Zagorski list 332 by Zagorski list

zagorskilist NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

ISSN 1334-4668

broj 332 / godina 7 / 26.02.2010. / cijena 9 kn

aktualno • županija • parlament • panorama • kultura • sport • poljoprivreda • zabavnik • info

NOVA PROHIBICIJA: Proizvođači rakije prijavili samo 4 kotla 4

PO PRAVICU Zagorski poljoprivrednici idu traktorima u Zagreb 5

MATURE Manje "fejsa", više učenja i sve OK

6-7

GRADOVI I OPĆINE

Pogled z bregov

LOBOR

20-21

Partija na "faceliftingu"

2-3

Mladi SDP-ovci u totalnoj ofenzivi

Hajdaš Dončić i Borovčak: idealan spoj mladosti i iskustva

NOGOMETNI KAMP: Terme Tuhelj ulaze u posao s 50% udjela? NOVA ODLUKA Terme Tuhelj će umjesto običnog uložiti u 2 gradnju sportskog hotela U ovom broju donosimo prilog:

25-40

HIŽA od A do Ž

Zagorac Tihomir Kožina favorit Dore

aktualno

broj 332 / 26.02.2010.

U zagorskom SDP-u sve je spremno za unutarstranačke izbore. Novog predsjednik i gradskih organizacija članovi stranke biraju ove nedjelje, 28. veljače, i to na nepos Siniša Hajdaš Dončić

Marko Vešligaj

Dogovor HNS-a i Terma Tuhelj oko gradnje reprezentativnog nogometnog kampa s hotelom, sportskom dvoranom i šest igrališta pred zaključkom

Investicija od oko 15 milijuna eura dijelit će se pola-pola! • Ivo Šućur

TUHELJSKE TOPLICE

ogometna bajka o «zidanju Skadra na Bojani» odnosno reprezentativnog nogometnog kampa Hrvatskog nogometnog saveza, gubi svoju bajkovitost i postaje stvarnost. Nakon što je prohujalo 16 mjeseci od kako je čelnik HNS-a Vlatko Marković položio kamen-temeljac u Termama Tuhelj, pesimisti su govorili da je to bio njegov poslovni promašaj. Međutim, ovih dana gradnja hrvatskog nogometnog odeona ponovo se aktualizirala.

Umjesto 'običnog', sportski hotel

Direktorica Terma Tuhelj Ivana Kolar koju smo susreli na «Sajmu vjenčanja» prošle subote u Dvorcu Mihanović, ovaj put je glede maratonskih razgovora i dogovaranja sa čelnicima HNS-a bila konkretnija. - Prošlog tjedna sastali smo se s predstavnicima Hrvatskog nogometnog saveza i nastavili našu priču oko formiranja projekta za izgradnju nogometnog centra Tuhelj. Dogovori su krenuli u smjeru zajedničke investicije HNS-a i Termi Tuhelj za izgradnju novog hotela sa 150 soba, dvoranom za sastanke i velikom fitness dvoranom u sklopu hotela, a postoji i opcija izgradnje sportske dvorane koja bi služila pripremama sportaša te 6 nogometnih igrališta, od kojih nekoliko s umjetnom travom i s centralnim grijanjem podloge. Mislim da smo doista blizu konačnog dogovora, a sve ide u smjeru ostvarivanja zajedničke suradnje na jednom višem nivou nego dosad - kazala je Ivana Kolar. Razgovor je usmjeren na zajedničku investiciju u omjeru fifti-fifti, dakle 50 % sredstava uložio bi HNS, a drugu polovicu Terme Tuhelj. Još nije zaokružena financijska konstrukcija, ali direktorica kao i predstavnici HNS-a procjenjuju da je to ukupno oko 15 milijuna eura, što znači da bi Terme Tuhelj ušla sa 7,5 milijuna eura. Tih 7,5 milijuna je i tako bilo planirano za gradnju novog hotela u povezanosti sa sadašnjim. Od te gradnje zasad bi se odustalo i ušlo u gradnju sportskog hotela. Kasnije, u koliko se ukaže potreba za većim smještajnim kapacitetima, pristupilo bi se i gradnji još jednog hotela za kojeg je idejni projekt već pripreman. Nakon skupštine HNS-a, partneri će se ponovo sresti i, nadajmo se, konačno dogovoriti poslovne odnose na obostrano zadovoljstvo. Time bi nogometne reprezentacije, osobito A selekcija, dobile svoj domicil, dok mještani općine Tuhelj pa i šira okolica od ovog projekta očekuju poticaj bržeg gospodarskog razvoja, otvaranje više od stotinu novih radnih mjesta i iznimno promicanje svekolikih vrijednosti Hrvatskog zagorja.

PARTIJSKI ‘FACEL

mladi SDP-ovci u totaln • Mirjana Bašak KRAPINA

ovost je da sada pravo biranja ima sveukupno članstvo SDP-a. Za funkciju predsjednika ŽO SDP-a KZŽ jedini kandidat je Siniša Hajdaš Dončić, aktualni zagorski župan. Za dvije funkcije dopredsjednika kandidati su Tajana Broz, Dunja Špoljar i Željko Kolar. Za još šest mjesta u Predsjedništvu ukupno je 13 kandidata. Ostali dužnosnici lokalnih organizacija birat će se na njihovim konvencijama u ožujku, dok će ŽO svoju konvenciju i izbor ostalih dužnosnika održati u travnju.

Borovčak: 'Mladima treba dati priliku'

Sonja Borovčak, još uvijek aktualna predsjednica ŽO SDP-a KZŽ neće se kandidirati niti za jednu funkciju. Bila je šefica zagorskog SDP-a od samog početka osnivanja Županijske organizacije 1993. godine, bila je predsjednica Županijske skupštine, županica, a sada je na funkciji dožupanice za društvene djelatnosti. Borovčak nam je i sama potvrdila da nije kandidat ni za jednu funkciju. - Predsjednica sam ŽO SDP-a od samog početka i mislim da je došlo vrijeme za mlade. Njima treba dati priliku - rekla je Borovčak, dodavši i kako je primijetila da su se do sad već promijenili svi predsjednici stranaka, osim u SDP-u. S funkcije predsjednice odlazi potpuno zadovoljna. – Dovela sam SDP KZŽ do vrha. Uvijek govorim da je odgovornost na ljudima i da mladi trebaju

BOROVČAK: Dovela sam SDP KZŽ do vrha. Uvijek govorim da je odgovornost na ljudima i da mladi trebaju uvažavati političko iskustvo. Spoj mladosti i iskustva dobra su kombinacija, a ja sam davno naučila da dva plus dva u politici nisu četiri. HAJDAŠ DONČIĆ: U svakom profesionalnom angažmanu postoji određeni pravac. Slijedom tog pravca došao je red i na mlade, školovane kadrove, a među kojima se i ja prepoznajem. Borba za zagorske interese moja je misija. VEŠLIGAJ: ŽO SDP uvijek je bila korektna prema FM SDP-a KZŽ. Uvijek smo dobro surađivali. Ja sam bio prošli mandat vijećnik u Županijskoj skupštini, a sada također imamo dva mlada SDP-ova vijećnika u novom sazivu. uvažavati političko iskustvo. Spoj mladosti i iskustva dobra su kombinacija, a ja sam davno naučila da dva plus dva u politici nisu četiri. Mislim da sam se pokazala dobrom na toj funkciji i da sam vodila stranku bez velikih potresa. Po horoskopu sam Vaga, diplomat i znam da se bez kompromisa i uvažavanja partnera i raznolikosti ne može voditi politika –

rekla je Borovčak. Bilo je razdoblja, dodaje, kada je bilo teških trenutaka, ali i kad ih je bilo manje, pa su si svi bili i bliži. Godinu entuzijazma i silne energije smatra 2000. kada je SDP došao na vlast, što je pokazalo da je sve što su radili vrijedilo truda. Zagorski SDP u svojoj organizaciji ima oko 1.100 članova. - Nemamo toliko masovno članstvo, ali

imamo veliku podršku birača. Pokazali su to parlamentarni, lokalni izbori, a i predsjednički – rekla je Borovčak koja i dalje ostaju tu blizu i pomagat će svojim dugogodišnjim političkim stažem mladoj ekipi kojima prepušta dalje 'vožnju'. Inače, SDP u našoj županiji ima 30 organizacija u ukupno 32 jedinice lokalne samouprave. Općinsku organizaciju SDP-a nemaju samo Zagorska Sela i Hraščina.

Hajdaš Dončić: 'Borba za zagorske interese'

- U svakom profesionalnom angažmanu postoji određeni pravac. Slijedom tog pravca došao je red i na mlade, školovane kadrove, a među kojima se i ja prepoznajem – prokomentirao je svoju odluku za kandidaturu Siniša Hajdaš Dončić. - Valja intenzivno poraditi na povezivanju svih lokalnih organizacija SDP-a sa županijskom središnjicom. To vidim kroz češće okupljanje stranačkih, što užih, stručnih, a što širih, stranačkih tijela – ističe Hajdaš Dončić. Jedan od njegovih prioriteta u narednom mandatu svakako će biti i čvrsto pozicioniranje zagorskog SDP-a na državnoj razini. - Kod pozicioniranja na državnoj razini valja uvažiti činjenicu da SDP uživa unatrag 10-tak godina snažnu podršku zagorskih birača i to je moj glavni argument kod izbora ljudi koji će kroz SDPovu Vladu i ministarstva voditi, vjerujem vrlo uskoro, našu zemlju – rekao je Hajdaš Dončić, te dodao kako je dosadašnja praksa pokazala da je Zagorje od strane države zapostavljeno i to treba promijeniti. Promjenu te

aktualno

broj 332 / 26.02.2010.

OSVRT

ka ŽO SDP-a KZŽ i predsjednike općinskih srednim izborima tajnim glasovanjem. Sonja Borovčak

LIFTING’:

noj ofenzivi prakse i borbu za zagorske interese smatra svojom misijom.''

Iz Foruma mladih na čelo gradske eorganizacije

Mladi SDP-ovci uvijek su bili aktivni, pokazali su to različitim organizacijama koncerata, predavanja, edukacijama, performansima. Marko Vešligaj, predsjednik FM SDP-a KZŽ kandidat je za predsjednika GO SDP-a u Pregradi. Potvrdio nam je to sam. Ima i protukandidata Ivana Varjačića. Vešligaj je gradski vijećnik u Pregradi, gdje SDP ima tri vijećnika. Prošle četiri godine je na funkciji potpredsjednika GO SDP-a, a na prošlogodišnjim lokalnim izborima bio je nositelj liste SDP-a i ZS-a. Dakle, bio je to logičan slijed političke karijere, objašnjava Vešligaj. - SDP je u Pregradi dosta napredovao i dobio na ovim izborima oko 29 posto glasova, za razliku od prijašnjih godina kada je dobio oko 12

posto glasova birača. Pokazali smo trend rasta - sve su to promjene koje su ponukale Vešligaja da se kandidira, posveti politici, jer želi biti profesionalno i privatno vezan za Pregradu. Kandidatom za novog predsjednika ŽO SDP-a je jako zadovoljan, te dodaje kako je to bilo za očekivati nakon što je Siniša Hajdaš Dončić postao zagorski župan. - Podržavam ga, a ŽO SDP uvijek je bila korektna prema FM SDP-a KZŽ. Uvijek smo dobro surađivali. Ja sam bio prošli mandat vijećnik u Županijskoj skupštini, a sada također imamo dva mlada SDP-ova vijećnika u novom sazivu - rekao je Vešligaj, koji očekuje 'dobru' brojku mladih kandidata i u Županijskom odboru. FM SDP KZŽ ima 16 organizacija u zagorskim općinama i gradovima, a 17. se uskoro osniva u općini Budinščini, gdje djeluje i najmlađa OO SDP-a, osnovan prošle godine.

Većinom nova ili stara imena bez konkurenata U Zaboku je jedan kandidat za predsjednika GO SDP-a i to dosadašnji predsjednik Željko Tomek. Promjena nema ni u Oroslavju i tamo se za novi mandat natječe samo jedan kandidat, sadašnji šef gradske organizacije Ivan Tuđa. U Donju Stubicu stiže promjena, kandidatkinja za predsjednicu je Renata Dolenec. Za predsjednika GO SDP-a u Klanjcu kandidirao se također novi kandidat Zlatko Brlek. Gradska organizacija u Pregradi ima dva kandidata Ivana Varjačića i Marka Vešligaja. U GO SDP-a u Krapini za novog predsjednika natječu se tri 'friška' kandidata Ana Gregurović, Danijel Klasić i Branko Kučko. Zlatarski SDP još uvijek nije dogovorio kandidate.

Evolucija

ije našemu predsjedniku lako. Mediji, politički protivnici i poklonici, tajne i javne službe, «seciraju» mu savjetnike. I još nije uspio staviti na stol fotografije Prve dame i Prve damice, a već je morao odustati od dva imenovanja. Onda se ispostavilo da je hispano - novinar Drago Pilsel, koji će našemu Josipoviću pisati govore, kao mladac u pijanom stanju kamenovao sinagogu. Jedva se opravdao. Vrabici sa «stojedinice», koja savjetuje prezidentea za društvene djelatnosti, spotiču se dugovi istog radija, a bivšim savjetnicima što su služili i Mesića. I još nitko nije ekskluzivno otkrio da je port – parolka našega predsjednika u rujnu popila jednu rakijicu u vinogradu u Svetome Križu Začretju. Morala bi, možda, i ona odstupiti jer to nije red - cugati … I tako su ovi nasrtaji na novopostavljeni Predsjednički ured dovedeni do apsurda. Zajednički naziv ovih harangi je da smo svi krvavi ispod kože. Svakome, podcrtavam, ama baš svakome nešto se pronađe kad mu se u detalje čeprka po privatnosti i bivšem životu. U redu, priznajem, savjetnici predsjednika javne su osobe i mora se znati tko su i što su dosad radili, ali oni nemaju političku odgovornost kao njihov šef. Prisjetimo

Piše: Zoran Gregurek se samo tko nam je sve sjedio u Saboru i dobio generalske činove, i nikome ništa. A koga se sve puštalo iz zatvora?! Ali u tom grmu ne leži zec. Naša Vlada je kivna što se predsjednik Josipović okružio dosta kvalitetenim ljudima, posebno jakim biznsimenima u gospodarskom savjetu. I onda kao kruna svih izjava koje su se čule zadnjih dana, bila je ona potpredsjednika Vlade Darka Milinovića koji je prigovorio da Josipović u svojemu timu nema nikoga od desne opcije. Po meni, u Hrvatskoj su podjele na lijeve i desne već pomalo deplasirane, ali neka bude dozvoljeno ovome grlatom Ličaninu – doktoru da kaže što misli. Samo mi nije jasno otkad je to Mudrinić ljevičar. Taj je vrhunski menadžer pošteno «oprao» Vladu i rekao da nemaju snage pokrenuti Hrvatsku. Narod priča da nam je Vlada nesposobna. Ne bih ja sve trpao u isti koš, jer jedan Šimonović ili Biškupić nikako nisu loši ministri. Ali što se gospodarstva i financija tiče, tu škripimo. I

sad kad ovi na Markovu trgu vide da je na Pantovčaku bolja ekipa, što i narod osjeća, nastala je panika. Jer Josipović bi sa svojom ekipom mogao opasno za vrat puhati premijerki Kosor, a takav bi presing mogao «otpuhati» i neka imena iz Vlade. Vrijeme je da se krene, parafrazirat ću Bareta jer zaista treba pokrenuti gospodarstvo i to nitko drugi nego - država. Amerikanci su to dokučili još tridesetih godina prošlog stoljeća napravivši «new deal», a mi nikako da shvatimo da je konačno došao kraj vremenu potrošnje i da treba početi zarađivati, stvarati nove vrijednosti. Možda naši poglavari čuju ovaj vapaj kada budu sljedećih dana dolazili u Zagorje, a i predsjednik i premijerka će nas posjetiti u narednih 5 dana. I za kraj, nagradno pitanje. Hoće li Josipović ili Kosor otvoriti novi Muzej krapinskog neandertalca? Svoje odgovore ne morate slati na našu redakciju, jer ni autor ovog teksta ne zna odgovor, već je ovo pitanje više retoričko i dokaz kako mentalitetom baš i nismo evoluirali kad se svaki događaj politizira i skandalizira, pa makar bila riječ i o turističkoj atrakciji «par exellance», koja se u jednoj maloj pokrajini događa jednom u nekoliko desetljeća.

PO SILI ZAKONA TZ Krapinske Toplice prilagodile se Bajsovom zakonu

NAČELNIK POSTAO NAJODGOVORNIJI ZA TOPLIČKI TURIZAM • Eugen Husak

KRAPINSKE TOPLICE

bog novog, tzv. Bajsovog Zakona o turističkim zajednicama, koji dodatno precizira pravila igre u sustavu TZ-a u Hrvatskoj, sve zajednice u državi moraju u ovoj godini održati novu osnivačku skupštinu. Uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma, zajednicu moraju imati sve jedinice lokalne samouprave koja su prema kategorizaciji svrstana u mjesta A ili B razreda. U Zagorju takvih je jedinica mnogo, a među prvima su preustroj provele Krapinske Toplice.

Poslovne grupacije

Na osnivačkoj skupštini održanoj u hotelu Aquae vivae, tako se prema “novim pravilima igre” okupilo 15 od 16 predviđenih članova. Odabrani su po “sili zakona”. Načelnik općine zbog funkcije koju obnaša sada automatski postaje predsjednik zajednice čime i službeno preuzima ulogu najodgovornija osobe za rezultate turističke privrede u svojem mjestu. U Krapinskim Toplicama predsjednikom TZ-a je tako postao Vladimir Huzak. Uz njega u skupštini sjedi još 15 članova, predstavnika različitih gospodarskih grana, koji su sukladno svojim poslovnim prihodima, uplaćivali najviše novca na račun TZ-a. U Krapinskim Toplicama, ministarstvo turizma je blagoslovilo sljedeće poslovne grupacije: SKUPINA “HOTELI” • udio u prihodima 36,55% SKUPINA “TRGOVINA NA VELIKO I MALO” • udio u prihodima 34,03% SKUPINA “UGOSTITELJI” • udio u prihodima 21,07% SKUPINA “OSTALE DJELATNOSTI” • udio u prihodima 4,62% SKUPINA “IZNAJMLJIVAČI” • udio u prihodima 3,72% Po ovom “receptu” hotelijeri su delegirali 5 članova - Martinu Crljen, Andreju Vrhovski, Boženu Jakoplić Žnidarić, Juricu Špoljara iz

Aquae vivae te Ivana Petrovića iz Ville Magdalene. Boje trgovaca brane Damir Belina, Belinamont d.o.o., Kristijan Sviben, INA d.d., Pero Kustura, Kustura d.o.o., Verica Hrkač, Konzum d.d., Josip Palčec, Trgocentar d.o.o.. Ugostiteljska prava I interese branit će Boris Žnidarić, «Pečenjarnica 6», Mario Petrač, Petrač d.o.o., Mario Vuglec, Vugos d.o.o. Interese ostalih djelatnosti koje zarađuju u turizmu zastupa Miljenko Filipčić iz «F&B tours» d.o.o., dok sector malih iznajmljivača predstavlja Jadranka Đurđan.

Odabrano novo turističko vijeće

Nakon formiranja skupštine, članovi su jednoglasno prihvatili novi statut i poslovnik Turističke zajednice te odabrali svojevrsnu novu turističku Vladu. Novo turističko vijeće ima 8 članova, a uz obaveznog predjednika zajednice Vladimira Huzaka, odabrano je još sedmero članova - Mirjana Plahutar, Ivan Petrović, Pero Kustura, Damir Belina, Vlasta Žnidarić, Mario Vuglec, Jadranka Đurđan, Davor Halapir.

Novi nadzorni odbor

Prema zakonu, skupština je odabrala i dva člana nadzornog odbora, i to iznajmljivačicu Šteficu Pongrac i poduzetnika Zdravka Krušeca, dok će trećeg člana imenovati TZ KZŽ koja još nije održala svoju skupštinu. Poslovna problematika, financije, akcije i ciljevi TZ-a Krapinske Toplice naći će se na dnevnom redu sljedeće, proljetne sjednice skupštine.

Izbori za Mjesni odbor Krapina KRAPINA - Iduću nedjelju 7. ožujka održat će se izbori za članove Mjesnog odbora Krapina gdje pripadaju uže područje grada, Šušelj Brijeg, Tkalci te Trški Vrh. Bira se 9 članova na mandat od 4 godine. Gradsko izborno povjerenstvo utvrdilo je zbirnu listu s 5 pravovaljanih kandidacijskih lista. To su redom: Autohtona hrvatska seljačka stranka nositelja Miljenka Hršaka, Hrvatska demokratska zajednica nositelja Marijana Cerovečkog, Hrvatska narodna stranka - Liberalni demokrati nositelja Josipa Hrestaka, zatim Hrvatska socijalno liberalna stranka nositeljice Željke Horvat dok je posljednja, koalicijska, lista Socijaldemokratske partije hrvatske i Hrvatske stranke umirovljenika s nositeljem Ivanom Tušekom. Birači, njih oko 4.600 moći će dati svoj glas na jednom od 6 biračkih mjesta od kojih se 4 nalaze u samom centru Krapine (Pučko otvoreno učilište, Osnovna škola Ljudevit Gaj, Osnovna škola August Cesarec), a po jedno u Trškom Vrhu (poslovni objekt na kućnom broju 9) i Tkalcima (privatna kuća na kućnom broju 56). Izbori za članove MO Podgora, Škarićevo, Krapinski Vidovec, Lepajci, Bobovje, Donja Šemnica i Mihaljekov Jarek održat će se iduće godine, kada sadašnjim članovima istječe mandat, doznajemo od predsjednika Gradskog izbornog povjerenstva Miroslava Ivića. (Ksenija Petek Belošević)

aktualno

broj 332 / 26.02.2010.

MALA PROHIBICIJA Prijavljivanje kotlova za kuhanje rakije, kao i proizvedenih te planiranih količina nije primljeno sa simpatijama

PRIJAVILA SE SAMO 4 PROIZVOĐAČA RAKIJE I 40 PROIZVOĐAČA VINA • Sebastijan Fuštin KRAPINA

ovi Zakon o trošarinama izazvao je dosta rasprave u javnosti posebno vezano uz trošarine na proizvodnju alkoholnih pića, što se najviše odnosi na rakiju. Prijavljivanje kotlova za kuhanje rakije, kao i proizvedenih te planiranih količina nije primljeno sa simpatijama. Nas je zanimalo koliko je ljudi koji kod kuće peku rakiju prijavilo nadležnoj carinarnici u Krapini te koliko je malih proizvođača vina koji se također trebaju prijaviti. Upit smo proslijedili Carinskoj upravi Republike Hrvatske iz koje smo u rekordno kratkom roku primili odgovor.

Prodaja pića 'malih proizvođača' je nezakonita

- Zakon o trošarinama stupio je na snagu 1. siječnja 2010. godine, a objavljen je u Narodnim novinama broj 83/2009. Postupanje u primjeni Zakona o trošarinama uređeno je Pravilnikom o trošarinama (NN, broj 1/2010.) koji je stupio na snagu 2. siječnja 2010. godine. Predmetnim Zakonom uveden je institut „malih proizvođača jakih alkoholnih pića“. „Malim proizvođačem jakih alkoholnih pića“ prema članku 54. istoga Zakona, smatra se svaka fizička osoba vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pića koji proizvodi za vlastite potrebe i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po domaćinstvu. Prema članku 54. stavak 4. Zakona o trošarinama, „mali proizvođači jakih alkoholnih pića“ obavezni su carinarnici nadležnoj prema svome prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika najkasnije 8 dana prije početka proizvodnje te istovremeno dostaviti podatak o mjestu proizvodnje, kao i podatak o volumenu uređaja za proizvodnju alkohola (kotla) kojeg imaju u vlasništvu, odnosno uporabi – stoji među ostalim u odgovoru koji smo primili od Carinske uprave.

Pečaćenje kotla

Određeno je da se trošarina plaća ovisno o zapremini kotla i to za kotao od 40 do 100 litara, 100 kuna i za kotao preko 100 litara, 200 kuna. Ukoliko se proizvede za vlastite količine više alkohol-

nog pića od propisanog, onda se razlika obračunava i na nju se plaća puni iznos trošarine koji je propisan za etilni alkohol. To primjerice znači da za za jednu litru rakije jakosti 40% vol. udjela alkohola, trošarina iznosi 40 x 53/100 = 21,20 kuna. Trošarinu obračunava sam proizvođač i to tijekom godine, a trošarina se plaća do 31. sijećnja za proteklu godinu. Također postoji obveza da se do 20. sijećnja za proteklu godine dostavi nadležnoj carinarnici Godišnje izvješće o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog pića za vlastite potrebe, zapremini kotla, te obračunatoj trošarini. - Ujedno napominjemo, Zakonom o trošarinama dana je mogućnost „malom proizvođaču jakih alkoholnih pića“ da zatraži pečaćenje kotla od nadležne carinarnice ako u određenoj godini ne namjerava isti koristiti za proizvodnju pića, a sve iz razloga kako mu ne bi nastala obveza obračuna i plaćanja trošarine u razdoblju dok je kotao zapečaćen. O činjenici da u tekućoj godini neće vršiti proizvodnju, odnosno da zahtijeva pečaćenje kotla dužan je obavijestiti nadležnu carinarnicu i to najkasnije do 31. siječnja tekuće godine – stoji u dopisu Carinske uprave, a u kojem je posebno istaknuto kako „malom proizvođaču jakih alkoholnih pića“ nije dozvoljena prodaja proizvedenog jakog alkoholnog pića te će se eventualna prodaja smatrati nezakonitom.

Za sada u registar prijavljena 4 proizvođača rakije i 40 proizvođača vina

Na naš upit koliko je do sada prijavljenih obveznika u registar trošarinskih obveznika u Carinarnici Krapina, koja pokriva našu županiju, stiže odgovor kako je do 22. veljače prijavljeno njih četvero. - U svezi količina isti nisu, niti imaju obvezu prijaviti očekivane količine proizvedenih pića (pretpostavlja se do 20 litara čistog alkohola po obvezniku). Što se tiče obveznika iz čl. 53. Zakona o trošarinama (mali proizvođači vina), u Carinarnici Krapina u registar je prijavljeno 40 obveznika koji su naveli očekivanu godišnju proizvodnju sveukupno cca 114.000 litara vina. Posebno ističemo činjenicu da ovo nije konačan broj prijavljenih obveznika, budući kao što smo naveli, „mali proizvođači jakih alkoholnih

Ukoliko se proizvedena rakija namjerava staviti u prodaju, treba ishoditi status ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta - proizvođača (članak 21. Zakona o trošarinama) ili pak status proizvođača izvan sustava odgode (članak 55. Zakona o trošarinama). Trošarina se prema članku 48. stavku 2. ne plaća na vino ako se koristi za vlastitu potrošnju i potrošnju članova kućanstva ili njegovih gostiju pod uvjetom da se ne radi o prodaji. pića“ i „mali proizvođači vina“ mogu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika najkasnije 8 dana prije početka proizvodnje – napominju iz Carinske uprave. Ukoliko se proizvedena rakija namjerava staviti u prodaju, treba ishoditi status ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta - proizvođača (članak 21. Zakona o trošarinama) ili pak status proizvođača izvan sustava odgode (članak 55. Zakona o trošarinama). Napomenimo kako je prema članku 53. "Mali proizvođač vina" osoba definirana prema posebnim propisima i koja ne proizvodi više od 1000 hl vina godišnje, a trošarina se prema članku 48. stavku 2. ne plaća na vino ako se koristi za vlastitu potrošnju i potrošnju članova kućanstva ili njegovih gostiju pod uvjetom da se ne radi o prodaji.

Kontrola prema planu rada nadležnih

Na pitanje kako će Carinska uprava kontrolirati poštivanje Zakona o trošarinama, iz Carinske uprave napominju kako je provođenje nadzora nad trošarinskim obveznicima na carinskom području Republike Hrvatske sastavni dio Plana rada Ministarstva financija, Carinske uprave, Središnjeg ureda. Prema unutarnjem ustrojstvu Carinske uprave, nadzor nad provođenjem odredbi Zakona o trošarinama vrši Služba za nadzor u sklopu Središnjeg ureda Carinske uprave, odnosno Odjeli za nadzor u mjesno nadležnim carinarnicama. Nadzor nad trošarinskim obveznicima, pa tako i „malim proizvođačima jakih alkoholnih pića“ provode mjesno nadležne carinarnice, prema ovlastima propisanim u Zakonu o carinskoj službi (NN, broj 83/09), a na temelju mjesečnih planova rada.

aktualno

broj 332 / 26.02.2010.

POLJOPRIVREDNICI OPET KREĆU U PROSVJED • Mirjana Bašak

HRVATSKO ZAGORJE

Prošle godine zagorski su poljoprivrednici na prosvjed traktorima krenuli iz Zaboka

a sastanku s čelnim krovnim poljoprivrednim udrugama i Hrvatskom poljoprivrednom komorom novi hladan tuš za hrvatske poljoprivrednike došao je od ministra poljoprivrede Petra Čobankovića koji je, našim seljacima, sami kažu, postao jako mrzak.

'Više ne možemo gurati'

Reče kako u osiromašenoj državnoj blagajni nema sredstava za poljoprivredne poticaje. Tako će svi poticaji seljacima u ovoj godini biti za 40 posto manji, a jedino će se potpore za mlijeko isplaćivati u 100-postotnom iznosu. Prvo šok i nevjerica, a onda najava prosvjeda za ponedjeljak. I zagorski poljoprivrednici pridružuju se prosvjedu, a kreće se iz svih krajeva Hrvatske ujutro u osam sati. Naši će krenuti iz Zaboka oko 9 sati, s industrijske ceste (Prilaz dr. Franje Tuđmana, kod Citroena). U Savezu ih je 700-injak. Za Zagreb će iz Zagorja krenuti 30-40 traktora. Potvrdio nam je to predsjednik Saveza poljoprivednih udruga KZŽ Marijan Pavliša. Prosvjedu je prethodio sastanak poljoprivrednika s područja naše županije u Zaboku, na kojeg su se odazvali proizvođači mlijeka, te kravljeg, kozjeg i ovčjeg sira, svi koji se osjećaju oštećeni novim odlukama resornog

ministarstva.Na sastanku je bilo 55 zagorskih poljoprivrednika, a njih 48 kreće traktorima u Zagreb na prosved. Troje je prosvjednicima doniralo financijsku pomoć. - Do prije dva mjeseca još se nekako guralo, a sada više ne. Kod nas nema velike poljoprivrede. Proizvodi se rajčica, paprika, grah, salata i to je sezonska proizvodnja. Plastenici u Zagorju su prazni,

a Operativni plan razvoja povrćarstva Hrvatske pokazao se nedorastao. U cijeloj državi odobrilo se svega 12 posto kredita za plasteničku proizvodnju – rekao je Pavliša.

Ministarstvo nikada ne odgovara

- Seljaci su jedini proizvođači hrane, a ukidaju nam sve beneficije, poticaje ili teško do njih uopće dolazimo. Poticaji

SELJACI SLABO INFORMIRANI O NOVIM PROPISIMA I PRAVU NA SUBVENCIJE DONJA STUBICA - Jedan od glavnih ciljeva donjostubičkog Udruženja seljaka u ovoj godini bit će uspostavljanje bolje suradnje s Poljoprivredno-savjetodavnom službom, udrugama iz oblasti poljoprivrede, a i s Gradom radi unapređenja poljoprivrede, veterinarstva, kao i dobivanja raznih poticaja, konstatirano je na redovnoj godišnjoj skupštini Udruge. - Naši poljoprivrednici čija je proizvodnja malog obima nisu dobro informirani o novim propisima i nisu svjesni da imaju pravo na subvencije. Postoje slučajevi gdje poljoprivrednici djelomično poznaju nove propise, ali ne poznaju proceduru podnošenja zahtjeva za subvencije. Stoga bi cilj u ovoj godini trebao biti da se zajedno s Poljoprivredno-sa-

vjetodavnom službom kreiraju mehanizmi za bolje širenje informacija o Vladinim subvencijama u poljoprivrednom sektoru, s tim da se olakša da dobiju subvencije bitne za njihovu proizvodnju - rekao je na skupštini predsjednik Udruge, Ivan Humljak. Stubički poljoprivrednici iskazali su i nezadovoljstvo županijskim smanjenjem subvencija za osjemenjivanje krava za 20 kuna, odnosno sa 100 na 80 kuna. Kao i do sada u planu rada Udruge je i organizacija stručnih predavanja, izleta i edukacije kao i praćenje zakonskih propisa koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju. Inače, donjostubičko Udruženje seljaka djeluje već 15 godina i u svom radu okuplja 90 članova. (ss)

od države kasne po par mjeseci, kao i premije za mlijeko. Novi limiti su i u korištenju plavog diesela. Za hektar oranice predviđa se 150 litara plavog diesela, a poljoprivrednik na njivu godišnje ide i do pet puta. Krapinsko-zagorska županija nije Jadransko more, ni Slavonija ni Baranja, parcele su male, konfiguracija pretežno brdovita i tu se traktor više vrti nego što ore – ističe

Pavliša. Već su jedan sastanak poljoprivrednici održali u KTC-u Zaboku početkom mjeseca i zahjev sa svojim uvjetima poslali prema resornom ministarstvu. - Odgovor nismo dobili, jer oni ne odgovaraju ni nama, ni drugima. Jedino ako se na njih vrši pritisak - kaže Pavliša.

Idu i mljekari

- Prosvjed za ponedjeljak or-

ganizira Savez mljekarskih udruga - kaže predsjednik Županijske mljekarske udruge ''Hrvatsko zagorje'' Mario Podhraški. U zahtjevu su tražili otkupnu cijenu za litru mlijeka od 3,20 do 3,80 kuna, povećanje u korištenju plavog diesela, reprogramiranje kredita za poljoprivrednike u velikim dugovima, te isplatu svih premija i poticaja. Ostaju pri istim zahtjevima.

Danica Hursa i dalje na čelu Hrvatske žene OROSLAVJE – Svoju 5. redovitu izbornu skupštinu održala je Udruga Hrvatska žena u Oroslavju. Iako je skupština bila izborna, u vodstvu udruge nema promjena. Ponovno je na mjesto predsjednice izabrana saborska zastupnica Danica Hursa, dopredsjednica je Barica Gradiški, tajnica Mirjana Lolić, a blagajnica Josipa Kralj. Udruga trenutno broji 20 članica i jednog počasnog člana. - Nažalost, tri su nam članice bolesne, a i ostale smo nakupile nešto godina. Zato nam je cilj u sljedećem razdoblju pomladiti udrugu – rekla nam je Danica Hursa. Podneseno je financijsko izvjeće i izvješće o radu u protekom razdoblju. Tu je udruga najviše radila na očuvanju običaja i tradicije te je dala veliki doprinos u humanitarnom radu. Posebno je istaknuta proslava 15. godišnjice

udruge koja je lijepo obilježena. Posebni gosti skupštine bili su gradonačelnik Ivan Tuđa i predsjednik Gradskog vijeća Božidar Zimić. - Ove godine izostao je naš tradicionalni susret na Dan bolesnika zbog izuzetno lošeg vremena, pa smo ga prebacili za ljepše dane. Slijede nam

naše tradicionalne manifestacije, a imamo i puno novih ideja. Također ćemo se potruditi više raditi na kulturnom planu, organizirati posjete kazalištima, galerijama, pa i organizirati gostovanja u Oroslavju - zaključila je novastara predsjednica udruge Danica Hursa. (S. Fu.)

aktualno

broj 332 / 26.02.2010.

Damir Čukman

Kristina Petrovečki

Započelo je provođenje državne mature. Prošlog su tjedna maturanti počeli s pisanjem ispita, a prvi su na redu bili izborni predmeti.

UČENICI: ‘MANJE ‘FEJSA, VI • Sebastijan Fuštin

OROSLAVJE / ZABOK

akon brojnih polemika, prosvjeda i odgoda, započelo je provođenje državne mature. Prošlog su tjedna maturanti počeli s pisanjem ispita, a prvi su na redu bili izborni predmeti informatika i psihologija. Sam postupak provođenja državne mature strogo je propisan, pazi se na svaki detalj. Svaka škola ima svog ispitnog koordinatora koji vodi postupak provođenja državne mature, a cijeli je školski kolektiv uključen kroz razna zaduženja. Testovi se specijalnom dostavom dostavljaju u školski sef gdje su pod ključem do samog ispita. Također se posebno pripremaju i dvorane za ispite koje su također do ispita zaključane.

Dežurni nastavnici brinu da nitko ne ometa učenike u pisanju testa, a oni sjede prema posebno utvrđenom rasporedu. Puno je tu detalja i koliko god sve na prvi pogled izgleda komplicirano, prvi testovi prošli su dobro prema dojmovima naših sugovornika iz Srednje škole Oroslavje i Srednje škole Zabok.

Osjetila se trema

U SŠ Oroslavje ukupno je 5 učenika pisalo test iz psihologije, a njih 12 iz informatike. Učenici s kojima smo razgovarali nisu imali veće primjedbe na testove. Pripremali su se za njih i većih iznenađenja nije bilo, a pomoglo im je vele i polaganje probne mature jer je bilo vrlo slično. Na početku su neki imali problema s otvaranjem testova, pa smatraju da su stare papirnate bile

bolje od novih plastičnih. No, bitno je da na omotnici ostane ime i prezime, ionako se vraća s testom. Naravno da su prvi koji su pisali ispite nakon toga doživjeli brojna pitanja svojih kolega koje ispiti tek čekaju. Najčešća su bila "kak' je bilo" i "je li teško". Izrazili su želju da i ostali ispiti budu poput ovih prvih koje su pisali. Pitanja su bila slična poput onih iz ispitnih kataloga, par je bilo i doslovno istih. Misle da je informatika bila malo teža od psihologije, posebno jer je bilo teško neke stvari izračunati bez kalkulatora. Pohvalili su i profesore koji su ih pratili na ispitima, vladala je potpuna tišina, a osjetila se i puno veća doza ozbiljnosti nego kod probnih matura. Dobro se mogla osjetiti i trema, vele. Učenicima kojima ispiti tek dolaze poručili su da uče i da se ne trebaju bojati. U SŠ Zabok ispite iz psihologije pisalo je pet učenika, a informatiku četvero. Njihov problem kao učenika strukovnih škola bio je što psihologiju nemaju u programu, a dio informatike koji se tražio nije obuhvaćen njihovim programom. Zabočki učenici vele da bi atmosfera možda trebala biti malo opuštenija jer nisu navikli na apsolutnu tišinu. Cure koje su pisale psihologiju vele kako su se dosta nelagodno osjećale jer im je iza leđa sjedila kontrolorka koju ne poznaju. I neki od njih su imali problema s otvaranjem ispita. Pitanja drugih učenika nisu izostala, a posebno ih je iznenadila radoznalost profesora informatike. Učenicima koji će s polaganjem ispita početi ka-

snije poručuju da se pripremaju, da uče dok stignu i zagriju stolicu te da više vremena posvete knjizi, a manje "fejsu".

Čvrste regule

Zadovoljan s prvim provedenim ispitima bio je i ispitni koordinator SŠ Oroslavje, dipl. ing. strojarstva Damir Čukman, profesor strojarske grupe predmeta. - Bilo je malo treme i kod učenika i kod dežurnih nastavnika jer je to sad bilo prvi puta za pravo i nije smjelo biti nikakvih propusta. Jako dobro smo se pripremili. Dežurni nastavnici su imali sastanak i dan prije i na sam dan ispita. Učenici su bili upoznati sa svime i sve je proteklo u najboljem redu - veli prof. Čukman. Državna matura donijela je nova pravila, čvrste regule koje se moraju poštovati do zadnjeg zareza. To je nešto sasvim novo od onoga što je do sada vrijedilo. - Dobro je da su pravila stroga da se učenici naviknu da se pouzdaju samo u sebe. Nema prepisivanja, dovikivanja. Mora biti potpuna tišina, razmak između učenika mora biti najmanje metar. Propisan je i dozvoljeni pribor, a to je u ovom slučaju bila samo kemijska plave ili crne boje. Nisu dozvoljene niti maramice, već im se daju da ne bi bilo šalabahtera. Pravila jesu stroga, ali na to su naviknuti. Pisali su probnu maturu, i sve je poznato, samo je bila dodatna razina ozbiljnosti. Na probnoj maturi su više isprobavali - smatra prof. Čukman. Matura se dosta prilagođa-

vala, veli prof. Čukman, pa većih problema nije bilo, osim nešto s omotnicama. Ostala pravila bi trebala ostati da se stekne dojam ozbiljnosti, da učenici shvate da odlučuju za sebe i o sebi, o svojoj budućnosti. - Mislim da su učenici vrlo ozbiljni i bili su na razini zadatka, kao i dežurni nastavnici. Kod svih je bila vidljiva trema jer je ovo prva državna matura. S Hrvatskom poštom uspostavili smo dobre veze i primanje i slanje materijala je prošlo dobro. Ostale ispite čekamo spremni, iskustva su prenesena. Važno je i to da se učenici sami prijavljuju za ispite. Nitko to ne može učiniti umjesto njih i to je dobro. Moraju sami preuzeti obveze i uče se tome istaknuo je na kraju prof. Čukelj dodajući i da je informiranost sada puno bolja, postoji pravilnik o pisanju mature, vremenici, brojna uputstva i drugi dokumenti koje svi mogu vidjeti na webu na adresi www. ncvvo.hr. Ispiti su zahtjevni organizacijski. Dok se pišu izborni predmeti traje nastava ostalim učenicima. Kad na red dođu obvezni predmeti, neće biti nastave, a organizacija će biti lakša. Kao ilustraciju spomenimo da je npr. veliki odmor u SŠ Oroslavje pomaknut s 3. na 4. sat zbog ispita.

Dvosmislenosti u pravilniku

I u SŠ Zabok prvi ispiti državne mature prošli su bez problema, pa je zadovoljna bila ispitna koordinatorica Kristina Petrovečki, inače školska psihologinja.

- Dobro smo se pripremili i organizirali. Dan prije nam se najavila inspekcija i to je bilo dobro. Članovi povjerenstva su sazvani i zadovoljna sam kako je sve prošlo. Cijelu situaciju smo imali pod kontrolom. Pripremali smo se prošle godine i onda sam bila koordinatorica, tako da bilo lakše. Jedni problem je bio s informatičkim programom koji su nam stavili u NISpVU sustav. Smatram da smo trebali ići na neku edukaciju za taj program jer smo se dosta svi ispitni koordinatori gubili i lovili smo to. Ipak je sve novo i po meni smo trebali biti bolje pripremljeni – smatra Kristina Petrovečki. Na provođenje ispita veli nema nekih većih primjedbi, iako je pravilnik u nekim stvarima nedorečen, dvosmisleno se interpretira, ali i to će se smatra s vremenom riješiti. - I ja bih kao i učenici ostalima poručila da se pripremaju, uče, posebno mi kao strukovna škola gdje nismo dosta toga učili. Cure su išle na psihologiju, a nisu to nikad učile i same su se pripremale, tako da je dobra priprema jako bitna. Problem je što nemamo gimnazijske programe po kojima su ispiti napravljeni. Dosta učenika ide na pripreme za državne mature. Nadam se da im je to korisno – zaključila je ispitna koordinatorica. Prvi ispiti su prošli, slijede i ostali. U SŠ Zabok samo dvoje učenika odlučio je uopće ne izaći na ispite. Preostaje nam da učenicima zaželimo dobro znanje i koncentraciju na ispitima koji im predstoje.

aktualno

broj 332 / 26.02.2010.

IŠE UČENJA, I SVE BUDE OK’ ANKETA

DENIS MATIJA 4.B , SŠ Oroslavje računalni tehničar za strojarstvo Gornja Stubica Pisao informatiku, još polaže 4 ispita. - Sam ispit nije bio težak. Prije toga smo imali pripreme, prije još i samostalne pripreme, tako da su zadaci bili jednostavni. Ispit sam doživio sasvim normalno. Planiram ići na fakultet, još se nisam odlučio.

DOMAGOJ KANJKOVIĆ 4.B, SŠ Oroslavje računalni tehničar za strojarstvo Oroslavje Pisao informatiku, još polaže 4 ispita. - Brzo sam napisao test. Neka pitanja su bila malo neshvatljiva, nešto što nismo učili, ali sve u svemu je bilo OK. Završio sam prije vremena. Planiram ići na faks, ako se ne upišem idem raditi.

da je bilo još desetak minuta da si provjerimo sve. Nama test nije bio težak jer smo se stvarno pripremale. Mjesec dana prije smo se počele konstantno učiti. Nadam se da ću upisati psihologiju. BRANKA HERAK 4.K, SŠ Zabok komercijalist Gornja Šemnica Pisala psihologiju, još polaže 3 ispita. - Bilo je premalo vremena za pripremiti se, ispit je došao prerano. Nije bio pretežak. Na prva pitanja točno-netočno i ABC, to je bilo lagano, ali odgovori koji su imali primjere i trebalo je puno objašnjavati, bilo je malo vremena i bili su prekomplicirani. Planiram ići na fakultet i razmišljam o više opcija, čak i o vojnoj akademiji.

PETRA BROZ 4.A SŠ Oroslavje gimnazija Klanjec Pisala psihologiju, još polaže 4 ispita. - Bilo je dobro, nije bilo teško, ali vremena nije bilo dosta, nisam stigla provjeriti rezultate. U testu su bili poznati zadaci i sve je proteklo normalno. Mislim ići na fakultet, ali još se nisam odlučila.

LUCIJA DUGOREPEC 4.K, SŠ Zabok komercijalist Dubrava Zabočka Pisala psihologiju, još polaže 5 ispita. - Ispit je bio OK, a i meni je bilo malo vremena. Nije bilo komplicirano za one koji su se spremali duže vremena, a mi smo se spremali dva tjedna prije ispita, pa nam je bilo možda premalo vremena. Uglavnom je prošlo dobro. Imam više opcija za fakultet, pa ću vidjeti.

KRISTINA GOSPOČIĆ 4.A SŠ Oroslavje gimnazija Donja Stubica Pisala psihologiju, još polaže 4 ispita. - Test je bio dosta lagan, nije bilo preteško. Normalno, bilo je nekih pitanja koja su bila malo teža, ali ostalo je sve bilo normalno. Planiram ići na fakultet, nadam se na psihologiju.

SILVIJA ĐURĐEVIĆ 4. K, SŠ Zabok komercijalist Donja Stubica Pisala psihologiju, još polaže 5 ispita. - Smatram da ispit nije bio težak, da smo se malo spremale je istina. Mislim da će rezultati biti u redu. Što se tiče fakulteta, nadam se da ću se upisati na filozofski.

VALENTINA PIKEC 4.A SŠ Oroslavje gimnazija Gornja Stubica Pisala psihologiju, još polaže 4 ispita. - Test je bio OK, nije bio niti lagan, ali niti težak, onako čisto solidno. Vremena je bilo dosta, ali bilo bi bolje

KREŠIMIR ZAMUDA 4.EA, SŠ Zabok ekonomist Klanjec Pisao informatiku, još polaže 4 ispita. - Dobro je bilo na ispitu, ali malo teško jer je bio iz gimnazijskog programa što mi nismo učili. Nadam se

4 5

da će rezultati biti pozitivni. Želja mi je studirati informatiku u Varaždinu. NIKOLA KUNŠTIĆ 4.EA, SŠ Zabok ekonomist, Zagorska Sela Pisao informatiku, još polaže 7 ispita. - Malo je bilo teško jer neke stvari nismo radili, programiranja pogotovo. Planiram ići na FOI u Varaždin.

IVAN POSLEK 4.EA, SŠ Zabok ekonomist, Klanjec Pisao informatiku, još polaže 4 ispita. - Slažem se da je bilo nešto teže zbog stvari koje nismo učili. Programiranje i logičke sklopove nismo znali, a što jesmo to smo riješili. A za ostalo se nadamo da smo pogodili. I ja planiram ići na FOI u Varaždin.

8 9

županija

broj 332 / 26.02.2010.

županija

OO HDZ-a Lobor obilježila svoju 20. obljetnicu LOBOR - Veliki broj članova stranke, simpatizera i gostiju okupio se prošlog četvrtka u Društvenom domu na 20. obljetnici OO HDZ-a Lobor. Ogranak HDZ-a u Loboru osnovan je 18. veljače 1990. godine, a tih se prvih dana prisjetio jedan od najstarijih HDZ-ovaca i osnivača Matija Ferenčić. Prvi predsjednik loborskog HDZ-a bio je Branko Horvat, pa pokojni Stjepan Martinuš, a 1993. godine predsjednik loborskog HDZ-a postaje Andrija Smetiško. Smetiško vodi HDZ u dva mandata, odnosno osam godina, a nakon njega kormilo stranke preuzima Damir Hubak koji je također stranku vodio u dva mandata. Danas je na čelu općinske organizacije Dragutin Adanić.

Recept za uspjeh

Matija Ferenčić

Andrija Smetiško

Svi su se oni smjenjivali za govornicom, prisjećajući se svog mandatnog razdoblja, a složili su se kako u ovih 20 godina HDZ nije izgubio kontinuitet, uvijek pokazivao zrelost, te nije odstupao Damir Hubak od svojih planova i projekata. Jedan od najvažnijih projekata bila je plinofikacija. Bivši predsjednik i sadašnji načelnik Smetiško 'otkrio' je kako je za uspjeh loborskog HDZ-a koji u Loboru nikada ne gubi vlast presudno to što 'uvijek bira predsjednike srednjih godina koji uvijek imaju nove ideje'. - HDZ u budućnosti ima puno planoDragutin Adanić va, posebno na daljnjoj izgradnji infrastrukture. Uskoro će početi gradnja dječjeg vrtića, a i aktivno se surađuje sa Zagorskom razvojnom agencijom po pitanju razvoja turizma na Ivančici - rekao je u svom izvješću aktualni predsjednik Dragutin Adanić. Čestitke na 20. obljetnici HDZ-a Loborcima su uputili državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić, predsjednik ŽO HDZ-a Krapinsko-zagorske županije Milivoj Škvorc, te predsjednici ogranaka HDZ-a Zlatara Darko Varga, Konjščine Mirko Krznar, Budinščine Radovan Hercigonja, Hraščine Radovan Kovačiček i Mača Stjepan Sokolić. Nakon službenog dijela uslijedila je zakuska, a u glazbenom dijelu nastupili su Dečki z bregov sa solisticom Helenom Hubak. (M. Bašak)

Župan sa suradnicima posjetio Oroslavje

Kredita Grad nema, po OROSLAVJE - Župan Siniša Hajdaš Dončić zajedno sa svojim zamjenicima Sonjom Borovčak i Anđelkom Ferekom Jambrekom te pročelnikom za gospodarstvo Igorom Cigulom i voditeljem ureda ZARA-e za malo gospodarstvo Ivanom Šmidom, posjetio je Oroslavje. Županijsku delegaciju primio je gradonačelnik Ivan Tuđa. Župan je u razgovoru istaknuo kako posjećujući jedinice lokalne samouprave, posjećuju i uspješne

i perspektivne tvrtke kako bi vidjeli na koji način im se može pomoći, posebice kroz Zagorsku razvojnu agenciju. - ZARA priprema planove za neiskorištene prostore u Oroslavju i razgovaramo s potencijalnim investitorima. Razgovori idu dobro, a dio na koji ne možemo utjecati su radna snaga i spremost vlasnika da iznajme ili prodaju prostor. Generalno gledajući suradnja s Gradom je dobra – istaknuo je župan.

Gradonačelnik Tuđa rekao je kako u Grad dolaze brojni izaslanici i emisari koji se raspituju za mogućnost investicija.

Odrediti prioritete

Svi sudionici istaknuli su kako je velika prednost Oroslavja što nije kreditno zaduženo, pa će se i kroz tu činjenicu pokušati riješiti određena pitanja poput energetske učinkovitositi. - Da Oroslavje uzme kredit preko HBOR-a za energetsku učinkovitost riješili bi javnu

rasvjetu gdje se može puno uštedjeti. Toplo to preporučujem. Krediti su trenutno povoljni, a mi smo bili u HBOR-u i oni su zainteresirani – rekao je župan. Gradonačelnik Tuđa istaknuo je kako trenutno imaju desetak projekata od kojih su neki i gotovi, a koji su vrijedni oko 200 milijuna kuna. No, naravno Grad ih ne može financijski pratiti. Kao zanimljiva činjenica istaknut je podatak da je od svih

“Dan obrtnika i obrtnička noć” Međuopćinskog udruženja obrtnika Klanjec

Više odjava nego novih obrtnika ZELENJAK - U restoranu kod Venteka u Zelenjaku na tradicionalnom «Danu obrtnika i obrtničkoj noći», koje je organiziralo Međuopćinsko udruženja obrtnika Klanjec, među brojnim gostima iz naše, Zagrebačke županije i Grada Zagreba bili su i zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić, njegova zamjenica za društvene djelatnosti Sonja Borovčak, načelnici općine Tuhelj Armando Slaviček i Kumrovca Dragutin Ulama te predsjednik Obrtničke komore KZŽ Dragutin Ranogajec. O radu udruženja u 2009. godini izvijestio je predsjednik MUO Klanjec Mladen Županić, ističući da su aktivnosti bile usmjerene na rješavanje pitanja koja su od posebnog značaja za obrtnike i obrtništvo, prvenstveno u informiranju članova, uključivanju što većeg broja obrtnika u aktivnosti udruženja. Kao i ranijih godina puno pažnje posvećivalo se druženju, zabavi i rekreaciji, s težnjom na kvalitetnijem životu i boljim uvjetima privređivanja obrtnika koji također osjećaju te-

ret gospodarske krize.

Kako prebroditi krizu

Tijekom prošle godine odjavljeno je 20, a prijavljeno 10 obrta i sada udruženje ima 251 obrtnika. Predsjednik Županić je izvjestio i o tijeku

gradnje «Klanječke pelnice», koja je već pred dovršenjem, najavljujući njeno svečano otvorenje 4. svibnja na Dan grada Klanjca. Domaćine je pozdravio župan Siniša Hajdaš Dončić ističući kako je Županija partner obrtnicima

kojima pomaže u pripremi i provedbi njihovih razvojnih programa te im zaželio da se u svojoj noći opuste i zabave. Pozdravio ih je i Dragutin Ranogajec, ističući kako je papirologija za pridobivanje državnog poticaja za obrtni-

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

Vikend akc ij a Sv. but bk

26 .0

2.-28.02.10.

Carsko meso

29,98 kn/kg

Pileće usitnjeno meso 1 kg Koka

19,98 kn/kg

Podravski špek Danica

18,98

43,98

kn/kg

Jeger spec. IMI

potencijala velikih ima prijavljenih za sufinanciranje ugradnje solarnih kolektora, čak 20 posto iz Oroslavja, a pročelnik Cigula najavio je novi krug natječaja u ožujku za 40 kolektora. - Svi gradovi i općine u KZŽ, osim Krapine, mogu koristiti sredstva iz fonda IPARD. Oroslavje u potpunosti ima izrađen razvojni plan usklađen sa županijskim strateško-operativnim planom. Treba odrediti strateške prioritete i bitno je da se počne projektno razmi-

šljati – rekao je Ivan Šmid dodajući kako obilazeći županiju žele detektirati prave projekte koji imaju realne osnove. Zamjenica župana Sonja Borovčak istaknula je dobre rezultate u obnovi opreme škole (stolarija, krov) te o dobrim rezultatima integriranja djece s invaliditetom u nastavu, dok je zamjenik Anđelko Ferek Jambrek govorio o rješavanju pitanja kolektora otpadnih voda. Svi zajedno zatim su posjetili i

ke i male poduzetnike komplicirana i da bi je trebalo pojednostaviti. Nakon toga, predsjednik udruženja podijelio je 5 diploma za postignute uspjehe u obrtu i promicanje obrtničke struke Žarku Brozu, Ljiljani Javorić Ilić, Mariu Lovrečkom, Ivanu VlahovićuSinkoviću i Ivanu Šumaku te 8 priznanja. Za 20 godina rada u obrtništvu i članstvu udruženja primili su ga Zvonimir Borošak, Milan Martinjak, Ivančica Poljanec, Vesna Primorac i Dragutin Ulama, za 30 godina Nikola Šoban, za 35 godina Srećko Iveković i za 45 godina obiteljskog obrta Lokman Đaferi. Šaljivi program vodio je poznati glumac Vid Balog. Obrtnicima je predstavio jednu anketu, provedenu među djecom do 9 godina. Na upit šta je to kriza, jedna djevojčica je kazala.:«Kriza je nastala kad nam se u kući pokvario telefon, pa smo svi govorili na mobitele.» Vid je također vodio nagradno natjecanje za šunku. Trebalo je ocijeniti njenu težinu «od oka», u čemu je najuspješniji bio, dakako, iskusni i uspješni trgovac Mladen Županić. Na tomboli je glavni dobitak - player - dobila Đurđica Ricijaš. Plesalo se u ritmu ansambla «Prva ljubav», a «Obrtnička noć je trajala do 3. sata iza ponoći. (I. Šućur)

Voditeljice ‘građanskog odgoja’ ZABOK - Odgoj za ljudska prava i aktivno građanstvo koji se temelji na Nacionalnom programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava, uveden je u hrvatski odgojnoobrazovni sustav 1999. godine posebnom odlukom Vlade kojom se obvezuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa na njegovu primjenu. Na području Krapinsko-zagorske županije provodi se u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama. S tim u vezi imenovano je pet voditeljica županijskog stručnog vijeća koje prenose nove metode i suvremene pristupe u provođenju građanskog odgoja u školama. Voditeljice Renata Čandrlić, Ljubica Gorički, Vera Hrvoj, Ruža Kotarski i Snježana Romić pripremaju zanimljive teme i predavače za sve zainteresirane odgajatelje, učitelje i profesore. Na stručnim skupovima pripremaju i provode teme kako odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturalnom svijetu, za poštivanje različitosti i snošljivost, te za djelatno i odgovorno sudjelovanje u de-

oroslavske tvrtke.

U Anarti i Pireku

U Anarti koja se bavi proizvodnjom ekskluzivne posteljine, opreme za hotele i jedna je od samo četiri tvrtke u Europi koja se bavi proizvodnjom posteljine za brodove, susreli su se s vlasnicom Janom Geering. Ona bi za povećanje proizvodnje i izvoza trebala još dodatnih 10 zaposlenih uz sadašnjih sedam, ali nažalost nema pratnje

poslovnih banaka. Županijski čelnici obećali su pomoći, kroz županijske subvencije i druge oblike pomoći. Uslijedio je i posjet tvrtki Pireko koja se bavi proizvodnjom opreme za kotlovnice, toplinske stanice, brodogradnju i naftnu industiju, a dobitnik je čak tri "zlatne kune" Hrvatske gospodarske komore u kategoriji malih trgovačkih društava te jedinoj zagorskoj pivovari – Medvedgrad u Mokricama. (S. Fu.)

Riba konz. Tuna komadi 185 g

5,98

36,98 kn/kg

Mlijeko trajno 2,8% Ntl 1l

Krastavci konz. Zorela 750 g

3,98

Ulje suncokret NTL 1l

8,48

Vanili roščići 800 g Koestlin

8,48

Faks 6,6 kg

14,98 Maramice pap. Black & White 10/1 Paloma

5,98

mokratskom razvoju društva. Ove su godine u Zaboku okupile preko osamdeset zainteresiranih za temu „Književnost je igranje života - igre kroz teme o obitelji, zajedništvu i toleranciji“ koju je u zanimljivom predavačkoradioničkom radu prenijela dr. sc. Diana Zalar, docentica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Istaknula je važnost igara i kako kroz njih približiti djeci pojam obitelji i pojam zajedništva. Pokazala je metode kako ostvariti atmosferu zajedništva u razrednom odjelu. Razvijala je osjećaj za

potrebom za međusobnom komunikacijiom, uvažavanje različitih mišljenja. U Bedekovčini je dr. sc. Zdravko Petak s fakulteta političkih znanosti govorio o temi „Javne politike i društveni ciljevi“ te potaknuo raspravu o različitosti primjena politika u našim društvenim okružjima. Trenutno se u školama pripremaju prezentacije projekata iz modula Projekt građanin. Treća županijska smotra projekata iz demokratskog građanstva održat će po treći puta u OŠ Lijepa naša u Tuhlju 25. ožujka. (I. Šućur)

Edukacija za voćare

89,98

KRAPINA - U tijeku je edukacija za voćare koju organizira Zagorska razvojna agencija u suradnji s Krapinsko– zagorskom županijom. Osposobljavanje za zanimanje voćar održava se po verificiranom programu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Edukaciji prisustvuje ukupno 25 polaznika, a provodi je Srednja škola Bedekovčina. Polaznici će biti upoznati s ulogom voćarstva u gospodarstvu Hrvatske te će se osposobiti za razmnožavanje, cjepljenje, rezidbu i podizanje voćaka. Također, biti će upoznati sa zaštitom voćaka i najčešćim bolestima, te naučiti kako brati, čuvati i skladištiti plodove. Zagorska razvojna agencija te Krapinsko–zagorska županija sufinanciraju 50% troškova osposobljavanja, dok ostatak snose sami polaznici. Osposobljavanje traje ukupno 120 sati te se nakon uspješno položenog završnog ispita upisuje u radnu knjižicu. (kpb)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Prva skupština djece i mladeži DVD-a Zabok ZABOK - Na inicijativu rukovodstva DVD-a Zabok na skupštini je formiran odbor za djecu i mladež u koji su ušli predsjednik, zapovjednik, tajnik, mentori te po jedan predstavnik iz svake desetine djece i mladeži. Odbor je donio odluku o održavanju skupštine s akcentom da službeni dio ne bude dulji od 30 minuta, a cilj je međusobno druženje djece i mladeži s vršnjacima. Skupštinu je otvorio predsjednik društva Vladimir Tršinski koji je pozdravio Stjepana Skulibera i Darka Brlića, zamjenika zapovjednika i predsjednika Odbora za mladež VZKZŽ, zamjenika predsjednika VZ grada Zaboka Krunu Kolarića, delegacije djece i mladeži s mentorima i rukovodstvima PGD Rogaška Slatina, DVD Prišlin Hum, Špičkovina i Gubaševo tako da je bilo nazočno 90 djece i mladeži s mentorima. Radno predsjedništvo činili su predstavnik djece Franjo Turk, ženske mladeži Katarina Vrček, predstavnik muške mladeži Luka Mršić te predsjedavajući Vladimir Tršinski. U izvješćima su obrađene najbitnije aktivnosti djece i mladeži, nastup na regionalnom natjecanju u Velikom Trgovišću koje je bilo kvalifikacija za županijsko natjecanje u Zlataru. Tamo su djeca ženska I. ekipa osvojile 7. mjesto, II. ekipa 14. mjesto, djeca muška 13. mjesto, mladež ženska 4. mjesto, a mladež muška 6. mjesto. Nastupili su i na Memorijalu Marka Piljeka u Zaboku te Memorijalu Marijana Majetića u Plešcima… Plan rada za djecu i mladež za 2010. podnijela je Katarina Vrček. Skup su pozdravili visoki dužnosnici VZ KZŽ, VZ grada Zaboka te predstavnici nazočnih društava uz pohvalu za organizaciju ovakvog skupa. (zl)

Obilježeno prvih 15 godina Neurološkog odjela OB Zabok Mirjana Bašak BRAČAK

Sivoj dvorani Opće bolnice Zabok u utorak je obilježeno 15 godina od postojanja Neurološkog odjela, a tom malom, ali značajnom jubileju nazočili su bivši i sadašnji liječnici psihijatri i medicinske sestre. O počecima neuorološke službe govorio je dr. Zlatko Crkvenčić.

Pioniri sa zadatkom

Instruktorski tečaj za izviđače MIHALJEKOV JAREK - Prošlog vikenda odred izviđača «Hrvatsko zagorje» u Mihaljekovom Jarku bio je domaćin temeljnog instruktorskog tečaja regije Sjever. Četrdeset polaznika iz triju županija, Krapinsko zagorske, Varaždinske i Koprivničkokriževačke proveli su vikend u pripremama za rad s mladima i učenju potrebnih znanja. Voditelj regionalne izviđačke inicijative i ovog tečaja Davor Mađar zadovoljan je pripremama i radom instruktora koji će svoje školovanje nastaviti kroz sljedeće vikende u Lepoglavi i Križevcima. Slijedi izviđački bivak, a nakon godinu dana rada postat će pravi instruktori. Želja im je da se već ovog ljeta organizira zajedničko ljetovanje izviđača cijele regije što bi bio doprinos snaženju ove organizacije mladih i njihovo međusobno bolje poznavanje. Da je rad barem u našoj županiji ponovo krenuo govori i podatak da je uz Krapinu i Zlatar oživljen rad izviđača u Konjščini i Pregradi. (B. U.)

- Prije Neurološkog odjela postojao je dispanzer za mentalno zdravlje (početkom 70-tih godina) kao dio Medicinskog centra ''Cvijeta Huis'' Zabok, koji je kasnije dobio status jedinice za neuropsihijatriju u kojoj sam i ja radio – prisjetio se dr. Crikvenčić, koji je danas sam svoj šef, odnosno radi u privatnoj praksi. No, tada mlad, tek specijalizant bio je nadobudan i angažiran u svom poslu pa se sjeća, a i donio je sa sobom i putne naloge koji mu još nisu isplaćeni kako je putovao po općinama, organiziravši predavanja o štet-

nosti alkohola. Kad se vratio sa specijalizacije molio je da mu kupe deset do dvadeset stolica kako bi organizirao grupne terapije. Nikada se, kaže, to nije obistinilo. U osamdesetima kad su bila česta predavanja o štetnosti alkohola, rekao je psihijatar Crkvenčić u simpatičnom tonu, kako je dogovorena s Izvršnim vijećem tada općine Donja Stubica zabrana točenja alkohola u birtijama do 9 ujutro. - Općina Zabok, se pak nije dala – dodaje. Prvi neuropsihijatar bila je Štefica Valent koja se okušala u poslu psihijatra i neurologa, a u vrijeme kada tehnika nije bila toliko digitalizirana i savršena nalazi su bili otprilike teški od 20 dekagrama do pola kile. Dr. Sanja Kovačić u svom je izlaganju predstavila Odjel nekad i danas, te kako bi se on trebao razvijati i izgledati u budućnosti. – Potreba za proširenjem OB Zabok javila se 1994. godine. Do tad su se neuorološki bolesnici zbrinjavali u Varaždinu i Zagrebu. Iste te godine adaptiraju se tri sobe, a Neurološki odjel osniva se 1995.

godine na inicijativu dr. Miroslava Kopjara. Na čelu je bio dr. Davor Mirić – rekla je dr. Kovačić. Čestitala je svim 'starim' djelatnicima što su dali obol ovoj maloj, ali velikoj obljetnici Neuorološkog odjela OB Zabok, naravno, i novoj, mladoj ekipi , te zaključila kako bez ljudskog resursa Odjela danas ne bi bilo.

Novi kadrovi

– Prva oprema bio je jedan jedini EEG aparat lociran u staroj zabočkoj školi. Sa UZV pregledom arterija vrata kreće se 1997. godine. Dugi niz godina koristili smo se CT u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, no s vremenom smo se ipak opremili, od kojih su nam neki aparati i donirani – govorila je o prvim godinama Neurološkog odjela dr. Kovačić. S vremenom stižu i novi kadrovi, pa i sama dr. Kovačić. Danas je ekipa na Neurološkom odjelu mlada i lijepa – primijetio je primarijus Medžid Novkinić koji je također radio u bolnici. Iz Zagorja nosi bogato životno iskustvo, a za Zagorce je

rekao da su ugodni i pametni ljudi. Rad u bolnici za njega je bio, otkrio je, lijep period života. Glavna sestra Odjela bila je Katica Bizjak koja je na toj funkciji i danas, inače prva zagorska diplomirana medicinska sestra. - Danas se neurološki odjel nalazi na jednom mjestu, u novim prostorima, ima CT i smještaj sa 25 kreveta. Za pregled se čeka se do mjesec dana - rekla je dr. Kovačić. Treba završiti edukaciju iz trombolize, formirati samostalnu intenzivnu njegu, kupiti monitor/ defibrilator… Nedostaje i razvoj pratećih struka, da imaju magnetsku, vaskularnu kirurgiju, neurokirurgiju, sve su to planovi Neurološkog odjela OB Zabok koji će s nekim željama morati pričekati s obzirom na sveprisutno recesijsko razdoblje. Ispred KZŽ kao osnivača OB Zabok i u ime zagorskog župana Siniše Hajdaša Dončića koji je i predsjednik Upravnog vijeća OB Zabok čestitku na obljetnici uputio je dr. Višelav Ćuk, i sam liječnik, ujedno predsjednik Županijske skupštine KZŽ.

Rasprava o Prostornom planu JESENJE - Načelnik općine Jesenje Ivan Maligec objavio je Javnu raspravu o prijedlogu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Jesenje koja je započela 25. veljače, a trajat će do 12. ožujka. Za vrijeme trajanja javne rasprave, prijedlog izmjene i dopuna Prostornog plana bit

će izloženi na javni uvid radnim danom od 9 do 15 sati. Pisana očitovanja, mišljenja, prijedlozi i primjedbe mogu se dostaviti do dana isteka javnog uvida neposredno ili poštom na adresu Općine ili upisati u knjigu primjedbi koja će se nalaziti uz izloženi Prijedlog Plana. Primjedbe

i prijedlozi moći će se dati i na javnom izlaganju koje će se održati 4. ožujka u prostorijama Općine u Gornjem Jesenju s početkom u 16 sati. „Izrađivač prijedloga Izmjena i dopuna je Arhitektonski Fakultet iz Zagreba, a u proceduru izmjena se moralo ići prvenstveno zbog usklađe-

nja sa Zakonom u prostornom planiranju“, doznajemo od načelnika općine Ivana Maligeca. Također, vidjet će se koji od zahtjeva mještana, a koji se uglavnom odnosne na prenamjene zemljišta poljoprivredno – građevinsko, mogu biti usvojeni, a koji ne. (kpb)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Prva radionica zdravog kuhanja ZABOK - U organizaciji Društva Naša djeca Zabok i u suradnji sa Srednjom školom Zabok u ugostiteljskom kabinetu održana je radionica „Hranom do zdravlja“ u okviru programa "Uvod u prirodnu kuhinju". Voditeljica radionice bila je Snježana Krpes, programska savjetnica u Savezu društava Naša djeca Hrvatske, ali i zaljubljenica u kuhanje i promoviranje zdravog stila života. Prisustvovalo je 18 sudionika. Radionica je započela testiranjem polaznika: svaki je donio namirnicu koju jako voli i najviše konzumira te se testirao je li mu ta namirnica energetski odgovara. U uvodnom predavanju sudionicima su izneseni primjeri na koji način svakodnevno promišljamo o hrani, a kojih nismo često puta svjesni. Tako jedemo mehanički, osjetilno (gurmanski), emocionalno-sentimentalno, intelektualno ili pak iz vjer-

skih i ideoloških razloga što nas često puta udaljava od prirodnog shvaćanja hrane. Stoga je potrebno uskladiti prehranu i vlastiti organizam s prirodom, primjenjivajući nekoliko univerzalnih načela za povezivanje s prirodom. Ono što je još jako bitno u pripremi i kuhanju hrane je da se to radi s velikom ljubav-

lju, prisutnošću te pozitivnom energijom što se na ovoj radionici jako osjetilo, jer su svi uživali u onom što rade. Na kraju je naravno uslijedila degustacija onog što se skuhalo, a bio je to jedan cjeloviti, energetski usklađeni obrok: krem juha od bundeve i crvene leće, seitan u umaku od povrća, smeđa riža i ječam

sa zelenim lisnatim povrćem, algama i brokulom, ukiseljeno povrće i salata te naravno prirodni i slatki desert za kraj. Svi sudionici bili su oduševljeni te su izrazili želju da se organizira još ovakvih radionica. Prijedlog voditeljice Snježane Krpes je da se organiziraju radionice po godišnjim dobima. (zl)

Prijem za roditelje novorođenčadi HUM NA SUTLI - Načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša upriličio je prijem za roditelje novorođene djece s područja općine. Kako je u novoj godini prošlo tek pedesetak dana, općinski načelnik nije krio zadovoljstvo što je rođeno već desetero djece. Prigodom prijema roditeljima je uručeno ukupno 38.000 kuna, a prema utvrđenom redu od 2.000 kuna za prvo dijete, 4.000 kuna za drugo dijete, 6.000 kuna za treće dijete i tako redom. (zl)

Godišnja skupština Donacija meda vrtiću DVD-a Tuhelj ZABOK - Pčelarska udruga ''Hrvatsko zagorje'' Zabok donirala je Dječjem vrtiću Zipkica više od 20 kilograma meda pakiranog u staklenke. Tom se donacijom želi potaknuti svijest ljudi o nutricionističkim vrijednostima i koristi pčelinjih proizvoda za ljudski organizam, na što se nadovezuju općenito loše prehrambene navike, a koje uključuju i pretjerano korištenje konditorskih proizvoda, naročito kod djece i mladih. U vrtiću su oduševljeni ovakvom donacijom budući i sami provode nove prehrambene standarde, bazirane na zdravoj hrani, no na roditeljima je najveća zadaća jer ipak oni utječu na razvoj prehrambenih navika svoje djece. (zl)

TUHELJ - DVD Tuhelj je održao godišnju skupštinu kojoj su nazočili i predstavnici 27 vatrogasnih društava iz Hrvatske i Slovenije. Pozdravio ih je predsjednik Dubravko Lunko. U svom izvješću za 2009. godinu, Dubravko Lunko je istaknuo da su tuheljski vatrogasci u potpunosti ispunili plan rada glede stručnog osposobljavanja, uvježbavanja, što se vidjelo i u uspješnim intervencijama u gašenju požara. Posebno se pohvalio pomlađivanjem društva. U svom sastavu imaju čak tri postrojbe mladeži, u tolikom broju kakvog nema niti jedan DVD u našoj županiji, a vjeruje da su u prosjeku po starosnoj dobi i u samom vrhu u Hrvatskoj. (Ivo Šućur)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Z A D U Š U, Z A S P O M E N E K

“Tako mi Bog pomogao” Piše: Nevenka Gregurić Od vajkada je bila stara navada, gda je čovek krenul na kaef posle, da h pomoč pozove draguga Boga. Sake jutre gda su se ljudi zbudilji i išlji z hiže van niesu krenulji, a da se na pragu niesu prekrižilji i reklji: “Bog mi pomozi!” Pri tomu su misljilji da njim si poslji teruga su tie dan trebalji napraviti prejde po sreče. Orataj, gda je došel z svoji konji ilji volji na njivu orat, pljunul je h šake prie nek je priel za plug, prekrižil se i rekel: “A zdej pomozi nam Bože!” Z takvem zazivnjem Boga h pomoč započinjale su i babe gda su krenule nakasat na njivu, žet, pretepat ilji delat bilje kakef posel. Z temi su rečami ljudi živelji, od onuga najmenjšuga, do najstariejšuga i rabilji jih saki dan, i več put če je triebalje. I gda bi se nekterom fejst kihnulje, znalje se reči : “Krieži božji, Bok pomozi!” “Tako mi Bog pomogao!”, bile su rieči z terami su poklje zakletve našega predsednika, na dan zakletve i poklje prisiganja, započele sake viesti. Nie bilje niti jednuga radija, ni jedne teljevizije terem te rieči niesu bile prve, gda su ljudem prenašalji kak je te bilje na fešte gde se je predsednik zakljinjal pred ljudmi. Ne bi tuj bilje nič čudnuga da se dobre nezna da naš denešnji predsednik nie vernik, nek, rekel je agnostik. Hnogi niesu razmelji kaj te je za čoveka. Razmelji su same da je on čovek teri ne hodi k meše, ne veruje da Bog postoji onak kak si oni zamišljaju i mam su se obrnulji protif njega. Još dok su trajale halabike oko biranja novuga predsednika posprdavalji su se ž njim onie teri su se nafčilji križati prie par ljiet i zdej se dielaju važni, malje menj od “pape”. Još mi navike po pameti špancieraju sljike z ne baš tak daljejkuga cajta gda se je delalje na sve crkvene svetke. Moji pajdaši na poslu i ja poskrivečki sme si stisnulji ruke i čestitalji svetke, šunjalji se po oklna cirkva kaj nas teri “pes” na njuhal. Nu gda su počelji prihajatui drugi cajti, si su najemput počelji poviedati kak su se h cierkva ženilji, krstilji decu i postalji veči vierniki od si one teri su se pred njimi moralji poskriveki križati. Iste tak hnogi teri su se furt križalji, držalji za srca i govorilji :”Pomozio mi Bože”, mirne duše delalji su posle tere bi se trebalji sramiti ne same oni sami, nek i si njihovi još par pokoljenja. Morti su misljilji da moreju delati se, same radi toga kaj su pozvalji Božju pomoč. Kak drugač misljiti o sie one teri su se do prie per cajte rievalji okolji oltare, a iste vrieme cosralji po žepe onieh teri su njim veruvalji i za nje delaji. Kak su se moglji, i moreju, hjutre lukati špigelj i ne videti krila, nek roge z teremi bodeju se oko sebe. I baš, največ tekvi, moreju sumnjati h poštenje ljudi, same zate kaj su za zericu drukčeši i drugač misljiju. Saki takef po njim nie dobre i nemre biti. Zesmejavalji su se hnogi hu ovem cajtu i spitavalji e bu novi predsednik, agnostik, mogel reči: “Tako mi Bog pomogao!” Rekel je da bu mogel reči. I rekel je. I nie pri tomu hekavel. Poklje su reklji da je negde malje krive poviedal pri prisiganju, alji zadnje rieči rekel je glatke, jasne i glasne. Hnogi mu sigurne niesu veruvalji, alji te njim naj bu na duše. A unda su počele čestitke i kušuvanje. Kuljike je same stiskanje ruk i kušljece bilje “Judine” . Za nadati se da jih bu on, kak pametni čovek znal prepoznati i hititi na stran. One kaj morti veselji sakuga teiri mu veruje je njegava radost i topljina kak familjijarnuga muža. Si oni Judini kušljieci nemreju mu naškoditi gda oko njega zrače kušljeci njegve životne pratilje i deteca. Tuljike topljine, ljubavi i ljepote h njihovem same jednem pravem kušljecu moreju ga čuvati od sie zloče tere buju vesele nad njegvu glavu. Kak rada verujem h poštenje ljudi, nemam razloga da te ne napravim i ovie put. A kak viernica unda mu morem same reči: Pomozi Ti Bože!”

Saniran stari terapijski bazen Senka Susović STUBIČKE TOPLICE

Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Stubičkim Toplicama, župan Siniša Hajdaš Dončić u srijedu je na prigodnoj svečanosti otvorio novouređeni terapijski bazen. Radi se o bazenu izgrađenom prije 40 godina, do nedugo derutnom i s neodgovarajućim higijensko-tehničkim uvjetima koji je naprosto vapio za kompletnom sanacijom.

Za pacijente i građanstvo

- Od starog bazena ostali su samo zidovi i djelomično betonska ljuštura bazena, a sve drugo je izmijenjeno. Bazen koji sada imamo je s protočnom vodom, opre-

mljen je najsuvremenijom bazenskom tehnologijom. Potpuno je automatizirano praćenje temperature vode, vlažnosti zraka, koncentracije klora u bazenu, uređen je sanitarni čvor i svlačionice. Bazen prvenstveno služi u terapijske svrhe i u prijepodnevnim satima služit će za rehabilitaciju naših pacijenata, no u poslijepodnevnim satima mi ćemo ga otvoriti za građanstvo - rekao je ravnatelj bolnice, dr. Davor Gredičak. Tako će radnim danom bazen za građane biti otvoren od 15 do 21 sat, a subotom i nedjeljom cijeli dan od 9 do 21 sat. Cijene su vrlo popularne, pa tako cijena karte za odrasle iznosi 25 kuna, za djecu do 7 godina uz pratnju roditelja kupanje je besplatno, a za djecu od 7 do

15 godina – 15 kuna. Za najavljene grupne dolaske, pet osoba i više, cijena karte po osobi bit iznosit će 20 kuna.

Tranzicijski dobitnik

Neposredno uz bazen uređen je i fitness s masažom te će tako, prema riječima ravnatelja bolnice, i građanima, ukoliko to žele, biti pružena kompletna usluga. Gabariti bazena ostali su jednaki onima prije sanacije, pa je tako dugačak 16 metara, a širok 12. Dubina mu je u plićem dijelu 1,2 metra, a u dubljem 1,4 metara. I s vanjske strane, prostor u kojem se nalazi bazen djeluje neprepoznatljivo, uređeno je krovište, fasada ali i okoliš. U financiranju sanacije bazena sudjelovala je Županija s decentraliziranim sredstvima,

te bolnica sa svojim izvornim sredstvima, a ukupna investicija iznosila je oko 3,5 milijuna kuna. - Ulaskom u EU bit će puno dobitnika ali i tranzicijskih gubitnika. Specijalna bolnica Stubičke Toplice bit će svakako tranzicijski dobitnik ne samo zbog kvalitetnih resursa koji ovdje postoje, nego i zbog stvaranja temeljnih, fizičkih infrastrukturnih pretpostavki, a jedna od njih je i ovaj bazen s vrhunskom tehnologijom. Sanacijom bazena podignuta je i vrijednost bolnice, a nama je cilj da Krapinsko-zagorska županija bude brendirana kao vrhunska destinacija zdravstvenog turizma za što imamo sve pretpostavke - rekao je, otvarajući bazen krapinsko-zagorski župan, Siniša Hajdaš Dončić.

Odlični rezultati zabočkih učenika prodavača, ekonomista i ugostitelja ZABOK - Srednja škola Zabok bila je domaćin regionalnog natjecanja učenika prodavača na kojem je sudjelovalo 33 učenika iz pet škola Zagrebačke županije te Zaboka i Konjščine. Prva dva mjesta i plasman na državno natjecanje u Osijek, osvojile su Ivana Slivak i Anamarija Krpičak iz Velike Gorice. Zabočke učenice Ivana Sviben i Silvija Dlesk bile su odlične na trećem i petom mjesto. Hoće li i one na državno natjecanje vidjet će se nakon zbroja svih učenika

sa svih regionalnih natjecanja. Na regionalnom natjecanju "Mladi poduzetnik" učenika ekonomskih škola koje je održano u Ekonomskoj i trgovačkoj školi u Čakovcu, prvo mjesto dijele dvije ekipe SŠ Zabok. S istim brojem bodova na državno natjecanje idu Lucija Knezić, Tina Juranić i Kristina Šaronja, te Denis Ranogajec, Lucija Tretinjak i Nataša Grofelnik. Svoje suparnike ostavili su iza s čak 12 bodova razlike. Odlični su bili i učenici na međužupanijskom Gastru 2010.

koji je održan u Svetom Martinu na Muri. Sudjelovalo je više od 120 učenika iz 19 škola sjeverozapadne Hrvatske. U 1. disciplini "prigotavljanje menua od 4 slijeda", Tomislav Hršak osvojio je 1. mjesto i plasman na državno natjecanje, kao i Tomica Fučkar u 4. disciplini "prigotavljanje hladnog slanog izloška-eksponata". U 2. disciplini "posluživanje menua", Jurica Hršak bio je četvrti, u 5. disciplini "flambiranje slastice i slanih jela pred gostom", Martina Laštovica

bila je šesta, u 6. disciplini "miksanje barskih mješavina", Petra Goleš bila je deseta, a u 7. disciplini "poslovanje recepcije hotela", Suzana Košec bila je šeta. Na državno natjecanje plasirale su se i Martina Turk u 8. disciplini "poslovanje putničke agencije" koja je osvojila drugo mjesto te Sunčica Draganić koja je u 9. disciplini "predstavljanje turističke destinacije" bila prva. Državno natjecanje Gastro, održat će se od 29. do 31. ožujka u Vinkovcima. (S. Fu.)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Uskršnji paketi za potrebite OROSLAVJE - Socijalno vijeće grada Oroslavja održalo je sjednicu na kojoj su doneseni planovi o podjeli uskršnjih paketa potrebitima. Ukupno je riječ o 214 korisnika. Prema prijedlogu Caritasa uvršteno je 40 korisnika, 16 od strane Udruge invalida, 22 od strane Centra za socijalnu skrb i 134 od strane Udruge umirovljenika. Tako će se i ove godine organizirati ova tradicionalna podjela paketa, a vrijednost bi im trebala biti između 80 i 90 kuna. Ukupno će tako iz gradskog proračuna biti izdvojeno oko 20.000 kuna. Također su rješavane i pojedinačne prijave koje dolaze na Grad. Većina ih je odobrena, a uglavnom se traži pomoć zbog teškog socijalnog stanja, da se pomogne u plaćanju režija. (S. Fu.)

Pregradski srednjoškolci najbolji iz latinskog jezika i rimske kulture ZABOK - Gimnazija Antuna Gustava Matoša Zabok bila je domaćin županijskog natjecanja iz latinskog jezika te rimske kulture i civilizacije za učenike srednjih škola, u kategorijama gimnazije i srednje zdravstvene škole. Natjecalo se ukupno 19 učenika srednjih škola iz Pregrade, Bedekovčine, Zlatara, Oroslavja i zabočke gimnazije. U kategoriji gimnazije prva tri mjesta zauzele su učenice Vedrana Gorup, Lucija Bedeniković i Jelena Debeljak iz Srednje škola Pregrada, a u kategoriji srednje zdravstvene škole prva dva mjesta također su pripala Srednjoj školi iz Pregrade; učenicama Marijani Krsnik i Maji Mikša, dok je na trećem mjestu Zvjezdana Herceg iz Srednje škola Bedekovčina. (mf)

Obilježavanje Tjedna psihologije KRAPINA - U Srednoj školi Krapina održano je od 16. do 22. veljače niz zanimljivih i poučnih aktivnosti kojima su se nastavnici i učenici uključili u obilježavanje Tjedna psihologije koji se već treću godinu zaredom organizira na razini cijele Hrvatske. Inače, idejni pokretač Tjedna psihologije je Hrvatsko psihološko društvo s ciljem prikaza različitih mogućnosti pomoću kojih psiholozi mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja pojedinca i zajednice. U ponedjeljak je održana radionica "Kako se nositi sa stresom" s voditeljicom profesoricom Brankicom Čavužić namijenjena učenicima 1.at, 1.bt, 1.ct, 1.dt, 3.at, 4.at i 4.bt razreda koji u svom školskom rasporedu nemaju psihologiju. Drugog dana je profesorica Brankica Čavućić održala predavanje na temu "Tjeskoba i što s njom" namijenjenu nastavnicima. Srijeda je bila rezervirana za dolazak gošće iz krapinskog Centra za prevenciju ovisnosti, profesorice psihologije Marine Sviben koja je održala poučno predavanje na temu "Kako se nositi s rizičnim ponašanjima djece i mladih" namijenjeno nastavnicima i svim roditeljima. Petak, 19. veljače bio je predviđen za gosta predavača pa je tako predavanje na temu "Što znači i kako sačuvati brak" održala profesorica psihologije Dragica Slakoper. Lisica iz krapinskog Obiteljskog centra. Tijekom cijelog tjedna svi zainteresirani imali su priliku posjetiti i izložbu učeničkih plakata na temu psihologije, u predvorju škole. (K.P.B.)

Nove plemke Gupčeve lipe za njene buduće potomke GORNJA STUBICA - S ljepšim vremenom i kopnjenjem snijega, djelatnici Šumarskog instituta iz Jastrebarskog posjetili su Gornju Stubicu i staru Gupčevu lipu kako bi s nje uzeli nove plemke. Naime, uz pomoć tih plemki koje se uzimaju već nekoliko godina omogućeno je uzgajanje sadnica lipe s potpuno istim svojstvima koje ima i stablo s kojeg se plemke uzimaju, pa tako jednog dana kada legendarna Gupčeva lipa više neće moći odolijevati zubu vremena, naslijedit će je njeni pravi potomci. Mlade sadnice lipe planiraju se posaditi u Gornjoj Stubici pokraj stare hižice pod lipom, gdje će najvjerojatnije biti uzgojena i zamjenska Gupčeva lipa. (S.S.)

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom u našem pogonu u Poznanovcu. Novim članovima našeg tima nudimo : • Sigurna radna mjesta • Dobra i redovita primanja i stimulacije • Svakom novom proizvodnom radniku isplatit će se stimulacija od 700 kuna nakon uspješno odrađenog probnog roka • Stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri • Rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) • Svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju • Mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao • Najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo: • Visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu, • Organiziranost, komunikativnost, timski rad • Sistematičnost i analitičnost

VODITELJ POGONA ZA ŠIVANJE (m/ž) Radni zadaci obuhvaćaju: • Sudjelovanje u formiranju proizvodnih linija u tehničkom i kadrovskom smislu i preuzimanje njihovog budućeg vođenja • Upravljanje proizvodnjom, planiranjem proizvodnje, pripremom posla i kontrolom kvalitete • Koordinacija te kontinuirano unapređenje proizvodnje koja se bazira na principima just-in-time i FIFO • Koordinacija te kontinuirano unapređenje kvalitete rada proizvoda u skladu sa zahtjevnim standardima u automobilskoj industriji Od kandidata očekujemo: • VSS, VŠS, SSS tekstilnog ili obućarskog smjera • Višegodišnje radno iskustvo na rukovodećim pozicijama u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji • Osnove rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word, Outlook) • Obavezno aktivno znanje njemačkog jezika u govoru i pismu / poželjno je pored njemačkog i aktivno znanje engleskog jezika u govoru i pismu • Spremnost na dodatno obučavanje, školovanje i usavršavanje • Izražene organizacijske sposobnosti, visoku razina profesionalnosti, samoinicijativnost i sposobnosti rukovođenja

SMJENOVOĐE (m/ž) Od kandidata očekujemo: • Najmanje SSS tekstilno – tehnološkog ili kožarskog smjera • Obavezno višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja većeg broja šivaćih linija u jednoj smjeni • Poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) • Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • Spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

GRUPOVOĐE (m/ž)

Od kandidata očekujemo : • SSS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • Obavezno radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija, ili na poslovima nadzora kvalitete proizvodnih procesa i proizvoda • Poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) • Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • Spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

MEĐUFAZNA I ZAVRŠNA KONTROLA (m/ž) Od kandidata očekujemo: • SSS, KV, tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • Obavezno višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj industriji na poslovima kontrole • Spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • Spremnost na dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje

ŠIVAČI (m/ž) Od kandidata očekujemo : • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: sandra.popijac@boxmark.com tel: 042/404-694

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Korak bliže do dizala za Jelenu i Magdalenu Dean Stulić BEDEKOVČINA

druga invalida Bedekovčina ove je godine ozbiljno krenula u projekt izgradnje posebnog dizala u Osnovnoj školi Bedekovčina. To dizalo trebalo bi riješiti problem pohađanja nastave dviju učenica, Jelene i Magdalene. Naime, zbog svojih posebnih potreba u nemogućnosti su sudjelovati u nastavi koja se održava u prostorijama na katu ove škole, zbog čega bi morale pohađati neke od škola koje imaju slična pomagala. Upravo zbog Jelene i Magdalene, a i drugih članova udruge i učenika koji će pohađati OŠ Bedekovčina, ove je godine Udruga invalida organizirala 4. po redu tradicionalni humanitarni koncert pod nazivom «Vjeruj u ljubav». S posebnom radošću kao izvođači odazvala su se društva i udruge koji djeluju u općini, ali i brojni gosti iz Zagorja. Kao jedan od organizatora i ove godine bila je Srednja škola Bedekovčina, a suorganizator Hrvatsko društvo skladatelja, Zaštita autorskih muzičkih prava. Sportska dvorana SŠ Bedekovčina i ove je nedjelje bila ispunjena do posljednjeg sjedala, a mnogi su koncert pratili «stoječki» i bodrili mnogobrojne izvođače.

«Pušleki» razdragali publiku

Voditelj Adam Končić na početku je po-

zdravio ovu akciju i zahvalio svima koji su se odazvali, te pozvao Bedekovčanske mažoretkinje kako bi zagrijale publiku. KUD Bedekovčina izveli su skladbu «Vjeruj u ljubav», zaštitni znak koncerta, nakon čega je Adam prisutne upoznao s poviješću i radom Udruge invalida. Jedna od sekcija udruge je i zbor Bedekovčanski pušlek. Kao što sami kažu, djeca i mladi s posebnim potrebama u ovoj su sekciji proveli mnogo veselih i nezaboravnih trenutaka. Uporno i marljivo vježbaju za sve važnije kulturne manifestacije u Bedekovčini, a to su pod vodstvom Dragice Burek i pokazali svojim osebujnim izvedbama skladbi «Marice, ljubim te» i «Zakuni se ljubavi». Nakon burnog pljeska publike, Adam je ohrabrio Jelenu i Magdalenu kako bi pozdravile sve u dvorani. – Jako nam je lijepo u našoj školi, volimo ići u školu i željele bismo da se ovaj lift izgradi što prije. Bilo bi nam puno lakše uživati u nastavi - poručile su prepunoj dvorani Jelena i Magdalena.

Staro i novo, pjesma i ples

Po prvi puta osim ulaznica, posjetitelji su akciju izgradnje dizala pomogli kupnjom ukrasnih predmeta koje su tijekom projekta «Hrabra obitelj» izrađivali članovi Udruge invalida Bedekovčina. Program koncerta nastavili su članovi Tria Anima, akademski glazbenik Oliver Belošević s Jurajem Kušanom na violini i Zdravkom Završkim na

teranskog štiha i skladbu «Sveta Barbara». Svojim šaljivim igrokazom, publiku su nasmijale Ankica i Snježana kao Dua AS, a kako se pleše u Krapini publici su pokazali članovi Športskog plesnog kluba Habanera, među kojima su bili viceprvaci Hrvatske, Barbara Krsnik i Egon Belošević. Kako se na engleskom kaže Zagorje, te kako se van naših granica promovira naš kraj, publici su pokazali Zabočanin Tomislav Goluban i domaći majstor trube, Boris Šaronja.

Pomozimo onima kojima je to potrebno

Jelena, Magdalena i Adam

klavijaturama. Oni su publiku vratili, kako sami kažu, u «rikverc», jer od 1997. sviraju po principu «što starije, to bolje». Udruga invalida prikupljeni novac koristi i za edukativne izlete i rekreativni boravak na moru. Na prošlogodišnji boravak na otoku Prviću podsjetili su ih članovi Folklornog ansambla Žuna, izvevši splet pjesama i plesova medi-

Koncert pod nazivom „Vjeruj u ljubav“ svojim su prisustvom podržali načelnik općine Bedekovčina Rajko Vidiček i njegov zamjenik Dragutin Gulija, zamjenica gradonačelnika Zaboka Nevenka Gregurić i mnogi drugi gosti. - Vjerujem kako ćemo uz vašu podršku realizirati naš projekt, te uz pomoć Općine i Županije izgraditi dizalo u OŠ Bedekovčina. Moramo biti spremni svoje slobodno vrijeme posvetiti onima kojima je to potrebno - rekao je predsjednik Udruge invalida Dragutin Burek, zahvalivši svima koji su se odazvali na koncert i pomažu rad ove udruge. Članovi udruge za ovu su priliku izradili i posebne pušleke za sve izvođače, a na zajedničku popevku u nastavku koncerta publiku su pozvali Fakini i Adam Končić. Uz zajedničku fotografiju sudionika na kraju koncerta, svi su još jednom publici uputili jedno veliko hvala.

ŽUPAN S EKIPOM U RADOBOJU

RADOBOJ - Službena delegacija Krapinsko-zagorske županije ovog je utorka bila u posjetu općini Radoboj. Župan Siniša Hajdaš Dončić i njegovi zamjenici Sonja Borovčak i Anđelko Ferek - Jambrek susreli su se najprije u prostorijama Općine s načelnikom Anđelkom Topolovcem, a potom su posjetili ovogodišnju pobjednicu manifestacije ''Babičini kolači' Mandicu Kogaj u Šemničkom Kraljevcu, baku koja je ispekla najbolji starinski kolač. U županijskoj ekipi bili su i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo KZŽ Luka Čuljak i ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ Ivan Ištok. Uzbuđena baka Mandica pokazala se pravom radobojskom domaćicom te im poslužila svoj pobjednički kolač ''Dva u jedan''. Inače, posjet Radoboju slijed je obilaska župana zagorskim gradovima i općinama. (zl)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Humanitarna priredba za Petru

‘Tko dobro čini, od Boga je…’ Mirjana Bašak

Petra s mamom Milenom

VUKANCI

smogodišnja Petra Miković boluje od distrofične celebralne paralize. Rodila se u 29. mjesecu trudnoće sa svega 1.400 grama, a danas ima 14 –tak kilograma. O svemu je ovisna o mami Mileni, koja još ima još troje malodobne djece. Da sudbina bude teža, samohrana je majka. Otac ne plaća alimentaciju, nije ga briga za djecu, ne posjećuje ih, niti je za to iskazao želju... Do svoje pete godine Petra je boravila na Goljaku, Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama, a vikendom je bila doma. Od muža nasilnika Milena se s djecom sklonila kod roditelja u naselje Vukanci u Maču koji su joj pružili moralnu i financijsku potporu. Njezino četvero i bratovo troje djece čine pravu malu ekipu za vrtić. Kod njih je uvijek veselo, pa se može primijeniti ona stara poslovica: ''Gdje čeljad nije bijesna ni kuća nije tijesna''. Mladoj je mami lakše otkad je dobila status majke njegovateljice, u ožujku prošle godine. Prima mjesečnu naknadu od 2.500 kuna i invalidninu za Petru.

Treba nova pomagala

Osmogodišnju curicu anđeoskog lica mama već više od godinu dana svakodnevno vozi u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice na vježbe. – Svako jutro dižemo se u šest sati, istuširamo, spremimo i boravimo cijeli dan u Krapinskim Toplicama. Trebam je i spakirati u auto,

pa opet raspremiti. Teško je, ali smo već navikli. Ona je sretna kada se putuje, to je zabavlja – rekla je Milena. Naravno, i požrtvovna baka Ljubica uvijek je spremna da pomogne. U Krapinskim Toplicama Petra ide na plivanje, logopedu, fizikalne vježbe, vježbe opuštanja i školu. Pomake mama za sada ne vidi, no neće odustati da pruži svojoj curici adekvatnu zdravstvenu njegu. Ali ta

zdravstvena njega uključuje i drugačiju zdravstvenu opremu. Drugačija kolica, drugačije stolicu za hranjenje… Sada joj je potrebna hodalica ili stajalica koja bi joj fiktirala noge i tijelo. Preko HZZO-a se to ne može nabaviti. Ta pomagala trebaju biti određenih mjera i trebalo bi ih potražiti u Sloveniji ili Austriji gdje je bolja ortopedija – rekla je majka. - Mora se uvijek bit uz nju,

ona ne može samostalno ni držati čašu, ali sve razumije i zna – dodaje Milena, a Petra nakon što je pozirala za fotografiju nastavila je svojim plavim očima gledati crtić i odmarati se nakon cjelodnevnog boravka u Krapinskim Toplicama. Sutra tako opet iznova. Putne troškove HZZO joj vraća, no i to, kao i sve u državi kasni i po dva mjeseca. Uvijek su financije problem, nažalost i onda kada je u pitanju zdravlje. SŠ Zlatar svake godine u Korizmi organizira humanitarnu priredbu pod nazivom 'Tko dobro čini, od Boga je…'. Riječ je o tradicionalnoj humanitarnoj priredbi, četvrtoj po redu kojom SŠ Zlatar pomaže bolesnoj djeci s područja Krapinsko-zagorske županije. To čini i ove godine. Prikupljena sredstva s priredbe bit će namijenjena za kupnju adekvatne hodalice za bolesnu Petru. U Zagrebačkoj banci otvoren je i račun na Petrino ime na koji se mogu vršiti uplate 23600003114930325 Humanitarna priredba održat će se 14. ožujka s početkom u 17 sati u zlatarskoj Sokolani na kojoj će nastupiti: Jurica Vugrek, zbor OŠ i SŠ Zlatar, KUD ''Ljudevit Gaj'' Mače, Župni zbor BDM Zlatar, KAJDE, KUD ''Kaj'' Zlatar Bistrica, KUD '' Zlatarjevo''- glazbena sekcija DORA, kvartet saksofonista iz Marije Bistrice, KUD ''Golubovec'' iz Novog Golubovca, Limena glazba Zlatar i učenici SŠ Zlatar.

Predavanje o besplatnom softveru u Stubklubu GORNJA STUBICA - U prostorijama Kluba mladih Donja Stubica u Topličkoj 5 održano je predavanje o besplatnom softveru Vedrana Lutringa iz Kumrovečke udruge mladih (KUM). Na ovom vrlo korisnom predavanju uspoređivali su se softveri koji se koriste u većini računala hrvatskih korisnika (a koji se moraju legalno posjedovati) sa softverima koji su izradili sami korisnici računala diljem svijeta i mogu se legalno "skinuti" i instalirati na svako osobno računalo. Uz uglavnom grafički slične operativne sustave i sličnu terminologiju pojedini programi za korištenje u besplatnim softverima pokazali su se mnogo boljima nego u raširenim verzijama programa velikih korporacija. Posjetitelji su mogli na licu mjesta na svojim računalima instalirati ponuđene programe kao što je Linux te ga usporediti s npr. Windowsima koje koriste u svojim računalima. Većina dodatnih programa koji se koriste za slušanje glazbe, gledanje filmova, snimanje, pisanje, crtanje... su slični, a pojedini koji se mogu skinuti s Interneta i isti za korištenje. Svaki sudionik je nakon predavanja dobio besplatne programe na DVD mediju. Ovo predavanje održano je u sklopu provođenja Županijskog programa djelovanja za mlade kojeg Mreža udruga Krapinsko-zagorske županije provodi već treću godinu za redom, a tiče se obrazovanja i informatizacije mladih.

Moć lijepe riječi

Akcija darivanja krvi Kreće folklor za djecu

SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U organizaciji Zagorske lige protiv raka i Društva psihologa KZŽ prošlog je petka u Svetom Križu Začretju povodom Tjedna psihologije, dipl. psihologinja Tončica Božić održala predavanje na temu «Prevencija suicida mladih». Budući da je tema bila posvećena odnosu na relaciji roditelj – dijete, učenik adolescent, mjesta u dvorani kabineta biologije Osnovne škole popunili su roditelji, djedovi i bake. Unatoč njihovom bogatom iskustvu u odgajanju djece svatko je mogao naučiti ponešto novo, na primjeru drugog uočiti i svoje greške u svakodnevnom ophođenju s osjetljivim adolescentima, mušičavog, njima ponekad neshvatljivog ponašanja. Vremena se brzo mijenjaju, društvo je za svoje članove postavilo neke nove vrijednosti, često nestvarne koji opterećuju jednako roditelje i djecu, koji stvaraju osjećaj odvojenosti, od topline i sigurnosti, zaštite, do izgubljenosti, besmisla i sve češćih slučajeva suicida. Predviđeno vrijeme zadržavanja zbog brojnih pitanja i primjera udvostručilo se u živoj raspravi za bolje danas i sutra poljuljanih mladih duša. Da razgovor i lijepa riječ mogu promijeniti svijet to manje-više svi znaju, ali ponekad se ipak dobro toga podsjetiti. (dh)

DONJA STUBICA - Gradsko društvo Crvenog križa Donja Stubica ovu je godinu započelo izuzetno uspješnom akcijom darivanja krvi. Prikupljeno je ukupno 458 doza krvi, najviše u posljednje četiri godine. Najviše doza krvi prikupljeno je u Donjoj Stubici 172, potom u Mariji Bistrici 118, slijedi Oroslavje sa 73 doze krvi, Gornja Stubica sa 49 te Stubičke Toplice sa 46 prikupljenih doza krvi. U akcijama su krv dala 402 muškarca i 56 žena, a po prvi puta sudjelovalo je 25 novih darivatelja, 19 muškaraca i 6 žena. U ovogodišnjim akcijama u odnosu na isto razdoblje lani odbijeno je nešto više darivatelja, no s druge strane, hrabri podatak, da je krv po prvi puta dalo čak 12 darivatelja više nego prošle godine, ove godine 25, a prošle 13 darivatelja. Ujedno, donjostubički Crveni križ aktivno se uključio u nedavno obilježavanje Svjetskog dana bolesnika. Volonteri i aktivisti Društva u suradnji s patronažnim sestrama donjostubičkog Doma zdravlja organizirali su obilazak i posjete bolesnicima koji su dulje vrijeme vezani uz bolesnički krevet. Osim lijepih želja i riječi potpore, bolesnicima su uručeni i paketi s voćem. (ss)

STUBIČKE TOPLICE - Nedavno pokrenuta inicijativa Društva «Naša djeca» iz Stubičkih Toplica za osnivanjem folklorne skupine dočekana je s velikim oduševljenjem. Naime, na području Stubaka već dugi niz godina ne djeluje Kulturnoumjetničko društvo, pa takvih sadržaja, na području općine u kojoj se inače svako malo održavaju raznovrsne priredbe, nedostaje. Iako je početna ideja bila da u radu folklorne skupine sudjeluju djeca od 4. do 8. razreda, zbog velikog interesa mlađe djece, dobrodošli su i mališani od 1. do 3. razreda. U početku rada naše folklorne skupine fokusirat ćemo se na pjesme i plesove, odnosno folklor Hrvatskog zagorja. Nošnje nemamo, pa ćemo ih za potrebe nastupa morati posuđivati, no nadamo se da će ih pojedini budući mali folkloraši pronaći u bakinim škrinjama - doznajemo od predsjednice Topličkog DND-a, Brigitte Gmaz. S obzirom da DND izuzetno dobro surađuje s tamošnjom Osnovnom školom, probe folklora održavat će se u školi nakon nastave, a male folkloraše će učiti Topličanci koji su i sami plesali ili još uvijek plešu u folklornim sekcijama ili ansamblima, između ostalih, Mirko Stepančec i Katarina Oremuš.(s.s.)

županija

AutoVuglec Vežete li svoj pojas?

ozdrav! Sada se sigurno pitate kakvo je to pitanje i nije li to prožvakana tema. I sam vjerujem da je tako i da smo se ovim pitanjem više bavili u prošlim vremenima. Sjećam se i onih početaka kada pojasevi i nisu bili obavezni u vozilu. Onda su bili obavezni kod onih vozila koja su imala predviđena mjesta za ugradnju. Na kraju je došlo vrijeme da nijedno vozilo više ne možemo zamisliti bez sigurnosnih pojaseva. Ako ih nema vozilo je tehnički neispravno i kao takvo ne može biti registrirano. Naravno, svako malo nas policija podsjeti da je vezivanje obavezno. Taj je podsjetnik najčešće u obliku kazne, a ponekad može biti i dobronamjeran što je za svaku pohvalu. Mislim da je stvarno svima jasno da je korištenje pojasa potrebno i da je vrlo bitan faktor sigurnosti vozača ali i ostalih osoba u vozilu. Oko toga više ne bi trebalo biti nikakvih nedoumica. Sjećam se kako smo se nekad lomili i privikavali na taj tada ¨nepotreban¨detalj u vožnji. Znam da sam se osjećao sputano, neslobodno i prizivao štucavicu onima koji su donijeli takav propis. To su bila vremena kada mi je vožnja bila bitna za život isto kao zrak i voda. Ne samo da mi je bila sastavni dio preživljavanja, nego mi je bilo nezamislivo igdje poći baz vozila. Na svu sreću, u zadnje vrijeme nisam toliko ovisan o kotačima. Shvatio sam da je Bog čovjeku podario noge i za hodanje, a ne samo za kupnju cipela. No vratimo se našim pojasevima! Isto tako kako mi je nakada vezivanje pričinjalo nelagodu, danas, ako ne vežem pojas čini mi se da mi fali košulja. Eto što je moć navike, u ovom slučaju vrlo pozitivne. Trenutno sam u prilici ponekad čuti neka zanimljiva pitanja i na njih u istom trenutku dati nekakav suvisli odgovor. Koliko ti odgovori mogu biti precizni i svrhoviti drugo je pitanje, jer su to najčešće odgovori na ¨daljinu¨. Ali to i nije bitno za ono što želimo reći u ovom tekstu. Kao i u prijašnjm tekstovima i ovdje ćemo poći tragom jednog od pitanja. Ono je bilo otprilike ovakvo: Moja je mama vozila parkiralištem i udarila u betonsku ogradu. Udarila je glavom u kolo volana, a nije se aktivirao zračni jastuk? Slijedilo je protupitanje: Jel’ gospođa bila vezana ili ne? Odgovor je, nakon malo razmišljanja bio negativan. Vjerujem, da i sami pogađate zbog čega se jastuk nije otvorio. Dakle, gospođa nije imala vezan pojas. Današnja vozila više ne možemo gledati kao gomilu sklopova koji svaki za sebe odrađuje dio zadanog posla, nego kao jednu zajedničku, umreženu cjelinu gdje su neke informacije unutar te cjeline zajedničke. Kada smo kod sigurnosnog pojasa, informacija o tome jeste li vezani, prenosi se putem mreže do računala upravljanjem zračnim jastucima. Kako ta informacija putuje i preko kojih računala se vrši prijenos, zasebna je stvar pojedine marke ili modela. Uvjet, da bi se zračni jastuk aktivirao je da bude uključen sigurnosni pojas i da brzina vozila mora biti veča od 40 km/h. Ovo je nakakvo generalno pravilo, što će reći da po modelima ne mora biti isto. Kada je u pitanju slučaj gore spomenute gospođe da je bila vezana ne bi udarila glavom, ali sumnjam da bi se otvorio zračni jastuk. Ona bi sama bila zaštićena vezivanjem pojasa, a jastuk ne bi bio aktiviran iz raloga što ne vjerujem da je na parkiralištu mogla voziti brže od 40 km/h. Sad ćete vjerojatno pomisliti da je priča s ovime gotova i da ćemo se pozdraviti kad je pitanju naš podnaslov. No, tome nije baš tako! Jedan od najgorih mogućih scenarija je, da nakon prometne nezgode, na vozilu izbije požar. Znamo da se to događa i da je to strašno, ako su, ne daj Bože, putnici u vozilu ostali prikliješteni. Ponekad je za njihovo izbavljenje potrebna intervencija vatrogasaca i rezanje lima. Ne treba posebno opisivati razloge zašto dolazi do požara. Oštećenje električnih instalacija izaziva iskrenje. Isto tako dolazi do rasipanja goriva i eto nam svih uvjeta za veliku tragediju. Istjecanje dijela goriva, koje se u tom trenutku našlo ¨oko motora¨, nemoguće je spriječiti. Ali što je moguće? Može se spriječiti pritjecanje novog goriva iz spremnika. U zadnjih 20-ak ili više godina dobava goriva iz spremnika vrši se električnim pumpama za gorivo. Kod diesel motora je vrijeme ugradnje ovih pumpi počelo kasnije. Danas gotovo ne postoji vozilo bez ove pumpe. Možete zamisliti što bi značilo da ova pumpa kojim slučajem ostane uključena nakon sudara. U slučaju puknuća dovodne cijevi goriva, vozilo se u trenutku može pretvoriti u zapaljenu buktinju. Od samog početka primjene ovakvih pumpi, primijenjen je i način isključivanja istih nakon sudara. Ispočetka su to bili zaštitni prekidači (šok šalteri), koji su nakon udarca isključivali pumpu. Danas se to radi elektroničkim putem. Računalo motora, signal za isključenje pumpe prima od računala zračnih jastuka. Isto podatak o početku sudara dobiva s osjetnika razmještenih na vozilu. Ovo je vrlo kratak opis kako djeluje samo jedan od elemenata zaštite putnika u vozilu. Već smo prije gore naveli da ove informacije struje mrežom spojenih računala. Vezani pojas i podatak da se vozilo kreće znači aktivaciju sustava zaštite putnika. Sijalica koja se pali ako nismo vezani je crvene boje. Upitajte se zašto? Vežete li svoj pojas? Do čitanja! T/H.

broj 332 / 26.02.2010.

POLICIJSKI TJEDAN Prošlog je tjedna (od 15. do 22. veljače) na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zabilježeno ukupno 15 kaznenih djela, od čega pet teških krađa, tri krađe, dva uništenja i oštećenja tuđe stvari, dva izigravanja zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude, jedna zlouporaba opojnih droga, jedno sprečavanje službene osobe u obavljanju službene dužnosti i jedna teška krađa u pokušaju. Buknula su dva požara, oba na građevinama. Policija je podnijela pet prekršajnih prijava zbog narušavanja javnog reda i mira, dva zbog kršenja Zakona o oružju i 11 zbog obiteljskog nasilja. Dogodilo se 20 prometnih nesreća. Nažalost, jedna je osoba smrtno stradala. Jedna je prometna nesreća imala za posljedicu teže ozlijede, a jedna lakše. Ukupno je 17 nesreća prošlo samo s materijalnom štetom. Kod dva sudionika prometnih nesreća utvrđena je prisutnost nedozvoljene količine alkohola u organizmu. Policijski službenici su prošlog tjedna evidentirali 264 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega se 58 prekršaja odnosi na nepropisnu brzinu, 45 na nepostupanje po prometnom znaku, 28 na nekorištenje pojasa, 16 na upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, 7 na neregistrirano vozilo – istek prometne dozvole, 4 na upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, 1 na upravljanje vozilom pod zabranom... (S. Fuštin)

Preventivna policijska predavanja polaznicima auto škola

Opasno dokazivanje mladih i nezrelih vozača Sebastijan Fuštin ZABOK

rećko Kuhta, policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu iz Postaje prometne policije Krapina i ovog je puta polaznicima auto škola koji su polagali pismeni ispit održao predavanje. - Predavanja održavamo kako bi budući vozači dobili informacije što se stvarno događa na cestama jer mnogi nemaju tu predodžbu, što je i logično jer do sada nisu bili vozači. Poglavito mladi vozači od 18 do 24 godina ne znaju posljedice prometnih nesreća. Zato im na primjeren način objasnimo koje ih opasnosti čekaju na cesti, koje su najčešće greške zbog kojih dolazi do prometnih nesreća (brzina, neustupanje prednosti prolaska, alkohol), a upozoravamo ih naravno i na pasivne sigurnosne mjere, korištenje sigurnosnog pojasa, odnosno kaciga kod vozača motocikala i mopeda – veli Srećko Kuhta. Sva predavanja su popraćena video projekcijama u kojima se vide slike prometnih nesreća koje su se dogodile na području naše županije, kako bi se zorno dočaralo da se i kod nas događaju teški udesi. Također se prikazuju i tri spota koja vjerno prikazuju tijek događanja prometne nesreće i posljedice koje su se dogodile. Slijede i pitanja polaznika i razgovor o viđenom.

Gdje je granica

- Najčešće pitaju zašto su

mladi vozači od 18 do 24, a netko tko sa 30 godina položi vozački ispit nije mladi vozač. Tada objasnimo da su u toj dobnoj skupini svi još nisu dovoljno ozbiljni i svjesni, a željni su dokazivanja. Netko tko ima 30 godina, vjerojatno je prošao vrijeme dokazivanja. Također su česta pitanja o kaznama. Upoznam ih da je raspon od 300 do 15.000 kuna, a postoji i mogućnost odlaska u zatvor do 60 dana za najteže prekršaje. Objasnim im i pojam recidivista, vozača koji su učestali ponavljači najtežih prometnih prekršaja, a upravo na njih usmjerimo najveću pažnju. Pratimo ih, znamo ih imenom i prezimenom. Oni su u malom broju, ali rade nered na cestama i cilj nam je takve ljude na neki način isključiti iz prometa. Objasnimo im i da najlakši prekršaj od 300 kuna, poput nedavanja pokazivača smjera, može biti koban kad skrećete i možete izgubiti glavu – objašnjava nam policajac Kuhta. Preventivna predavanja policijski službenici provode konstantno. Iako ljudi najčešće policiju smatraju represivnim organom, puno se radi na pre-

venciji. Zato policija sve više surađuje i s medijima. - Edukaciju provodimo od vrtića, škola, srednjih škola, auto škola do poduzeća. Kontaktiramo sa udrugama invalida, domovima za starije, sve one strukture koje nam mogu pomoći jer sami ne možemo. Želimo zajedničkim snagama prometnu kulturu staviti u normalne okvire – ističe naš sugovornik, dodajući kako se jedino prevencijom može nešto postići.- Za to treba vremena, ne može se preko noći. Imamo i niz drugih aktivnosti na području Policijske uprave. Osnovan je i Mobilni centar za prevenciju, gdje osim prometa, preveniramo i druge stvari poput krađa, zlouporaba droga i drugih. Prvi u Hrvatskoj imamo vozilo s kojim obilazimo teren. Ne čekamo da netko dođe kod nas, već se mi pojavljujemo na manifestacijama, sajmovima i ljudi mogu dobiti informacije o svemu, pa i o prometu – zaključio je Srećko Kuhta. Predavanja polaznicima auto škola traju oko 45 minuta, a spomenimo kako su ovaj puta na pismenom testu svi polaznici prošli.

POKRETNIM MJERAČEM BRZINE PROTIV PREBRZE VOŽNJE STUBIČKE TOPLICE - Prije tjedan dana u Topličkoj cesti u Stubičkim Toplicama u neposrednoj blizini Osnovne škole Uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije postavila je pokretni mjerač brzine «Viasis plus». Vozači koji mu se približe, na ekranu mogu očitati brzinu kretanja svojeg vozila i po potrebi je korigirati. - Uređaj je u vlasništvu Uprave za ceste KZŽ i postavlja se isključivo na prometnicama koje se nalaze u našoj nadležnosti. Nabavljen je u svrhu preventivnog djelovanja kako bi se utjecalo na svijest i ponašanje vozača da prilagode brzinu vožnje važećem ograničenju na cesti. U suradnji s policijom odredili smo više lokacija na kojima će taj pokretni uređaj biti postavljen, prvenstveno ispred škola radi zaštite školske djece - doznajemo od Gordana Tramišaka, višeg stručnog suradnika u Upravi za ceste KZŽ. Prije Stubičkih Toplica uređaj je bio postavljen u Krapini, Zaboku i Budinščini, a namjera je seliti ga čitavom županijom. U Stubakima će biti pozicioniran otprilike dva mjeseca. (S.S.)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Bratska borba za čišći okoliš Ivo Šućur HUM NA SUTLI

Zaštita divljih vrsta

Izgradnja uređaja poboljšat će fizikalno-kemijska svojstva vode rijeke Sutle, podići ekološku osviještenost lokalnog stanovništva i poboljšati ekološko stanje očuvanja zaštićenih divljih vrsta rijeke Sutle. - Odlučili smo unaprijediti dosadašnje zajedničko sudjelovanje na različitim projektima na području zaštite okoliša i pripremiti ovaj zajednički prekogranični

DNEVNIK TATE BENA

Revizija

Luka Vodopivec i Zvonko Jutriša potpisali ugovor o suradnji

sklopu projekta «Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Humu na Sutli te izgradnja fekalne stanice u Rogaškoj Slatini» koji će se djelomično sufinancirati iz Operativnog programa IPA Slovenija - Hrvatska 20072013, vodeći i projektni partneri: Općina Hum na Sutli, Komunalno poduzeće HUMKOM d.o.o. i OKP Rogaška Slatina, priredili su prezentaciju ovog eko-projekta i potpisom ugovora o suradnji na zajedničkom projektu na simboličan način istakli još jednu uspješnu prekograničnu suradnju Slovenije i Hrvatske. U nazočnosti mag. Branka Kodriča, župana občine Rogaška Slatina, Martina Mikoliča, župana Rogateca, mag. Bojana Pirsa, direktora Obrtnega komunalnega podjetja Rogaška Slatina, Luke Vodopivca i Domagoja Denačića, predstavnika Vlade Republike Slovenije te ing. Ivana Očka, direktora HUMKOM-a d.o.o., projekt je predstavio dipl. ing. stroj. Zvonko Jutriša, načelnik općine Hum na Sutli.

projekt. Uspješno smo kandidirali na 1. javnom natječaju programa prekogranične suradnje Slovenija - Hrvatska 2007-2013. i potpisali ugovor o sufinanciranju zajedničkog projekta za održivo upravljanje prirodnim resursima, koji će biti realiziran unutar 20 mjeseci od 1. veljače 2010. do 1. studenog 2011. godine. Prema prvim procjenama ukupna ulaganja u projekt su u visini 864.966,36 eura. Od toga većinu sredstva 734.813,12 eura pokrit će se iz pristupnog fonda IPA, a ostatak će se namicati iz općinskog proračuna i prireza građana. Naša ulaganja biti će svakako veća nego što smo trenutno predvidjeli - istakao je Zvonko Jutriša. Ekipa općine Hum na Sutli imale je vrlo kratak rok od samo 3 mjeseca da pripremi opsežnu dokumentaciju, otkupi građevinsko zemljište i ishoduje lokacijsku dozvolu. Nadljud-

KAKO UŠTEDJETI NA JAVNOJ RASVJETI? OROSLAVJE - I dalje se u Oroslavju polako radi na promjeni sustava javne rasvjete iz obične u šparnu, pa je tako ovih dana u Parku obitelji Prpić zamijenjeno 8 rasvjetnih tijela led rasvjetom, koji sad ukupno troše 320 W. To je velika ušteda kad se zna da je do sada samo jedna žarulja trošila 120 W. Također je u Parku Vranyczany prvi puta postavljena nova rasvjeta u sklopu obnove parka. Postavljeno je prvih pet stupova s led rasvjetom koja bi trebala trošiti 200 W. - Stvarno je to maksimalno štedljivo, a imamo i garanciju na 15 godina. Planiramo u parku postaviti 17 rasvjetnih tijela, ali to u fazama kako će se park uređivati. Za početak rekonstrukcije kompletne javne rasvjete imamo projekt, ugovore s Fondom za energetsku učinkovitost, ali imamo ukupno 600 rasvjetnih tijela, a što je oko 1,5 milijuna kuna i nismo to sad u mogućnosti realizirati. I sada stavljamo šparne žarulje svugdje kod zamjene starih, a planiramo raspisati natječaj za javnu nabavu. Također planiramo pokriti 11 novih ulica javnom rasvjetom od kojih je većina u Andraševcu, zatim na groblje i u park, Bregovitu, Vitkotra Gorupca i na spoj Slatine i željezničke stanice u Žeincima – rekao je gradonačelnik Ivan Tuđa. (S. Fu.)

skim naporima uspjela je u tome. Potpisom ugovora o suradnji na ovom zajedničkom projektu stvoreni su svi preduvjeti za početak gradnje. Time su općine Hum na Sutli i Rogaška slatina u natječaju od stotinu prijavljenih za program ušle među dvadeset izabranih.

Doprinos suživotu

- Projekt izgradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Humu na Sutli i feklane stanice u Rogaškoj Slatini je od iznimnog značaja za stanovnike uz rijeku Sutlu. Uvelike će doprinijeti očuvanju ekološki ugroženog područja. Službi Vlade Republike Slovenije za lokalnu samoupravu i regionalnu politiku, čiji sam predstavnik, u interesu je da ovaj projekt crpi što više sredstava iz Europske unije. Ovdje smo u ulozi partnera koji želi da spomenuti projekt uspije. Projekt se sufinancira

iz javnih sredstava Slovenije i Hrvatske, koje su udružile sredstva u taj program prekogranične suradnje. Ovaj je jako bitan ne samo s financijskog nego i s društvenog i političkog stajališta, jer potiče suradnju i doprinosi suživotu na ovom području - kazao je Luka Vodopivec, supotpisnik ugovora o prekograničnoj suradnji. Bojan Pirsa smatra da je potpis sporazuma o izgradnji ovih uređaja značajan infrastrukturni projekt za pročišćavanje otpadnih voda. - Imamo zajedničku rijeku Sutlu koja je dosta zagađena. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Humu na Sutli i fekalna stanica u Rogaškoj Slatini, u rijeku Sutlu propuštat će pročišćenu vodu i time unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje bioraznolikosti u Sutli i području kroz koje protječe - naglasio je šef rogaške komunale.

nedelju je žena uz moju malu pomoč napravila reviziju sobe od Patricije i od Sandre. Prema očekivanju nalaz revizije nije bil baš dobar. U ormarima stvari samo nabacane, med školskim knjigama hrpa raznih gluposti i papereka, flašice od soka, posudice kaj su si gdo zna gda zele nekaj za grickati, i da ne nabrajam kaj se se nije našlo. Našla se tu i hrpa Piše: Tomislav Benčić različitih igrački i igrica, od kojih neke nisu niti raspakirane, a neke su samo raspakirane kaj se pogledalo kaj to je i natrag pospravljeno h kutiju. Bitno je da su deca znala daviti da one to hočeju i da im se nekaj kupi. Bar za Graciu nem moral tolko toga kupovati. Jedino š čim su se njih dvije zbilja igrale su legači. Njih su još do nedugo slagale. Ali sad su najemput zrasle i više im to nije zanimljivo. Gracia je ko ovi naši političari. Puno pripoveda, a malo ju razmemo. Dobro, svakim danom ju razmemo se več i več. A počela je i sama jesti. Flašicu več neko vrijeme sama drži. H nedelju je za obedom odbijala hranjenje i sama si je iz zdelice grabila jesti. Prvo je zbirala grašak. Nekak su joj se te zelene kuglice dopadale. Onda je počela grabiti se po redu. Več neko vrijeme sama i pije. I to ne s flašice z dudom nego iz normalne male flašice. Sama odpre štoplin, potegne si, če je voda ne preveč, a če je nutra sok poteže dok ne sprazni. Neku večer sam pak videl vrhunsku demonstraciju neorganiziranosti u izvedbi hažea. Dojdem nakon posla hvečer na stanicu h Zagrebu i vidim da tam gde inače stoji motorka plava tera pelja čez Zabok stojiju dvije manje motorke. Spojene. Jedna narančasta, jedna žuta. H narančastoj je mrak i zaprta je, dok je žuta puna ljudi i h njoj se svjetli. Ja stojim na peronu i pušim. Znam da me mesto h cugu čeka, a i karta mi je h žepu. I kad najemput h tu žutu ulazi kondukter i tira se ljudi van. Si ljudi kaj su bili h tom žutom prejdeju van. Pa je kondukter odprl narančastog, a jen tam željezničar je odspojil ta dva. Narančasti je ostal, a žuti je nekam prešel. Nije prešlo par minut, da se vrača strojovođa s drugim narančastim, kojeg su spojili s onim prvim. Sad meni nije jasno nič. Zakaj su onoga teri vozi zaklenuli, a onaj teri je trebal ostati h Zagrebu je ostal otvoren? Ipak je taj slučaj samo kap u moru željezničkih nelogičnosti. Zato me precednica vlade djelom razveselila. Ljepa je vijest to kaj je rekla da bu nam dala ostatak od lanjske božičnice. Ali je rekla da se bumo morali odricati. Drugim riječima ljetes nemo dobili božičnicu. A čini mi se niti regres. A morti nam još malo smanji plaču. I onda se štovani kolege novinari čudiju kak je nešči nekaj hrkal da ima kaj dati deci za jesti. A takvih bu se več. Se ide gore. Poskupel je plin. Još malo i struja bu poskupela. Kad struja poskupi, poskupelo bu se. Nije se tak črno. Nejde se gore. Standard na primjer ide prema dole.

županija

broj 332 / 26.02.2010.

Ministrove česti

kultura

Senka Susović DONJA STUBICA

Izložba fotografija Davora Curića KRAPINA - U četvrtak je otvorena u Galeriji grada Krapine izložba fotografija naziva "Posljednja oaza" autora Davora Curića, koja će se moći pogledati do 19. ožujka. Gotovo u potpunosti oslobođeni svake namjere, nastali neobaveznim lutanjima preostalim zelenim površinama Zagreba, fotografski radovi Davora Curića nisu tek vizualna izvješća o krajoliku, snimke iskonskog ritma prirode. Izbor trenutaka koji odbijaju biti sudbonosnima, koji promiču samo vlastitu egzistenciju i sabiru našu cjelokupnu pozornost na njihovu pojavnost i prolaznost, utjelovljuje misao izrečenu naslovom - "Posljednja oaza" - mjesto na koje je priroda bila primorana povući se. "Posljednju oazu" čini izbor od 35 fotografija, dio ciklusa nastalog kroz posljednje 3 godine. Odabrani radovi vjerodostojno interpretiraju autorov stav prema životu, njegovu usmjerenost prema prirodi koja zaokuplja njegovu percepciju od samih početaka bavljenja fotografijom. Snimke su nastale na području Maksimira, Savice, Jaruna, Medvednice i livada oko samog grada Zagreba. Pri izboru motiva autor se prepušta impulsu prirode. Smirena ljepota, mekoća i osamljenost krajolika unutar gradske cjeline, njegove su impresije. Detalji fotografija su dnevni, u svijetu prirode ničim iznimni, no neosporno značajni događaji poput zamaha leptirovih krila, odmora bubamare na listu, teškog uspona puža, povijanja granja na vjetru ili pak pčela pri oprašivanju cvijeća. Krupnim kadriranjem Curić izdiže motiv iz ugroženog okoliša pridajući mu tako monumentalnost koju zaslužuje. (Ksenija Petek Belošević)

Trilogija o Stepincu ZABOK - U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku u prepunoj župnoj crkvi sv. Jelene Križarice predstavljena je trilogija "Blaženi Alojzije Stepinac - svjedok evanđelja i ljubavi" mons. Jurja Batelje. Autor trilogije je postulator kauze za proglašenje svetim hrvatskog blaženika, a trilogija je objavljena u povodu 50. obljetnice kardinalove smrti, koja je obilježena 10. veljače. Mons. Batelja je istaknuo kako su neki od dokumenata prvi put predočeni javnosti te kako će promijeniti stajališta i prosudbe o Alojziju Stepincu i omogućiti stvaranje cjelovite slike o, kako je istaknuo, najsvetijem liku u hrvatskom narodu. Prva knjiga sadrži Stepinčev životopis, druga dokumente o Stepinčevu životu i djelu od 1934. kada je imenovan zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom, a treća knjiga dokumente od 1944. do 1998. Te godine je papa Ivan Pavao II. početkom listopada za svog drugog posjeta Hrvatskoj Stepinca proglasio blaženim. Trilogija sadrži i popise svih osoba kojima je Stepinac pomogao prije i tijekom Drugog svjetskog rata, čija su imena prvi put okupljena na jednome mjestu. Prvi put će čitatelj moći pročitati dokumente koji dokazuju da je Stepinac zbrinjavao i štitio one Hrvate koje su ustaše prokazale kao ‘crvene’ i suradnike partizana. Svi su oni poimenice nabrojeni, baš kao i oni Židovi i Srbi koje je nadbiskup spasio, pojasnio je Batelja. Batelja je na predstavljanju rekao da je trilogija pripremana za kardinalov proces proglašenja blaženim te pozvao vjernike da molitvama pridonesu da se blaženi Stepinac u što skorije vrijeme proglasi svetim. Trilogija je pravi temelj za svako istraživanje o Stepincu i veliko je obogaćenje za našu povijest i za Crkvu u zemlji i svijetu. (zl)

Osnovana Udruga baronija Kukuljević Skupština Ženskog kazališta ZLEĆ - Osnivački odbor Udruge baronija Kukuljević Sakcinski predstavio je mještanima Zleća u Društvenom domu u Štrucljevu udrugu i izložio program na 1. redovnoj skupštini. Ukratko je predstavljen statut, način financijskog poslovanja, prava i obaveze članova. Posebno je naglašen cilj udruge, a to je promicanje, razvitak i unapređenje kulturne, arheološke i povijesne baštine općine Sveti Križ Začretje i sela Zleć s naglaskom na život i djelo Ivana Kukuljevića Sakcinskog. Prema saznanjima, Sakcinski je navodno izgradnju svoje kurije u Puhakovcu Začretskom dočekao u Zleću. Neki su mještani njegovi potomci pa je i sam „nazočio“ skupštini utjelovljen kroz Franju Krznara i svojom pojavom i citiranim govorom iz Hrvatskog sabora 1843. zainteresirao mlađe i starije. Veliki interes mještana, domaći tamburaški sastav, nazočnost dvojice načelnika - Ivana Kranjčića, načelnika općine Sveti Križ Začretje i Mirka Krznara, načelnika općine Konjščina te neizostavna zabava uz pjesmu i ples dokaz su da je osnivanje Udruge kao nositelja društvenog i kulturnog života Zleća i više nego neophodna. (zl)

JESENJE - U nedjelju 21. veljače na redovitoj godišnjoj izvještajnoj skupštini okupili su se članovi Amaterskog KUD-a „Žensko kazalište“ Gornje Jesenje. Članovi KUD-a u protekloj su godini održali 22 nastupa diljem Hrvatske i inozemstva te 3 snimanja za televiziju. Njeguje se originalni autohtoni izraz jesejanskog kraja, a ponajbolje predstave su "Ženidba i udaja na suvremen seljački način", "Na okup sve zovemo žene", "KAJ Cabaret 1 i 2", "Dobar izam, seoski turizam", "Osamstotin dugih let" i mnoge druge. Iza KUD-a je 35 godina rada, mnogobrojni nastupi i priznanja poput Plakete za doprinos ugledu i promociji Krapinsko–zagorske županije i Plakete MZ Gornje Jesenje. U 2010. godini nadaju se još mnoštvu kvalitetnih nastupa uz svoj moto: "bolje je ljude nasmijavati nek rasplakati, jer v ovoj tužnoj dolini suza plača je ionak preveć!" (kpb)

Osnovna škola Bedekovčina

49221 Bedekovčina, Gajeva 13, raspisuje

NATJEČAJ

za zasnivanje radnog odnosa UČITELJ/ICA POVIJESTI Radni odnos zasniva se na neodređeno puno radno vrijeme. Uvjeti prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Uz prijavu na natječaj kandidati su dužni priložiti: • dokaz o stručnoj spremi / domovnicu / potvrdu o nekažnjavanju / životopis Rok za podnošenje prijave je osam dana od dana objave natječaja. Nepotpune i nepravodobne prijave neće se razmatrati.

voj 76. rođendan poznati akademski slikar Zorislav Drempetić Hrčić proslavio je nedavno u krugu obitelji. Uz rodbinu i bliske prijatelje, srdačne čestitke nije mu zaboravio uputiti niti ministar kulture RH, Božo Biškupić. - Želim da vaš zavidan slikarski opus, neumorno stvaran desetljećima, bude potaknut iznimnom energijom koju ste i dosad nesebično dijelili s poklonicima likovne umjetnosti. Vaš umjetnički izričaj snažnog je senzibiliteta posebno za Hrvatsko zagorje i teme kojima ste čitav život okruženi, dio je jednog bogatog stvaralačkog opusa koji s užitkom pratimo već više desetljeća. Romantičarskim temperamentom ra-

zotkrivate suštinske značajke povijesnog identiteta i prirodnih ljepota, a fascinantnim uprizorenjima ostvarujete integralnu sliku zavičajnog krajolika – napisao mu je ministar Biškupić, zaželjevši mu još mnoge godine ispunjene plodnim umjetničkim radom.

Neumoran i dalje

A da Zorku, kako ga od milja zovu njegovi sugrađani, stvaralačke energije ne nedostaje potvrdio nam je i on sam. Protekle je godine izlagao na dvije značajne izložbe, jednoj u Donjoj Stubici otvorenoj uz obilježavanje 800. obljetnice od prvog pisanog spomena imena Stubica, nazvanoj «Od Jakoba do Jakoba» na kojoj su izloženi radovi četiri generacije obitelji Drempetić-Hrčić, te na skupnoj izložbi alternativnih krajolika 50-tih i 60-tih

Književni susret s Nad KRAPINSKE TOPLICE - U Općinskoj knjižnici Krapinske Toplice starija vrtićka skupina Krteki iz Dječjeg vrtića Maslačak družila se s književnicom za djecu Nadom Horvat. Osim što piše Zgodice o micama, Nada Horvat objavila je i zbirku lutkarskih igrokaza Hoću biti Brljiban te pjesme i priče u Radosti, Modroj lasti, Zvrku i drugim časopisima za djecu. Nada Horvat odnedavno živi

u Zagorju i česta je gošća Općinske knjižnice Krapinske Toplice. U utorak je Krtekima predstavila svoju slikovnicu Mica Poštarica, koja je nagrađena „Ovcom u kutiji“, nagradom za najbolju slikovnicu u 2009. godini. Nagradu dodjeljuje udruga Knjiga u centru iz Zagreba, a Mica Poštarica izabrana je u konkurenciji između pedesetak slikovnica. Nakon što su s velikom pozornošću pratili priču i kasni-

Dani pasionske baštine BRESTOVEC OREHOVIČKI - Udruga Angeljeki, u suradnji s Filatelističkim društvom Zaboky, Hrvatskom poštom, Mjesnom knjižnicom i čitaonicom u Brestovcu Orehovičkom, osnovnom školom, vatrogasnim društvima iz Orehovice, Brestovca i Kebla te orehovičkom župom i ove godine po 9. put organizira tradicionalnu bogatu vjersku i kulturnu manifestaciju koja se slobodno može uvrstiti u zagorsku pasionsku baštinu. Nastavljajući tradiciju prethodnih, dosad održanih izložbi, posvećenih jakim liturgijskim vremenima kao što su Božić i Uskrs, Udruga za promicanje aktivizma djece i mladeži i međugeneracijsko povezivanje - Angeljeki upućuje javni poziv djeci, mladim i odraslim umjetnicima za sudjelovanje u likovnoj izložbi revijalnog karaktera posvećenoj zagorskoj pasionskoj baštini, da pošalju svoja likovna rješenja u formi crteža na temu „Zagorski križni puti“. Povjerenstvo će, između pristiglih radova, odabrati jedan crtež za prijedlog izgleda dopunskog pečata koji će se u preduskrsne dane koristiti u pošti Brestovec Orehovički. Radovi se mogu slati na adresu Udruga Angeljeki, Brestovec Orehovički 40, 49228 Brestovec Orehovički. Pozivaju se i oni kojima su bliže slikarske ili kombinirane likovne tehnike, da na izložbi sudjeluju svojim likovnim rješenjima na temu „Vuzem v Zagorju“. Između pristiglih radova jedan će se rad odabrati kao prijedlog za uskrsnu čestitku ili za dizajn vanjskog izgleda poštanske omotnice. Najuspjeliji radovi bit će izloženi na prigodnoj izložbi likovnih radova, poštanskih maraka, pečata i omotnica s temom Korizme i Uskrsa koja se otvara na sam Veliki petak, 2. travnja i bit će otvorena kroz uskrsno vrijeme koje završava blagdanom Duhova, 23. svibnja. Izložba će se moći svakodnevno pogledati u prostoru mjesne knjižnice i čitaonice, poznatije kao stara škola u Brestovcu Orehovičkom. Podsjećamo da je prošle godine među stotinjak dječjih radova izabran rad Ivane Pristušek iz Luga Orehovičkog koji se koristio tijekom Velikog tjedna kao dopunski žig u pošti u Brestovcu. Na sam Veliki petak u upotrebu je stavljen i posebni prigodni glavni pečat koji je tematski prikazao zagorski križni put, konkretno drugu postaju "Isus uzima križ na svoja ramena" kroz likovno rješenje poznatog umjetnika Josipa Botterija - Dinija. (zl)

županija

broj 332 / 26.02.2010.

itke legendarnom Zorku godina, otvorenoj u Zagrebu u Umjetničkom paviljonu gdje je izlagao pored drugih velikih hrvatskih slikarskih imena, Otona Glihe, Ede Murtića, Josipa Biffela, Zlatka Price i drugih. Posljednjih godina, iako je u mirovini, nimalo ne miruje, pun inspiracije i dalje stvara, pa je tako nastalo puno novih slika na kojima i dalje prevladavaju motivi krajolika, no pristup je, kako kaže sam umjetnik, malo apstraktniji nego do sada. I trenutno je u poslu. Upravo je završio sliku Oršićevog dvorca u Slavetiću te započeo slikanje Erdodyevog dvorca u Jastrebarskom. Spomenute će slike zajedno s još osam svojih crteža izložiti na svojoj samostalnoj izložbi, sredinom travnja u Gradskoj galeriji u Jastrebarskom.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Ak ti zvoni vu lijevomu vuhu, čul buš loš glas

raznovjerjem se danas nazivaju mnoge pojave u koje su vjerovali naši stari. Puna narodnih mudrosti i čarobnih savjeta bila je naša hraščisnka baka Ivka. - Ak ti zvoni vu lijievomu vuhu, čul buš loš glas. Če zvoni ili čuješ pesmu vu desnomu, lijiepe buš vijesti prijel. Ake te, pak, zasrbi desni dlan na ruke, penezi budu od tebe otajali. Če te zasrbi lijievi, penezi pedu k tebe došli - govorila je baka. Starica je znala i kakve bi se stvari mogle dogoditi po ponašanju životinja, posebno peradi.

dom Horvat

Pripremio: Zoran Gregurek

- Ake kokoš na dvorišču zapopijieva kak kokot, zlo se bu pri hiži dogodile i takvu kokoš mam treba zaklati, i tuo predi nek se neke lošega ne zgodi. Če kokot popijieva i z pijiesmu duojde vu hižu, za lete dan nešči bu pri te hiži vmrl. Iste tak vu petek se nije smijiela blagu davati suol jer se rekle da nedu onda zdrava. Vu petek nije dobre niš delati od velike važnosti. Niti dečku nije spametne da vu petek ide puce vu snuboke, jer mu ne duobra žena čeju vu petek snubi - govorila je baka. Nekad su u Zagorju po danu

mogli znati kojeg roda će im krava tele donijeti na svijet. - Ake se krava pelja na pripust vu neelju, srijedu ili sobotu, otelila bu ženske tele – mujcicu, a čeje pripust vu panidijilek, tork, četrtek ili petak, otelila bu mujceka. Zate su i naši starina tuo psoebne pazili: ake im se štele teleta za trštve (prodaju), onda su pripasuvali da se mujecek zleže da bi ga dobre prodali, jer mujceki bolje nabiraju. Vu slučaju da su imeli dobru pasminu i šteli si takvu kravicu doma ostaviti, složili bi da se rodi ženske tele. Je, to ti je tak bile - mudrozborila je baka.

Predstava “Povratak ratnika” KRAPINA - U subotu u Festivalskoj dvorani u Krapini izvedena je predstava Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina “Povratak ratnika”, redatelja i autora Ljubomira Kerekeša. U predstavi su glumili Matija Prskalo, Sunčana Zelenika Konjević, Marija Krpan i Ljubomir Kerekeš. Predstava je dosad izvedena više od 175 puta, a govori o povratku ratnika (Srbina, Bosanca i Zagorca)

je razgovarali o njoj, vrtićevci su ispričali zanimljivosti o svojim kućnim ljubimcima, posebno o mačkama. Na kraju su Mici Poštarici napisali pismo i ilustrirali priču. Raduju se budućim druženjima s Nadom Horvat i njezinim micama. Naime, uskoro će se pojaviti Zgodice o micama u izdanju Algoritma, kao i multimedijski projekt baziran na Zgodicama u izdanju Naklade Bulaja. (zl)

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE KUMROVEC raspisuje

NATJEČAJ

za najam postavljenih jumbo reklamnih panoa u Razvoru

Reklamni jumbo panoi dimenzija 5,04 X 2,38 m, postavljeni su na k.č. br. 1388/3, upisanoj u K.O. Razvor.

bilježnika. Pisane ponude dostavljaju se poštom, preporučeno, u zatvorenom omotu na adresu:

Lokacija: Zelena površina lijevo uz D-205 u neposrednoj blizini Međunarodnog graničnog prijelaza Razvor, Općina Kumrovec

OPĆINA KUMROVEC «NATJEČAJ ZA NAJAM POSTAVLJENIH JUMBO REKLAMNIH PANOA – NE OTVARAJ» Ulica Josipa Broza 12, 49295 KUMROVEC

Broj panoa za najam: tri (3) dvostrana jumbo panoa Početna cijena: 12.000,00 kn godišnje (bez PDV-a) za jednu stranu jumbo panoa Vrijeme zakupa: jedna godina uz mogućnost produženja Natječaj za najam postavljenih reklamnih jumbo panoa se provodi prikupljanjem ponuda. Sudionik natječaja u ponudi mora navesti ime i prezime, odnosno naziv tvrtke, adresu, i visinu zakupnine koju nudi. Sudionik natječaja u ponudi mora priložiti: - izvod iz sudskog registra ili obrtnog registra, broj žiro-računa i ovjereni karton deponiranih potpisa u poslovnoj banci, uvjerenje o plaćenim porezima i doprinosima Za osiguranje naplate potraživanja potrebno je priložiti 1 (jednu) bianco potpisanu i ovjerenu zadužnicu ovjerenu kod javnog

Rok za podnošenje ponuda je dvadeset dana od dana objavljivanja natječaja u tjedniku «Zagorski list». Kriterij za izbor najpovoljnijeg ponuditelja u natječaju je najveći ponuđeni iznos godišnje zakupnine. Općinsko vijeće Općine Kumrovec zadržava pravo poništenja ovoga natječaja, odnosno neizbora najpovoljnije ponude, bez bilo kakvih obveza prema podnositeljima ponude. Prikupljene ponude otvorit će se na javnoj sjednici Povjerenstva za provođenje natječaja za nabavu roba i usluga, koja će se održati u uredu Općine Kumrovec na adresi Ulica Josipa Broza 12, Kumrovec, u srijedu, 17.03.2010. godine, u 12,00 sati. Izbor zakupca između ponuditelja utvrdit će Općinsko vijeće Općine Kumrovec na prijedlog Povjerenstava. Predsjednica Općinskog vijeća: Anica Hlaban

nakon Bljeska i Oluje kući svojim ženama. Godine 1998. osvojila je Nagradu Satir (danas Fabijan Šovagović) za najbolju mušku ulogu na Festivalu glumaca u Vinkovcima, Nagradu grada Vukovara na istom Festivalu za najbolju glumicu dobila je Matija Prskalo, a 1999. godine na Festivalu slovenske komedije u Celju predstava je proglašena najboljom komedijom Festivala. Tekst

“Povratak ratnika” Ljubomira Kerekeša 2002. godine posredstvom Češkog veleposlanstva preveden je na češki jezik pod naslovom “Navrat bojovnika aneb Švejk po balkansku”. Zahvaljujući prihvatljivoj cijeni ulaznica od 40 kuna u pretprodaji i 45 kuna na dan izvedbe, te zahvaljujući reputaciji, predstava je privukla velik broj posjetitelja. (Ksenija Petek Belošević)

NAŠI GRADOVI I OPĆINE

broj 332 / 26.02.2010.

OPĆINA LOBOR Površina: 44, 20 km2 Broj stanovnika: 3.669 (popis iz 2001.) Naselja: Cebovec, Lobor, Markušbrijeg, Petrova Gora, Stari Golubovec, Šipki, Velika Petrovagorska, Vinipotok, Vojnovec Loborski i Završje Loborsko.

Načelnik Andrija Smetiško

LOBOR

LOBORSKE ČARI NAKON MA Piše: Mirjana Bašak Fotografije: Krunoslav Pavlina

obor se prvi puta spominje u pisanim zapisima 1257. godine kao Castrum Lobor. Po jednom od mnogobrojnih tumačenja ime mu potječe od latinske riječi Labor (laboratorium). Tako se pretpostavlja da su na tom području Rimljani imali svoje radionice i kamenolome. Tome svjedoče njihovi nadgrobni spomenici od kojih se jedan nalazi u zagrebačkom Arheloškom muzeju.

Poput Toscane

U općini Lobor nalaze se i stari burgovi: Pusti Lobor iz 13. stoljeća, Oštrc grad iz 14. stoljeća i dvorac Loborgrad iz 17. stoljeća. Na brežuljku Gora nalazi se crkva Majke Božje Gorske, važno marijansko svetište i arheološko otkriće. Osnovna škola u Loboru stara je preko 160 godina, DVD je osnovan 1923. godine, a KUD 1973. godine. Sportski život seže u 1970. godinu kada je osnovan NK Lobor, odnosno NK Iskra koji je tada pripadao II. zagorskoj nogometnoj ligi. Lobor se svidio i piscu Antunu Gustavu Matošu, koji ga

je opisao u putopisu ‘’Oko Lobora’’, usporedivši ga s talijanskom Toscanom. U posjet Loboru došao je na poziv pjesnika Franje Horvata Kiša rođenog u tom mjestu čije ime danas nosi loborska osnovna škola. Status općine Lobor dobiva 1993. godine.

Snažan iskorak

O Loboru kakav je sada, a kako ga vidi u budućnosti razgovarali smo s načelnikom Andrijom Smetiškom. - U zadnja dva mandata otkako je općina Lobor dobila status brdsko-planinskog područja i na taj je način dotjecalo i nešto više novaca u općinsku blagajnu, napravljen je snažan iskorak. To može vidjeti svatko tko poznaje loborski kraj – rekao je načelnik Smetiško. Za najveću investiciju u svom mandatnom razdoblju smatra višenamjensku sportsku dvoranu koja je otvorena pretprošle godine i čija je vrijednost oko 10 milijuna kuna. - Drugi najveći infrastrukturni zahvat je izgradnja i uređenje centra: fontane, pristupnih cesta, promijenjene su cijevi Zagorskog i lokalnog vodovoda, električni vodovi zamijenjeni su podzemnim, te je nanovo presvučen asfaltom centar

mjesta. U konačnici ta je investicija kojom je dobiveno novo ruho centra stajala 5 milijuna kuna. Asfaltirano je i oko 20 kilometara nerazvrstanih cesta, napravljen je glavni vod Zagorskog vodovoda od Lobora do osnovne škole u Petrovoj Gori, napravljen novi most u Markušbrijegu, jedan u Loboru, dok jedan čeka svoju rekonstrukciju – rekao je načelnik. Trenutno je u izgradnji nogostup od Vinipotoka do Vojnovca, a dosad je napravljeno oko pet kilometara odvodnje s nogostupom i kanalizacijskim cijevima.

Održivi projekti

Unutar četiri godine općina Lobor planira izgraditi dječji vrtić. Naravno, kao i sve, i općinu Lobor omelo je recesijsko vrijeme. Načelnik se nada da će s koncem ove godine to razdoblje završiti i da će doći bolja vremena kako bi mogli nastaviti s razvojnim projektima. - Jedan od važnih projekata koji je dao rezultate je pokretanje programa ‘’Pomoć u kući starijim osobama i ‘’Dnevni boravak za starije osobe’’. Dnevni boravak je jedini boravak takvog tipa u cijeloj Krapinsko-zagorskoj županiji, čiji je nositelj Općina Lobor u suradnji sa susjednim Općinama Mače, Mihovljan, Novi

Golubovec, Grad Zlatar, Zlatar Bistrica i Konjščina. Na području općine djeluje veliki broj udruga, sve aktivne i sa značajnim rezultatima na svom području. Na njih smo posebno ponosni i to nas čini prepoznatljivim – smatra Smetiško. Pokazalo se kako male općine najviše brinu o natalitetu. Načelnik kaže kako je Općina Lobor među prvima uvela darivanje novorođenčadi. Loborske bebe darivaju se zlatnim privjeskom s grbom Općine i s 2.000 kuna. Stipendiraju se srednjoškolci i studenti, sa slabijim materijalnim uvjetima.

Velike firme

Na području općine ne djeluju velike firme. – Najveća firma je Zavod za psihički bolesne odrasle osobe Lobograd koji zapošljava 130 djelatnika, firma Bezak koja je zapošljavala 80 djelatnika, ali s obzirom na krizu čije su posljedice osjetili nekolicina zaposlenika je na čekanju, a neki su otpušteni. Na loborskom području registrirane su i tri građevinske firme koje zapošljavaju oko dvadesetak ljudi. Ostatak stanovništva radi u Zagrebu ili okolnim mjestima – rekao je loborski načelnik. Zaposlenost do prije šest mjeseci bila je jedna od boljih u

Zagorju: 61 nezaposleni na 1.000 zaposlenih. Sada se ta brojka povećala na 110 nezaposlenih. Smanjenje te brojke načelnik vidi u skorom pokretanju djelatnosti u bivšoj tvornici opeke, tzv. Ciglani koja je nekad slovila za najveću firmu u ovom kraju. - Pogon s novom djelatnošću trebao bi se pokrenuti krajem travnja ili početkom svibnja i za početak zapošljavati dvadesetak ljudi, dok bi se kasnije širenjem proizvodnje ta brojka povećala. Za tešku industriju Lobor i nema preduvjeta – govori Smetiško. Ne grade ni gospodarsku zonu kao većina jedinica lokalne samouprave. U Prostornom planu općine imamo rezervirano područje za poslovnu zonu, a praktički možemo reći da je na neki način i koristimo. Na tim područjima već i jesu firme. To su bivša Prvomajska, danas pogoni firme Bezak, bivša Ciglana i područje u Petrovoj Gori gdje radi firma EMSI – kaže načelnik.

Turistička meka

U budućnosti Lobor njezin načelnik vidi kao turističku ‘’meku’’, naravno svjestan kako će trebati godine ulaganja i razvijanja da se postignu konačni rezultati i efekti. Ponajviše u razvoju

seoskog turizma. - Za prihvat turista trebalo bi imati smještajne kapacitete, a na području Lobora i susjednih općina ih nema. Najbliži je hotel u Mariji Bistrici – rekao je Smetiško. Loborci su zaintersirani za taj vid turizma pa su neki već digli kredit i grade seoska gospodarska imanja, a postoji i interes za gradnju hotela u Šipkima. I vjerski turizam ima budućnost u Loboru. Bogata arheološka otkrića koja su bila stoljećima skrivena ispod crkve Majke Božje Gorske svjedoće o bogatoj povijesti crkve i života na tom mjestu. U planu je i otvaranje muzeja. Lobor neće osnivati Turističku zajednicu u klasičnom smislu, već turističko društvo koje bi imalo zaposlenog vodiča ili volontera koji bi se prihvatio posla i koji bi određenoj grupi entuzijasta obezbijedio turističkog vodiča i slično.

Janine kao brend

‘’Janine’’ je manifestacija kojoj Lobor slavi Dan općine i župe sv. Ane, koje je postalo već brand, a nudi različite sadržaje kroz cijeli srpanjski tjedan. - Prerasla je u regionalne okvire, pa se prošle godine u sklopu te središnje manifestacije održao i Loborfest, festival međunarodnog karaktera. Off road

Sličice z bregov

broj 332 / 26.02.2010.

Loborfest

Arheološke iskopine ispod crkve Majke Božje Gorske

KALENDAR DOGAĐANJA Sokolana

Siječanj: Vincekovo Veljača: Loborski Fašinjek Ožujak: Dan žena Travanj: Uskrsni tjedan Svibanj: Prvomajska budnica Lipanj: Off road utrke Duhovi

Srpanj: Janine - kulturno, športsko, zabavna manifestacija Kolovoz: Turnir domovinske zahvalnosti Studeni: Martinje Prosinac: Božićni i novogodišnji koncert Templar

MATOŠA OTKRIT ĆE I TURISTI atrakcija-utrka terencima također se održava u sklopu Janina, a krenula je još krajem devedesetih, odnosno 1997. i 1998. kada je u Loboru održana međunarodna off road utrka. Off road će Lobor ponuditi turističkim agencijama s područja Krapinskozagorske županije koji su jako zainteresirane, tako da će i to u budućnosti biti dio turističkog kolača općine – kaže načelnik o turističkim planovima. Općina ima i svoje informativno glasilo ‘’Loborski glasnik’’ koji se izdaje već šestu godinu za redom, izlazi dvaput na godinu, a sve rade vlastitim snagama od grafičkog dizajna do pripreme. Dvorac Loborgrad

Loborske mažoretkinje i limena glazba

UDRUGE Crkva Majke Božje Gorske

Sportska dvorana

DVD Lobor, Športsko društvo Lobor, LD ‘’Oštrc’’ KUD Lobor, Loborske mažoretkinje, Športsko ribolovno društvo ‘’Pastrva’’, Udruga vinara i vinogradara ‘’Kliet’’, Udruga žena Lobor, GIUPPUC KZŽ, LOHUUD,

Off Road

Zipka, SK Velika, Off road, Franjo Horvat Kiš, Viteško društvo Svetog Križa, Zagaj, Loborsko ekološko društvo, Loborska mladež – LOM, Vihor, Etno flora šumi Vojnovec II, Pletara, Javor, Loborfest, Prava udruga mladeži – PUK, Moto klub Black Crows, Sveta Ana

vodič

broj 332 / 26.02.2010.

događanja • izložbe • koncerti • manifestacije • restorani • toplice • seoski turizam • info MARIJA BISTRICA

POSJETITE KRAPINA

Muzej evolucije i nalazište pračovjeka “Hušnjakovo” Tel: (049) 371 491 Radno vrijeme: od 9.00 do 15.00 sati

DESINIĆ

Dvor Veliki Tabor

Svetište Majke Božje Bistričke

Gastro patrola

MISE •PONEDJELJAK - SUBOTA u 10.30 sati i 18.00 sati •NEDJELJA u 7.30 sati, 9.00 sati, 11.00 sati i 16.00 sati

Tjedna TOP ponuda

Dogodit će se...

SEOSKI TURIZAM

PETAK, 26.2.

Seoski turizam “Lojzekova hiža” smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado posječivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden. “Lojzekova hiža”, Gusakovec 116, 49245 Gornja Stubica 049 469 - 325, 098 250 - 592, www.lojzekovahiza.com

OROSLAVJE Dom kulture, 20 sati: LET 3 ZABOK Multimedijalni centar (kino dvorana), 20 sati: koncertna promocija albuma “ZAGORJE BLUES“ Tomislava Golubana uz goste (Lidija Bajuk, Miroslav Evačić, Adam Končić, Kvartet Gubec…)

Kozjak bb, Sv. Križ Začretje Tel: 049/228-800; Mob: 098/555-414; krunoslav.svigir@kr.t-com.hr

Doživite doživljaj i ukuse vaših predaka u novosagrađenom objektu obitelji Radovečki, gdje se osim zaboravljenih jela i misne kapljice možete odmoriti uz cvrkut ptica, gdje dan odiše svježinom utopljen u zelenilu okolnih livada i šuma Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

IZLOŽBE

Dvor Veliki Tabor zatvoren je za posjetitelje zbog restauratorskih radova.

KRAPINA Galerija grada: izložba fotografija Davora Curića “Posljednja oaza”

PREGRADA

KONJŠČINA Srednja škola, predvorje: izložba slika Dominika Krajačića

Muzej grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tuđina” Tel: 049 376 122 Radno vrijeme:

Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 web: www.zelenjak.com “Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

GORNJA STUBICA Galerija Lipa: izložba članova likovne sekcije “Josip Kaltnecker” KUD-a Zabok

UGOSTITELJSTVO I SEOSKI TURIZAM Druškovec Humski 83/2; Hum na Sutli Tel: 049/ 340 590; 049/ 340 182; www.humskaklet.com Volite li osjećaj zelenila i mira dođite kod nas gdje se u toplini i ugođaju prostora uz kvalitetna domaća jela i pića možete veseliti, dobro zabaviti i opustiti. Prostor i smještaj pogodan je za organiziranje svadbi, proslava rođendana i raznih veselica. Organiziramo održavanje seminara i poslovnih sastanaka. Ugodno se provedite u našem društvu u domaćem i toplom ambijentu! Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

Muzej seljačkih buna: izložba „Od ulomka do rekonstrukcije“ MARIJA BISTRICA Dom kulture: izložba slika „Krajolici Lijepe naše“ Blaženke Pleše

Stara škola, Mirkovec 16. Sv. Križ Začretje / www.stara-skola.hr / info@stara-skola.hr / Tel: 049/228 091 / Fax:049/228 904 / Smještajno ugostiteljski objekt “Stara škola“ kroz ponudu proizvoda i usluga promovira običaje i osobitosti lokalne zajednice, gastronomsku ponudu Zagorja temeljenu na suvremenim nutricionističkim zahtjevima te ekološkom analizom odabranih namirnica i načina pripreme. Nudimo Vam i smještaj u pet soba i dva apartmana, organizaciju raznih eventa u višenamjenskoj dvorani, te uskoro i mogućnost opuštanja u saunama,raznim sportskim sadržajima i lijepom zagorskom krajoliku.

Rimokatolički kalendar

•OŽUJAK •

KUMROVEC

(MART, GREGURJEVŠČAK, SUŠEC, PROTULJETNJAK)

Muzej “Staro selo”

PETAK, 26.2. Aleksandar; Sandra; Branimir

Tel: (049) 225 830

SUBOTA, 27.2. Donat Zadarski; Gabriel od Žalosne Gospe

Radno vrijeme: svakog dana od 8.00 do 16.00 sati

NEDJELJA, 28.2. 2. KOR. NEDJELJA; Roman; Teofil

S V. K R I Ž Z AČ R E TJ E

Dvorac Začretje

PONEDJELJAK, 1.3. Albin; Hadrijan; Jadranko: Zoran UTORAK, 2.3. Janja; Čedomil; Iskra

Radno vrijeme: Dvorac se može posjetiti uz prethodnu najavu, gsm: 098 171 1118, e-mail: mfloegel@pharma.hr

SRIJEDA, 3.3. Kunigunda; Marin; Kamilo; Anzelmo ČETVRTAK, 4.3. Kazimir; Eugen; Natko

“Kozjak”

KLET

26.veljače

VEL. TRGOVIŠĆE

Predstavljanje zbornika s ‘Tuđmanovih dana’

pćina Veliko Trgovišće i Organizacijski odbor stručnoznanstvenoga skupa „Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća“ organiziraju u petak 26. veljače promociju Zbornika radova s drugoga skupa, koji je održan uz Dan općine u svibnju prošle godine. Promocija će se održati u Spomen školi „Dr. Franjo Tuđman“ u 18 sati, a zbornik će predstaviti

načelnik Zdravko Vutmej, voditelj organizacijskoga odbora dr. Milan Vuković, dr. Đuro Vidmarović i izvršni urednik Nenad Piskač. U prvome je zborniku bilo zastupljeno 11 radova sa stručno-znanstvenog skupa iz 2008. godine, čime se ova manifestacija otvorila prema političkoj i znanstvenoj javnosti s osnovnom namjerom da se na znanstveni način istraže zbivanja iz bliže

i daljnje hrvatske povijesti i Domovinskoga rata, kao i da se pravilno vrednuje rad dr. Franje Tuđmana kao znanstvenika. Zbornik radova 2 (2009.) donosi na 378 stranica 16 priloga podijeljenih u tri poglavlja: Hrvatska povijest od 1990. i Domovinski rat, Hrvatska povijest 20. stoljeća i Hrvatska povijest kroz stoljeća. (Nikolina Sokalić)

vodič

broj 332 / 26.02.2010. 25.ožujka

KRAPINA

25.ožujka

PREGRADA

Poziv za izradu pisanica Prva “Obrtnička noć”

ovodom uskršnjih blagdana, Galerija grada Krapine već tradicionalno priprema prigodnu izložbu pisanica koja će se otvoriti 25. ožujka. Na izložbi svojim radovima odnosno pisanicama izrađenim u različitim tehnikama mogu sudjelovati učenici osnovnih i srednjih škola, likovni umjetnici te pojedinci koji se bave oslikavanjem i izradom pisanica. Pisanice mogu biti izrađene i od drva, keramike ili nekog drugog materijala, a ne samo od prirodnih jaja. Primjenjive su sve tehnike izrade od arhaičnih poput pisanja voskom, bojanja kistom, lukom, krep papirom i drugo, pa do modernih izrada iz različitih materijala i u različitim tehnikama. Kako bi izložbu obogatili različitim sadržajem, a vezano uz najveći kršćanski blagdan Uskrs, organizatori predlažu temu Križnog puta koja može biti realizirana slikarski ili kiparski. Radovi nemaju funkciju natjecateljskog karaktera već želju da se prikažu različite tehnike oslikavanja jaja, a svi radovi, koji moraju biti dostavljeni u Galeriju grada Krapine najkasnije do 18. ožujka 2010. godine, bit će izloženi. (Ksenija Petek Belošević)

05.ožujka

ZABOK

Humanitarna zabava

druga za borbu protiv raka «Zlatno srce» i Gradska organizacija umirovljenika Zabok u petak, 5. ožujka organiziraju tradicionalnu veliku humanitarnu zabavu povodom Međunarodnog Dana žena. U sklopu programa održat će se aukcija slika, ples srca, prodavat će se i prigodna tombola i izabrati najbolji plesni par, a na kraju slijedi zakuska za posjetitelje. Humanitarna zabava održat će se u zabočkoj Osnovnoj školi “Ksavera Šandora Gjalskog”, s početkom u 18 sati, a cijena ulaznice je 40 kuna. Bračne parovi uz jednu kupljenu ulaznicu dobivaju drugu gratis, dok je za djecu ulaz slobodan. Prikupljena sredstva namijenjena su kupnji medicinske opreme za Opću bolnicu Zabok. (mf)

druženje obrtnika Pregrade, Huma na Sutli i Desinića, priređuje u petak (26. veljače) u 19. sati u pregradskom restoranu «As» svoju prvu «Obrtničku noć», s ciljem da se njeni članovi sa supružnicima druže i zabavljaju uz bogat humorističko glazbeni program kojeg će izvoditi sami obrtnici i članovi glumačke družine «Kmet» s pjevačem Krunom Jazbecom. U službenom dijelu «Obrtničke noći» bit će podijeljena priznanja za 20, 25, 30 i 35 godina uspješnog rada u obrtništvu i članstva u Udruženju, kao i svim predsjednicima Udruženja koji su bili na toj funkciji od 1978. godine do danas. U humanitarnom dijelu zabave, prikupljat će se sredstva za pomoć Martini Antolić iz sela Vojsak kod Pregrade, koja mora na skupu operaciju srca u Švicarsku. (I. Šućur)

POSJETITE GORNJA STUBICA

Muzej seljačkih buna Tel: (049) 587 881, suvenirnica: (049) 587 889 Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati

KLANJEC

HUMANITARNA AKCIJA ZA POMOĆ MARTINI ANTOLIĆ

Galerija Antuna Augustinčića

artina Antolić rođena je 11.11.1985. god. u Pregradi. Živi u selu Vojsak, udata je i ima dijete od 4 godine. Boluje od teške srčane bolesti, ima rupu u srcu, (koja je svakog dana sve veća), a ti problemi s cirkulacijom svakog dana sve više oštećuju i pluća, te joj je nužno potrebna operacija da ne bi došlo do potrebe transplantacije srca i pluća. Nakon dvije godina obijanja pragova mnogih hrvatskih bolnica, rješenje njezinih zdravstvenih problema pronađeno je jedino u Univerzitetskoj klinici u Zurichu u Švicarskoj. S obzirom na velike troškove liječenja u Švicarskoj molimo sve ljude dobre volje i velikog srca da POMOGNU NAŠOJ MARTINI. SVAKA JE POMOĆ DOBRO DOŠLA, ALI JE POTREBNA ODMAH I SADA. HVALA!

DONACIJE U KUTIJAMA BISTRO AS ILI Ž - R: 2360000-3114328019

poljoprivreda

Tel: (049) 550 343 Radno vrijeme: svakog dana od 9.00 do 17.00 sati

ZABOK

Etno zbirka “Zagorska hiža” Dubrava Zabočka, Zabok

Radno vrijeme: Posjet uz prethodnu najavu: 049 221 308 099 693 87 18

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Sadnja i uzgoj kivija I

ako je kivi biljka umjerenijih klimatskih područja s blagim zimama i toplim i vlažnim ljetima, unazad nekoliko godina sve više se pojavljuje i kao interesantna voćna vrsta za uzgoj i u našim krajevima. Za sada najvećim se djelom sadi na okućnicama u grupama od nekoliko pojedinačnih biljaka dok su intenzivni proizvodni nasadi još rijetki. Kiviju najviše odgovara lagano i hranjivim tvarima bogato zemljište neutralne do slabo kisele reakcije. Prije nego krenemo na planiranje mjesta sadnje i same nabave sadnica bitno je istaknuti da je kivi dvodomna biljka, odnosno postoje ženske biljke koje daju plod i muške koje ih oprašuju. Stoga na svakih 4-6 posađenih ženskih biljki moramo

posaditi jednu mušku biljku. Od ženskih biljaka najčešće se sade sorte Hayward (vrlo krupnih plodova) i ranija, rodnija ali nešto sitnija sorta Abbot, dok se kao oprašivači koriste sorte Matua i Tomura. Rasadnici i vrtni centri obično ne prodaju pojedinačne biljke nego se nude kompleti tzv. obitelji koju čini određeni broj ženskih i muških biljaka. Kivi je preporučljivo saditi u jesen ili u rano proljeće. Iako je jesenska sadnja po mnogim pokazateljima bolja više se prakticira proljetna. Kako se sadnice ove biljke najčešće uzgajaju u plastenicima nije najbolje žuriti sa preranom sadnjom u proljeće jer temperaturna razlika između plastenika i vanjskih uvjeta može štetiti sadnici. Isto tako kivi se

mora saditi na mjesto gdje mu tijekom ljeta možemo osigurati zalijevanje, odnosno navodnjavanje. Optimalno pripremljeno tlo od velike je važnosti za uspješnost sadnje. Sadnice se ne sade u smrznuta, premokra tla i za vrijeme vjetrovitog vremena. Šok biljaka zbog sadnje je svakako manji ako imamo sadnice s korjenovom grudom tj. one koje su uzgojene u kontejnerima. Sadnice je najbolje posaditi ubrzo nakon što su kupljene. Veličina sadne jame neka bude dubine 30 cm i 30 cm širine, odnosno ne sadimo je dublje ili pliće od veličine kontejnera. Kod preduboke sadnje riskiramo da nam se sadnice slabije razvijaju, a kod preplitke sadnje biljka može trpjeti zbog suše ili može biti izvr-

nuta uslijed jačih vjetrova. Na dno iskopane jame daje se kompost ili zemlja za sadnju dok se manja količina mineralnog gnojiva može baciti po rubovima jame. Korijenje zatim ravnomjerno rapoređujemo po dnu jame i nasipamo kvalitetnom zemljom. Na gornji sloj možemo dodati i dio zrelog stajskog gnoja. Kako je kivi biljka penjačica, potrebno je prije ili odmah nakon sadnje postaviti armaturu od stupova i žice. Hobi proizvođači najčešće se koriste sa drvenim ili betonskim stupovima na koje se pričvrste pocinčane ili plastične žice promjera 3 do 3,5 mm. Sadnice se obično već prve godine nakon sadnje saviju i vežu uz prvu žicu. Tada, tijekom ljeta na savijenom mjestu potjeraju nove mladi-

ce od kojih se jedna veže na suprotnu stranu od one savijene dok se druga pušta da slobodno raste do druge žice gdje će se na isti način formirati ponovo dva kraka. Biljka je vrlo lomljiva i već manji vjetar može joj polomiti izboje. Zbog toga je neophodno redovito vezanje kako biljka raste. Često se kod kivija zbog pomanjkanja raznih mikroelemenata javlja-

ju različite kloroze na lišću. Do kloroze može doći zbog manjka pojedinih elemenata u tlu ili zbog antagonizma između pojedinih elemenata. Ovo znači da prevelika koncentracija jednog hraniva može biljci onemogućiti primanje drugog hraniva. Sve to znači da kod redovne gnojidbe moramo biti pažljivi da se ne naruše optimalni odnosi među elementima.

IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje

Gnojivo za kivi

23,50 kn

Vinum komplet

109,00 kn

Škare za grane teleskop

55,48 kn

rtv prilog

broj 332 / 26.02.2010.

PETAK

TJ E D N A V I Z I TA

NOVO STARO VRIJEME

nedjelju navečer skoro sam pao sa stolice kad je Jakov Fak bio blizu nove medalje, ali definitivno je to napravio Ivica Kostelić drugim srebrom na drugoj Olimpijadi… ali ostao sam sjediti na podu i valjati se od histeričnog smijeha kad je počeo „Red carpet“ i Ante Gotovac počeo čitati (on zna čitati?) ulomke iz svoje knjige „Vrag“ (kako maštovit odgovor na knjigu „Anđeo“ Simone Gotovac). Stvarno bizarna nedjeljna TV večer, pogotovo ako ostanete budni skoro do jutra, gledajući najbolji hokej na svijetu, između Amerikanaca i Kanađana. I Kanađani su dugo ostali budni, ne vjerujući kako im „pak“ ne ulazi u američki gol, nakon toliko upućenih udaraca dok Miller brani ko lud. Istoimeni skijaš prepriječio se na putu Ivici Kosteliću do zlata u kombinaciji, no tko bi lud tražio od bilo kojeg skijaša (pa i on sam) iz kruga favorita na Olimpijadi išta osim osvajanja medalje, kakvog god ona bila sjaja. Također je bilo zgodno podsjetiti se na dokumentarac „Novo novo vrijeme“ Rajka Grlića i Igora Mirkovića, koji su napravili odličnu stvar upriličivši, nakon 10 godina, ponovno gledanje u zagrebačkom kinu Europa zajedno sa (još živućim) akterima filma, uz nove komentare na licu mjesta, prije i poslije emitiranja. Naravno da Ivanu Jakovčiću nije bilo lako sve to gledati, pogotovo nekoliko dijelova gdje su on i Radimir Čačić (pa

Piše: Darko Ciglenečki (TV MANiac) i pokojni Vlado Gotovac) sigurni da Stipe Mesić neće osvojiti više od 4 do 10 posto (u jeku kampanje to su prebacili na 20 posto) glasova te da će tadašnja „četvorka“ podržati jačeg kandidata - Zlatka HSS Tomčića. Nažalost, iako odlično zamišljen, nastavak filma „Novo novo vrijeme – deset godina poslije“, u kojem su pratili Stjepana Mesića (jer ga u prvom filmu skoro i nema do kraja) u zadnjim danima predsjednikovanja nije toliko upečatljiv. Ima odličnih momenata, poput puštanja predsjedničke suze na pojavu Račana na ekranu, komentiranja da je Milan Bandić trebao izaći na izbore sa sloganom „Moje prezime - moj program“… te izjava Mesića (sa morem suradnika,

PONEDJELJAK 05.40 Najava programa 05.45 Mir i dobro 06.15 Drugo mišljenje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.09 Dolina sunca, telenovela 09.51 Vijesti iz kulture 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Prvi kontakt, dok. film 11.10 Treća dob, emisija za umirovljenike 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom,telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.32 Dora 2010.-“Moja draga”, Giuliano i “Bez tebe”, vokalna skupina Rivers 14.40 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 15.35 Direkt 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Dodjela nagrade Zlatna kuna, prijenos 21.45 Potrošački kod 22.25 Otvoreno 23.20 Vijesti 23.35 Poslovne vijesti 23.40 Vijesti iz kulture 23.50 Na rubu znanosti 00.45 Zvjezdane staze 01.30 Dora 2010. 01.35 Dr. House 5, serija 02.20 Pregovarači, srija 03.05 Prvi kontakt, dok. film 04.05 Skica za portret 04.10 Direkt 04.35 Potrošački kod 05.05 Oprezno s anđelom,telenovela

za ogromnim stolom) nakon proglašenja rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora: „Morat ćemo uštimati klavir“! I sam Mesić iznio je krivu procjenu - očekivao je Hebranga u drugom krugu izbora! I sam prijenos inauguracije novog nam predsjednika nije mogao bez „highlightsa“ – vikanja iz publike bivšem premijeru da je lopov, a prijenos primopredaje dužnosti uz simpatičan protokolarni gaf kad su Mesić i Josipović skoro izašli van zgrade, bez obraćanja novinarima, da bi se ipak vratili. Kao da je sve nagovijestilo teški prvi tjedan novog predsjednika i obrušavanje medija na neke od novih savjetnika. „Mamutica“ je nastavila tamo gdje je stala nakon vrlo solidne prve sezone i možemo reći da imamo još jednu uspjelu krimi seriju (nakon „Dobrih namjera“). U prvoj sezoni svaka je epizoda nudila jednu zaokruženu priču, dok je sad gledamo u dva dijela. Termin srijedom možda i nije najbolje odabran, s prijenosima euro nogometnih utakmica teško će se bosti. Tema prve priče je ultrasuvremena: ratni profiter koji se nalazi u novčanim teškoćama, a mora isplatiti bivšeg ortaka koji je izašao iz zatvora te se nositi sa svojom ženom koja je itekako umočena u sve. Najbolju dijagnozu dala je Jelena (Ecija Ojdanić), koja je i sama u problemima sa svojom tvrtkom, kojoj također ne plaćaju napravljen posao: „Svi se sad vade na recesiju!“

01. ožujka 2010. 06.45 Najava programa 06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Evergreen 11.55 Glazbeni specijal 12.25 Prijatelji 8, humoristična serija 12.45 Happy Hour, hum. serija 13.05 Program za djecu i mlade 14.08 Kod Ane 14.25 Zvjezdane staze 15.10 Na rubu znanosti 16.00 ZOI: Svečano zatvaranje 17.00 ZOI: Hokej na ledu-finale 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija za mlade 20.15 TV Bingo Show 21.10 Bitange i princeze, hum. serija 21.50 Vijesti na Drugom 22.05 Dr. House 5, serija 22.55 Osobni broj, ruski film 00.40 Pregovarači, serija 01.25 Glazbeni specijal

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Flipper, igrani film 22:50 Vijesti 23:05 Nestali, serija 00:05 Seinfeld, serija 00:35 Bračne vode, serija 01:05 Post mortem, serija 02:05 Vidoviti Milan, tarot show 03:05 Zarobljeni u magli, igrani film 04:40 Post mortem, serija 05:25 Seinfeld, serija 05:50 IN magazin

07.10 Krava i Pilić, crtana serija 07.35 Miffy, animirana serija 07.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.35 Astro show, emisija 10.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 11.15 Pod istim krovom, humoristična serija 11.40 Dadilja, humoristična serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 20.00 Specijalist, igrani film, akcijski triler Nekada CIA-in stručnjak za eksplozive, Ray Quick (Sylvester Stallone) danas je profesionalni ubojica. 21.55 Nemoguća misija, igrani film, akcijski 23.50 Vijesti, informativna emisija 00.05 Reži me, dramska serija (dvije epizode) 01.40 Astro show, emisija

05.50 Najava programa 05.55 Trenutak spoznaje 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska

Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Ekspedicija Jangce: Zmajev rast, dokumentarna serija 10.41 Ekspedicija Jangce: Zmajev dah, dokumentarna serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom,telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.32 Dora 2010.-“Vol or ne vol”, Valungari i “Ti me ne zaslužuješ”, Doris Teur 14.40 Glas domovine 15.05 Drugo mišljenje 15.35 Znanstvena petica 16.10 Hrvatska uživo 17.50 Iza ekrana 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Predsjednik Franjo Tuđman Stvaranje hrvatske države: Ne dopustimo ponavljanje kobnih grešaka prošlosti, dok. serija 21.05 Šerif u New Yorku, američki film 22.40 Lica nacije 23.35 Vijesti 23.50 Poslovne vijesti 23.55 Vijesti iz kulture 00.05 Posebni dodaci, emisija o filmu 00.55 Dora 2010.-“Vol or ne vol”, Valungari i “Ti me ne zaslužuješ”, Doris Teur 01.05 Those Foolish Things, film 02.40 Vip Music Club LP 05.05 Oprezno s anđelom,telenovela

26. veljače 2010.

osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.14 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Blaga svjetske civilizacije, dokumentarna serija 11.10 Danny na moru 2, dok. serija 11.40 Kulturna baština 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom,telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.32 Dora 2010.-“Moja ljubav jedina”, Dražen Žanko i “Zadnja kap života”, grupa Viva 14.40 Među nama 15.35 Svetomarske špice, emisija pučke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pustinje svijeta: Namib, dokumentarna serija 21.20 Poslovni klub 22.00 Otvoreno 22.55 Vijesti 23.10 Poslovne vijesti 23.15 Vijesti iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze, serija 01.05 Dora 2010. 01.10 Zločinački umovi 3, serija 01.55 Pregovarači, serija 03.25 Danny na moru 2, dok. serija 03.50 Skica za portret 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Oprezno s anđelom,telenovela

crtana serija

Hrvatskog sabora 13.25 Vip Music Club 13.55 Puni krug 14.10 Izazovi: Hanina oklada, njemački dok. film za mlade 14.25 TV vrtić-Naočale 14.57 Kod Ane 15.10 Posebni dodaci, emisija o filmu 16.00 ZOI: umjetničko-klizanje 17.15 ZOI: nordijska-kombinacija 17.45 ZOI: skijaško trčanje, snimka 18.15 ZOI OLIMP 18.55 ZOI Vancouver 2010.: Slalom (Ž), prijenos 20.05 ZOI OLIMP 20.30 ZOI: Snowboard (Ž), 21.00 ZOI: hokej na ledu-polufinale 22.10 ZOI OLIMP 22.25 ZOI: Slalom (Ž) 23.15 ZOI: hokej na ledu-polufinale 23.30 ZOI OLIMP + pregled dana 00.00 ZOI: Bob-četverosjed, snimka 00.45 ZOI: Biatlon, snimka 02.30 ZOI: Alpsko skijanjeslalom, snimka 03.25 ZOI:: Hokej na ledu

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana erija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 09:40 Tata i zetovi, serija 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Provjereno, info.magazin 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Oluja, igrani film 23:10 Operacija Pandora, igrani film 01:05 Točka bez povratka, igrani film 02:50 Vidoviti Milan, tarot show 03:50 Uljez, igrani film 05:25 Naši najbolji dani, serija 06:10 IN magazin

UTORAK 05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o

07.25 Pink Panther,

06.50 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 Prijenos sjednice

07.40 Miffy, animirana serija

07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija

08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija

09.10 Astro show, emisija

11.15 Pod istim krovom, humoristična serija

11.45 Dadilja, humoristična serija

12.15 Kralj Queensa, humoristična serija

12.45 Exkluziv, magazin

13.00 Večera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 13.50 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.10 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.05 Pod istim krovom, humoristična serija 17.30 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 Otporni na metke, igrani film, akcijska komedija 21.25 Shaft, igrani film, akcijski 23.15 Vijesti, informativna emisija 23.25 Astronautova žena, igrani film, znanstveno-fantastični 01.10 Otporni na metke, igrani film, akcijska komedija 02.30 Astro show, emisija

02. ožujka 2010. 06.55 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 P.D.James, serija 10.45 Hirovite rode, francuski film 12.40 Dokuteka-Koraci, dok. film 13.15 Prijatelji 8, humoristična serija 13.35 Happy Hour, hum. serija 13.55 Kod Ane 14.10 Koga briga 14.40 TV vrtić 15.15 Zvjezdane staze: 16.05 Drugi format 16.55 Najbolji trenuci ZOI 2010. 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 2, serija za mlade 20.15 Ciklus antifašističkog filma: Sophie Scholl-Posljednji dani, njemački film 22.15 Vijesti na Drugom 22.35 Zločinački umovi 3, serija 23.25 Fawlty Towers 1, hum. serija 00.00 Pregovarači, serija

07.15 Krava i Pilić, crtana serija

07.40 Miffy, animirana serija

07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija

08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija

09.15 Astro show, emisija

11.20 Pod istim krovom, humoristična serija

11.50 Dadilja, humoristična serija

12.20 Kralj Queensa, humoristična serija

12.45 Exkluziv, magazin

13.05 Večera za 5, lifestyle emisija

13.55 Drugo lice, telenovela

14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode)

16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija

16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Metro, igrani film (12)* 23:15 Vijesti 23:30 Nestali, serija 00:30 Seinfeld, serija 01:00 Bračne vode, serija 01:30 Post mortem, serija 02:30 Vidoviti Milan, tarot show 03:30 Nešto o Adamu, igrani film 05:20 Post mortem, serija 06:05 Seinfeld, serija

17.10 Pod istim krovom, humoristična serija

17.35 Dadilja, humoristična serija

18.00 Kralj Queensa, humoristična serija

18.30 Vijesti, informativna emisija

18.55 Exkluziv, magazin

19.05 Večera za 5, lifestyle emisija

20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show

22.05 Što muškarci žele, igrani film, kriminalistička komedija

23.45 Vijesti, informativna emisija 23.55 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantastična serija

00.40 Grad uragana, kriminalistička serija

01.30 Reži me, dramska serija (dvije epizode)

03.15 Astro show, emisija

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 25

broj 332 / 26.02.2010.

HIŽA - od A do Ž PRILOG

zagorskog lista, O UREĐENJU PROSTORA, GRAĐENJU I NEKRETNINAMA, BROJ 12, 26.02.2010.

TEMA BROJA:

Suha gradnja • IZ GRUNTA I KATASTRA • PRAVNI SAVJETI • INTERIJERI • VIJESTI • TEMA BROJA: SUHA GRADNJA • FOTO OGLASNIK NEKRETNINA

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010.

zagorskilist

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA

Uvodnik Poštovani čitatelji, U ovomjesečnom izdanju priloga o uređenju, građenju i nekretninama „Hiža od A do Ž“ Zagorskog lista za temu smo izabrali suhu gradnju koju u zadnje vrijeme opisiju kao gradnju dvadeset i prvog stoljeća. Jedna od pretpostavki je da će u ovom stoljeću koje je većim djelom pred nama ovakav način gradnje sve više i više dolaziti do izražaja. Svi znamo što su gips ploče i otprilike na koji se način mogu koristiti. Temeljitije o primjeni istih za vas u ovom prilogu pišu stručnjaci s toga područja. U „Regulama“ pišemo o tome o kapari i oslobođenju od plaćanja poreza na promet nekretnina. Tu je još i barometar cijena nekretnina u našoj županiji i najopširniji tiskani fotooglasnik, trenutno za kupnju raspoloživih nekretnina u našoj županiji koji se je već ustalio u ovom prilogu. Kako se Zagorski list svojim posebnim odjelom bavi i posredovanjem u prometu nekretnina neka vas ne zbuni što se neki od telefonskih brojeva ispod ponuđenih nekretnina u fotooglasniku nekretnina ponavljaju. Naime, to su brojevi naših agenata koje s potpunim povjerenjem možete nazvati ukoliko želite nešto prodati ili kupiti na području naše županije. Uz nas važne odluke ne moraju biti stresne. Pišite nam i dalje na adresu navedenu u impresumu ispod ovog uvodnika kako bi sljedeći prilog prilagodili u još većem obimu vašim potrebama. Ugodno čitanje. Uredništvo Priloga „HIŽA od A do Ž“

Impresum: GLAVNI UREDNIK ZAGORSKOG LISTA: Ljiljana Pavlina UREDNIK PRILOGA: Goran Vrgoč KONTAKT ZA SAVJETE: marketing@zagorski-list.net anamarija@zagorski-list.net 049/222 235 KONTAKT ZA OGLAŠAVANJE: 049/222 095, 049/222 035 marketing@zagorski-list.net

Suha gradnja Ovim načinom gradnje, odnosno završnih građevinskih radova, možete potpuno individualno kreirati vaš interijer prema vlastitim željama ili ideji arhitekta zbog visoke plastičnosti materijala i velike mogućnosti kombiniranja oblika i vrsta gips elemenata.

uha gradnja gotovo da bi se mogla staviti pod rubriku završni građevinski radovi jer se suha gradnja manje – više odnosi na neke manje radove i zahvate u graditeljstvu, kao što su zidovi, prezidi, spušteni stropovi. Izvode se od laganih materijala, a suha gradnja osim zidova i spuštenih stropova podrazumijeva i još neke stvari kao što su suhe glazure za izravnavanje podova. Suha gradnja ima sve značajniji udio u gradnji stambenih i poslovnih objekata i za suhu gradnju kažu da je snaga gradnje za dvadesetprvo stoljeće Pitate se koji su razlozi? Ovim načinom gradnje, odnosno završnih građevinskih radova, možete potpuno individualno kreirati vaš interijer prema vlastitim željama ili ideji arhitekta zbog visoke plastičnosti materijala i velike mogućnosti kombiniranja oblika i vrsta gips elemenata. Postiže se dobra toplinska i zvučna

izolacija i bitna karakteristika je brzina montaže. Gips je prirodni i biološki ispravan

materijal pa je preporučljiv i zbog zaštite zdravlja ljudi. Suha gradnja se izvodi od laganih materijala, a podrazumijeva zidove, prezide,

spuštene stropove, suhe glazure za izravnavanje podova... Gipsano-kartonske ploče: jedro

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 27

broj 332 / 26.02.2010.

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA ploče je od gipsa, vanjski je dio od kartona. Te su ploče debljine od 10 do 18 mm i vrlo različitih dimenzija.

točka poda prekrivena barem 2 cm. Po nasutom materijalu ne smijete više hodati. Možete postaviti stabilno tlo iz ploča od iverice (debele najmanje 22 mm), koje se zalijepe na utor i pero.

Gipsano-vlaknaste ploče: sastavljene su od smjese gipsa i celuloznih vlakana. Teže su i tvrđe od gipsanokartonskih ploča. Nadalje, dobivaju se još i impregnirane ploče za vlažne prostore, ploče za zaštitu od vatre za posebne protupožarne zahtjeve i posebne ploče, npr. za oblikovanje savijenih i okruglih stijena.

Alternativno možete upotrijebiti dvije zalijepljene gipsano-vlaknaste ploče. Važno je da uz stijene položite izolacijske trake da se zvuk ne bi prenosio Građevinske ploče

Izbor je pravih ploča ovisan od planirane upotrebe i zahtjeva koji iz toga proizlaze za zvučnu i toplinsku izolaciju, protupožarnu sigurnost i zaštitu od vlage. Gipsanim pločama zidove možemo ožbukati na suho. Pri tome dolaze u obzir dvije metode – lijepljenje neposredno na zid i montažna potkonstrukcija. Postižete učinkovito poboljšanje zvučne i toplinske izolacije. Ako je podloga nosiva, gipsane ploče možete na nju neposredno nalijepiti posebnim ljepilom za gipsane ploče. Zidovi moraju biti čisti, suhi i izolirani od vlage. Prije polaganja ploča na zid najprije treba položiti podžbukane instalacije. Utičnice treba namjestiti tako da za 2 cm gledaju izvan stijene. Ljepilo pomiješajte prema uputama. Potom na leđnu stranu ploča u jednakomjernim razmacima od 30 – 40 cm lopaticom nanesite hrpice ljepila. Potkrovlja Kako gipsane ploče karakterizira dobra sposobnost upijanja vlažnog zraka iz prostorije, te regulacija

Građevinske ploče se koriste na novogradnjama, ali i za sanaciju postojećih objekata. Sastoje se od drveta, drvenih vlakana, prešpana, slame, gipsa s vlaknastim pojačanjem, cementa s vlaknastim pojačanjem ili od mješavine ovih materijala.

hladnoće i buke, ovi sistemi idealni su za preuređenje svih vrsta potkrovlja. U kombinaciji sa materijalima za zvučnu i toplinsku izolaciju, ove gipsane ploče štite od hladnoće zimi ili od vrućina ljeti. Izgradnja potkrovlja također, gipsane ploče omogućuju zrakonepropustnost i regulirajuklimu u prostoru, te su vatronepropusne – gips ploče ne gore. Funkcionalna konstrukcija sprečava pojavu “propuha” u potkrovlju koji uzrokuje nepovoljnu i nezdravu klimu u prostoriji. Knauf gipsane ploče su idealno rješenje za preuređenje vašeg potkrovlja zbog sljedećih karakteristika: - gips ploče ne gore

- u kombinaciji sa izolacijskim materijalima zimi štite od hladnoće, ljeti od vrućine - dobra zvučna izolacija - dobra sposobnost upijanja vlažnog zraka iz prostorije - funkcionalna konstrukcija stvara zdravu životnu klimu u prostoru Spušteni stropovi Knauf sistemi su idealno rješenje za moderno uređivanje životnog ili radnog prostora, ali i za adaptaciju starih ili oštećenih interijera. Gipsani elementi nude mogućnost kreativnog oblikovanja prema individualnim željama i potrebama. Savršeno oblikovan spušteni strop može dati poseban naglasak i atmosferu u vašem stanu,

uredu, restoranu... Pregradni zidovi Postavljanje montažnih zidova ima nekoliko prednosti od klasično izgrađenih međuzidova. Pregradne zidove čini potkonstrukcija i obloga iz gipsanih ploča. Potkonstrukcija se sastoji iz čeličnih, pocinčanih profilana koje se obostrano montiraju gipsane ploče. Izvedba potkonstrukcije i vrsta obloge ovise o visini ugradnje, namjeni korištenja prostorije, zvučnoj zaštiti i zaštiti od požara. Pregradni zidovi se odlično prilagođavaju građevinskoj strukturi modernih objekata, a također pružaju idealna rješenja za izvedbe raznih polica, ormara i sl.

Opterećenje gipsano-kartonskih ploča: na raspolaganju imate velik broj visoko učinkovitih mogućnosti pričvršćivanja. S obzirom na dodatno željno opterećenje možete upotrijebiti različite vrste uložaka. Za manju će težinu biti dovoljni jednostavni klinovi za slike. Podovi Kod vrlo neravnih podova pomoću suhe građevinske tehnike možemo ostvariti idealnu podlogu za podne obloge. Najprije položimo građevinski karton ili PE foliju kao parnu zaporu. Suhi nasip nanesemo u etapama, zatim ga izgladimo daskom. Nasip mora biti nanesen tako da je najviša

Područje njihove promjene su podovi, zidovi, strop, krov i fasada. Koriste se za toplinsku izolaciju, kao zaštita od buke od karaka i vidna zaštita(pregrade). Građevinske ploče se često koriste kod naknadne izmjene prostornih karakteristika ( niži stropovi, zidne obloge, zaštita od buke). Njihova velika prednost jeste lagana obrada i suhi način ugradnje. Građevinske ploče naravno zahtjevaju postojeću nosivu konstrukciju. Već prema tome koriste li se ploče u području stanogradnje i hoće li imati direktni ili indirektni kontakt sa zrakom u prostoriji, postavljaju se određeni kriteriji. Kod velikoplošne uporabe prešpan ploča u principu se savjetuje oprez, jer i male količine isparenja formalde-

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010.

zagorskilist

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA hida na velikim površinama mogu opteretiti kakvoću sobnog zraka.

na gole zidove kao « suha žbuka» s dodatnim vezivima. Suha gradnja u Hrvatskoj

I kod svih drugih proizvoda se prethodno treba provjeriti kojim vezivnim sredstvom su ploče međusobno spojene. Ukoliko se radi o umjetnim smolama, fenolnim smolama ili sintetskim ljepilima indiciran je oprez.

Godine 1992. u Hrvatsku je u većem opsegu počela stizati i suha gradnja. Budući da suha gradnja nije imala posebnu tradiciju, niti je postojalo zvanje montera suhe gradnje, svatko je jednostavno i često bez ikakve naobrazbe mogao otvoriti obrt ili uslužno poduzeće.

Ukoliko se nasuprot tomu radi o gipsu ili ostalim mineralnim vezivnim spojevima nema opasnih isparenja, a isto vrijedi i za prešane materijale kao što su pluto ili slama.

To je jedan od razloga što se to relativno mlado zanimanje razvijalo na kaotičan način. Radi neznanja mnogi su izvođači pogrešno počeli vrednovati svoj rad, što je dovelo do toga da je režijski sat (ili obračunska jedinica po m2) u suhoj gradnji, u usporedbi sa zanimanjima kao što su ličilački, podopolagački, zidarski, tesarski…. automehaničarski, itd., trenutno na izrazito niskoj razini.

Ploče za zaštitu od požara Ploče za zaštitu od požara mogu se bazirati na različitim mterijalima . Postoje gipsane, vlaknaste ploče, prešpan ploče, ploče od čistih mineralnih materijala( dijelom bez azbesta), koje imaju zaštitni protupožarni sloj.

Investitori, građevinska poduzeća i inženjering društva su iskoristili situaciju nedostatka propisanih načina obračuna i često u svoju korist tumačili neodgovarajuće postojeće normative i propise.

Te ploče su ljepljene bez organskih ljepila. Zaštita od požara je kod tih ploča različite kvalitete, a izražena je u klasama zaštite od požara prema europskim normama : A1 i A2- nezapaljivi; B1-teško zapaljivi; B2-normalno zapaljivi; B3- lako zapaljivi. Najveći zahtjevi se postavljaju u obrtničkim područjima, gradnji javnih objekata, stanica podzemne željeznice, tunela, visokonaponskih postrojenja, rasklopnih postrojenja, ali i izlazima u slučaju nužde u javnim objektima.

Gipsane ploče

kartonske

One su uz gipsane vlaknaste ploče najzastupljenije gotove građevinske ploče na tržištu, koje se najviše koriste u području interijera.

Sastoje se od gipsane jezgre, koja je s gornje i donje strane obljepljena kartonskim pločama, koje gipsu daju stabilnost. Gipsane kartonske ploče imaju prednost što se daju lako obrađivati. Nedostaci

su osjetljivost na vlagu i visoki utrošaktemeljne boje za zaštitu. Gipsane kartonske ploče se mogu brzo ugrađivati kao pregradni zidovi, s jednostavnom podkonstrukcijom. Osim toga se mogu lijepiti

Izvođač pri tome nije bio zaštićen nikakvim propisom na kojeg bi se mogao pozvati prilikom nepravilnih raspisa poslova i pogrešnog obračunavanja obavljenog posla, to se odnosi prije svega na politiku cijena, jer nije postojalo nikakvo ishodište za korektne kalkulacije. Na natječaje se uvijek iznova javljaju izvođači poslova, koji su pogrešnim kalkulacijama kontinuirano spu-

štali cijene i time prisiljavali druge da se prilagode tim nižim cijenama iz njihovih neispravnih ponuda. Često su svoju grešku spoznali prekasno kada su zapeli u financijske teškoće, ili su čak morali zatvoriti obrt. Suha gradnja (gips – kartonski radovi), sve se više primjenjuje kao jednostavno, praktično i ekonomično rješenje. Za normiranje ovih radova, način izvođenja i obračuna, u praksi su se primjenjivali uglavnom njemački i austrijski propisi i upute. Kako nisu postojala odgovarajuća hrvatska izdanja, često je dolazilo do nesporazuma između izvođača i naručitelja. 19.09. 2008. je Hrvatska udruga izvođača suhe gradnje HUISG predstavila izdanje „Normativi i opisi za suhu gradnju“, koji pomažu svim sudionicima u gradnji i samim time doprinose podizanju kvalitete izvedenih radova u suhogradnji. U ovoj publikaciji su sadržani normizirani popisi radova za suhomontažnu gradnju, načini mjerenja i obračun te normativi utroška materijala i vremena za pojedine izvedbene sustave. Ova knjiga je veliki iskorak i popunila je veliku prazninu u graditeljskoj regulativi. Izvor: PROMO GRADNJA specijalizirani časopis za graditeljstvo - B2B PROMO GRADNJA web portal za gradnju i opremanje

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 29

broj 332 / 26.02.2010.

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA HAUSBAU

Suha gradnja Suha gradnja odnosi se na prostorno ograničene konstrukcije unutarnjeg uređenja zidova, stropova i podova koje se montiraju na suh način i mogu se dalje obrađivati (npr. premazivati, gletanja i sl.).

uha gradnja je zajedničko sastavljanje industrijskih poluprodukata koji se dobivaju na tzv. suh način jer se izostavljaju materijali koji u sebi sadrže vodu poput betona pa su time ušteđeni vrijeme i novac potrebni kod unutarnjeg uređenja te cjelokupne građevinske konstrukcije. Građevinsko fizikalne zahtjeve poput toplinske zaštite, izolacije od buke i vlage, protupožane zaštite i zaštite od udaraca moguće je bez problema osigurati i kod suhog načina gradnje. Suha gradnja za unutarnje uređenje došla je u Europu iz Amerike tijekom 60tih godina 20. Stoljeća. Suha gradnja odnosi se na prostorno ograničene konstrukcije unutarnjeg uređenja zidova, stropova i podova koje se montiraju na suh način i mogu se dalje obrađivati (npr. premazivati, gletanja i sl.). U suhu gradnju spadaju: - Stropovi i spušteni stro-

povi - Zidovi, montažni zidovi, predzidovi - Instalacijski zidovi - Podne obloge svih vrsta i estrih - Jednostavna toplinska izolacija Kod ovog načina gradnje ne ide potpuno bez vode jer se za zatvaranje fuga i priključaka kod gipsanih kartonskih ploča i gipsanih zidova koristi masa za ispunjavanje i posebno ljepilo. Vrijeme sušenja je relativno kratko i već se može krenuti s dodatnom obradom nakon 24 sata (tapeciranje, bojanje, i sl.). Gipsane ploče su najpoznatiji sustav suhe gradnje i odlično su rješenje za moderne prostore kao i za adaptaciju starih interijera jer su im mogućnosti kreativnog oblikovanja vrlo velike. Najčešće se gipsane ploče koriste kod oblikovanja spuštenih prostora i pre-

gradnih zidova te se osim toga koriste za zaštitu od buke, požara i pri toplinskoj izolaciji zidova. Postoji razlika između gipsanih zidnih ploča i kartonskih gipsanih ploča koje trebaju nosivu konstrukciju za svoje postavljanje. Pregradni zidovi sastoje se od kvalitetnog gipsa, a otvori ili opterećenja se mogu na njima rasporediti po želji pa se čak i teški kuhinjski elementi ili umivaonici mogu lako i jednostavno učvrstit. U današnje doba užurbanog načina života suha gradnja ispunjava osnovne preduvjete: radi se o najjednostavnijoj građevinskoj tehnici koja je stabilna s visokim svojstvima difuzije te dobrim zvučnim i protupožarnim svojstvima.

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010.

zagorskilist

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA

PRAKTIČNI SAVJETI O SUHOJ GRADNJI IZ PORTALA WWW.GRADIMO HR.

Gipsane zidne ploče i građevinska fizika Gipsane zidne ploče nude homogenom masivnošću, unutarnjim prigušenjem i prije svega elastičnim priključkom sa zvučno-tehnički optimiranim rubnim trakama izvanrednu zvučnu zaštitu. Upravo jednokrilni zidovi osiguravaju akustičnu distancu prema susjedima.

slučaju požara plamen nailazi na prepreku kod gipsanih ploča – ili rečeno stručnim rječnikom; gips ne povećava opterećenje požarom u zgradi. Baš suprotno, gips svojom specijalnom kristalnom strukturom daje aktivni doprinos sprečavanju širenja požara te se tako dokazao kao učinkoviti vatrootporni građevinski materijal. Sposobnost preuzimanja vode indicira čitav niz građevinskih materijala – nažalost ne uvijek kao prednost objekta. Kod gipsa je taj postupak ipak koristan jer gips pre-

uzetu vodu pod određenim izmijenjenim klimatskim uvjetima ponovno predaje okolišu. Na taj način gips uspješno regulira klimu stanovanja u unutarnjim prostorijama. To isto vrijedi za gipsane zidne ploče koje odbijaju vodu. Zvučna zaštita s gipsanim zidnim pločama Kao homogeni masivni građevinski materijal zidne gipsane ploče omogućuju izvanrednu zvučnu izolaciju unutarnjih pregradnih zidova. Direktan prijenos zvuka iz jedne u drugu prostoriju je reduciran. Optimalan koncept zvučne zaštite uzima u obzir i neželjenu tran-

slaciju zvuka preko bočnih građevinskih elemenata. Taj problem rješavaju gipsane zidne ploče s elastičnim priključkom na sve granične zidove, stropove i podove; Građevinski elementi su zvučno tehnički odvojeni i ne potiču se međusobno. Prijenos zvuka sporednim putovima je učinkovito smanjen.

paonicama nude gipsane zidne ploče koje odbijaju vodu. Kako se sastoje od hidrofobnog štuk gipsa štite bolje od bilo kojeg nanesenog zaštitnog grundiranja. Difuzijsko svojstvo ploča nije ugroženo hidrofobiranjem. Preuzimanje vode iznosi nakon 2 sata totalnog taloženja vode manje od 5 procenata težine. Funkcionalna sigurnost pregradnih zidova može se povećati ako se za miješanje i izglađivanje žlicom za izglađivanje koristi specijalno ljepilo za tu svrhu.

Gipsane zidne ploče u vlažnim prostorijama

Ovakvo rješenje štiti zidove od vlage kod prodora vode u vrijeme izvođenja građevinskih radova i kod kasnijih oštećenja od vode. Sastoji se od ekspandiranog stakla koje je apsolutno vodonepropusno odnosno paronepropusno.

Dodatni plus u pogledu sigurnosti u kuhinjama i ku-

Gips je mineralni, nezapaljivi građevinski materijal

Protupožarna zaštita s gipsanim zidnim pločama

(klasa građevinskog materijala A1 prema normi DIN 4102). U slučaju požara plamen nailazi na prepreku kod gipsanih ploča – ili rečeno stručnim rječnikom; gips ne povećava opterećenje požarom u zgradi. Baš suprotno, gips svojom specijalnom kristalnom strukturom daje aktivni doprinos sprečavanju širenja požara te se tako dokazao kao učinkoviti vatrootporni građevinski materijal. Kemijska formula gipsa glasi CaSO4.2H2O. Gips se sastoji iz kalcij sulfata i vode (dihidrat). Obje molekule vode nisu kemijski vezane, već su nataložene u međuprostorima strukture te čine udio od 20 % na kompletnom građevinskom elementu. Djelovanjem topline za vrijeme požara gipsu se oduzima voda. Hidratna voda koja se nalazi u kristalima

isparava ioduzima požaru energiju. Homogene zidne građevinske ploče od gipsa debljine 100 mm pružaju otpor vatri tri sata, bez utičnica i 4 sata. Pregradni zidovi s protupožarnim zahtjevima Pregradni zidovi i predomotači od gipsanih graševinskih zidnih ploča klasificirani su prema normi DIN 4102 i mogu se svrstavati u protupožarne klase prema tabeli bez dodatnih dokaza. Dakle certifikat ili ispitni dokaz nisu potrebni. Navedene vrijednosti postižu se bez slojeva žbuke. Elektroinstalacije kao prekidači i utičnice mogu se ugraditi u zid bez ograničenja u pogledu protupožarne zaštite, jedino ne smiju biti pozicionirane jedne na suprot drugima na obje strane na obje strane zida. www.gradimo.hr

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 31

broj 332 / 26.02.2010.

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA PRAKTIČNI SAVJETI O SUHOJ GRADNJI IZ PORTALA WWW.GRADIMO HR.

Gipsane kartonske ploče - koje uzeti? Industrija nudi gipsane kartonske ploče za različita područja primjene. Oni koji radove izvode u vlastitom aranžmanu ne smiju misliti na to koja je ploča najjeftinija, već koja je najadekvatnija namjeni i prije svega koja je ploča najsigurnija. Potkrovlje je od svih drugih dijelova objekta najugroženije od požara. Bilo bi lakomisleno, ali i kažnjivo tu upotrijebiti materijale koji ne mogu odolijevati vatri duže od 30 minuta. Zato se dobro informirajte o: - Gipsanim kartonskim pločama za izgradnju potkrovlja - Gipsanim kartonskim pločama za pregradne zidove i zidne obloge - Gipsanim kartonskim pločama za vlažne prostorije kao podrum ili kupaonica - Gipsanim kartonskim pločama za optimalnu zvučnu izolaciju - Multiboard građevinskim pločama za sva područja primjene Gipsane kartonske za izgradnju potkrovlja Za sigurnu izgradnju potkrovlja „crvena“ je pravo rješenje. Tom specijalnom protupožarnom pločom može se uz odgovarajuću donju konstrukciju ostvariti vatrootporna klasa F30. Specijalna armirana jezgra gipsa osigurava u slučaju požara povećanu povezanost strukture ploče. Tako postignuta stabilnost konstrukcije pruža otpor vatri najmanje 30 minuta. Gipsane kartonske ploče za pregradne zidove i oblaganje zidova pločama Za podjelu prostora pregrad-

nim zidovima ili za oblaganje zidova najpogodnija je „bijela“ Svojim povoljnim formatom ploče u visini prostorije 600 x 2000 ili 2600 mm takvi projekti realiziraju se brzo i jednostavno. Kako bi se povećala toplinska izolacija nedovoljno izoliranih vanjskih zidova najpogodnija je spregnuta ploča, kombinacija „bijele“ ploče 12,5 mm i 20 mm termoizolacijske polistirol ekspandirane pjene Gipsane kartonske ploče za vlažne prostorije kao podrumi i kupaonice Za dogradnju važnih prostorija kao što su kuhinja, kupaonica i podrum nude se „zelene“ ploče kao optimalno rješenje za najveće standarde sigurnosti. Impregnirana gipsana jezgra i specijalno tretirani karton brinu da vlaga gotovo nikako ne može prodrijeti u unutrašnjost te u slučaju slučaja i da se brzo predaje dalje. Gipsane kartonske ploče za optimalnu zvučnu izolaciju Primjerena svim problemima zvučne izolacije u visokogradnji jeste sigurno“plava“ ploča. Zajedno sa profilima specijalno razvijenim za zvučnu izolaciju nudi se kompletan „sistem plavoga“. Tim sistemom mogu se postići vrijednosti zvučne izolacije na običnim

zidovima s drvenim nosačima između 44 do 58 dB. Kod dvostrukih zidova s drvenom nosivom konstrukcijom „sistem plavoga“ postiže čak vrijednosti i do 6 dB. „Plava“ ploča ima izvnredan učinak i kod poboljšanja zvučne izolacije masivnih zidova. Prednje krilo debljine 5 cm poboljšava zvučnu izolaciju za + 12 dB. “Plava“ ploča isporučuje se i u kvaliteti vatrootporne ploče. Multiboard-građevinske ploče za sva područja primjene Građevinske ploče univerzalno uporabljive za sva područja primjene jesu Multiboard ploče. 12,5 cm debljine garantira visoku stabilnost kao kod profesionalaca. Lagana obrada osigurana je praktičnim formatom 900 x 1250 mm. Ojačana vlaknima za uporabu u vatrootpornim konstrukcijama u potkrovlju ili na stropovima garaža (nije zapaljiva prema normi DIN 4102/A2). - S impregniranom gipsanom jezgrom i zelenim kartonom za primjenu u vlažnim prostorijama kao kuhinja, kupaonica i podrum - S polukružnim uzdužnim tvornički obrađenim poprečnim bridovima za brzo i jednostavno izglađivanje žlicom bez armaturnih traka.

PRAKTIČNI SAVJETI O SUHOJ GRADNJI IZ PORTALA WWW.GRADIMO HR.

Gipsane ploče za oblaganje zidova i što se sve njima može napraviti

asivne gipsane zidne ploče „konstruirane“ su specijalno i isključivo za suhu unutarnju gradu. Specijalizirane su za ispunjenje svih zahtjeva postavljenih pred unutarnje zidove Drugim riječima: najjednostavnija građevinska tehnika, stabilnost, visoka svojstva difuzije vodene pare te zvučna odnosno protupožarna zaštita. Gipsane zidne ploče kućni majstori lako zamjenjuju s gipsanom kartonskom pločom. Gipsane zidne ploče mogli bi se možda bolje usporediti, već prema promjeru, s velikim blokovima zidne opeke. Spajaju se sistemom pera i utora te nezahtjevaju- za razliku od gipsanih kartonskih ploča nosivu konstrukciju. Ploče debljine 60, 80 i 100 mm sastoje se od masivnog štuk-gipsa. Formiraju izuzetno stabilne, ali istovremeno i izvanredno lagane

pregradne zidove. Gipsane zidne ploče kombiniraju u jednom sistemu prednosti zidova i montažnih zidova suhe gradnje . Kao u masivnoj gradnji slažu se bez donje konstrukcije u homogene zidove. Veliki format elemenata omogućuje brzi napredak gradnje kako je to uobičajeno već u suhoj gradnji; već tri ploče standardnog formata 666 x 500 mm daju jedan metar kvadratni pregradnog zida. Na suhu gradnju oslanja se i tehnika montaže bez vode, pri čemu se ne radi žbukom već gipsanim ljepilom. Profili elemenata s perom i utorom osiguravaju milimetarski točnu montažu. Nastaju apsolutno ravne i glatke zidne površine koje se ne žbukaju, već se samo izglađuju žlicom za izglađivanje u području fuga ili velikoplošno. Pregradni zidovi od gipsanih zidnih ploča ne zahtijevaju donju konstrukciju niti podupirače

za vrata, priključne kutove ili profile za iznošenje opterećenja. Sastoje se homogeno od kvalitetnog štuk gipsa te cijelom površinom odnosno kompletnim presjekom indiciraju istovjetna svojstva. Otvori ili opterećenja koja treba fiksirati mogu se rasporediti po želji bez obzira na mjere pomaka ili raspone potpornja. Čak i teški kuhinjski elementi ili umivaonici učvršćuju se lako i jednostavno pomoću uobičajenih tipli. Gipsane zidne ploče i građevinska tehnika - Zvučna zaštita s gipsanim zidnim pločama - Protupožarna zaštita s gipsanim zidnim pločama - Gipsane zidne ploče u vlažnim prostorijama - Obrada gipsanih zidnih ploča - Konstrukcija jednokrilnog zida - Upute za konstrukciju dvokrilnog zida Izvor: www.gradimo.hr

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010.

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA INTERIJER.NET

Klizne stijene Klizne stijene imaju bitnu ulogu u opremanju unutarnjih prostora, jer suvremenom čovjeku omogućavaju da vlastiti prostor uredi multifunkcionalno.

a ovaj način i organizacija stanovanja ili rada u manjim prostorima postaje kvalitetnija, jer funkcionalne grupe mogu biti odvojene ili povezane u bilo kojem trenutku. Upravo je to najveća kvaliteta koju donosi ugradnja kliznih stijena - one dijele i ponovo povezuju, zaklanjaju i otvaraju, zasjenjuju i ponovo propuštaju svjetlost u prostor. Osim velikih mogućnosti funkcionalnog organiziranja prostora, dizajnersko - oblikovne mogućnosti još su veće. Klizne stijene se izrađuju od medijapana s melaminskom folijom, iverala, plexiglasa, različitih vrsta stakala, polikarbonatnih ploča, ogledala te u kombinaciji različitih materijala s okvirima. Često se koristi iveral, jer je povoljan cijenom te pruža mogućnost odabira fronti u velikom broju različitih boja. One još mogu biti i lakirane ili furnirane, ovisno o željama te kombinirane sa staklom. Često se koristi loccabel staklo, kojemu je pečenjem i upotrebom sigurnosne folije osigurana trajnost i sigurnost korisnika. Staklene klizne stijene se izrađuju i od kaljenog stakla debljine 10mm, laminiranog stakla u različitim bojama, neprozirnih sattinato te

prozirnih toniranih stakala. Vodilice kliznih stijena su aluminijske, koje se obično na tržištu nalaze u 4 osnovne boje, ali je moguć i odabir boja po RAL-u. Pri odabiru kotača ne treba štedjeti na kvaliteti, jer oni nose cjelokupnu težinu klizne stijene (npr. m2 loccabel stakla teži približno 10kg!), pa loš odabir može dovesti do njihove deformacije i kasnijih problema pri klizanju. Osim kliznih stijena koje pregrađuju prostore interijera, često se koriste i one za pregrađivanje balkona, terasa, lođa ili zimskih vrtova, jer se načinom njihovog otvaranja ne zauzima dodatni prostor. Izrađuju se od kvalitetnih profila i karakterizira ih dobra toplinska i zvučna izolacija te vodonepropusnost. Stijene se izrađuju u potrebnom broju krila, a o tome ovisi i broj vodilica, koje mogu biti ukopane u pod tako da nema visinske razlike ili praga između vanjskog i unutarnjeg prostora. Osim klasičnih kliznih stijena, izrađuju se i otklopno – klizne te podizno klizne stijene. Pravilnim odabirom, svakako ćete povećati kvalitetu prostora u kojem boravite! Izabela Galović Ninć, dipl.ing.arh. www.interijerNET.hr

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 33

broj 332 / 26.02.2010.

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010.

zagorskilist

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA INTERIJER.NET

Poigrajte se gips kartonskim pločama Gips kartonski zidovi pokazali su se i kao izuzetno kvalitetno rješenje pri adaptacijama prostora, kada zahvati često trebaju biti dovršeni u vrlo kratkom roku. Kvalitetna izvedba te brza i suha montaža, koja ne traži dodatno vrijeme za sušenje konstrukcije, bitni su faktori u današnjem vremenu koga prati ubrzani tempo života i rada.

uha gradnja je postala sinonim za brzu, sigurnu i kvalitetnu gradnju kako eksterijerskih tako i interijerskih elemenata – zidova i stropova. Gips kartonski zidovi sastavni su dio ovakvog oblika gradnje, a pokazali su se i kao izuzetno kvalitetno rješenje pri adaptacijama prostora, kada zahvati često trebaju biti dovršeni u vrlo kratkom roku.

Kvalitetna izvedba te brza i suha montaža, koja ne traži dodatno vrijeme za sušenje konstrukcije, bitni su faktori u današnjem vremenu koga prati ubrzani tempo života i rada. Odabirom gips kartonskih zidova, riješit ćete sve probleme koji se postavljaju pred vas. Problem buke između pojedinih prostorija uklonit će se ugradnjom gips kartonskih zidova određene debljine, koji u svom sastavu imaju

integriranu izolaciju. Zidovi s dimenzijama 12,5cm, 15cm ili 20cm zadovoljit će sve zahtjeve kao pregradni zidovi, a željenu dimenziju će diktirati vanjski utjecaji kao što su izvor buke, vođenje instalacija kroz zid, potrebna čvrstoća ili dogradnja postojećeg zida, koji je već definiran svojom dimenzijom. U katalozima proizvoda pojedninih tvrtki pronaći ćete sve potrebne tehničke karakteristike, koje

će vam pomoći u odabiru najpovoljnijeg zida za vaše potrebe. Osim po debljini i akustičkim svojstvima, gips kartonski zidovi se razlikuju po vrstama gips kartonskih ploča od kojih se izrađuju. Tako se razlikuju standardne, vodonepropusne i vatrootporne gips kartonske ploče. Standardne ploče se najčešće upotrebljavaju, a osobito su povoljne za izrađivanje pregrada u stambenim, poslovnim i javnim objektima. Vodonepropusne ploče se koriste za pregrade u kupaonicama, zahodima, kuhinjama te javnim objektima sa sportskim, zdravstvenim ili wellness sadržajima. Vatrootporne ploče se ugrađuju u zidove koji predstavljaju granice požarnih sektora, no njihov pravilan položaj trebaju osigurati projektanti i izvođači, a ne krajnji korisnici prostora. Gips kartonskim zidovima u prostoru se jednostavno mogu izvesti mnogi atraktivni elementi poput zaobljenih, vijugavih i izlomljenih zidova, koji u sebi imaju integrirane otvore najrazličitijih oblika i dimenzija. Osim toga, ovakvim zidovima se mogu formirati elementi s policama, koji će zamijeniti određene komade namještaja. Igrom gips kartonskih zidova, boja i svjetlosnih efekata integriranih u same zidove, oni postaju naglašeni element prostora te ga obogaćuju u kvalitativnom dizajnerskom izričaju. Granice ovakvih igara su neograničene te ovise o samoj želji i mogućnostima investitora. Osim pregrada, gips kartonske ploče se koriste za izradu spuštenih stropova, koji se po potrebi izvode od standardnih, vodonepropusnih ili vatrootpornih ploča. Stropovi se najčešće spuštaju zbog skrivanja instalacija te ugradnje rasvjete i stvaranja posebnih svjetlosnih efekata

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 35

broj 332 / 26.02.2010.

TEMA BROJA: SUHA GRADNJA u prostoru. Atraktivne dizajnerske mogućnosti, su kao i kod izvedbe gips kartonskih zidova, neograničene. Osim u samom obliku, mogućnosti različitih rješenja se očituju i u visinskom tj. kaskadnom poigravanju te stvaranju različitih nivoa spuštenog stropa popraćenog ugradnjom rasvjetnih tijela. Primjena gips kartona stvara različita maštovita i atraktivana rješenja u formiranju prostora i uređenju interijera. Mogućnosti i konačni efekti će vas sigurno zadovoljiti te je krajnje vrijeme da se odlučite za igru s gips kartonskim pločama! Izabela Galović Ninć, dipl.ing.arh. www.interijerNET.hr

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010.

zagorskilist

REGULE

IZ ZAKONA O POREZU NA PROMETU NEKRETNINA Naš odjel za posredovanje nekretninama svakodnevno se susreće s raznim pitanjima klijenata koji traže savjet u svezi kupoprodaje ili nasljedstva nekretnina. Do sada smo u ovom prilogu objavama zakonskih članaka odgovarali na neka od pitanja vezana uz ovu temu. Najčešća pitanja odnosila su se na kaparu i oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina bilo da se radi o kupnji prve nekretnine kojom rješavate vlastito stambeno pitanje ili se radi o daru ili nasljedstvu. Odgovore u obliku zakona koji propisuju navedeno pročitajte u nastavku ovih stranica. VI. POREZNA OSLOBOĐENJA 1. Opća oslobođenja Članak 11. Porez na promet nekretnina ne plaćaju:

1. Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave, tijela državne vlasti, javne ustanove, zaklade i fondacije, Crveni križ i slične humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa, 2. diplomatska ili konzularna predstavništva strane države pod uvjetom uzajamnosti i međunarodne organizacije za koje je međunarodnim ugovorom dogovoreno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, 3. osobe koje stječu nekretnine u postupku vraćanja oduzete imovine i komasacije nekretnina, 4. prognanici i izbjeglice koji stječu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u inozemstvu, 5. građani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (uključujući i zemljište), na kojem su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se uređuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Isto vrijedi i za zaštićene najmoprimce koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju na temelju ugovora o najmu, 6. osobe koje stječu nekretnine u skladu s propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva, 7. osobe koje stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju koje su nasljednici prvoga nasljednog reda u odnosu prema davatelju nekretnine, 8. osobe koje stječu određene posebne dijelove nekretnine razvrgnućem suvlasništva ili

pri diobi zajedničkog vlasništva nekretnina, do iznosa vrijednosti njihovog suvlasništva, odnosno zajedničkog vlasništva prije razvrgnuća. 9. građani koji kupuju prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje

uz uvjet: 9.1. da imaju hrvatsko državljanstvo, 9.2. da prijavljuju prebivalište u mjestu i na adresi gdje se nekretnina (koju kupuju) nalazi, 9.3. da veličina nekretnine (stan ili kuća) koju kupuje građanin, ovisno o broju članova njegove uže obitelji, ne prelazi površinu kako slijedi: - za 1 osobu do 50 m2 stambenog prostora - za 2 osobe do 65 m2 stambenog prostora - za 3 osobe do 80 m2 stambenog prostora - za 4 osobe do 90 m2 stambenog prostora - za 5 osoba do 100 m2 stambenog prostora - za 6 osoba do 110 m2 stambenog prostora

- za 7 i više osoba do 120 m2 stambenog prostora 9.4. ako veličina nekretnine (stan ili kuća) koju građanin kupuje prelazi zadane površine iz podtočke 9.3. tada se porez na nekretninu plaća samo na višak stambenog prostora,

9.5. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu (stan ili kuću) koja zadovoljava njihove stambene potrebe. Pod nekretninom (stan ili kuća) koja zadovoljava stambene potrebe smatra se vlasništvo stambenog prostora koji je opremljen osnovnom infrastrukturom i zadovoljava higijensko-tehničke uvjete. Odgovarajućim stanom ne smatra se stan u vlasništvu fizičke osobe kojim se koristi zaštićeni najmoprimac, 9.6. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju u vlasništvu stan, odnosno kuću za odmor te druge nekretnine znatnije vrijednosti. Pod drugom nekretninom znatnije vrijednosti podrazumijeva se građevinsko zemljište i poslovni prostor u kojem građanin ili član njegove

uže obitelji ne obavlja registriranu djelatnost, a vrijednost nekretnine je približna vrijednosti nekretnine (stana ili kuće) koju građanin kupuje, 9.7. članovima uže obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug te djeca prijavlje-

na na istoj adresi kao i građanin. 10. Porez iz točke 9. ovoga članka plaća se ako se stan ili kuća otuđi u roku od 5 godina od dana nabave nekretnine, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje. 11. Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji kupuju zemljište površine do 600 m2, na kojem će graditi kuću za rješavanje vlastitog stambenog pitanja, uz uvjete iz podtočaka 9.1., 9.5., 9.6. i 9.7. ovoga članka. 11.1. ako veličina nekretnine (zemljište) koju građanin kupuje prelazi površinu iz točke 11. ovoga članka, tada se porez na promet nekretnina plaća samo na višak površine. 12. Porez iz točke 11. ovoga članka plaća se ako se na ze-

mljištu u roku od 5 godina ne izgradi kuća ili ako se zemljište otuđi u roku od 5 godina od dana nabave, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje. 13. Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji kupuju prvu nekretninu kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje kao novosagrađenu nekretninu u dijelu koji čini vrijednost zemljišta i iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci mjerodavnih tijela, uz ispunjenje uvjeta iz podtočaka 9.1., 9.2., 9.3., 9.5., 9.6. i 9.7. ovoga članka. 13.1. ako veličina nekretnine (novosagrađene nekretnine) koju građanin kupuje prelazi zadane površine iz podtočke 9.3. ovoga članka, tada se porez na promet nekretnina plaća samo na pripadajući dio zemljišta koji se odnosi na višak stambenog prostora. 14. Porez iz točke 13. ovoga članka plaća se, ako se nekretnina (novosagrađena nekretnina) otuđi u roku od 5 godina od dana nabave, odnosno ako Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu bili ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje. 15. Građani koji su iskoristili pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina iz točaka 9., 11. i 13. nemaju pravo na ponovno oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina.« 2. Porezna oslobođenja pri unosu nekretnina u trgovačko društvo Članak 12.

(1) Kada se nekretnine unose u trgovačko društvo kao osnivački ulog ili povećanje temeljnog kapitala u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima ne plaća

se porez na promet nekretnina. (2) Porez na promet nekretnina ne plaća se kada se nekretnine stječu u postupku pripajanja i spajanja trgovačkih društava u smislu Zakona o trgovačkim društvima, te u postupku razdvajanja trgovačkog društva u više trgovačkih društava. 3. Porezna oslobođenja pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade Članak 13.

Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:

1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici umrlog ili darovatelja, 2. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja kada nasljeđuju ili primaju na dar poljoprivredno zemljište, ako im je poljoprivreda osnovni izvor prihoda, 3. braća i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, kada nasljeđuju ili primaju na dar nekretnine, ako su s ostaviteljem ili darovateljem živjeli u gospodarskoj zajednici u vrijeme izgradnje građevine, stjecanja druge nekretnine, ostaviteljeve smrti ili primitka dara. Gospodarskom zajednicom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom koja se nasljeđuje ili daruje, 4. pravne i fizičke osobe kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave i uprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odštete ili iz drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom, 5. bivši bračni drugovi kada uređuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom braka.

zagorskilist

HIŽA od A do Ž 37

broj 332 / 26.02.2010.

P R AV N I S AV J E T I IZ ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA

Kapara i odustatnina 1 . K A PA R A Vraćanje i uračunavanje kapare Članak 303. (1) Ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno. (2) U slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje obveze. (3) Ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga strana vraćanjem dvostruke kapare. Neispunjenje ugovora Članak 304. (1) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom. (2) Ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare. (3) U svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakaš¬njenja. (4) Sud može, u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu. Djelomično ispunjenje ugovora Članak 305. (1) U slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati kaparu, nego može zahtijevati ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja, ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja kapara uračunava u naknadu. (2) Ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao djelomično ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana.

2 . O D U S TAT N I N A Pojam i učinci Članak 306. (1) Sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da odustanu od ugovora davanjem odustatnine. (2) Kad strana u čiju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da će dati odustatninu, ona više ne može zahtijevati ispunjenje ugovora. (3) Strana ovlaštena da odustane dužna je dati odustatninu istodobno s izjavom o odustajanju. (4) Ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlaštena strana može odustati od ugovora, ona to može učiniti sve dok ne protekne rok određen za ispunjenje njezine obveze. (5) To pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u čiju je korist ugovoreno počne ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje od druge strane. Kapara kao odustatnina Članak 307. (1) Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora. (2) U tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.

Kuća - gospodarska zgrada Kuća koju želim kupiti ucrtana je na temelju rješenja o izvedenom stanju ima kućni broj i sve priključke (plin, telefon, voda, kanalizacija), no kao nekretnina upisana je u zemljišno-knjižnom ulošku kao gospodarska zgrada i vinograd. U naravi je to visoka prizemnica od cca 150 m2 s tri spavaone, dnevnim boravkom i dvije kupaone. Zbunjen sam. Da li mogu pogriješiti ako kupim ovakvu nekretninu, jer je očito da ne kupujem gospodarsku zgradu. Vaš čitatelj iz Krapine Iz postavljenog pitanja vidljivo je da je opisana kuća ucrtana temeljem rješenja o izvedenom stanju. Sukladno odredbi članka 209 Zakona o prostornom uređenju i gradnji određeno je da se građenju zgrade čija građevinska bruto površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivedne djelatnosti čija građevinska bruto površina nije veća od 600 m2 može pristupiti temeljem pravomoćnog rješenja o uvjetima građenja. Temeljem odredbe članku 241 istog Zakona rješenje o izvedenom stanju izdaje se za zgradu čija građevinska bruto površina nije veća od 400 m2 i zgradu za obavljanje isključivo poljoprivedne djelatnosti čija građevinska bruto površina nije veća od 600 m2 izgrađenu bez rješenja o uvjetima građenja. U samom postupku izdavanja rješenja o izvedenom

stanju utvrđuje se da je izvedeno stanje u skladu s prostornim planom, da arhitektonski snimak izvedenog stanja sadrži sve potrebno (određeno Zakonom), da je dokazano da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, da je građevinska čestica uređena u smislu zakonskih odredaba te da su priloženi svi potrebni dokumenti. Ukoliko si ispunjeni svi zahtjevi, investitor je morao platiti komunalni i vodni doprinos kako bi rješenje bilo izdano. S pravnog stajališta, koliko se može zaključiti na prvi pogled, cjelokupni postupak upisa objekta je zakonit, međutim ostaju neriješena pitanja zbog kojih razloga je objekt upisan kao gospodarski. Moguće je samo posredno zaključiti kako je riječ o objektu koji je sagrađen na području izvan

zone obuhvata dokumenata prostornog planiranja te da je riječ očigledno o poljoprivrednom zemljištu. Moguće je zaključiti da je riječ o o zgradi koja je sagrađena bez rješenja o uvjetima gradnje a u poljoprivrednoj je zoni vinograd, pa je slijedom toga za čitatelja važno znati da, sukladno važećim zakonskim propisima, ista neće moći biti upisana (”prenamjenjena”) kao stambeni objekt. Budući da je u konkretnom slučaju riječ o stambenom objektu koji je najvjerojatnije izgrađen na poljoprivrednom zemljištu, izvan zone obuhvata dokumenata prostornog planiranja, valja također upozoriti na odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji predviđa značajne restrikcije u prometu (prodaji i/ili zakupu) poljoprivrednim zemljištem i koji otvara niz pitanja u svezi istog na koja

će tek primjena i praksa dati niz odgovora. Kako bi čitatelj dobio iscrpniji odgovor bilo bi potrebno da dostavi detaljnije podatke i dokumentaciju temeljem kojih bi se mogla ispitati pravna i faktična pozadina takve gradnje i upisa, pa bi odgovor na čitateljevo potanje bio jednoznačniji i precizniji. Na pitanje, može li pogriješiti kupnjom takve nekretnine teško je odgovoriti, jer sve ovisi o svrsi kupovanja i u koje namjene će se ista koristiti. Pravno je moguća i dopustiva kupnja, a o ostalim aspektima iste je teško dati jednoznačni odgovor. Irena Tušak Miletić, mag. iur. info@tmp-od.hr

HIŽA od A do Ž

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

broj 332 / 26.02.2010.

KUĆA

STAN

UGOSTITELJSKI OBJEKT

POSLOVNI PROSTOR

KUĆA

464 ZABOK. ZABOČKI BREGI

418 Zabok, centar

416 ZABOK, Jakuševac

463 KRAPINA

462 ZABOK

460 DUBROVČAN

Prodajemo građevinsko zemljište uz cestu površine 204 čhv. Svi priključci su uz parcelu. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

ATRAKTIVNO Stan od 35,70 me u strogom centru Zaboka prodajemo. Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

Novogradnja, kuća od 120 m2 izgrađena na parceli od 468 čhv. Termo fasada, plastična stolarija, terasa, dvije kupaonice, hidromasažna kada, kamene klupčice iznutra i izvana. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Prodajem dva poslovna prostora površine 52 m2 i 46 m2 koji se mogu spojiti. Nalaze se u ulici Dr. Franje Tuđmana u blizini Automehanike Jaković.

Iznajmljujemo atraktivan i uhodan ugostiteljski objekt sa salom za vjenčanja kapaciteta 250 sjedećih mjesta, 11 soba i dostatnim brojem parkirališnih mjesta. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o

Kuća od cca 90 m2 građenu na parceli od 460 m2 kraj škole u Dubrovčanu. Svi priključci, nova stolarija i krovište. Plinsko centralno grijanje. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

098 251 701

12.400

098/251-701

1200 Eur/m2

098 251 701

85.000

098 411 656

NA UPIT

098/251 701

NA UPIT

098/ 251 701

80 000

HIŽA od A do Ž

broj 332 / 26.02.2010. KUĆA

VINOGRAD

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

KUĆA

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

464 SVETI KRIŽ ZAČRETJE, DUKOVEC

459 OROSLAVJE, MOKRICE

458 ZABOK JAKUŠEVAC

457 BUDINŠČINA

Prodaje se vinograd od 200 čhv-a s kleti cca 4x4 m u Dukovcu (Borova Gorica)

Kuća o d 154 m2 građena na parceli od 223 čhv. Trii spavaone, dvije kupaonice, garaža, terase. Potrebno je dovrštiti unutarnje uređenje i spojiti priključke. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Građevinsko zemljište na lijepom, mirnom mjestu, ispod šume (koja je također na prodaju pov. 650 čhv. Komunalije u neposrednoj blizini. Od centra Zaboka cca 1,5 km. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Prodajemo kuću 8,5x9 m s fasadom, strujom, vodom, telefonom, na okućnici 412 čhv, 5 min udaljena od željezničke postaje. Zagoski list d.o.o. - Agencija za nekretnine

098/ 251 701

049 227 728

125 000

STAN

KUĆA

098/ 275 857

25 500 KIOSK

Građevinsko zemljište površine 3656 čhv, u komadu. Postoji mogućnost kupnje još nekoliko čestica poljoprivrednog zemljišta u Škarićevom. Agencija za promet nekretnina - Zagorski list d.o.o.

098/275 857

27 000

SNIŽENJE

STAN

444 ZLATAR , CENTAR

448 KR. TOPLICE, VRTNJAKOVEC

447 ZABOK, CENTAR

446 BEDEKOVČINA, CENTAR

445 ĐURMANEC, LUKOVČAK

Kiosk od 12 m2 s dozvolom za razne djelatnosti u centru Zaboka prodajem. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Dvosoban stan u stambenoj zgradi u centru, sa lijepim pogledom, površine 60,29 m2. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Prodaje se namještena i odmah useljiva troetažna kuća površine cca 10x10 m s gospodarskom zgradom dvije garaže i okućnicom od cca 5000 m2 dva veća gradilišta. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

091/578 26 34

NA UPIT

79 000

098/251 701

098/ 275 857

5 700

GRADILIŠTE

NA UPIT GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE

Obiteljska kuća od cca 200 m2 na parceli od 450 m2. Svi priključci. Dvije kupaone, mogućnost dogradnje. Garaža. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

POSLOVNI OBJEKT

098/251 701

63 000

449 VELIKO TRGOVIŠĆE, CENTAR

UGOSTITELJSKI LOKAL

450 ZABOK, CITY PARK Iznajmljujem poslovni prostor od 45 m2 u novom shopping centru u Zaboku. Useljivo odmah za sve vrste djelatnosti osim za ugostiteljstvo. Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

098/275 857

33 000

Iznajmljujem stan od 65m2 i prodajem stan od 55 m2 u novoizgrađenoj zgradi u centru Velikog Trgovišća.

5 350

POSLOVNI PROSTOR

456 Škarićevo

SNIŽENJE

3.000

098/705 183

48 000 ORANICA

Zlatar, centar, građevinsko zemljište pov. 200 čhv, udaljeno nekoliko minuta od centra Zlatara, sve komunalije u neposrednoj blizini. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

098/275 857

92 000 POSLOVNA ZGRADA

NA UPIT KUĆA

442 ZABOK, CENTAR

441 ZLATAR, BORKOVEC

440 KUMROVEC, RISVICA

439 ZABOK JAKUŠEVAC-PICELJ

438 KRAPINA, CENTAR

437 STUBIČKE TOPLICE, PUSTODOL

Ugostiteljski lokal u površine 51,2 m2 s inventarom i pravom korištenja terase. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Poslovno stambeni objekt na 4 etaže od cca 900 m2 građen 90tih s okućnicom ukupne površine 1200 čhv. Ugostiteljski lokal od 440 m2 s inventarom (sala za svadbe kapaciteta 250 osoba). Svi priključci, centralno grijanje, fasada, asfaltirano parkiralište. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Gradilište uz glavnu cestu 840 čhv. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Prodajem oranicu, vrt i pašnjak sve zajedno 1174 čhv na najvišem dijelu Jakuševca, Piclju, s pogledom na sve četiri strane. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Prodajem poslovnu tretažnu zgradu cca 330 m2 u Magistratskoj ulici.

Nova drvena kuća i podrum sa 7000 m2 okoliša - mladi vinograd 600 čokota pod mrežom, omeđeno šumom. Struja i voda priključeni.

098/251-701

098/275 857

098/251 701

098 705 183

098/754-103; 091/323-3223

2700 Eur/m

500 000

STAN

KLIJET

14 500 STAN

NA UPIT KUĆA

160 000 KUĆA

427 Konjščina Kuća površine 72 m2 sa zimskim vrtom od 12 m2, na okućnici od 660 čhv. Svi komunalni priključci, centralno grijanje. Na posjedu se nalazi i gospodarska zgrada pov. 72 m2. Agencija - ZL nekretnine, Zagorski list d.o.o.

436 Zabok, Matije Gupca

435 KRAPINSKE TOPLICE

434 KRAPINSKE TOPLICE - CENTAR

432 KRAPINA, CENTAR

430 Novi Golubovec, Vel. Veternička

Trosobni dvoetažni stan od 72,62 m2 s parkirališnim mjestom iza rampe. Odmah useljiv. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Prodajem klijet (struja) i vinograd s 240 čokota u Krapinskim Toplicama. Prilaz asfalt, 1,5 km od centra, prekrasan pogled prema Sljemenu.

Prodaje se trosoban stan od 82 m2 s balkonom i lođom na drugom katu u zgradi u centru Krapinskih Toplica.

Namješteni dvosobni stan na prvom katu stambene zgrade, dva balkona, površine 64,88 m2, etažno plinsko grijanje. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Stara zagorska drvena kuća pov. cca 50m2 na okućnici od 292 čhv. Priključak struje i vode. Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

098/512 512

098 705-183

098/275 857

098/ 275 857

1 050 eur/m2

1050 eur/m2

16 000

70 000

098/251-701

098/251 969

1 100 eur/m2 ZEMLJIŠTE

NA UPIT KUĆA

KUĆA

SNIŽENJE

STAN

POSLOVNI PROSTOR

426 PAG, BOŠANA

425 PREGRADA

423 PAG - NOVALJA

421 Zabok, centar

420 ZABOK - CENTAR

Pašnjak u zoni dozvoljene gradnje površine 538 m2. Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

Kuća od cca 120 m2 na dvije etaže stara 40 godina. Svi priključci. Udaljena 500 metara od centra Pregrade.

Na atraktivnom mjestu s pogledom na more prodaju se povoljno novoizgrađeni apartmani od 38 m2 + 7 m2 balkna, 28 m2 + 7 m2 balkona i 36 m2 + 7 m2 balkona.

Stan na prvom katu površine 98,68 m2 u centru Zaboku. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Poslovni prostor površine 57,06 m2. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

098/251 701

098/ 250 391, 098/ 250 083

098/251 701

126 eur/m2

14 500

18 500

KUĆA

098/251-701

NA UPIT KUĆA

IMANJE

SNIŽENJE

098/251-701

1 200 eur/m2

1400 eur/m2 ZEMLJIŠTE

ZEMLJIŠTE

465 KRAPINA, ŠABAC

461 STUBIČKE TOPLICE

414 KRAPINSKE TOPLICE

413 BEDEKOVČINA

411 KRAPINA

406 ZLATAR

Kuća, površine 181,24 m2, 2 sobe i kupaonica u prizemlju, 3 sobe i kupaonica na katu, garaža, podrum, balkon, tavan.Plinsko centralno grijanje.Površina okućnice. 417 m2. Uknjižena, vlasništvo čisto i bez tereta.

Centar, kuća pov. 190 m2 + cca. 100 m2 tavanskog neuređenog prostora (stajaća visina), 2 kupaonice, 2 kuhinje, natkrivena terasa 36 m2, okućnica 1000 m2.Visina stambenog prostora je 330 cm tako da je pogodan i za poslovne potrebe. Garaža za 2 auta i odvojeni vinski podrum. 50 m2. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o

Kuća od cca 150 m2, dvorište od 417m2 i dvije građevinske parcele ukupne površine 698 m2. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

imanje površine 25000 m2 sa kompletno renoviranom, useljivom, manjom kućom, svi priključci. Na prekrasnom, mirnom mjestu, imanje nudi brojne mogućnosti . Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Građevinsko zemljište, šuma i voćnjak, mogućnost gradnje vikendice ili klijeti i sadnje vinograda na terase, ukupne površine 3657 m2, odnosno 1018 čhv. Priključci u blizini. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Građevinsko zemljište pov. 951 čhv, pravilnog oblika, nekoliko minuta od samog centra Zlatara. Sve komunalije u neposrednoj blizini. ZL Agencija za nekretnine-Zagorski list d.o.o.

098 1897 397, 099 193 5672

105 000

098/ 275 857

185 000

098 275 857

145.000

098 275 857

67.000

75.000

098 705 183

19.500

098/ 275 857

74 Eur/čhv

HIŽA od A do Ž

KUĆA

broj 332 / 26.02.2010.

ZEMLJIŠTE

KUĆA

KLIJET

403 STUBIČKE TOPLICE

402 SVETI KRIŽ ZAČRETJE

401 STUBIČKE TOPLICE

400 STUBIČKA SLATINA

399 PREGRADA, KUNAGORA

Kuća, katnica pov. 200 m2, na okućnici pov. 480 m2, cca 1km udaljeno od centra Stubičkih Toplica. Svi komunalni priključci, centralno grijanje. Moguća zamjena za stan uz nadoplatu. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Vikend gradilište pov. 361 čhv, prekrasan pogled. Papiri čisti.

Dva građevinska zemljišta jedno pokraj drugog, pov. 150 čhv + 150 čhv. Komunalni priključci u blizini. Dozvoljena gradnja. Papiri čisti.

Obiteljska kuća pov. 220 m2, s garažom. Svi komunalni priključci uključujući i centralno plinsko i solarno grijanje. Okućnica pov. 250 m2, asfaltirani prilaz. Blizina javnog prijevoza. ZL Agencija za nekretnine-Zagorski list d.o.o.

Klijet, vikendica s vinogradom od 20 redovana 439 čhv. Priključak struje, voda u blizini, wc. Nekoliko parkirališnih mjesta i spremište za alat. Klijet ima građevinsku dozovlu, papiri čisti. Asfalt je do klijeti ZL Agencija za nekretnine-Zagorski list d.o.o.

098/ 275 857

091/ 500 5582

120.000 KUĆA

12.000 KUĆA

098/ 275 857

17.000 KUĆA

098/ 275 857

200 000 ZEMLJIŠTE

23 000 KUĆA

KUĆA

398 ZABOK, HUM ZABOČKI

392 Krapina, Matije Gupca

386 ZABOK, GUBAŠEVO

383 KRAPINA, TRŠKI VRH

378 KRAPINA, TKALCI

365 JESENJE GORNJE

Prodaje se kuća dovršena krajem osamdesetih, površine cca 200 m2 s 400 m2 okućnice. Svi priključci. Tri garaže.

Kuća s dvorištem na površini od 233 m2, svi priključci, ulični ulaz, u prizemlju dozvole za poslovni prostor površine 150m2, a na katu stambeni prostor. Moguća zamjena za stan u Zg ili kuću-zemljište na Jadranu uz nadoplatu. Agencija za nekretnine – Zagorski list d.o.o.

Kuća cca 240 m2, gospodarska zgrada, garaža. Okućnica 470 čhv-a. Svi komunalni priključci, centralno. ZL Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

Građevinsko zemljište , voćnjak i vinograd, ukupne površine 1300 m2, uz cestu, sve komunalije na parceli. Pogodno za vikendicu. ZL Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

Kuća cca 55 m2 (2 sobe, kuhinja sa blagavaonom). Struja, voda, moguća nadogradnja. Na lijepom, mirnom mjestu iznad Krapine, na okućnici od 893 čhv m2. Do centra Krapine cca 10 min. hoda. ZL Agencija za nekretnine - Zagorski list d.o.o.

Prizemnica od 130m2, novogradnja, okućnica cca 270 čhv, svi priključci, centralno, tri spavaće sobe, boravak, kuhinja, kupaona i wc, useljiva, uz glavnu cestu Đurmanec-Jesenje, do Đurmanca 8 km, trgovina u blizini. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

098/526 044

098/705 - 183

107 000

NA UPIT

KUĆA

098/ 251 701

098/705-183

112 000 KUĆA

098/ 275 857

NA UPIT KUĆA

098 705-183

NA UPIT POSLOVNI PROSTOR

157 000 POSLOVNI PROSTOR

SNIŽENJE

360 KRAPINA, Doliće

358 PAG - NOVALJA - GAJ

352 PREGRADA, Marinci

343 KRAPINSKE TOPLICE

339 KRAPINA, Matije Gupca 6

Kuća s garažom i okućnicom od 650 m2, s dva stana po 50m2, svi priključci, centralno grijanje, adaptirana. Udaljena od centra Krapine 1,5 km. Agencija: Zagorski list d.o.o. ZL Nekretnine

Prodajem uređeni apartman površine 40 m2 star tri godine u prizemlju s ograđenom terasom od 30 m2 i dva parkirališna mjesta.

Seosko imanje pov. 776 čhv, kuća cca 50 m2, gospodarska zgrada, na mirnom mjestu cca 5 km od Pregrade. Struja, voda, plin u dvorištu. Papiri čisti. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Poslovni prostor u centru Krapinskih Toplica, Ulica Antuna Mihanovića 22, novouređen (korišteno za zubarsku ordinaciju), u prizemlju, površine 45,54 m2. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Poslovni prostor površine 65m2 s pripadajućim skladišnim prostorom. Sastoji se od dva zasebna lokala, jedan je ugostiteljski s kompletnom opremom, a drugi je pogodan za trgovačku ili bilo koju uredsku djelatnost, sve komunalije, ulični lokali. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

098/275 857

098 705 183

098/ 705 183

098 250 391

109 000 ZEMLJIŠTE

SNIŽENJE

NA UPIT KUĆA

SNIŽENJE

KUĆA

60 000 KLET

SNIŽENJE

42.000 KUĆA

50.000

SNIŽENJE

99.000 KUĆA

SNIŽENJE

313 KRAPINA-centar, M.Gupca

336 ZLATAR BISTRICA

331 ĐURMANEC, Ravninsko 82

330 KR. TOPLICE, Klokovec

325 LOBOR, Lanci

Građevinsko zemljište površine 1302 čhv, nedaleko benzinske, na laganoj uzvisini, sa lijepim pogledom. Svi priključci prolaze neposredno uz parcelu. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Obiteljska namještena kuća s garažom i velikom okućnicom ukupne površine 661 čhv (2373m2). Svi priključci, centralno grijanje, nova stolarija, građena 80-tih. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Prodaje se namještena kuća od cca 60 m2 renoviranog stambenog prostora, sa mogućnošću uređenja tri prostorije na katu. Svi komunalni priključci. Uređena okućnica, gospodarska zgrada - garaža. Izvrsna lokacija, udaljeno nepunih 10 min. hoda od centra. Moguća zamjena za manji stan. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Klet (8x6m), vinograd i voćnjak ukupne površine 431 čhv, (1550m2) priključak struje i vode + kišnica (cisterna), zemljani put do kleti (zadnjih 500m). Udaljeno od centra Lobora cca 1km. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

zvati iza 16.00: 098/ 275 857

25 EUR/čhv

40 EUR/čhv

KUĆA

75.000

098/705-183

098/ 275 857

85.000

57.000

30.000

SNIŽENJE

ZEMLJIŠTE

KUĆA

Dvoetažna kuća s dvorištem ukupne površine 149m2, 120 m2 stambenog prostora. Visoki roh-bau, svi priključci, nove instalacije struja, voda, plin, centralno grijanje, telefon, novo krovište i stolarija. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Zvati iza 16.00 sati: 098/705-183

35.000

298 PREGRADA, Benkovo Kuća od cca 200 m2 s okućnicom od cca 16000 m2. Svi priključcima (plin je u dvorištu), prizemlje uređeno, kat rohbau . Na mirnom, lijepom mjestu. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Zvati iza 16 sati. 098 705 183

92.000

110.000

ZEMLJIŠTE

098/ 275 857

69.000 ZEMLJIŠTE

74.000

SNIŽENJE

297 LEPOGLAVA, Kamenica

327 MIHOVLJAN

282 ĐURMANEC

252 ZLATAR BISTRICA, centar

249 KRAPINA

242 STUBIČKE TOPLICE, Kamenjak

Vikend kuća, započeta gradnja (temelji + 1.etaža), građevinska dozvola, dimenzije 9x8 m + terasa, ukupna površina zemljišta 1400m2. Priključak vode u kući, struja u dvorištu. Udaljenost od Krapine 30 km, a od Lepoglave 7 km. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Namještena useljiva kuća za odmor s okućnicom i velikom garažom u dvorištu ukupne površine 557 čhv, (2003m2) Priključak struje i vode. Udaljeno od centra Mihovljana 900 m. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Prodaje se troetažna obiteljska kuća s dvorištem na parceli od 280 čhv (1000m2), namještena sa svim priključcima, kanalizacija, vrt, voćnjak, gospodarske zgrade, sve ograđeno, odmah useljiva, uz glavnu cestu Đurmanec – GP Lupinjak, 1 km od centra Đurmanca, blizina škole, autobusne i željezničke stanice. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Građevinsko zemljište površine 1079 m2 (300čhv), uz glavnu cestu Zl. Bistrica – Konjščina, mogućnost gradnje poslovno-stambenog objekta, priključak vode na parceli, ostala infrastruktura uz parcelu (struja, kanalizacija, telefon). Moguć ulaz s dvije strane. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Građevinsko zemljište na odličnom položaju površine 1030m2. Mogu biti dvije parcele, mogućnost gradnje modernih vila ili velike obiteljske kuće s okućnicom. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Građevinsko zemljište iznad Jezerčice površine 489 m2, građevinska dozvola i projekti, čisti papiri. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

098/705 - 183

Zvati iza 16.00 sati: 098/705-183

098/ 705 183

Zvati iza 16.00 sati: 098/705-183

12.500 STAN

SNIŽENJE

27.000 KUĆA

SNIŽENJE

53.000 KUĆA

65.000

SNIŽENJE

098/705-183

65 EUR/čhv KLET

NA UPIT KLET

098/705-183

19.000 KLET

24.500

SNIŽENJE

234 GORNJE JESENJE

233 GORNJA ŠEMNICA - RADOBOJ

187 LOBOR, centar

165 KRAPINA, Podgora

159 ĐURMANEC, LUKOVČAK

155 KRAPINA, Jamno

Stan u visokom prizemlju površine 57,07 m2. Dvije sobe, kuhinja, kupaona, predsoblje, balkon i drvarnica. Nenamješten, u blizini Osnovne škole. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Kuća od cca 140 m2, s dvorištem (115 čhv) i vinogradom (323 čhv). 4km od Sutinskih. 4 km od Krapine. Prodaje se ili mijenja za stan u Zagrebu. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Prizmenica površine 108m2, tri sobe, kuhinja, kupaona, predsoblje i izba, struja, voda, plin, telefon, centralno grijanje, odmah useljiva s namještajem. Okućnica s dvorištem ograđena, površine 300m2. ZL Agencija za nekretnine-Zagorski list d.o.o.

Prodaje se zemljište s kamenom kućicom površine 283 čhv. Pogodno za gradnju vikendice. Priključak struje i vode u blizini, na susjednoj parceli. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Prodaje se klet (7x7) na dvije etaže s vinogradom i voćnjakom (10000 m2). Klijet je uređena (wc, kuhinja, veliki boravak), voda (kišnica), struja. Udaljena je od centra Đurmanca 3 km, na osami i zelenilu borova. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

Prodaje se klet s vinogradom, priključci u blizini. Agencija: Zagorski list d.o.o., ZL Nekretnine

098/705-183

29.900

39.900

098/ 275 857

39.000

42.000

098 705 183

25.000

35.000

098/705-183

7.500

098 705 183

NA UPIT

098/705 183

8.000

10.000

rtv prilog

broj 332 / 26.02.2010.

SUBOTA 06.40 Najava programa 06.45 TV kalendar 07.00 Znanstvena petica 07.30 Iza ekrana 08.00 Vijesti 08.10 Kinoteka- ciklus klasičnog vesterna: Slomljeno koplje, film 09.45 Skica za portret 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Kućni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 Prizma, multinacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Reporteri: SOS-gusari 15.45 Euromagazin 16.20 Vijesti 16.29 Vrijeme sutra 16.30 Kulturna baština 16.45 Teče život, dokumentarni film 17.20 Eko zona 17.50 Svirci moji, glazbena emisija 18.40 Luda kuća 5, humoristična serija 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Evergreen 22.10 Vijesti 22.25 Vijesti iz kulture 22.35 Filmski vikend fantastike: Alien 3, američki film 00.30 Filmski maraton: U ždrijelu smrti, kanadski film 02.05 Filmski maraton: Ubojstva stripera, američki film 03.30 Skica za portret 03.45 Reporteri: SOS-gusari 04.50 Teče život, dokumentarni film 05.15 Oprezno s anđelom,telenovela

27. veljače 2010.

A.Kovačić: U registraturi 12.00 Otvorenje muzeja u Krapini 13.00 Auto-magazin 13.30 4 zida 14.10 Najbolja igra, američki film 16.10 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu-2. polufinale, snimka 17.10 ZOI: bob, snimka 17.40 ZOI: biatlon, snimka 18.15 ZOI OLIMP 18.55 ZOI: Slalom (M) 20.15 ZOI OLIMP 21.00 HNL emisija 22.00 ZOI OLIMP 22.40 ZOI Vancouver 2010.: Slalom 23.40 ZOI OLIMP + pregled dana 00.00 ZOI: Bob-četverosjed, snimka 00.30 ZOI: Skijaško trčanje 30 km (Ž) 01.30 ZOI: Umjetničko klizanje-Gala 04.00 ZOI.: Hokej na ledu-utakmica z 3.mjesto, prijenos

07:05 Ezo TV, tarot show 09:05 Bumba, crtana serija 09:20 Superheroj Spiderman, crtana serija

09:45 Graditelj Bob, crtana serija 10:00 Winx, crtana serija 10:25 Dora istražuje, crtana serija 10:50 Tko je Samantha?, serija 11:20 Frikovi, serija 12:20 Čarobnice, serija 13:20 Nesavjesno liječenje, igrani film 15:05 Vrijeme hrabrosti, igrani film 17:00 Vijesti Nove TV 17:10 Nad lipom 35, humorističnoglazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Pogled u budućnost, igrani film 21:45 Kickboxer, igrani film 23:35 Šifra: Zavjera, igrani film 01:30 Vidoviti Milan, tarot show 02:30 Pogled u budućnost, igrani film 04:00 Visoki napon, igrani film 05:35 Vrijeme hrabrosti, igrani film

SRIJEDA 05.50 Najava programa 05.55 Među nama 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Blaga svjetske civilizacije, dokumentarna serija 11.12 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom,telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.32 Dora 2010.-“Na tvojim rukama”, Franka Batelić i “Sunce”, Filip Dizdar 14.40 Riječ i život, religijski program 15.40 Urugvajski Hrvati, dok. film 16.10 Hrvatska uživo 17.35 Najslabija karika, kviz 18.15 Kod Ane 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 A sad u Europu 21.00 Mamutica, kriminalistička serija 21.50 Proces 22.30 Otvoreno 23.25 Vijesti 23.40 Poslovne vijesti 23.45 Vijesti iz kulture 23.55 e-Hrvatska 00.30 Znanstvene vijesti 00.50 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.35 Dora 2010. 01.40 Ksena-princeza ratnica 6, serija 02.25 Nevini, serija 03.10 Pregovarači, serija 03.55 A sad u Europu 04.40 Urugvajski Hrvati, dok. film 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

07.00 Heroji iz strasti,

06.30 Najava programa 06.35 Program za djecu i mlade 10.15 Briljanteen 11.05 Hrvatski pisci na TV ekranu

dramska serija 07.45 Miffy, animirana serija 08.30 Pink Panther, crtana serija (dvije epizode) 09.00 Bakugan, crtana serija 09.40 Skrivene poruke, humoristična serija 10.05 Columbo: Ubojičin autoportret, kriminalistička serija 11.45 Hakeri, igrani film, akcijski 13.40 Premier liga: Chelsea Manchester City, prijenos 15.45 Čudnovata znanost, igrani film, znanstveno-fantastična komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Najzločestiji holivudski dečki, zabavna emisija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.10 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 20.00 Transformeri, igrani film, akcijski Prije mnogo godina, na udaljenom planetu Cybertron vodio se rat između plemenitih Autobota i prevrtljivih Decepticona, različitih vrsta robota koji se mogu transformirati, koji su se bili sukobili zbog kontrole nad mističnim talismanom koji svome vlasniku omogućava neograničenu moć. 22.25 Jezero straha 2, grani film, horor Prije osam su godina dva golema krokodila ulila strah u kosti ljudima koji su se našli u blizini Lake Placida, a čini se kako se nešto slično zbiva i danas. Šerif James Riley (John Schneider) istražuje seriju napada na plivače u istom jezeru i vrlo brzo otkriva kako su krokodili kojih su se stanovnici bili riješili za sobom ostavili pomladak 23.55 Stigmata, igrani film, horor-drama 01.40 Shaft, igrani film, akcijski

03. ožujka 2010. 06.55 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 P.D.James, serija 10.45 U potrazi za sinom, američki film 12.45 Vip Music Club 13.25 Prijatelji 8, humoristična serija 13.45 Happy Hour, humoristična serija 14.10 Ksena-princeza ratnica 6, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Koga briga? 15.40 TV vrtić 16.15 Zvjezdane staze, serija 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijesti 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.45 Hrvatski glazbenik za Euroviziju, prijenos

20.20 Gepardice 2, američki film 22.00 Vijesti na Drugom 22.15 Nevini, serija 23.05 Ciklus azijskog filma: Domaćin, južnokorejski film 01.00 Pregovarači, serija

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 22:00 Doktor s Beverly Hillsa, serija 23:05 Vijesti 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bračne vode, serija 01:20 Post mortem, serija 02:20 Vidoviti Milan, tarot show 03:20 Kad prošlost zakuca, igrani film 05:00 Post mortem, serija 05:45 IN magazin

07.15 Krava i Pilić, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, kriminalistička serija 21.00 Mentalist, kriminalistička serija 21.50 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 22.40 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 23.35 Vijesti, informativna emisija 23.45 Reži me, dramska serija (dvije epizode) 01.25 Astro show, emisija

28. veljače 2010.

NEDJELJA 05.45 Najava programa 05.50 Eko zona 06.20 Glas domovine 06.45 TV kalendar 07.00 Euromagazin 07.30 Duhovni izazovi 08.00 Vijesti 08.10 “Moćnu gomilicu” predstavlja Simfonijski orkestar HRT-a i Aleksandar Marković 09.25 Opera box 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.20 Ružmarin i majčina dušica 3, serija 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 13.55 Živjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 14.00 Nedjeljom u dva 15.05 Mir i dobro 15.40 Vijesti 15.50 Vrijeme sutra 15.55 Gimnazija za superjunake, američki film 17.35 Lijepom našom: Samobor 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 6/45 19.20 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.02 Vrijeme 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Odmori se, zaslužio si 21.50 Paralele 22.25 Vijesti 22.40 Vijesti iz kulture 22.50 Filmski vikend fantastike: Alien 4: Uskrsnuće, ame rički film 00.40 Ružmarin i majčina dušica 3, serija 02.10 Fotografija u Hrvatskoj 02.45 Lijepom našom: Samobor 03.40 U istom loncu, kulinarski show 04.20 Plodovi zemlje 05.10 Rijeka: More

06.30 Najava programa 06.35 Program za djecu i mlade 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Stari Zlobin: Misa, prijenos 12.05 Domaći dokumentarni film 12.25 Magazin LP 12.55 ZOI: Curling, snimka 13.55 ZOI: Bob-četverosjed, snimka 14.25 ZOI: umjetničko klizanje 14.55 ZOI: snowboard, snimka 15.10 ZOI: hokej na ledu, snimka 15.55 HNL: Hajduk-Slaven Belupo, prijenos

17.55 Rukomet: Liga prvaka (M): CO Zagreb-Ciudad Real, prijenos

19.35 ZOI OLIMP 19.55 ZOI: Skijaško trčanje 50 km (M), uključenje u prijenos

21.10 ZOI Vancouver 2010.: Hokej na ledu-finale, prijenos

23.45 ZOI pregled dana 02.30 ZOI: Svečano zatvaranje, prijenos

07:20 Bumba, crtana serija 07:35 Superheroj Spiderman, serija 08:00 Graditelj Bob, crtana serija 08:15 Winx, crtana serija 08:40 Dora istražuje, crtana serija 09:05 Tko je Samantha?, serija 09:35 Ulica sjećanja, serija 10:35 Automotiv, auto-moto magazin 11:05 Magazin Lige prvaka 11:35 Novac, business magazin 12:05 Eli Stone, serija 13:05 Kevin Hill, serija 14:05 Žene američkih vojnika, serija 15:05 Titanic: Duh morskih dubina, igrani film

17:05 Vijesti Nove TV 17:15 Tamnice i zmajevi, igrani film 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Koncert Halida Bešlića 21:20 Opasne djevojke, igrani film 23:10 Red Carpet, showbiz magazin 00:30 Televizijska posla, serija 01:00 Opasne djevojke, igrani film 02:45 Kickboxer, igrani film 04:20 Red Carpet, showbiz magazin 05:30 Televizijska posla, serija

ČETVRTAK 05.50 Najava programa 05.55 Riječ i život, religijski program 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vijesti (07.05, 07.35, 08.35) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Blaga svjetske civilizacije, dokumentarna serija 11.10 Oprah show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.32 Dora 2010.-“Ti i ja”, Martina Vrbos i “Blagdani”, Žiga i druge 14.40 Trenutak spoznaje 15.35 Domaći dokumentarni film 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Tko želi biti milijunaš?, kviz 21.10 Dossier.hr 22.00 Pola ure kulture 22.35 Otvoreno 23.30 Vijesti 23.45 Poslovne vijesti 23.50 Vijesti iz kulture 00.00 Vrijeme za knjigu 00.30 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.15 Dora 2010.-“Ti i ja”, Martina Vrbos i “Blagdani”, Žiga i druge 01.20 Ksena-princeza ratnica 6, serija 02.05 Bez traga 5, serija 02.50 Oprah show 03.30 Domaći dokumentarni film 03.55 Dossier.hr 04.40 Pola ure kulture 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

06.10 Grupna terapija, humoristična serija

06.45 Miffy, animirana serija

07.25 Pink Panther, crtana serija

07.40 Dexterov laboratorij, crtana serija

08.00 Bakugan, crtana serija

08.25 Najbolje godine, humoristična serija (tri epizode) 09.55 Jedna od dečkiju, humoristična serija 10.20 Jezikova juha, reality show 11.15 Columbo: Ubojstvo, dim i sjenke, kriminalistička serija 12.55 Batman se vraća, igrani film, akcijski 15.00 Transformeri, igrani film, akcijski 17.30 Discovery: Preživjeti divljinu Patagonija, dokumentarni film 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Tjelohranitelj, igrani film, drama Kada prekrasna pjevačka zvijezda Rachel Marron (Whitney Houston) počne dobivati prijetnje smrću, ona angažira tjelohranitelja Franka Farmera (Kevin Costner), profesionalca koji svakom zadatku pristupa ozbiljno. No Farmera još uvijek opsjeda neuspjeh iz prošlosti, kada nije uspio spriječiti atentat na jednog od svojih klijenata. 22.10 CSI: Miami, kriminalistička serija Horatio i Tripp istražuju podmetnuti požar u kući koja je potpuno izgorjela, a Claire Gibbs u nevjerici promatra pougljenjeno tijelo svog zaručnika Bretta Morrisona. 23.05 Zakon braće, kriminalistička serija (dvije epizode) 00.40 Jezero straha 2, igrani film, horor

04. ožujka 2010. 06.50 Najava programa 06.55 Program za djecu i mlade 09.25 Vip Music Club 10.00 P.D.James, serija 10.45 Mjesto za počinak, američki film 13.30 Prijatelji 8, humoristična serija 13.50 Happy Hour, humoristična serija 14.15 Ksena-princeza ratnica 6, serija 15.00 Kod Ane 15.15 Kokice 15.45 TV vrtić 16.15 Zvjezdane staze, serija 17.05 Domaći dokumentarni film 17.30 Vrijeme za knjigu 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.45 Vip Music Club 19.20 Doctor Who specijal, serija 20.25 Domaći dokumentarni film 21.00 Vijesti na Drugom 21.15 Ususret Oskarima: Hod po rubu, američki film

23.35 Bez traga 5, serija 00.25 Vip Music Club LP

06:25 Naši najbolji dani, serija 07:10 Jackie Chan, crtana serija 07:35 Mali zmajići, crtana serija 07:50 Žablja patrola, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 10:10 Odavde do vječnosti, serija 11:10 Magična privlačnost, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Odavde do vječnosti, serija 16:00 Magična privlačnost, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Provjereno, info. magazin 22:00 Navy CIS, serija 23:05 Vijesti 23:20 Nestali, serija 00:20 Seinfeld, serija 00:50 Bračne vode, serija 01:20 Post mortem, serija 02:20 Vidoviti Milan, tarot show 03:20 Stanari, igrani film 05:15 Naši najbolji dani, serija 06:00 Seinfeld, serija

07.15 Krava i Pilić, crtana serija

07.40 Miffy, animirana serija

07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija

08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija

09.15 Astro show, emisija

11.20 Pod istim krovom, humoristična serija

11.50 Dadilja, humoristična serija

12.20 Kralj Queensa, humoristična serija

12.45 Exkluziv, magazin

13.05 Večera za 5, lifestyle emisija

13.55 Drugo lice, telenovela

14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 CSI: Miami, kriminalistička serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 Kućanice, dramska serija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.50 CSI: NY, kriminalistička serija 00.40 Mentalist, kriminalistička serija 01.25 L.A. Dragnet, kriminalistička serija 02.10 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 02.55 Astro show, emisija

panorama

broj 332 / 26.02.2010. Marija Krušelj i Zorislav Drempetić Hrčić

Umjetnik Miro Mirt gostuje u Zelenoj dvorani ZABOK - Miro Mirt nastupit će u subotu 6. ožujka u 20 sati u zabočkoj Zelenoj dvorani. Mirt je zagrebačko-zagorski kantautor koji se još tijekom studiranja na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti paralelno s bavljenjem likovnošću otisnuo i u glazbene vode. Prvi nastup je imao 2002. godine u Bjelovaru nakon čega je uslijedilo više nastupa u Zagrebu, Kumrovcu i Donjoj Stubici. Snimio je više solo demo albuma u kućnoj produkciji, a posljednji pod nazivom „The Nighmare of Every Young Dad“ je promovirao u New Yorku 2009. godine. Tada je u četveromjesečnom periodu nastupao na mnogobrojnim „open mic“ koncertima na raznim lokacijama u gradu od kojih je najvažnije spomenuti nastupe u Sidewalk Caffeu, kultnom sastajalištu kantautora iz cijelog svijeta. Od glazbenih suradnji zanimljivo je spomenuti da je bio pjevač math-noise banda Polja lavande, a u posljednje vrijeme često snima vokale i piše tekstove za zagrebački electro-dance projekt How Convinient. U zadnjih godinu dana na YouTubeu vrlo aktivno objavljuje video snimke sobnih izvedbi svojih pjesama i obrada pjesama drugih autora. Njegov glazbeni stil ima dodirnih točaka s bluesom, alternativnim i eksperimentalnim rockom, melodičnim akustičnim zvukom te folk glazbom, ali je u takvom amalgamu glazbenih utjecaja ipak najizraženija Mirtova težnja za pronalažanjem vlastitog originalnog zvuka. www.myspace.com/miromirt / www.youtube.com/miromirt Ulaz za koncert u Zlenoj dvorani je besplatan.

Ova godina u znaku Madonina ljiljana i drvoreda Senka Susović DONJA STUBICA

vogodišnja svečanost «Stubici s ljubavlju» održana protekle nedjelje u Kongresnoj dvorani donjostubičkog Hotela Terme Jezerčica, protekla je u znaku prošlogodišnje 30. obljetnice akcije «Uredimo svoje mjesto» i projekta «Zagorski tradicijski vrt» koji su danas prerasli u način života stanovnika stubičkog kraja. Kroz taj dugi period, ljudi su kroz isticanje pozitivnih i negativnih primjera načina uređenja prostora na kojem žive, naučili ne sramiti se već poštivati ono što je staro, tradicijsko. Danas su stubički vrtovi često ograđeni pletenom ogradom od šiba, vrve raznobojnim tradicijskim cvijećem i raznim drugim tradicijskim elementima, a sve zahvaljujući upravo toj

akciji i projektu proizašlom iz nje, odnosno njihovoj začetnici Mariji Krušelj.

Od borbe s vjetrenjačama do nagrade za životno djelo

- Zapuštenost, nemar i zatomljenje tradicijskih vrijednosti, posebno na selu ponukalo me da prije 30 godina krenem s projektom «Zagorski, tradicijski vrt». Istovremeno sam pokrenula akciju «Uredimo svoje mjesto» jer kao turistički djelatnik koji osjeća turizam željela sam da se gosti na našim prostorima osjećaju ugodno i lijepo te da kraj u kojem borave dožive u najljepšem svjetlu. U početku je bilo vrlo teško, ljudi me nisu shvaćali, bila je to borba s vjetrenjačama. Ljudi, posebno, oni na selu, znali su mi govoriti da ih želim vratiti u srednji vijek, a ja sam samo željela sačuvati tradicijske

kuće, stare zdence, stare sorte voća, stare kleti, brajde…., A koliko su već tada bile zapuštene tradicijske vrijednosti svjedoči i činjenica da je u prvoj godini ocjene uređenosti na cijelom području bivše općine Donje Stubice komisija dodijelila samo 18 nagrada - rekla je Marija Krušelj, predsjednica Turističke zajednice Donja Stubica kojoj je prošle godine Hrvatska Turistička zajednica dodijelila nagradu za životno djelo, za izniman doprinos u turizmu RH.

Uručene nagrade

Ipak u proteklih 30 godina mnogo je napravljeno, pa se tako sada, umjesto tradicijskih drvenih ograda i zelene živice, ruše betonske i željezne ograde. Prošlonedjeljna svečanost bila je prilika da se nagrade osobe koje svoje životne prostore uređuju od samih

početaka akcije, između ostalih, Barica Košec iz Marije Bistrice, Barica Žagar iz Gornje Stubice, Marija i Zorislav Drempetić Hrčić iz Donje Stubice, Željko Bifel, te Božica i Franjo Cipriš iz Stubičkih Toplica, i obitelj Tomić iz Oroslavja. Uručene su i nagrade za najuređenije u 2009. godini. Između ostalih, nagradu za najljepši zagorski tradicijski vrt primili su Goranka i Tomislav Horjan iz Hižakovca. Najuređenije selo je Hižakovec, koje je nagrađeno s 5.000 kuna, dok su stanovnici najuređenije ulice Jozefine Oršić primili nagradu od 2.000 kuna. Nagrada od 500 kuna za najuređeniji prostor oko raspela pripala je selu Lepa Ves, te Miri i Zori Sepčić iz Dubravačke ulice za najpravilnije obnovljeni zdenac. Ova godina proglašena je godinom cvjeta «Madonin ljiljan» i drvoreda.

ZLATNI PIR Milke i Josipa Kovačec GORNJE JESENJE - Proslaviti pola stoljeća bračne zajednice lijep je osobni jubilej. U župnoj crkvi svetog Ivana Krstitelja u Gornjem Jesenju, Milka i Josip Kovačec obnovili su svoj ženidbeni zavjet. Obećanje na vjernost dali su jedno drugom prije pedeset godina, tada mladi i zaljubljeni, puni vedrine i radosti. U istom raspoloženju, doduše s malo više godina pred brojnom rodbinom,

župnikom Ivicom Košutićem i generalnim vikarom Varaždinske biskupije to su ponovili u subotu. Za ovako lijepu obljetnicu zajedničkog života došla im je čestitati i zajednički s njima proslaviti mnogobrojna rodbina, njihovo četvero djece, desetero unučadi i troje praunučadi. Milka i Josip bili su susjedi. Kad su se vjenčali njemu je bilo 26, a njoj 19 godina. Kako je rekao Josip,

dugo je tražio onu «pravu», a ona je bila tako blizu. Godine zajedničkog života prolazile su kao u trenu, mladenačka zaljubljenost prerasla je u pravu ljubav, međusobno poštovanje i razumijevanje, koje su glavna nit vodilja kroz zajednički život. U slavljeničkom raspoloženju uz muziku zajedničko druženje održano je u Društvenom domu u Donjem Jesenju. (Ivo Šućur)

panorama

broj 332 / 26.02.2010.

Natječaj za popevke KRAPINA - Preostala su još samo dva tjedna za prijavu novih skladbi koje će biti izvedene na Festivalu kajkavskih popevki Krapina 2010. u rujnu ove godine u Festivalskoj dvorani u Krapini. Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo objavilo je natječaj 27. siječnja, a bit će otvoren do 15. ožujka. Natječajem se želi potaknuti autore na stvaranje skladbi temeljenih na glazbenim, jezičnim i ugođajnim posebnostima krajeva u kojima se govori kajkavski. Prijave koje se šalju na natječaj moraju sadržavati demo snimku (CD) i notni zapis, ispisane stihove skladbe te podatke o autoru, a trebaju biti dostavljene na adresu Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo u Krapini. (Ksenija Petek Belošević)

Loborski vitezovi ove godine na Festivalu žudija

Opaka HC gigčina! ZABOK - U zabočkom klubu Regenerator 19. veljače nastupili su Fights & Fires, Igut i Upset. Prema posjećenosti kluba i reakcijama publike ovo je bio jedan od najboljih koncerata u Regeneratoru do sada. Prvi su na scenu stali dečki iz Engleskog Fight&Fires. Bend se sastoji od četiri člana Philip Cox - vokal, Ryan Price – vokal/gitara, Dan Solomon – bas, te Lee Jackson – bubnjevi, a u Regeneratoru su predstavili novi EP pod nazivom Will It Be My Curse? Pri samom dolasku u klub glazbenici su se oduševili samim koncertnim prostorom, a kasnije i ljudima te samom posjećenosti koncerta. Naime Igut i Fight & Fires su dan prije nastupali u zagrebačkom klubu Močvara gdje se okupilo svega pedesetak ljudi dok je Regenerator privukao

oko 200 ljubitelja žešćeg zvuka. Nastup Britanaca je bio dobar, a pogotovo komunikacija s publikom na koju su u žaru svog nastupa skakali sa bine. Nakon nastupa momci su izjavili kako im je ovo bio najbolji koncert na turneji do sada. Nakon njih na stage su došli zagrebački Igut. Članovi benda su Filip Bartol - vokal/gitara, Stjepan

Tribuson – gitara, Robert Butković – bas/prateći vokal i Oliver Marčetić – bubnjevi. Oni su predstavili svoj prošlogodišnji album «Eternities», ali su odsvirali i nešto friškog materijala sa svog novog albuma, koji je trenutno u fazi miksanja. Njihov nastup je što se tiče zvuka bio definitivno vrhunac večeri. Zapravo se kroz

Stručni seminar za frizere STUBIČKE TOPLICE - U nedjelju 7. ožujka održat će se u Hotelu Matija Gubec u Stubičkim Toplicma veliki stručni seminar za frizere Krapinsko-zagorske županije. Seminar počinje u 15 sati, a završetak je predviđen za 19 sati. Program vodi Karmela Vukov Colić. Nakon pozdrava organizatora Jadro-Stila, predstavit će se tim Luciana Faia iz Verone. Luciano Fai vlasnik je tri salona u Veroni, umjetnički majstor UNFAAS-a, s diplomom koja se priznaje

u čitavom svijetu. Ima veliko iskustvo u raznim manifestacijama, seminarima i prezentacijama u Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Poljskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Mađarskoj, Litvi, Estoniji, Maleziji, Sloveniji i Hrvatskoj. Vrhunski je majstor i stilistički umjetnik. S njim dolazi i Ilenia Cordioali, vrhunska stilistica i vizažistica koja je radila na brojnim modnim revijama, na mnogim glazbenim programima, na snimanju editorijala

za magazine te također ima svoj salon u Veroni. Salvatore Tuttoilmondo je vrhunski stilist koji se stalno bavi usavršavanjem modnih frizura, puno radi na revijama za mlade, na izboru za Miss Universe Italia, festivalima, na revijama vjenčanica, fotografskim snimanjima te na milanskom fashion weeku.

Novi trendovi

Tim Luciana Faia prikazat će na modelima modu, stil šišanja, make up za prolje-

cijelu večer mogla osjetiti neka pozitivna vibracija koja je spajala sve bendove u jedno kao da se poznaju već godinama i sviraju iz gušta. Zadnji su nastupali domaćini .upset u sastavu Petar Štokan – vokal, Marko Plečko – bas, Dražen Završki – gitara, Ivan Čefko – gitara i Marko Tršinski – bubnjevi. Kao što i priliči domaći dečki su totalno rasturili i svakako im se isplatilo to što svaki vikend imaju probe jer su se glazbeno istesali i našli svoj glazbeni izričaj. Upset trenutno radi na 11 novih pjesama te se očekuje snimanje njihovog debi albuma u proljeće 2010. godine. Napravili su sjajnu atmosferu i ova večer se može svrstati u top tri koncerta u klubu Regenerator. (Anja Kučko, glasnogovornica Regeneratora)

će-ljeto 2010. koje lansira Italija. Sam Luciano Fai pokazat će najnovije tehnike u pramenovima usklađene s trendom u bojanju i šišanju i oblikovanju frizure, a radit će na šest modela. Ilenia Cardioli će dočarati modu, make up i najnovije tehnike u šišanju i bojanju na četiri modela. Salvatore Tuttoilmondo će pokazati izradu svečanih frizura koje su rađene na izboru za Miss Universe Italia, usklađene s trendovskim bojama za kosu, a radit će na tri modela. Također će pokazati najnoviju tehniku šišanja za muškarce i izradu frizura na tri modela. Na svim modelima će biti

LOBOR - Loborska udruga ‘’Viteško društvo Svetog Križa’’ prošle je subote održala svoju redovnu godišnju skupštinu. U svom izvješću predsjednik Udruge Andrija Smetiško istaknuo je kako je jedan od većih angažmana loborskih vitezova bila organizacija 17. smotre kuburaša Krapinsko-zagorske županije u Loboru prošle godine gdje su osvojili prvo mjesto. Nastupali su i diljem naše županije na raznim povijesno-kulturnim manifestacijama, a pripremaju se za skorašnji nastup na Festivalu žudija, tj. Skupu čuvara Isusova groba u Metkoviću. Viteško društvo Svetog Križa osnovano je prije tri godine, a djelatnost kojom se bave je revitalizacija povijesnih vrijednosti i kulturne baštine, izvođenje programa vezanih za kulturno stvaralaštvo i turističku promidžbu, organiziranje kuburaških manifestacija, unapređenje i poticanje kuburaštva kao poticatelja promicanja turizma, te njegovanje i održavanje starih tradicija i običaja. (M. Bašak)

Bolfanovi rizlinzi “zlatni” na Gastu HRAŠČINA/SPLIT - Bolfanovi rizlinzi vrhunac su vinske ponude sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Ova tvrdnja nije nimalo pretjerana, pogotovo gledano kroz prizmu ovogodišnjeg GAST–a. Naime, Bolfanovi rizlinzi iz Vinarije Vinski Vrh na prošlotjednom su ocjenjivanju redom osvojili zlatne medalje. Ocjenjivače vina posebno se dojmio okus Paidia, rajnski rizling kasne berbe 2008., koji osvaja svojim mirisom prezrele marelice, sušenog livadnog cvijeća i kruške pomiješane s medom. Medaljom se «okitila» i linija «Primus» koja je namijenjena pravim vinskim znalcima. Treće poslano vino na natjecanje – sivi pinot, također je nagrađeno. - Vinarija je dodala novi okus u ponudi koji se već na prvom ocjenjivanju pokazao kao uspješan jer je Paidia osvojila zlato. Riječ je o vinu s odabranih položaja, napravljeno od biranog grožđa. Ne možemo reći da nismo očekivali nagrade jer su posjetitelji naše vinarije odlično reagirali na vino, a i prodajni rezultati Paidie su više nego odlični - komentirao je vlasnik Tomislav Bolfan novi uspjeh svoje vinarije. Paidia se od ostalih vina izdavaja i originalnim izgledom naljepnice na kojoj je preslikan ukras s tradicionalne zagorske igračke – bistričkog leptira. Tako je Paidia opravdala i svoje ime koje u slobodnome prijevodu znači «igra bez granica», jer je uživanje u tom vinu doista igra mirisa i okusa za koju nikad ne poželite da prestane. (Zoran Gregurek)

prikazan make up tj. šminkanje u bojama koje se predviđaju za proljeće-ljeto 2010. Prikazat će ga vrhunski stilist za make up tvrtke Kameja Zagreb, koji su uvoznici i distributeri proizvoda Artdeco, a pomoći će i Ilenia Cordioli. Sudionici seminara moći će osvojiti i tri atraktivne nagrade. Prva je trodnevni posjet svjetskom sajmu kozmetike u Bologni od 16. do 19. travnja, druga pokoln paket proizvoda Helianthi’s Charm i O’rising za kosu u vrijednosti 600 kuna te poklon paket Artdeco proizvoda za make up vrijedan 600 kuna. Cijena seminara je 300

kuna za frizere, a za učenike srednjih strukovnih škola 150 kuna. Dolazak se mora najaviti na brojeve telefona 01 655 2511, 01 6526 977 ili 098 318 178. Svatko tko želi sudjelovati na seminaru 300 kuna treba uplatiti na žiro račun broj 23600001101490875 kod Zagrebačke banke Zagreb ili uplatu dostaviti na adresu Jadro-Stil d.o.o., VI Južna obala br. 13, 10020 Zagreb. Učenici srednjih strukovnih škola trebaju se prijaviti svojoj profesorici iz praktične nastave. Više informacija može se dobiti na gornje brojeve telefona. (zl)

panorama

broj 332 / 26.02.2010.

KAJSCENA

Zvuci Zagorja

Piše: Gordana Tepuš

ZVIREK POPEVKI - top lista Radija Kaj Zvirek popevki, top lista Radija Kaj u okviru emisije Domače popevke i tanci, jedne od najslušanijih emisija Radija Kaj nastaje utorkom od 20 sati, kada slušatelji telefonskim glasovima odabiru svoje favorite zagorske glazbe u izvođenju zagorskih narodno-zabavnih sastava.

ZAGORSKI MUŽIKAŠI PONOVNO ODUŠEVILI U LISINSKOM

Pogledajte kako su slušatelji Radija Kaj glasovali ovog utorka:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

IZVOĐAČ:

GRUPA DOMINO PLANINARI SKITNICE AKORDI POTEPUHI GRUPA SAN ANDRIJA KOS I DUŠA BAND SINOVI ZAGORJA STARI PRIJATELJI VESELJAKI ZAGORJA

NAZIV SKLADBE: ŽENIT SE MORAM RASPLETI KOSE LIJEPO IME MAJKA DOK SI ME TI DRAGA VOLJELA RUŽA I TRN NE ZNAM ZAKAJ TE LJUBIM GODINE PROLAZE ANA LEPI VRTIĆ DOJDI PRIJATELJ

Skladba koja je posljednja izlazi s top liste i zamijenit će se novim glazbenim prijedlogom. Pozivamo čitatelje Zagorskog lista da se svojim glasovima uključe u izbor najboljih zagorskih skladbi i slušaju svoje omiljene izvođače u emisiji DOMAČE POPEVKE I TANCI Radija Kaj utorkom od 20 sati. Tihomir Kožina i autor pjesme Denis Dumančić

U ritmu pol ZAGREB - Koncert „Igrajte nam mužikaši“, održani u organizaciji Radija Kaj, u nedjelju, 21. veljače, u zagrebačkoj dvorani Lisinski još jednom je pokazao koliko Zagorci vole domaće popevke u ritmu polki i valcera. Na licima posjetitelja tijekom gotovo dvoipolsatnog programa u svakom se trenutku mogao iščitati ponos i veselje što je zagorska popevka prešla granice Zagorja i došla u srce hrvatske metropole, u dvoranu koja već desetljećima ugošćuje eminentna svjetska glazbena imena. Na koncertu su izvedene skladbe prošlogodišnjeg festivala „Igrajte nam mužikaši“, a natupili su Veseljaki Zagorja, Grupa Domino,Tihomir Kožina,

RASPISAN NATJEČAJ ZA OVOGODIŠNJE „MUŽIKAŠE“ Festival „Igrajte nam mužikaši“, koji je glazbenu riznicu zagorskog kraja obogatio za oko tisuću pjesama, u kojima svi koji vole ovu vrstu glazbe uživaju u raznim prigodama, ove će godine doživjeti svoje 42. izdanje, a organizacijski odbor festivala nakon koncerta u Lisinskom raspisao je natječaj za nove skladbe u duhu zagorskog narodnog melosa, u ritmu polke ili valcera, kajkavskog teksta koje će biti izvedene uživo u nedjelju, 6. lipnja u Festivalskoj dvorani u Krapini. Natječaj za nove festivalske skladbe otvoren je do 31. ožujka, a skladbe se šalju na adresu Udruge Kajscena, Frana Galovića bb, Krapina.

Ansambl Zlatni dečki, Mladi mužikaši, Potepuhi, Irena Grden i Meteor band, Zvuci Zagorja, Meteori, Grupa San, F-band, Vedra srca, Optimisti, Ansambl Zagorje, Ivan Benc i Nikolina Hižar, Prijatelji Zagorja, Optimisti Zagorja, Zagorski mušketiri, Siniša Miklaužić, Helena Hubak i Dečki z bregov, Sinovi Zagorja i Pajdaši Zagorja. U posebnom dijelu programa, koji je i više nego opravdao očekivanja posjetitelja i slušatelja Radija Kaj, uz pratnju odličnog Ansambla Zagorje, nastupio je miljenik publike, popularni Ivica Pepelko, koji je uz svoje velike hitove novijeg datuma, mnoge dirnuo izvedbom pjesama iz šezdesetih godina koje su tada izvodili popularni Lepi dečki. (gt)

Ansambl zagorje

TIHOMIR KOŽINA NA PRAGU DORE, A PO BROJU FANOVA I NA VRATIMA EUROSONGA

MEĐU TOP 5 U

skoro će naš poznati zagorski pjevač posebne boje glasa i interpretacije Tihomir Kožina stati pod reflektore u Kristalnoj Dvorani u Opatiji na velikom glazbenom događaju – DORA 2010. U samom finalu hrvatskog natjecanja za pjesmu Eurovizije, 6.ožujka Tihomir će izvesti atraktivnu pop-rock pjesmu „Za koga si se čuvala“ koja je već na prvim preslušavanjima na radio postajama naišla na izvrsne kritike slušatelja i slovi za jednog od favorita ovogodišnje Dore! Naime, u prvim

anketama na stranicama Eurosonga i radijskih postaja Tihomir je osvojio čak drugo mjesto, a trenutno se nalazi među Top 5 najboljih. Pjesmu „Za koga si se čuvala“ za Tihyja je skladao priznati hitmaker Denis Dumančić, za zanimljiv tekst zaslužan je Fayo, a produkciju i aranžman potpisuje Igor Ivanović, poznati producent koji je za svoj rad više puta nagrađivan Porinom. Tihomir za Doru priprema i poseban nastup s atraktivnim plesačicama, a za koreografiju se pobrinula njegova dugogodišnja prija-

teljica i suradnica, iznimno talentirana umjetnica Mirela Škiljo. Već od 2. ožujka Tihomirovo će odredište biti Opatija gdje ga svakodnevno očekuju probe, ali i mnogi intervjui i velika medijska eksponiranost. Stoga budite uz ovog talentiranog mladog glazbenika koji svojim posljednjim glazbenim uratcima dokazuje da ćemo ga sve češće viđati na eminentnim glazbenim događajima i glasujte za njega, pa sa srećom i vašim glasovima možda uspijemo otvoriti vrata Eurosonga mladom pjevaču iz našeg kraja.

Irena Grden i Meteor band

Helena Hubak i Dečki z bregov

panorama

broj 332 / 26.02.2010. Sinovi Zagorja

lki i valcera Mladi mužikaši

Ivica Pepelko

Tihomir Kožina i grupa Domino

Nikolina Hižar i Ivan Benc

panorama

broj 332 / 26.02.2010. Katica i Nikolina Micak

Drugi Sajam vjenčanja u Termama Tuhelj

Kad osvane najljepši Vinarija Sever

Ivo Šućur TUHELJSKE TOPLICE

rošle subote i nedjelje, drugi po redu Sajam vjenčanja u Termama Tuhelj u romantičnom ugođaju baroknog Dvorca Mihanović ispunio je očekivanja organizatora – Terma Tuhelj, ali prvenstveno onih koji u svojoj intimnoj bajci, najljepši dan svoje ljubavi žele okruniti vjenčanjem iz snova. Čak ni kišovito i prohladno vrijeme u subotu nije zaustavilo «pripravnike» za vjenčanje pa i one koji još nisu pronašli svog princa ili princezu, a to žarko žele, da dođu u Dvorac Mihanović pogledati što to 35 izlagača nudi za taj veličanstveni dan. U oba dana sajam je razgledalo blizu 2000 tisuće posjetitelja.

Sve na jednom mjestu

Josip Posavec - snimateljske i fotografske usluge

Na ulasku u Dvorac, dočekala ih je simpatična Nikolina Pavlek, prodajni predstavnik Terma Tuhelj, koja ih je upoznavala sa sadržajem sajma i rasporedom izlagača te po-

nudila popunu listića za sudjelovanje u nagradnoj igri s prvom nagradom - romantičnim vikendom za dvoje u Termama Tuhelj, u kojoj je sudjelovalo blizu 1000 posjetitelja, a glavnu nagradu dobila je Nikolina Švigir. Već pred Dvorcem Mihanović blještali su old-timery, luksuzne limuzine, 14 m dugi «Lincoln» te «Mercedes», prijevoznika «Limuzina Pale» iz Krapina Sela kod Konjščine. Dakako, nije slučajno da Terme Tuhelj organiziraju sajam vjenčanja koji prerasta u tradicijski, jer i same priređuje romantična vjenčanja, od večere, glazbe, aranžiranja dvorane, pozivnica, pripreme mladenaca, make-upa, frizura, tretmana, masaža i ostalog, fotografiranja, medenog mjeseca, kočija, zapravo sve što mladenci požele, kako bi njihovo vjenčanje zaista bilo kao iz snova. Izlagači su zaposjeli prizemlje i kat Dvorca, nudeći prekrasne vjenčanice, cvjetne aranžmane, svadbene kolača i torte, foto usluge i druge prigodne predmete

koji prate svadbene svečanosti, rasvjetu, vinari izabrana vina, škola plesa pripremu mladenaca za onaj najsvečaniji i najdraži valcer i tango u životu.

Modne revije

Oba dana, točno u podne, i u 17.00 sati priređivane su modne revije vjenčanica i svečanih odijela. Predstavljali su ih 9 manekenki i 4 manekena iz agencije PR iz Samobora. Moderator i voditeljica programa bila je Lana Bogojević, koju je za ovu prigodu šminkao vižazist Alen Ljubić, vrhunski profesionalac «Martimex-a» iz Zagreba, a frizirao Saša Pušenjak, frizer-ambasador «Label.m Hrvatska, Art studio Saša iz Zagreba. Njihove usluge koristile su i manekenke, manekeni i ostali lijepih lica i modernih frizura vični ili željni posjetitelji. Na modnoj reviji svoje vjenčanice i odijela predstavili su: Modni salon Penelope iz Zagreba, Salon vjenčanica Nina iz Zaboka, Salon vjenčanica i cvjećarna Latica iz Oroslavja, a s muškim sve-

čanim odijelima Krojački salon Beni iz Velikog Trgovišća i Koning iz Krapine. U vinoteci Dvorca u subotu nakon modne revije Terme Tuhelj priredile su prezentaciju svadbenih jela i slastica Zlatarna Valentino iz Bedekovčine, nudeći zaručničke i vjenčane prstene ističe svoj slogan: «Krug bez početka i kraja neodoljivo podsjeća na vječnost i simbolizira zavjet ljubavi koja traje zauvijek». Ha, lijepo sročeno! Zlatarna Vrančić iz Zaboka predstavljala je svoja zlatna srca s lančićima, biserne ogrlice, naušnice i broševe kojima mlade samo stavljaju točku na «i» u isticanju svoje ljepote. Ukratko, cilj sajma vjenčanja bio je ponuditi svoje usluge, a interesenti su bili u mogćnosti vidjeti, uspoređivati, vagati i potom se odlučiti što će im biti cijenom i kvalitetom najbliže njihovim snovima. I kako rekoše organizatori i izlagači, vidimo se sljedeće godine u isto vrijeme i na istom mjestu na 3. Sajmu vjenčanja!

Prezentantice cvjećarnice ‘Latica’ iz Oroslavja

panorama

broj 332 / 26.02.2010.

„SALON MS“ Krapina, Magistratska 20 tel: 091/ 512 80 65 www.vjencanice-ms.hr

i dan ljubavi…

Martina ispred Foto Tomislava Kovačičeka

sport

sport U ponedjeljak 20. sjednica IO Športske zajednice KZŽ ZABOK U prostorijama Športske zajednice KZŽ u Zaboku, u

ponedjeljak 1. ožujka održat će se 20. sjednica Izvršnog odbora krovne kuće zagorskog sporta. Na 20. sjednici bit će podnijeto Financijsko izvješće zajednice za prošlu godinu, izvješća blagajnika i Nadzornog odbora, a ujedno će se predstaviti Plan rada i financijski plan za 2010. godinu. Diskutirat će se i o trećoj godišnjoj skupštini zajednice, izboru sportaša, olimpijskom festivalu dječjih vrtića, kao i obilježavanju olimpijskog dana 2010. godine. Članovi IO zajednice razmatrat će i molbe za financijsku pomoć zaprimljene od KK Zabok, Društva sportskih igara učenika, Dominika Cesareca, Gorana Ovačara i Zagorskog kicboxing saveza. Početak sjednice IO ŠZ KZŽ zakazan je u 18 sati.

broj 332 / 26.02.2010.

zagorskilist

Košarkaši Zaboka pred ligom za prvaka ZABOK Košarkaši Zaboka pred ispisivanjem su još jedne zlatne stranice u svojoj 31 godina dugoj povijesti. Pobijede li u 16. kolu A-1 lige košarkaša Dubrovnika na svom

domaćem parketu u Bedekovčini, Zabočani će po prvi puta igrati ligu za prvaka. Problema ne bi smjelo biti, Zabok je ove sezone puno kvalitetnija momčad od Du-

28. veljače zadnji rok za zamolbe za stipendiju

Tajnik ŠŽ KZŽ, Branko Piljek, još jednom opominje udruge i klubove da je zadnji rok za dostavu zamolbi za stipendije vrhunskih sportaša 28. veljače ove godine. Svi kategorizirani članovi udruga i saveza učlanjenih u ŠZ KZŽ koji u navedenom roku ne dostave potrebne dokument, neće moći ostvariti pravo na stipendiju u 2010. godini. (tz) Branko Piljek - tajnik ŠZ KZŽ

brovnika, no «Gospari» se nikako ne smiju potcijeniti. Poznato je da su oni upravo zadnja momčad koja je nanijela poraz Zaboku prije one sjajne serije od sedam pobjeda, a po tradiciji uvijek su neugodni u Bedekovčini, gdje su prošle godine i slavili, te stavili Zabok u velike probleme. No situacija je sada bitno drugačija. Zabok je treći, a Dubrovnik osmi. Odigra li Zabok na nivou ovogodišnjih igara, Dubrovnik jednostavno neće imati šanse. – Puni smo želje za revanšom Dubrovniku. Dolje smo odigrali dobru utakmicu, no nažalost smo ostali bez bodova. Košarkaši Dubrovnika odlikuju se dobrim šutom. Na poziciji dva tu su Ščepanović i Krušlin, na poziciji tri Vranješ, a na četvorci Karač. No ako im se dozvoli neugodni mogu biti i Oštrić, Perić pa i Hajdić. Stoga će ključ pobjede biti u dobroj obrani i kontroli skoka – misli trener Črnjević. Kao pripremu za ovu utakmicu košarkaši Zaboka odigrali su prijateljsku uta-

kmicu protiv slovenskog prvoligaša Elektre Šoštanj i pobijedili rezultatom 71:62. Zabok je u toj utakmici pokazao dva lica. Loše u prvom i dobro u drugom dijelu. Trener Črnjević u prvom je dijelu čuvao Tomeljaka, čijim je ulaskom u nastavku igre momčad Zaboka živnula. Posebno se istaknuo Kuljanin koji je postignuo 20 koševa. Izvjesno je da protiv Dubrovnika neće istrčati Marić, Krajačić, a vjerojatno i Kolovrat, dok problema s prehladom ima Čular, no vjeruje se da će se on oporaviti do subote. Momčad na čelu s trenerom Črnjevićem nada se da ni u ovoj utakmici neće izostati sjajna podrška s tribina koja itekako puno znači igračima. Utakmica između Zaboka i Dubrovnika igra se u subotu 27. veljače s početkom u 19 sati u sportskoj dvorani u Bedekovčini. Dođite u što većem broju i budite dio povijesti zabočkog prvoligaša. Momci u žutom to zaslužuju. (T. Zrinšćak)

Dragutin Črnjević - trener KK Zabok

Polaganje ribičkih ispita BEDEKOVČINA - Športsko ribolovni savez KZŽ organizira polaganje ribičkih ispita u prostorijama saveza, Stjepana Radića 78, Bedekovčina, u petak 5. ožujka od 18 sati. Više informacija može se dobiti u Savezu ili na broj mobitela 091 225 9307 (Josip Grgić). (zl)

Robert Lež kapetan KK Zabok

Pobjeda juniora i poraz seniora KK Krapina KRAPINA Juniori KK Krapina s visokih su 66 koševa razlike

pobijedili svoje vršnjake iz zagrebačke Labrade. U toj su utakmici bili posebno nadahnuti Poslončec, Klasić i Bigec. Nakon trećeg kola juniori Krapine imaju isto toliko pobjeda, no nalaze se na drugom mjestu iza Rudeša koji ima bolju koš razliku od njih. Seniori Krapine zbog bolesti su na gostovanju kod Universa imali samo sedam igrača, što je rezultiralo uvjerljivim porazom. Bolji od ostalih bio je Keča koji je postigao 19 koševa. Nakon 12 odigranih kola seniori Krapine nalaze se na devetom mjestu C-1 lige košarkaša, s omjerom pobjeda i poraza 4-8.

KRAPINA - LABRADA 83-17 (25:1, 23:5, 23:7, 12:4)

KRAPINA: Klasić 14, Štefanić 2, Krajinović 4, Bigec 14, Potrebić, Horvat 4, Krleža 2, Gregurović 11, Štrok 7, Poslončec 19, Hlebec, Benc 6. LABRADA: Antolić, Kovačić, Repušić 1, Erhart 1, Kraljević 5, Zajec 10, Tadić, Fridnuc, Šafran, Petrinec.

UNIVERS - KRAPINA 75-57 (22:15, 18:12, 18:18, 17:12)

Univers: Mioč 5, Nemec 21, Pantaler, Malenica 9, Štefanac 3, Ribičić 19, Grmaža 9, Kuzmić, Jelić 9, Bekavac. KRAPINA: Keča 19, Hohnjec 10, Mužar 5, Telišman 6, Gretić 5, Strehovec 2, Inkret 10. (T. z.)

zagorskilist

sport 49

broj 332 / 26.02.2010.

18. kolo I. HMNL, RENAULT AUTO KREŠO-Uspinjača 2:7

Na riječkim kuglanama 3. Maj i Mlaka održano pojedinačno PH u kuglanju za juniore (U-23)

Pet pogodaka Penave Martin Huis šesnaesti za slavlje Uspinjače Tomislav Zrinšćak KRAPINA

19. kolu I. HMNL krapinski Renault auto Krešo doživio je najteži poraz na svom parketu u Krapini. Uspinjača predvođena sjajnim Hrvojem Penavom slavila je rezultatom 7:2. Prema do sada viđenom Zagrepčani su pokazali najviše na krapinskom parketu. Puljekovi puleni ušli su u utakmicu bez Leskovara koji je odrađivao kaznu crvenog kartona, što se itekako osjetilo na igri momčadi iz Krapine. Gosti su to osjetili, od početka su silovito pritisnuli i već u 2. minuti poveli preko Penave koji je prethodno pogodio vratnicu. U 5. i 6. minuti prvo je u kontri Suvajac, a potom i Vincelj, no sjajni vratar Jukić u oba je dvoboja izašao kao pobjednik. No u 8. minuti Kovač je sjajnom i neobranjivom dijagonalom matirao Jukića za 1:1. Samo dvije minute kasnije sjajni Penava solo akcijom dovodi svoju momčad u novo vodstvo. Minutu kasnije Petrović s gol linije izbija udarac Presečkog, da bi u 13. minu-

ti Penava izašao samo pred Malarić, no mladi domaći vratar sjajno brani njegov udarac. Do kraja prvog dijela Renault ima dvije sjajne prilike preko Vincelja i Kunšteka, no umjesto poravnanja Bonković na asistenciju Banović povisuje na 1:3. Nakon samo 11 sekundi igre u nastavku Hertl odlično pronalazi Presečkog kojem ne preostaje ništa drugo nego da pogodi mrežu za 2:3. U istoj minuti dobru priliku propustio je Kunštek, da bi u 25. minuti Kovač izašao sam pred Jukića, ali pucao ravno u njega. U 27. minuti Krapinčanin u redovima Uspinjače, Novački, uspio je promašiti prazan gol. I onda u zadnjih 12 minuta Krapinčani su doživjeli potpuni potop. Prvo si je Penava sam otvorio kontru oduzevši loptu neodgovornom Medvedu, a potom i poentirao za 2:4. Poslije tog zgoditka umjesto Malarića na vrata staje Kunštek, a nakon jedne loše kombinacije RAK Penava u 34. minuti preko centra pogađa praznu mrežu za 2:5. Dvije minute kasnije Banović iz kontre podiže na 2:6, a konačnih 2:7 postavlja Penava u posljednjoj minuti utakmici.

Penava između Šemničkog i Kunšteka

U petak protiv Mejaša

20,30 sati, a momčad Renault auto Kreše biti će jača za Leskovara.

U petak 26. veljače Renault auto Krešo u Krapini dočekuje splitske Mejaše. Šanse za play-off sada su malo splasnule, no pobjede li Krešići Mejaše opstanak ne bi smio biti upitan. U slučaju da im ostali rezultati budu odgovarali, Krapinčani bi vizu za play off mogli izvaditi u Muću protiv Muć Bitumine. Utakmica u Krapini igra se s početkom u

Ostali rezultati 18. kola:

Mejaši-Petrinjčica IDIS 7:1, Muć Bitumina-BBS Novi Marof 3:0, Nacional-Vrgorac 6:0, Osijek VBK-Kijevo Knin 1:2, Potpićan ‘98 ABS-Torcida GE 6:4, Inero-Brodosplit inžinjering 5:2

RENAULT AUTO KREŠO - USPINJAČA

2:7 (1:3)

KRAPINA: dvorana Srednje škole, GLEDATELJA: 350, SUCI: Janošević i Modrić (oba Zagreb), TREĆI SUDAC: Haban (Z. Bistrica), DELEGAT: Franić (Varaždin). STRIJELCI: 0:1 Penava 2’, 1:1 Kovač 8’, 1:2 Penava 10’, 1:3 Bonković 19’, 2:3 Presečki 21’, 2:4 Penava 28’, 2:5 Penava 34’, 2:6 Banović 36’, 2:7 Penava 40’. RENAULT AUTO KREŠO: Malarić, Šemnički, Medved, Vincelj, Hertl, Presečki, Majerić, Suvajac, Kovač, D. Kunštek. TRENER: Zvjezdan Brlek USPINJAČA: Jukić, Petrović, Đulvat, Banović, Bonković, Penava, Ramljak, Modrušan, Novački, Bisaku, Matošević, Murković. TRENER: Matija Đulvat 1. FC NACIONAL-ZAGREB