05.02.2010.

SUBOTA 05.50 Najava programa 05.55 Reprizni program 06.45 TV kalendar 07.00 Znanstvena petica 07.30 Iza ekrana 08.00 Vijesti 08.15 Kinoteka-ciklus klasičnog vesterna: Dan revolveraša, američki film 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Kućni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 Prizma, multinacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Obamina Amerika 15.45 Euromagazin 16.20 Vijesti 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Kulturna baština: Arboretum Trsteno 16.45 Plitvički rendžeri, dokumentarni film 17.15 Eko zona 17.50 Svirci moji, glazbena emisija 18.40 Luda kuća 5, hum. serija 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Evergreen 22.05 Vijesti 22.20 Vijesti iz kulture 22.30 Filmski vikend s Jackom Nicholsonom: Vještice iz Eastwicka, američki film 00.30 Filmski maraton: Svadbena torta, američki film 02.05 Filmski maraton: Fakers, britanski film 03.30 Skica za portret 03.55 Reporteri: Obamina Amerika 05.00 Plitvički rendžeri, dokumentarni film 05.30 Oprezno s anđelom, telenovela

SRIJEDA 05.50 Najava programa 05.55 Među nama 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Sfinga: Posljednja keltska bitka, dokumentarna serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Riječ i život, religijski program 15.35 Alpe Dunav Jadran 16.10 Hrvatska uživo 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.22 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 A sad u Europu 21.00 Hrvati u zemlji nogometa i tanga, dokumentarni film 22.00 Proces 22.40 Otvoreno 23.35 Vijesti 23.50 Poslovne vijesti 23.55 Vijesti iz kulture 00.05 e-Hrvatska 00.40 Znanstvene vijesti 01.00 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.45 Nevini, serija 02.30 Prekid programa radi redovnog održavanja uređaja 04.35 Alpe Dunav Jadran 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

06. veljače 2010. 07.05 Najava programa 07.10 Program za djecu i mlade 10.00 Hrvatski pisci na TV ekranu A.Kovačić: U registraturi 10.58 Ponovna uspostava Sisačke biskupije i uvođenja u službu sisačkog biskupa mons. Vlade Košića, misa 13.35 Auto-magazin 14.05 4 zida 14.40 Sportski program 14.55 Košarka, NLB liga: Cedevita-Zagreb, prijenos 16.50 Sportski program 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 1. polufinalnog meča 19.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 2. polufinalnog meča 21.05 Fatalni preljub, američkobritanski film 22.45 Sportske vijesti 23.00 Naj naj trenuci ZOI -Torino 2006.: Alpsko skijanje kombinacija, Ivica Kostelić 00.00 Noć u kazalištu Jakov Gotovac: Morana

06:15 Ezo TV, tarot show 08:15 Bumba, crtana serija 08:30 Superheroj Spiderman 08:55 Graditelj Bob, crtana serija 09:10 Winx, crtana serija 09:35 Dora istražuje, crtana serija 10:00 Tko je Samantha?, serija 10:30 Frikovi, serija 11:30 Smallville, serija 12:30 Nestali, serija 13:30 Making of Jurski park, film 14:25 Zemlja sunca, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humoristično-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Kralj Arthur, igrani film 22:20 Crna močvara, igrani film 00:05 Prokletstvo otoka Komodo, igrani film 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 Tajna Bermudskog trokuta, igrani film 04:25 Za ljubav novca, igrani film 06:55 IN magazin

06.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 08.15 Miffy, animirana serija 08.55 Pink Panther, crtana serija 09.10 Astro Boy, crtana serija (dvije epizode) 10.00 Bakugan, crtana serija 10.35 Tajna čokolade, telenovela 11.35 Skrivene poruke, humoristična serija 12.05 Scooby Doo 2, igrani film, komedija 13.40 Premier liga: Liverpool - Everton, prijenos 15.45 Povratak u plavu lagunu, igrani film, pustolovna ljubavna drama 17.30 Zvijezde Ekstra: Eva Longoria Parker, zabavna emisija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.10 Discovery: Preživjeti divljinu - Močvarna džungla, dokumentarni film 20.00 Madagaskar, animirani film Razmažene odrastanjem u sigurnosti njujorškoga zoološkog vrta, naviknute na redovito hranjenje, brigu i oduševljenost razdraganih posjetitelja, četiri će se životinje, koje pojma nemaju o tome kako život u divljini doista izgleda, nakon svoga bijega u slobodu neugodno iznenaditi. Osjećajni lav Alex (Boris Mirković), živahna zebra Marty (Ozren Grabarić), neurotična žirafa Melman (Drago Utješanović) i drski nilski konj Gloria (Zrinka Cvitešić) najbolji su prijatelji i najveće zvijezde zoološkog vrta 21.20 Kako se riješiti frajera u 10 dana, igrani film, romantična komedija 23.15 Idioti budućnosti, igrani film, znanstveno-fantastična komedija 00.45 Razbijač, igrani film, znanstveno-fantastični

10. veljače 2010. 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 11.00 Krašić: Stepinčevo, prijenos 12.45 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.25 Prijatelji 8, hum. serija 13.45 Happy Hour, hum. serija 14.05 Koga briga? 14.35 TV vrtić 14.55 Čarobna ploča 2 15.10 Kod Ane 15.25 Zvjezdane staze: Voyager 7 16.10 e-Hrvatska 16.45 Znanstvene vijesti 17.00 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002. 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija 20.15 Ususret Dori 21.20 Ja, robot, američki film 23.15 Vijesti na Drugom 23.27 Vrijeme 23.30 Nevini, serija 00.20 U tuđoj koži 2, serija

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan 22:00 Doktor s Beverly Hillsa 23:05 Vijesti 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Dokaz zločina, serija 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 Tragovi Irisa, igrani film 04:20 Dokaz zločina, serija 05:05 Seinfeld, serija 05:30 Naši najbolji dani, serija

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: NY, kriminalistička serija 20.55 Mentalist, kriminalistička serija 21.40 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 22.25 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.30 Zakon braće, kriminalistička serija (dvije epizode) 01.05 Luda vjenčanja, igrani film, romantična komedija 02.35 Astro show, emisija

NEDJELJA 05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijesti 08.10 Talijansko i “talijansko” na 4. Zagreb komu 09.25 Opera box 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.20 Monk 5, serija 11.05 Monk 5, serija 11.50 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Split: More 13.55 Živjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.35 Vijesti 15.44 Vrijeme sutra 15.45 Jack, američki film 17.35 Lijepom našom: Donji Andrijevci 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si 4 TV serija 21.50 Paralele 22.25 Vijesti 22.40 Vijesti iz kulture 22.50 Filmski vikend s Jackom Nicholsonom: Čast Prizzija, američki film 01.00 Monk 5, serija 01.45 Monk 5, serija 02.30 Fotografija u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Donji Andrijevci 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Split: More 05.40 Mir i dobro

ČETVRTAK 05.50 Najava programa 05.55 Riječ i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Sfinga: Osveta boga kiše, dokumentarna serija 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 4, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Trenutak spoznaje 15.35 Šimun Kožić Begna, dokumentarni film 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Indeks, emisija o školstvu 00.30 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.15 Strani dok. program 02.00 Bez traga 5, serija 02.45 Oprah show 03.25 Ivan Kožić Begna, dokumentarni film 03.55 Dossier.hr 04.40 Pola ure kulture 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

07. veljače 2010. 06.45 Pustolovine Marka i Goge 07.10 San o slavi, serija za djecu 07.35 Nindža kornjače, hongkonško-američki animirani film 09.00 Prijatelji 10.00 Nora Fora, TV igra za djecu 10.50 Biblija 11.00 Sisak: Misa, prijenos 12.00 Varšava: Ždrijeb za EP u nogometu 2012., prijenos 12.45 Naj naj trenuci ZOI Torino 2006. 13.40 Mnogi čarobni trenuci ZOI, dokumentarni film 14.25 HAKS Special 14.45 Sportski program 16.00 Olimp 17.00 Tenis, Zagreb Indoors, prijenos 1. polufinalnog meča 19.15 Olimp 19.30 Garaža: Alen Vitasović 20.05 Project A, hongkonški film 21.50 Sportske vijesti 22.05 Dobre namjere, TV serija 22.55 Nove avanture stare Christine 3, humoristična serija 23.20 Vrijeme je za jazz: James Carter Quintet, Međunarodni dani jazza

07:25 Bumba, crtana serija 07:40 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:05 Graditelj Bob, crtana serija 08:20 Winx, crtana serija 08:45 Dora istražuje, crtana serija 09:10 Tko je Samantha?, serija 09:40 Ulica sjećanja, serija 10:40 Automotiv, auto-moto magazin 11:10 Novac, business magazin 11:40 Eli Stone, serija 12:40 Kevin Hill, serija 14:40 Zemlja sunca, igrani film 17:15 Vijesti 17:25 Za ljubav novca, igrani film 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, glazbenohumoristični show 21:00 28 dana, igrani film 23:00 Red Carpet, showbiz magazin 00:20 Televizijska posla, serija 00:50 Schindlerova lista, film 04:10 Red Carpet , showbiz magazin 05:20 Televizijska posla, serija

06.50 Grupna terapija, humoristična serija 07.25 Miffy, animirana serija 08.05 Pink Panther, crtana serija 08.20 Astro Boy, crtana serija (dvije epizode) 09.10 Bakugan, crtana serija 09.35 Najbolje godine, humoristična serija (dvije epizode) 10.35 Jedna od dečkiju, humoristična serija 11.05 Jezikova juha, reality show 11.55 Scooby Doo 2, igrani film, komedija 13.30 Madagaskar, animirani film 14.55 Kako se riješiti frajera u 10 dana, igrani film, romantična komedija 16.50 Odred za čistoću, dokumentarna emisija 17.20 Hrvatska traži zvijezdu: Zablistaj! 2009., glazbeni show 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Prijetnja, igrani film, triler Tijekom važne utakmice američkog nogometa u Washingtonu, odjel domovinske sigurnosti zaprima terorističku prijetnju kako je na stadion unesena bomba, koja će vrlo brzo eksplodirati. Odjel kreće u utrku s vremenom, no problemi se javljaju i na drugim mjestima. Obitelj agenta Mikea Bookmana (David Arquette) je oteta, pa je on razapet između dvaju zadataka, spašavanja ljudi na stadionu i spašavanja svoje obitelji. 21.30 CSI: Miami, kriminalistička serija 22.20 Rob Roy, igrani film, akcijski 00.35 Idioti budućnosti, igrani film, znanstveno-fantastična komedija

11. veljače 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Prijatelji 8, hum. serija 13.55 Happy Hour, hum. serija 14.15 Kokice 14.45 TV vrtić 15.20 Kod Ane 15.40 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 16.30 Indeks, emisija o školstvu 16.55 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002.: Alpsko skijanje slalom, Janica Kostelić 18.00 Vijesti na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija 20.10 Večeras... 20.15 Ususret Dori 21.20 Andre, američki film 22.55 Vijesti na Drugom 23.07 Vrijeme 23.10 Bez traga 5, serija 00.00 Vip Music Club LP

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, info.magazin 22:00 Navy CIS, serija 23:05 Vijesti 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Dokaz zločina, serija 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 Sudnji dan, igrani film 04:15 Seinfeld, serija 04:40 Naši najbolji dani, serija 05:25 IN magazin

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: Miami, kriminalistička serija 20.45 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.25 Kućanice, dramska serija 23.15 Vijesti, informativna emisija 23.25 CSI: NY, kriminalistička serija 00.10 Mentalist, kriminalistička serija 00.50 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 01.35 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 02.20 Astro show, emisija

dani vjenčanja

broj 329 / 05.02.2010.

Fotografiranje i video snimanje vjenčanja

Kako birati fotografa i video snimatelja Autor: Sandra Škreblin Šplajt Snimio: Dragutin Škreblin Digital Foto Art - Zabok

jenčanje je jedinstveni i neponovljivi doživljaj za svake mladence. Oni ulažu mnogo truda, vremena i energije kako bi organizirali taj poseban dan i uživali u njemu sa svima onima do kojih im je stalo. Osjećaj uzbuđenosti, taj slatki nemir koji ih prati cijeloga svadbenog dana, sve do trenutka dok kažu DA, svima se ureže u sjećanje zauvijek. Taj osjećaj nitko im ne može ukrasti. Ono što će moći pokazivati i onima koji nisu bili s njima taj dan, čime će se moći hvaliti, što će ih podsjećati su svakako fotografije. Fotografije i video snimka su jedini fizički dokazi s vjenčanja. To je ono što ostaje nakon što se počaste gosti, otpleše, pojede torta, povene cvijeće. Ne želim pretjerivati i reći da su zato fotografije i video snimka najvažnije. Ne, one su toliko važne koliko su važne samim mladencima: nekima manje, nekima više. One su isto toliko dobre, koliko su

mladenci njima zadovoljni. Susrećući se svakodnevno s mnoštvom svadbenih fotografija raznih autora, mogu samo reći da se i meni osobno neke sviđaju više, neke manje. Ako se meni ne sviđaju, ne znači da nisu dobre. Ako je mlada zadovoljna s fotografijama, fotografije su dobre. Jedina prava mjera za dobre fotografije je da je onaj tko je fotografiran zadovoljan (ovdje se, naravno, podrazumijeva da govorimo o tehnički korektno izvedenim fotografijama, koje se razlikuju u različitim pristupima snimanju, obradi i prezentaciji pojedinog autora). I fotografije i video snimka su autorski rad i po tome su unikat. Ne možete isto poslikati, niti usnimiti dvije različite svadbe: ne samo da se ne radi o istim mladencima, radi se i o različitim gostima, glazbi, dekoraciji, različitim vremenskim prilikama, inspiraciji... Kako izabrati koga želimo? Budući da bi fotografa i snimatelja trebali upoznati, najvažnije je pregledati njihove prijašnje radove. Ne dajte se zavarati savršenim fotografi-

jama mladenaca koji su i inače u medijima pa im poziranje nije strano. Pregledajte, ako je moguće, nekoliko svadbi. U nekim foto studijima radi i više snimatelja i fotografa, pa ako se može organizirati, tražite baš onoga čiji vam se rad dopada. Isto tako, pitajte za slobodne termine, razgovarajte s fotografom. Vi sami odlučujete kome ćete prepustiti da zaustavi vrijeme i da vam ulovi vaš trenutak i vaš dan. Fotografu je važna komunikacija s mladencima. On mora znati njihove želje i preferencije, mora ih barem malo

upoznati kako bi mu bilo lakše fotografirati. Često fotograf predlaže probno fotografiranje nekoliko dana prije samog vjenčanja na dogovorenoj lokaciji da se mladenci opuste i vide što se od njih očekuje. Mogu se isprobati neke poze, provjeriti kakvo je svjetlo u to doba dana kada će se fotografirati, izmjeriti koliko im je vremena potrebno da se do lokacije dođe. Ukoliko mladenci imaju neke svoje ideje, treba ih navesti fotografu u fazi dogovaranja kako bi se mogao pripremiti za realizaciju. Naravno, ukoliko postoje

ograničenja, fotograf će upozoriti mladence na neizvedive stvari. Evo primjera. Mladencima se dopada album njihovih prijatelja čije je vjenčanje bilo u svibnju. Poziranje je odrađeno u dvorištu dvorca i to im se jako sviđa. Međutim, njihovo je vjenčanje u studenome. I oni bi željeli takve fotografije iz istog dvorišta dvorca. Nije moguće napraviti slične fotografije jednostavno zato što priroda u studenome ne izgleda kao u svibnju kada je sve zeleno, sjajno i prekrasno. Ako imate sreće, studeni može biti topao, ali boje koje vas okružuju su daleko od zelene. Sunce je u sasvim drugom položaju i daje potpuno drugačije svjetlo. Može se desiti da padne snijeg i onda to mogu biti krasne zimske fotografije. S time da se zaista mora voditi računa o dužini dana i noći. U svibnju možete fotografirati do 20 sati, dok je u studenome već u 17 noć. Ono što fotograf u tom slučaju može predložiti mladencima je fotografiranje u dvorcu ako to vlasnici dozvole. Iskusan i vješt fotograf znat će pronaći onih nekoliko

digital foto art Zabok, Matije Gupca 74 www.dfa.hr 049 223 900 info@dfa.hr

kvadrata koji su mu potrebni da bi napravio foto session u hodu. Fotografiranje i video snimanje u ovim su našim područjima najčešće i najviše reportažna. Polako postaje trend da se napravi poziranje i fotografiranje mladenaca, no često je problem odvojiti vrijeme za to. Da bi se otišlo na neku lokaciju i napravio mini session potrebno je barem sat vremena (i više) što mladenci teško odvajaju u natrpanom svadbenom rasporedu. Zato su fotografima draža ljetna vjenčanja jer je dan duži i ima više svjetla i vremena. Druga mogućnost je napraviti session neki drugi dan: u nedjelju nakon vjenčanja, u tjednu prije ili poslije vjenčanja, no samo rijetki mladenci pristaju na to jer treba ponoviti frizuru, šminku, napraviti drugi buketić i haljina se mora zadržati nekoliko dana. Mladencima je potrebno malo se odvojiti od svih gostiju kako bi se mogli usredotočiti na samo poziranje. Gužva i buka odvlači im pažnju, prijatelji ih nasmijavaju i prilično otežavaju posao

dani vjenčanja

broj 329 / 05.02.2010. fotografu. Mladenci kojima su važne fotografije, moraju biti spremni odvojiti vrijeme za fotografiranje. Reportažni dio se podrazumijeva: kod njega, kod nje, obred vjenčanja, fotografiranje s roditeljima, kumovima, prijateljima, obitelji, prvi ples, torta. Fotograf i snimatelj prate događanja kroz dan i bilježe ih. Ukoliko mladenci žele svoje fotografije, romantične, nježne, njihove, moraju u dogovoru s fotografom izabrati neku lokaciju i pozirati opušteno, zadovoljno jer će se sve emocije vidjeti i na fotografijama. Ne možete očekivati od fotografa da napravi cijeli album spontanih fotografija mladenaca. On može uslikati fotografije koje će odisati atmnosferom zabave, na kojima će se vidjeti da su se ljudi zabavljali, plesali, veselili, smijali. Fotograf može uloviti razne trenutke, portrete, no vrlo je teško uloviti takve spontane fotografije para ili više ljudi. Bazirati se samo na spontanom fotografiranju je za fotografa prilično fizički naporno. Dobar fotograf dat će sve od sebe da napravi mladencima najbolje moguće što može, zna i umije u danim okolnostima s opremom s kojom raspolaže. Svojom suradnjom mladenci mu mogu jako puno pomoći na obostrano zadovoljstvo: fotograf će biti zadovoljan svojim radom, a mladenci svojim fotografijama. Kada birate fotografa birajte prema sljedećem: iskustvo, vještina, znanje, simpatičnost, preporuke, dopadljivost, dostupnost, fleksibilnost, stil. Iskusni fotograf znat će se snaći u svakoj situaciji. Nakon dosta svadbi i rada s fotoaparatom jednostavno je brz i vješt, zna koristiti opremu i vjerojatno je već i dosta posjeduje. Zna što treba poslikati prije, tijekom i nakon obreda, i ulovit će mnoštvo trenutaka za koje niste ni svjesni da su se dogodili. Simpatičnost treba biti obostrana jer pozitivna komunikacija će dati bolje fotografije budući da će mladenci biti opušteniji, nasmijani, vedri i veseli. Zadatak je fotografa da ih nasmije, opusti, namjesti u pozu kako bi fotografije bile ono što i oni žele i maksimalno što se može napraviti u određenim uvjetima. Preporuke prijatelja i poznanika pomažu u stvaranju povjerenja prema fotografu. Mladenci ne mogu znati kakve će slike biti, a fotografiranje se ne može ponavljati. Zato je važno da u fotografa imate povjerenja da će zaista napraviti najbolje što se može. Mladencima se mora dopadati to kako fotograf radi: njegov stil mora biti u skladu s onim što su i sami zamislili. Isto tako, mladenci bi trebali dozvoliti fotografu da ih uslika i onako kako ih on vidi i kako se njemu čini da će biti dobro. Fotograf mora biti dostupan za dogovor, za probu, za dodatna pitanja. Mladenci slobodno pitaju nešto za što nisu sigurni, a komunikacijski kanali mogu biti e-mail ili mobitel. Ukoliko se dogovoreni plan vjenčanja promijeni, fotograf mora biti fleksibilan i prilagoditi se mladencima u čemu mu svakako pomaže iskustvo i vještina.

(prvi dio)

KAKO ZAPROSITI - 50 originalnih načina Pripremio: Dario Jagatić Vjenčani portal za mladence i organizaciju vjenčanja www.vjencanjesnova.com

ručnički prsten na prst, a ujutro ju probudite romantičnim doručkom sa jagodama sa šlagom. To će se činiti kao još jedna romantična gesta dok ne otkrije pravo iznenađenje, prsten na svojoj ruci!

ako ćete pokazati ženi svog života da je želite zauvijek pored sebe? Kako ju najljepše zaprositi? U potrazi za inspiracijom, našao sam mnogo zanimljivih, neobičnih, ali i neostvarivih i nerealnih načina. Evo mog izbora primjenjivih najljepših 50, na jednom mjestu u ovom članku, a neke originalne izložene ideje su se pojavile u toku pisanja ovog članka. Tradicionalno, muškarac prosi svoju djevojku nudeći joj zaručnički prsten. Ukoliko ona prosi njega, također može u zalog svoje ljubavi dati neki komad nakita (narukvicu, sat). Ono što nikada ne smijete zaboraviti u vezi prosidbe jest da će ona (ili on) prepričavati svoju priču prijateljima, poznanicima, pa čak i djeci i unucima. A nitko ne voli kada je priča bez zapleta, bez sadržaja. Ne želite valjda da se o vašoj prosidbi priča u jednoj rečenici poput “Svi su nas već gnjavili kad ćemo se oženiti pa me nakon nekog vremena pitao, onako, usput”. Dokažite svoju ljubav time što ćete smisliti nešto što ne mora biti skupo, niti će zahtijevati previše akcije… traži se samo malo ljubavi i dobre volje!

1

Napunite kadu za vas dvoje okruženu mirisnim svijećama, a put do kade posipajte ružinim laticama. Prsten čvrsto zavezati za gumenu patkicu ili neku drugu plutajuću figuricu i pustiti neka pluta po vodi u njenom smjeru. Pažnja! Paziti da je odvod dobro začepljen da ne bi ostali bez prstena.

2

Napravite put od svijeća-lučica od ulaza u stan do posipanih ružinih latica u obliku srca, a u sredinu srca stavite kutijicu s prstenom. Najbolje ide uz prigušena svjetla.

3 Dok joj masirate stopala, nataknite prsten na njen mali nožni prst.

4

Pošaljite svoju dragu na lov na blago. Ostavite puno malih poruka s tragovima po kući, tako da će svaka poruka voditi do sljedeće, sve dok ne pronađe skriveni prsten.

5 Ponekad nije bitno kako se prosi, nego gdje. Zaprosite je na mjestu gdje ste se prvi put poljubili, gdje ste se upoznali… svaki par ima svoje neko posebno mjesto. Vaša draga će se uvijek sjećati kako ste se sjetili vašeg posebnog mjesta.

6

Zavežite crvenu satensku traku od ulazne kvake do najdaljeg mjesta u stanu (satenska traka može se kupiti u trgovinama tekstilom, hobby shopovima, knjižarama...). Na traku zavežite kartice na koje ste napisali sjećanja ili neke lijepe misli u vezi vaše veze koje će ona čitati kako bude slijedila traku. Na kraju trake čekate ju vi, njena srodna duša, sa prstenom u ruci.

7

Ne morate kupiti prsten. Kupite narukvicu, sat ili

 15  Ako živite ili ste na odmoru na moru, odvedite ju na šetnju po plaži. Ondje ćete zajedno naći (na mjestu gdje ste sat vremena ranije zakopali pod izlikom da idete do kioska po novine) bocu s porukom “Udaj se za mene”.

 16 

Na plaži sagradite što ljepšu kulu od pijeska (na sigurnoj udaljenosti od mora). Na vrh ili drugo mjesto na kuli stavite kutijicu sa prstenom i pozovite svoju dragu da se dođe diviti vašem graditeljskom umijeću.

 17  Dok vaša draga drijema na plaži, nekoliko metara od nje napišite prosidbu u pijesku ili sastavite riječi od školjki i grančica.

 18  slično i ugravirajte na poleđinu “Udaj se za mene!”

8 Uz pomoć prijatelja, snimite prošnju video kamerom. Organizirajte večernje gledanje filmova za vas dvoje i umjesto filma iz videoteke ubacite svoj dvd.

9

Uzmite njen digitalni fotoaparat i povedite prijatelja. Napišite kartone sa riječima (svakom posebno) UDAJ, SE, ZA, i MENE. Slikajte se sa svakim kartonom posebno. Kasnije joj recite da ste posudili njezin fotoaparat i zamolite da vam prenese slike na računalo.

Unajmite avion koji će nositi traku sa porukom “Udaj se za mene…. (njeno ime)…(vaše ime)”

 19  Povedite ju na romantični privatni panoramski večernji let avionom (ostvarivo preko putničkih agencija), u toku leta ju zaprosite, a nakon leta obavezno neka vas čeka pripremljen šampanjac da to proslavite.

 20 

Raspitajte se za vožnju balonom koja se sve češće može ugovoriti u cijeloj Hrvatskoj. Zaprosite ju dok ste u zraku (pazite da vam ne ispadne prsten).

 10 

 21 

Moderna prosidba za ljubitelje sms poruka: sms porukama u obliku zagonetnih uputa dovedite ju do mjesta gdje ju, naravno, čekate s prstenom.

U filmskom stilu, pred najavljeni večernji izlazak unajmite limuzinu, a vozač neka ju dočeka sa tekstom prosidbe na bijelom kartonu. Glavno iznenađenje je unutar limuzine, vi i vjenčani prsten.

 11 

Za prave internet surfere: napravite web stranicu sa svojom prosidbom! Besplatna web stranica se može napraviti na svakom koraku (npr. Yahoo-geocities ima čak i jednostavan alat) i onda joj samo na papiriću dajte (ili pošaljite u e-mailu) adresu stranice kao “nešto jako bitno što ste našli za nju na internetu, a moglo bi ju zanimati”.

 12  Za generalno iznenađenje, nabavite veliku kartonsku kutiju od velikog televizora ili frižidera. Izrežite dno, cijelu kutiju omotajte ukrasnim papirom, stavi veliku mašnu i poruku “Što je u kutiji dobivaš na cijeli život”. Donesite kutiju k njoj na posao ili kod kuće i “upakirajte se” prije nego što dođe.

 13 

Organizirajte putovanje iznenađenja. Spakirajte svoje i njene torbe za vikend, stavite joj povez na oči i odvezite vas na neko romantično mjesto sa hotelom. Dogovorite da vas pri dolasku u hotel čeka otvaranje šampanjca, najbolji trenutak za još jedno iznenađenje: prosidbu!

 14 

Da li ona čvrsto spava? U toku noći nataknite joj za-

 22 

Nikako ne zaboravite na klasičnu varijantu koja ide uz svaku prigodu: buket cvijeća i kutijica s prstenom upletena u aranžman na središnje mjesto.

 23  Po zimi, napravite u dvorištu velikog snjegovića, potrudite se oko detalja (šal oko vrata, mrkva za nos) a u snješkovom trbuhu izdubite rupu. Trenutak prije nego joj pokažete svoje remekdjelo, u udubinu stavite kutijicu sa prstenom.

 24  U knjižari kupite malu knjigu ljubavne poezije. Na prve stranice napišite romantičnu posvetu, a ispod ljepljivom trakom pričvrstite zaručnički prsten.

 25  Ukoliko nigdje nemate privatnosti, unajmite sobu u lijepom hotelu u vašem gradu. U sobi pripremite šampanjac, ruže i ružine latice, svijeće i delicije od čokolade. Savršeni ambijent za prosidbu! Jeste li među ovim idejama našli nešto i za sebe? Ako niste, drugi dio članka i novih 25 ideja kako zaprositi slijedi u sljedećem izdanju Zagorskog lista.

dani vjenčanja

broj 329 / 05.02.2010.

VJENČANI BUDŽET gdje i kako uštedjeti? Autor: Branka Biščan vjenčani portal za mladence i organizaciju vjenčanja www.vjencanjesnova.com

ada mladenci počnu stavljati cijene i brojke na papir, rijetki su oni koji ne gledaju izračun potrebnog budžeta s nevjericom. U ovom članku dajemo vam savjete gdje sve možete uštedjeti po stotinu, pet stotina ili čak tisuću kuna po određenoj usluzi kod organizacije vjenčanja. Ušteda na budžetu ne znači da morate odustati od svog vjenčanja iz snova, samo morate naći kompromis između svojih želja i financija s kojima raspolažete.

Osnovni savjeti za uštedu na vjenčanom budžetu:

1. Produžite vrijeme planiranja vjenčanja – ukoliko organizaciju vjenčanja rastegnete na godinu dana ili duže, imate velike šanse da više uštedite do dana vjenčanja. Primjerice ako se odlučite svaki mjesec ostavljati na stranu 500 kuna iz plaće mladenke i mladoženje, nakon godinu dana imati ćete 12.000 kuna na raspolaganju za troškove vjenčanja. 2. Izbjegavajte vjenčanja oko Valentinovog ili dana Svih svetih – poznato je da u to doba cijene cvijeća na veleprodaji mogu skočiti do 200% što automatski diže cijene vaših cvjetnih dekoracija. 3. Uzmite u obzir vjenčanje na petak umjesto subote – mnogo restorana i sala za vjenčanje baš za organizaciju svadbenih svečanosti petkom daje popust od 5-10% na cijenu menija, također neke sale daju popuste za vjenčanja “izvan sezone” npr. u vrijeme Korizme, ili pred božićne blagdane. 4. Umjesto dizajnerske vjenčanice odaberite onu šivanu u salonu vjenčanica – vrlo često je najam haljina poznatih dizajnera vjenčanica dvostruko skuplji nego da iznajmite vjenčanicu koja je šivana u samom salonu. 5. Raspitajte se za besplatne stvari – bilo da iznajmljujete vjenčanicu, kaparite restoran ili nešto treće, mnoge firme vam daju neke stvari gratis: primjerice u nekim salonima vjenčanica dobit ćete jastučić za prstenje, podvezicu i veo, a u nekim restoranima gratis kolače, svadbenu tortu ili čak vikend na moru. 6. Napravite sami dekoracije za stolove za goste – zdjelica s vodom u kojoj je par plivajućih svjećica i cvjetova izgledat će odlično, a vama će prepoloviti troškove dekoracija. 7. Odaberite restoran/salu kojoj nije potrebno mnogo dekoracija – sala koja je sama po sebi stilski uređena trebat će minimalne zahvate dekoriranja.

8. DJ kao jeftinija glazbena opcija – mnogo parova se odlučuje za DJ-a umjesto banda na vjenčanju i iz financijskih razloga i zbog trenda modernije svadbene večere. 9. Sami izradite pozivnice, zahvalnice i revere – ukoliko imate vremena i vrijedne pomagače, sami možete izraditi pozivnice, zahvalnice i revere. Izrada nije komplicirana, a možete značajno uštedjeti. Trebate li ideje kako izraditi bilo što za vjenčanje, posjetite portal www.vjencanjesnova.com i potražite rubriku Napravite sami sa slikovnim korak-po-korak uputama izrade. 10. Okupljanje gostiju tek pred crkvom – izbjegavanjem tradicionalnog okupljanja gostiju kod mladoženje i mlade štedite na nekoliko stvari: hrani i piću za goste, ukrašavanju automobila

te nije potrebna glazbena pratnja (tamburaši i harmonikaši). 11. Kupujte na vrijeme, na rasprodajama – cipele za mladenku, haljinu iza ponoći, odijelo i cipele za mladenca… sve to možete kupiti na nekoj od polugodišnjih rasprodaja (rasprodaje po trgovinama u pravilu su u siječnju i početkom veljače, te u lipnju i početkom srpnja). Osjećat ćete se zadovoljno kada kupite savršeno odijelo ili prelijepe cipele u pola cijene od očekivane. Trebate li još ideja kako uštedjeti na vašem vjenčanju ili želite podijeliti svoje ideje, pridružite se forumskoj temi: Vjenčani budžet - gdje se sve može uštedjeti na www.vjencanjesnova. com

dani vjenčanja

broj 329 / 05.02.2010.

Davanje kapare i plaćanja prije vjenčanja Autor: Branka Biščan vjenčani portal za mladence i organizaciju vjenčanja www.vjencanjesnova.com

esta pitanja u vezi planiranja vjenčanja su: “Koliko iznose kapare za vjenčanicu, salu, glazbu?”, “Trebamo li imati ušteđevinu prije vjenčanja?” ili “Što sve treba platiti prije vjenčanja?”. Odgovori na ova pitanja nisu jednaki za sve mladence, a za što je sve potrebno dati kaparu i što ćete morati platiti prije vjenčanja, pročitajte u ovom članku. Fiksni troškovi prije vjenčanja Bez obzira da li ste trebali dati kaparu za neke usluge, postoje fiksni troškovi za stvari koje morate platiti prije vjenčanja i koje morate imati na umu pri organizaciji. Neki parovi te troškove snose kako oni dođu, bilo plaćanjem od svojih prihoda ili im te troškove pokrivaju roditelji, kumovi, rodbina. Svakako sigurnija opcija je imati ušteđevinu prije vjenčanja, jer teško je računati na novac koji još nemate – a zbog raznih životnih situacija možda će vam ga u tom trenutku biti nedovoljno.

Evo popisa troškova na koje možete računati prije vjenčanja ili na sam dan vjenčanja (prije čina sklapanja braka): • Troškovi sklapanja braka – za izvode iz matice rođenih, prijava namjere sklapanja braka, zaručnički tečaj, naknada za sklapanje braka • Pozivnice, zahvalnice, knjiga gostiju, kartice za raspored sjedenja itd. • Kolači i torta • Cipele za mladenku i mladenca • Odijelo za mladenca • Vjenčanica i haljina iza ponoći (ukoliko ih kupujete ili dajete šivati) • Donje rublje • Plesni tečaj • Vjenčano prstenje i nakit za vjenčanje • Frizer, šminkanje, kozmetički tretmani • Momačka i djevojačka večer • Strani aperitivi za restoran • Zakuska i piće kod mladenke i mladenca za prijem gostiju Davanje kapare prije vjenčanja Smisao kapare je pojačanje ugovora između vas i pružatelja usluge za vjenčanje. Od kapare nemojte bježati, jer drugoj strani ona daje potvrdu da ste ozbiljni

u vezi dogovora no ujedno i veže drugu stranu na ispunjenje posla. Prilikom davanja kapare obavezno napišite ugovor kojim se određuju vaše obveze i obveze druge strane, cijena, iznos dane kapare te druge bitne stvari koje mislite da bi ugovor trebao sadržavati. Kapara se mora uračunati u ispunjenje vaše obveze, znači trebate platiti još samo razliku do pune cijene ili ako plaćate punu cijenu, kapara vam se vraća. Ovisno o dijelu Hrvatske, iznosi kapara i usluge koje se moraju kapariti variraju, a ovdje je popis usluga koje se najčešće kapare: • Restoran/sala/hotel • Najam vjenčanice • Fotograf i snimatelj • Band/DJ/Glazba za vjenčanje Bez obzira koliki vaši predviđeni troškovi prije vjenčanja bili, uvijek je dobro imati nešto novca “u rezervi”. Čak i ako u potpunosti vladate troškovima i vjenčanim budžetom, taj ušteđeni novac bi vam mogao dobro doći. Ako ništa drugo, kada sve prođe, sigurno ćete ga s veseljem potrošiti na bračno putovanje.

sport

sport Pojedinačno PH u šahu za žene

Minimalan zaostatak Mirjane Medić Tomislav Benčić KRAPINA

subotu je u Krapini u maloj festivalskoj dvorani započelo Pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u šahu za žene. Pravo nastupa na prvenstvu izborilo je deset trenutno najboljih hrvatskih šahistica. Uz domaću uzdanicu Mirjanu Medić, tu je i aktualna prvakinja Borka Frančišković. Uz njih još se za naslov bore Kristina Šolić, Mara Jelica, Ana Iveković, Rajna Šargač, Petra Kruljac, Ana Berke, Ivona Purgar i Tihana Iveković. Organizatori ovog Prvenstva su Hrvatski šahovski savez i Šahovski klub Krapina. Zainteresirani preostale partije mogu doći pogledati u dvoranu ili pratiti uživo na Internet stranicama Hrvatskog šahovskog saveza www.crochess.com.

Rezultati

1. kolo: Berke - Purgar 0,5:0,5, Frančišković - Šolić 1:0, T. Iveković - Kruljac 0:1, Medić - Šargač 0,5:0,5, A. Iveković - Jelica 1:0. 2. kolo: Purgar - Jelica 0:1, Šargač - A. Iveković 1:0, Kruljac - Medić 0:1, Šolić - T. Iveković 1:0, Berke - Frančišković 0:1. 3. kolo: Frančišković - Purgar 1:0, T. Iveković - Berke 1:0, Medić - Šolić 1:0, A. Iveković - Kruljac 0,5:0,5, Jelica - Šargač 0,5:0,5. 4. kolo: Purgar - Šargač 1:0, Kruljac - Jelica 0,5:0,5, Šolić - A. Iveković 1:0, Berke - Medić 0:1, Frančišković - T. Iveković 1:0. 5. kolo: T. Iveković - Purgar 0,5:0,5, Medić - Frančišković 0,5:0,5, A. Iveković - Berke 1:0, Jelica - Šolić 0:1, Šargač - Kruljac 1:0. 6. kolo: Purgar - Kruljac 1:0, Šolić - Šargač 1:0, Berke - Jelica 0,5:0,5, Frančišković - A. Iveković 1:0, T. Iveković - Medić 0,5:0,5

Trenutni poredak:

1. Frančišković 5,5, 2. Medić 4,5, 3. Šolić 4, 4. Jelica 3,5, 5. Šargač 3, 6. Purgar 3, 7. T. Iveković 2, 8. Kruljac 2, 9. A. Iveković 1,5, 10. Berke 1.

Novi vizualni identitet PK Olimp Terme Tuhelj TUHELJSKE TOPLICE - Jedan od rijetkih slobodnih vikenda

bez plivačkih natjecanja članovi Plivačkog kluba Olimp Terme Tuhelj iskoristili su za promociju svog novog vizualnog identiteta. Riječ je o novoj maskoti patku OLI-ju koji se nalazi i u novom logotipu. Ujedno je promovirana i nova Internet stranica kluba www.sd-olimp.hr. Patak ili kako ga u klubu zovu racman našao se i na novim jaknama u kojima će članovi PK Olimp već ovog vikenda krenuti put Siska na Regionalno Prvenstvo Hrvatske za kadete i početnike. Internet stranicu napravilo je nekoliko roditelja entuzijasta koji su tokom novogodišnjih praznika marljivo radili na osmišljavanju izgleda stranice, te popunjavanjem stranica sadržajima vezanim uz plivače, njihove rezultate i mnoštvom podataka o samom klubu. Na stranici se nalazi i dio koji nosi naslov „Mediji o nama“ gdje se nalazi mnoštvo skeniranih tekstova iz novina koje redovito prate rad kluba kao što su Zagorski list i Večernji list, kao i tekstovi s internetskih stranica radio Stubice. Vrlo brzo se na službenim Internet stranicama Hrvatskog plivačkog saveza našao link na ovu stranicu. (tb)

SIR u malom nogometu ulaze u samu završnicu

Zagorski vodovod i Armko izborili finale ZABOK - Nakon utakmica trećeg kola po skupinama poznati

su finalisti ovogodišnjeg izdanja Sportskih igara rekreativaca. To su Zagorski vodovod koji je u odlučujućoj utakmici skupine A s 6:2 bio bolji od Elektre, te Armko koji je s 2:1 pobijedio Policijsku upravu. Turnir završava 6. veljače. Prvo će utakmicu za treće mjesto odigrati Elektra i Policijska uprava i to u 18 sati, da bi u 18.30 u finalu snage odmjerili Zagorski vodovod i Armko. (t. z.)

broj 329 / 05.02.2010.

zagorskilist

13. kolo A-1 lige košarkaša, Borik-Zabok 78:79

Šestom uzastopnom pobjedom Zabok preuzeo vrh Tomislav Zrinšćak ZADAR

ošarkaši Zaboka nastavljaju veliku seriju. Očito im paše dalmatinski zrak, jer su nakon Splita, Šibenika, Kaštele i Trogira u gostima uspjeli svladati i Borik Puntamika. Utakmicu je tricom riješio kapetan Lež i to sedam sekundi prije kraja prvog produžetka. Zabok je u Zadar otputovao bez ozlijeđenog Budimira i s nedovoljno oporavljenim Tomeljakom, no unatoč tome na svom parketu uvijek neugodni Borik morao je potpisati kapitulaciju. Ovom pobjedom Zabočani su preuzeli vrh s istim omjerom pobjeda i poraza kao i Svjetlost i Darda, ali i s najboljom koš razlikom (+79). Od samog početka Zabok je bio bolja momčad. Peklarić koji je dobio veću minutažu zbog ozljede Budimira odlično je započeo utakmicu, baš kao i Krapić i Krajačić. Minutu prije kraja prve četvrtine Peklarić polaže za +7 (8:15), no serijom od pet koševa Jurjevića na kraju prve četvrtine rezultat je 13:15. Domaćin dolazi do izjednačenja preko Ivanova u 14. minuti (17:17), no tricom odgovara Lež i Zabok ponovno vodi (17:20). Zabok je u stalnom vodstvu, odličnom igrom nastavio je Krapić, a na veliki odmor odlazi se s rezultatom 30:37. Veći dio treće četvrtine Zabok je održavao prednost, no ponajviše zahvaljujući raspoloženom Petaniju Borik dobiva četvrtinu rezultatom 19:12 i u zadnjih se 10 minuta ulazi s izjednačenim rezultatom (49:49). Na početku četvrte četvrtine koševima Mrve i Petanija Borik po prvi puta ima četiri koša viška (53:49), no Zabok tada radi seriju od 10:0 koju tricom završava vrlo dobri Peklarić i u 36. minuti rezultat je 53:59. Na ulazu u 38. minuti ta je prednost porasla i na +8 (58:64), no agresivni domaćin nije se predavao. Prvo je položio Pavić, pa je tricu postigao Petani, a nakon

toga položio je i Ivanov i serijom od 7:0 Borik se vraća u vodstvo minutu i pol prije kraja (65:64). Zabok ponovno preokreće rezultatom koševima s linije slobodnog bacanja i deset sekundi prije kraja Krapić zabija oba bacanja za 67:70. No samo tri sekunde prije kraja Petani zabija tricu iz nemoguće situacije, te vraća stvari na početak 70:70. Gosti više nisu imali vremena za napad pa se krenulo u produžetak. Borik je prve četiri minute produžetka bio u stalnom vodstvu, no tada tricu za 76:76 zabija Tomeljak. Čakarun polaže za 78:76, da bi sedam sekundi prije kraja kapetan Lež postigao tricu za konačnih 78:79 i novo veliko slavlje Zabočana. Junak utakmice svakako je Robert Lež (15 p, 3 as) koji je postigao odlučujuću tricu, a ponovno je sjajan bio Ante Krapić (19 p, 8 sk). Odlično je odigrao i Peklarić (15 p, 4 sk), a kapu treba skinuti heroju Ivanu Tomeljaku (11 p, 2 as 9 koji već tri utakmice stišće zube, igra ozlijeđen, a uvijek ključni čovjek u zabočkim pobjedama. U redovima domaćih najbolji je bio Teo Petani (23 p, 8 sk), njemu uz bok bio je Marin Jurjević (20 p), a solidno je odigrao i kapetan Mrva (15 p, 4 sk). Borik je imao dominaciju u skoku, čak su 14 puta Zadrani skočili u napadu i otvorili si drugu šansu, no ni to ime nije bilo dovoljno za pobjedu. Jako oružje Zaboka bila je trica (pogodili 9 od 20), a Zabočani su imali bolji šut za dva, kao i s linije slobodnih bacanja što je i

presudilo pobjednika.

Ostali rezultati 13. kola:

Dubrovnik-Šibenik 101:74, VROS Darda-Trogir 82:83, Dubrava-Split 86:79, Svjetlost-Kaštel galerija 79:73.

U subotu protiv Dubrave

U subotu u utakmici 14. kola A-1 lige košarkaša u Bedekovčini gostuje Dubrava. Zagrepčani su jedina momčad koja je u ovom prvenstvu uvjerljivo slavila protiv Zaboka (78:64). Bit će to prava prilika za po-

ravnanje računa. Zabok bi pobjedom gotovo sigurno bio u ligi za prvaka, dok bi s druge strane poraz Zagrepčane itekako udaljio od lige za prvaka. Sigurno nas očekuje uzbudljiva utakmica dvaju velikih rivala. Upravo iz tog razloga, ali i zbog fantastičnih rezultata koje postiže u zadnje vrijeme, kao i atraktivne košarke koju prezentira vodeći Zabok zaslužuje punu dvoranu. Utakmica Zaboka i Dubrave igra se u standardnom terminu u 19 sati.

1. ZABOK

1058

979

+79

2. Svjetlost

1090

1049

+41

3. VROS Darda

1060

1029

+31

4. Trogir

1092

1076

+16

5. Split

1022

968

+54

6. Dubrava

1007

1004

7. Borik Puntamika

970

984

-14

8. Dubrovnik

1050

1087

-37

9. Kaštel galerija K.

957

1010

-53

1053

1173

-120

10. Šibenik

BORIK - ZABOK 78:79 (13:15, 17:22, 19:12, 21:21, p 8:9)

BORIK

Teo Petani Ive Ivanov Ivo Pavić Ante Dević Mate Mrva Marijan Čakarun Tomislav Dražović Niko Marin Tomislav Trskot Marino Jurjević Ivan Baždarić Šime Olivari UKUPNO:

min. koš 32,00 23 32,00 10 37,00 2 16,00 4 39,00 15 19,00 4 4,00 0 0,00 0,00 29,00 20 0,00 17,00 0 225,00 78

2p 4/7 5/8 1/1 1/2 3/5 2/5 0/0

3p 1p 2/3 9/14 0/0 0/2 0/6 0/0 0/1 2/2 2/8 3/4 0/0 0/0 0/0 0/0

4/10 4/10

sk. as. ol. iz. 3+5 2 2 1 3+5 1 0 3 4+0 0 2 0 0+0 0 1 4 2+2 2 0 4 5+2 0 0 0 1+0 1 0 0

0/1 0+0

0/2 0/0 0/0 2+0 20/40 8/28 14/23 20+14

0 6

2 9

ZABOK

Ivan Čular Mario Pešut Igor Peklarić Danijel Krajačić Ante Krapić Ivan Tomeljak Robert Lež Vladimir Kuljanin Goran Marić 1 Vedran Nakić Marcel Stojković 0 Milan Kolovrat 13 UKUPNO:

min. koš 31,00 5 5,00 0 36,00 15 6,00 4 41,00 19 27,00 11 33,00 15 18,00 4 0,00 7,00 3 21,00 3 0,00 225 79

2p 0/2 0/0 3/6 2/2 4/7 3/4 2/5 1/3

3p 1p 0/0 5/6 0/0 0/0 3/4 0/0 0/1 0/0 0/1 11/17 1/4 2/2 3/6 2/2 0/0 2/2

0/0 1/1 0/1 1/3

sk. as. ol. iz. 3+2 2 1 4 0+0 0 1 0 3+1 1 0 0 0+0 1 1 0 8+0 0 1 1 1+0 2 1 3 0+0 3 2 4 3+2 0 1 2

0/0 3+1 0/0 2+0

0 0

0 1

1 0

15/30 9/20 22/29 23+6

Zadar, Dvorana Jazine. Suci: Medan, Peić, Sušanj

Seniori KK Krapina slavili u drami protiv Sesveta KRAPINA U rijetko viđenoj

drami košarkaši Krapine pobijedili su Sesvete s pola koša razlike u 11. kolu C-1 lige košarkaša. Sesvećani su vodili i dominirali 35. minuta utakmice, no nesvakidašnja završnica pripala je domaćim košarkašima koji su tricama Telišmana, Strehovca i Hohnjeca uspjeli preokrenuti rezultat. Kod rezultata 82:84, deset sekundi prije kraja utakmice dosuđena je nesportska pogreška nakon

prekršaja nad Mužarom koji pogađa samo jedno slobodno bacanje (83:84). Krapina ima još loptu sa strane, a Hohnjec šest sekundi prije kraja dovodi svoju momčad u vodstvo od 85:84- Gosti zovu minutu odmor, no loše koriste preostalo vrijeme, Hohnjec lovi loptu i promiče se u junaka utakmice.

Poraz kadeta

Nažalost kadeti KK Krapina porazom su zaključili jednu

vrlo dobru sezonu. Bolji od njih bio je zagrebački Medveščak koji je pobijedio rezultatom 54:38 (14:10, 8:6, 12:10, 20:12). Ovim porazom Krapinčani su natjecanje završili na trećem mjestu s omjerom pobjeda i poraza 9-5. Inače utakmica protiv Medveščaka odigrana je u mogli bismo reći neregularnim uvjetima. Nije bilo glavnog semafora ni semafora za 24 sekunde, a aut linija je od zida bila udaljena svega pola metra. Prava

je sreća da se netko nije ozlijedio u takvim uvjetima.

KRAPINA - SESVETE 85:84 (17:21,15:18,18:25,35:20) Krapina: Mužar 1, Keča 15, Roginić 23, Strehovec 13, Hohnjec 5, Ciglenečki 8, Telišman 18, Mrkus, Inkret 2, Martinko.Trener:G. Kmezić Sesvete: Alilović 2, Papak 30, Vlašić 5, Miliša 8, Poljak 5, Kolobarić 21, Lasić 13. (T. Zrinšćak)

zagorskilist

sport 31

broj 329 / 05.02.2010.

Proglašeni najbolji sportaši Krapine KRAPINA - U organizaciji Krapinskog športskog kluba na čelu s predsjednikom Sašom Kundihom i glavnim tajnikom Radovanom Cesarcem, u četvrtak, 28.siječnja u Maloj dvorani POU svečano su proglašeni najbolji sportaši, klubovi i sportski djelatnici Grada Krapine. Svaki sportski klub mogao je predložiti po jednog kandidata za svaku kategoriju, a komisija u sastavu: Saša Kundih, predsjednik KŠS, Milorad Videković, predstavnik ravnatelja škola i pisanih medija, Tomislav Lež, predstavnik elektronskih medija, Branko Krkalo, potpredsjednik KŠS, Nenad Sikirica i Mirko Šoštarić, članovi Upravnog odbora KŠS i Davor Kralj, predsjednik NO KŠS odabrali su najbolje u 2009.godini. Priznanja i medalje nagrađenima su podijelili gradonačelnik Josip Horvat, tajnik športske zajednice KZŽ Branko Piljek, tajnik KŠS Radovan Cesarec i predsjednik KŠS Saša Kundih koji se na početku obratio nazočnima rekavši da se više od 350 djece u Krapini bavi aktivnim sportom žrtvujući svoje slobodno vrijeme za treninge i za odlazak na takmičenja. Najperspektivnija sportašica grada Krapine do 14 godina je Ivana Bračević, rukometašica Zagorca, a Antonio Majcenić, igrač NK Zagorec kod sportaša. Nagradu za najperspektivniju ekipu do 14 godina dobili su Limači NK Zagorec koji su zalog za budućnost tog kluba. Iz Kickboxing kluba „Krapina“ dolazi najbolja sportašica grada od 14 do 18 godina, Andrea Čvek koja kickboxing trenira od svoje osme godine. Košarkaški klub Krapina daje najboljeg sportaša od 14 do 18 godina, Nikolu Vinskog, jednog od najboljih igrača kadetske ekipe. Najbolja sportašica grada u

U Bedekovčini održano Prvenstvo srednjih škola u košarci za mladiće

Očekivana pobjeda zabočkih gimnazijalaca Tomislav Zrinšćak BEDEKOVČINA

Gimnazija A. G. Matoš Zabok

Josip Horvat i Martina Novački

seniorskoj konkurenciji je Martina Novački, studentica koja tri puta tjedno putuje iz Zagreba na treninge, igračica je ŽRK Zagorec i jedna je od najzaslužnijih što je njezin klub jesenski prvak 3.hrvatske rukometne lige – središte. Igrač NK Zagorec, Tomislav Kantolić, najbolji je sportaš u seniorskoj konkurenciji u prošloj godini. Najuspješniji ženski klub u 2009. godini je ŽRK Zagorec, a kod muških je Malonogometni kluba Auto Krešo. Nagradu za promicanje sporta dobilo je Društvo športskih igara učenika koje okuplja na tisuće mladih natjecatelja s područja Krapine i KZŽ te Saša Kundih. Najuspješniji sportski djelatnici su Zoran Strehovec, predsjednik KK Krapina koji je svojim angažmanom doprinio razvoju i popularnosti košarke i Zoran Despenić, trener seniorske ekipe ŽRK Zagorec.

Nagrada za životno djelo sportskog djelatnika uručena je Jurici Mehunu – posthumno, dugogodišnjem tajniku Teniskog kluba Zagorec, Zvonimiru Buconjiću, predsjedniku TK Zagorec te Marijanu Mrzlečkom, nekadašnjem igraču, a današnjem treneru kadeta NK Zagorec. Najbolji sportaši koji se natječu u klubovima registriranim van Krapine su Lorena Rukav, članica Plivačkog kluba Olimp Terme Tuhelj i Dominik Cesarec, član Boksačkog kluba Leonardo. Najbolja momčad seniorske u seniorskoj konkurenciji je ekipa veterana NK Zagorec, a za medijsko praćenje priznanja su dobili Milorad Videković i Tomislav Lež. Martina Novački se u ime svih nagrađenih zahvalila na priznanjima, okupljenima se obratio i gradonačelnik Josip Horvat, a u glazbenom predahom se uz gitaru i pjesmu predstavio Slaven Presečki. (Lj. Š. Zaplatić)

rijumfom mladića iz gimnazije A. G. Matoš (Zabok) završeno je ovogodišnje izdanje prvenstva srednjih škola u košarci. Ova je pobjeda i više nego očekivana. Većinu igrača zabočke gimnazije čine košarkaši koji treniraju u zabočkom prvoligašu, a neki od njih već i kucaju na vrata prve momčadi. Zabočki gimnazijalci bez problema su prošli skupinu i s dvije uvjerljive pobjede pronašli svoje mjesto u finalu. U početnim minutama malo su ih iznenadili oroslavski srednjoškolci koji su poveli rezultatom 7:5, no onda su Zabočani prešli na zonu i do kraja prve četvrtine otišli na +10 (10:20) i tu je svakoj priči bio kraj. Kako su Oroslavčani u prvoj utakmici pomalo iznenadili ŠMDGO iz Zabok, dobili su priliku da se bore za treće mjesto u ukupnom poretku. Inače košarkaški turnir otvoren je utakmicom skupine B između Zlatara i Konjščine. U četiri puta po pet minuta Zlatar je postigao osam, a Konjščina 7 koševa. O kvaliteti te utakmice dovoljno govori činjenica da je treća četvrtina završena rezultatom 0:0. Krapina je opravdala ulogu favorita i s dvije lagane pobjede plasirala se u finale, dok je Zlataru tijesna pobjeda protiv Konjščine bila dovoljna da se bori za treće mjesto protiv Oroslavja. U toj je utakmici Oroslavje pokazalo znatno više, posebno su se istaknuli Marina i Ivanek koji su bili najbolji strijelci u svojoj momčadi na putu prema trećem mjestu.

Tomek briljirao u finalu

Ne želeći umanjiti kvalitetu ostalih momčadi, finale je bilo jedino što se isplatilo vidjeti na ovom prvenstvu. Odlično je utakmicu započeo Tomek, tricama mu se pridružio Cakol, pa je Zabok na poluvremenu imao 21 koš prednosti (42:21). No, Krapinčani se nisu predavali. Predvodio ih je sjajni Poslončec, a kad mu se pridružio Benc minutu prije kraja Krapinčani su stigli na samo -6 (53:47). Ipak do kraja utakmice petnaestogodišnji Antonio Črnjević je s nekoliko prodora osigurao svojoj momčadi pobjedu. Najbolji igrač utakmice bio je Filip Tomek s 20 postignutih koševa. – Repriza prošlogodišnjeg natjecanja. Prvo se malo zagrijemo u skupini, pa onda po običaju u finalu

igramo s Krapinom, koju po običaju dobivamo. Mislim da je naša pobjeda i više nego zaslužena. Pokazali smo najviše. Svojom igrom sam zadovoljan, ali mogu još i bolje. Prošle smo godine bili četvrti na poluzavršnici, no čuo sam da su ove godine Varaždin i Čakovec puno slabiji, pa se nadam da bi mogli do finala, a možda i prvog mjesta koje vodi na državno prvenstvo – izjavio nam je Filip Tomek koji je ubilježio već dvadesetak nastupa u prvoj ligi za Zabok. Iako mu je samo 15 godina, Antonio Črnjević je poput iskusnog igrača dirigirao napad svoje momčadi - Pokazali smo da timskom igrom možemo pobijediti svakoga, pa i našeg najvećeg konkurenta Krapinu. Svojom sam igrom zadovoljan, a iskreno se nadam da ćemo zapaženo predstavljati našu županiju na poluzavršnici optimističan je Antonio koji također ima nekoliko nastupa za seniorsku momčad Zaboka u prvoj ligi, a ujedno je i član U-15 reprezentacije Hrvatske. Krapinčane je pak predvodio Nikola Poslončec. – Jedini pravi okršaj bila je utakmica između nas i zabočke gimnazije. Oni imaju više iskustva i dulju klupu, što je na kraju presudilo. Igra u finalu bila je dosta gruba, no kriterij je bio jednak za jednu i drugu momčad. Zadovoljan sam svojom igrom, no na žalost to nije bilo dovoljno za pobjedu – otkrio nam je Nikola Poslončec koji košarku trenira već osam godina. Prve je košarkaške korake napravio u Zaboku, a zadnje četiri godine trenira u Krapini.

Rezultati

Skupina A: ŠMDGO ZabokSŠ Oroslavje 9:20, Gimnazija A. G. Matoš Zabok-ŠMDGO Zabok 54:21, SŠ OroslavjeGimnazija A. G. Matoš Zabok 17:41. Poredak: 1. Gimnazija A. G. Matoš Zabok, 2. SŠ Oroslavje, 3. ŠMDGO Zabok

Skupina B: SŠ Zlatar-SŠ Konjščina 8:7, SŠ Krapina-SŠ Zlatar 36:11, SŠ KonjščinaSŠ Krapina 17:43. Poredak: 1. SŠ Krapina, 2. SŠ Zlatar, 3. SŠ Konjščina Za 3. mjesto: SŠ Oroslavje-SŠ Zlatar 31:15

FINALE GIMNAZIJA A. G. MATOŠ ZABOK-SŠ KRAPINA 60:51 (23:10, 19:11, 6:14, 12:16)

BEDEKOVČINA: dvorana Srednje škole, GLEDATELJA: 100, SUDAC: Turk (Zabok). GIMNAZIJA A. G. MATOŠ ZABOK: Tomek 20, Đurkan, Cakol 8, Bešenić, Posavec 7, Ber. Boljfetić 12, Koprek, Bra. Boljfetić 1, M. Črnjević, A. Črnjević 12. VODITELJ: Miroslav Komar SŠ KRAPINA: Horvat 2, T. Potrebić, Vučajnk 3, Benc 16, Štrok 5, Poslončec 18, M. Bigec 7, S. Bigec, D. Potrebić, Kosmat, Hlabec. VODITELJ: Veljko Koren Konačni poredak: 1. Gimnazija A. G. Matoš Zabok, 2. SŠ Krapina, 3. SŠ Oroslavje, 4. SŠ Zlatar

Zabočke srednjoškolke najbolje u županiji

Košarkašice SŠ Zabok pobjednice su natjecanja za srednjoškolke. Nažalost, u ženskom dijelu natjecanja nastupile su dvije ekipe i to obje iz Zaboka. Tako su učenice SŠ Zabok samo jednom i to uvjerljivom pobjedom protiv Gimnazije A. G. Matoš 38:9. Učenice SŠ Bedekovčina nisu se pojavile na natjecanju. Najzaslužnije za pobjedu SŠ Zabok bile su Jelena Pevec (16 koševa) i Kristina Blažinić (14 koševa) inače rukometašica i najbolja zabočka sportašica. Osim njih dvije pod vodstvom prof. Ivice Vrhovca za SŠ Zabok još su nastupile: Andreja Belina, Mateja Ilić, Matea Franjčec, Mateja Mihovilić, Ivančica Sivec, Martina Turčin, Tihana Šurbek i Karmela Horvat.

sport

broj 329 / 05.02.2010.

PRIOPĆENJE

nedjelju 31. siječnja potresla nas je vijest o teškoj prometnoj nesreći u kojoj su teško stradala tri mlada plivača i trener Plivačkog kluba Jadera iz Zadra koji su se vraćali s Kadetskog PH - Regije 1 u Dubrovniku. Tri naša člana Lovre Krpina, Lucijan Krpina i Toni Rudić te njihov trener prof. Marijan Čulina prevezeni su s teškim ozljedana u splitski KBC Firule, gdje su se liječnici izborili za njihove živote. Priroda ozljeda je vrlo teška, te se predviđa dug i mukotrpan oporavak svih ozlijeđenih koji će uključivati i brojne daljnje kirurške intervencije, te dug proces rehabilitacije. Na inicijativu članova Plivačkog kluba Jadera, te Kluba daljinskog plivanja Donat čiji su nastradali dječaci članovi, otvoren je žiro račun na koji naši članovi, građani, tvrtke i institucije mogu uplatiti novčane iznose za pomoć u daljnjem liječenju stradalih dječaka, plivača i njihovog trenera. Objavljujemo podatke o posebnom žiro računu koji je otvoren isključivo za tu namjenu u Croatia banci i na koji se mogu plaćati novčane donacije: Primatelj: KDP Donat Zadar, za posebne namjene Žiro račun: 2485003-1500005415 Model:02 Poziv na br: datum uplate Pozivamo sve naše članove, ostale građane, tvrtke i institucije koji to mogu i žele da se uključe u akciju prikupljanja pomoći za liječenje i rehabilitaciju stradalih mladih plivača i njihovog trenera. Stradalim dječacima, plivačima i njihovom treneru želimo što brži i potpuniji oporavak, a svim donatorima velikog srca unaprijed veliko hvala! S postovanjem, Dražen Šuto drazen.suto@sd-olimp.hr

zagorskilist

15. kolo I. HMNL, Kijevo Knin-RENAULT AUTO KREŠO 1:2 (0:0)

Druga gostujuća pobjeda Renault auto Kreše KNIN - S vrlo teškog gosto-

vanja u Kninu hakleri Renault auto Kreše vratili su se s punim plijenom i nova tri boda s kojima su se značajno odmaknuli od zone ispadanja. Krapinčani su iza sebe imali vrlo težak tjedan, pa su u nepunih tjedan dana odigrali tri službene utakmice. Kijevo Knin sretno je za Renault auto Krešo. Upravo su s njima odigrali prvu prvoligašku utakmicu i izborili prvu pobjedu. Kninjani su se u Krapini predstavili kao čvrsta momčad, pa su Krapinčani s dozom opreza putovali u Knin. Pokazalo se bez razloga. Pobjeda Renault auto Kreše je i više nego zaslužena, a trebala je biti izražena i na uvjerljiviji način. Novi igrači, Leskovar i Kovač, odlično su uklopili u momčad, poglavito Leskovar koji je proglašen za igrača

utakmice.

U petak protiv Brodosplita

U petak igrače Renault auto Kreše očekuje novo veliko iskušenje. U Krapinu stiže Brodosplit inžinjering, trećeplasirana momčadi I. HMNL i bivši višestruki prvak Hrvatske. Splićani bi trebali biti veliki mamac za ispunjenu dvoranu, a uz podršku navijača Krapinčani će puno lakše stići do svoje šeste prvoligaške pobjede koja bi ih još više približila play offu. Utakmica u dvorani Srednje škole u Krapini započet će u 20,30 sati.

KIJEVO KNIN-RENAULT AUTO KREŠO 1:2 (0:0) KNIN: dvorana Lovre Monti, GLEDATELJA: 300, SUCI: Gabrilo (Split) i Pejić (Podstrana), STRIJELCI: 0:1 Her-

tl 24’, 0:2 D. Kunštek 32’, 1:2 Palavra 33’. KIJEVO KNIN: Knez, Babić, Klarin, Bakula, Jurlina, Strunje, Protega, Palavra, Lovrić, Sunko, Matić, Bralić. TRENER: Robertino Jelovčić RENAULT AUTO KREŠO: Malarić, Vincelj, Hertl, Kunštek, Medved, Suvajac, Presečki, Šemnički, Leskovar,

Kovač. TRENER: Zvjezdan Brlek

Ostali rezultati 15. kola:

Brodosplit inžinjering-Uspinjača 2:1, Nacional-Potpićan 3:2, Petrinjčica IDIS-Skripta VBK 4:9, Torcida GE-Muć Bitumina 0:4, BBS Novi Marof-Mejaši 5:2, Vrgorac-Iner 11:6. (T. Zrinšćak)

1. FC NACIONAL-ZAGREB