Zagorski list 330 by Zagorski list

zagorskilist NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

ISSN 1334-4668

broj 330 / godina 7 / 12.02.2010. / cijena 9 kn

aktualno • županija • parlament • panorama • kultura • sport • poljoprivreda • zabavnik • info

županija

aktualno

reportaža

TEHNOMEHANIKA SRETNA TRINAESTICA Od diva do ZDS-ovih uspješnih optuženičke klupe prvih trinaest godina 8

GRADOVI I OPĆINE

KROZ SPIRALNE ODAJE NOVOG 4-5 MUZEJA NEANDERTALA

aktualno

PROPALI ZLATAR BISER

Pogled z bregov 8-9

U ovom broju donosimo priloge:

26-29 17-19 20-21

VJENČANJA I VALENTINOVO U SUBOTU 13. veljače od 18 h Romantična večera ( 400 kuna za dvoje) : pjenušac, magična hrana, opojno vino, zvuci pianina, svijeće, latice ruža na krevetu...

VINARIJA VINSKI VRH

Hraščina

SUTINSKE TOPLICE, ZABORAVLJENA AFERA

VLASNIK ŠUTI, OPĆINA NEMOĆNA, DRŽAVA NEUČINKOVITA Vlasnički "čušpajz" Na dio parcela ubilježeno više vlasnika, 2-3 sporan prijenos dijela dionica, nerealizirana dokapitalizacija...

aktualno

aktualno REAGIRANJE

ĐUREK SE NALAZI U ISTRAŽNOM ZATVORU

broj 330 / 12.02.2010.

TKO JE DOPUSTIO D SPOMENIK PRETVO

braćam Vam se kao punomoćenik gospodina Marijana Đureka, dipl. ing., a povodom teksta objavljenog u Vašem listu od 27. siječnja 2010. godine pod naslovom ''Odveo grad Zlatar u bankrot i još mu isplatili zaostale plaće''. U posljednjem odlomku navedenog članka navodi se: ''Kako kažu njegovi poznanici i prijatelji, pušten je i više je u bolnici no doma…'' Citirana tvrdnja posve je neistinita, te zlonamjerna i tendeciozna, a prikazuje mog branjenika koji manipulira i koristi nezakonito određene pogodnosti kako bi izbjegavao izvršenje sudskih odluka. Činjenica je da se gospodin Đurek neprekidno nalazi u istražnom zatvoru Zatvora Zagreb, da je svega bio dva puta na kraćem pregledu zbog tegoba sa srčanim tlakom, te bi bilo profesionalno prije objave narečenih tvrdnji iste provjeriti. Slijedom iznesenog, a sukladno odredbi čl. 30 Zakona o javnom priopćavanju (NN 83/96) zahtijevam da objavite ispravak informacije. S poštovanjem, odvjetnik Neven Gotal

Dok liječnici hrle u politiku, dr. Fureš ju je napustio ZABOK - Dr. Rajko Fureš, potpredsjednik Županijske organizacije HDZ-a i predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Zaboka, podnio je ostavku na sve stranačke dužnosti, dok o angažmanu u Udruzi Muži zagorskog srca čiji je stoloravnatelj, još razmišlja. Podnio je i zahtjev da ga se razriješi dužnosti u svim županijskim tijelima koje je obnašao kao predstavnik oporbe. Razloge ne želi otkriti, odnosno njegov komentar je da 'nema komentara'. Dr. Fureš je tako, koliko mi znamo, prvi liječnik koji se povukao iz politike u koju njegove kolege hrle, ostavljajući za sobom godine učenja i usavršavanja koje transferima u lagodnije vode čine jalovima. Inače, kuloari marljivo rade pa nagađaju da će dr. Fureš prijeći u neku drugu stranku i slično, što ga međutim nije 'navuklo' da ipak progovori. Dio nagađa da je razlog i teška bolest koju je nedavno prebolio. No, kako bilo, izvjesno je tek da će se dr. Fureš nakon izlaska iz visoke politike nastaviti baviti svojom strukom (ginekolog), znanstvenim radom te književnošću. (Lj. Pavlina)

Popust mladim obiteljima za kupnju stana HUM NA SUTLI - Općinsko vijeće Huma na Sutli donijelo je važnu odluku o cijenama stanova u vlasništvu Općine. Naime, Općina Hum na Sutli ima na raspolaganju u poslovno-stambenom objektu tri nova stana namijenjena prodaji. Vijeće je odlučilo da će stan biti moguće kupiti s pet posto popusta, ukoliko je kupac mlada obitelj do 40 godina starosti, a koja nema riješeno stambeno pitanje. (zl)

Ivan Očko na čelu Humplina, traži se novi direktor Humkoma HUM NA SUTLI - Na svojoj prošlotjednoj sjednici Općinsko vijeće Huma na Sutli donijelo je nekoliko važnih odluka od kojih treba izdvojiti promjenu na rukovodećim mjestima humskih komunalnih poduzeća te popust pri kupnji stanova za mlađe obitelji. Prema novoj zakonskoj regulativi o distribuciji plina i ostalih ukapljenih energenata osnovano je i registirano novo poduzeće za distribuciju plina Humplin d.o.o.. Na mjesto direktora imenovan je Ivan Očko, dosadašnji direktor Humkoma d.o.o.. Kako je Humkom tako ostao bez čelnog čovjeka donesena je odluka da Nadzorni odbor raspiše natječaj za imenovanje novog direktora. (zl)

Postoje entuzijasti koji prate razvoj Sutinskih toplica i istražuju zbog čega biser Hrvatskog zagorja propada. Bili su svojedobno organizirani u Društvu prijatelja Sutinskih toplica. • Mirjana Bašak SUTINSKE TOPLICE

rije nekoliko brojeva načeli smo temu Sutinskih toplica koje jedine u Krapinskozagorskoj županiji nisu iskorištene u pravu svrhu. Potencijal postoji, no nema prave inicijative. Jedinice lokalne samouprave koje su vezane ili se naslanjaju na njih složile su se kako sadašnji vlasnik ne radi puno na njihovoj obnovi, zbog čega one propadaju, a koristi nema nitko.

Od Sermagea do UTP-a Ivančica

Sutinske toplice stari su biser Hrvatskog zagorja. To se temalno lječilište prvi put spominje kao Sutinsko 1258. godine pod imenom "zemlja Zotischa" koja je pripadala pod Castrum zagoria. Nakon promjene više vlasnika godine 1745. Sutinsko dolazi ženidbom u vlasništvo grofa Petra Troila Sermagea. Sermage je u Sutinskima napravio prvu zgradu i gostionicu. Liječnik Lalangue ih spominje 1779. godine kao pogodne za liječenje ženskih bolesti, reumatizma, mokraćnih organa, duševnih bolesti. Analize objavljene tijekom 19. stoljeća pokazale su da je voda ljekovita, što je ponukalo vladu Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije da je 1893. godine i službeno proglase ljekovitom, a izvorište liječilištem. Otad su Sutinske toplice postale poznate u Hrvatskoj, ali i u Europi. Danas su u vlasništvu UTP "Ivančica. Kada smo htjeli provjeriti tko je čega vlasnik i kako

je došao do čega, naišli smo na organizirani nered. Izvori su na području općine Mihovljan, iako postoje i izvori na području Mača koji su neiskorišteni, odnosno koji se ne eksploatiraju. Kompleksi, odnosno tri bazena nalaze se na području Mača. UTP Ivančica ima koncesiju do 2018. godine (prema našim saznanjima), a hoće li i kada što ulagati u njezinu obnovu, od direktora UTP-a Ivančica Krešimira Ilčića nismo uspjeli saznati jer s nama ne želi više kontaktirati. Stari dio toplica koji je 30tih godina prošloga stoljeća

pročelnik u Upravnom odjelu Općine Mače, a i jedan je od osnivača Društva prijatelja Sutinskih toplica. U veliki dio stvari jako je dobro upućen, u što smo se i sami uvjerili zavirivši u neke dokumente koje nam je donio na uvid. Čak je pokrenuo blog na kojem piše o toj problematici. Navodno se postupak privatizacije toplica, kao što je to česta pojava u našoj državi nije proveo u skladu sa zakonskim propisima. No, prije toga svašta se događalo. Uglavnom svaki plan razvoja negdje na putu je zapeo.

MUDRINJAK: ‘’Nije toliki problem u velikom broju vlasnika i posjednika koliki problem predstavlja odnos vlasnika i posjednika prema imovini koju koriste odnosno kojom upravljaju. Naime Ustav Republike Hrvatske izričito i posve nedvosmisleno određuje da vlasništvo obvezuje te da su nositelji vlasničkoga prava i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru’’. ugošćavao svjetsku klijentelu odavno je ugašen. Zgradu je uništio požar. Poslije toga je nitko nije renovirao i ona je sada u totalno ruševnom stanju. Tog starog dijela prema našim izvorima također je vlasnik UTP Ivančica. Navodno su u posjed toga došli denacionalizacijom.

Sporna privatizacija

Sutinske toplice su svima zanimljive. Damir Mudrinjak, umirovljenik koji živi u mačanskom naselju Veliki Komor, nedaleko od toplica njima se aktivno posvetio. Jedno vrijeme je radio kao

- O programu izgradnje Sutinskih toplica održana je 1986. godine sjednica predstavnika tadašnjih mjesnih zajednica Mače i Mihovljan, Izvršnog vijeća Skupštine općine Zlatar Bistrica i odgovornih osoba tada još iz Ugostiteljstva ''Naprijed''. Inače, Poduzeće UTP ''Ivančica'' je nastalo izdvajanjem radne organizacije Ugostiteljstvo iz poduzeća ''Naprijed'' - trgovačke i ugostiteljske radne organizacije, Zlatar Bistrica. Zauzet je stav o neodustajanju izgradnje Centra aktivnog odmora. Športsko-rekreacijski kompleks otvore-

nih bazena otvoren je 1987. godine, što danas predstavljaju tzv. Sutinske toplice. Pred kraj 80-tih godina u tijeku je i akcija glede planirane izgradnje Doma umirovljenika hotelskog tipa kao depadansa bolnice iz Krapinskih Toplica. Godine 1990. čak je izrađen i donijet sasvim novi provedbeni urbanistički plan. Početkom devedesetih godina uslijedila je nova društveno-ekonomska preobrazba, no do napretka u vraćanju duše starih Sutinskih Toplica, izgradnje lječilišta i zatvorenog kupalište te općenito do uređenja i održavanja prostora još uvijek nije došlo. U ime velikog broja ogorčenih građana Velikog Komora i Sutinskih Toplica nekoliko je predstavnika bilo 1992. godine primljeno kod predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine općine Zlatar. Potužili su se da su se Sutinske uništile, a ne izgradile, dozvolivši da se povijesni kulturni spomenik pretvori u ruševine i šikaru ispričao je Damir Mudrinjak.

Iznajmljivanje za sitniš bez licitacije

Inače, to je vrijeme pred pretvorbu društvenovlasničkih odnosa. - Nastupilo je čak i jeftino iznajmljivanje pojedincima uz simboličnu cijenu i bez licitacije. U programskoj orijentaciji razvoja novoosnovane Općine Mače iz 1993. godine istaknuto je da bi se razvojem Sutinskih Toplica stvorile pogodne osnove za razvoj seoskog turizma ali i to da bez pune potpore u pronalaženju zainteresiranih investitora, bez pomoći Županije pa i šire zajedni-

aktualno

broj 330 / 12.02.2010.

DA SE POVIJESNI I KULTURNI ORI U RUŠEVINU I ŠIKARU? Načelnici općina Mihovljan i Mače, Zlatko Bartolić i Stjepan Sokolić na čijim se područjima protežu Sutinske toplice slažu se kako su toplice uništene i nisu privedene svrsi, zbog čega koristi nemaju ni oni, ni okolica. Mihovljanski načelnik Bartolić sumnja na koji način je koncesija dobivena s obzirom da ju je postojeći vlasnik trebao prepravljati. Općina Mihovljan tražila je od državne inspekcije da se to istraži. Poslali su zahtjev, no odgovor nisu dobili. Opet institucije ne rade svoj posao.

ce nije moguće ostvariti. Godine 1995. u novinama se izvješćuje javnost o skorašnjoj obnovi Sutinskih toplica koje djeluju u sastavu UTP ''Ivančica'' Zlatar pa je tako napisano da će već naredne godine postojati natkriveni bazeni, a projekt obnove omogućio bi da toplice pružaju usluge tijekom cijele godine – dodaje Mudrinjak. Kako saznajemo dalje, Zavod za urbanizam Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1996. izradio je Izvješće o stanju u prostoru i program mjera za unapređenje stanja u prostoru na području općine Mače. Tu je pak najavljena izrada opet novog dokumenta prostornog uređenja - Detaljni plan uređenja Sutinskih toplica. No, zbog, kako se javno prezentiralo, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa cijeli kompleks Sutinskih toplica čeka bolja vremena za spajanje starog s novim dijelom i razvijanje visokog turizma.

Vlasnički 'čušpajz'

- Međutim, zemljišno-knjižni podaci za predio oko stare kupališne zgrade, nestalog objekta bivšeg lječilišta i okolnih katastarskih čestica pokazuju: da je presudom Kotarskog suda u Zlataru 1946. godine uknjiženo pravo vlasništva u korist Narodne Republike Hrvatske, a 1948. godine, konkretizirano, u korist tadašnjeg Ministarstva narodnog zdravlja; da je rješenjem Skupštine općine Zlatar Bistrica 1963. godine uknjiženo pravo besplatnog korištenja i upravljanja u korist Ugostiteljskog poduzeća ‘Zagorac’

iz Zlatara i da je na temelju presude 1997. godine uknjiženo i pravo vlasništva za korist UTP ‘Ivančica’ Zlatar. Za katastarske čestice s obje strane potoka Sutinčica, a južnije od pozicije nestalog objekta bivšeg lječilišta, zemljišno-knjižni podaci pokazuju da je za to cijelo područje uknjiženo pravo vlasništva za korist UTP ‘Ivančica’ i to sudskom nagodbom 1996. godine – podaci su s kojima raspolaže Mudrinjak. Dodaje kako podaci iz gruntovnice nisu identični u katastarskom operatu. - Kao posjednici istih parcela evidentirani su Dom starih i nemoćnih Loborgrad i Šumarija Zlatar. Širi prostor postojećih otvorenih bazena, osobito zapadno i jugozapadno od bazena, a istočno od ceste Mače-Mihovljan brojne parcele u katastarskom operatu imaju za posjednika upisano poduzeće ‘Naprijed-Jakopec’ iz Zlatar Bistrice, ali za neke parcele i Zavod za socijalno-zdravstvenu zaštitu Loborgrad – kaže Mudrinjak. Teško se u tom 'čušpajzu' snaći. - No, nije toliki problem u velikom broju vlasnika i posjednika koliki problem predstavlja odnos vlasnika i posjednika prema imovini koju koriste odnosno kojom upravljaju. Naime, Ustav Republike Hrvatske izričito i posve nedvosmisleno određuje da vlasništvo obvezuje te da su nositelji vlasničkoga prava i njihovi korisnici dužni pridonositi općem dobru – naglašava Mudrinjak što je naveo u svom uvodnom referatu na zasjedanju Osnivačke skupšti-

ne Društva prijatelja Sutinskih Toplica 22. 11. 1997..

Tražili reviziju pretvorbe

Zbog višegodišnjeg nepoduzimanja razvojnih aktivnosti i zanemarivanja zdravstvene, rekreacijske i turističke vrijednosti termalnih izvora i prostora kupališno-rekreacijskog kompleksa Sutinskih toplica Općinsko vijeće Općine Mače zahtijevalo je reviziju pretvorbe društvenog vlasništva nekretnina koje su danas imovina UTP ''Ivančica'' d.d. u Zlataru. Državni ured za reviziju je u mjesecu rujnu 2002. izradio Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije društva "Ivančica" Zlatar u kojem ima navoda i o Sutinskim toplicama. U izvješću državne revizije nije sve jasno. - Revizijom su obuhvaćeni dokumenti, odluke, poslovne knjige, ugovori i akti na temelju kojih je obavljena pretvorba i privatizacija radi provjere je li pretvorba i privatizacija provedena u skladu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, Zakona o privatizaciji i drugih posebnih propisa. Utvrđeno je kako postupci privatizacije nisu obavljeni u potpunosti u skladu sa zakonskim odredbama.

Nisu otplatili sve dionice

- Novi stjecatelji Krešimir Ilčić i Alojz Mužar nisu otplatili Fondu dionice s popustom stečene od malih dioničara u skladu s ugovorima o prijenosu dionica. U ožujku 1997. zaključeno je 96 dodataka ugovoru za obročnu otplatu na rok 20 godina, iako je na temelju 89

ugovora o prijenosu 14.915 dionica s popustom uz obročnu otplatu preneseno na nove stjecatelje, od čega je na Krešimira Ilčića preneseno 8.715 dionica, Alojza Mužara 4. 100 dionica i Mladena Jakopeca 2.100 dionica. Navedeno nije u skladu s odredbama članka 35. Zakona o privatizaciji, kojima je propisano da pravo na izmjenu ugovora imaju osobe iz članka 5. stavka 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, koje su zaključile ugovor o kupnji dionica s popustom uz obročnu otplatu i njihovi zakonski nasljednici. Krešimir Ilčić je za otplatu 12.815 dionica s popustom, stečenih od malih dioničara, u razdoblju od 1996. do konca 2000., uplatio Fondu protuvrijednost 178.623 DEM po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate. Fond je zbog neplaćanja raskinuo ugovore 16. travnja 2002. Otplaćena je 7.231 dionica, a u portfelj Fonda preneseno je 5.584 neotplaćenih dionica – stoji u nalazu državne revizije.

Nije provedena ni dokapitalizacija

Također se navodi kako dokapitalizacija nije provedena u skladu s razvojnim programom jer izgradnja lječilišnog centra s pratećim objektima (bazeni, sportski tereni i objekti za ugostiteljsko-turističku ponudu), koja se spominje u razvojnom programu, nije ni započela. Odabrani inozemni partner Alojz Mužar nije proveo dokapitalizaciju u iznosu 3.700.000 DEM, kao što je navedeno u pismu

namjere te u odluci Skupštine od 31. kolovoza 1995., već u iznosu 417.700 DEM. Sredstva dokapitalizacije u iznosu 360.000 kuna utrošena su za razvoj Sutinskih toplica, dok je preostali dio utrošen za izgradnju na tržnici u Zlataru. U razvojnom programu je navedeno da je poduzeće u 1991. poslovalo s gubitkom i da nema perspektive na tadašnjoj poslovnoj razini, a kao mogući pravci razvoja predviđeni su: ubrzani razvoj Sutinskih toplica kao prirodnog bogatstva, lječilišno-turističkog karaktera, poboljšanje nivoa usluga i specijalizacija pojedinih ugostiteljskih objekata te stavljanje u funkciju izgrađenog skladišta, koje će osim opskrbe vlastitih objekata obavljati diskontnu prodaju drugima. Navedeno je da su obavljena sustavna istraživanja mogućih pravaca razvoja s konkretnim prijedlozima, i to od potrebne infrastrukture, zaštite okoliša, do objekata koji bi činili sadržaj Sutinskih toplica. Tadašnja ponuda u Sutinskim toplicama s tri kupališna bazena, improviziranim barom te 14 kamp kućica za izletnike, bila je siromašna u odnosu na navedeni potencijal, a poduzeće svojim poslovanjem nije bilo u mogućnosti ostvariti moguće sadržaje koje pruža bogati izvor termalne vode te je predviđena dokapitalizacija inozemnog partnera koji će financirati cjeloviti program razvoja Sutinskih toplica. S obzirom da sredstva dokapitalizacije nisu u cijelosti utrošena za razvoj Sutinskih toplica, da je broj za-

poslenih smanjen, a zadržana dobit nije bila dovoljna za pokriće gubitka iz 2000. i 2001., ocjenjuje se da nisu ostvareni ciljevi iz članka 1. Zakona o privatizaciji.

Ilčić o dionicama i dokapitalizaciji

Zakonski predstavnik (direktor UTP-a Ivančica Krešimir Ilčić)u svom očitovanju od 9. kolovoza 2002.. navodi da su ugovori o prijenosu dionica dostavljeni Fondu, ali iz nepoznatih razloga nisu evidentirani. Za dokapitalizaciju navodi da je provedena u skladu s razvojnim programom, ali doznačena sredstva dokapitalizacije nisu bila dovoljna za realizaciju cjelokupnog programa razvoja. Sredstva dokapitalizacije utrošena su za plinofikaciju u Sutinskim toplicama, za razvoj diskontnog centra u sklopu tržnice u Zlataru, za pripremu turističkih sezona u razdoblju od 1995. do 1998. u Sutinskim toplicama te za izradu dokumentacije za dobivanje koncesije. To su sve odabrani ulomci iz izvješća Državnog ureda za reviziju. Kasnije pomaka nije bilo. Činjenica je da do danas nije uloženo u obnovu kupališta, iako bi pripreme za kupališnu sezonu trebale krenuti, s obzirom da je puno posla oko renoviranja, barem dotrajalih pločica i okoliša na što se kupači već godinama žale. Kritika ide i prema državi koja olako daje koncesije i ne kontrolira što se događa poslije. Sutinske toplice se eventualno u jeku kupališne sezone otvore na dva mjeseca, naplate se skupe ulaznice, a pružena usluga je nikakva.

aktualno

broj 330 / 12.02.2010.

Jakov Radovčić, Vlasta Krklec, Goranka Horjan i Željko Kovačić

Početak razvoja znanosti

Kupačica najbolje prikazuje anatomiju krapinskog pračovjeka

Anatomija i morfologija neandertalca

Javljaju se razne teorije

Izrada oruđa

Krajem veljače konačno svoja vrata otvara Muzej krapinskih neandertalaca

BIT ĆE TO MEKA ZA TURISTE • Sebastijan Fuštin KRAPINA

rajem mjeseca trebalo bi se dogoditi dugoočekivano otvaranje novog Muzeja krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom. Tom prigodom, tri tjedna prije otvaranja vodstvo muzeja i autori ugostili su grupu novinara i poveli ih na prvi obilazak muzejom. O muzeju su govorili viša kustosica Vlasta Krklec, ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan, muzejski savjetnik iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i autor postava Jakov Radovčić te arhitekt Željko Kovačić.

Vertikala prirodoslovlja

- Ovaj muzej jedan je od najznačajnijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i šire i vrijedilo ga je čekati. Čeka nas nešto neobičnije i posebnije. Muzej je posvećen krapinskim neandertalcima i Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru. Očekujemo veći broj posjetitelja koji se već najavljuju – rekla je Vlasta Krklec. Muzej je smješten u udolini između dva brdašca, Hušnjakovog i Josipovca. Nalazi se u blizini svjetski poznatog nalazišta, a smješten je tako da se ne vidi iz okoline, tek kad putem iza zavoja stignete praktički do njega. Muzej je izgrađen najviše

zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture, a Grad Krapina pomogao je infrastrukturom. - Od muzeja očekujemo puno. Ne samo da svojim znanstvenim postavom bude vertikala za prirodoslovlje u Hrvatskoj, već da posjetiteljima na moderan, interaktivan način prezentira materiju, a da to bude svima razumljivo. Želimo da bude meka za turiste. On je dobra investicija za budućnost iz kulturološkog aspekta i za dobrobit regije. Interes publike je iznimno velik i vjerujemo da će posjeta biti puno veća nego do sada, a stari muzej bio je jedan od najposjećenijih u regiji. Mi smo pred finalizacijom poslova, ostaje još samo onaj završni 'touch'. Vjerujem da smo uspjeli u vizualizaciji teme – rekla je Goranka Horjan. Autor postava Jakov Radovčić istaknuo je kako je prošlo 40 godina od njegovog prvog dolaska u Krapinu, a tada nije mogao slutiti da će mu biti suđeno da završi u ovom muzeju. - Još 1922. godine Kramberger je izdao naputak kako prezentirati krapinske nalaze. Sedamdestih sam sudjelovao u projektu postava muzeja prof. Maleza, a 1995. imao sam čast krenuti u realizaciju ovog projekta. Bio sam tvrdoglav da u vrijeme stvaranja države prezentiramo i svjetski poznato nalazište.

Idejni projekt ponudili smo 1998. Nije uz muzej realiziran i prapovijesni park, ali vjerujem da će to biti u drugoj fazi – prisjetio se kronologije događaja mr. Radovčić.

Beton presvučen miocenskim sedimentnim pijeskom

Arhitekt Željko Kovačić veli kako je lokacija novog muzeja birana tako da se ne konkurira nalazištu. - Našli smo ovu udolinu s druge strane lokaliteta pa smo gledali kako staviti muzej. Napravili smo umjetnu poluspilju koja je veća od one prave. Cijeli je muzej napravljen od betona, izvana prevučen miocenskim sedimentnim pijeskom. Poluspilju zatvara staklena stijena, a potok koji je tu tekao ostao je ispod, pa kad se ulazi prelazi se preko njega i zapravo dolazi u stari svijet – rekao je Kovačić. Velika staklena stijena služi i kao filmsko platno na kojem će se projicirati film o životu neandertalaca od 16 minuta. Scene za film snimane su u Vindiji i u spiljama kod krapinskog Starog grada. Nakon filma kreće se u obilazak muzeja. Mi smo imali sreću da nas kroz postav novog muzeja provedu sami autori Jakov Radovčić i Željko Kovačić. U razgled muzeja kreće se s 23. kolovozom 1899., datumom kad je krapinski učitelj Rehorić poslao Krambergeru čudne kosti koje je

pronašao. Vidimo Krapinu tog vremena s gradonačelnikom Vilbaldom Slugom koji je Krambergera odveo na lokalitet, a tu je i apoteka u kojoj su zaštićeni prvi nalazi. Krećemo dalje kroz razvoj suvremene znanosti, Kolumba, Kopernika, prvog muzeja, pitanja koliko je star svijet, početka razvoja geologije do 1856. i prvih otkrića pračovjeka u kamenolomu u Neandertalu. Slijedi nam Darwinova teorija i osporavanja, otkrića u belgijskom Spyju 1886., pa javanski čovjek 1891. i dolazimo do 2. rujna 1899. kada počinju iskapanja u Hušnjakovom. Tu je naravno i dio posvećen Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, kao iznimnom znanstveniku, čovjeku kojeg smatraju ocem suvremene paleoantropologije.

Prva svjetska rekonstrukciju ardipitekusa

Zatim krećemo kroz postanak svijeta, povijest zemlje, prve organizme do dinosaura. Pratimo i slijed razvoja života od prvih hominoida koji su sišli s grane do krapinskog neandertalca. Kao posebnost krapinskog muzeja treba istaknuti prvu svjetsku rekonstrukciju ardipitekusa. Krapinski neandertalac predstavljen je u polupećini hiperrealističnim skulpturama Elisabeth Daynes, a prikazan je u raznim ži-

votnim situacijama prema istraživanjima i saznanjima o krapinskoj zbirci. Taj će dio muzeja sigurno izazvati veliku pažnju posjetitelja. Posjetitelji će moći usporediti morfologiju neandertalca i današnjih ljudi, pa na interaktivnoj instalaciji doticanjem dijelova tijela, upoznati neandertalce. Slijedi prijelaz preko leda u dio koji govori o duhovnom svijetu neandertalaca i njihovim navikama. Na kraju, posljedni segment muzeja govori o ubrzanom kulturnom i tehnološkom razvoju ljudskog roda. Dolaskom do kraja muzeja, dolazi se do staze koja vodi na samo nalazište gdje posjetitelji mogu nastaviti svoj razgled. Zanimljivo je da će ulaznice na sebi imati bar kod, čime će se identificirati svaki posjetitelj. Njima će se moći na ekranima gledati filmove, ali i odgovarati na pitalice. Najbolji će na kraju dobivati zlatne, srebrne ili brončane diplome, ali i druge nagrade. Na muzeju su radili suradnici iz osam zemalja svijeta, a tu su još i prilozi iz mnogih drugih zemalja. Spomenimo na kraju da će u starom muzeju biti uređena biblioteka, prostori za održavanje radionica, prostori za povremene izložbe, info punkt, uredski prostrori, kafić, zapravo svi popratni sadržaji koje muzej treba.

aktualno

broj 330 / 12.02.2010. Nastanak prvih jednostaničnih organizama

Prikaz poluspilje na Hušnjakovom

Ritualni običaji

Razgled dijela muzeja koji govori o prvim dvonožnim bićima, prvim hominoidima

Vrijeme velikih gmazova

Menu krapinskog neandertalca

Prikaz s raznih svjetskih nalazišta

Trend rasta nezaposlenosti se nastavlja KRAPINA - U mjesecu siječnju je nastavljen trend rasta nezaposlenosti u našoj županiji prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Krapina. U evidenciji je bilo 6.496 osoba, što je 7,6 posto više nego u prosincu, odnosno 42,9 posto više nego u sijećnju prošle godine. Najviše nezaposlenih dolazi sa završenom srednjom školom za zanimanja do tri godine, KV I VKV, njih 2.414, sa završenom osnovnom školom je 1.715 nezaposlenih, sa završenom srednjom školom za zanimanja od četiri godine i više 1.335 osoba, bez škole i nezavršenom osnovnom školom 604, sa završenom gimnazijom 130, sa višom školom, I. stupnjem fakulteta i stručnim studijem 177 i sa završenim fakultetom, akademijem, magaisterijam i doktoratom 121 osoba. Poslodavci su u siječnju prijavili 195 potreba za zaposlenicima. To je 97 posto više nego mjesec raije, odnosno 1 posto manje nego u isto vrijeme prošle godine. Najtraženija zanimanja bila su radnik na proizvodnoj liniji (23), šivač (20), konobar (14), drvoprerađivački radnik (11). Iz evidencije Zavoda zaposlene su 184 osobe što je 8,9 posto manje nego u prosincu, odnosno 43,8 posto više nego u siječnju 2009. Iz evidencije Zavoda brisano je 214 osoba. Novoprijavljenih u evidenciju je 858 osoba. To je 34,9 posto više nego u siječnju i 32,4 posto više nego godinu ranije. Iz radnog odnosa direktno dolazi 670 osoba, 173 dolaze iz neaktivnosti, a 15 iz redovnog školovanja. Prema djelatnostima najviše nezaposlenih dolazi iz građevinarstva (253 ili 33,1 posto), prerađivačke industrije (163 ili 21,3 posto), trgovine na veliko i malo (138 ili 18 posto). Novčanu naknadu koriste 3.383 osobe, što je 10,3 posto više nego u prosincu i 40,5 posto više nego u siječnju 2009. godine. (zl)

Krenule mjere za poticanje zapošljavanja KRAPINA - Hrvatski zavod za zapošljavanje od 8. veljače započeo je s provedbom mjera iz Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu. Mjere iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje motivacije za zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja, sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. U okviru Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja za 2010. godinu, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje (sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža, sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina, sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba, sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba), mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje (sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca) i mjere koje se ne smatraju državnim potporama (obrazovanje za tržište rada, javni radovi). Svi zainteresirani dodatne informacije mogu dobiti u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnoj službi Krapina te ispostavama Klanjec, Pregrada, Zabok, Donja Stubica i Zlatar Bistrica, svakim danom od 7 do 15 sati. (zl)

Održana škola nepušenja KRAPINA - U Krapini je 4. veljače u organizaciji Zagorske razvojne agencije ZARA i u suradnji s tvrtkom Gastro mreža iz Zagreba održan seminar o nepušenju. Besplatna škola nepušenja u svega 4 sata od pušača stvara nepušača, a maksimalan broj učesnika bio je ograničen na 15. Uspješnost seminara naziva „123 Prestani Pušiti“ je preko 80%, a utemeljen je na američkoj „Breathe Free Plan to Stop Smoking“ metodi. (kpb)

Jesenje dobiva grb JESENJE - Na dnevnom redu 6. sjednice Općinskog vijeća Jesenja bila je rasprava o općinskom grbu i zastavi. Donijeta je odluka o izradi službenog grba i zastave, a prije toga Hrvatski državni arhiv mora izdati potvrdu o nepostojanju povijesnog grba. Nakon toga krenuti će se u izradu grafičkog rješenja prilikom kojeg treba poštovati zakonske odredbe o izradi grba i zastave. (Ksenija Petek Belošević)

aktualno

broj 330 / 12.02.2010.

Zagorska demokratska stranka proslavila 13 godina postojanja

Belina: ‘Korektiv smo vlasti bez obzira koje boje bila’ • Sebastijan Fuštin SVETI KRIŽ ZAČRETJE

večanošću u pastoralnom centru Zagorska demokratska stranka proslavila je 13 godina postojanja. Stranka je osnovana 5. veljače 1997. u Oroslavju i od tada aktivno sudjeluje na zagorskoj političkoj sceni. Uz brojne članove stranke, na proslavu su stigli i predstavnici brojnih stranaka: HDZ-a, SDP-a, HSS-a, HSU-a, HNS-a i A-HSS-a. Sve je nazočne na početku pozdravio predsjednik stranke dr. Stanko Belina i istaknuo kako 13 godina nije malo u životu čovjeka, a još više političke stranke. - ZDS je osnovan u atmosfe-

ri sličnoj današnjoj. Hrvatska je ulazila u gospodarsku krizu nakon rata. U ovom trenutku s koalicijskim partnerima obnašamo vlast u KZŽ, kao što smo te 1997. obnašali s HDZom. I kao opozicija smo bitno utjecali na politička zbivanja u županiji i doprinijeli odlukama koje su utjecale na razvoj KZŽ. U svom smo djelovanju kao regionalna stranka samostalni. Mogli smo djelovati bez uputa iz središnjica i biti korektiv vlasti bez obzira koje boje bila. Moramo surađivati s velikim strankama jer samo tako možemo dati doprinos razvoju naše regije. Tu zadaću smo uspješno odrađivali, tako ćemo i dalje. ZDS u nekim sredinama obnaša vlast i s SDP-om i s HDZ-om.

To nas ne sprječava da surađujemo dobro s partnerima za dobrobit kraja - rekao je među ostalim dr. Belina te se zahvalio gostima na dolasku i svima poželio dobru suradnju.

Dogovor kuću gradi

Potpredsjednik dr. Višeslav Ćuk definirao je ZDS kao modernu regionalnu stranku koja zastupa interese građana i privržena je tradicionalnim vrijednostima i demokratskim načelima, dok je glavni tajnik Zvonko Županić pohvalio članove na vjernosti te im zahvalio na radu u stranci. Prisutne je pozdravio i predsjednik Općinskog odbora ZDS-a Svetog Križa Začretja, Ivan Šaić. Uslijedili su i pozdravi gostiju.

- HDZ sa ZDS-om kvalitetno surađuje u sredinama gdje smo se dogovorili. Ljudi se moraju dogovarati da bi sredine napredovale. Djelovali smo i u opoziciji i poziciji, a znamo da nakon opozicije dolazi pozicija - rekao je predsjednik ŽO HDZ-a, Milivoj Škvorc zaželjevši stranci uspješan daljnji rad. - Tko veli da je 13 nesretan broj. Obljetnica s ovoliko ljudi samo pokazuje da je ZDS tijekom svojeg postojanja brinući se za dobrobit Zagorja stekao veliki broj članova - rekla je Vlasta Hubicki, predsjednica ŽO HSS-a. Stanko Majdak, predsjednik ŽO A-HSS-a poželio je ZDS-u da puno znači i u Hrvatskoj, ne samo u Zagorju gdje je to

Za Elcon se zanima azijski investitor ZLATAR BISTRICA - Pogone Elcona u utorak su obišli slovački predstavnici azijskog investitora koji bi u Hrvatskoj pokrenuo proizvodnju kabelskih setova u tvornici s ciljanih 1.000 radnih mjesta. Osim predstavnika firme kćeri, uz

potporu slovačke Agencije za promicanje izvoza i ulaganja u posjet pogonima zlatarbistričke firme u stečaju došao je i voditelj Ureda za međunarodnu suradnju i gospodarska pitanja u slovačkoj Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja Peter

Jesensky. Inicijativa za posjet Elconu pokrenuta je od strane Hrvatskog automobilskog klastera i Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, čiji su predstavnici također obišli Elcon. Inače, dosad se za Elcon zainteresiralo nekoliko potencijalnih investitora. U razgledavanje su ih ispred Elcona Eva Kreber - Pille i načelnik općine Zlatar Bistrica Žarko Miholić. Agencija obilazi još nekoliko lokacija nakon čega će prezentirati što su vidjeli ulagaču koji ih je unajmio te odlučiti gdje će pokrenuti

proizvodnju. Dakle, sve su opcije još uvijek otvorene. Povratne informacije hoće li potencijalni investitor uložiti u Elcon znat ćemo početkom ožujka. - Općina Zlatar Bistrica pojavljuje se kao ''support'' s obzirom da ulaže znatne napore kako bi ponovno pokrenula gospodarstvo na području općine na način da prezentira koje pogodnosti i beneficije nudi, te se trudi sudjelovati u svim prezentacijama potencijalnih ulagača – rekao je zlatarbistrički načelnik. (M. Bašak)

Sve bolja ‘Trsekova’ vina TUHELJ - U zgradi DVD Tuhelj, prošle subote održana je izvještajna skupština vinarske udruge «Trs» koja trenutno okuplja 69 članova. U svom izvješću za prošlu godinu predsjednik udruge Srećko Dvoršak istakao je kako je društvo uspješno radilo na unapređenju kvalitete vina, a imali su i dosta pratećih aktivnosti. Na godišnjoj skupštini priređena je i degustacija mladog vina i ujedno pripremljen 81 uzorak vina za ocjenjivanje te je iz berbe 2008. osvojeno 12 zlatnih, 38 srebrnih i 19 brončanih medalja, 3 priznanja, a 9 uzoraka vina odbacila je komisija jer nisu zadovoljavali kriterije ocjenjivanja. Nakon što je Pero Iveković Grgec dao ostavku, umjesto njega za člana Upravnog odbora izabran je Stjepan Hercigonja Braco, a po završetku skupštine nazočnima je ponuđena čak 70 uzoraka mladog vina na kušnju. (Ivo Šućur)

U razgovoru s novinarima, dr. Stanko Belina ocijenio je suradnju s koalicijskim partnerima dobrom, napomenuvši kako je sve dogovoreno poštivano i ostvareno je koliko se moglo u prvih par mjeseci, pa i s obzirom na tešku situaciju u državi. - U Hrvatskoj postoji specifičnost pojedinih regija i sigurno ima mjesta za regionalne političke stranke. To prvenstveno ovisi o podršci birača. Mi smo članovi Regionale koja je predložila ponovno dvodomni parlament gdje bi zastupljenost regija bila ravnomjernija nego što je to danas i kako bi moć predsjednika velikih državnih stranaka bila manja. Vjerujemo u budućnost regionalne politike jer bez regionalne politike nema ni jasnog regionalnog razvoja - rekao je predsjednik ZDS-a. Gledajući danas političku scenu u Zagorju, ZDS ima priliku dobro učvrstiti svoju poziciju, pa čak i povećati svoj utjecaj. - Mi smo svjesni te činjenice i sve ćemo učiniti da se ZDS još više ojača, da njegov utjecaj u regiji ojača i da ZDS bude i dalje jedan od važnih čimbenika u formiranju regionalne politike i u donošenju ključnih odluka koje su važne za Zagorje - smatra dr. Belina.

već postigao. Pozdrave i čestitke uputili su u ime HSU-a Božidar Štahan i u ime HNS-a, Jasmin Krizmanić. - Regionalna stranka u Zagorju, da ili ne? Ja kažem da. Uvijek ima prostora za jednu dobru regionalnu stranku u što je ZDS izrastao. Našu suradnju mogu okarakterizirati dobrom, pravi smo partne-

ri. Nadam se da će i dalje ZDS biti ono što je danas, regionalna stranka lijevog centra - rekao je u ime SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić. Nazočne je pozdravio i zamjenik načelnika Svetog Križa Začretja Dražen Kralj, a od ostalih prisutnih članova stranke jedini se za riječ javio Josip Hršak iz Krapine.

Antifašisti se poklonili spomeniku u Ravnicama RAVNICE - U subotu (6. veljače) delegacija Udruge antifašističkih boraca i antifašista Veliko Trgovišće i delegacija Zajednice UABA KZŽ položila je cvjetni aranžman na spomenik Okružnom partijskom savjetovanju za Hrvatsko zagorje koje je održano 6. i 7. veljače 1943. godine u Ravnicama u kući Bartol Josipa (koje danas više nema). Bio je to jedan od najznačajnijih događaja koji je doprinio omasovljenju NOB-e u Zagorju koja je zbog poraza Prvog partizanskog odreda u proljeće 1942. godine osjetno stagnirala. Nakon savjetovanja, u samo tri mjeseca, diljem Zagorja osnovano je desetak udarnih grupa, a sredinom ljeta osnovano je 5 četa koje su ušle u sastav Drugog zagorskog partizanskog odreda. Na skupštini UABA Veliko Trgovišće o tom je događaju, kao i o značaju djelovanja antifašističkih udruga u promicanju antifašizma, govorio predsjednik UABA Veliko Trgovišće Mladen Cvetko. On se u svojem izlaganju odlučno suprotstavio pokušajima revizije povijesti Drugog svjetskog rata i difamaciji NOB-e i vodeće uloge komunista u toj borbi. Upravo je Partijsko savjetovanje u Ravnicama pokazalo da bez Komunističke partije, kojoj su pristupili i neki vodeći kadrovi lijevog krila HSS-a, ustanka u Hrvatskom zagorju ne bi bilo. Skupština UABA Veliko Trgovišće usvojila je Program rada za 2010. godinu u kojem je predviđen i posjet gradu heroju Domovinskog rata Vukovaru. Skupštini je prisustvovala i delegacija ZUABA KZŽ na čelu s predsjednikom Borisom Blažinićem, te predsjednik Društva Josip Broz Tito Ivica Kukolja, Miško Balija i prof. Radosav Bidikov. (zl)

aktualno

broj 330 / 12.02.2010.

parlament

Kozar Pavlin iz Donje Batine po naputku ministarstva odsad smije potrošiti samo 450 litara nafte godišnje, upola manje nego što je trošio prije.

Knjižice za plavu naftu odsad limitirane • Mirjana Bašak DONJA BATINA/ZLATAR

osip Pavlin iz Donje Batine otkad je registriran u Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, dakle od 2002. godine, u sustavu je PDV-a i koristi knjižicu za plavu naftu koja mu omogućuje kupovanje goriva za poljoprivredne radove po nižoj cijeni. Inače, pravo na korištenje eurodizel-dizelskog goriva obojenog plavom bojom, odnosno na izdavanje knjižice goriva imaju sva poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koji nisu korisnici potpore dohotku, te koja pomoću poljoprivrednih strojeva obrađuju poljoprivredno zemljište ili ubiru poljoprivredne kulture. Količina goriva dosad nije bila ograničena. Ove je godine resor poljoprivrede očito počeo štedjeti, prvo na našim poljoprivrednicima.

Kome se žaliti?

Obitelj Pavlin se bavi kozarstvom, proizvodnjom sireva, a godišnje mu treba od 1.100 do 1.200 litara nafte. Tako je bilo svih ovih sedam godina, no prošli petak kada je ušao u Ured za gospodarstvo u Zlataru iznenadio se kad mu je u knjižici, i to novoj, odre-

đen limit koliko nafte godišnje možete kupiti po jeftinijoj cijeni. - Samo 450 litara godišnje. Ta tzv. povlaštena cijena je 4 kune i 15 lipa. Nije mi jasno po kojim su to oni meni parametrima izračunali tu količinu. Nisu mu znali objasniti ni u Zlataru, samo da je takav naputak stigao iz resornog ministarstva. Hranimo 55 koza i ja svakom ministru ukoliko on svu zemlju izore i obradi s tom naftom koju su mi odredili dam zemlju i platim još i naftu - revoltiran je poljoprivrednik Pavlin. - Žalit ćemo se, iako još ne znamo kome - dodaje.

DIESEL UKINULI I MLJEKARIMA ZABOK - Županijska udruga proizvođača mlijeka ''Hrvatsko zagorje'' u utorak je u restoranu KTC-a u Zaboku održala sastanak. Tema je bila aktualno stanje u poljoprivredi. Od početka godine proizvođači mlijeka više nemaju pravo na plavi diesel kao što su imali, na 120 lita-

PRIOPĆENJE

PAVLIN: ‘’Hranimo 55 koza i ja svakom ministru ukoliko on svu zemlju izore i obradi s tom naftom koju su mi odredili dam zemlju i platim još i naftu’’.

Nitko ne zna objasniti

Izmjene i novosti kriju se u novom Pravilniku o primjeni Zakona o trošarinama što se odnosi na plinsko ulje obojano plavom bojom. To je taj tzv. plavi dizel ili plava nafta. Korisnici knjižica za gorivo to pravo mogu ostvariti na dva načina: kao pravo obračunato po površini i za tov svinja i junadi ili kao paušalno pravo. Pravo obračunato po površini i za tov svinja i junadi ostvaruje se: za sve poljoprivredne površine u sustavu izravnih plaćanja osim livada i pašnjaka u količini 150 litara po hektaru, za livade i pašnjake u sustavu izravnih plaćanja u količini 50 li-

ra plavog diesela godišnje po grlu. Sada se pravo na diesel može ostvariti samo po površini zemlje koje je u sustavu poticaja i vlasništva – rekao je predsjednik zagorskih mljekara Mario Podhraški. Posebno su tu pogođeni naši najveći mljekari Željko Mladić iz Zlatara i Željko Horva-

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

Vikend akc ij a Sv. rebra sviježa

12 .0

2.-14.02.10.

Sv. but BK

26,98 kn/kg

Varaždinski pohanci Koka

Mlijeko sviježe Vindija 1 l

31,98 kn/kg

Buncek suhi Francek

20,98 kn/kg

Mješavina za krafne 1 kg

24,98 kn/kg

Ulje suncokret NTL 1 l

3,99 Marmelada Frudela marelica 840 g

tara po hektaru, za tovnu junad u sustavu izravnih plaćanja u količini 20 litara po grlu, za tovne svinje u sustavu izravnih plaćanja u količini 4 litre po grlu. Kozar Josip Pavlin prema tom pravilniku ostvario je paušalno pravo čija je količina 450 litara po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje. Shvatili smo

to po upisanoj količini litara u knjižici. No, njemu to nitko nije znao objasniti. A, i opet ne zna zašto je to tako jer ga nitko ništa nije ni pitao. A, u Pravilniku piše kako korisnik prilikom upisa prava na potrošnju količine plavog dizela u tekućoj godini može odlučiti je li za paušalno pravo ili po površini.

tinčić iz Gornje Stubice kojima se pravo na plavu naftu svela na minimum koji im nije dosta, takoreći, za jedan tank traktora. Na sastanku na kojeg se odazvalo 57 proizvođača mlijeka s područja Krapinsko-zagorske županije raspravljalo se i o cijeni mlijeka. Doneseni su zaključci i zahtjevi koje će saborski zastupnik Milivoj Škvorc osobno predati zahtjev ministru poljoprivrede Petru Čoban-

koviću. U njima traže realnu cijenu mlijeka, isplatu premija i vraćaje plavog diesela, i to na 200 litara po grlu. Za Zagorje količina diesela treba biti veća, složili su se proizvođači mlijeka, s obzirom da je zagorsku zemlju teško obrađivati zbog konfiguracije tla. Savez poljoprivrednika Hrvatske ukoliko se ne udovolji njihovim zahtjevima sprema se za novi prosvjed prvog ožujka. (M. Bašak)

Zelje kiselo rezano 500

13,98 Čokolada Samo ti, Volim te 100 g Zvečevo

8,48

9,98

Paket Denim original kapa

2,98

54,98

Kava Bonus 500 g

5,98

24,48

Poklon set She Sexy torbica

67,98

Mjesni odbori u Pregradi ne funkcioniraju

Prošlu subotu klub vijećnica i vijećnika SDP-a, ZS-a i A-HSS-a održao je javnu tribinu pod nazivom „Funkcioniranje mjesnih odbora na području grada Pregrade“. Na tribini se okupilo tridesetak članova vijeća MO i ostalih zainteresiranih građana. Glavni povod za organiziranje tribine su neadekvatna proračunska sredstva koje je ove godine aktualna pregradska gradska vlast namijenila za aktivnosti koje su u nadležnosti mjesnih odbora, posebno se to odnosi na stavku uređenje i asfaltiranje nerazvrstanih cesta, koja je smanjena sa 3.4 milijuna kuna, koliko je iznosila u 2009. godine, na samo 437.000 kn koliko se planira utrošiti u 2010. godini. S ovim iznosom najviše su ugroženi stanovnici pregradskih sela, gdje se i najvećim dijelom nalaze nerazvrstane neasfaltirane ceste, kojih prema podacima iz 2008. godine ima ukupno 140 km. Budući da se sredstava za njihovo asfaltiranje ne planiraju u većem iznosu ni u 2011. god, a ni u 2012. godini izračunom se dobiva se da će Grad u idućih tri godine financirati asfaltiranje samo cca. 10 km ceste.

Nakon prezentacije ovih podataka iz proračuna Grada za 2010. godinu i kratkog uvoda koje su to ovlasti MO prema zakonu i statutu Grada, koje je u ime kluba vijećnica i vijećnika SDP-ZS-a-HSS iznio Marko Vešligaj, uslijedila je žustra rasprava u kojoj su mahom sudjelovali sami članovi vijeća MO, te gradski vijećnici Josip Krušlin, Stjepan Javornik, Stjepan Miklaužić i Marko Vešligaj. U njoj su osim svoje ogorčenosti odnosom koji gradska vlast ima prema njihovim potrebama, dotaknuti i drugi problemi s kojim se susreću MO u svom radu. To su, između ostalog, izostanak redovitih sastanaka, ignoriranje MO kao institucije od stane vladajućih u Pregradi, samovolja pojedinih predsjednika MO koji ne poštuju dogovoreno na sastancima MO, neadekvatno izvođenje radova kod asfaltiranje nerazvrstanih cesta, nepoštivanje prioriteta MO od strane gradske vlasti i slično. Posebno je istaknut i problem vijeća MO Pregrada koji nije imao sastanak više od godinu dana te činjenica da građani Pregrade uopće ne znaju kome se obratiti za svoje ko-

munalne i ostale probleme u nadležnosti MO. Tribini je prisustvovao saborski zastupnik i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek, koji je na primjeru Zaboka ukazao na pozitivna iskustva i praksu dobre komunikacije gradske vlasti s mjesnim odborima, putem prezentacija njihovih prioriteta Gradskom vijeću, ulaganjem u infrastrukturu dijelova grada Zaboka koji su bila manje razvijena, a u cilju postizanja jednakih uvjeta za život stanovnika svih gradskih područja. U svom izlaganju Hanžek je također naglasio i objektivne probleme koji proizlaze iz samog zakonskog okvira putem kojeg su ustrojeni MO i potrebu za izmjenama istog, kao bi mjesna samouprava i upliv samih građana na procese odlučivanja postao jači. Kao glavni zaključak tribine donesen je zahtjev za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća s tematikom funkcioniranja MO na području grada Pregrade, a na koju bi bili pozvani i svi članovi vijeća MO s područja Pregrade. Tu će inicijativu Klub vijećnica i vijećnika SDP-a, ZS-a i A-HSSa po hitnom postupku uputiti u proceduru. Tako-

đer je jasno donesen zaključak da MO trebaju dobiti mjesto koje im pripada u lokalnoj samoupravi te da moraju postati veza između građana i gradske vlasti. U tu svrhu trebalo bi ih redovno informirati o odlukama Gradskog vijeća i gradonačelnice, dok bi predsjednike MO trebalo pozivati na sjednice Gradskog vijeća. Od gradskih vlasti se traži da posvete više brige ravnomjernijem razvoju svih dijelova grada Pregrade, a MO koje se adekvatno uvažava mogu tu biti od velike pomoći. Klub SDP-a, ZS-a i A-HSS-a tražit će na sjednici Gradskog vijeća da se nađu modaliteti putem kojih će se osigurati osnovna komunalna infrastruktura za svakog stanovnika grada Pregrade, što asfalt do kuće u 21. stoljeću svakako jest. Također, bit ćemo i dalje na raspolaganju građanima, kako bi nam se mogli obratiti, a u tu svrhu uskoro će se uvesti uredovno vrijeme kad će se građani moći direktno komunicirati sa vijećnicima Kluba SDP-a, ZS-a i A-HSS-a. U ime kluba vijećnica i vijećnika SDP-ZS-A-HSS Marko Vešligaj

NAŠI GRADOVI I OPĆINE

broj 330 / 12.02.2010.

GRAD ZLATAR Površina: 75,78 kvadratna kilometra Broj stanovnika: 6.506 Naselja: Zlatar, Belec, Borkovec, Cetinovec, Donja Batina, Donja Selnica, Ervenik Zlatarski, Gornja Batina, Gornja Selnica, Juranščina, Ladislavec, Martinščina, Petruševec, Ratkovec, Repno, Ščrbinec, Vižanovec, Završje Belečko.

Gradonačelnik dr. Miroslav Kopjar

ZLATAR

KOPJAR: ‘Najprije se moramo ko Piše: Mirjana Bašak Fotografije: Krunoslav Pavlina

latar se prvi put spominje krajem 13. stoljeća kao vlastelinski posjed Zlatharia. Brži razvoj mjesta počinje 1659. godine kada je kralj Leopold I. na molbu grofa Petra Keglevića dozvolio pravo održavanja sajma utorkom u Zlataru.

Tradicija: tork vu Zlataru

Tradicija održavanja sajma u Zlataru održala se do dan danas, naravno, ostao je i taj isti dan, tzv. ‘tork vu Zlataru’. Slobodno bi ga mogli prozvati praznik za Zlatarščane. Tada mještani Zlatara i iz svih susjednih krajeva stižu u Zlatar da si kupe razne stvari, a na štandovima se može naći od odjeće do domaćih životinja. 1762. godine izgrađena je župna crkva koja je najstarija građevina danas u Zlataru. Zlatarska pučka škola utemeljena je 1842. godine, a Ladislav Kutnjak bio je njezin prvi učitelj. Općinski sud je osnovan 1872. godine, a DVD 1877. (još uvijek se vodi polemika je li krapinski ili zlatarski DVD najstariji u Zagorju). Dr. Juraj Žerjavić, župnik u Mariji Bistrici zaslužan je za razvoj športskog društva u Zlataru. On je krajem 19. stoljeća Zla-

taru darovao stambene zgrade i dvoranu za fiskulturu. U tom razdoblju osnovana je i Narodna čitaonica. Telefon stiže u Zlatar 1907. godine, a te godine počela su izlaziti i dva tjednika: Pravaški list ‘’Hrvatska Hrvatom’’ i koalicionaški ‘’Zlatarski tjednik’’. 1907. osnovan je Hrvatski Sokol, biciklistički klub Lastavica, pjevački i tamburaški zbor. NK ‘’Oštrc’’ osniva se 1922. godine. Struju Zlatar dobiva 1928. godine.

Prošlost: razvoj, institucije, manifestacije…

Do 1955. godine Zlatar je bio veliko kotarsko središte, a 1962. prestaje biti općina. Tada postaje jak kulturni centar. Naime, grupa entuzijasta počinje se angažirati na društvenom i kulturnom razvoju mjesta i 1969. godine pokreću manifestaciju ‘’Dani kajkavske riječi’’ koja živi još i danas i središnja je zlatarska manifestacija. Mnogi umjetnici izvorne umjetnosti u to vrijeme dolaze slikati u Zlatar. Pokreće se i likovna izložba ‘’Čovjek čovjeku’’, Zbor malih pjesnika i Festival dječje kajkavske popevke. Tu je i Pajdaško sprehanje, na kojem se okuplja šire građanstvo. Prikaz je to starih običaja i zanata zlatarskog i zagorskog kraja (čehatva, lupitva, žetva, svadba…mlinari, kovači, stolari…) na koje su Zlatarščani osobito ponosni. Kroz Zlatar tada pro-

laze povorke kola, konjskih zaprega i ljudi, a na samoj manifestaciji se okuplja nekoliko tisuća ljudi, dok sami sudionici sprehajanja dolaze iz svih dijelova naše županije. Kulturna manifestacija ‘’Dani kajkavske riječi’’ održava se tako kontinuirano od 1970. godine. Kulturni dio manifestacije okuplja mlade dijalektalne pjesnike, skladatelje, pjevače i likovnjake iz osnovnih škola kajkavskog govornog područja, u tri gore spomenute priredbe. Zbor malih pjesnika održava se već 41 godinu, Festival dječje kajkavske popevke 39 godina, a likovna izložba ‘’Čovjek čovjeku’’ najstariji je dio manifestacije. Popratne su prigodne izložbe, promocije knjiga, izložbe fotografija, koncerti, dramske predstave, te različiti zabavni sadržaji koji se s godinama obogaćuju. Zlatar postaje grad 1993. godine. Danas taj grad ima mnoge državne institucije: Županijski sud, Općinski sud, Prekršajni sud, Općinsko i Županijsko državno odvjetništvo, Ispostavu Ureda državne uprave, Sanitarnu inspekciju, Vodopravnu inspekciju, Ured za katastar, Ispostavu porezne uprave, Ispostavu fonda za zdravstvo, Poljoprivrednu i šumarsku savjetodavnu službu, Srednju i Osnovnu školu s područnim školama u Belcu, Donjoj Batini, Martinščini i Petruševcu, vrtić i jaslice, Gradsku knjiž-

nicu, Pučko otvoreno učilište tzv. Sokolanu, Galeriju izvorne umjetnosti, Radio, Dopisništvo Vjesnika, Poslovnicu Zagrebačke i Privredne banke…. Sve što jedan gradić mora imati.

Sadašnjost: borba s dugovima

Nažalost, taj lijepi gradić je danas u silnim problemima. Zlatar je u milijunskim dugovima koje je ostavila bivša gradska vlast. Račun je blokiran s 3.000.000 kuna i postao je ‘’Grad slučaj’’. Dužan je bankama, dobavljačima… Nakon što je Vlada kao pomoć dodijelila Zlataru 1.500.000 kuna time su pokrpane neke rupe i isplaćene plaće djelatnicima koje nisu dobili od ožujka, a sada treba sve iznova. Plaću za prosinac zaposlenici opet nisu dobili. Novi vid pomoći od Vlade Zlatar više ne može očekivati i sada su nastojanja okrenuta prema bankama za dobivanje reprograma. - Više ne možemo od Vlade očekivati ‘’poklone’’. Tražit ćemo odgodu plaćanja kredita i reprogramiranje kredita, to je jedini način, jer kredit ne možemo vraćati, s obzirom da nam je izvorni proračun za prošlu godinu bio 8.500.000 kuna. Otplata kredita ne smije biti veća od 20 posto izvornih prihoda - rekao je gradonačelnik dr. Miroslav Kopjar koji problem rješava

Županijski sud

zajedno sa svojim koalicijskim partnerima na županijskoj razini, HSS-om, HSLS-om i ZS-om, a i potpredsjednikom Sabora Ivanom Jarnjakom te zastupnikom Milivojem Škvorcom. Dr. Kopjar nada se reprogramiranju kredita barem na godinu dana, a kredit će se morati prolongirati s 2018. na 2028. godinu. - Kroz tih godinu dana probat ćemo profunkcionirati i konsolidirati se. Pola mandata proći će nam tako na konsolidiranje, a onda se nadamo da ćemo u drugoj polovici živnuti – dodaje dr. Kopjar. Inače, ako se gleda gospodarski, Zlatar je nekada bio veće gospodarsko i industrijsko središte. Neke firme su ‘ugasle’, prodan je i Autobusni kolodvor, a od gospodarstva ostalo je još par poduzeća koja dobro posluju: građevinsko poduzeće Konstruktor, slovenska firma

Prevent koja se bavi proizvodnjom presvlaka za automobile, zlatarski poduzetnik Preis s lancem trgovina, UTP ‘‘Ivančica’’ Krešimira Ilčića i tekstilno obiteljsko poduzeće Balić, Bateks. Nije da se ništa ne gradi. Grade se stanovi, uređuje se pastoralni centar, a gradonačelnik ima u planu izgraditi dječje igralište za kojeg se još uvijek traži adekvatan prostor. Inače, Zlatar je jak poljoprivredni centar, koji u svojoj okolici ima par poljoprivrednika s velikim farmama. Imao je iz tog razloga i Županijski odsjek za poljoprivredu koji je za mandata bivšeg gradonačelnika preseljen u Krapinu. Izgubljen je i Dom zdravlja. Da bi se neke izgubljene stvari povratile i ojačale, da bi zlatarski kraj oživio i postao gradić po mjeri svakog čovjeka i Zlatarščana osnovana je i udruga ‘’Zagorje zutra’’

Sličice z bregov

broj 330 / 12.02.2010.

Festival dječje kajkavske popevke

KALENDAR DOGAĐANJA VELJAČA: • Fašnik vu Zlataru TRAVANJ: • Dan Grada

Sokolana

Dvorac Oroslavje Donje

Zlatarski sejem

RUJAN: • Dani kajkavske riječi PROSINAC: • Zlatarska božićnica

Pajdaško sprehajanje - prikaz starih običaja i zanata

onsolidirati, a onda ćemo živnuti’

Kurija župnog dvora

čiji je cilj stvaranje uvjeta za razvitak gospodarstva i izlazak iz prometne izolacije u koju je Zlatar doveden, a koja okuplja sve susjedne općine, njih desetak. Gradonačelnik se svoje naknade odrekao i položio na račun Udruge. Njezin je predsjednik poduzetnik Jurica Bizjak.

Pogubna izolacija

Svi se slažu da je zagorski istok zapostavljen. - Rak rana su prometnice. Naš cilj nije razjediniti i da svaka općina ‘’tuče svoje’’, već ćemo pokušati otvoriti vrata istočnog dijela Zagorja prema drugom dijelu Zagorja, Hrvatskoj i prema svijetu – zadaća je koju je pred sebe stavio Bizjak. Udruga zajedno s Pučkim otvorenim učilištem kao nosiocem i Udrugom invalida nastojat će sredstva potražiti preko europskih fondova gdje se nadaju nepo-

vratnim sredstvima za mlade od 70.000 do 120.000 eura, ali koja se moraju, citiramo Bizjaka ‘’krvavo’’ opravdati. Prvi korak je konzalting kuća gdje su dobili prve smjernice. Dok se ne odobri reprogramiranje kredita za kojeg je zlatarski gradonačelnik siguran da će biti odobreno, i dok Udruga ne počne financijski funkcionirati, Grad je donio neke odluke koje su takoreći besplatne. - Riješeno je stajalište za autobuse i taksiste ispred bivšeg autobusnog kolodvora. Kad smo došli na vlast autobusna stanica praktički je bila u crkvi, pred oltarom. Jedna tu, druga, tamo, treća kod Končara, a taksisti su se parkirali kod kafića Zlatarjevo. Sada je sve na jednom mjestu. Donijeli smo takvu odluku i te stvari nisu ovisile o novcu – rekao je zlatarski gradonačelnik. Grad je uveo i prirez, komunalnu naknadu, a uvest

Pastoralni centar

će i višu grobnu naknadu. – Ne može u Zlataru biti 40 kuna, ako je u općini Zlatar Bistrica 80, a primjerice u Svetom Križu Začretju grobna naknada 100 kuna – dodaje. Maknut će i žardinjere s centra Zlatara na njima predviđeno mjesto. To su male sitne preinake za koje nisu potrebna financijska sredstva, samo volja. S takvom voljom i malo ‘penez’ su Zlatarščani i napravili prošle godine manifestaciju ‘’ Dani kajkavske riječi’’, a neće zapustiti ni ove godine već tradicionalni ‘’ Fašnik vu Zlataru’’.

Znamenitosti

Zlatar zajedno sa svojim naseljima krije pravo bogatstvo, crkvu Majke Božje Snježne u Belcu, najljepši primjer barokne umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj. Najvrednija je njezina unutrašnjost: zidne slike i pozlaćeni drveni inventar koji

Zlatarske mažoretkinje

tvori bogati barokni drveni ambijent. U spomenik kulture ubraja se i kapela sv. Jurja u Belcu, Stari grad Belec, kurija župnog dvora u Belcu, kurija u Borkovcu, dvor Rukavina i kapela Presvetog Trojstva u Donjoj Selnici, arheološki lokalitetostaci rimske kupelji, također u Donjoj Selnici, kapela sv. Jakova u Donjoj Batini, dvorac Vinkovića u Ladislavcu, kapela sv. Martina u Martinščini, kapela sv. Antuna Padovanskog u Petruševcu, kurija ŠkaricaKiš- Jelačić u Ratkovcu, kurija u Završju Belečkom, kurija župnog dvora u Zlataru, župna crkva Uzašašća Marijinog, kurija Zlatar, građanska stambena kuća u Sajmišnoj ulici br.34, Zlatar povijesni centar naselja, lokalitet Kaštel-kompleks obitelj Rauver, dvor obitelji Kiš u Šrbincu, kurija Keglević - Zlatar Gornji

UDRUGE Vatrogasna zajednica grada Zlatara, DVD Zlatar, DVD Donja Batina, DVD Belec, LU ‘’Zajček’’ Zlatar, LU ‘’Vepar’’ Zlatar, ŠRD ‘’Pastrva’’ Zlatar, HDP ‘’Belecgrad’’ Belec, HVIDR-a Zlatar, Udruga invalida Zlatar, HCK- Gradsko društvo CK Zlatar, Društvo naša djeca Zlatar, Odred izviđača ‘’Zlatar’’, Udruga umirovljenika Zlatar, Udruga žena, KPD ‘’Zlatarjeve’’ Zlatar, Župni crkveni zbor Uznesenja Blažene Djevice Marije, Udruga likovnih umjetnika ‘’Zlatarska paleta’’, Društvo za obnovu i zaštitu crkve sv. Marije Snježne u Belcu, Udruga sv. Martin Martinščina, Gradska limena glazba Zlatar, Zlatarske mažoretkinje, Belečke mažoretkinje, M.E.H.NJ.E.N.I,

Udruga ‘’Izvor Cukovec’’, Zagorje zelene, Stočarska udruga ‘’Strojni prsten’’ Zlatar, Udruga Specijalne jedinice policije ‘’Barun’’ Zlatar, Udruga vinara i vinogradara KZŽ ‘’Pajdaš’’ Zlatar, Udruga privatnih šumoposjednika ‘’Ivančica’’ Zlatar, Udruga roditelja srednjoškolskih učenika, Udruga ‘‘Zagorje zutra’’, Udruga ‘‘Miljenko Mlakar’’.

KLUBOVI Nogometni klub ‘’Oštrc’’ Zlatar, Nogometni klub ‘’Mladost’’ Belec, Športski teniski klub Zlatar, Rukometni klub Zlatar, Auto-klub Zlatar, VW ‘’Buba’’ klub Hrvatsko Zagorje, Moto klub ‘’Wild riders Goldtown’’ Zlatar, Biciklistički klub ‘’Lastavica’’, Paragliding klub ‘’Sokol’’.

županija

broj 330 / 12.02.2010.

županija

U Domovinskom ratu napravili 850 haubica, sada ih povlače po sudu MARIJA BISTRICA – Pamtim samo sretne dane, rekla bi Gabi Novak, a s njom bi se sigurno složili bivši radnici Tehnomehanike iz Marije Bistrice. Naime, danas više nitko od preko 300 radnika, koji su radili u tom divu za proizvodnju vatrogasnih ljestava, navalnih vozila, hidrauličnih platformi, hidrauličnih dizalica, traktorskih rovokopača, prikolica, poluprikolica, cisterni za prijevoz goriva i tekućeg plina i još mnoge druge proizvode, više ne radi u Mariji Bistrici. Sada rade u struci, a njih najviše u zlatarskoj firmi MB Hidraulika, koja je nedavno proslavila svoju obljetnicu, gdje su prezentirali nove proizvode koji osvajaju svjetsko tržište.

Rasprodana imovina

Tako nam je jedan od radnika, koji je htio ostati anoniman jer hoće samo pošteno raditi i zarađivati kruh za svoju obitelj, kazao sljedeće o firmi koja je utrla put MB Hidraulici. - Vjerujem da je postojao snažan zagorski jal kad su neki odgovorni vidjeli da Tehnomehanika dobiva velike poslove i ugovore, tražili su svoj dio gibanice, pak su krenuli uništiti firmu jer smo im tak' jaki smetali pak su nas uništili preko poslušnika u Trgovačkom sudu u Zagrebu – rekao je. Radnici ne znaju tko je i za čiji interes odradio za njih mutne poslove oko Tehnomehanike. - Stečajni upravitelj nam je rekao da se nad našom firmom neće provesti klasičan stečaj, već da ćemo mi,

radnici, i dalje raditi, a proizvodnja se neće zaustaviti. Stečajni je potrošio velike peneze, ništa se nije pomaknulo, a sve se rasprodalo. Mislim da se on nije ponašao kao dobar gospodar prema imovini poduzeća. Pa kakav je to onda onda programirani stečaj? Programiran da se sve rasprčka - pita se drugi radnik. Bivši radnici komentraju i bivšeg direktora i većinskog vlasnika Nediljka Znaora, koji se godinama povlači po sudu.

„Nasapunana daska“

- Nek veli tko kaj hoće za Znaora, ali on je bil gospodar kakvog treba iskati. Za njegovo vrijeme smo mi radnici živjeli kak bubregi vu loju. Redovito smo dobivali plaću, usvaršavali se u Njemačkoj, u firmi Ziegler, i mjesečno dobivali plaće i po 4.000 njemačkih maraka, plaćani su nam svi doprinosi. A doma, u Mariji Bistrici, u firmi bili smo kak kralji: imali smo lijepe kuaponice s tuševima, besplatan gablec... - nadovezuje se jedan od naših sugovornika. Njegovi kolege se meškolje i govore i da je netko sve to Znaoru „nasapunal dasku“. - Pa, mi smo imali siguran posel za 210 vatrogasnih vozila i bio je to program kakav se može poželjeti i osigurali bi nam posao narednih 7 godina. Sad Znaora povlače po sudu, a napravili smo 830 minobacača u Domovinskom ratu i imali garanciju Hrvatske vlade. Kaj se to događa vu našoj državi - pitaju se radnici. (Zoran Gregurek)

Počela s radom nova ambulanta u Tuheljskim Toplicama

Konačno pravi uvjeti za liječenje pacijenata TUHELJSKE TOPLICE - Iz skučenih, nefunkcionalnih prostora u Tuheljskim Toplicama u kojima je u zadnjih nekoliko godina djelovala ambulanta za područje općine Tuhelj i okolicu s oko 1400 pacijenata, preselila je u novu zgradu koja je sagrađena prema projektu tuheljske dipl. arh. Nevenke Tramišak. Vlasnici objekta su dr. Angelina Tučić koja je u njegovu gradnju uložila obiteljski novac i kreditna sredstva. Zgrada je podignuta u neposrednoj blizini starog bazena Termi Tuhelj i Doma za ostarjele osobe. - Ja sam došla u Tuheljske Toplice prije 5 godina, kada je dr. Vladimir Bledšnajder otišao u mirovinu. Nakon mog dugogodišnjeg rada u Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije, ovo je bila moja prva samostalna služba. Bila sam sretna što sam dobila ambulantu, ali sam bila i razočarana kada sam vidjela prostore u kojima ambulanta djeluje. Nisu to bili uvjeti za ambulantu, ali, navikla sam se i unatoč takvim uvjetima uspješno obavljala svoju liječničku praksu. Nije bilo

dr.Angelina Tučić i medicinska sestra Ančica Gašpar s pacijentom

prilaza. Silazilo se po strmim stepenicama, što je posebno bilo teško za invalide. Sobice su bile bez sanitarnog čvora - kaže dr. Angelina, kojoj u novoj ambulanti pomaže iskusna medicinska sestra Ančica Gašpar.

Podigla vlastitu ambulantu

Ističe da se raspitivala kako bi se ovakvo stanje moglo promijeniti da bi omogućila pacijentima dostojnije zdravstvene usluge, no svi su nemoćno kimali glavom. Onda je za dvije godine otišla na specijalizaciju obiteljske medicine

i sa svojim suprugom došla na ideju da podignu vlastitu ambulantu. - Kad sam donijela odluku i malo se informirala, obavijestila sam svoj Dom zdravlja i bivšeg načelnika općine Tuhelj Milivoja Škvorca. Dobila sam načelnu podršku da ne bi bilo loše tu ideju realizirati. Tražila sam povoljno gradilište s dobrim prilazom, a da nije daleko od autobusne postaje. Dr. Angelina je brzo sredila papirologiju i prije godinu dana krenulo se u gradnju ambulante. Cilj je bio napraviti prostorije za sebe odnosno obiteljsku medicinu. U gornjoj etaži plani-

ran je stambeni, a u prizemlju poslovni prostor. Ima dio prostora za iznajmljivanje, ukoliko netko želi otvoriti ljekarnicu ili pokrenuti masažni tretman i slično. Vjerojatno će i sama vlasnica zgrade uz ambulantu pokrenuti još nešto svojega, kako bi sve prostorije bile optimalno iskorištene. - Dnevna frekvencija je oko 50 pacijenata, nekad više, a nekad manje od toga. Tamo u tijesnim prostorijama imala sam osjećaj da je uvijek gužva, bilo da je došlo 10 ili 50 pacijenata. Sad je puno lakše i našim susjedima odmah preko ceste - pacijentima iz Doma za ostarjele koji su većinom manje pokretni ili posve nepokretni. Za njih sam utvrdila jedan termin u tjednu. One koji ne mogu dolaziti u ambulantu, ja pregledam u Domu i svi su pacijenti zadovoljni uslugama moje ambulante. Od 1. veljače ja sam privatnik, specijalizirana za obiteljsku medicinu i s ugovornom koncesijom sa HZZ-om kao i mnogi drugi liječnici, samo što sam ja u svom prostoru - zadovoljno kaže dr. Angelina. (i.š.)

Otvorena Stara škola MIRKOVEC - Svečanim programom i blagoslovom otvorena je "Stara škola", novi smještajno-ugostiteljski objekt. I kako mu samo ime govori, riječ je o staroj školi u Mirkovcu, a koju je kupio Goran Bradić i u njoj uredio novi reprezentativni objekt. - Tko god se bavi investiranjem, pogotovo u ugostiteljstvu i hotelijerstvu zna da je to dugoročno ulaganje. Možda zvuči patetično, ali ja sam u to ušao iz sentimentalnih razloga. Moji mama i tata radili su u toj školi, mi smo tu živjeli i ja sam stvarno tu proveo pravo djetinjstvo Ivice Kičmanovića. Volim taj kraj i Zagorje i vjerujem da ću sad veći dio svog vremena provoditi u Zagorju. Kad se ukazala prilika za kupiti školu nisam puno razmišljao. Vidjet će se tu sva ljubav i trud koji su uloženi. Detalje koje treba ćemo mijenjati jer je teško naći stare stvari, stari namještaj, ogledala. No, s vremenom će sve doći na mjesto – rekao nam je vlasnik Goran Bradić čija je ideja bila urediti Staru školu tradicionalno elementima Zagorja i kontinentalne Hrvatske.

Novi vid turizma

Samo otvorenje okupilo je brojne goste i uzvanike, a kroz program ih je vodio Zvone Bohem. Velečasni Dražen Karačić blagoslovio je prostore, a domaćin Goran Bradić pozdravio prisutne i rekao par riječi o projektu. Stigao je i zamjenik župana Anđelko Ferek Jambrek i načelnik općine Ivan Kranjčić. Zapjevale su Kajde, a zabavu su do kraja predvodila Zvona starine. - Dovest ćemo u Zagorje jedan novi vid turizma kojeg još nema. On je baziran na seoskom turizmu, ali što se tiče gastronomije ona je složena na strogo ekološkim i nutricionističkim načelima. Vjerujem da nudimo viši nivo. To ne znači da ćemo biti skupi i bahati. Želimo dignuti turizam na viši nivo, što se vidi po uređenju i ponudi. Želimo dovesti kulturu u našu multifunkcionalnu dvoranu, koncerte, priredbe, promocije, folklor i tako postići spoj kulture, tradicije, novih događanja s gastronomijom i smještajem. Vjerujem da ćemo napraviti dobar brand i da će u budućnosti to donijeti dobro i lokalnoj zajednici koja će također moći prodavati svoje proizvode – rekao je Bradić.

S. Merkaš, G. Bradić, K. Končevski, A. F. Jambrek i I. Kranjčić

županija

broj 330 / 12.02.2010.

Rožica proslavila prvi rođendan

Merkaš ostao predsjednik začretskih vinogradara ŠTRUCLJEVO - Udruženje vinogradara i podrumara Sveti Križ Začretje održalo je svoju redovitu izbornu skupštinu u Društvenom domu u Štrucljevu. Promjene u vodstvu Udruženja bile su minimalne. Predsjednik je i dalje Slavko Merkaš, a potpredsjednici Željko Petrovečki i Stjepan Vukić. Tajnik je Stjepan Majsec, a blagajnik Josip Majsec. Nadzorni odbor čine Željko Merkaš, Stjepan Tkalčević i Ivan Roginić. Skupština je jednoglasno prihvatila izvješće predsjednika, financijsko izvješće, izvješće Nadzornog odbora te plan rada u 2010. godini i financijski plan.

VELIKO TRGOVIŠĆE - Svoj prvi rođendan veselo je proslavio Dječji vrtić Rožica iz Velikog Trgovišća, točnije njegovi polaznici, roditelji i suradnici vrtića. Sve prisutne na svečanoj proslavi pozdravili su ravnateljica vrtića Gordana Pavlinić, načelnik općine Zdravko Vutmej te Marija Ivanković načelnica odjela za predškolski odjel u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta RH. Veseli mališani vrlo su hrabro stali pred publiku u svom prvom javnom nastupu, a dvoranom se „orila“ vrtićka himna "Rožica, rožica...najdraža meni si hižica...". Uz kratki glazbeno-scenski program koji su s djecom pripremili odgajatelji, mogla se razgledati izložba fotografija i pisanih zapisa, jedna kratka retrospektiva o brojnim događanjima koji su se održavali u vrtiću u prvih godinu dana postojanja. Iz toga se može zaključiti da je vrtić ne samo "prohodao", već stvorio prave temelje male suvremene predškolske ustanove. U svom vrlo emocionalnom i nadahnutom govoru, načelnica za predškolski odgoj Marija Ivanković usporedila je ovaj mali vrtić s najljepšim mjestom u Velikom Trgovišću u kojem se svi mogu ugodno osjećati i koje okuplja mještane u mnoštvo prilika. Načelnik Zdravko Vutmej najavio je i dovršetak potkrovlja vrtića s postavljanjem klima uređaja te mogućnost prijema još tridesetak klinaca. Izrazio je zadovoljstvo uspješnim početkom rada vrtića te podsjetio na podatak kolika sredstva Općina kao osnivač vrtića izdvaja za rad ustanove. Na maloj svečanosti predstavljena je i izrada internetske stranice vrtića, a ugodno druženje roditelja, djece, gostiju i djelatnika vrtića nastavilo se uz razgledavanje izložbe i skromni domjenak. Svi koji su sudjelovali na ovoj svečanosti poželjeli su Rožici da i dalje cvijeta, raste i razvija se. (zl)

Agro-turistička kooperativa

Predsjednik Merkaš istaknuo je u svom obraćanju skupštinarima kako Udruženje i dalje uspješno provodi osnovne ciljeve društva, a to je podizanje stručnog znanja u proizvodnji i preradi grožđa i vina. Redovito se ocjenjuju vina i članovi sudjeluju na manifestaciji "Vinarijada". Novi nasadi podižu se individulano prema mogućnostima i znanjima vinogradara. Istaknuo je kako treba potaknuti što više vinogradara da uđu u upisnik kako bi mogli koristiti poticaje. - Realizirali smo u proteklom razdoblju nekoliko važnih projekata od općeg interesa za cijelo Zagorje. To su projekti "Marketinška priprema zagorskih vina za nastup na tržištu" pod nazivom "Feniks", projekt "Poslovni plan Vinoteka" (stalna prodaja i izložba vina). Do sad su tri objekta završena, naša vinoteka Kapljica, kušaonica vina i meda u Pregradi i klijet u Klanjcu. Na redu su Stubica, Zlatar i Krapina. Od svih projekata najvažniji je "Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze u KZŽ", koji je

bio naša inicijativa, a sufinancira ga Županija. Inicirali smo i sudjelovali u izradi "Smjernica razvoja vinogradarstva KZŽ" koje su ušle u operativni program razvoja KZŽ – rekao je Merkaš te pozvao na intenziviranje aktivnosti i privlačenje novih, posebno mladih članova. Kako bi se što bolje radilo na unapređenju vinogradarstva i vinarstva i obrazovanju izabran je Stručni savjet koji će posebno raditi po tom pitanju. U Stručni savjet izabrani su dipl. ing. agr. Jasminka Šaško, dipl. ing. agr. Nikola Mladić, dipl. oecc. Marko Kos i dva najveća proizvođača Željko Petrovečki i Josip Grozaj U programu rada za ovu godinu koji je podjeljen na više cjelina od organizacijskih aktivnosti, stručne i obrazovne problematike, plasmana vina na tržište i marketinga do obilježavanja desetogodišnjice rada Udruženja, posebno se

istiće osnivanje agro-turističke kooperative. - Ovaj pilot projekt je također od ošćeg interesa kako Općine Sveti Križ Začretje, tako i KZŽ. Nakon izrade projekta ući će se u njegovu realizaciju ako dobijemo potporu državnih institucija, Županije, EU fondova, a potporu Općine zasad imamo načelno. Buduća agro-turistička kooperativa mora povezati male vinogradare kojima treba organizirati otkup grožđa i koja ih mora kanalizirati prema jednoj ili dvije vinarije koje su osposobljene za kvaltetnu proizvodnju vina, a biti će članice kooperative. U drugoj fazi treba povezati proizvodnju zagorskog purana, ugostiteljskih objektara na vinskoj turističkoj cesti, vinotočja, svakako i proizvođače sira – rekao je Merkaš zaključivši da bi tako profesionalna tvrtka bila na usluzi svojim osnivačima-dioničarima. (S.Fu.)

Fašnička likovna radionica KRAPINSKE TOPLICE - U Općinskoj knjižnici održana je fašnička likovna radionica. Voditeljica radionice bila je profesorica likovne kulture Sonja Labaš, a sudjelovale su učenice viših razreda OŠ Krapinske Toplice. Nakon PowerPoint prezentacije o venecijanskom karnevalu, koja je poslužila kao poticaj njihovoj kreativnosti, sudionice radionice izradile su vrlo lijepe i maštovite maske raznih boja i oblika. Maske ukrašavaju izlog Općinske knjižnice Krapinske Toplice, privlače pozornost članova i slučajnih prolaznika te pridonose fašničkom ugođaju. (zl)

županija

Z A D U Š U, Z A S P O M E N E K

Valčekove Piše: Nevenka Gregurić

eč duge nišče ne pripovieda o tomu kak su se na Valčekove ženilji tičeki. Teške da bi denes mogel najti tere diete gda bi i čulje priču o tičekove gostja, kaj bi ga nasnubil i posla pod grmec po gibenice. Negda, gda je dece skruljlje h želucu nie jih bilje teške zvarati i poslati jih h tičekove gosti kaj bi dobilji malje gibenja. Nu da bi videl gosti i bil počaščen moral je iti bos. Deca su tomu nasiedalji, išlji bosi pod grm, a unda k domu dobiejžalji si ozeblji i trepeči od zime. Stariejši bi skrivalji smieh h brade i spitavalji, e su bilji trepetljikam i zebicam h gostja. Pri tomu bi se fejst čudilji kak niesu vidlji gosti i čulji mužuku i kak je grde kaj su tičeki prie odljetelji nek su deljilji gibenje. Na stranu tu šegu, gda je več denes nie. Došle su nektere nove šege. One niesu skrite h nekakve priče, stiha pod kakvem grmecu, nek su pune halabuge i sakojačke čačke. Veseljica za Valčekove je kakti veseljica za se ljudi teri se imaju radi. Baš na tie dan, radi toga kaj je biškup Valjentin, prie pune pune stotin ljiet poskrivečki ženil rimske vojnike. Delal je te radi toga jer oženjeni vojniki niesu išlji h rat. Vojnikem je zate bilje zabranjene da se hofiraju i ondak oženiju. Oženjeni niesu bilji dobri vojniki, misljile se unda. Radi toga pripoviedanja ljudi su si, pri nas hu ove par ljiet, zelji Valčekove kak dan onie teri se imaju radi. A ljubaf se, denes, dokazuje tak kaj jedni drugem darujeju nekaj fanj za svetek zaljubljeni. H sakojačke šare paperke najdeju se sakojački čački kak dar. Dar bi pak trebal reči daruvanom kak ga onie gdoj ga daruje ima rad. Pune bu put na Valjčekove rečene i zgovorene rieči, po gospocki: “Ja te volim.“ Kam češ ljepše rieči šteti čujti nek te. Kak bi bilje ljiepe na Svietu gda bi ljudi, ne same na jeden dan h ljetu nek cielje ljete govorilji jedni drugem tak ljiepe rieči. Kak bi bilje ljiepe živeti h takve cajte. Nu, same bi bedak misljil da je tak nekaj moguče. Takvi cajti gde bi jeden druguga furt imal rad nigdar niesu bilji niti nigdar neju. One kaj pak još žalosti je te kaj se denes iza one sakojačke cinfraste čačke ne čuje, onak stiha, toplje i od srca: „ja te imam rad ilji rada.“ Ljubaf o tere se denes tuljike šlabekuje kak da se nekam skrila. Gljiboke i srameče čuči skrita i strahu od sega onuga kaj se oko nje dogaja. Nigdar se nie več kak denes dielala halabuka i „kričanje“oko ljubavi. Zgledi kak da se ljubaf zmenila i da nemre bez čačke. Gdoj ne dobi ilji ne daruje kakef čaček za Valjčekove zgledi za druge kak da njega, ilji on nema, nikuga rad. Rashičeju se mladi po štacune sake felje, prazniju žepe, največ svoje starce, i darujeju svoje „ljubavi“. Nigdar več, nek denes, cmokannje i srčeke ne letiju oko nas. Ipak, ima i ona druga stran medalje kak veljiju ljudi, a i one kaj su negda ljudi reklji: „Kušljec je kak i prdec. Osietiš ga kratki cajt i poklje se kak i prie.“ Tužne je unda denes, kaj naj več ljubaf traje tak kak i kušljec, kratke. Ljubaf i strast su se dele pod ruku, skupa idu jeden čas, a unda se hgašnjujeju i hgasneju kaj žljeplje h vode.Poklje kratke gorjeve ostane same pepel. Onie teri su se negda imelji fejst radi, daruvalji se skojački čački u ime ljubavi, zdigneju, saki svoj nos h zrak i kreneju saki na svoju stranjku. Žalosne je kaj se denes ljubaf ne zavljieče i ne zakopa deljejke h srčeka ljudi i nutre pusti korenje kaj bi ju bilje teške spukati. Da se ljubaf duboke nie zakorenila h denešnje vrieme vidi se po tomu kaj je se več mlade ljedične. A one kaj je još gorše kaj ljubavni pari još skup ne stopiju postelju, več njim nemre biti postelja pod istem krovem. Halabuka življenja kak da je stirala one kaj se negda vidlje gda su se ljudi mladi i oni stariejši same pogledalji. Gda je h sakem cajtu življenja dotikavanje ruk, smieh i lukanje, bez da se čul glas, srce je šeptalje: „Ja te imam rad ilji rada“. Srečni su oni teri još denes jasne moreju čutiti tie par rieči, ne poviedane nek doživljene.

broj 330 / 12.02.2010. U pripremi osnivanje Turističke zajednice općine Veliko Trgovišće

RAZVOJ POLITIČKOGA TURIZMA VELIKO TRGOVIŠĆE - Područje općine Veliko Trgovišće čvrsto je zasjelo na svoje mjesto u turističkoj ponudi Krapinsko-zagorske županije. Rezultati još zasad nisu veliki, ali je svima jasno da se od nečega mora početi. Turistička karta, putokazi i prospekti opisuju Veliko Trgovišće kao mjesto rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Najviše posjetitelja i dolazi upravo iz tog razloga, kako bi posjetili Spomen kuću i Muzej Franje Tuđmana. Dođu i odu, jer ostala turistička ponuda nije osmišljena. Drugi dolaze radi dobre kuhinje ili vina. Restoran Ribič ima svoju stalnu klijentelu, ponajviše iz Zagreba. Tu je i Hotel-restoran SE-MI, čiju ponudu dopunjavaju sobe, jedini smještajni kapacitet na području Velikoga Trgovišća. Dodamo li tome još i izletište Zelengaj s objektima enološkoga turizma na vinskoj cesti povrh Dubrovčana, završili smo s nabrajanjem turističkih potencijala. Crkve, iako s vrijednim inventarom, poviješću i položajima, nisu uopće uključene u ponudu. Tek djelomično, ali i to samo jedan

dan u godini, metom posjetitelja postaje crkva Sveta Tri Kralja u Velikoj Erpenji i to na Majčin dan. Spomen područje hrvatskoj majci živi samo druge nedjelje u svibnju.

Prvi potezi

U razgovoru nam je načelnik Zdravko Vutmej objasnio da su sve to razlozi da priđu osnivanju turističke zajednice, odnosno ureda koji će osmišljavati turističku ponudu i aktivno djelovati na promidžbi i privlačenju posjetitelja ponuđenim sadržajima. - Općina Veliko Trgovišće spada u grupu C i nije obvezna osnovati turističku zajednicu, ali zbog potrebe

da se što bolje predstavi na tržištu gospodarske objekte u turizmu, poduzeli smo prve korake, najprije na izradi statuta. Uz njega još trebamo program rada i tablicu prihoda svih obveznika, a to su trgovine, hoteli, restorani, obrtnici, prijevoznici, dakle svih koji su u obvezi plaćanja naknade za turističku djelatnost - rekao je načelnik Vutmej. Ostatak potrebna novca namaknut će se iz proračuna jer će zajednica preuzeti i poslove oko organizacija manifestacija, programa i priredbi od Općine.

Novi objekti

Bez novih objekata koji će

poboljšati ponudu, ali i donositi prihode, teško se zajednica može ubuduće održati. - Jedan od projekata jeste i nogometni kamp Hrvatskoga nogometnog saveza u Tuheljskim Toplicama. Na dijelu zemljišta koje pripada Velikome Trgovišću, već je 90 posto vlasnika potpisalo suglasnosti za prodaju zemljišta za sportske i rekreativne sadržaje - nastavlja načelnik i naglašava da su ti sadržaji predviđeni prostornim planom za dio naselja Dubrovčan. I u općinskome centru postoji potreba za još jednim hotelom, koji bi se mogao graditi na prostoru iza općinske zgrade. Spomenuo je i nedostatak znakova za skretanja prema Velikome Trgovišću na čvoru Zabok autoceste A2, kao i na raskrižju stare Zagorske magistrale, ali i započetu pripremu izrade općinske turističke karte. Predstoje još mnogobrojne aktivnosti do formiranja turističke zajednice, pred kojom će biti različiti zahtjevi za poboljšanje ukupne turističke ponude Velikoga Trgovišća, poglavito kroz razvoj političkoga turizma vezana uz ime dr. Franje Tuđmana. (N.S.)

“Progonjenom disidentu” Grljaču 3 godine i 3 mjeseca zatvora zbog “peglanja” tvorničke kartice ZLATAR - Petar Grljač (64), bivši načelnik Oroslavja, bivši dopredsjednik Zagorske demokratske stranke, bivši direktor komunalnog poduzeća Komus i, razumljivo, bivši vlasnik tvornice obuće, osuđen je na Županijskom sudu u Zlataru na tri godine i tri mjeseca zatvora zbog zlouporabe položaja u oroslavskim poduzećima Astra i Astra Nova. A prema vlastitom doživljaju procesa i presude, on je uopćeno govoreći 'bivši' jer je za njega ta količina vremena koje bi trebao provesti iza rešetaka doživotna robija koju kao teško bolestan neće izgurati. Grljaču to neće biti prva robija: prvu godinu milenija je proživio u uzništvu, uglavnom zabavljajući kolege iz turopoljske kaznionice svojim neumornim pričama o tajnim službama i 'komunjarama' koji su mu 'smjestili' kao istaknutom oporbenjaku, istim onim pričama kojima je uveseljavao sve koji su pratili suđenje za financijske malverzacije u nekadašnjoj Općini koju je vodio na osebujan način. Svako je ročište pretvarao u mali teatar, kao iznimno duhovit i neposlušan optuženik, erudit nekoć plejboj-

skog šarma. Kasnije je postao rekorder po broju sudskih slučajeva koje je on vodio protiv drugih, a drugi protiv njih. Neke je dobio, neke izgubio, a svi su bili jednako 'ludi'. Procjenjivalo se tako da će nakon osam dugih godina suđenja za nejasne malverzacije u tvornici obuće Astra biti oslobođen jer je dobio i veliki spor oko navodnih malverzacija u Komusu, no javnost se ipak prevarila. Sud je procijenio da je peglajući tvorničku karticu za osobne potrebe napravio težak gospodarski kriminal kojega treba primjereno kazniti. Teretilo ga se za kriminal težak 417.000 kuna, od čega je oko 345.000 kuna potrošio 'za svoj račun' u vrijeme dok je poduzeće bilo u blokadi. Za taj iznos je dobio dvije godine zatvora, a još godinu

je dobio jer je račune svog poduzeća Astra Nova plaćao novcem Astre i oštetio je za oko 275.000 kuna. Godinu je dobio i za prodaju nekretnina Astre na čemu je zaradio 70.000 kuna. Zbirna kazna od četiri godine na koncu mu je umanjena na 3 godine i 3 mjeseca. Kod odmjeravanja visine kazne, nameću se i neizbježne usporedbe s nekim drugim slučajevima vezanim uz novčane iznose. Primjerice, na suđenju za 'pljačku stoljeća' počinjenu na splitskim Kopilicama, gdje su kriminalci iz Središta pošta ukrali 15 milijuna kuna, glavni akteri su dobili po 9 godina zatvora. Da im se sudilo u Zlataru (gdje je jedan razbojnik dobio 7 godina za ukradenih 4.000 kuna), milijuni preračunati u vrijeme bi se doista pretvorili u doživotnu robiju. (Ljiljana Pavlina, SD)

županija

broj 330 / 12.02.2010. Začretski vrtić proslavio 35. rođendan

‘Sve što trebam znati naučio sam još u vrtiću’

Prepuna dvorana podržala vrtić OROSLAVJE - Zaista se teško sjetiti kad je oroslavska kino dvorana bila tako prepuna ljudi na jednom događaju, a prošle nedjelje dvorana je bila zapravo prepunjena ljudima koji su došli podržati Dječji vrtić vrtić Cvrtkutić koji je pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja novčanih sredstava za nabavu potrebne opreme za uređenje dječjeg igrališta i unutarnjeg inventara. Brojna publika došla je na humanitarni koncert koji se održao pod motom "Da bi njima bilo bolje, jer ona su naše najveće blago", na kojem su nastupili Adam Končić, Gordana Ivanjek, Ženski vokalni ansambl Fiola, Klapa Bistrica, Višnja Škudar, Anita Šalec, Ana Pavlina, Ženska vokalna grupa Jurjevke i Tamburaški orekstar KUD-a Matija Gubec, KUD Laz i djeca Dječjeg vrtića Cvrkutić. Voditeljica programa bila je Valerija Žlabur. - Mi smo oduševljeni i sretni. Stvarno nismo to očekivali. Svima smo zahvalni na pomoći od izvođača do roditelja koji su pekli kolače. Stvarno smo bili iznenađeni angažmanom ljudi i njihovim odazivom. Potrudili smo se maksimalno da akcija uspije, ali se i isplatilo. Prikupili smo 32.000 kuna i to će nam biti za pet dobrih sprava. To je velika pomoć i to nama i djeci puno znači. Dobit ćemo novi tobogan, klackalicu, pješčanik. Bitno je da se djeca mogu kretati kad izađu iz vrtića – rekla nam je razdragana ravnateljica Snježana Ormuž, još jednom se zahvalivši svima koji su pomogli akciju, došli na koncert i podržali je. (S. Fu.)

Tečaj za vatrogasce 1. klase

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - Dječji vrtić Sveti Križ Začretje počeo je s radom 1. veljače 1975. godine s kapacitetom za prijem 35 djece. Već prvi mjesec upisano je 27 klinaca, a prva teta u vrtiću bila je Spomenka Vrđuka. Kuharica je bila Mira Majdak, a spremačica Jelena Majsec. - Rad vrtića je zapravo počeo silom prilika jer je bilo dosta učiteljske djece. U dogovoru kolektiva napravljen je vrtić. Stjepan Majdak išao je po prvu tetu Spomenku, koja danas radi u vrtiću u Oroslavju. Vrtić od tada kontinuirano radi, a danas je tu i mala škola – prisjeća se ravnatelj osnovne škole Božidar Kučko, u sklopu koje vrtić djeluje. Od tog vremena vrtić je proširen, a općina se sprema za izgradnju novog vrtića. Planovi postoje. Danas vrtić ima pedesetak djece i još pedesetak polazi malu školu.

Kosi krov na školu ili nova zgrada?

- Vidjet ćemo hoće li se graditi vrtić ili ćemo staviti kosi krov na školu i tako dobiti nove prostore i za vrtić. I škola bi time imala uvjete za jednosmjensku nastavu. Moramo provesti i proceduru odvajanja vrtića od škole. Nadamo se da ćemo sve to uspješno provesti – rekao nam je ravnatelj koji je i pozdravio sve prisutne na proslavi ove lijepe obljetnice. A na proslavu su bili pozvani i polaznici iz prve generacije vrtića. Od pozvanih 22, čak 17 ih je došlo, a prva teta se ispričala zbog bolesti. Neki od njih nastupili su i u programu. Tako je Krešimir Ivan Rajačić sa sinom nastupio na klaviru, Adnan Melkić na gitari, a Domagoj Smolić izveo je monolog pod nazivom "Sve što je potrebno znati, naučio sam još u vrtiću". U programu su nastupili i klinci iz vrtića koji su svojim starijim prethodnicima i gostima pokazali kako recitiraju i plešu charleston. Kao gošća nastupila je i mezzosopranistica Lea Bulić uz pratnju Adnana Melkića. Na kraju su svi zajedno zapjevali pjesmu "Neka cijeli ovaj svijet" iz mjuzikla "Jalta, Jalta" kao pozdrav ljubavi i zajedništvu. Na obljetnici su vrtiću čestitali zamjenica župana Sonja Borovčak i načelnik općine Ivan Kranjčić, a iz stručnog kuta na vrtić se osvrnula i pedagoginja Nevenka Sinković. Pripremljena je i prigodna izložba dječjih radova praćena fotogalerijom o povijesti vrtića. - Mi kao mali vrtić nikako da sa specifičnim uvjetima dobijemo ono što trebamo. Zato smo mladi i kreativni. Do sada nismo imali proslava ovakvih obljetnica, pa smo se iako upućeni prema budućnosti, okrenuli kratko i našoj prošlosti. Pozvali smo naše prve polaznike kao uzvanike i kroz program htjeli pokazati da ljubav za pjesmu i druženje briše generacijske granice i da oni od 40 i oni od 3 godine mogu doprinijeti lijepim sadržajima – rekla nam je voditeljica vrtića Tatjana Tušek. (S. Fu.)

VELIKO TRGOVIŠĆE - Vatrogasna zajednica Općine Veliko Trgovišće organizirala je tečaj za zvanje vatrogasac 1. klase. Osposobljavanju je pristupilo 25 kandidata, 16 iz DVD-a Veliko Trgovišće, 4 iz DVD-a Vatrogasac Strmec, 1 iz DVD-a Dubrovčan Ravnice, te 4 iz DVD-a Stubičke Slatine. Među muškim društvom, posebno su bile zadovoljne Sandra Mikulić, Božica Hlad, Petra Klobučić, Mirela Očić i Dubravka Majcen, koje su također zajedno sa muškim kolegama, savladale tečaj i mogu od sada nositi zvanje vatrogasac 1. klase. Predavači i ispitivači bili su Mladen Matković i Jerko Krajačić, a voditelj osposobljavanja bio je Branko Seljan. Nove nositelje «klase» pozdravili su i poželjeli dalji uspjeh u napredovanju, tajnik VZ KZŽ Rajko Jutriša i Stjepan Skuliber, zamjenik županijskog zapovjednika. (Dean Stulić)

Udruga MRAZ i SPONA, na temelju svakojakih odredbi koje nikada neće biti objavljene u Narodnim Novinama, objavljuju:

NATJEČAJ ZA SUDJELOVANJE NA 14. DEMO ROCK FESTIVALU HGF - ZABOK 2010. Natječaj se odnosi na izvođače koji sviraju u rock, pop ili sličnom glazbenom izričaju, a dolaze s područja Republike Hrvatske. Pravo sudjelovanja na natječaju imaju oni izvođači koji do 13.03.20010. dostave najmanje tri (3) svoja autorska glazbena uradka na CD-u s tekstovima i kontakt odgovorne osobe na adresu: Udruga MRAZ, Matije Gupca 53a, 49210 Zabok. Pravo sudjelovanja imaju oni izvođači koji do 13.03.2010. nemaju službeno objavljeni nosač zvuka i/ili slike koji je bio u prodaji na teritoriju Republike Hrvatske. Nakon preslušavanja pristiglih glazbenih uradaka i provedenih koncertnih prednatjecanja, stručni žiri će izabrati finaliste i objaviti njihova imena do 03.05.2010. Po jedna pjesma svih finalista koji će nastupiti na 14. HGF – Zabok, biti će objavljena na CD kompilaciji do 20.05.2010. Slanjem svojih glazbenih uradaka na ovaj natječaj, izvođači se slažu da jedna pjesma koju izabere stručni žiri može biti objavljena na promocijskoj komercijalnoj CD kompilaciji. Pristigli glazbeni materi-

jali nakon preslušavanja se ne vraćaju pošiljatelju. 14. HGF Festival će se održati u Zaboku od 28.05.-19.06.2010. Pobjednik osvaja slijedeće nagrade: 1. izdavanje CD singla i njegovu distribuciju u medije i unutar glazbene industrije RH 2. nastup na rock festivalu Rock Otočec kraj Novog Mesta u Sloveniji 3. statuetu„Kamen Temeljac“ u trajno vlasništvo kao sjećanje na velebnu pobjedu 4. nastup ispred nekog renomiranog domaćeg izvođača u Zagrebu 5. 2-godišnje besplatno članstvo u Hrvaskoj glazbenoj uniji Sve informacije oko 14. HGF – Zabok festivala pratite na: www.muzika.hr / www.hgf-zabok.com / www.spona. com.hr Sve dodatne informacije možete dobiti na telefone: 098 251 701 Goran Vrgoč / 098 604 843 Darijo Bivol

DNEVNIK TATE BENA

Gramatika J

oš jemput sam se zestal s jezičnim problemima. Ovaj put me muči gramatika. Točnije padeži. Znam ja ono nominativ tko? što? genitiv koga? čega? I tak dalje. I ja se zmislim još iz škole da se riječi po padežima dekliniraju. Recimo gemišt. Tko? Što? Gemišt. Koga? Čega? Gemišta. Komu? Čemu? Gemištu. Da Piše: Tomislav Benčić sad ne nabrajam sve. I te deklinacije smo mi h školi vučili. Sad se iz upotrebe skoro izbacila riječ deklinacija i ubacila sklonidba. Kak je zapravo dekliniranje i sklanjanje riječi jedno te isto baš bi štel znati e morem ja onda reči da sam se dekliniral pod krov kad je kiša počela cureti? I kak bi ja nekaj doma s decom delal za školu kad se sako malo nekaj zmeni. Zapraf bi trebal delati ž njimi da se i ja nekaj novoga nafčim. Jer ovo kaj sam cjeli život vučil več ne vrijedi. Barem deci morem matematiku pomoči. Tu se nič ne mjenja. Dva plus dva su i dalje četri. Pi je još uvjek 3,14. Trokut i dalje ima tri kuta. Ili se morti i tu nekaj zmenilo. I na poslu smo hčera (to hčera nije hčera u odnosu na vrijeme kad ovo čitate, nego u odnosu na vrijeme kad sam ovo pisal) raspravljali malo o jeziku. Tak smo se nekaj spominali i zaključili da je naš jezik izrazito muški. Jer se za neke stvari nemre najti riječ u ženskom rodu. Zemimo nogomet kao primjer. Nogometaš teri da gol na utakmici je strijelac. A kak se zove nogometašica tera na utakmici da gol? Streljačica? Osim toga zakaj se onaj teri da gol zove strijelac? Logično je da je strijelac osoba tera se bavi streljaštvom. Ili osoba rođena u znaku strijelca kaj se horoskopa tiče. Ovu noč je i snjeg opal. Zapraf dok ovo pišem još furt curi. A veliju da bu do zutra curel. Čim je to malo snjega opalo odma problemi. Razmem da ima problema po cestama, ali ne razmem koji je problem na štreki. Po mojoj logiki cug se pelja po štreki i nemre iti niti ljevo niti desno. I nemre zajti h grabu. Niti se odsmicati kraj štreke. Zapraf kad se zmislim kaj se se događa zadnjih meseci vidim da je i to moguče. Ali to sad nema veze. Opalo je tih par centimetri snjega i mam cugi kesniju. Hjutro smo uspeli dojti do Luke i tam cug nije štel krenuti. Probal je kondukter odprti vrata, ali ni to se nije dalo. I tak mi stojimo h Luki i nišči ne zna kaj se događa. Ne znaš e je cug krepal. E su nas morti teroristi oteli? Nakon jedno 15-20 minut ipak smo krenuli dalje. I nišči ni a ni be. Zakaj smo stali? Zakaj sam ja na posel zakasnil? Evo kakvih problema napravi par centimetri snjega. Baš me zanima kaj bu če opadne jedno pol metra.

županija

AutoVuglec Nove dieselske tehnnologije i benzin

ozdrav svima! Ovaj je članak nastavak onoga iz prošlog broja, a sve u cilju pronalaska odgovora na pitanje ¨zašto benzin izaziva oštećenja kod novih dieselskih tehnika ubrizgavanja?¨. Kad smo već kod riječi ¨nastavak¨, da pojasnimo da je ovo tema koju zbog sadržaja nije moguće obraditi u jednom članku. Također i ovo što ćemo sada napisati je samo djelić onoga što profesionalci inače prolaze tijekom edukacije o novim sustavima ubrizgavanja. No, nadam se da će i ovo biti dovoljno da dobijemo odgovor na postavljeno pitanje. U prošlom smo članku najavili da ćemo ukratko opisati razlike, bitne za odgovor na pitanje koje se provlaći kroz temu. Za motore vozila, da bi radili ako su mehanički ispravni, bitna su 3 faktora. Mora postojati gorivo, zrak i sredstvo paljenja smjese. Naravno, ovi faktori moraju biti u odgovarajućim vrijednostima. Kod benzinaca, sredstvo paljenja je električna iskra, dok je to kod diesela, temperatura komprimiranog zraka. Da bi se dostigla temperatura dovoljna za samozapaljenje smjese goriva i zraka, potrebno je veću količinu zraka stlačiti u mali prostor – komoru. Te su komore kod motora starije generacije bile smještene u glavi motora. Iz tog se razloga ubrizgavanje goriva u tu komoru zvalo – indirektno ubrizgavanje. Pri tome su bili dovoljni relativni niski tlakovi ubrizgavanja. Takav je način ubrizgavanja imao određena ograničenja, te je već spomeniti 1,9 TDI motor donio prekretnicu kod dieselskih motora. Jednostavno, spomenuta komora smještena je u čelo klipa. Gorivo se ubrizgava direktno u komoru u čelu klipa, te otuda i ime – direktno ubrizgavanje. Ovime smo dobili mogućnost ubrizgavanja goriva pod višim tlakom. Viši tlak ubrizgavanja donosi nam ne samo bolje sagorijevanje, nego i veću kvalitetu ispušnih plinova, bolje performanse motora i sve dobro što dieseli trenutno nude. Ali dobili smo i nešto drugo. Ukratko, da bi visokotlačna pumpa postigla zadovoljavajući tlak, mora biti i adekvatno kostruirana. Jedan od uvjeta postizanja visokog tlaka pumpe je mala zračnost između rotirajućih i klizećih dijelova unutar same pumpe. Rekli bismo sve mora biti ¨na knap¨. Bez obzira radi li se klipnim, rotacijskim ili visokotlačnim pumpama kod common rail sistema. U to se ubrajaju i jedinice pumpa-injektor, kod istoimenih sustava. U svrhu dobijanja večih tlakova, tolerancije zračnosti smanjene su na najveću moguću mjeru. U cijeloj toj priči o pumpama, diesel kao gorivo, ima jednu vrlo bitnu ulogu. A to je, osim što služi kao pogonsko gorivo, on podmazuje sve rotirajuče i klizajuće dijelove pumpi ili injektora. Osim toga, kod novijh sustava (common rali, pumpa – injektor), služi i kao sredstvo za odvođenje temperature nastale kao posljedice visokog tlačenja goriva. Tlakovi goriva dosežu i do 1800 bara, a kod pojedinih sistema i više, pogotovo kada su u pitanju najnovije verzije. Možemo reći da je vijek trajanja tih sklopova vezan uz viskozitet diesela kao podmazujućeg sredstva. Svako razrjeđivanje goriva u konačnici za sobom povlači određana oštećenja. Već smo negdje spomenuli da ovo ne mora biti pravilo, odnosno da posljedice mogu biti vidljive i kasnije. U prvoj fazi dovoljno je da dođe do vrlo malenog oštećenja, koje samo po sebi nije problem. Kasnije, bez obzira na kvalitetno gorivo, oštećenje se povećava. To pak ima za posljedicu pojavu strugotine u cijelom sustavu ubrizgavanja. Popravak takvog ¨špenom¨ kontaminiranog sustava može biti vrlo, vrlo skup. Do čitanja! T/H

broj 330 / 12.02.2010.

POLICIJSKI TJEDAN Prošlog je tjedna (od 1. do 8. veljače) na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zabilježeno 21 kazneno djelo, od čega osam krađa, šest uništenja i oštećenja tuđe stvari, pet teških krađa, jedna razbojnička krađa i jedno narušavanje nepovredivosti doma. Od ostalih slučajeva zabilježeno je jedno samoubojstvo i jedan pokušaj samoubojstva. Buknuo je jedna požar i to na građevini. Policija je podnijela jednu prekršajnu prijavu zbog narušavanja javnog reda i mira, dvije zbog kršenja Zakona o oružju i 14 zbog obiteljskog nasilja. Nakon što je tjedan ranije u prometu prošao bez ozlijeđenih, prošlog su tjedna u 22 prometne nesreće, nažalost dvije osobe poginule. U četiri prometne nesreće osobe su lakše ozlijeđene, a 16 prometnih nesreća je prošlo samo s materijalnom štetom. Kod dva sudionika prometnih nesreća utvrđena je nedozvoljena količina alkohola u organizmu. Policijski su službenici tijekom tjedna evidentirali 109 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama od čega se po 18 prekršaja odnosi na nepropisnu brzinu i nepostupanje po prometnom znaku, 12 prekršaja na upravljanje vozilo pod utjecajem alkohola, 9 na neregistrirano vozilo – istek prometne dozvole, 2 na upravljanje vozilom pod zabranom i nekorištenje pojasa, 1 na upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje... (S. Fuštin)

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

rvi dan poslije fašnika je Pepelnica, a od tada počinje četrdesetodnevnica koja je u narodu poznatija kao korizma.Kako se nekada postio, što se jelo u korizmi, najbolje je znala naša hrašinska baka Ivka. - Nekad se korizma više poštuvala nek denes. Točne bi se držali jelovnika i nije bile odstupanja. Treba imeti na pameti da negdar nije bile obilje kak denes pak je seljaku i dobre došli da je prešle vrijieme mrsa i da se ije posneše.- govorila je baka. Tako su smočnice već u veljači bile podosta prazne jer se bolje blagovalo za božićne dane. - Vu špajze je od mesa na fašenjek znala same viseti šunjka štera se čuvala za Vuzem. Piščancof je bile male, a

Korizma Pripremio: Zoran Gregurek

vu špajze na gradencu same se našle neke graha, zelja, melje i cukora. Zate se i njaviše vu korizme kuhal grajek i zelje, ali bez suhoga mesa, jiela se palenta s mlijekom i pekla se zlijievka. Jajca, sir, masle, mlijieke, gibanica z sirom, suhi sir i neke masnešega jele se same vu nedelju ili če je nešči vu korizme imel imendan - pripovijedala je baka. Neki su se tijekom korizme odricali svih slatkih stvari, a neki i aktivnosti u krevetu. - Negdar muži i babe nijiesu skupa spali vu korizme jer se veruvale i da če se dobre ne ije, a na gruntu i vu šta-

la i koci dijiela, da se nesme preveč ni crpiti. Vu korizme se negdar nijiesu ni gosti delale, nek se čakale da Vuzem prejde i da se onda mladi ženiju kak Buog zapovijieda. Ja sam se jedva ftegnula ženiti prijek korizme jer je bile ratne vrijieme i pokuojni je skore glavu zgubill gda je hodil k mene vu snaboke. A ja sam imijiela takvu sreču da sam zela dovca z troje druobne dece. On nije mogel čakati, pak sme se požurili i napravili guosti vu štere su mi i ustaši došli čestitat, a drugi su dan ostanjke partizani vu šume jeli jer su i oni znali da je bila gozba. Take j tuo negdar bile - s veseljem se prisjećala turbulentnih događanja od prije 60 i više godina naša hraščinska narodna “savjetnica”.

Opća bolnica Zabok ima nove vatrogasce BRAČAK, ZABOK - Osnovni stupanj osposobljavanja za zvanje vatrogasac završeno je u nedjelju i u Općoj bolnici Zabok. Organizator osposobljavanja na koje se prijavilo 28 kandidata, bila je Vatrogasna zajednica grada Zaboka. U 34 teorijska sata i 40 praktičnih sati, tečaj za zvanje vatrogasac od 28 prijavljenih, završila su 24 kandidata iz DVD-a Zabok, Špičkovina, Gubaševo, Pavlovec i DVD-a Opće bolnice Zabok. Prema riječima

predsjednika VZG Zabok Rudolfa Zajeca, osposobljavanje je održano u vrlo kvalitetnim uvjetima i prostorima, a novim vatrogascima zaželio je „da ne prekidaju uspješni niz daljih osposobljavanja i napretka u znanju“. – Ova je bolnica poznata kao vrlo sigurna što se tiče zaštite od požara, a s vama, osposobljenim vatrogascima, bit će još sigurnija - rekao je mladim vatrogascima Ivica Glas, predsjednik VZ KZŽ. Osim Rudolfa Zajeca,

veliki trud u osposobljavanju mladih vatrogasnih kadrova, pokazali su i Rudolf Tršinski, Jerko Krajačić, Gabrijela Klarić, Ivica Petriček, Miljenko Lunder i Miljenko Mrzljak kao predavači, te Darko Brlić, voditelj osposobljavanja i zapovjednik DVD-a Opće bolnice Zabok. Posebne pohvale od predavača i vodstva VZ KZŽ dobili su Siniša Grah i Dražen Huis, koji su na pismenim ispitima ostvarili najbolje rezultate.(d.s.)

Donjostubičanci dobili novog bobbyja DONJA STUBICA - Donja Stubica je dobila novog kontakt policajca, Ivana Tkalčevića Vdovića koji je u srijedu u Gradu predstavljen gradonačelniku Jurju Srebačiću. Donjostubičanci su, nažalost, prije otprilike deset mjeseci ostali bez svojeg dotadašnjeg bobbyja koji je premješten na novu dužnost, a višemjesečni apeli gradonačelnika Srebačića, koji su potom uslijedili, sada su urodili plodom te je na dužnost stupio novi kontakt policajac. On će svojim radom nastojati još više doprinijeti sigurnosti građana u zajednici jer riječ je o iskusnom 41-godišnjem policajcu iza kojeg je gotovo 20 godina rada u prometnoj i temeljnoj policiji. Predstavljajući novog kontakt policajca, voditelj projekta «Policija u zajednici» zagorske Policijske uprave, Stjepan Šalamon, iskazao je želju za daljnjom dobrom suradnjom Donje Stubice i policije,

Ivan Tkalčević Vdović

a na dobrobit građana. Rekao je i kako se ovaj projekt u Zagorju provodi već četiri godine i do sada je dao vrlo dobre rezultate, te ga je podržala i šira zajednica. - Štoviše, intenzivno radimo na novom projektu međunarodne suradnje u kojem uz zagorsku policiju sudjeluju ZARA, Obiteljski centar KZŽ i Centar za prevenciju ovisnosti, a u sklopu kojeg ćemo se povezati sa Španjolcima i razmijeniti iskustva i pozitivne primjere iz te zemlje pokušati primijeniti u našoj sredini- rekao je Šalamon. Jedan od prvih zadataka novog bobbyja Ivana Tkalčevića Vdovića na kojem već intenzivno radi, bit će poboljšanje sigurnosti sudionika u prometu, posebno pješaka, u centru, kod crkve, gdje je nedavno na pješačkom prijelazu smrtno stradala 71-godišnja starica na koju je naletio automobil. (ss)

broj 330 / 12.02.2010.

županija

uspješno prebrodio kriznu 2009. Zagreb, 26. siječanj 2010. – Telekomunikacijska tvrtka Metronet s uspjehom je privela kraju poslovnu 2009. godinu obilježenu krizom na globalnom i na hrvatskom tržištu. Tijekom 2009. godine Metronet je povećao bazu poslovnih korisnika za 15 posto. Na veleprodajnom tržištu Metronet je ostvario rast od 81 posto, na tržištu poslovnih korisnika rast od 9 posto, dok je očekivano zabilježen pad prihoda od 48 posto kod VAS usluga (usluge s dodanom vrijednošću kao što su 060 brojevi i sl.) koje ujedno nose i najmanje marže. Pozitivno poslovanje unatoč kriznom kontekstu rezultat je nove strukture prihoda. Umjesto manje kvalitetnih prihoda s manjom maržom fokus je postavljen na znatno stabilnije prihode od poslovnih korisnika. Takva strategija dovela je do značajnog povećanja EBITDA marže na 20 posto prihoda i samog rasta EBITDA-e od gotovo 350 posto u odnosu na 2008. godinu čime se Metronet profilirao kao financijski najuspješniji alternativni operator. Osim dobrog financijskog poslovanja, Metronet ostvaruje rezultate i u tehničkom pogledu te nastavlja razvijati vlastitu suvremenu optičku infrastrukturu, po čemu se kvalitativno razlikuje od ostalih telekom operatora. Takva tehnološka strategija omogućava korisnicima najveće brzine prijenosa podataka putem Interneta, uz zajamčenu sigurnost i kvalitetu te maksimalnu kontrolu troškova. „Ostvarivanje pozitivnog financijskog rezultata u uvjetima stagnacije i pada tržišta još je jedna potvrda kvalitete Metroneta koja je definirana nedavnim uspješnim restrukturiranjem tvrtke. Metronet se potvrđuje kao stabilna tvrtka s kontinuiranim rastom prihoda i rastućom profitabilnošću, što je posebno vrijedno u uvjetima krize tržišta kada je većini tvrtki pad prihoda i profitabilnosti sasvim prihvatljiv. U 2010. godini očekujemo rast baze poslovnih korisnika od 19 posto te sveukupan porast prihoda također od 19 posto , dok se istovremeno očekuje rast EBITDA-e od 62 posto, na 69 milijuna kuna.“ - izjavio je tim povodom Željko Lukač, predsjednik Uprave Metroneta. Metronet je utemeljen u svibnju 2005. godine u Zagrebu s ciljem zadovoljenja kompleksnih komunikacijskih potreba na hrvatskom tržištu. Komunikacijska rješenja Metroneta namijenjena su poslovnim korisnicima koji u svome djelovanju trebaju najrazličitije vrste integriranih komunikacijskih i IT rješenja, a sve u svrhu unaprjeđenja poslovanja korisnika. Znanje i iskustvo više od dvije stotine visokokvalificiranih zaposlenika te vlastita suvremena optička mreža koja omogućuje inventivna i fleksibilna rješenja temeljena na metro ethernet i IP tehnologiji, jamstvo su kvalitete komunikacijskih modela iz ponude Metroneta. Za dodatne informacije posjetite: www.metronet.hr Više informacija: Željko Racanović Izvršni direktor za marketing i poslovni razvoj komunikacije@metronet.hr

županija

kultura Franjevački samostan Krapina i Zbor mladih Bolji svijet objavljuju

NATJEČAJ za nove skladbe

za 14. festival duhovne glazbe KRAPINAFEST 2010 SKLADBA TREBA BITI: • kršćanskog duhovnog karaktera s jasnom vjerničkom porukom • u trajanju (dužini) do 3:30 minuta SKLADBA MOŽE BITI: • objavljena na nosaču zvuka nakon 31. srpnja 2009. PRIJAVA TREBA SADRŽAVATI: • Demo-snimku skladbe • Tekst skladbe • Notni zapis osnovne melodijske linije skladbe s potpisanim tekstom, te napisanim akordima • Biografiju izvođača • Imena (s potpisima) autora skladbe – tekst, glazba i aranžman • Kontakt osobu, adresu, broj telefona, e-mail, web Natječaj je otvoren do 31. ožujka 2010., studijske snimke predaju se do 30. travnja 2010. a festival će se održati 30. svibnja 2010. RADOVE SLATI POŠTOM NA ADRESU: Franjevački samostan Krapina (za festival) Samostanska 3 49000 Krapina KONTAKT: p. Petar A. Kinderić – 091 564 5843 i 049 371 455 krapinafest@gmail.com Napomena: Troškove snimanja skladbe snose izvođači. Autori slanjem skladbe na natječaj jamče za njezinu originalnost.

Otvorena izložba skulptura Roberta Kuhara KRAPINA - U Galeriji grada Krapine u četvrtak je otvorena izložba skulptura Roberta Kuhara „Energija pokreta“, izrađenih u glini i pečenih u tehnici terakote, a posvećene su znanstveniku Andriji Mohorovičiću i njegovom znanstvenom istraživanju o pojmu diskontinuiteta. Izložbu su pratili i plakati sa simulacijom skulptura u stvarnom prostoru. Posjetitelji su mogli pogledati i vizualnu edukaciju u eksperimentalnom filmu u trajanju 1-3 minute pod nazivom „Magični kvadrat“ u kojem je svatko za sebe pokušao pronaći svoj 'kvadrat'. Robert Kuhar rođen je 1970. godine u Zagrebu, diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i radi u Srednjoj školi u Bedekovčini, aktivno se bavi slikanjem i izradom skulptura, vanjski je suradnik Hrvatskog restauratorskog zavoda. Upisao je poslijediplomski studij kiparstva na kojem istražuje pokret kroz masu i prostor. Sudjelovao je na mnogim likovnim kolonijama, grupnim izložbama – u Krapini 2005.godine, samostalnim, a ovo mu je prva samostalna izložba u Galeriji grada Krapine. Izložbu je otvorio likovni kritičar Stanko Špoljarić. Sviranjem na gitari predstavile su se Karmen Leško i Suzana Inkret, učenice 4. razreda glazbene škole Osnovne glazbene škole pri OŠ Augusta Cesarca u Krapini. (Lj. Š. Zaplatić)

broj 330 / 12.02.2010.

KUD Horvatska: sve bolji i bolji Ivo Šućur VELIKA HORVATSKA

ratka, učinkovita i sadržajna redovna izvještajna godišnja skupština KUD-a Velika Horvatska održana je proteklog vikenda, u prostorijama Područne škole Velika Horvatska. Ovo marljivo Društvo broji šezdesetak članova, koji djeluju u četiri sekcije: mala i srednja grupa folklora, koja obuhvaća predškolsku i osnovnoškolsku djecu, velika grupa folklora te tamburaška sekcija. Predsjednica KUD-a, Regina Ljubić, prikazala je ostvarenja udruge u protekloj 2009. godini, među kojima se posebno istiću nastupi u Holešovu u Češkoj i u Vrbici kraj Đakova, te je s tim mjestima dogovorena daljnja suradnja. Pošto tamburaši s pjevačima sudjeluju na misnim slavljima, isto se nastavilo i protekle godine. Svakako treba spomenuti nastupe u Zagrebu na Danu studenata i manifestaciji Eko Etno Hrvatska Europa Tour, na kojima je KUD Horvatska predstavljao našu županiju. Osim toga KUD je sudjeovao na brojnim

nastupima u općini i županiji. U prigodnoj prezentaciji predstavljena je i fotografija tamburaša Velike Horvatske iz 1938. godine, koji su djelovali zajedno s pjevačkim zborom Kulturnog društva Horvatska, te je upravo na toj tradiciji ponovno pokrenut rad KUD-a 2006. godine. Isto tako, usvojen je i plan rada za 2010. godinu u kojoj se planira nastupiti u gradu Krku, kao i u Vrbici kraj Đa-

kova, na manifestacijama unutar župenije, na misnim slavljima, te na smotri folklora Krapinsko-zagorske županije. KUD će također sudjelovati u organizaciji Šestog Dana kulture, zabave i sporta Horvatska 2010. te Božićnog koncerta s djecom Područne škole. U 2010. godini i dalje će se raditi na uvježbavanju novih koreografija, a u skladu sa mogućnostima radit će na daljnjem kompletiranju

narodnih nošnji vezano na nove koreografije. Skupštini su prisustvovali načelnik Općine Zvonko Škreblin, vlč.Franjo Mezak, župnik desinićki i ujedno i počasni član KUD-a predsjednik Općinskog vijeća Miljenko Ljubić, predsjednik Uprave FINA-e Mato Regvar, vlasnik Mini mljekare «Veronika» Mladen Šurbek te predstavnici udruga s područja općine.

Likovna radionica Lipa slavi 20 godina rada Darko Ciglenečki GORNJA STUBICA

ikovna radionica "Lipa", likovna sekcija KUD-a "Matija Gubec" Gornje Stubice održala je svoj redovni godišnji sastanak na kojem je od stotinjak službenih članova prisustvovala tek četvrtina od tog broja. Sastanak nije održan, kako se u zadnje vrijeme običavalo, u njihovom sjedištu - društvenom domu Modrovec u Gornjoj Stubici, već u učionici likovne kulture u Osnovnoj školi Matije Gupca. Voditelj radionice Juraj Lukina podnio je izvještaj o radu u prošloj godini, uz navođenje svih izložbi (9 samostalnih, dvije skupne i one gostujućih udruga) te iz osobnih razloga (završetak fakulteta) palicu vođenja likovnjaka predao Mariju Jakšiću. Ljudevit Žukina podnio je financijski izvještaj o radu u prošloj godini te prikupio od prisutnih članova jedini sigurni prihod – po 50 kuna za godišnju članarinu. Načelnik Općine Gornja Stubica Željko Lisak pozdravio je likovnjake te

opet obećao pomoć, u skladu sa mogućnostima proračuna Općine, a to je minimalno sponzoriranje Jurjevske i Božićne skupne izložbe te likovne kolonije. Raspravljalo se i o izdvajanju u samostalnu udrugu (radionica egzistira kao sekcija KUD-a), radi lakšeg dobijanja sredstava

na raznim natječajima, no s puno manje tenzija no prije nekoliko godina prilikom predlaganja iste ideje. Pao je i prijedlog o institucionaliziranju Galerije Lipa, Savjeta galerije, što bi moglo pripomoći boljoj finanijskoj situaciji. Utvrđen je i plan izložbi za ovu godinu, pogotovo do je-

seni, dok su termini do Božića dogovoreni okvirno. Nakon prošlogodišnje Božićne izložbe minijatura i dopunjavanja slikama iz fundusa, u "Galeriji Lipa" (u "Birtiji pod Lipom") prva ovogodišnja izložba bit će ona Mladena Spevana, a trebala bi se otvoriti u petak, 13. veljače.

dani vjenčanja

broj 330 / 12.02.2010.

Fotografiranje i video snimanje vjenčanja

Što su sve svadbene fotografije Tekst: Sandra Škreblin Fotografije: Dragutin Škreblin

nteresantne vjenčane fotografije možete snimiti na različitim mjestima. Započeti možete s fotografiranjem priprema. Fotograf može slikati mladenku već kod frizera ako ona ide u salon ili kod nje doma, ukoliko frizer i šminker dolaze k njoj doma. Zatim, dok još nije zavladala nervoza, dobro je napraviti fotografije detalja: dekoracije, stolovi, detalji, oblačenje. Isto je tako dobro napraviti portrete mladenke i njene obitelji, poslikati mladenku i kumu, djeveruše. Sve to treba napraviti i kod mladenca: buket, prsteni, mladenac i kum, dvorište, stol. U ovoj fazi vjenčanja svi su još pomalo opušteni i fotograf i mladenci. Ono što je važno fotografu je dobro svjetlo. Surađujte s fotografom, dozvolite mu da vas pomakne malo lijevo ili malo desno, pouzdajte se u njegovo iskustvo, jer kada vas namješta ili traži da se šećete, fotograf traži svjetlo u kojem ćete najbolje izgledati. Kada se već počinju gosti skupljati, zadaća fotografa je zabilježiti emocije. Naravno, ne možete očekivati da uslika sve i da snimatelj usnimi sve jer se ni jedan ni drugi ne mogu klonirati i biti na više mjesta odjednom. Slikanje i snimanje su autorski rad. I fotograf i snimatelj rade presjek događanja u nekom svom stilu i kako ih doživljavaju. Sve što se fotografira i snima reportažno, znači onako kako se dešava, ne može se ponavljati. Isto tako, fotograf i snimatelj ne mogu mijenjati scenografiju, već jednostavno koriste zatečeno stanje i pokušavaju

napraviti maksimum. Sam čin vjenčanja je dio svadbene svečanosti koju ne možete ponavljati: ni za fotografa ni za snimatelja. I tu je važno dobro svjetlo. Ako ga nema dovoljno (što ovisi o godišnjem dobu, vremenu, dobu dana, veličini i položaju crkve ili matičnog ureda, rasvjeti u objektu) treba ga dodati – fotografi koriste bljeskalice, a snimatelji reflektore. Neka vam ne smetaju kad malo previše svjetle u crkvi jer snimka i fotografije biti će puno bolje s više svjetla. Obred vjenčanja je kratak. I ne može se ponavljati. Dobro je kad fotografa i snimatelja ne ometaju drugi gosti i kada je dobra suradnja sa svećenikom ili matičarom. Fotograf i snimatelj se trude ne ometati sam obred, ali za neke kadrove se moraju približiti. Na kraju obreda odrađuje se zajedničko fotografiranje mladenaca, kumova, roditelja, gostiju, prijatelja. Svi

koji bi se željeli fotografirati s mladencima, mogu, ali ne smiju „pobjeći“ iz crkve, već pričekati da dođu na red. Kada ste došli u salu, službeni dio vjenčanja je gotov. Ono što predstoji mladencima je zabava s gostima. To ne znači, da se više nema što poslikati i usnimiti. Osim onog službenog dijela: prvi ples, torta, bacanje buketa, bacanje podvezice, fotograf pokušava uslikati i neke emocije. Najčešće koristi teleobjektive kako bi poslikao portrete mladenaca i gostiju pa su nerijetko iznenađeni fotografijama za koje ni ne znaju da su slikane jer je fotograf bio prilično udaljen od njih. Fotografije plesa ne moraju biti samo savršeno izoštrene i zamrznute, već su interesantne i one u kojima je vidljiv pokret jer su razmazane. Ono što daje zanimljive fotografije u sali su i razne pripomoći: svjetlo u bojama, balončići od sapunice, baloni koji pucaju...

Fotograf i snimatelj dolaze na svadbu raditi. To im je posao i od toga žive. Oni vole raditi taj svoj posao i trude se da mladenci dobiju najbolje što se može u danim uvjetima. Zato ne postoje loše svadbe, neki put samo nemate sreće s vremenom. Ni mladenci, a ni ostali gosti, ne trebaju se sramiti ili skrivati od objektiva: gledajte na to kao dokument u vremenu. Svaka mladenka koja se boji da neće dobro ispasti ili ne znam što, treba samo misliti o tome, da kad će gledati svoje fotografije na desetu ili dvadesetu godišnjicu braka, uživati će u njima. Taj trenutak, sebe u tom vremenu, ne možeš vratiti. I zato, molim sve mladence, ako već raditi svadbu, organizirate, angažirate, želite udovoljiti sebi i gostima, udovoljite i fotografu i snimatelju. Odvojite vrijeme za njih i slušajte njihove savjete i naputke kako bi rezultat njihova rada bio na obostrano zadovoljstvo.

digital foto art Zabok, Matije Gupca 74 www.dfa.hr 049 223 900 info@dfa.hr

dani vjenčanja

broj 330 / 12.02.2010.

(drugi dio)

KAKO ZAPROSITI - 50 originalnih načina Pripremio: Dario Jagatić Vjenčani portal za mladence i organizaciju vjenčanja www.vjencanjesnova.com

Dajte joj to kao ljubavno pismo, pročitajte na glas ili pošaljite u 10 odvojenih poruka tokom dana. Posljednji napisani razlog donesite joj osobno s prstenom.

Zakupite oglas u dnevnim novinama koje ona čita. To mora biti nešto vidljivo, npr. na četvrt stranice, a možete joj pomoći na taj način da joj javite da ima nešto jako, jako zanimljivo u tim novinama.

koliko u prošlotjednom izdanju Zagorskog lista u prvom dijelu ovoga članka niste našli inspiraciju za sebe, u ovome ćete to sigurno naći. Već smo zaključili da vjenčanju iz snova mora prethoditi prosidba iz snova. Slijedi druga polovica originalnih i maštovitih ideja kako zaprositi:

 32 

 33 

vetu. Pladanj sa novinama, buketićem cvijeća, šalicom kave, svježim kroasanom i naravno kutijicom sa prstenom.

 42 

Ako volite jesti plodove mora, napravite romantičnu večeru, a u posebnu školjku na sredini njenog tanjura smjestite prsten.

 43 

U restoranu zamolite da čokoladnim umakom po tanjuru ispišu “udaj se za mene” i takvog postave ispred nje.

 44 

Volite li darivati svoju dragu? U veliku košaru stavite njenu omiljenu čokoladu, prekrasno donje rublje, mekane papuče, cd sa ljubavnim pjesmama, a na samo dno kutijicu sa prstenom… Već sami pokloni su veliko iznenađenje za sebe, sve dok ne dođe do onog najbitnijeg…

 45 

Zamrznite prsten u kockici leda i onda joj ponudite napraviti hladnu osvježavajuću limunadu (ili koktel) - naravno zadnju ubacite tu kockicu leda – možete i pred njom!

 46 

 26 

Zakupite veliki reklamni plakat pored ceste kojom se vozi na posao na kojem će pisati njeno ime i tvoja prosidba. Parkirajte se ispod ili ju čekajte na poslu sa prstenom u ruci.

Od njezinih omiljenih bombona napravi srce na stolu i stavi prsten u sredinu, ili sa puno bombona ispiši velikim slovima “udaj se za mene”, “budi moja do kraja života”, “budi moja mladenka” i slično.

 27 

Ukoliko ujutro sluša radio dok se sprema na posao ili dok se zajedno vozite, pokušaj zakupiti oglas na njenoj omiljenoj stanici gdje će spiker pročitati tvoju prosidbu. Većina modernih spikera će to učiniti i besplatno uz malo moljakanja.

Zamolite njenu kolegicu s posla da joj kaže kako ima vrlo važan sastanak sa važnim klijentom u restoranu. Kada stigne i ugleda tebe, biti će sretna što te vidi i uljepšati će joj dan, a prosidba će biti ono radi čega neće skidati osmijeh s lica duže vrijeme.

Za Badnjak ukrasite božićno drvce samo lampicama i kao jedini ukras objesite kutijicu s prstenom.

Klasično ali lijepo - organizirajte večeru, ili kod kuće, ili u restoranu i umjesto deserta na stol neka joj bude poslužena kutijica s prstenom.

Za jednostavno iznenađenje, zamijenite joj prsten koji skida prije spavanja sa zaručničkim prstenom i kojeg će vidjeti tek kada se ujutro probudi i stavi prsten na ruku. Naravno, pod uvjetom da svaki dan nosi taj nakit. Napunite cijelu sobu balonima, a u jedan balon stavite prsten. Ako ne možete sami, postoje dućani koji su specijalizirani za takve stvari i bez problema će vam umetnuti bilo kakav poklončić u balon. Njoj kažete da mora ispucati sve balone kako bi našla onaj najvredniji. Prsten može ostati u kutijici ili na njega možete zavezati svilenu mašnicu, tako da se ne zagubi prilikom bušenja balona. Ako ti je do još veće zabave, u par prvih balona smjestite lažne darove, npr. privjesak za ključeve, malog medvjedića i slične igračke za “zbunjivanje protivnika”.

 28 

Na subotnjem karaoke izlasku otpjevajte joj vašu pjesmu i na kraju pjesme pitajte “Hoćeš li se udati za mene?”

 29 

U dogovoru sa prijateljima pripremite piknik iznenađenja na obali jezera, rijeke ili na nekom šetalištu. Prijatelji neka sve pripreme po uputama: obavezno neka serviraju jagode i ostale delicije, aranžiraju nešto cvijeća i čekaju dok im telefonom ne javite da ste u blizini. Ona definitivno neće očekivati da je to pripremljeno za nju, a vrhunac prosidbe slijedi nakon prvotnog opuštanja.

 30 

 34 

 35   36 

Povedite ju na neki sajam gdje ima štand obaranja predmeta lopticama. Prethodno dogovorite da joj kao nagradu (makar utješnu) donesu medvjedića na kojeg je privezana kutijica s prstenom.

 37 

Ako vaša draga predaje u školi, ušuljajte se prije nastave i ispišite vašu prosidbu na ploči. Pričekajte ju u wc-u ili iza vrata kako bi povjerovala da nije riječ o dječjoj šali.

 38 

Kupite magnete za hladnjak u obliku slova. Ispišite prosidbu baš njima na vašem hladnjaku.

 39 

Napišite svoju prosidbu flourescentnim zvjezdicama na plafonu svoje spavaće sobe. Navečer kad legnete u krevet i ugasite svjetlo očekujte sve osim spavanja.

 40 

Za vrijeme zajedničkog izlaska na omiljeno mjesto dogovorite se sa dj-om ili bandom koji svira da objave prosidbu preko razglasa i zasviraju vašu pjesmu.

Oblijepite bocu ili tetrapak od mlijeka sa papirićima na kojima je ispisana prosidba. Kada krene u hladnjak po mlijeko za jutarnju kavu, vaša draga će misliti da još sanja.

Napišite 10 razloga zašto se želite oženiti svojom dragom.

Možda je za vas rješenje klasična prosidba uz doručak u kre-

 31 

 41 

 47 

 48   49 

Još jedna opcija za desert sa večerom kod kuće: u omiljenoj slastičarnici naručite mini tortu sa natpisom “hoćeš li se udati za mene?”

 52 

Napravite mini fotoalbum od vaših omiljenih slika, ne mora ih biti puno, oko dvadesetak, i obavezno napišite komentare ispod svake slike. Prvom prigodom zajedno prolistajte album i komentirajte svaku sliku i opis. Na zadnjoj stranici albuma neka bude vaša slika sa prstenom tj. rastvorenom kutijicom u ruci. Umjesto komentara može pisati: “Danas: hoćeš li se udati za mene?” Mislim da se svi slažemo da je bilo koji od ovih načina prosidbe prekrasan uvod u romantično vjenčanje. Samo, ne zaboravite i na malo pažnje – ukoliko organizirate prosidbu koja uključuje druge ljude pazite kome dajete prsten, a ukoliko vaša prosidba uključuje stavljanje prstena u hranu ili piće, pazite da isti ne završi u želucu vaše drage. Opreza čak i u tim romantičnim situacijama nije dosta. Zagorski list i Portal Vjenčanje snova želi vam sreću sa organizacijom!

dani vjenčanja

broj 330 / 12.02.2010.

Organizirati vjenčanje nikada nije bilo jednostavnije

dlučili ste se vjenčati, no dobili ste glavobolju već pri prvim koracima organizacije? Postoji vrlo jednostavno rješenje, posjetite specijalizirani portal vjencanjesnova.com i pronađite sve što vam je potrebno za organizaciju vjenčanja: od planera koji vas vodi korak po korak kroz mjesece i dane pred vjenčanje, korisnih savjeta i ideja, do Imenika djelatnosti usluga za vjenčanje iz cijele Hrvatske. Vjenčanje Snova (www.vjencanjesnova.com) najposjećeniji je web-portal specijaliziran za pomoć pri organizaciji vjenčanja u Hrvatskoj (izvor: gemiusAudience i Google Analytics). Na portalu Vjenčanje Snova naći ćete savjete, korisne informacije, imenik tvrtki, blog mladenaca, download zonu korisnih alata, slike stvarnih vjenčanja i mnoštvo ideja za buduće mladence. Portal je često nadopunjavan različitim sadržajima i novim aktualnim člancima, a korištenje portala i preuzimanje alata za mladence je besplatno.

Dariov kutak, dio sa savjetima za vjenčanje iz perspektive mladoženje, te kategoriju Profesionalci savjetuju gdje možete naći odgovore na razna pitanja odgovorena od strane stručnih suradnika portala Vjenčanje Snova. Na portalu postoji i vrlo popularan Forum Vjenčanje Snova, mjesto za razmjenu iskustava i savjeta budućih mladenaca, gdje članovi i članice pomažu jedni drugima pri osmišljavanju i planiranju vjenčanja. “Prije dvije godine krenuli smo s idejom napraviti portal za mladence kakav bismo mi željeli čitati pri planiranju našeg vjenčanja, temeljen na modernim i aktualnim sadržajima. Očito se trud isplatio

jer mjesečno Vjenčanje Snova ima preko 70.000 posjeta mladenaca, a ta brojka i dalje raste.”, kaže urednica portala Branka Biščan.

Vjenčanje Snova - specijalizirani portal za mladence

Popusti za mladence

Potencijal portala Vjenčanje Snova prepoznali su i mnogi oglašivači, budući da se na taj način mogu direktno obratiti svojoj ciljanoj skupini – mladencima, kroz cijelu godinu i u cijeloj Hrvatskoj, neovisno o specijaliziranim sajmovima. Povodom svog drugog rođendana portal Vjenčanje Snova, u suradnji sa svojim oglašivačima, do kraja ožujka daruje sve mladence poklon bonovima i popustima na razne usluge i proizvode za vjenčanje.

Osnivači portala Vjenčanje Snova: Branka Biščan i Dario Jagatić

Posebnosti portala Vjenčanje Snova

Samo uz par klikova mišem možete se informirati o raznim temama, a posebnost portala je u tome što će jednako zainteresirati i ženski, i muški dio zaručenih parova. Tako bismo posebno izdvojili

www.vjencanjesnova.com

26 20

valentinovo

zagorskilist

broj 330 / 12.02.2010.

Kako je nastalo Valentinovo?

avodno je 278. godine izvršena smrtna presuda nad svećenikom po imenu Valentin, koji je spaljen na lomači. U to je vrijeme vladao rimski car Klaudije II., koji je bio poznat po mnogim ratovima te je zbog toga stekao nadimak „Okrutni“. Svoju je vojsku htio održati snažnom i čvrstom te je vojnicima zabranjivao ženidbu. Priča

veli da se svećenik Valentin usprotivio caru te je potajno vjenčavao mlade vojnike. To je uskoro doznao Klaudije II., pa je „Okrutni“ priveo svećenika i osudio ga na smrt ... Zagorski kraj sigurno je jedan od najromantičnijih dijelova Hrvatske. Brojni dvorci i kurije među zelenim bregima skrivaju najljepše ljubavne priče, od onih nesretnih poput Veronike Desinićke i Fridriha Celjskog do nešto drugačijih kao što je ona Tomaša Keglevića i njegove harambašice Karoline. Današnje vrijeme ipak donosi neke drugačije običaje. Takvo je i Valentinovo. Dan zaljubljenih

prihvaćen je tek u novije vrijeme, možda i pomalo komercijaliziran. No, u prebrzom načinu života, dobra je prilika da bar jedan dan istinski posvetimo voljenoj osobi. Jer ljubav je kao biljka, koju treba stalno njegovati. Jeste li romantični? Tražite poklon za voljenu osobu? Razmislite o tome da je izvedete na romantičnu večeru i time unesete malo ljubavnog žara u svoju vezu. Prenosimo Vam ponudu nekih od najprestižnijih zagorskih restorana povodom Dana zaljubljenih. Mi ih preporučujemo, a na Vama je da odaberete.

“STARA ŠKOLA”, MIRKOVEC, SV. KRIŽ ZAČRETJE

Valentinovo u Staroj školi Smještajno ugostiteljski objekt “Stara škola“ kroz ponudu proizvod a i usluga promovira običaje i osobitosti lokalne zajednice, a u našem restoranu gastronomsku

ponudu Zagorja temeljenu na suvremenim nutricionističkim zahtjevima te ekološkom analizom odabranih namirnica i načina pripreme. Nudimo Vam i smještaj u pet soba i dva apartmana, organizaciju raznih domijenaka, proslava, vjenčanja, promocija, prezentacija, edukacija, itd. u višenamjen-

skoj dvorani, te uskoro i mogućnost opuštanja u saunama,raznim sportskim sadržajima i lijepom zagorskom krajoliku. Valentinovo u Staroj školi uz Sinove Zagorja (VIS za BIS). Voditelj programa Zvone Bohem. Kušlec - pjenušac sa sokom od naranče, Čvenk - šunka, hren, šparoge, Snoboki - puri-

ca, kroketi, umak od gljiva, šalata, Gosti - štrudla od sira i višanja, kava. Subota, 13. veljače u 20 h. Cijena po osobi nevjerojatnih 140,00 kuna. STARA ŠKOLA,

Mirkovec 16. Sv. Križ Začretje www.stara-skola.hr info@stara-skola.hr Tel: 049/228 091 Fax:049/228 904

RESTORAN - CATERING “SERMAGE”, SV. KRIŽ ZAČRETJE

U Sermage-u za zaljubljene Restoran Catering Sermage je tradicionalnu ponudu proširio na vlastite unikatne specijalitete te specijalitete nacionalne i internacionalne ku-

hinje. Kao restoran sa dugogodišnjom tradicijom te velikom i bogatom ponudom može se pohvaliti pružanjem usluga dostave hrane, gableca, organiziranjem ekskluzivnih vjenčanja, cateringa, te kompletne organizacije svečanog otvaranja nekog prostora sa svim popratnim sadržajima (hostesa, pjevača, pantomimičara, vatrometa, kompjutorske

animacije, idr.), u suradnji sa stručnim poslovnim partnerom. Uz navedeno tu je i održavanje svadbenih večera, svečanih ručkova povodom krštenja, prve pričesti, svete potvrde, ispod šatora, u našem ili vašem prostoru. Naše usluge osim u restoranu i cateringu nudimo na dvije posebne lokacije u samom centru našeg mjesta, a to

je Zagorska vinoteka kapljica u kojoj se nude tradicionalna zagorska jela i vina sa našeg područja te sala za egzotična vjenčanja do 200 gostiju. RESTORAN - CATERING “SERMAGE”

Vl. Ivan Đurkin Benkotić tel.: 049 227 362, mob.:098/657-557, www.sermage.hr

RESTORAN “ZABOKY”, ZABOK

Valentinovo u Restoranu Zaboky Stigla nam je već veljača, mjesec zaljubljenih. Kako znamo 14. veljače je poseban dan za zaljubljene. Kako bi iznenadili svoje voljene restoran Zaboky Vam predlaže specijalni Valentinski meni. Za početak Koktel Zaboky, slijedi Salata Valentin kao predjelo, pa

glavno jelo punjena pureča rolada sa šunkom i sirom u umaku od gorgonzole, te svinjski lungić sa žara na podlozi od tikvica. Prilozi uz jela: šareni rezanci, povrče, krumpir., te salata. Za šećer na kraju Zaljubljeno srce - desert. Valentinovo 13. veljače (subota) u 19,00 sati uz živu glazbu grupe

“Karpona bend”. Informacije na broj telefona

049/223113 ili info@ zaboky.com

zagorskilist

valentinovo

broj 330 / 12.02.2010.

27 21

HTP MATIJA GUBEC, STUBIČKE TOPLICE

Valentinski maskenbal u Stubakima U subotu 13. veljače, hotel Matija Gubec priprema tradicionalan bal pod maskama, ovaj puta sa specifičnim romantičnim ozračjem. Izvedite svog partnera ili partnericu na bal i iskoristite priliku da osvojite valentinsku nagradu za najljepše maskirani par. Svaka maska na balu koja se prijavi, sudjeluje u izboru za najbolju masku, a bira se i naj-dječja maska! Dobitnike čekaju bogate nagrade, a za odličnu atmosferu

pobrinuti će se glazbeni sastav HOLLIDAY BAND. Ulaznica sa uključenom večerom iznosi 100,00 kn. Informacije i rezervacije možete dobiti na broj telefona 049/282-501 ili na recepciji hotela Matija Gubec. Maske nisu obavezne. ROMANTIČNA VEČERA POD SLAMNATIM KROVOVIMA

Za Valentinovo svakako preporučamo odlazak u restoran Slamnate Krovove. Ta autentična

stara “zagorska hiža” nezaobilazan je dio turističke ponude Stubičkih Toplica. Udaljena tek nekoliko minuta hoda od hotela Matija Gubec stoji na raspolaganju svim ljubiteljima prave domaće kuhinje. U bogatoj ponudi originalnih zagorskih specijaliteta posebno se ističu nadaleko poznati zapečeni zagorski štruklji, kao i teletina

ispod peke ili pečena patka s mlincima. Restoran je otvoren svakim danom od 11-23 sata. Svoj dolazak možete rezervirati i na broj telefona 049/282-569. Iskoristite Valentinovo, dođite u Slamaricu na romantičnu večeru, i počastite vaše nepce istinskim okusima Hrvatskog Zagorja.

VUGLEC BREG, ŠKARIĆEVO

Čaroban i romantičan, za potpuni užitak! Četrdesetak kilometara od Zagreba, u pitoresknom selu Škarićevo udaljenom samo 4 km od Krapinskih Toplica smjestio se „Vuglec Breg“. „Vuglec Breg“ je nastao na temeljima starog zaselka, na iskustvima i tradiciji života na selu u Hrvatskom zagorju. Danas se tu nalaze autohtone zagorske kuće za smještaj gostiju, restoran sa domaćim jelima i vinski podrum sa

vrhunskim vinima. Iznenadite voljenu osobu romantičnim vikendom na „Vuglec Bregu“ i provedite nezaboravno Valentinovo u srcu Hrvatskog zagorja. Tom smo prigodom za Vas pripremili nekoliko aranžmana. Romantična večera uz svijeće i pianino glazbu, te čaša pjenušca kao aperitiv i butelja vina po Vašem izboru

iznosi 490 kn za dvoje. Želite li prenoćiti, cijena večere i noćenja s doručkom iznosi 950 kn, dok vikend aranžman od petka do nedjelje na bazi polupansiona s ulaznicama za kupanje u obližnjim termama iznosi 1.820 kn. VUGLEC BREG

Škarićevo 151, tel. 049 345 015, e-mail: info@vuglec-breg.hr www.vuglec-breg.hr

PANSION ZAGI, OROSLAVJE

Visok standard, niske cijene U centru Oroslavja, u blizini autoceste Zagreb-Macelj, dakle u samom srcu Hrvatskog zagorja nalazi se Ugostiteljstvo „Zagi“. Od 1986. godine kada je započeo s radom, „Zagijev“ moto je vrhunska kvaliteta ponude i usluge. Restoran je pogodan za obiteljske ručkove, prijeme, maturalne zabave, svadbene i druge svečanosti. Uz veliku ponudu iz domaće i internacionalne kuhinje nudimo i posebne menue za Valentinovo u restoranu sa 120

mjesta. U pansionskoj ponudi nudimo tridesetak dvokrevetnih soba visokog standarda po vrlo popularnim cijenama. Srdačnu dobrodošlicu želi vam osoblje restorana. PANSION ZAGI

49243 Oroslavje, Milana Prpića 46, Tel: 049 284 666, E-mail: info@zagi.hr, www.zagi.hr

TERME TUHELJ

Valentinovo u Dvorcu Mihanović Dvorac Mihanović jedinstveno je mjesto za poslovne susrete, svečane prigode, romantične večere, vjenčanja iz mašte. Okruženi baroknom arhitekturom, originalnim viteškim oružjem i atmosferom davnih vremena, provesti ćete ugodne trenutke uz vrhunske dvorske specijalitete, tradicionalna zagorska i internacionalna jela iz široke ponude a la carte restorana te birana vina iz vinoteke. Vi-

noteka Dvorca nudi “ srednjovjekovne večere “ s ponudom srednjovjekovnih jela iz glinenih tanjura te pića iz glinenih vrčeva. Za Valentinovo, u subotu i nedjelju, pripremili smo romantičnu večeru uz svijeće i glazbu. Meni za Valentinovo Duo terrine (pjenica od lososa

i pilećih jetrica s radičem na maslinovom ulju i prepečencu Krem od šparoga (krem juha

od šparoga s listićima badema i jagoda) Školjkice Valentino (tjestenina od školjkica punjena svježim sirom, zapečena i poslužena na kremi od rajčice) Romantični tanjur (punjena pileća roladica sa špinatom i slaninom, juneći odrezak u umaku od brusnica, povrće julien, krumpirova srčeka) Salata miješana (crveni radič i endivija) Labud Chantili (prhko tijesto

labuda punjeno vanilin kremom na podlozi od šumskog voća. U cijenu menija uračunata je i čaša pjenušca po osobi. Cijena po osobi: 125,00 kn Terme Tuhelj

Ljudevita Gaja 4 Tuheljske Toplice tel: 049 203 000, fax: 049 556 216 www.terme-tuhelj.hr info@terme-tuhelj.hr

vodič

broj 330 / 12.02.2010.

događanja • izložbe • koncerti • manifestacije • restorani • toplice • seoski turizam • info MARIJA BISTRICA

POSJETITE KRAPINA

Muzej evolucije i nalazište pračovjeka “Hušnjakovo” Tel: (049) 371 491 Radno vrijeme: od 9.00 do 15.00 sati

Svetište Majke Božje Bistričke

Gastro patrola

MISE •PONEDJELJAK - SUBOTA u 10.30 sati i 18.00 sati •NEDJELJA u 7.30 sati, 9.00 sati, 11.00 sati i 16.00 sati

Tjedna TOP ponuda

Dogodit će se...

SEOSKI TURIZAM Seoski turizam “Lojzekova hiža” smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado posječivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden. “Lojzekova hiža”, Gusakovec 116, 49245 Gornja Stubica 049 469 - 325, 098 250 - 592, www.lojzekovahiza.com

subota, 13.2. STUBIČKE TOPLICE Hotel Matija Gubec, 20 sati: Valentinski bal pod maskama nedjelja, 14.2.

DESINIĆ

Dvor Veliki Tabor

Kozjak bb, Sv. Križ Začretje Tel: 049/228-800; Mob: 098/555-414; krunoslav.svigir@kr.t-com.hr

Doživite doživljaj i ukuse vaših predaka u novosagrađenom objektu obitelji Radovečki, gdje se osim zaboravljenih jela i misne kapljice možete odmoriti uz cvrkut ptica, gdje dan odiše svježinom utopljen u zelenilu okolnih livada i šuma Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

MARIJA BISTRICA Dom kulture, 17 sati: Recital ljubavne poezije Željka Boc

Dvor Veliki Tabor zatvoren je za posjetitelje zbog restauratorskih radova.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO

IZLOŽBE

Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 web: www.zelenjak.com “Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

KRAPINA Galerija grada: izložba skulptura iz ciklusa “Energija pokreta” Roberta Kuhara (do 19.2.)

PREGRADA

Muzej grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tuđina” Tel: 049 376 122 Radno vrijeme:

Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

MARIJA BISTRICA Dom kulture: izložba slika „Krajolici Lijepe naše“ Blaženke Pleše

UGOSTITELJSTVO I SEOSKI TURIZAM Druškovec Humski 83/2; Hum na Sutli Tel: 049/ 340 590; 049/ 340 182; www.humskaklet.com Volite li osjećaj zelenila i mira dođite kod nas gdje se u toplini i ugođaju prostora uz kvalitetna domaća jela i pića možete veseliti, dobro zabaviti i opustiti. Prostor i smještaj pogodan je za organiziranje svadbi, proslava rođendana i raznih veselica. Organiziramo održavanje seminara i poslovnih sastanaka. Ugodno se provedite u našem društvu u domaćem i toplom ambijentu! Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

GORNJA STUBICA Muzej seljačkih buna: izložba „Od ulomka do rekonstrukcije“ Galerija Lipa: izložba članova likovne sekcije “Josip Kaltnecker” KUD-a Zabok

Stara škola, Mirkovec 16. Sv. Križ Začretje / www.stara-skola.hr / info@stara-skola.hr / Tel: 049/228 091 / Fax:049/228 904 / Smještajno ugostiteljski objekt “Stara škola“ kroz ponudu proizvoda i usluga promovira običaje i osobitosti lokalne zajednice, gastronomsku ponudu Zagorja temeljenu na suvremenim nutricionističkim zahtjevima te ekološkom analizom odabranih namirnica i načina pripreme. Nudimo Vam i smještaj u pet soba i dva apartmana, organizaciju raznih eventa u višenamjenskoj dvorani, te uskoro i mogućnost opuštanja u saunama,raznim sportskim sadržajima i lijepom zagorskom krajoliku.

Rimokatolički kalendar

•VELJAČA •

KUMROVEC

“Kozjak”

KLET

DONJA STUBICA Majsecov mlin, 13 sati: Godišnjica Seljačke bune - Bitka kod Stubice

(FEBRUAR, SVEČEN, VELJAK, SVIČAN)

Muzej “Staro selo”

PETAK, 12.2. Eulalija; Zvonimir; Damjan

Tel: (049) 225 830

SUBOTA, 13.2. Katarina Ricci; Božidarka; Foska

Radno vrijeme: svakog dana od 8.00 do 16.00 sati

NEDJELJA, 14.2. 6. NED. U GODINI; Valentin; Zdravko

S V. K R I Ž Z AČ R E TJ E

Dvorac Začretje Radno vrijeme: Dvorac se može posjetiti uz prethodnu najavu, gsm: 098 171 1118, e-mail: mfloegel@pharma.hr

PONEDJELJAK, 15.2. Klaudije Col; Vitomir, Agapa UTORAK, 16.2. Julijana; Onezim; Miljenko SRIJEDA, 17.2. Pepelnica ČETVRTAK, 18.2. Šimun; Gizela

11.veljače

KRAPINA

Obilježavanje Svjetskog dana bolesnika

ovodom obilježavanja Svjetskog dana bolesnika 11. veljače, patronažne sestre Doma zdravlja Krapinskozagorske županije zajedno sa svećenicima, volonterima župskih Caritasa, članovima pastoralnih vijeća i članovima lokalne samouprave, organiziraju prigodna druženja i susrete. Cilj tih susreta je povezivanje duhovnog s tjelesnim zdravljem te bolja komunikacija bolesnika i zdravstvenih djelatnika. Pripremljena su brojna događanja koja su započela u četvrtak 11. veljače u Krapini, Humu na Sutli, Zaboku, Zlataru i Tuhlju. U petak 12. prosinca u Stubičkim Toplicma se priređuje susret i druženje u prostorijama Župnog dvora od 11 sati. U Klanjcu će sveta misa biti održana u nedjelju 14. veljače od 8 sati nakon čega je organiziran susret u prostorijama Župnog dvora. Sveta misa priređuje se se i u crkvi Svetog Petra u Krušljevom Selu u nedjelju 14. veljače od 16 sati. Također će patronažne sestre Doma zdravlja KZŽ obilaziti teže kronične bolesnike u njihovim domovima. (zl)

19.veljače

ZABOK

PREDAVANJE

lub zdravlja Gradskog društva Crvenog križa Zabok obilježavajući Svjetski dan bolesnika organizira u petak 19. veljače od 18 sati edukativno predavanja s temom “Bol i sprečavanje boli”, koje će se održati u prostorijama Gradskog društva u staroj zgradi policije. Predavač će biti Dubravka Granec, viša medicinska sestra iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Odjel reumatologije. Bit će to prvo u nizu od tri planirana edukativna predavanja u prvoj polovici 2010. godine. (zl)

vodič

broj 330 / 12.02.2010. 15.veljače

ZAGREB

LOBOR

Dobrotvorni koncert

Zvuci polki i valcera

uropski dom Zagreb, Europski pokret Hrvatska i Društvo Naša djeca Zabok organiziraju dobrotvorni koncert i akciju sakupljanja dječjih knjiga, s ciljem provedbe akcije za pomoć opremanja dječjeg odjela Opće bolnice Zabok na Bračku pod nazivom “Za osmijeh djeteta u bolnici”. Koncert će se održati u ponedjeljak 15. veljače od 18 sati u Europskom domu u Zagrebu, Jurišićeva 1/I. Na koncertu nastupaju Kristina Habuš, sopran, Lea Bulić, mezzosopran, Matija Škvorc, bariton i Iva Jarić, klavir. U programu će biti izvedena djela W. A. Mozarta, J. Offenbacha, L. Delibesa, C. Saint – Saënsa i G. Bizeta. Ulaznica je 20 kuna. (zl)

rošle godine na loborskoj tradicionalnoj manifestaciji ‘’Janine’’održan je prvi Loborfest, festival međunarodnog karaktera tzv. oberštajerske glazbe. Međunarodni je to projekt koji je pokrenut s ciljem očuvanja izvorne zagorske glazbe, glazbe zemljopisnog alpskog podrijetla, glazbe polke i valcera. Upravo su u tijeku pripreme za drugi Loborfest. Tako je Upravni odbor glazbenog festivala Loborfest raspisao natječaj za nove skladbe glazbenih sastava s područja Hrvatskog zagorja, sjeverozapadne Hrvatske te iz zapadne Europe. Nove izabrane skladbe bit će izvedene na 2. festivalu Loborfest 2010, koji će se održati u Loboru 25. srpnja. Skladbe za izvođenje na festivalu odabrat će stručni sud, a radovi trebaju biti poslani najkasnije do 2. svibnja. Izvođači čije će skladbe ocjenjivački sud uvrstiti u program festivala trebaju finalnu studijsku snimku dostaviti organizatoru do 6. lipnja. Svi detalji i uvjeti sudjelovanja na natječaju mogu se potražiti na internet stranicama festivala www.loborfest.com (mb)

15.veljače

ZABOK

Izradite pisanice

adionica u kojoj ćete naučiti kako na maštovit način oslikati pisanice, da svaka od njih bude malo umjetničko djelo, ukras svakom stolu, poklon dragom prijatelju – kao i svakog četvrtka, ali u drugoj tehnici u 18 h u Poklon galeriji STIL nedaleko autobusnog i željezničkog kolodvora u Zaboku. (dh)

15.veljače

OROSLAVJE

Za poljoprivrednike

rvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu u suradnji s BC institutom za oplemenjivanje i proizvodnju bilja organizira predavanje za poljoprivrednike koje će se održati u ponedjeljak 15. veljača od 17 sati u prostorijama Udruge umirovljenika na Oro trgu u Oroslavju. Na predavanju će biti mnoštvo tema među kojima Zakon o državnoj potpori i Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, Nitratna direktiva, Pravilnik o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, ARKOD i njegova provedba, BC hibridi kukuruza i tehnologija proizvodnje te obavezno označavanje i Registar Svinja. O temama će govoriti djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, BC instituta i Veterinarske stanice Donja Stubica. (zl)

13.veljače

Tel: (049) 587 881, suvenirnica: (049) 587 889 Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati

KLANJEC

Galerija Antuna Augustinčića

SV. KRIŽ ZAČRETJE

Predavanje o Stepincu

rije pedeset godina preminuo je blaženi dr. Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal, nevina žrtva legaliziranog političkog nasilja. Dvorac Sveti Križ Začretje poziva prijatelje na prigodno predavanje “I sveci su obični ljudi” kojim će za okrijepu duha i pamćenja u petak 12. veljače u 18 sati prof. dr. sc. Juraj Kolarić (član Europske akademije znanosti i umjetnosti Salzburg i predstojnik Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke).. Kao glazbeni prilog nastupit će svetokriški crkveni zbor pod ravnanjem Nikoline Kučko. (zl)

Tel: (049) 550 343 Radno vrijeme: svakog dana od 9.00 do 17.00 sati

ZABOK

Etno zbirka “Zagorska hiža” Dubrava Zabočka, Zabok

Radno vrijeme: Posjet uz prethodnu najavu: 049 221 308 099 693 87 18

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

prekrivena snijegom može izdržati i puno niže temperature.

Tehnika sadnje

Za vrtlare hobiste najprimjerenije su dvogodišnje ili trogodišnje sadnice koje sadimo u prethodno iskopanu i pripremljenu jamu dubine 50 cm i širine 60 cm. Ako sadimo više sadnica najbolje je iskopati jame sa razmakom od 150 cm. Zemlja za sadnju neka bude mješavina humusa i šumske humusne zemlje najbolje iz područja gdje raste crnogorica. Mješavini se može dodati i određena vrsta mineralnog gnojiva. Dio ovakve mješavine može poslužiti i za kasniju gnojidbu. Nakon sadnje napravi se nad korijenjem po-

Muzej seljačkih buna

akon završetka adaptacije kino dvorane, Pučko otvoreno učilište Zabok započinje kinoprikazivačku djelatnost. U subotu 13. veljače od 10.30 sati održat će se matineja za djecu s filmom „Oblačno s ćuftama“ a u nedjelju 14. veljače SF film „2012“ od 19 sati. Veliki filmski hit „Avatar“ bit će prikazan 20. i 21. veljače od 19 sati. Kino predstave će se od sada redovito odvijati vikendom, a svaka druga subota je namijenjena za dječje kazališne i kino predstave (subotnja matineja). (zl)

Američka borovnica Z

GORNJA STUBICA

ZABOK

poljoprivreda a uzgoj američke borovnice (Vaccinium carymbosum L.) najpogodniji su umjereni klimatski uvjeti, u područjima srednjih i većih nadmorskih visina. Borovnica se uzgaja u obliku samostojećih grmova. Ukoliko ih sadite na nešto većoj nadmorskoj visini idealno bi bilo da su redovi nasada u smjeru sjever-jug, a na nižim može zadovoljiti i smjer istok-zapad. Borovnica najbolje uspijeva na izrazito kiselom tlu, jako kisele reakcije od 3,5 do 4,5 pH. Borovnice se sade u jesen tijekom mjeseca listopada i studenog, ili u proljeće u ožujku i travnju. Biljka je otporna na zimu i može podnijeti temperature od -20 do -25 °C bez ikakvih šteta, a ako je

POSJETITE

Počinju kino predstave

13.veljače

biljke prekrijemo sa smrekovim granama da ih zaštitimo od hladnoće. Ako sadimo više biljaka poželjno je da se sade različite sorte zbog međusobnog oprašivanja i različitog vremena dozrijevanja plodova, s obzirom da postoje rane, srednje rane i kasne sorte borovnica.

Njega i zaštita

krivač od iglica, kore, piljevine ili lišća koji se redovito obnavlja. Na taj ćemo način kontinuirano stvarati re-

lativno kisele uvjete okolnog zemljišta koji izrazito pogoduje rastu borovnica. U jesen i zimu posađene

U vrijeme vegetacije borovnica traži dosta vlage,te stoga u ljetnom periodu kad su temperature dosta visoke, a ukoliko teren nije vlažan, moramo osigurati navodnjavanje. Borovnica ima dosta plitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na sušno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramo dovoljno vlage može doći do ozbiljnih šteta u nasadu, kao što su kržljav rast, slabiji urod, a u najgorem slučaju i do sušenja grmova. Što se tiče korova moramo biti pažljivi da kod ručnog

odstranjivanja ne oštetimo plitko korijenje. Iako je općenito otporna na bolesti potrebno je obratiti pažnju na neobične mozaike na lišću koji mogu značiti zarazu sa virusima. U tom slučaju zaražene biljke treba iščupati i zapaliti da ne zarazimo susjedne grmove. Veliku štetu nam u toku dozrijevanja mogu činiti ptice koje se hrane plodovima. Zato je preporučljivo grmove prekriti mrežom koja mora biti dovoljno gusta. Pažnju treba obratiti i na poljske miševe i voluharice koje se hrane mladim izdancima i korijenjem. Borovnice se orezuju krajem zime prije pupanja i kretanja vegetacije. Kod mladih grmova režemo samo slabe i oštećene izboje čime oblikujemo više jačih. Borovnice rađaju na dvogodišnjim ili trogodišnjim izbojima i zato rezidbom moramo osigurati da upravo takvih imamo najviše.

IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje

Gnojivo za ruže 1 kg

24,48 kn

Gnojivo lumbrikal 30/1

65,00 kn

Pila za voćke

15,48 kn

rtv prilog

broj 330 / 12.02.2010.

PETAK

TJ E D N A V I Z I TA

ĐAPIĆ U JACUZZIJU

ruga sezona RTL-ovog glazbenog showa „Hrvatska traži zvijezdu“ počela je snimkama audicije u Splitu, na kojoj je uz Tonija Centinskog i Gorana Lisicu Foxa u žiriju bila i Jelena Radan. Očito je tek malo kasnije zamijenjena Anđom Marić, koja se pojavila u najavi emisije. Hoće li krenuti od sljedeće? A neki su se kandidati ponovo susreli sa žirijem i poboljšali svoje lanjske nastupe, neki su čak i prošli u drugi krug. Isto se (o poboljšanju) ne bi reklo za nastup žirija, svaki je član bar jednom vrlo neprimjereno pa i uvredljivo komentirao kandidata - podrugljivim smijanjem, glasnim negodovanjem, čak i prekidanjem pjevanja kandidata nakon samo par tonova… Fox je možda bio i najblaži (s rečenicama kao Vidoviti Milan): „Ja ću morat piti Uvin čaj da properem uši nakon ovog… da je bila pomrčina Sunca možda bi još i prošla… raskukumavčila si nas sve sad tu…“. Neki su, kao jedan fan Vuce (koji je u 2 minute nabrojio njegove sve albume i godine izdavanja) i prošao na šarm, ali sigurno neće još jedan krug. Nakon odlične izvedbe jednog kandidata i pjesme „Da sam ja netko“ ispada da je to leit motiv većine kandidata, no puno ih je odabralo „I believe I can fly“ - nakon čega su i odletjeli, bez ulaska u uži krug! Nakon niza nogometnih razočaranja, fanovi se imaju čemu nadati, ždrijeb za kvalifikacije za sljedeće nogometno

PONEDJELJAK 05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Nestali gradovi staroga vijeka: Faraonova iščeznula prijestolnica, dokumentarna serija 11.10 Treća dob, emisija za umirovljenike 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Muke po maturi kontaktemisija o državnoj maturi 21.45 Potrošački kod 22.25 Otvoreno 23.20 Vijesti 23.35 Poslovne vijesti 23.40 Vijesti iz kulture 23.50 Na rubu znanosti 00.45 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.30 Strani dok. program 02.15 Dr. House 5, serija 03.00 U tuđoj koži 2, serija 03.50 Skica za portret 04.05 Direkt 04.35 Potrošački kod 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

Piše: Darko Ciglenečki (TV MANiac) Europsko prvenstvo nas je pomazio, u grupi smo s Grčkom, Izraelom, Maltom, Letonijom i Gruzijom. „Vatreni“, pardon „Bilić boysi“ ovo bi morali preskočiti, no slično smo mislili i u prethodnim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Lijepo je bilo ovih dana gledati najbolje trenutke s nekoliko prošlih zimskih olimpijskih igara, znajući da će Ivica dići svoje (torinsko) srebro, a da će Janica osvojiti cijelu nisku medalja, i to skoro sve zlatnog sjaja. Nadajmo se da ćemo uskoro svjedočiti Ivičinoj bar jednoj novoj medalji, a mogao bi i Natko Zrnčić Dim iznenaditi (ako bi to uopće bilo iznenađenje jer već ima svjetsku broncu). Kako god bilo, u noći s petka na subotu je svečano

otvorenje Igara u Vancouveru, a HTV2 je do 28. veljače cijelo popodne i skoro cijelu večer posvećen Olimpijadi! „Red carpet“ je nakon nekoliko emisija na autopilotu uskočio u brzinu više, vratile su se „Udovice“, ovaj put kao „Egzorcisti“. Crkva baš neće blagonaklono gledati na njihove „propovjedi“ s oltara, a još ćemo vidjeti hoće li po njihovom biti „nove mone nakon Simone“. I hoće li im preskliski teren biti odlična imitacija Jadranke koja hvata svoje ministre za jaja plus Kalmeta koji farba tunel. Za (novi) početak – odlično, svježe, bez ponavljanja ideja prošlih skečeva! Ana Bebić, pjevačica iz Metkovića, prva je glasovima gledatelja izbačena iz četvrtog „VIP Velikog brata“ u Srbiji, dok je favorit za ispadanje, makedonski transvestit Boki začudo ostao u kući. Ana poslije svega nije gotovo morala nikud, jer je nakon zapaženog sudjelovanja u glazbenom showu „Operacija Trijumf“ postala Beograđanka, doselila se kod dečka, skladatelja Filipa Miletića. „Bitange i princeze“ odlično su parodirale maniju snimanja serija i sapunica, pa su tako i sami, radi novaca, došli na ideju snimiti jednu, i to „Uznositost Dežmanovih“. I to nakon što ih je razljutilo što je utakmica koju su željno iščekivali prekinuta sapunicom, plus prethodni ulazak žena na njihov, sveti navijački teren. Sve je uzrokovalo još jednu rečenicu za sjećanje: „Žena na tekmi je gore nego Đapić u jacuzziju!“

15. veljače 2010. 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Evergreen 11.50 Glazbeni specijal 12.15 Vip Music Club 12.45 Prijatelji 8, hum. serija 13.05 U zdravom tijelu zdrav duh 13.20 Boli glava 13.35 TV vrtić 13.55 Čarobna ploča 2 14.10 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze: Voyager 7, 15.10 Na rubu znanosti 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 Vijesti na Drugom 18.17 Vrijeme 18.20 Županijska panorama 18.55 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško trčanje-10 km (Ž), prijenos 20.15 TV Bingo Show 21.05 Vijesti na Drugom 21.25 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško trčanje-10 km (M), prijenos 23.00 ZOI Vancouver 2010. pregled dana 23.20 Dr. House 5, serija 00.05 U tuđoj koži 2, serija

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Jurski park 3, igrani film 22:45 Vijesti 23:00 Nestali, serija 00:00 Seinfeld, serija 00:30 Post mortem, serija 01:30 Vidoviti Milan, tarot show 02:30 Jurski park 3, igrani film 03:55 Pijani od ljubavi, igrani film 05:30 Seinfeld, serija 05:55 IN magazin

07.10 Pink Panther, crtana serija 07.25 Miffy, animirana serija 07.40 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.30 Astro show, emisija 10.35 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 11.05 Pod istim krovom, humoristična serija 11.35 Dadilja, humoristična serija 12.05 Exkluziv, magazin 12.55 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.50 Tajna čokolade, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Operacija Stormbringer, igrani film, akcijski Nakon brojnih uspješno obavljenih zadataka u najtežim uvjetima, Rickova (Tyler Christopher) ekipa specijalaca zadužena je za nešto što nijednoj od američkih jedinica još uvijek nije uspjelo. Riječ je o hvatanju opasnoga ratnoga kriminalca, zloglasnoga Caspera (Bentley Mitchum) 21.35 Iznad zakona, igrani film, akcijski triler 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.30 Operacija Stormbringer, igrani film, akcijski 01.00 Astro show, emisija

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Nadljudi: Divovi, dokumentarni film 11.10 Oprah show 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje 15.35 Znanstvena petica 16.10 Hrvatska uživo 17.50 Iza ekrana 18.21 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.22 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Predsjednik Franjo Tuđman Stvaranje hrvatske države: Neka nam živi jedina i vječna Hrvatska, dokumentarna serija 21.05 Tjesnac Breakheart, američki film 22.40 Lica nacije 23.35 Vijesti 23.50 Poslovne vijesti 23.55 Vijesti iz kulture 00.05 Posebni dodaci, emisija o filmu 01.00 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.45 Mambo Italiano, kanadski film 03.10 Vip Music Club LP 05.10 Oprezno s anđelom, telenovela

UTORAK 05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Nestali gradovi staroga vijeka: Prokleta dolina piramida, dokumentarna serija 11.15 Danny na moru 2, dokumentarna serija 11.40 Kulturna baština 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Među nama 15.35 Crnoluški pesniki, emisija pučke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pustinje svijeta: Sahara, dokumentarna serija 21.20 Poslovni klub 22.00 Otvoreno 22.55 Vijesti 23.10 Poslovne vijesti 23.15 Vijesti iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.10 Priče Ruth Rendell: Dvojnica, mini-serija 02.00 Priče Ruth Rendell: Klupa na obali, mini-serija 02.50 Danny na moru 2, dokumentarna serija 03.15 Pustinje svijeta: Sahara, dokumentarna serija 03.45 Crnoluški pesniki, emisija pučke i predajne kulture 04.10 Globalno sijelo 04.40 Poslovni klub 05.10 Oprezno s anđelom, telenovela

12. veljače 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.35 Prijatelji 8, hum. serija 13.55 Puni krug 14.10 Izazovi: DJ Bram, dok. film 14.25 TV vrtić-Kokolend 15.00 Kod Ane 15.20 Zvjezdane staze: Voyager 7 16.05 Posebni dodaci, emisija o filmu 16.55 Naj naj trenuci ZOI Salt Lake City 2002. 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.45 Vip Music Club 19.20 Doctor Who 2, serija 20.10 ZOI OLIMP-uvodna emisija 22.15 Vijesti na Drugom 22.27 Vrijeme 22.30 Sud i kazna 19: Tracks, mini serija 00.05 Radojka Šverko, koncert 01.20 Strani igrani film 02.55 Zimske olimpijske igre, Vancouver-svečano otvaranje

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Provjereno, informativni magazin 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Zavjera, igrani film 23:10 Mreža prijevare, igrani film 00:50 Smrtonosna igra, igrani film 02:20 Vidoviti Milan, tarot show 03:20 Hladni čelik, igrani film 04:50 Sudnji dan, igrani film 06:15 IN magazin

07.30 Pink Panther, crtana serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.05 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.30 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.20 Astro show, emisija 11.25 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Tajna čokolade, telenovela 14.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.20 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.05 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Svetac, igrani film, akcijski 21.55 Kickboxer 4, igrani film, akcijski 23.35 Vijesti, informativna emisija 23.45 Osveta, igrani film, triler 01.20 Tajni odred, igrani film, akcijski triler 02.50 Astro show, emisija

16. veljače 2010. 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 I Was a Rat, film 11.40 Dokuteka-Koraci: Deveti krug, dokumentarni film 12.10 Vip Music Club 12.45 Prijatelji 8, hum. serija 13.05 Koga briga 13.35 TV vrtić 14.10 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze: Voyager 7, 15.10 Drugi format 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 Vijesti na Drugom 18.50 ZOI Vancouver 2010.: Superkombinacija (M) spust 20.40 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon 10 km (Ž), snimka 21.00 ZOI Vancouver 2010. Hokej na ledu: SAD-Švicarska 22.20 ZOI Vancouver 2010.: Superkombinacija (M) slalom 00.00 ZOI Vancouver 2010. Hokej na ledu: SAD-Švicarska 00.45 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon 12,5 km (M), snimka 01.20 ZOI Vancouver 2010. -Hokej na ledu: Kanada-Norveška, prijenos 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Umjetničko klizanje-kratki program

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 20:40 Liga prvaka 22:45 Vijesti 23:00 Mr. Bean, serija 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Nestali, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Post mortem, serija 02:30 Vidoviti Milan, tarot show 03:30 Nebeske visine, igrani film 05:05 Seinfeld, serija 05:30 IN magazin

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod istim krovom, humoristična serija 11.45 Dadilja, humoristična serija 12.15 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.05 Osvoji ljubav, igrani film, romantična komedija 23.45 Vijesti, informativna emisija 00.00 Savršeno oružje, znanstveno-fantastična serija 00.45 Grad uragana, kriminalistička serija 01.30 Astro show, emisija

rtv prilog

broj 330 / 12.02.2010.

SUBOTA 05.55 Najava programa 06.00 Reprizni program 06.45 TV kalendar 07.00 Znanstvena petica 07.30 Iza ekrana 08.00 Vijesti 08.15 Kinoteka-ciklus klasičnog vesterna: Bijeg iz Tvrđave Bravo, američki film 09.50 Skica za portret 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Kućni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 Prizma, multinacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: Nelson Mandela, neautorizirana biografija 15.45 Euromagazin 16.20 Vijesti 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Kulturna baština 16.45 Vrt plavih ruža, dokumentarni film 17.20 Eko zona 17.50 Svirci moji, glazbena emisija 18.40 Luda kuća 5, humoristična serija 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Evergreen 22.10 Vijesti 22.25 Vijesti iz kulture 22.35 Filmski vikend ljubavnih priča: Romeo i Julija, američki film 00.35 Filmski maraton: Absolon, kanadsko-britanski film 02.10 Filmski maraton: Žuta boja oprosta, američki film 04.15 Kulturna baština 04.30 Reporteri: Nelson Mandela, neautorizirana biografija 05.35 Oprezno s anđelom, telenovela

SRIJEDA 05.50 Najava programa 05.55 Među nama 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Nestali gradovi staroga vijeka: Tajanstveni vladar i Hatuše, dokumentarna serija 11.15 Oprah show 11.55 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Riječ i život, religijski program 15.35 Domaći dokumentarni film 16.10 Hrvatska uživo 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.22 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 A sad u Europu 21.00 Mamutica 2, kriminalistička serija 21.50 Proces 22.30 Otvoreno 23.25 Vijesti 23.40 Poslovne vijesti 23.45 Vijesti iz kulture 23.55 e-Hrvatska 00.30 Znanstvene vijesti 00.50 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.40 U tuđoj koži 2, serija 02.25 Skica za portret 03.20 Proces 03.50 A sad u Europu 04.35 Domaći dokumentarni film 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

13. veljače 2010. 06.55 Najava programa 07.00 Program za djecu i mlade 12.25 KS automagazin 12.55 4 zida 13.30 Novi istraživači s Olivierom Aubertom: Kvecalov let, dokumentarna serija 14.25 Igrani film (strani) 16.00 Svečano otvaranje ZOI, snimka 17.55 Rukomet: Liga prvaka (muški): CO Zagreb-FCK Hand bold, prijenos 19.30 ZOI Vancouver 2010.: Skokovi, mala skakaonica 70 m, uključenje u prijenos 20.25 ZOI OLIMP 20.40 ZOI Vancouver 2010.: Spust (M), prijenos 21.55 ZOI OLIMP 22.00 ZOI Vancouver 2010.: Skijaško trčanje-sprint 7,5 km (Ž), prijenos (do 23.10) 23.10 ZOI OLIMP + pregled dana 23.35 Priča s Tuškanca, dokumentarno-glazbena emisija 00.25 Noć u kazalištu Z.Bajsić: Varalice 01.55 ZOI Vancouver 2010.: Hokej: Kanada-Slovačka, prijenos

06:55 Ezo TV, tarot show 08:55 Bumba, crtana serija 09:10 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:35 Graditelj Bob, crtana serija 09:50 Winx, crtana serija 10:15 Dora istražuje, crtana serija 10:40 Tko je Samantha?, serija 11:10 Frikovi, serija 12:10 Čarobnice, serija 13:10 Djevojka iz budućnosti 2, igrani film 14:50 Kasandrin dvorac, film 17:00 Vijesti 17:10 Nad lipom 35, humoristično-glazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Pravi igrači, igrani film 22:25 Collateral, igrani film 00:30 Opasna požuda, igrani film 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 Bloodrayne, igrani film 04:25 Smrtonosna igra, film 05:45 Frikovi, serija 06:30 IN magazin

06.45 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 08.20 Miffy, animirana serija 09.00 Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) 09.30 Astro Boy, crtana serija 09.55 Bakugan, crtana serija 10.35 Tajna čokolade, telenovela 11.35 Skrivene poruke, humoristična serija 12.05 Ja, ja i ja, igrani film, komedija 13.50 Povratak u plavu lagunu, igrani film, pustolovna ljubavna drama 15.30 Svetac, igrani film, akcijski 17.30 Zvijezde Ekstra: Jennifer Aniston, zabavna emisija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.10 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 20.00 Napokon Polly, igrani film, romantična komedija Život po špagici bez ikakvih rizika sve je što mladi Reuben (Ben Stiller) zna. Sve o čemu je ikada sanjao bio je život bez previše turbulencija i nepotrebnih rizika te ljupka supruga i sigurna obitelj. 21.30 Grozna cura, igrani film, komedija Zakleli su se kako nitko i ništa neće stati između njih. A onda se pojavila ona. Darren Silverman (Jason Biggs), Wayne Le Fessier (Steve Zahn) i J.D. McNugent (Jack Black) najbolji su prijatelji još od petog razreda. Međutim, nova Darrenova djevojka, prelijepa, ali bezosjećajna i manipulativna psihijatrica Judith (Amanda Peet), odvlači ga od njegovih prijatelja 23.10 Totalno napušeni, igrani film, komedija 00.40 Isplata, igrani film, triler

17. veljače 2010. 05.50 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Rusija-Latvija 08.25 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrv. sabora 13.20 Koga briga? 13.50 TV vrtić 14.10 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze: Voyager 7, 15.10 e-Hrvatska 15.45 Znanstvene vijesti 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija 20.40 Nogomet, LP: Bayern Fiorentina, 1. poluvrijeme 21.30 Vijesti na Drugom 21.40 Nogomet, LP: Bayern Fiorentina, 2. poluvrijeme 23.05 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje-spust (Ž), snimka 23.50 ZOI pregled dana 00.10 U tuđoj koži 2, serija 01.25 ZOI Vancouver 2010.-Hokej na ledu: Švedska-Njemačka 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard-halfpipe (M), 04.15 ZOI Vancouver 2010.: Snowboard-halfpipe (M) 05.15 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje-spust, snimka

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan 22:00 Doktor s Beverly Hillsa, serija 23:05 Vijesti 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Post mortem, serija 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 Lovac demona, igrani film 04:25 Nebeske visine, igrani film 06:00 Seinfeld, serija

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod istim krovom, humoristična serija 11.45 Dadilja, humoristična serija 12.15 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: NY, kriminalistička serija 21.00 Mentalist, kriminalistička serija 21.45 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 22.30 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.30 Zakon braće, kriminalistička serija (dvije epizode) 01.10 Osvoji ljubav, igrani film, romantična komedija 02.45 Astro show, emisija

NEDJELJA 05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijesti 08.10 Zbor “Romeo i Julija” u Samoboru 09.25 Opera box 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.20 Monk 5, serija 11.50 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Syngenta Agro, mali savjeti za poljoprivrednike 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijesti 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Dva tjedna za ljubav, američki film 17.35 Lijepom našom: Donji Andrijevci 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si 4 TV serija 21.50 Paralele 22.25 Vijesti 22.40 Vijesti iz kulture 22.50 Filmski vikend ljubavnih priča: Bilježnica, američki film 00.55 Monk 5, serija 01.40 Monk 5, serija 02.25 Fotografija u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Donji Andrijevci 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

ČETVRTAK 05.50 Najava programa 05.55 Riječ i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Kineski zabranjeni grad: Carev sudbonosni plan, dokumentarna serija 11.10 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 11.20 Dnevnik 11.26 Sport 11.28 Vrijeme 11.30 Inauguracija predsjednika RH, Ive Josipovića 13.30 TV kalendar 13.45 Oprezno s anđelom, telenovela 13.45 McLeodove kćeri 5, serija 14.35 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.44 Vrijeme sutra 14.45 Trenutak spoznaje 15.35 Domaći dokumentarni film 16.10 Hrvatska uživo 17.00 Hrvatska uživo-primopredaja dužnosti u Uredu pre dsjednika 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Vrijeme za knjigu 00.30 Vip Music Club LP 02.30 Skica za portret 02.40 Oprah show 03.25 Domaći dokumentarni film 03.55 Dossier.hr 04.40 Pola ure kulture 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

14. siječnje 2010. 06.40 Najava programa 06.45 Program za djecu i mlade 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Donji Vidovec: Misa, prijenos 12.05 Daydream Believers: The Monkees’Story, TV film 13.40 Igrani film (strani) 15.25 Magazin LP 16.00 ZOI Vancouver 2010., snimka 18.00 ZOI OLIMP 18.50 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje-superkombinacija (Ž), 1. dio (do 20.10) 20.10 ZOI OLIMP 20.15 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon (M)-10 km sprint, uključenje u prijenos 21.35 ZOI Vancouver 2010.: Nordijska kombinacija 1. dio, snimka 21.50 ZOI Vancouver 2010.: Alpsko skijanje-superkombinacija (Ž), 2. dio 22.45 ZOI pregled dana 23.00 ZOI Vancouver 2010.: Nordijska kombinacija 2. dio, uključenje u prijenos 23.40 Dobre namjere, TV serija

07:15 Bumba, crtana serija 07:30 Superheroj Spiderman, crtana serija 07:55 Graditelj Bob, crtana serija 08:10 Winx, crtana serija 08:35 Dora istražuje, crtana serija 09:00 Tko je Samantha?, serija 09:30 Ulica sjećanja, serija 10:30 Automotiv 11:00 Magazin Lige prvaka 11:30 Novac, business magazin 12:00 Eli Stone, serija 13:00 Kevin Hill, serija 15:00 Kasandrin dvorac, film 17:10 Vijesti 17:30 Male tajne, igrani film 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoristično-glazbeni show 21:00 Opasne djevojke, film 22:50 Red Carpet , showbiz magazin 00:10 Televizijska posla, serija 00:40 Pijani od ljubavi, igrani film 02:20 Opasne djevojke, film 03:55 Red Carpet , showbiz magazin 05:05 Televizijska posla, serija

07.20 Grupna terapija, humoristična serija 07.50 Miffy, animirana serija 08.30 Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) 09.00 Astro Boy, crtana serija 09.25 Bakugan, crtana serija 09.50 Najbolje godine, humoristična serija (dvije epizode) 10.55 Jedna od dečkiju, humoristična serija 11.25 Jezikova juha, reality show 12.15 Tvorac ljubavi, igrani film, romantična komedija 13.40 Grozna cura, igrani film, komedija 15.35 Napokon Polly, igrani film, romantična komedija 17.05 Odred za čistoću, dokumentarna emisija 17.35 Discovery: Preživjeti divljinu - Zemlja leda, dokumentarni film 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 James Bond 007: Casino Royale, igrani film, akcijski Osvojivši status vrhunskog agenta s dozvolom za ubijanje dvama profesionalno izvedenim ubojstvima koja nisu pošla za rukom nikome drugom, James Bond (Daniel Craig) kreće na svoj prvi zadatak kao tajni agent 007. Doznaje kako će opasni Le Chiffre (Mads Mikkelsen), bankar koji financira mnoge svjetske terorističke organizacije, sudjelovati u partiji pokera s velikim ulozima 22.25 CSI: Miami, kriminalistička serija 23.15 Igra skrivača, igrani film, triler 00.55 Totalno napušeni, igrani film, komedija

18. veljače 2010. 06.00 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Češka-Slovačka 08.30 Program za djecu i mlade 09.30 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice Hrvatskog sabora 13.30 Kokice 14.00 TV vrtić 14.35 Kod Ane 14.55 ZOI Vancouver 2010., snimka 16.55 Košarkaški kup Hrvatske 18.45 EL, nogomet-emisija 18.50 Vip Music Club 18.55 EL, nogomet: Ajax-Juventus, prijenos 20.50 EL, nogomet*emisija i sažeci 21.00 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: SAD-Norveška 22.00 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon 20 km (M), prijenos 23.35 ZOI pregled dana 23.55 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: SAD-Norveška 00.40 ZOI Vancouver 2010.: Biatlon (Ž), snimka 01.25 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu: Švicarska-Kanada 04.00 ZOI Vancouver 2010.: Umjetničko klizanje-slobodan program (M), prijenos

06:40 Naši najbolji dani, serija 07:25 Jackie Chan, crtana serija 07:50 Mali zmajići, crtana serija 08:05 Žablja patrola, crtana serija 08:30 Tata i zetovi, serija 09:00 Odavde do vječnosti, serija 10:00 Magična privlačnost, serija 11:00 Predsjednička inauguracija 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, info. magazin 22:00 Navy CIS, serija 23:05 Vijesti 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Post mortem, serija 01:50 Vidoviti Milan, tarot show 02:50 U klinču, igrani film 04:35 Seinfeld, serija 05:00 Naši najbolji dani, serija 05:45 IN magazin

07.25 Pink Panther, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.10 Astro show, emisija 11.15 Pod istim krovom, humoristična serija 11.45 Dadilja, humoristična serija 12.15 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.00 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija (dvije epizode) 20.00 CSI: Miami, kriminalistička serija 20.45 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.25 Kućanice, dramska serija (dvije epizode) 00.10 Vijesti, informativna emisija 00.20 CSI: NY, kriminalistička serija 01.00 Mentalist, kriminalistička serija 01.45 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 02.30 Astro show, emisija

panorama

broj 330 / 12.02.2010.

Snehe čehljaju na svojoj strani

Angeljeki otčehljali 6. Perečehu BRESTOVEC OREHOVIČKI - Niti snijeg, niti zameteni putovi, ni iznimno niske temperature i zaleđene ceste nisu spriječile oko 120 malih i velikih Angeljeka i njihovih prijatelja da se okupe na tradicionalnoj, 6. Perečehi v Brestovcu prošle subote u vatrogasnom domu. Baš kao i prije 50 i 100 godina žene su dugo u zimsku noć marljivo čehljale, muži su kartali i popevali, a djeca su se zabavljala raznim starinskim i manje starim igrama čuvajući ovaj stari zagorski običaj od zaborava. Domaće zagorske purice i žuge koje su stradale ove zime i jeseni zaslužni su za meko i toplo perje kojim je gotovo u potpunosti ispunjen jastuk kojeg će, po običaju, dobiti tko se bude prvi između Angeljeka ženio ili udavao. Dosad su ga već dobili Valentina Kolarić i Ivica Božiček, a sada su u mrtvoj trci za ovaj vjenčani dar Anita Kolarić i Renata Županić.

Igre, ples, druženje

Djeci su osobitu radost pričinjale igre, koje su se prigodom takvih okupljanja organizirale za njihovu zabavu. Izrađivali su velike čestitke, ljubavne poruke i šaljivu poštu za Valentinovo, plesni parovi su se borili za pobjedu u plesu srca, plesu s narančama i plesu sa stolicama, dečki su se takmičili u napuhavanju ili u što duljem puhanju perja u zrak, a hrabriji su i samostalno zapopevali… A da bi popevka svima lakše išla, došli su i domaći mužikaši. Uz glazbu su svi veselije zatancali, a poseban je užitak bio gledati s kakvom borbenošću, ali i zadovoljstvom tancaju oni najmanji. Na ovakvim druženjima Angeljeka uvijek se može dobro pojesti i popiti, stoga je za sve pripravljen fini gulaš i naresci, muži su donijeli svoje demižonke i pletenke, a nije nedostajalo ni gibanica, kifljeka, ružica, pereca, salovnjaka, medenjaka, klipića i pogačica koje su pripremile vrijedne i nesebične ruke članica udruge. „Toga nema nigde“, riječi su jedne od gošći perečehe koja je u Brestovec potegnula iz Špičkovine. I, zaista, Angeljeki mogu biti sretni i ponosni na svoje zajedništvo i marljivost kojim obogaćuju kulturni i društveni život svog kraja u duhu jedne velike sretne obitelji. (zl) Zadnja 3 para plešu za pobjedu u plesu srca

Gubec s kapetanima poveo seljačku bunu GORNJA STUBICA - Tradicionalno obilježavanje godišnjice Seljačke bune započelo je prošle subote prikazom puntanja kmetova. Nažalost, vrlo loše vrijeme, hladnoća i gust snijeg na prikaz su izmamili tek one najhrabrije. Nakon što je završen program radionica i razgleda muzeja, u dvorac Oršić stigao je glasnik koji je donio vijest o puntanju kmetova. Okrutni vojnici informacije su pokušali izvući i batinama. Glasnik ipak uspijeva pobjeći pod Gupčevu lipu gdje su Gubec, njegovi kapetani i puntari koji se naoružavaju i počinju s pripremama za bunu. Carskom namjesniku iznijeli su svoje probleme i odlučili kako više neće plaćati visoke dače i trpjeti Tahyjevu strahovladu. Planira se pohod na burgove i dvorce. Dolazi i do prvih sukoba.

U nedjelju završni obračun

Takav je bio scenarij programa prvog prikaza, odnosno početka bune. Bez obzira na loše vrijeme atmosfera pod lipom bila je vesela. Sviralo

Tomislav Goluban & Little Pigeon's ForHill Blues

Zagorje Blues

se i pjevalo, grijalo s gemištima iz Bertije Pod lipom. I ovog puta sudionici prikaza potrudili su se što vjernije

kostimirati i prikazati život u doba bune, a što im dobro uspijeva. Buna je počela, slijede kr-

Hrvatske blues snage, Spona, Aquarius Records, Bolfan Libertin i Tomislav Goluban pozivaju vas na središnju koncertnu promociju albuma:

Zagorje Blues

vave bitke i završni obračun u nedjelju 14. veljače. Program “Bitke kod Stubice” počinje ispred crkve Sv. Trojstva u središtu Donje Stubice. Tamo će se u 12 sati okupiti pobunjeni seljaci i u povorci se uputiti na završnu bitku kod Majsecovog mlina. U 13 sati započinje spektakularna bitka na kojoj sudjeluju članovi Družbe vitezova zlatnog kaleža, Tahyjevi puškari, Vitezovi sv. Jurja, Beli Volk iz Slovenije, Vitezovi Zelingradski, Aureus Unicornis i još stotinjak statista. Nakon bitke na Majsecovom imanju predstavit će se svaka od udruga prigodnim programom, a posjetitelji mogu uživati u interaktivnim radionicama i delicijama seoskog domaćinstva. Organizatori događanja su Družba vitezova zlatnog kaleža u suradnji s Muzejom Seljačkih buna, Tahyjevim puškarima, Družbom vitezova sv. Jurja i KUD-om Matija Gubec. Pokrovitelji su Općina Gornja Stubica i Grad Donja Stubica, dok su sponzori Birtija Pod lipom, Maplast i Seosko domaćinstvo Majsecov mlin. (S. Fu.)

POKROVITELJI:

MEDIJSKI POKROVITELJI:

PETAK, 26.02.2010. / MULTIMEDIJALNI CENTAR (KINO DVORANA) Kumrovečka 8 , Zabok / 20.00 SATI U L A Z

S L O B O D A N

Uz goste: Kvartet Gubec, Gordana & Miroslav Evačić, Lidija Bajuk, Adam Končić, Davor Rodik...

www.goluban.com

panorama

broj 330 / 12.02.2010.

Manda Kogaj

Sebastijan Fuštin HUM NA SUTLI

a četvrtoj manifestaciji “Babičini kolači” koja je održana u prepunoj dvorani u Humu na Sutli najboljim je proglašen kolač “Dva u jedan” Mande Kogej iz Radoboja, točnije iz Kraljevca Šemničkog. Drugo mjesto osvojila je Ljubica Žitnjak iz Donje Stubice za zelnicu od integralnog brašna i bučinih sjemenki, dok je treće mjesto osvojila Ivanka Tandarić iz Pregrade za kolač od domaćeg bažulja. Ukupno se na manifestaciju prijavilo 38 baka, a kad se zna da je svaka donijela minimalno tri kolača, posjetitelji su mogli uživati u stotinjak različitih slatkih delicija. Zamjenica župana Sonja Borovčak predala je lentu pobjednici i istaknula kako

NAJBOLJI KOLAČ SU DVA U JEDNOM nitko nema ovakvu manifestaciju. - Zaštitit ćemo je vjerujem već do 5. jubilarnih “Babičinih kolača”. Unuke uče od baka i zato naša manifestacija ima budućnost, a vidi se to i po tome da se sve više žena prijavljuje, znači da je prihvaćena - rekla nam je zamjenica župana.

Traži se jednostavnost

O najboljem babičinom kolaču odlučivao je sedmeročlani žiri koju su činili Mirjana Gradečak (Radio Kaj), Ksenija Tomić (TZ KZŽ), Luka Čuljak (pročelnik za poljoprivredu KZŽ), Dijana Tepeš (prošlogodišnja pobjednica), Đurđa Mesarić (TZ Huma na Sutli), Marija Bračun (kuharica Termi Tuhelj) i predsjednik žirija Tvrtko Šakota, šef restorana Nova u Zagrebu, čovjek koji kuha u svjetskim restoranima s Michelinovim

zvjezdicama, a koji je djetinjstvo proveo u Humu na Sutli, gdje je i završio osnovnu školu. - Dojam je nakon svega jako dobar. Ponuda je nadišla moja očekivanja. Među izloženim kolačima bila je pet-šest koji su ekstra kvalitetni u svakom smislu. Gledali smo okus i izgled uz iskorištavanje autohtonih namirnica. Ako imate dobar kolač, a ne koristite zagorske namirnice, nema smisla. Ti su zahtjevi bili ispunjeni. Preporučio bih zagorskim ugostiteljima da dođu na ovu manifestaciju i stave recepte u svoju ponudu. Za pobjednički kolač korišteno je bijelo kukuruzno brašno, brašno od bučinih sjemenki i domaće vrhnje. Mada izgledom nije bio među favoritima, sama ta kombinacija je bit onoga što se tražilo - rekao nam je

Tvrtko Šakota.

Tvrtko Šakota

Pobijedila baka Manda

A razdragana pobjednica dobro se snalazila u cijeloj strci s mnoštvom čestitara i mnoštvom novinara koji su postavljali brojna pitanja. Baka Manda zapravo je Slavonka koja je udajom stigla u Zagorje. Svog supruga upoznala je na radu u Njemačkoj. Nastupila je i na prijašnje tri manifestacije i veli da si je progruntala da se traže jednostavne stvari. - Tjedan dana sam čistila bučine koštice. Nisam ih htjela kupiti, mislila sam da mi to može donijeti sreću. Koštice sam samljela i napravila jedan dio, a od bijelog kukuruznog brašna drugi dio jer pečem stalno kruh. Ne znam kako se osjećam, jesam li na nebu ili zemlji. Nisam sanjala da budem za tak skroman kolač dobila nagradu. On ne košta

puno, ali zapravo niti naši stari nisu imali raskoš - rekla nam je vesela pobjednica koja nam je otkrila da je formula pobjede vrlo jednostavna jer ujutro je nahranila živinu, otišla do kćeri i pripremila kolač, došla u Hum i pobijedila.

“Babičini kolači” imali su i humanitarnu notu jer je uz natjecanje održan i humanitarni koncert u organizaciji Županije i Obiteljskog centra, a sav prihod namijenjen je Društvu distrofičara Krapina.

Tradicionalni susret župana s voditeljima rimokatoličkih župa

Župan: ‘Imamo zajedničkih tema na duhovnoj i svjetovnoj razini’ Sebastijan Fuštin KRAPINA

kuriji Župnog dvora sv. Nikole u Krapini održan je tradicionalni godišnji susret župana Siniše Hajdaša Dončića i njegovih zamjenika s voditeljima rimokatoličkih župana u Krapinsko-zagorskoj županiji. Njima se pridružio i potpredsjednik Županijske skupštine Stanko Majdak. Kao domaćin sve goste u uvodu je pozdravio vlč. Tomislav Šestak, krapinski županik. - Našli smo se u ovom drevnom obnovljenom zdanju Župnog dvora kako bi razvijali dobre odnose kao svećenici i županijska vlast. Došli smo podijeliti mišljenja glede napretka cjelokupnog života u Zagorju, svatko koliko može – rekao je vlč. Še-

stak.

Razaranje vječnih vrijednosti

- Nažalost smo sve veći svjedoci povećanja nasilja. Problem je i što se nasilje smatra dobrim biznisom. Naš europski kontinent koji je na kršćanskim temeljima gubi svoj identitet. Nemojmo zaboraviti da je proces integracije Europske unije započeo nakon Drugog svjetskog rata, znači prije 50 godina. I on se mijenja. Krajnji cilj treba biti integracija svih europskih zemalja – rekao je među ostalim u svom obraćanju svećenicima župan Siniša Hajdaš Dončić. U ime Tuheljsko-pregradskog dekanata sve je pozdravio vlč. Josip Vnučec. Izrazio je želju da suradnja među crkvom i županijom bude bolja, iako veli da mu

izgleda kako je ima sve manje. U ime Stubičkog dekanata sve je pozdravio vlč. Ivan Špoljar, župnik iz Gornje Stubice. - Radostan sam za ove godišnje susrete koji imaju silnu vrijednost, ako ih znate dobro iskoristiti.

Nećemo moći odgovoriti zadaći vremena u kojem živimo ako ne uzmeno srcu nešto što je oplemenjeno. Dok god u našoj zajednici netko razara vrijednosti koje su vječne, dobro, istina i pravednost su temelji kojima

se nadamo i željeli bi se radovati. Ima podmuklih sila koje sistematski lažu i mladi sve više to otkrivaju, dajući im žalosne i tužne sadržaje – rekao je među ostalim vlč. Špoljar. Molitvu prije zajedničkog

blagovanja izrekao je vlč. Šestak kao domaćin. S nekoliko vedrih i nazdravičarskih rečenica sve je pozdravio i pater Rikard Patafta. Skup su svojim glasovima oplemenile i članice Ženske vokalne skupine Fiole. - Ovi tradicionalni susreti su dobri da definiramo zajedničke prioritete. KZŽ financira obnovu sakralnih objekata i ovi susreti su dobar povod da vidimo koji su projektki prioritetni. I svećenici i mi kao javne osobe djelujemo u svom prostoru. Riječi koje izgovorimo važu se dobro dva-tri puta. Imamo zajedničkih tema na svjetovnoj i duhovnoj razini o kojima govorima. Naši odnosi su dobri, a naš pročelnik Lamot dobro radi i definira stručne politike – rekao je u razgovoru s novinarima župan Hajdaš Dončić.

panorama

broj 330 / 12.02.2010.

OROSLAVJE

LOBOR

uristička zajednica grada Oroslavja organizira fašničku manifestaciju pod nazivom “Fašničke špelancije v Oroslavju”, koja će se održati u subotu 13. veljače s početkom u 14 sati kada fašnička povorka kreće iz Parka obitelji Prpić. Nakon dolaska povorke na Oro trgu će se uz ugostiteljsku ponudu nastaviti fašnička ceremonija. Kada se spali fašnik, počinje fešta sa živom glazbom i dodjelom nagrada najboljim maskama. Nastupaju Termobend, Oro-bend i Mužikaši Jožeka Lepčina. Voditelji programa bit će Katarina Špoljar i Sebastijan Fuštin. U večernjim satima nastavlja se fešta u Otvorenom učilištu Oroslavje (kino dvorana), a nastupa Turbo X iz Velike Gorice u organizaciji Java bara. Maskirajte se i priključite fašničkoj povorci. Prijave se primaju u Turističkom uredu, Milana Prpića 73/1, ili na broj 284-370. Sponzori manifestacije su Oprema Špoljar, Hotel Matija Gubec Stubičke Toplice, Aquae Vivae Krapinske Toplice, Terme Jezerčica, Terme Tuhelj, Zagorski list, Krojačko-trgovački obrt „Marija“ Oroslavje, Poslovnica VIP Oroslavje. Medijski pokrivaju Radio 1 Oroslavje, Radio Stubica, Radio 049 Krapina, Radio Marija Bistrica i Radio Zabok. Posebni donator su Čakovečki mlinovi. (zl)

a je loborski fašinjek ostavio bogat trag svjedoči znanstveni rad Zorice Rajković ‘’Pokladni običaji u loborskom kraju’’ iz 1986. godine, u kojem govori o posebnosti i tradiciji fašnika u tom mjestu. Do 1973. godine fašnik u Loboru su organizirali svi pomalo, a od 1973. organizaciju manifestacije preuzima KUD Lobor. Ono što je tradicionalno za loborski fašnik je fašnička svadba. Ove godine KUD se odlučio za jednu promjenu i glavni dan fašnjikovanja prebacio iz utorka na subotu. Razumljivo, zbog veće posjećenosti manifestacije u dane vikenda. - Otvorenje ovogodišnjeg Loborskog fašinjeka je 13. veljače u 11.30 minuta na Trgu sv. Ane u Loboru. Novost je da ove godine vlast Slobodne fašničke republike loborske preuzima žena, fašnička načelnica, koja će odmah po preuzimanju ključa republike loborske, oformiti novu fašničku vlast i predstaviti članove Fašničkog općinskog vijeća - rekla je tajnica KUD-a Lobor Verica Bolfek. Centralni događaj loborskog fašnika je fašnička svadba. - Njezini glavni likovi su mladenac: priglup, manji rastom, neugledan, s mnogo mana, mladenka: visoka, jaka žena,

SVETI KRIZ ZACRETJE

druga za kulturu, zabavu i šport iz Svetog Križa Začretja i ove godine tradicionalno organizira Fašničku povorku u nedjelju, 14. veljače. Povorka će se početi okupljati od 14 sati ispred restorana Dunav u Svetom Križu Začretju. Nakon okupljanja i formiranja povorka će krenuti u 14,30 sati ulicom I. K. Sakscinskog prema Trgu hrvatske kraljice Jelene gdje će biti postavljena pozornica na kojoj će se maskirane grupe i pojedinci moći predstaviti publici. Za najbolje maske udruga je pripremila novčane nagrade od 1.500, 1.000 i 500 kuna. Osim novčanih nagrada tu su i tradicionalno nagrade ugostitelja u obliku konzumacija pića te kozmetičkih salona i salona za ljepotu u obliku frizura, masaža i šminkanja. Zbog kretanja povorke kratkotrajno i privremeno će biti zatvoren dio županijskih cesta Ž2158 i Ž2160. Predviđa se da će povorka trajati do 17 sati. Očekuje se da će u povorci sudjelovati oko 250 sudionika. Sudionici povorke bit će različite starosti (od djece do penzionera), pa će u vremenu od 14 do 17 sati doći do privremenog zatvaranja dijela županijskih cesta Ž2158 i Ž2160. (zl)

KRAPINA

vonec, jedan od najstarijih fašničkih listova u Hrvatskoj opet je, donoseći dio naših činjenja i zapažanja, među nama. On opet poručuje: Zvonec zvoni, nič ne čkomi! Kako kažu u redakciji, obzirom da Zvonec među nas dolazi samo jednom godišnje onda on lakše uočava probleme koji su nastali. Polako ih može sistematizirati i onda o njima dati svoj komentar. Zvonec se i dalje drži one mudrosti da griješiti mogu samo oni koji rade ili nešto predstavljaju u svojoj sredini, a oni, kojih se nije ni dotaknuo, kao da i ne postoje. Naravno, s time se slažu oni koji nisu u Zvoncu, dok oni koji su na neki način „štrajfani“ imaju svoju priču o svemu tome. No, da previše ne filozofiramo. Još nekoliko golih činjenica, koje naravno, svatko može obući po vlastitoj želji. Zvonec nam i ove godine otkriva niz, na smijeh napeljavajućih vijesti s područja grada Krapine. Procinkljao je isto tako cijelim sjeverozapadnim područjem Krapinsko-zagorske županije, gdje je prokomentirao niz raznih dogodovština koje su se nekima dogodile ili su ih prouzročili iz raznih, jedino njima, poznatim razlozima. I ove godine krivci za Zvonec su članovi Redakcije: Drago Kozina – glavni urednik, Milivoj Arbanas, Zvonimir Antonović, Mirko Horvat, Anita Hlupić. K njima treba još pridodati Vincelje koji prevladavaju u redakciji - tvrde Viktor i Zdenko. U isto vrijeme Mikša i Vincelj tvrde da je su u prednosti Viktori. O čemu je riječ, razriješit će se do Fašnika. Humoristično-satirični list Zvonec može se nabaviti u ove predfašničke dane na uobičajenim mjestima širom Krapinsko-zagorske županije. Valjda znate kad je Fašnik. Ak ne znate muškom čitateljstvu prenosimo žensku tvrdnju da je muškima ovo leto imendan 16. veljače. Još samo nešto, kako Zvonec tvrdi, a što je živa istina, on je vrlo – vrlo vjerojatno, jedini proizvod u Hrvatskoj koji se prodaje po cijeni utvrđenoj još u prošlom mileniju. Sva je sreća, saznajemo, da Zvonec ne izdaje INA, onda bi i njegova cijena pratila - stopu rasta benzina, bila bi oho, ho, ho… (zl)

starija od mladenca, trudnica kojoj je ovo posljednja prilika za udaju. Dever je veoma odgovorna maska jer vodi cijelu svadbu i cijelo vrijeme zabavlja šaljivim nazdravicama. Pocnuš je deverova pratnja, a tu su još i svati, roditelji, svirači i župnik - opisala je tajnica loborskog KUD-a. Akteri se okupljaju ispred Društvenog doma u Loboru, koji predstavlja dom mladenaca, odlaze u dom mladenke, već više godina je to Dom za psihički bolesne odrasle osobe Lobor-grad, gdje se obavlja tradicionalna zagorska prošnja. Onda se ide na Stavišća, najčešće su to sjedišta mjesnih odbra. Dok svadbena povorka obilazi stavišća na loborskom trgu traje fašnički program: predstavljanje maski, revija fašničkih frizura,

najbrži smetlar i izbor Fašničkog vijeća. I to je novo, jer dosad kad je svadba iz Lobora otišla, centar je bio prazan. Sada će biti upotpunjen raznim zabavnim sadržajima. Vjenčanje je u 17 sati, vodi ga župnik koji svojim pitanjima i komentarima mora što više istaknuti neskladnost mladenaca. Za vrijeme vjenčanja trgom šeću maske: Puta, baba koja nosi dedu itd.. Suđenje fašniku također je važan dio loborskog fašnjikovanja koje je imalo svoje uspone i padove. Ove godine igrokaz sa šaljivim komentarima prošlogodišnjih zbivanja preuzima Dramska sekcija KUD-a Lobor – rekla je tajnica Bolfek. Spaljivanje fašničkog princa također se mijenjalo s vremenom. - Lutka se prvotno na spaljivanje dovozila kolima,

kasnije traktorom, džipom, tačkima ili se dovukla pješice. Vukli su je milicajci, policajci, Crni Toma Loborski sa svojim vitezovima. Ove godine Princa Fašnika dovodi Uskok. Koje sve krivnje mora priznati i zbog čega će u utorak biti spaljen, čut ćete u subotu 13. veljače na suđenju – najavila je Bolfek. Kako u svakidašnjem životu, tako i na fašniku, dodala je, vjenčanje se proslavlja, a fašnička zabava počinje odmah nakon vjenčanja. Ove godine uz sastav Dečki z bregov. Naravno, na zabavi će se birati najoriginalnija maska, najkrafna uz natjecanje u jedenju krafni, natjecanje u pripremi najubojitih fašničkih koktela i čitanje fašničkog horoskopa za sve, posebno političare. Nedjelja je dan rezerviran za dječji fašninjek, a u utorak koji je svih ovih godina bio središnji dan loborskog fašnjikovanja neće ostati bez sadržaja. U utorak će se spaliti fašnik nakon čega će uslijediti druženje i ples pod maskama uz Ansambl Zagorje, a birat se i najoriginalnija maškara. Napomenimo i to kako će za sve maskirane učesnike biti osigurano besplatno kuhano vino, srneći gulaš, fiš paprikaš, graf i krafne, a sve natjecatelje očekuje vrijedne nagrade. KUD Lobor za kraj poručuje: ‘Dosta nam je politike, nek Loborom vladaju maškare’. (Mirjana Bašak)

FASNICKE SPELANCIJE KUMROVEC

ZLATAR

urističke zajednice Kumrovec, Klanjec i Tuhelj organiziraju na Valentinovo, 14. veljače fašnik. Povorka kreće u 11. 30 sati s parkirališta restorana “Zelenjak” u Zelenjaku i stiže u Klanjec u 12 sati. Nakon toga fašnička povorka posjećuje Tuhelj u 14 sati i dolazi natrag u Kumrovec u 16. Spaljivanje fašnika dogodit će se u Starom selu u 17 sati . Nakon presude fašniku slijedi ples pod maskama i proglašenje najbolje maske, uz glazbeni program i ugostiteljsku ponudu u restoranu “Stara vura”. Nagrade za najoriginalnije maske su jako vrijedne. Prva: 2000 kuna, druga: 1500, treća: 1000, četvrta: 900, peta: 800, šesta: 700, sedma: 600, osma: 500 kuna. Prijave maski na tz@kumrovec. hr, a sudionici se mogu prijaviti i na sam dan fašnjikovanja, u nedjelju prilikom oblikovanja fašničke povorke. Fašnički list izašao je ovaj tjedan, a građani ga mogu nabaviti u svim trgovinama i ugostiteljskim objektima. Cijena mu je 10 kuna. (zl)

latarščani priređuju u utorak, 16. veljače tradicionalni Fašnik vu Zlataru kojeg organiziraju Pučko otvoreno učilište dr. Jurja Žerjavića i zlatarska Udruga žena. Fašnička povorka kreće u 16 sati ispred osnovne škole prema Trgu slobode gdje počinje fašnička zabava. U programu će sudjelovati zlatarske i belečke mažoretkinje, Gradska limena glazba i učenici zlatarske srednje škole. Do ponedjeljka 15. veljače građani koji žele sudjelovati u izboru najbolje maske moraju se prijaviti u Pučko otvoreno učilište Park hrvatske mladeži, tel: 466 823. Za maskirane grupe građana biti će osigurane tri novčane nagrade. Besplatno će biti kuhano vino i krafne. (mb)

MACE

ruštvo Naša djeca Mače organizira u utorak 16. veljače na Fašnik malu fašničku povorku za djecu predškolske. Uz to održat će se i druženje u igraonici uz fine krafne od 16 do 18 sati. (zl)

KUMROVEC

ruštvo Naša djeca Kumrovec uz pomoć sponzora organizira Mali fašnik ove nedjelje 14. veljače s početkom u 15 sati. Sve maske bit će nagrađene slatkim iznenađenjem i odlaskom u kino u Zagreb, a najbolje maske bit će i novčano nagrađene. Djeco dođite, maskirajte se i zabavite! (zl)

OSNOVNA ŠKOLA ĐURMANEC 49225 ĐURMANEC, raspisuje

NATJEČAJ

za prijam u radni odnos 1. UČITELJ/ICA RAZREDNE NASTAVE, puno radno vrijeme, određeno Mjesto rada : Područna škola Putkovec 2. UČITELJ/ICA HRVATSKOG JEZIKA, puno radno vrijeme, određeno, zamjena za bolovanje UVJETI: prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08.). Uz prijavu kandidat mora priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta. Rok prijave: osam dana od dana objave , na adresu Škole. Ravnatelj: Zlata Hrček, prof.

panorama

broj 330 / 12.02.2010.

KAJSCENA

Črleni lajbeki

Piše: Gordana Tepuš

ZVIREK POPEVKI - top lista Radija Kaj Zvirek popevki, top lista Radija Kaj u okviru emisije Domače popevke i tanci, jedne od najslušanijih emisija Radija Kaj nastaje utorkom od 20 sati, kada slušatelji telefonskim glasovima odabiru svoje favorite zagorske glazbe u izvođenju zagorskih narodno-zabavnih sastava. Pogledajte kako su slušatelji Radija Kaj glasovali ovog utorka:

IZVOĐAČ:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

GRUPA SAN AKORDI ANDRIJA KOS I DUŠA BAND PLANINARI GRUPA DOMINO METEORI POTEPUHI STARI PRIJATELJI SINOVI ZAGORJA SKITNICE

NAZIV SKLADBE: NE ZNAM ZAKAJ TE LJUBIM DOK SI ME TI DRAGA VOLJELA GODINE PROLAZE RASPLETI KOSE ŽENIT SE MORAM PRIJATEL RUŽA I TRN LEPI VRTIĆ ANA LIJEPO IME MAJKA

Skladba koja je posljednja izlazi s top liste i zamijenit će se novim glazbenim prijedlogom. Pozivamo čitatelje Zagorskog lista da se svojim glasovima uključe u izbor najboljih zagorskih skladbi i slušaju svoje omiljene izvođače u emisiji DOMAČE POPEVKE I TANCI Radija Kaj utorkom od 20 sati.

Zahuktavaju se pripreme za 6. festival tamburaško-violinske glazbe „Pjesma i tambura“

ODABRANE 32 SKLADBE

druga Kajscena neumorno priprema nove festivale i potiče glazbenike na stvaranje pjesama, koje obogaćuju kajkavsku glazbenu riznicu. Pripreme za predstojeći, šesti po redu festival tamburaško-violinske glazbe „Pjesma i tambura“ u punom su jeku i ulaze u završnu fazu. Naime, od pedesetak skladbi pristiglih na natječaj, odabrane su 32 koje će biti izvedene na festivalu 21. ožujka u Krapini. Kajkavski kraj umjetnicima je zbog svojih prirodnih ljepota, kulturnog i

povijesnog bogatstava neiscrpna inspiracija i mnogi smatraju kako naš «kaj» treba staviti tamo gdje mu je i mjesto. Kajkavska je popevka, jednako kao i običaji, prekrasna, a sve to s ponosom treba pokazati svijetu. S tim ciljem Udruga Kajscena, uz svesrdnu medijsku podršku Radija Kaj, pokrenula je prije šest godina festival „Pjesma i tambura“ te dala autorima i izvođačima priliku da opjevaju ljepote ovoga kraja i tako ožive našu kulturu i prošire kajkavsku riječ i popevku.

Ako je suditi prema uspjehu pjesma s prošlih festivala „Pjesma i tambura“, koje su postale veliki hitovi i rado se slušaju, kako u radijskim programima, tako i na brojnim veselicama, onda nema dvojbi da sličan uspjeh očekuje i ovogodišnje 32 skladbe. Sve one bit će objavljene na nosaču zvuka, kojeg će uoči festivala objaviti Udruga Kajscena, a brojni ljubitelji zagorske popevke moći će ga nabaviti kako bi u bilo koje vrijeme mogli uživati uz zvuke zagorske tamburice.

ODABRANE SKLADBE ZA OVOGODIŠNJI FESTIVAL „PJESMA I TAMBURA“ 1. ANA SMILJANIĆ - Čovjek s dva lica 2. ANDRIJA KOS I ZLATNE ŽICE - Zaplakat će tambure 3. ČRLENI LAJBEKI - Stanite ljudi zabrenzajte 4. DARIO DOŠLIĆ - Nigdar te ne pozabim 5. EKIPA - Preboljet ću 6. ELA CANJUGA I TS KUD-a GOLUBOVEC - Spomenari 7. FAKINI - Kraj vrbe zelene 8. GORDANA IVANJEK, KAJDA I ZLATNE ŽICE - Oj, mladosti 9. GRUPA PREMIUM - Ne igraj se z vatrom mala 10. HELENA HUBAK I VINIČKI TAMBURAŠI - Moj golube 11. IRENA GRDEN I BISTRIČKI LICITARI - Moj živote jedini 12. IVA RANOGAJEC, KAJDA I ZLATNE ŽICE - Ili voli, il’ ostavi 13. IVAN BENC - Jorgovani 14. IVICA PEPELKO, KAJDA I ZLATNE ŽICE - Očeva vura 15. KAJDA I ZLATNE ŽICE - Sretan ti imendan

16. KAVALIRI - Tok bi štel ta kušnuti 17. KLARUŠI I VALENTINA GECI - Negdar na proščenju 18. KOŠEK BAND - Beli pušlec 19. KRUNO KNEZIĆ - Sjena tvoje ljubavi 20. KRUNOSLAV JAZBEC I DEČKI IZ PREGRADE - Himna Zagorju 21. MARKO KOVAČIĆ – Sjećanje 22. MELANIJA SENTE I MUSTANG BAND - Tamburaši svirajte mi jače 23. MELITA BRUČIĆ - Kad te zovnem dođi 24. MLADEN HITREC - Zagorska krv 25. RAJKO SUHODOLČAN - Ti si tajna 26. SAVSKI VALOVI - Zaprešić 27. SINIŠA MIKLAUŽIĆ I SAVSKI VALOVI – Furežija 28. TIHOMIR KOŽINA - Zeleno zlato 29. VALENTINA ŽNIDARIĆ - Daj se zbudi 30. VALENTINO I ROBERT ŽLABUR, MUSTANG BAND - Gruntek moj 31. VINIČKI TAMBURAŠI - Lampaš 32. ZLATNE ŽICE - Zlatne žice tamburice

ČRLENI LAJBEKI - TAMBURAŠKI SASTAV ZA SVE GENERACIJE

eđu brojnim tamburaškim sastavima s područja Hrvatskog zagorja, jedni od najdugovječnijih su Črleni lajbeki, glazbeni sastav s iz stubičkog kraja. Iako pomalo samozatajni, članovi sastava osvajaju publiku i redaju nastupe, kojih u posljednje vrijeme ne nedostaje. - Mnogo sviramo na širem zagrebačkom području, jer naš je repertoar vrlo širok – rekao nam je Rudolf Kraljić, koji je zajedno s Tihomirom Ljubićem, kao srednjoškolac, osnovao Črlene lajbeke. - Okosnicu našeg glazbenog repertoara čine kajkavske festivalske popevke, ali nisu nam strane ni slavonske ni dalmatinske skladbe, kao ni popularna glazba no-

vijeg datuma. Ukratko rečeno, nema toga što mi nismo u stanju odsvirati, kako bi pružili zadovoljstvo publici. Za nedavnog nastupa u sklopu „Noći muzeja“ u zagrebačkom Etnografskom muzeju Črleni su lajbeki stvorili izvanrednu atmosferu i posjetitelje zabavili do te mjere da su mnogi, iako neuobičajeno za muzejski prostor, poneseni odličnom glazbom, čak i zaplesali. - Gdje god da nastupamo trudimo se stvoriti dobru atmosferu, jer mi smo prije svega zabavljači. Posebno nas veseli što u našoj glazbi podjednako uživaju i mladi i stari, odnosno što smo prilikom svakog nastupa svjedoci da glazba ne poznaje nikakve granice, pa ni

one generacijske –dodao je Rudolf. Uz Rudolfa i Tihomira, glazbenu petorku ovog tamburaškog sastava čine još Ivan Kraljić, Vlado Ričković i Pero Grozaj. Črleni lajbeki pošle su godine nastupili na festivalu Pjesma i tambura, a i ove su se godine uspjeli među pedesetak prijavljenih na natječaj za ovaj festival, izborili za nastup između 32 finalista. - Prije dvije godine izdali smo album „Zlatne pedesete“ jer smo došli u tu životnu dob, no sada smo se malo pomladili, odnosno u sastav je stigao mladi Pero Grozaj, tako da mladenačkog zanosa i poleta ne nedostaje – ističe Rudolf Kraljić.

Ponosni Zagorci sa svojom popevkom ponovno u zagrebačkoj dvorani Lisinski

“MUŽIKAŠI” PONOVNO U LISINSKOM ZAGREB - U Velikoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, u nedjelju 21. veljače Radio Kaj organizira koncert “Igrajte nam mužikaši”, na kojem će nastupiti izvođači s prošlogodišnjeg istoimenog festivala. Prilika je to da se sada već vrlo popularne skladbe jednog od najdugovječnijih hrvatskih festivala narodne glazbe, koji će se ove godine održati po 42. put, predstave i zagrebačkoj publici. Dvoranom Lisinski, koju mnogi s razlogom nazivaju hrvatskim glazbenim hramom, na radost brojnih posjetitelja, ponovno će odzvanjati truba, klarinet, bariton i ostali instrumenti narodno-zabavnih sasta-

va. Nastupit će Veseljaki Zagorja, Grupa Domino, Tihomir Kožina, Ansambl Zlatni deči, Mladi mužikaši, Potepuhi, Irena Grden i Meteor band, Zvuci Zagorja, Meteori, Grupa San, F-band, Vedra srca, Optimisti, Ansambl Zagorje, Ivan Benc i Nikolina Hižar, Prijatelji Zagorja, Optimisti Zagorja, Zagorski mušketiri, Siniša Miklaužić, Helena Hubak i Dečki z bregov, Sinovi Zagorja i Pajdaši Zagorja. Kao i obično, organizatori su se pobrinuli i za poseban šou program. Sodabranim pjesmama, uz pratnju odličnog Ansambla Zagorje, nastupit će popularni Ivica Pepelko, koji je u prosincu, obilježavajući 40 godina svog glazbenog rada, održao čak dva neza-

boravna koncerta. Inače, Radio Kaj koncerte u Lisinskom organizira već niz godina i mnogo smo se puta imali prilike uvjeriti koliko je Zagorcima važna njihova popevka. Publika to pokazuje zdušno pjevajući s izvođačima, nagrađujući ih burnim aplauzima, a iako to nije uobičajen prizor u Lisinskom, na koncertima u organizaciji Radija Kaj, tamo se i zapleše. Veselo će sigurno biti i u nedjelju, 21. veljače, kada mužikaši ponovno sa svojim “štrumentima” dolaze u Lisinski. Ulaznice za koncert mogu se nabaviti na Radiju Kaj u Krapini i Zagrebu, te blagajni dvorane Lisinski, ili na njihovim internet stranicama.

sport

broj 330 / 12.02.2010. 14. kolo A-1 lige košarkaša Hrvatske, ZABOK-Dubrava

Zabok razbio Dubravu

Završene Sportske igre rekreativaca u malom nogometu

Tomislav Zrinšćak

Pobjeda rekreativaca Zagorskog vodovoda

astavlja se sjajni niz košarkaša Zaboka. Protiv Dubrave ostvarena je i sedma uzastopna pobjeda i to lakše od očekivanog. Dubrava je jedina momčad koja je ovo prvenstvo uvjerljivo slavila protiv Zaboka, stoga su zabočki košarkaši vrlo motivirano ušli u utakmicu, svjesni svoje kvalitete. U momčad se vratio Budimir koji nije igrao u Zadru, no nije bilo Krajačića koji je ozlijedio prepone. U trećoj minuti nakon dvije uzastopne trice Marića Dubrava ima prvo i zadnje vodstvo u utakmici (5:8). Črnjević tada u vatru baca još uvijek ozlijeđenog Tomeljaka, koji povezuje redova Zaboka. Odlično je prvu četvrtinu odigrao Budimir koji svojom drugom tricom dovodi Zabok na +5 (20:15), a na prvih dvije minute odmora otišlo se s prednošću Zaboka od 24:18. Drugu četvrtinu s dvije je trice otvorio raspoloženi Čular i Zabok u 13. minuti ima prvi puta više od 10 koševa viška (34:23). Isti je igrač u 19. minuti digao publiku na noge efektnim zakucavanjem za +14 (48:34). Košem Kuljanina sa sirenom Zabok na veliki odmor odlazi s 12 koševa viška (51:39), no prema viđenom ta je prednost trebala biti još i jače izražena. Od sredine treće četvrtine Dubrava opterećena osobnim pogreškama prelazi na zonsku obranu, no ni ta vrsta obrane nije im donijela pomak u igri. Po starom dobrom običaju u trećoj četvrtini razigrao se kapetan Lež, koji je prvi dio završio samo s jednim košem. Nakon trice sveprisutnog Tomeljaka Zabok u zadnjih deset minuta ulazi s 19 koševa viška (70:51). Prvih pet minuta zadnje če-

ZABOK Malonogometna momčad Zagorskog vodovoda u sastavu: Stjepan Špiranec, Mario Jurina, Mladen Gregurić, Tomica Videk, Marko Kranjčec, Dubravko Sente, Božidar Petreković i Mladen Tomašić pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Sportskih igara rekreativaca u malom nogometu u organizaciji sportske udruge Sport za sve iz Zaboka. Hakleri vodovoda su u uzbudljivom finalu savladali Armko rezultatom 7:6, tek nakon izvođenja kaznenih udaraca. U regularnom djelu bilo je 3:3. Dva pogotka za vodovod postigao je Mladen Gregurić, a jedan Tomica Videk, dok je za Armko dva pogotka postigao Mario Hegeduš, a jedan Zdenko Špoljar. U utakmici za treće mjesto malonogometaši Policijske uprave sa 6:4 bili su bolji od Elektre. Po dva pogotka za PU postigli su Kristijan Potočki i Ivan Merkaš, dok su se po jednom u strijelce upisali Krešo Iveković i Ivan Mišetić. S druge strane po jedan pogodak za Elektru postigli su: Stanko Radovečki, Dražen Grmovšek, Dejan Jurinjak i Jurica Mužek. Najbolji strijelac turnira je Kristijan Potočki (Policijska uprava) koji je postigao šest pogodaka.

Konačni poredak: 1. Zagorski vodovod, 2. Armko, 3. Policijska uprava, 4. Elektra, 5. Werk, 6. Javna vatrogasna postrojba. (T. Zrinšćak)

1. turnir iz Kalendara natjecanja Hrvatskog streličarskog saveza u 2010. godini - FITA 2x18m + 2x25m

Dobar nastup Grofova Konjskih VARAŽDIN – Prošlog vikenda je po prvi puta u povijesti održavanja streličarskih turnira Hrvatskog streličarskog saveza održana “puna” FITA u dvorani, što znači da su se pucale dvije udaljenosti 18 i 25 metara, što je ukupno 120 strijelaca po natjecatelju. Razlog neodržavanja ovakvih turnira leži u uvjetima koje dvorana treba zadovoljiti. Turnir je održan u novoj varaždinskoj gradskoj dvorani koja ima dovoljno prostora za pucanje s udaljenosti od 25 metara. Natjecanje je organizirao Streličarski klub Cekin na vrlo visokom nivou. Jedino je loše bilo vrijeme, pa neki natjecatelji nisu mogli doputovati do Varaždina. “Cujzeki” kako neki od milja zovu konjščinske streličare ponovno nisu razočarali te su u dosta velikoj konkurenciji osvojili nekoliko medalja i dobrih plasmana. U konkurenciji kadeta složenim lukom, Deni Babok bio je treći, a kod kadetkinja Tamara Brlek prva. Kod seniora je Krešimir Babok bio dvanaesti. U kategoriji dječaka do 12 godina olimpijskim lukom su Borna Ščurić i Dominik Bočkal pogodili peto i šesto mjesto. U kategoriji djevojčica do 12 godina, Ines Pintarić bila je druga, a kod dječaka do 14 godina, Karlo Crneković bio je sedmi. U konkurenciji kadeta, Tomislav Štabek bio je treći. Nije loše s obzirom da je ovo prvi turnir iz kalendara za ovu sezonu. Slijedi turnir u Sisku, pa zatim Dvoransko prvenstvo Hrvatske u Novom Marofu. (zl)

zagorskilist

BEDEKOVČINA

ZABOK - DUBRAVA 96:77 (24:18, 27:21, 19:12, 26:26)

ZABOK

Ivan Čular Mario Pešut Robert Lež Veljko Budimir Ante Krapić Ivan Tomeljak Igor Peklarić Vladimir Kuljanin Vedran Nakić Marcel Stojković Milan Kolovrat Filip Tomek UKUPNO:

min. koš 33,00 14 14,30 6 22,30 14 28,15 13 19,30 14 18,15 13 16,15 4 21,00 12 10,45 0 7,15 3 6,15 3 2,30 0 200,00 96

2p 3/4 1/1 2/4 3/7 4/6 4/5 0/1 5/8 0/0 0/0 1/3 0/0 23/39

3p 1p sk. as. ol. iz. 2/4 2/3 2+0 3 1 0 0/2 4/6 1+2 2 1 1 1/5 7/8 2+1 2 1 1 2/5 1/1 1+3 2 1 2 0/1 6/8 5+3 0 1 0 1/4 2/4 1+1 4 1 1 1/1 1/2 0+1 0 0 1 0/0 2/2 2+1 0 0 0 0/1 0/0 0+1 1 2 0 1/1 0/0 0+0 1 0 0 0/0 1/2 0+1 0 0 0 0/1 0/0 0+0 0 0 0 8/25 26/36 14+14 15 8 6

DUBRAVA

min. koš 37,00 15 16,30 6 16,15 1 22,00 6 38,15 24 0,00 8,30 4 21,00 2 20,30 12 20,00 7 0,00 0,00 200,00 77

Igor Marić Ivan Cvjetković Ivan Samac Matteo Juričić Željko Šakić Mislav Brzoja Dario Gazić Domagoj Bašić Tomislav Čuljak Goran Perković Kristijan Šutalo Matej Buovac UKUPNO:

2p 2/6 3/4 0/0 2/2 5/8

3p 1p 3/5 2/2 0/0 0/0 0/0 1/2 0/1 2/2 3/5 5/5

sk. as. ol. iz. 5+5 1 0 4 0+2 0 0 0 2+0 0 1 2 0+0 1 0 4 6+1 1 0 2

0/0 0/2 1/3 1/4

0+0 2+0 2+1 1+1

0 1 0 1

0 1 1 1

0 1 2 0

19/31 8/20 15/23 18+10

2/4 1/3 2/2 2/2

0/3 0/0 5/7 0/2

Bedekovčina, Dvorana SŠ. Suci: Šarac, Tresoglavić, Palavra

tvrtine igrala se košarka za sladokusce. Igrači Dubrave nisu mogli braniti zabočke napade. Prvo je Krapić položio za +21 (72:51), nastavio je Kuljanin koš-faulom, Peklarić tricom, Lež dvicom i tricom i ode Zabok na +29 (83:54), da bi nakon nesportske Bašića Lež pogodio bacanja, a Pešut položio za najvećih +32 (89:57). Zadnjih pet minuta gosti su došli do daha i utakmica je završila sa za njih pristojnih 19 koševa manjka. Zabok je u utakmici protiv Dubrave imao čak 6 dvoznamenkastih strijelaca, što dovoljno govori o snazi ove momčadi. Prvi dio odlično su otvorili Budimir (13 p, 4 sk) i Čular (14 p, 2 sk, 3 as), standardno dobru rolu imao je Tomeljak (13 p, 4 as), u nastavku se raspucao Lež (14 p, 4 as), a pod košem su dominirali Krapić (14 p, 9 sk) i Kuljanin (12 p, 3 sk). U redovima gostiju bolji od ostalih bio je Šakić (24 p, 7 sk), a solidan je bio i Marić (15 p, 10 sk).

Črnjević vodio utakmicu pod visokom temperaturom

Nakon prijašnjih šest pobjeda u nizu ušli smo u jedan pozitivan ton i ritam i sve osim pobjede protiv Dubrave bilo bi neugodno iznenađenje. Malo sam se bojao ove utakmice, s obzirom da imamo dosta povrijeđenih igrača. No, ja im čestitam na tome što su zaista stisnuli zube i igraju

ZABOK

1154

1056

+98

Svjetlost

1191

1131

+60

VROS Darda

1133

1112

+21

Trogir

1195

1163

+32

Split

1105

1041

+64

Dubrava

1084

1100

-16

Borik Puntamika

1045

1049

-4

Dubrovnik

1137

1190

-53

Kaštel galerija K.

1022

1085

-63

10.

Šibenik

1135

1274

-139

bez obzira na jačinu povrede. Danas nije nastupio Krajačić, koji nam je nedostajao u rotaciji. Međutim, izgurali smo ovu utakmicu, a mislim da je presudila dobra obrana - riječi su trenera Zaboka Dragutin Črnjević. On je inače vodio momčad sa visokom temperaturom i pod injekcijom, no stisnuo je zubi i valja mu čestitati. No dio navijačkog puka neopravdano kritizira Črnjevićev rad. Sedam pobjeda u nizu svakako je rezultat vrijedan pažnje i u mnogim bi sredinama nakon takvog rezultata trenera nosili na leđima, nažalost ne i u Zaboku. Ponajviše zahvaljujući njemu Zabok je postao respektabilan klub i danas zasluženo drži prvo mjesto na tablici A-1 lige košarkaša. Trener gostiju jasno nije bio zadovoljan igrom svoje momčadi - Dubrava, nažalost, ima dva lica. Jedno kod kuće, a jedno vani. Danas u Bedekovčini nismo imali prilike doći do pobjede i čestitam Zaboku. Mi svoju šansu u Ligi za ostanak i inače u prvenstvu trebamo tražiti na drugim terenima. Oni nam

danas jednostavno nisu dali da igramo, koliko god se moji igrači trudili. Uz dva mlada igrača na poziciji playmakera, koji su `91. godište nismo imali kontrolu igre kao inače -zaključio je poslije poraza trener Dubrave Boris Gnjidić. Poslije sedme uzastopne pobjede momčad je «feštala» u klijeti Stevice Visinskog u kojoj su se slavile mnoge važne zabočke pobjede. Raspoloženje je bilo fantastično, zapjevalo se iz sveg grla, a glavni hit je bila pjesma: «Samo jednu želju imam moj živote ludi, da mi Zabok prvak bude pa se ne probudim». Kako je krenulo neće ostati samo na željama. U idućem 15. kolu Zabok gostuje u Dardi protiv VROS Darde. Dardani su još jedan veliki dužnik Zaboka. Sretno i spretno su se provukli do pobjede u Bedekovčini (81:87). Vrijeme je da se još jedan račun poravna. Ostali rezultati 14. kola: Split-VROS Darda 83:73, Kaštel galerija-Borik Puntamika 65:75, Šibenik-Svjetlost 82:101, Trogir-Dubrovnik 103:87.

zagorskilist

sport 31

broj 330 / 12.02.2010.

U Bedekovčini održane utakmice skupine A prvenstva srednjih škola Krapinsko-zagorske županije u rukometu (mladići)

16. kolo I. HMNL, RENAULT AUTO KREŠO-Brodosplit inžinjering 3:1

Peterostruki prvak Krapina pobijedila lanjskog Hrvatske pao u Krapini prvaka Konjščinu Tomislav Zrinšćak KRAPINA

možda i svojom najzrelijem prvoligaškom izdanju Renault auto Krešo u svojoj je dvorani slavio rezultatom 3:1, protiv peterostrukog prvaka Hrvatske Brodosplit inžinjeringa. Konačno su Krapinčani skinuli i jedan veliki skalp, a ovom su se pobjedom plasirali na osmo mjesto na ljestvici koje vodi u play off-u. Dolaskom Leskovara igra Krapinčana puno je organiziranija. Upravo je on nakon dva dupla pasa s Kovačem prvi pokušao iznenaditi Jukića u 9. minuti, no gostujući vratar iz ovog je dvoboja izašao kao pobjednik. No tu mu nije pošlo za rukom dvije minute kasnije kada je s lijeve strane iz kosa iznenadio Vincelj za vodstvo domaćih od 1:0. Do kraja poluvremena gosti su imali dvije poluprilike preko Jurasa i Burđeleza, dok je Leskovar još jednom prijetio Jukiću, no mreže se više nisu tresle. Od početka drugog dijela gosti žestoko pritišću. Već u 21. minuti u prilici je Da Silva, no Malarić sjajno brani njegov udarac s dva metra udaljenosti. Četiri minute kasnije iz dobre situacije promašio je Burđelez. Kazna stiže u 33. minuti. Sve je

Tomislav Zrinšćak

RENAULT AUTO KREŠO - BRODOSPLIT INŽINJERING

3:1 (1:0)

KRAPINA: dvorana Srednje škole, GLEDATELJA: 400, SUCI: D. Janošević i M. Jurašić, TREĆI SUDAC: K. Lang (svi iz Zagreba), DELEGAT: Ž. Franić (Varaždin). STRIJELCI: 1:0 Vincelj 11’, 2:0 Vincelj 33’, 2:1 Banić 34’, 3:1 Kovač 35’. RENAULT AUTO KREŠO: Malarić, Šemnički, Medved, Goričan, Vincelj, Grabušić, Leskovar, Hertl, Presečki, Suvajac, Kovač, D. Kunštek. TRENER: Zvjezdan Brlek BRODOSPLIT INŽINJERING: Jukić, Burđelez, Juras, Rožić, Banić, Bilandžić, Kutle, Da Silva, Marinović. TRENER: Alen Delpont 1. FC NACIONAL-ZAGREB