Zagorski list 333 by Zagorski list

zagorskilist NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

ISSN 1334-4668

broj 333 / godina 7 / 05.03.2010. / cijena 9 kn

aktualno • županija • parlament • panorama • kultura • sport • poljoprivreda • zabavnik • info

POTICAJNA STANOKUPNJA: Zagorski građevinari oprezni, neki bi spustili cijene, neki ne 7

STRANAČKI TRANSFERI Siniša Hajdaš Dončić preuzeo kormilo SDP-a, gradske i općinske organizacije izabrale svoje čelnike

GRADOVI I OPĆINE

RADOBOJ 18-19

aktualno

STUBAKI TUŽE DRŽAVU

Općina traži novac za koncesiju na kamenolom kojeg država 6 daje Jakovlju

sport

Oroslavčan Robert Kontak, glavni tajnik Hrvatskog biatlonskog saveza: »Fak ostaje u Hrvatskoj«

DOM DEDEKA KAJBUMŠČAKA U SJENI SKANDALA

Krapina potpuno nespremna dočekala otvorenje velebnog muzeja

4-5

Stručnjaci svoje odradili, lokalna zajednica zakazala: gosti ostali iza policijske trake, gladni i žedni

ČAČIĆ: Država je apsolutno odgovorna za anarhiju i probleme u kojima se našlo selo! SELJAČKI BUNT BEZ SELJAČKIH VOĐA

PRVO ŠAKOM I KAPOM, ONDA PO DŽEPU 3

aktualno

broj 333 / 05.03.2010.

aktualno OSVRT

Kremenkov auto Piše: Zoran Gregurek

vostruka mjerila jako me smetaju jer se iza njih obično krije nečije licemjerje. Primjera te pojave je bezbroj, a zadnji me malčice iznervirao (iako kažu da imam slonovske živce). Iako on ne treba advokata, moram stati u obranu našega župana kojemu ovih dana spočitavaju što je „u recesiji naručio auto vrijedan 270 tisuća kuna“. U redu. Možda ova cifra nekome zvuči basnoslovna, ali župan je dužnosnik koji ima pravo na službeni automobil i to gornje srednje ili više klase. Naš to zakon točno ne definira. Vodimo li se odredbama o plaći župana koje se nanovo mogu izjednačiti s ministarskima, onda i župani mogu kao i oni voziti aute više klase. A da ne pišem napamet, navodim podatak da većina hrvatskih župana ima itekako luksuzne automobile, među kojima prednjači Audi A6 (Dubrovnik, Sisak, Karlovac), neki Mercedese, BMW–e, varaždinski Volvo, dok jedino istarski župan Jakovčić ima auto (mislim da je u pitanju Renaultova Laguna) nešto skromnijih perfomansi. Krenemo li na državne tajnike i ministre, tada ćemo se susresti sa skupim „Nijemcima“: A6, A8, BMW „peticama“, Mercedesima E klase te „Francuzima“: u pravilu Citroen C5 i Peugeot 607. Jednog direktora državne firme vidio sam u luksuznom Citroenu C6, kakvi se rijetko viđaju na našim ulicama, a njegovi nižerangirani kolege direktori „truckali“ su se ni manje ni više nego u VW Tuaregu. Toliko o skromnosti i automobilima koji su višestrukuo skuplji od onoga kakvog bi vozio naš župan (nagađa se da je riječ o Škodi superb kakvu imaju svi šefovi policija po županijama). Sada nam se Hajdaš Dončić vozi u Opel vectri koja ni da je potpuno nova nije u rangu vozila jednog župana, nego je već skoro na izdisaju, pa su se župan i njegov vozač ne tako davno jedne snježne večeri umalo morali vlakom vraćati kući iz Zagreba. Koliko me sjećanje služi, (vectre i to dosta novije) imaju samo zamjenici zadarskoga župana. Zašto onda toliko vike na našeg – najmlađeg župana u državi, a kad nam dođu političari iz Zagreba - onda im se samo smješkamo i „pokorno se javljamo“. Zar smo već zaboravili BMW bivšeg premijera koji je koštao više od pola milijuna eura i koji je onda navodno prodan. Neki će reći, pa Zagorje je siromašno i ne može se naš župan mjeriti s ministrima. Može, itekako, jer nam je država toliko zadužena i siromašna da bi ministri trebali dolaziti u „trabantima“, da ih još proizvode, ili bi se mogli skroz uživjeti u sadržaje predivnog novog Muzeja krapinskih neandertalca i doći u „Kremenkovim“ autima. To su vam oni koji idu na kobase i pivu, to jest na nožni pogon. Jedino bi premijerka mogla doći u „smartu“ i kroz male prozore tog simpa auta šibati ministre po tabanima ako bi posustali u vožnji, to jest nošenju svojih autića.

Održani unutarstranački izbori za županijsku, gradske i općinske organizacije SDP-a. Hajdaš Dončić preuzeo županijsko kormilo, u Krapini napeto, u Zlataru nikako…

HAJDAŠ DONČIĆ: ‘Preuzimam vođenje jedne uređene stranke’ • Mirjana Bašak

glasno. Jedan od prvih zadataka nove predsjednice bit će jačanje članstva stranke. Stranka bilježi, kaže Dolenec, porast članova od početka nove godine koji žele aktivno djelovati u zajednici, potaknuti lošom situacijom u državi. Sada im slijede izbori za mjesne odbore, a jedan od prioriteta je, dodaje, priprema za parlamentarne izbore gdje žele dati maksimalan doprinos da SDP u državi dođe na vlast. Time bi se dobila zaokružena cjelina s obzirom da imamo predsjednika države i županijsku vlast iz svojih redova, naglasila je Dolenec. Naravno, radit će usporedno na svom jačanju kako bi za sljedeće lokalne izbore dobili povjerenje Donjostubičanaca. Inače, u stubičkom Gradskom vijeću SDP ima jednog vijećnika, Renatu Dolenec.

KRAPINA

zagorskim općinama i gradovima gdje SDP ima svoje organizacije u nedjelju su održani unutarstranački izbori. Za novog predsjednika ŽO SDP-a KZŽ izabran je zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić, jedini kandidat za novog predsjednika. Predsjednica Sonja Borovčak koja je na toj funkciji bila od samog osnutka zagorske organizacije SDP-a, dakle od 1993. godine, nije se kandidirala.

Krapina: Gregurović nadjačala 'muškarce'

'Stari' predsjednici ostali su u GO SDP-a Oroslavje Ivan Tuđa i u Zaboku Željko Tomek. Konkurente nisu ni imali. Stubički SDP ima novu predsjednicu Renatu Dolenec koja je postala predsjednicom GO u Donjoj Stubici. Bila je jedina kandidatkinja. Klanječki SDP izabrao je za novog vođu Zlatka Brleka koji također nije imao protukandidata. U Krapini su tri SDP-ovca željela biti na čelu organizacije. Dva muška kandidata Danijela Klasića i Branka Kučka, 'potukla' je kandidatkinja Ana Gregurović. Pregradski SDP-ovci birali su između dva kandidata Marka Vešligaja i Ivana Varjačića i izabrali Vešligaja za novog šefa stranke. GO SDP-a Zlatar zbog unutarstranačkih nesporazuma u svojoj organizaciji u nedjelju nije imala izbore. Inače, Sonja Borovčak još uvijek je aktualna predsjednica ŽO SDP-a KZŽ do održavanja Županijske izborne konvencije koja će se provesti u travnju.

Zlatar: raspustili organizaciju

U zlatarskom SDP-u došlo je do određenih problema vezanih za kandidaturu, zbog čega je ŽO donijela odluku o raspuštanju gradske organizacije nakon čega je imenovan povjerenik stranke, dosadašnji predsjednik Krunoslav Klancir koji će pripremiti teren za normalno održavanje izbora u organizaciji stranke u Zlataru – objasnila je Borovčak. Naravno, sada slijedi ponovni upis članova u stranku. - Neposredni izbori jedan su demokratski iskorak i prošli su kako smo i očekivali – rekla je Borovčak, dodavši kako je

Gregurović: Pripreme za preuzimanje izvršne vlasti ovo prvi takav izbor, a koji će u budućnosti sigurno donijeti i veću mogućnost izbora i kandidata.

Hajdaš Dončić zahvalio Borovčak

- SDP je provedenim izborima, na kojima su po prvi puta sve članice i članovi odlučivali o predsjedniku, još jednom pokazao da je stranka visokih demokratskih standarda. Ta činjenica me posebno veseli. Iako sam bio jedini kandidat, potvrda od preko 99% važećih glasova, govori da uživam veliko povjerenje SDPovki i SDP-ovaca – rekao je novoizbrani predsjednik ŽO SDP-a KZŽ Siniša Hajdaš Dončić. - Preuzimam vođenje jedne uređene stranke, na čemu posebno zahvaljujem gospođi Borovčak. Povećanje članstva svakako je jedan od mojih ciljeva u narednom mandatu - dodatno privući nove ljude koji su spremni staviti sva svoja znanja i vještine u funkciju razvoja ove naše zagorske grude. Težište će biti na kvaliteti, a presudno će biti da u našoj stranci mjesto nađu svi oni kojima je iskreno stalo do razvoja i napretka Krapinsko-zagorske županije – rekao je Hajdaš Dončić.

I Stubica dobila ženu predsjednicu

Renata Dolenec za predsjednicu GO SDP-a Donja Stubica izabrana je jedno-

Ana Gregurović, nova predsjednica krapinskog SDP-a objašnjava kako se kandidirala jer je nezadovoljna vođenjem politike u GO, zbog čega se njezin ugled uvelike srozao. Nova predsjednica radit će, kaže, na mijenjanju imagea stranke. Želim prekinuti silaznu putanju ugleda SDP-a i vratiti rezultate kakve je stranka imala 2000. godine i krenuti naprijed. U narednom mandatu želim da ponovno osvojimo izvršnu vlast s ljudima koji će htjeti i znati raditi za dobrobit naših građana - rekla je Gregurović. Prestari nisu, dodaje, iako to neki govore. Smatra da je naše društvo sazdano od ljudi svih generacija, te da su tome prilagođene politike SDP-a. - Spoj svih generacija naša je šansa, a uvažavajući jedni druge možemo ponovno biti orkestar koji pobjeđuje. Nadam se da će nam se u narednom mandatu uz sadašnje pridružiti i mladi ljudi koji će ponijeti teret izvršne vlasti u kreiranju moralnije i sretnije budućnosti sviju nas - rekla je nova predsjednica SDP-a. Marko Vešligaj nadmoćno je pobijedio svog konkurenta u utrci za predsjednika GO SDP-a Pregrada. Pobjedu je, kaže, očekivao, a jedna od važnih zadaća bit će veći angažman SDP-a u Pregradi. Ostalo rukovodstvo GO SDP-a Pregrade birat će se na konvenciji koja će se održati 13. ožujka. Novo vodstvo biralo se i u općinskim organizacijama.

Otvoren je ured ŽO HNS-a KZŽ u Krapini koji će biti na raspolaganju građanima svakodnevno od 7 do 15 sati.

‘Za stvarnu politiku ključne su m • Mirjana Bašak KRAPINA

tvaranjem ovog ureda zagorski HNS želi ostvariti bliski i svakodnevni kontakt s malim ljudima i pomoći u rješavanju njihovih lokalnih problema - istaknuo je predsjednik ŽO HNS-a KZŽ Anđelko Topolovec u srijedu u Krapini prilikom otvorenja ureda Županijske organizacije HNS-a KZŽ. Simbolično ga je otvorio predsjednik

HNS-a Radimir Čačić koji je zajedno s Vesnom Pusić posjetio i novootvoreni Muzej krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom.

'Država dolazi od vaše ulice do EU'

Ured HNS-a u Krapini smješten je u ulici Frana Galovića bb (zgrada FINE). Prije samog svečanog čina, održana je tiskovna konferencija na kojoj je bilo riječi o lokalnoj samoupravi i predstojećim izborima

HNS-a za MO Krapina (ove nedjelje) na kojoj se predstavio nositelj liste Josip Hrestak- Charlie. Hrestak je naglasio kako su dosada imali poteškoće u mjesnim odborima, a što novim izborima žele promijeniti. Podršku kandidatima za MO Krapina dali su Čačić i Pusić koji su naglasili kako su izbori za mjesne odbore najbliži građanima. - Ljudi najneposrednije mogu sudjelovati u onom što obično vidimo kao odlu-

čivanje države. Država dolazi od vaše ulice do EU. I koliko čovjek ima mogućnosti i prostora sudjelovati u donošenje odluke vezano za neposrednu okolinu, svoj kvart i svoju ulicu toliko će razviti osjećaj s jedne strane vlastite odgovornosti, a s druge strane i vlastitog zahtjeva i kriterija dobrofunkcionirajuće institucije. Zato mi tome pridajemo veliki značaj i nadam se da će se ljudi odazvati tim izborima. Obično svi misle da su oni

veliki državni izbori najvažniji, a ovi mali ne. Važno je da ljudi izađu na izbore, time hoćemo promovirati našeg kandidata, naše programe i približavanje vlasti građanima – rekla je Pusić. O 'malim', ali značajnim izborima govorio je i predsjednik Čačić.

Zapostavljenost sjeverne regije nije slučajna

- Jednu stvar u HNS-u smo uspjeli shvatiti, možda ne odmah i brzo, a to je da ne

postoji velika stranka koja nije u stanju pobijediti na malim izborima. Gdje se dobivaju mali izbori tamo postoji komunikacija s građanima, prepoznavanje njihovih potreba: asfaltiranje, uređenje prolaza, rješavanje oborinskih voda… Sve male stvari koje čine kvalitetu života. To je ključno za stvarnu politiku i za rezultate – naglasio je Čačić. Naravno da, dodaje Čačić, u velikoj mjeri mogućnost i utjecaj ljudi koji se izaberu

aktualno

broj 333 / 05.03.2010.

Mirni prosvjed poljoprivrednika Krapinsko-zagorske županije. S 22 traktora i dva osobna vozila, seljaci na cesti upozoravali su na probleme s kojima ih je suočila Vlada. HSS-a ni od kuda...

Prvo šakom i kapom, onda po džepu • Mirjana Bašak

GUBAŠEVO, MOKRICE

agorski su se poljoprivrednici u srijedu u 13 sati okupili na križanju GubaševoMokrice, a negdje pet minuta do 14 sati traktorima zauzeli jedan kolnički trak Zagorske magistrale, čime je bio otežani promet. Cinični bi rekli, ta je cesta svojom kvalitetom ionako samo za traktore…

Trakore posjeduje banka

Čačić: Država je apsolutno odgovorna za anarhiju i ovaj problem u kojem se selo našlo. S istim novcem se moglo napraviti nešto pozitivno, pametno i kvalitetno.

Sve je regulirala policija. Blokadom su iskazali veliko nezadovoljstvo i upozoravali na drastično loše stanje u poljoprivrednoj proizvodnji. Time su se solidarizirali s ostalim poljoprivrednicima koji su prosvjedovali diljem Hrvatske. Prosvjed je organizirao Savez poljoprivrednih udruga Krapinsko-zagorske županije. Divovskim traktorima čiji su stvarni vlasnici većinom banke, blokiravši djelomično promet, zagorski poljoprivredni proizvođači traže isplatu poticaja u 100-postotnom iznosu, kao i kontrolu kome se i kako poticaji dodjeljuju. Dogovorenu cijenu za litru mlijeka od 2,40 kuna i nakon 30. lipnja, te 30 posto više plavog diesela za područje koja su težeg uvjeta gospodarenja, jer su zagorski bregi teški za obradu, odno-

sno zahtijevaju 200 litara plave nafte po grlu stoke. Nisu imali sa sobom harmonike kao slavonski seljaci koji su se u hladnoj noći uz vatru grijali pjesmom i stihovima: ''Imao bi da sam krao, nisam lopov ne bi znao…'' , već transparente nalijepljene na traktorima, a da se zagriju i ne čekaju praznog želuca u kotlu se kuhao grah. Dva predstavnika iz Zagorja, Marijan Pavliša, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruga KZŽ i Željko Mladić, proizvođač mlijeka iz Zlatara ispred zagorske mljekarske udruge otišli su na sastanak u Ministarstvo poljoprivrede. Do zaključenja našeg broja u srijedu poslijepodne zagorski poljoprivredni proizvođači i dalje su bili na istom mjestu, bez ikakvih informacija.

Čačić: 'Seljaci su u pravu'

Inače, prvobitno je bio zakazan prosvjed traktorima koji je trebao okupiti poljoprivrednike kod CitrÖenovog servisa u Zaboku na tzv. Industrijskoj cesti za ponedjeljak, 1. ožujka, ali je otkazan jer je par dana prije (petak) ministar poljoprivrede Petar Čobanković obećao mljekarima veću cijenu za mlijeko. Tako se bilo od masovnog pohoda za Zagreb odustalo. Nezadovoljstvo seljaka prokomentirao je i predsjednik

HNS-a Radimir Čačić koji je u srijedu na dan mirnog prosvjeda poljoprivrednika boravio u našoj županiji. - Seljaci su u potpunom pravu i nitko u njihovoj poziciji ne bi postupio drugačije. Mijenjati pravila igre u pola utakmice je nedozvoljeno. Vi ne možete seljake uputiti u određenu proizvodnju, prezentirati, ugovarati i obećati određene poticaje i onda tu odluku poništiti. To je nedozvoljeno – rekao je Čačić. - Naravno da su prosvjedi opravdani, to se ne smije raditi. Ljudima se mora garan-

tirati donja granica 3, a realno 5 godina za jedno kvalitetno planiranje, jer to su niskoprofitalne djelatnosti sa sporim obrtom proizvodnje, to je selo. To je sve pitanje kvalitete države koja očito tu nije prisutna – dodaje.

Nema strategije

- Ne postoji strategija, dijelilo se šakom i kapom, neodgovorno i neozbiljno, sufinancirala se mehanizacija koju sad ti ljudi ne mogu vratiti na površinama koje su bile premale da bi mehanizaciju

mogle pokriti. Država je apsolutno odgovorna za anarhiju i ovaj problem u kojem se selo našlo. S istim novcem se moglo napraviti nešto pozitivno, pametno i kvalitetno i s onim jučer i s onim smanjenim novcem danas – mišljenja je predsjednik HNS-a. Vlada je prvo neodgovorno napumpala poticaje na iznos koji ne može izdržati, a onda ga bez ikakvih kriterija počela rezati – rekao je Čačić koji ističe da će Vlada morati poticaje za ovu godinu vratiti ili barem približno vratiti na razinu koja je bila.

Financijske potpore udrugama KRAPINA - U prostorijama Županije u srijedu su potpisani ugovori za financijsku potporu udruga s područja Krapinsko-zagorske županije. Savez udruga umirovljenika KZŽ za 2010. godinu dobio je 350.000 kuna, Zajednica amaterskih kulturno-umjetničkih društava KZŽ 130.000 kuna, a Mreža udruga KZŽ za tri programa 143. 000 kuna. Za Županijski program djelovanja za mlade 52.000 kuna, za Centar za mlade

80.000 kuna i za informatički web portal za mlade i udruge financijsku potporu od 11.000 kuna. Ugovore su potpisali zagorski župan Siniša Hajdaš Dončić s predsjednicima spomenutih udruga, Stjepanom Šimagom iz Saveza umirovljenika KZŽ, Ivanom Radanović iz Mreža udruga , te Mladenom Sedakom Benčićem ispred Zajednice amaterskih kulturno-umjetničkih društva s područja naše županije.

Posebno jer za svoj rad pohvaljena Mreža udruga koja aktivno provodi svoje programe. Predsjednici udruga zahvalili su se na financijskim potporama. Bilo je riječi i o Županijskom domu umirovljenika. - Pred završetkom je studija opravdanosti, a prioritet je županijske vlasti završiti ga u roku četiri godine. U planu je i stvaranje hospicija uz lokalitet bolnice na Bračku – rekao je župan Siniša Hajdaš Dončić. (M. Bašak)

Tiskovna konferencija održana je u novom uredu ŽO HNS-a KZŽ

male stvari’ na razini lokalne samouprave ovisi o tome kako je sustav postavljen. – Sustav nije dobro postavljen. Jedan od naših programskih ciljeva koji ćemo realizirati, a za to moramo pričekati redovne izbore je zakonska obveza financiranja i pravna osobnost mjesnih odbora. To Hrvatska u cjelini nema. Na sjeveru Hrvatske HNS se uspio izboriti da ima svoju ulogu, ali nema dovoljnu razinu financiranja. Sjever regije je jedini

stvarni prostor Hrvatske koji zaostaje naglašeno u proteklih 6 godina, koji je u kolapsu i dramatičnom zastatku. To nije slučajno i nije se desilo bez političke odluke i namjere. Dešava se jer se želi potisnuti i srušiti ovaj prostor – kritičan je bio Čačić. Otvorenju HNSovog ureda koji će raditi svakodnevno od 7 do 15 sati nazočili su i predsjednici zagorskih organizacija stranke, a glazbeno su ga popratili Sinovi Zagorja.

aktualno

broj 333 / 05.03.2010.

OTVOREN MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA • Sebastijan Fuštin KRAPINA

uzej krapinskih neandertalaca napokon je otvorio svoja vrata. Dugoočekivana kulturna ustanova izuzetne važnosti, postala je dosanjani san znanstvenika i muzejskih djelatnika. Muzej je otvorila premijerka Jadranka Kosor riječima "Dobar dan dedek Kajbumščak, dobro došao u 21. stoljeće". Veliki broj uzvanika natiskao se u predvorje muzeja, novu, umjetnu krapinsku poluspilju kako su je zamislili autori Jakov Radovčić i Željko Kovačić. Da je otvaranje muzeja veliki kulturni događaj, svjedočio je i izravni TV prijenos na Hrvatskoj televiziji. Pod voditeljskom palicom Kristine Pavlović smjenjivali su se govornici koji su od reda naglašavali vrijednost novog zdanja. - Ovo je za nas muzealce izniman dan. Uvjereni smo da ovaj muzej donosi novosti u muzeologiji – rekla je ravnateljica Muzeja Hrvatskog zagorja Goranka Horjan, zahvalivši se svim suradnicima, zaposlenicima i izvođačima radova te Ministarstvu kulture i autorima muzeja. Jakov Radovčić još jednom je ponovio da mu se otvaranjem muzeja ostvario san. - Samo su neka mjesta kultna u svjetskoj znanosti. Znajući svjetsku važnost ovog mjesta, zajedno sa Željkom Kovačićem počeli smo osmišljavati muzejsku zbirku. Kroz ovaj muzej otkrivamo vam značenje Krambergerova otkrića – istaknuo je Radovčić. Arhitekt Željko Kovačić uz uzvanike je pozdravio i krapinske neandertalce te izrazio nadu da će se cijela priča zaokružiti realizacijom prapovijesnog parka. Gradonačelnika Josipa Horvata veseli činjenica što novi muzej postaje središnje mjesto paleontološke znanosti.

Župan Siniša Hajdaš Dončić je pak istaknuo kako svaka regija ima nekoliko važnih događaja u svom razvoju, a ovo je jedan za našu županiju. Nije zaboravio u svom stilu između redova poručiti prisutnim članovima Vlade da bez infrastrukture, poglavito dobrih cesta, nema daljnjeg razvoja oko projekta muzeja.

Svjetska atrakcija

- Kulturna baština se danas sve više gleda i kroz gospodarsku prizmu i turizam. Izgradnjom novih muzeja idemo prema tome. Ponudili smo nešto novo, spoj recentnih nalaza struke i novih tehnologija. Posjetitelj se stavlja u središte pozornosti. Ničeg sličnog nema u Hrvatskoj i okolici. Krapina se danas može podičiti svjetskom atrakcijom. Premda prezentira prošlost, ovo je muzej budućnosti, a o Krapini će se sigurno govoriti kao prije i poslije otvaranja muzeja – rekao je ministar kulture Božo Biškupić. Premijerka Jadranka Kosor rekla je kako je radosna što upisujemo Krapinu na turističku kartu Hrvatske, Europe i svijeta. - Hušnjakovo je poznato kao nalazište s najvećim brojem fosilnih ostataka neandertalca. Novi muzej počiva na ideji izvrsnosti koju je utjelovio Dragutin Gorjanović Kramberger. Ovaj projekt posto je jedan od kapitalnih Vlade RH, posebice Ministarstva kulture i prepoznali smo ga kao nacionalni projekt. Smještaj muzeja govori o promišljanju svakog detalja i vjerujem da će posebice mlade ljude potaknuti na istraživanja. Ovaj muzej sjajan je spoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a bit će na ponos svih građana Krapine i Hrvatske – rekla je premijerka otvarajući muzej. Uslijedio je blagoslov muzeja od strane krapinskog župnika Tomice Šestaka, što je kasnije u javnosti izazvalo

KRAPIN

Na otvaranje muzeja došla je i autorica hiperrealističnih skulptura krapinskih neandertalaca Elisabeth Daynes, koje izazivaju dosta pažnje i prikazuju neandertalce u raznim životnim situacijama. Upitali smo je što misli o novom muzeju i prezentaciji njenih skulptura. - Muzej je jako lijep. Interesantno koristi tehnologiju, pedagoški je dobro postavljen. Nije uobičajeno da je muzej tako blizu samom nalazištu. Dobro je da posjetitelji vide i osjete neandertalce, pogotovo jer su smatrani zvijerima. Za njih je važna emocija, stimulacija da se upitaju kako je neandertalac živio prije i da se zapitaju o ljudskoj povijesti. Krapina je vrlo interesantna jer ima veliku zbirku ostataka i jedinstvena u svijetu. Pronađeno je mnoštvo individua, mladih, starih, starac bez zubiju, velika populacija. Krapina pokazuje da je neandertalac naš predak, a ne čudovište – rekla nam je Elisabeth Daynes koja je izrazila zadovoljstvo kako je prezentiran njen rad, a sviđa joj se što posjetitelji u muzeju mogu pratiti priču od ‘big banga’ do ljudske vrste danas. dosta reakcija. Većina misli da je to bilo neprilično budući sam muzej priča priču koja je drugačija od biblijske, no ima i onih koji drže da su stavovi Crkve i znanosti o samom stvaranju svijeta izmireni te da je blagoslov bio primjeren čin. Treba spomenuti kako su u programu otvaranja muzeja nastupile Viline, a uzvanike je ispred muzeja dočekao i ispratio Gradski puhački orkestar grada Krapine uz povijesnu postrojbu Iliraca. Nakon što je obišla muzej, premijerka je istaknula kako je stvarno svaka kuna uložena dobro.

Briljantna izvedba

- Kao što su svi naglašavali, ovo je izvanredan događaj koji će staviti Krapinu i Hrvatsku na europsku turističku kartu. Ostvario se san mnogih. Čestitam svima koji su sudjelovali u ovom projektu. To je sjajan prilog našoj kulturnoj ponudi. Turizam je jedna od glavnih gospodarskih grana i to će doprinijeti još boljoj turističkoj ponudi ove sezone - rekla je premijerka Kosor. Na pitanje što joj se najviše svidjelo, rekla je kako je sve fantastično te će morati još

jednom doći i razgledati muzej. Svoje dojmove sažela je u rečenicu "briljantna izvedba briljantne zamisli". Obećala je kako će Vlada pomoći i u daljnjoj realizaciji projekta prapovijesnog parka, ali teško već ove godine. - Ovaj muzej prednjači po najnovijem programu i teh-

nologiji. Treba nastaviti započeti projekt i pripremiti Josipovac te završiti cijelu priču planiranim parkom. Također trebamo i dodatne sadržaje jer ljude treba ugostiti, a Zagorci su poznati po svojoj gostoljubivosti. Sada je red na investitorima da prepoznaju ovaj trenutak rekao je nakon otvorenja mi-

nistar Biškupić. Otvaranjem novog muzeja bio je zadovoljan i župan Siniša Hajdaš Dončić. - Mislim da je ovo trenutno muzej broj 1 u Hrvatskoj i biti će to jedna kruna koja je nedostajala da Krapinskozagorska županija bude prava turistička destinacija rekao je župan.

Novinari bez minimuma uvjeta za rad Nadam se da mi štovani čitatelji neće zamjeriti jednu osobnu opasku. Naime, svi organizatori raznih događaja i manifestacija ili barem veći broj, očekuje od novinarskih redakcija da poprate njihov rad. To je normalno. Iako su novinari naviknuti raditi u svakakvim uvjetima, s nogu, po kiši i snijegu, ipak bi im ako ih se već zove, trebalo osigurati minimum uvjeta za rad. I nije ovo sad pitanje otvaranja muzeja. To je zapravo zadnje što se dogodilo. I nije pitanje samo novinara tiskanih medija. Zašto npr. kolege s radijskih postaja ne mogu raditi normalno, staviti svoj mikrofon da snime govor ili izjave. I zašto nam se premijerka i ostali zahvaljuju na velikom odrađenom poslu i promociji muzeja, na desecima članaka, a ne možemo dobiti jedno parkirno mjesto koje je osigurano za nekog tko o muzeju nema pojma i nikad ga ne bi posjetio da se nije došao slikati s premijerkom. I lako se povoditi za stereotipima da novinare zanima samo domjenak. Većinu zanima kako da što brže i efikasnije obave svoj posao, kao i druge struke. Dolazi premijerka i zna se da će se tražiti njena izjava. Prostor nije osiguran, već novinari poput hijena koje su nanjušile krv trče okolo u stampedu u kojem je skoro pod njihovim nogama stradao zlatarski gradonačelnik dr. Miroslav Kopjar. Nažalost, stvari kod nas funkcioniraju kako funkcioniraju. Kad radite s međunarodnim organizacijama točno je propisano što novinarima i na koji način treba osigurati i to funkcionira – u Hrvatskoj. I znam da sad ovo izgleda kao bezrazložno cviljenje, ali molim da nas ne prozivate kako smo obavili svoj posao, a bez minimuma ičega.

aktualno

broj 333 / 05.03.2010.

NA NA KARTI SVIJETA Stampedo na Muzej krapinskih neandertalaca spriječila policija, gosti ostali gladni i žedni

edjelja, prvi službeni radni dan Muzeja krapinskih neandertalaca, prošao je neslavno, a ideja da se građanima taj dan omogući besplatno razgledanje postava, pokazala se kao promašaj. Nitko nije očekivao 8000 gostiju, nastao je stampedo, a popodne je donijelo potpuni slom 'sistema'. U pomoć je pozvana policija. Tisuće gostiju je ostalo iza policijske trake razvučene na prilazu. Intervenirala je policija, došli su i zaštitari, komunalci… Nije ih smekšao nitko, pa to nije uspjelo ni gostima iz Singapura, a kamoli iz Pule, Šibenika i ostalih naših gradova. Sve je bilo tako loše organizirano da je trud muzelaca koji su odradili maestralan posao glede struke, ostao zasjenjen tuđom nesposobnošću. Baš kao što je naša zimska služba uvijek poslovično iznenađena snijegom u prosincu, turistički djelatnici, ugostitelji, gradske službe itd. nisu izgleda očekivali nedjelju različitu od drugih.

Nisu muzealci krivi

Kao za zagrebačkog fijaska uoči i nakon koncerta grupe U2, kada se nitko nije okoristio tisućama fanova već ih se ostavilo na cesti, bez sadržaja i okrjepe, nitko se nije ni u Krapini okoristio ovom jedinstvenom navalom na učmali gradić koji nije shvatio da ima 'zlatnu koku'. Muzej se gradio 12 godina, ali Grad se za toliko godina nije uspio pripremiti. Nema hotela, nema dovoljno parkirališta, nema ponude suvenira… Nema ničega. – Mi smo svoje odradili kako treba. Ljudi nas zovu iz cijelog svijeta i čestitaju nam. Nismo mi krivi što se ljudi nisu imali gdje parkirati, što nema WC-a, što nije bilo dodatne ponude hrane i pića. Ljudi su sada ljuti, ali krivnja nije na nama. Mi nismo muzej s klasičnim već s interaktivnim postavom. Možemo primiti grupe od po 30 ljudi koji imaju što raditi u muzeju sat i pol. U svakoj prostoriji smo imali jednog dežurnog vodiča, a radno vrijeme smo produžili koliko smo mogli. Nismo mogli produžiti unedogled. Tim više jer pojedinci nisu shvatili da se eksponati ne smiju dirati. Neki su izgubili disciplinu i naši ljudi više nisu mogli izdržati takvu navalu – kaže viša kustosica Vlasta Krklec. - Vani muzeji postoje zbog biznisa, a kod nas to nije prepoznato. Mi ne rješavamo infrastrukturu, ne gradimo hotele, ne nudimo hranu itd.. Mi smo svoj posao odradili kako treba, a sada je na drugima da odrade svoje – dodaje Krklec. A gradske, turističke i ine službe koje su se trebale godinama pripremati za ovako važnu instituciju na vlastitom posjedu, imaju za reći tek isto: nema dovoljno novaca za sve, recesija je i slično, iza koje se ionako svi vješto skrivaju. Bude li pameti, nedjeljni stampedo će valjda ipak nekoga pokrenuti. Vlada je obećala pomoći oko nekih dodatnih sadržaja, a za ostalo, kako reče ministar kulture Biškupić, ostaje 'privatni sektor'. (Ljiljana Pavlina)

aktualno

broj 333 / 05.03.2010.

PRIOPĆENJE

GRANICA RAZDORA Stubaki tuže državu zbog naknade za koncesiju na kamenolom Jelenje vode koji je na području te općine, ali novac dobiva Jakovlje

VLADAJUĆI NE ŽELE RASPRAVLJATI O PROBLEMIMA

NOVODRŽAVNE GRANICE: ruda ‘toplička’, prerada jakovljanska

PREGRADA - Na sjednici Gradskog vijeća održanoj u četvrtak 25. veljače vladajuća koalicija odbila je zahtjev kluba vijećnica i vijećnika SDP-a, ZS-a i A-HSS-a da se pod točkom dnevnog reda raspravlja o funkcioniranju mjesnih odbora na području Grada Pregrade. Naime, pregradska oporba je nakon javne tribine o funkcioniranju mjesnih odbora održane 6. veljače, uputila zahtjev za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća s tom tematikom. Namjera je da se time pokuša poboljšati rad mjesnih odbora i osigurala dodatna sredstva za njihov rad u cilju ravnomjernog razvoja svih dijelova Pregrade. No, vladajuća koalicija nije smatrala mjesne odbore važnim pitanjem pa je na prijedlog predsjednika vladajućeg kluba vijećnika Vjekoslava Gorupa, ta točka skinuta s dnevnog reda. Iz tog razloga problematika mjesnih odbora mogla se raspraviti jedino na kraju sjednice, pod točkom razno. U toj raspravi izneseni su neki od problema u funkcioniranju mjesnih odbora, kao što su izostanak redovitih sastanaka mjesnih odbora, neadekvatno izvođenje radova kod asfaltiranja nerazvrstanih cesta, nepoštivanje prioriteta MO od strane gradske vlasti, neadekvatna proračunska sredstva koja su odvojena za aktivnosti u nadležnosti mjesnih odbora i ignoriranje mjesnih odbora kao institucije od stane vladajućih u Pregradi. Klub vijećnika i vijećnica SDP-a, ZS-a i A-HSS-a zatražio je od gradonačelnice i objašnjenje o navodnom formiranju povjerenstva za nerazvrstane ceste, o čemu nisu obaviješteni svi članovi mjesnih odbora nego samo oni iz stranaka vladajuće koalicije. Gradonačelnica je u odgovoru potvrdila da su „njihovi“ članovi informirani na posebnom sastanku, koji se održao dva dana prije tribine te je kazala kako novoformirano povjerenstvo za ceste u sastavu Vilmica Kapac, Marijan Honjec, Vjekoslav Gorup, Ivan Krištić, Nikola Pasariček i Irena Krsnik ima zadatak prikupljati informacije od mjesnih odbora i odlučivati o prioritetima. Kako sredstava u proračunu za nova asfaltiranja ove godine nema, raditi će se samo na saniranju postojećih nerazvrstanih cesta. Klub vijećnika SDP-a, ZS-a i A-HSS-a u zahtjevu za sazivanjem sjednice tražio je da se svi članovi MO pozovu službenim putem kako bi mogli sudjelovati u raspravi, ali to nije učinjeno. No, na samoj sjednici prisustvovali su i neki od članova MO koji su pozvani u svojstvu županijskih vijećnika. Tako je nezadovoljstvo radom MO Pregrada, koji nije sazvan gotovo dvije godine, izrazio njegov član Tomislav Krušlin. Taj problem, kao i ostali s kojim sa susreću MO u svom radu, nisu zaslužili pažnju vladajućih u Pregradi te su na pitanja uglavnom odgovarali šutnjom i ignoriranjem. Na sjednici je donesena i odluka o zaduživanju Grada Pregrade za 2.500.000 kuna za dovršetak đačkog doma u Pregradi. Kako je navedeno u obrazloženju proračuna, ta sredstva su se pokušala namaknuti od strane ministarstva, ali u tome nisu uspjeli. Kako su u međuvremenu nastale obveze prema izvođačima, Grad sredstva mora namaknuti kreditiranjem. Gradonačelnica je objasnila da je to udio Grada u iznosu 20% prema ugovoru, iako je sam Grad uložio već za zemljište i ostale potrebe oko 1.000.000 kn. Stoga je očito da je udio Grada u ukupnoj investiciji puno veći nego što tvrdi gradonačelnica, tj. s kreditom je to preko 4.2 milijuna kuna u što nije uključena cijena zemljišta. Kao pozitivna stvar na sjednici je istaknuta najavljena investicija u poslovnu zonu tvrtke „Kristal Samobor“, za koji je i donesena odluka na sjednici o oslobađaju komunalnog doprinosa te klub vijećnika i vijećnica SDP-a, ZS-a i A-HSS-a pozdravlja tu investiciju koja vodi otvaranju novih radih mjesta na području Pregrade. Gradska vlast i dalje ne želi vijećnicima dostaviti zapisnike sjednica Gradskih vijeća i Poglavarstva iz prošlog saziva. Ovaj puta obrazloženje je da traženi dokumenti nisu informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama već da sadrže informacije. Klub će nastaviti postupak traženja dokumenata, ako treba i do Upravnog suda. Ispred Kluba vijećnika i vijećnica SDP-a, ZS-a i HSS-a Marko Vešligaj

PRIOPĆENJE ZAGREB/ZABOK - Većina građana zna za Zakon o pravu na pristup informacijama, ali ne znaju tko im je dužan pružiti informacije, pokazala je anketa koju za potrebe projekta Otvorena vrata između 10. i 19. veljače na reprezentativnom uzorku u gradu Zaboku provela agencija Promocija plus. Od 700 anketiranih građana Zaboka njih 63,1 posto je znalo da postoji Zakon o pravu na pristup informacijama, ali samo njih 29,3 posto zna tko je prema tom zakonu dužan građanima na upit pružiti informacije. Građane najviše zanimaju informacije o komunalnim naknadama i porezima iz nadležnosti grada (17,6 posto), socijalnoj skrbi (16,9 posto), obrazovanju (15 posto), fi-

• Senka Susović

STUBIČKE TOPLICE

pćina Stubičke Toplice pokrenula je tužbu protiv države, odnosno Ministarstva financija. Stubaki potražuju oko 3,5 milijuna kuna za eksploataciju kamena iz kamenoloma Jelenje vode na Medvednici.

Država prosljeđuje naknadu Jakovlju

Činjenica je da tvrtka Hidrel iz Velike Gorice koja vrši eksploataciju uplaćuje naknadu na poseban račun predviđen za tu namjenu, no država novac prosljeđuje općini Jakovlje. Stubaki su svojevremeno preko državnog odvjetnika u Zlataru uputili prijedlog za mirno rješenje ovoga spora, u kojem su zatražili isplatu naknade od 3,5 milijuna kuna za eksploataciju kamenoloma, no kako do mirnog rješenja nije došlo, podižu tužbu protiv države. - Eksploatacijska zona kamenoloma, dakle mjesto na kojem se kopa rudno blago, nalazi se na području općine Stubičke Toplice i zato ta naknada pripada našoj općini, a ne Jakovlju - kaže načelnik Stubičkih Toplica Vladimir Bosnar.

Teritorijalna podjela iz 1990. uzrok problema

Problem vezan uz plaćanje naknade za eksploataciju mineralnih sirovina u kamenolom Jelenje vode nastao je prije dvadeset godina, nakon promjene teritorijalnih granica. Do 1990. kamenolom je u potpunosti pripadao katastarskoj općini Kraljev Vrh odnosno Jakovlju, a nakon 90-te utvrđena je nova granica i kamenolom je podijeljen. Eksploatacijska zona kamenoloma pripala je Stubičkim Toplicama u našoj županiji, a separacija, prerada, transport i upravne zgrade Jakovlju koje je u Zagrebačkoj županiji. - Općina Jakovlje takvu podjelu granica nije priznala. Mi

smo se na takvu podjelu žalili, no spor još uvijek nije riješen i nalazi se pri Povjerenstvu Vlade RH za utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave. Zbog ovog slučaja u pripremi je i ustavna tužba jer granice se nisu smjele mijenjati bez znanja lokalne samouprave. Ugroženi su naši potoci, naše ceste i naši građani su ti koji trpe najveću štetu, pa stoga oni trebaju i primati tu naknadu. Osim toga i Ministarstvo financija je na neki način pravo na naknadu dalo nama i nalagalo da je Hidrel plaća nama. Ne ljutimo se na načelnika Bosnara jer njegovo je pravo tražiti tu naknadu, no pravda je ipak nešto drugo - prokomentirala je načelnica Jakovlja, Snježana Bužinec.

Upitan nastavak eksploatacije kamenoloma

Prema riječima direktora Hidrela, Krešimira Jelušića, ta se tvrtka ne želi miješati u spomenuti spor dviju Općina. Osim toga sada je ionako opterećena većim problemom. Prošle je godine

Hidrelu istekla dozvola za eksploataciju kamenoloma iz 1990. godine te je podnesen zahtjev za produljenjem koncesije, no ovih dana stiglo je rješenje Ureda državne uprave u KZŽ, Službe za gospodarstvo i imovinskopravne poslove, u kojem se zahtjev odbija. Između ostalog u rješenju se navodi da je Hidrel svojim rudarskim radovima izašao izvan granica eksploatacijskog polja i izvan obuhvata radova predviđenih odobrenim projektom sanacije te je eksploatacijom izvan eksploatacijskog polja izvršena daljnja devastacija krajolika i strukture prirode i to u zaštićenom području, s obzirom da se lokalitet nalazi u Parku prirode Medvednica. Navedeno je i kako Zakon o rudarstvu nema odredbi o produljenju roka za eksploataciju mineralnih sirovina, što je Hidrel u zahtjevu zatražio, te kako bi se eventualno mogao sklopiti novi ugovor o koncesiji.

Slijedi žalba Hidrela

Hidrel je rješenjem dužan u

roku šest mjeseci završiti sanaciju kamenoloma sukladno projektu sanacije iz lipnja 1990., te sanirati devastirano područje izvan granica eksploatacijskog polja i odobrene sanacije. Nakon obustave eksploatacijskih radova, Hidrel je dužan provesti mjere osiguranja kojima će se isključiti nastupanje opasnosti za ljude, imovinu i zemljište na prostoru na kojem su obavljeni eksploatacijski radovi. - Mislim da je eksploatacija kamena u ovom kamenolomu moguća još nekoliko godina bez narušavanja prirode, a nama zatvaraju pogon iako imamo posla i osigurano tržište. Od ovoga živi tridesetero ljudi koji bi sada mogli ostati bez posla. Naravno, mi ćemo se na rješenje žaliti, no pitanje je hoćemo li nešto postići. Činjenica je i da se za naš zahtjev za produljenjem koncesije zauzela Krapinsko-zagorska županija za razliku od Jakovlja koje se ponašaju kao da ih se ta stvar ne tiče, a kada je trebalo ubirati naknadu tada ih se itekako ticalo rekao je Jelušić.

Građani ne znaju kako do informacija nanciranju projekata iz gradskog proračunu (14,3 posto) te radu gradonačelnika i Gradskog vijeća (11,6 posto). Značajniji interes građana postoji još i za urbanističke planove (8,7 posto) te stanje i održavanje komunalne infrastrukture (7,3 posto). Do provođenja ankete je informacije od tijela javne vlasti zatražilo 20 posto građana Zaboka, od kojih je u potpunosti odgovorom bilo zadovoljno njih 40,7 posto, dok njih 36,4 posto smatra da je odgovor bio površan. Gotovo jednak postotak građana koji su zatražili informaciju bio je zadovoljan (49,3 posto) i nezadovoljan (48,6 posto) traženom informacijom. Od onih koji nisu dosad tražili nikakvu

informaciju njih gotovo dvije trećine (65,1 posto) nije trebalo nikakvu informaciju, 10,8 posto je našlo podatke na drugi način, njih čak 7,2 posto nije niti znalo za tu mogućnost, a čak 5,9 posto nije očekivalo da će dobiti odgovor. Na temelju pitanja iz ove ankete izradit će se brošura i pripremiti serija predavanja kako bi se građane Zaboka upoznalo što je moguće bolje s načinima komunikacije s tijelima javne vlasti. U okviru projekta također će se uspostaviti stalni informativni punkt u Gradu Zaboku, a dodatne informacije građani će moći dobiti i na besplatnoj telefonskoj liniji Transparency Internationala Hrvatska (TIH) 0800 245 542. Na temelju tih upita pripremit će se

set preporuka za povećanje transparentnosti rada tijela Grada Zaboka, koje će javnosti biti predstavljene na okruglom stolu ujesen 2010. godine. Projekt "Otvorena vrata" provode TIH i Grad Zabok od 1. siječnja do 31. prosinca ove godine s ciljem educiranja i informiranja građana o načinima dobivanja informacija od tijela javne vlasti, a njegovu provedbu financijski je podržala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva sa 141.663,90 kuna kroz program "Demokratizacija i razvoj civilnoga društva". za Transparency International Hrvatska Zorislav Antun Petrović, predsjednik

aktualno

broj 333 / 05.03.2010.

Nakon poticane stanogradnje, poticana stanokupnja – Vlada je Saboru uputila Prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova. Kako će se to reflektirati u Zagorju?

GRAĐEVINARI OPREZNI: NEKI BI SPUSTILI CIJENE, NEKI NE • Sebastijan Fuštin

HRVATSKO ZAGORJE

ČAČIĆ: ‘Bolje išta nego ništa’

a sjednici koja je održana 25. veljače, hrvatska Vlada predložila je i uputila Saboru Prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova. U tom prijedlogu stoji kako će se kupnja prvog stana ili prodaja manjeg uz kupnju većeg stana poticati s 300 ili manje eura po kvadratu, ovisno o cijeni stana. Najduži rok otplate stambenog kredita može biti do 30 godina, a poticaj koji Vlada daje mogao bi imati maksimalni poček otplate od 20 godina uz godišnju kamatu od 2 posto. Taj je prijedlog Vlade izazvao dosta polemika u javnosti. Dok ga neki podržavaju, drugi govore da se ide na ruku građevinskom lobiju. Mali otklon treba staviti i zato jer se radi o prijedlogu zakona koji Sabor ne mora potvrditi, no teško je očekivati da bi HDZ-ova koalicijska većina odbila prijedlog svoje Vlade. To se u Hrvatskoj događa skoro pa nikad. Vlada je svoj prijedlog obrazložila time da se se želi dati novi zamah stanogradnji, a i da je riječ u suštini o zajmu. Najveća potpora bila bi 300 eura po kvadratu za stanove čija je cijena do 1.000 eura bez PDV-a. Kako cijena kvadrata raste, potpora pada. Tako za svakih 150 eura više po kvadratu, potpora je manja za 50 eura. Najmanju potporu od 100 eura moći će se dobiti za stanove čija je cijena od 1.451 euro do 1.600 eura bez PDV-a po kvadratu. Za stanove koji imaju cijenu kvadrata veću od 1.600 eura bez PDV-a neće biti poticaja. Poslove dodjele poticaja i sklapanja ugovora o zajmu s potencijalnim kupcima stanova, vodila bi i sklapala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN).

Neki osjećaju pozitivne vibracije

Kako bi se takve subvencije mogle odraziti na tržište stanova u Zagorju te što o poticajima misle, razgovarali smo s nekoliko sugovornika, a njihova su razmišljanja dosta različita. U našoj županiji velika većina stanova koja je ponuđena na prodaju ulazi u cjenovni razred koji bi mogao dobiti subvencije. No, osim subvencija puno je tu još eleme-

U našoj županiji velika većina stanova koja je ponuđena na prodaju ulazi u cjenovni razred koji bi mogao dobiti subvencije. Vlada neće subvencionirati samo kupnju prvih nekretnina, već i povećanje broja kvadrata. Znači ako netko proda manji stan i želi kupiti veći i tu razliku će Vlada subvencionirati. nata koji odlučuju kod kupnje stana. Tomislav Gmajnić iz tvrtke KGM građenje, dosta optimistično gleda na mogućnost poticaja pri kupnji stanova. Veli kako se već sad osjećaju pozitivne vibracije. - Svaka poticajna mjera je dobrodošla, ali vrijeme će pokazati što će to donijeti. Radujemo se svakoj mjeri Vlade koja ide prema kupcima i prema investitorima. Mi imamo stanove u Zlataru i Krapini, a obje će se lokacije naći u poticajnim mjerama. Nadam se da za dobivanje potpora neće trebati puno papirologije, jer birokracija bi mogla sve zakočiti – smatra Tomislav Gmajnić i dodaje da su spremni ako će biti potrebno cijene malo i spustiti i prilagoditi poticajima. Irena Sinković iz tvrke MDK građevinar i trgovina, pak nije toliko optimistična po pitanju poticaja. - Koliko je to dobro, toliko je i loše. Ipak je riječ o sredstvima koja nisu bespovratna i treba ih vratiti uz određenu kamatu. U startu izgleda povoljno, ali što za 20 godina kad to treba vratiti. Ipak se nadamo do-

brome i možda će se nešto pokrenuti. Naši stanovi po cijenama ulaze među one koji mogu dobiti poticaj. Za sada nismo razmišljali o tome da spuštamo cijene jer trenutno smo okupirani izgradnjom novog objekta. Cijene za sada ostaju iste, a naravno da ćemo se s cijenama prilagoditi tržištu i kupcima – rekla nam je Irena Sinković. Najoprezniji prema predloženim mjerama su u tvrtki Aquae Vivae. - Na bazi samo medijskih izvješća teško je nešto više sada reći. Svaka mjera potpore u gospodarstvu je dobrodošla, ali dok ne vidimo točno što će se događati ne možemo donositi odluke. Ali spremni smo prilagoditi se – rekla nam je direktorica financija Nevenka Plahutar. Josip Šimag iz tvrtke ETI inženjering smatra da bi poticaji mogli pobuditi interes za stanovima u većim sredinama, ali upitno je što će biti s drugim lokacijama. - Kod nas dolazi dosta mladih kojima često fali 10 ili 20.000 eura za kredit, pa bi s ovim mjerama to mogli realizirati. Zato bi moglo biti efekta – smatra mr. Šimag.

Dodao je i kako njihovi stanovi također cijenom ulaze među one koji mogu dobiti poticaj, a što se tiče prilagodbe cijena, veli da je pitanje koliko se to može napraviti. - Već sada smo cijenama za 600 do 800 eura po kvadratu niži nego u Zagrebu, a razina gradnje je na istom nivou. Također niti cijene infrastrukture niti cijene komunalnog doprinosa se ne smanjuju – zaključio je Josip Šimag.

Cijene prilagoditi subvencijama

Za mišljenje o predloženim vladinim mjerama upitali smo i Gorana Vrgoča, ovlaštenog agenta za posredovanje u prometu nekretninama iz agencije "Zl nekretnine". - To će svakako pokrenuti gibanja na tržištu nekretnina u Hrvatskom zagorju. Svi oni koji su razmišljali o kupovini stana, a kupuju prvu nekretninu, sad će imati razloga za lakšu odluku. Do 1.000 eura plus PDV Vlada namjerava subvencionirati uz 20 godina počeka, 300 eura po kvadratu. Taj će poček biti uz 2 posto kamate

Za komentar '' Vladinih 200 eura za kvadrat stana'' upitali smo Radimira Čačića, poznatog po programu poticane društvene stanogradne, tzv. 'Čačićevi stanovi'. - Na tržištu je ovog trenutka preko 13.000 neprodanih stanova i to iz cijelog niza razloga: nesigurnosti ljudi, gubitka radnog mjesta, smanjenja plaća i drugih gospodarskih aktivnosti. Sve je to ogroman kapital koji je zaleđen i koji država gubi u svom budžetu – kaže Čačić. Čačić je prije otprilike dva mjeseca Vladi prezentirao svoj novi program Pos plus. Oni su ga u potpunosti prihvatili, osim u jednom segmentu turizma. - Ovdje su pak pokušali biti pametni. Iz cijelog modela izvukli su samo jednu cjelinu, a to nije dobro. Jedan cijeli model pretvorili su u jednu mjeru 'ja tebi dam prosječno 200 eura'. To nije dobro, kao što u liječenju jedne bolesti trebate primijeniti jedan spektar lijekova, jedan pojedinačni vam možete štetiti, ako nije u kombinaciji s nekim drugim, to je napravljeno ovdje, kod poticane stanokupnje. Jednom je Vlada već pokušala napraviti glupost kada je rekla da POS nije dobar pa su krenuli s HDZ-ovim POS-om. Bila je velika propaganda, a završilo je tako da su u roku godinu dana završili jedan jedini stan – rekao je Čačić. - Naravno, svaka pomoć je pomoć, čak i ovo je nešto, samo što to unosi nered u sustav. Tu se ne zna tko će dobiti, zašto će dobiti. U Saboru će prijedlog proći, HDZovom većinom. Svakakve gluposti su prošle pa će i ta. Ali bolje išta nego ništa – dodao je Čačić. (M. Bašak) godišnje, što bi značilo da ako se kupuje stan od 45 do 50 kvadrata, mjesečna kamata bi bila oko 200 kuna. Nakon toga bi ako je vrijednost stana od 50 do 60.000 eura, davali otprilike 250 eura rata na stan koji košta otprilike 1.000 eura po kvadratu. Važno je napomenuti da Vlada neće subvencionirati samo kupnju prvih nekretnina, već i povećanje broja kvadrata. Znači ako netko proda manji stan i želi kupiti veći i tu razliku će Vlada subvencionirati. Većina zagorskih stanova, pa i onih u novogradnji, koji su u ponudi u Zagorju ulazi u taj cjenovni razred koji Vlada subvencionira. Nema kod nas toliko skupljih stanova. Vjerujem i da će se cijene prilagoditi subvencijama i da bi većina naših građevinara mogla svoje nekretnine koje nisu prodali, prodati po toj vrijednosti – rekao je Vrgoč.

Skeptici: ništa se neće promijeniti u klimi nesigurnosti

Za mišljenje o ovoj temi pitali smo i gradonačenika Oroslavja Ivana Tuđu, grada u kojem je u zadnje vrijeme

napravljeno više od 100 novih stambenih jedinica. I cijene stanova u Oroslavju kreću se u okviru onih koje bi bile obuhvaćene poticajima. - Prema onome što sam čuo u medijima, ovi se poticaji dvojako tumače. Jednima je to promašaj jer je to samo odgoda plaćanja i pogoduje se građevinskom lobiju. Po mom mišljenju efikasnije bi bilo da se proba utjecati na građevinare da probaju spustiti cijene za 200 eura jer mislim da za to imaju prostora. Također bi bilo efikasnije da država osigura zakonsku regulativu koja bi štitila naplatu potraživanja jer je naplata poseban problem. Uz to i da se smanji birokracija, da građevinari lakše mogu do dokumenata za gradnju. Da utječu na smanjenje kamata na kredite i daju mladima jamstva za njih, da mladima osiguraju radna mjesta i okrenu cijelu ovu klimu nesigurnosti – rekao je Tuđa dodajući da bi se ti novci mogli bolje upotrijebiti za druge svrhe te smatra da ove mjere neće u većoj mjeri pomoći prodaji stanova, niti rješavanju stambenog pitanja mladih.

županija

broj 333 / 05.03.2010. Priznanja obrtnicima UO Pregrada

Album prvijenac VS Kajda “Golubek moj beli” MAČE - Vokalna skupina Kajda iz Mača već godinama oduševljava ljubitelje višeglasnog pjevanja diljem Lijepe naše. Sedam djevojaka prekrasnog glasa napokon možemo čuti i na vlastitom albumu nazvanom po njihovom velikom hitu "Golubek moj beli" u izdanju Croatia Recordsa. Skupina Kajda nastala je iz KUD-a Ljudevit Gaj Mače, a veliku zaslugu za njihov uspjeh ima suradnja s Rudolfom Mahmetom te s najznačajnijim zagorskim kantautorom Ivicom Pepelkom. Mladost, svježina i istinska muzikalnost značajke su njihovog stila, a dugo iščekivan album prvijenac potvrda je kvalitete i instinske ljubavi prema zagorskoj glazbi. (zl)

“Našenina” Zagorje v srcu nosi BEDEKOVČINA - Ženska Udruga «Našenina» iz Bedekovčine tradicionalno organizira druženje za stanovnike Bedekovčine, udruge i društva te mnogobrojne prijatelje. Svake godine u ovo vrijeme na taj se način na jednom mjestu okupe prijatelji i članovi raznih udruga i društava, kulturni i javni djelatnici. Razmjenjuju se iskustva, prepričavaju prošlogodišnji događaji, nastupi, prepričavaju zgode i nezgode. Treći puta za redom Udruga «Našenina» okupila je veliki broj svojih prijatelja i kolega iz Zaboka, Sesveta, Špičkovine i drugih mjesta. Bile su tu i članice Ženske udruge iz Zlatara, a kroz skečeve svoj su rad predstavili i članovi Amaterskog dramskog kazališta iz Sv. Križa Začretja. Članice «Našenine» pokazale su gostima kroz prigodnu izložbu svoje radove, ručno izrađene odjevne i ukrasne predmete. – Radimo uglavnom sve na domaćem platnu, baš onak' kak' su radile naše bake - rekla nam je Zdenka Petrinjak, predsjednica udruge. Ni ovaj puta cijena ulaznice nije bila prepreka za veliki broj gostiju, jer dvorana Vatrogasnog doma u Bedekovčini bila je popunjena do zadnjeg stolca. Osim izložbe originalnih ručnih radova, gosti su bili oduševljeni i odličnim kolačima koje su spremile članice udruge. – Sav novac koji smo prikupile večeras služi nam za naše nastupe tijekom cijele godine, a također i za nabavu originalnog materijala za naše radove - dodala nam je Zdenka, napominjući kako dio prikupljenog novca služi i za pomoć u radu drugih udruga i društava u Bedekovčini. Za ples koji su otvorile članice Udruge «Našenina» i glazbu tijekom večeri bili su zaduženi dobro raspoloženi «Podvinčani», a dodatno uzbuđenje tijekom druženja pridonijela je i tombola. Svi su bili nagrađeni, a bilo je tu vrlo vrijednih poklona. Druženje je uz odličan gulaš i ples potrajalo do kasno navečer, a odlično raspoložene članice udruge naglasile su: «Mi Zagorje v srcu nosimo!». (d. stulić)

Prva pregradska “Obrtnička noć” PREGRADA - Dugo je tinjala želja članova Udruženja obrtnika Pregrade, Huma na Sutli i Desinića da krenu s priređivanjem redovnih zajedničkih druženja jednom godišnje, ali je odgađana zbog nedostatka velikog prostora. Tek s izgradnjom restorana AS-a, ova je želja postala stvarnost. Udruženje je prošlog petka priredilo svoju prvu «Noć obrtnika». Uz tristotinjak obrtnika i njihovih supružnika zabavi koja je trajala do tri ujutro prisustvovali su i Drugatin Ranogajec, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije, gradonačelnica Pregrade Vilmica Kapac, načelnik općine Hum na Sutli Zvonko Jutriša, predstavnici obrtničkih komora i udruženja naše i Zagrebačke županije.

Počeci i dosezi

Udruženje - domaćina predstavio je njen predsjednik Milan Burić, ističući da je 27. rujna 1978. godine osnovano Udruženje građana tj. zanatlija, ugostitelja i autoprijevoznika u Pregradi sa 70 članova. Kada je 1994. godine osnovana Obrtnička komora KZŽ, njihova je obrtnička asocijacija prerasla u Udruženje obrtnika Pregrada, Hum na Sutli i Desinić. Sjedište udruženja bilo je u ugostiteljskom objektu «Zagorec» u Pregradi. - Obrtnici Pregrade 1990. godine odlučili su o dopunskom izdva-

janju sredstava za izgradnju Obrtničkog doma u ulici Ljudevita Gaja. Izgradnja je završena 1994 i danas je sjedište Udruženja. Pored toga osnovana je zanatska zadruga Kuna-gora Pregrada koja i danas uspješno posluje. Sufinancirali smo nabavu automatske telefonske centrale u pošti Hum na Sutli kao i plinofikacije općine. U nju smo uložili gotovo 40.000 DM - kazao je dugovječni predsjednik, dodajući da Udruženje trenutno broji 314 članova od kojih 49 iz proizvodnih, 135 uslužnih djelatnosti, 25 trgovaca, 26 ugostitelja i 79 prijevoznika.

Priznanja

Uslijedila je podjela priznanja. Za 20 godina uspješnog vođenja obrta uručena su Jadranki Šorša, Tomislavu Krušecu, Alenu Tihiću, Veljku Podboju, Ivanu Vrhovskom, Branku Balenu, Vladi Svečaku, Ignacu Završkom i Josipu Petraku; za 25 godina Branku Petecinu, Josipu Kamenskom, Nadi Mužar, Marijanu Salamonu, Borisu Oberškom, Ivanu Škrinjaru, Mariu Tepešu i Zlatku Špiljaku; za 30 godina Milanu Vnuku, a za 35 godina uspješnog vođenja obrta Zdenki Ceraj. Priznanja za poslovni doprinos u organizaciji rada udruženja obrtnika i promociju obrtništva uručena su Josipu Grofelniku, Dragutinu Gorupiću i Ivi Nauković. Posebno priznanje Obrtnička

komora KZŽ dodijelila je «Tiko» trgovini i usluzi, vlasniku Tomislavu Krušecu za sudjelovanje na reviji «Sretne senje za zlate niti», održane u sklopu obilježavanja 15-godišnjice OB KZŽ. Posebno priznaje OK KZŽ dobio je Milan Burić, koji je već 21 godinu u kontinuitetu predsjednik UO Pregrade, Huma na Sutli i Desinića.

Zabava

U «Obrtničkoj noći» domaćine i goste zabavljao je glazbeni sastav «Optimisti Zagorja» uz pjevača Krunoslava Jazbeca. U zabavnom programu nastupila je i obrtnička glumačka družina «Brijačnica», s glavnom ulogom Vlade Večerića. Milicajca Milu glumio je Branko. Stjepan je bio u ulozi inspektora za zaštitu okoliša, mušterije Ivo i Josip, naučnica Karolina, a vlasnik Kruno. Komičnim scenama svoje kolege obrtnike nasmijali su do suza. Zagorska klapa «Kmeti» iz Pregrade lijepo i harmonično pjevala je poznate pjesma kao parodiju na zagorskim idiomima. Prodajom tombole u «Obrtničkoj noći», pregradski, humski i desinićki obrtnici uključili su se u humanitarnu akciju za liječenje teško oboljele Martine Antolić, supruge radnika koji je zaposlen kod jednog obrtnika. (i. šućur.)

Donacije novom vrtiću STUBIČKE TOPLICE - S dolaskom ljepšeg vremena intenzivirani su radovi na izgradnji prilazne ceste i okoliša novoizgrađenog Dječjeg vrtića «Zvirek» u Stubičkim Toplicama, što je i preduvjet za početak rada. Radovi na izgradnji i unutarnjem uređenju vrtića u cijelosti su gotovi. Opremljeno je šest odgojno-obrazovnih prostorija s garderobama. Prostor svake odgojno-obrazovne skupine podijeljen je u centre aktivnosti, centar za likovno izražavanje, za početno čitanje i pisanje, za obiteljske i dramske igre, centar za građenje te centar za matematiku i manipulativne igre. Ovih dana u vrtić je pristiglo i niz donacija, igračke, pribor za jelo, šest plazma televizora, te humus za uređenje vanjskog prostora. Vrtić je, podsjećamo, površine 1.000

četvornih metara, a vrijednost gradnje, koja je počela u jesen prošle godine, je oko 5,5 milijuna kuna, u što nije uračunato uređenje okoliša. Pola iznosa daje Općina, a pola Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva. U vrtiću će biti smješteno 95 djece, te zaposleno 14 djelatnika. Čim radovi budu gotovi vrtić će početi s radom, a službeno otvorenje uslijedit će krajem travnja, uz proslavu Dana općine. (ss)

županija

broj 333 / 05.03.2010.

Pomozimo Stjepanu da živi životom dostojnim čovjeka POZNANOVEC - Na kućni prag Stjepana Vidičeka i njegove majke Katice sreća nikada nije pokucala. Nije pokucala iz mnogih razloga, a jedan je najvažniji: oni svoga kućnog praga nemaju. Trošna kućica, na kraju sela u Lugu Poznanovečkom, Palih boraca 11, nije njihova nego od rodbine. U njoj bi mogli živjeti i dalje, da je ona dostojna životu današnjeg čovjeka, pogotovo tako teško bolesnog kao što je Stjepan. Život ga nije mazio od rođenja. Kada je stasao u mladića imao je mnoge planove, osnovati obitelj i napraviti za nju topli dom. Ali sudbina nije tako htjela. Oženio se Stjepan, dobio sinčića, ali supruga odlazi i ostaje sam zajedno sa majkom brinuti o njemu. No kratko, jer je teško obolio od multiple skleroze. Rođen 1969. godine, zbog teške bolesti vezan je uz kolica i hodalicu, kojom se može kretati samo po trošnom, jedva prohodnom sobičku, koji je ujedno spavaća soba, kuhinja, drvarnica, smočnica... Bez vode i bez svega onoga što je danas nezamislivo jednom zdravom čovjeku, a kamoli bolesnom.

Propala obećanja

Prije par godina pokrenuta je „halabuka“ oko izgradnje kućice za tu nesretnu obitelj na obiteljskom zemljištu koje posjeduju. Ali od silne halabuke, nije ostalo ni H. Valjda

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

Vikend akc ij a Sv. kare

05 .0

3.-07.03.10.

Sv. rebra

25,98 kn/kg

Šunka za pizzu Yest IMI

25,98 19,99

kn/kg

Hrenovke 1kg Koka

Pile Kalibro Koka

kn/kg

Oslić filet 500 g Ledo

24,98

21,99 kn/kg

Sir Gouda NTL

se nitko nije želio zamarati silnim kucanjima na vrata sređujući papire. Valjda su mnogi mislili da će to učiniti netko drugi. Štefek, na razgovor o onome što mu je bilo obećano samo odmahuje rukom. Njegovo bolešću izmoreno tijelo, samo blagim pogledom gleda u sugovornika i ni sam nije siguran bi li ga slušao ili ne. Izgubio je svaku nadu. Razvedri mu se pogled i licem prostruji osmijeh samo na spominjanje sinčića koji je u udomiteljskoj obitelji. Volio bi on da barem ima uvjeta da mu dijete povremeno dođe u posjet, da

dotakne njegove bolesne ruke koje drhte nad hodalicom. Taj dodir i dječji smijeh vratio bi malo radosti u srce nesretnog Stjepana i njegove majke. Čudila sam se motornoj pili koja je bila pokraj Stjepanovih nogu. Da čovjek ne povjeruje. On sjedi u invalidskim kolicima sa zapaljenom motornom pilom dok mu šezdesetosmogodišnja majka dodaje drva koja treba prepiliti kako bi imali čime ložiti. Korizmeno je vrijeme. Vrijeme koje ne treba biti odricanje od nečega, nego pomoći drugima. Počnimo sada u ovo vrijeme pomo-

ći obitelji Vidiček, jer svaka je pomoć dobrodošla. Ja, kao bivša učiteljica nesretnog Stjepana, neću odustati da mu pomognem, da uz pomoć dobrih ljudi Stjepan u novom domu dočekuje svojega sina. Zato molim sve ljude dobre volje da se jave i pomognu kako bi u život Stjepana Vidičeka unijeli barem zračak vjere da u svojoj nesreći nije sam. Za sve koji žele ne bilo koji način pomoći, od arhitekta, pravnika, građevinara i svih drugih ljudi, lako će naći načina da to učine. Za one koji ne znaju, podaci su u redakciji. (Nevenka Gregurić)

Skupština DVD-a HUM NA SUTLI - Članovi DVD-a Hum Prišlin održali su svoju redovitu godišnju izvještajnu skupštinu. Tajnik Darko Kamenščak osvrnuo se na prošlogodišnje aktivnosti i događanja. Održano je 11 sastanaka Upravnog i Nadzornog odbora, preuređeno je krovište na domu, prošireno stepenište, kupljena su nova vatrogasna odijela. Također, uoči božićnih blagdana, vatrogasna ekipa posjetila je, po prvi puta, svoje bolesne članove. Ujedno su dodijeljena i priznanja, pa je tako zlatna medalja pripala Milanu Očko ml. Srebrnu plamenicu dobio je Dejan Grahovar, a srebrnu medalju Domagoj Krošlin, Zoran Grahovar i Josip Pereti. Brončanu plamenicu dobili su Domagoj Očko, Darko Svečak i Dražen Pereti, brončanu medalju Konrad Očko i Patricija Tepeš, a diplomu za 10 godina u DVD-u primili su Antonio Jutriša, Dražen Ghrahovar i Davor Cerovski. (kpb)

Mlijeko trajno 2,8% 6 pack

34,99 kn/kg

3,68

Sredstvo Domestos 750 ml

23,99 kn/pak

3,99

kn/kom

Keks Sara 800 g Kraš Pepsi cola 2L

DND pokreće rad folklorne grupe DONJA STUBICA - Društvo «Naša djeca» Donja Subica pokrenulo je inicijativu za osnivanjem folklorne grupe. - Folklor ne bi bio organiziran samo za osnovnoškolce već za sve generacije koje žele uživati u izvornim plesovima i pjesmi. Cilj nam je da se ubuduće gradske manifestacije ili događanja uveličaju nastupom donjostubičkih folkloraša. Smatram neodgovornim da zajednica poput naše nema folklorno društvo. Željela bih da se moje riječi shvate kao poziv svima koji su ponosni na svoje porijeklo jer smo svi mi odgovorni za sve što imamo ali i za ono što nemamo - poručila je predsjednica DND-a Renata Dolenec. Interes za sudjelovanjem u radu folklorne grupe već su pokazali osnovnoškolci ali i umirovljenici te KUD «Stubica» koji je trenutno u mirovanju. Društvo «Naša djeca» osigurat će voditelja i koreografa te će organizirati probe, a građani tek trebaju pružiti podršku i uključiti se u rad grupe. S probama bi se krenulo početkom travnja, a do tada se vrše upisi zainteresiranih i to za odrasle kandidate u prostorijama DND-a u Donjoj Stubici, a za djecu u donjostubičkoj osnovnoj školi.

18,98

Tjestenina Panea tarana 400 g

10,98 Faks 2kg+Ornel gratis

15,98 9,98

38,98

Nadcestarija uređuje drvored krušaka EU tjedan malog i GALOVEC ZAČRETSKI - U sklopu redovnog održavanja cesta, djelatnici Županijskih cesta zagrebačke županije, Nadcestarije Zabok primili su se i uređenja stabala uz cestu. Riječ je o drvoredu koji prema pričama potječe od vremena Marije Terezije, a proteže se uz cestu više kilometara. - Nikada to zapravo nije održavano, a problem je i u tome što nije riješeno vlasništvo. Dio stabala je na privatnom vlasništvu, dio pripada cestama, a dio i općini Sveti Križ Začretje. Kako je to od prošle godine državna cesta, imamo sada više sredstava i više mogućnosti za zahvate. Ovaj put posvetili smo se stablima da trule grane ne padaju na automobile. Problem se javlja i u jesen kad kad plodovi padaju na cestu, pa cesta postaje masna i skliska. Nažalost i bolesti su napale drveće, pa se plodovi više ne mogu koristi. Kako je riječ o svojevrsnom spomeniku, naši su se djelatnici potrudili urediti i formirati stabla da ih se što više sačuva – rekao nam je nadcestar Zvonimir Bratković. Dio stabala koji je ostao uredit će se do kraja, a zatim slijede i ostali radovi, najprije četkanje. - Nadcestarija je budući se sve više traže i drugi poslovi, ne samo krpanje cesta, nabavila i platformu za rad na većim visinama te teleskopsku pilu - istaknuo je na kraju nadcestar Bratković. (S. Fu. / K. Pa.)

srednjeg poduzetništva KRAPINA - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, Hrvatska gospodarska komora i regionalne razvojne agencije među kojima je i Zagorska razvojna agencija i ove godine aktivno su uključene u projekt Europske komisije “Europski tjedan malog i srednjeg poduzetništva 2010.“, koji će se ove godine održati od 25. svibnja do 1. lipnja. U Projektu sudjeluje 37 zemalja. Cilj je prvenstveno jačanje poduzetničkog načina razmišljanja, unapređenje imidža Europske unije kod poduzetnika i promocija poduzetništva općenito. Namjera kampanje je olakšati poduzetnicima pristup informacijama i upoznati ih s mjerama i aktivnostima koje se na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini poduzimaju u svrhu razvoja i jačanja poduzetništva. Mali i srednji poduzetnici pokretači su gospodarskog rasta i razvoja, a ujedno i generator zapošljavanja, kako kod nas tako i u Europi, pa je stoga od velikog značaja da se u projekt uključe institucije i organizacije koje aktivno potiču njihov rast i razvoj. (Ksenija Petek Belošević)

županija

broj 333 / 05.03.2010.

Kako preduhitriti bolest KLANJEC - Prošlog četvrtka u organizaciji Inicijativnog odbora udruge «Korak po korak do zdravlja» iz Klanjca, održano je u Gradskoj knjižnici predavanje o osteoporozi. Predavač je bila dr.med. Nada Jačmenica, a uz pomoć ultrazvučnog dezintometra 40-tak dobrovoljaca je napravilo dezintometriju (mjerenje gustoće kostiju). Nalaze je dr. Dr. med. Nada Jačmenica Jačmenica odmah očitala i onima koji su odstupali od normale preporučila daljnju obradu i praćenje. Statistički podaci ukazuju da oko 10% stanovništva boluje od osteoporoze. - Osteoporoza spada u vodeće javnozdravstvene probleme, jer je učestala, praćena mnogim komplikacijama, a liječenje i njega bolesnika su skupi. Eliminirajmo faktore rizika te ostanimo zdravi i uspravni - zaključila je predavanje dr. Nada Jačmenica. Nakon predavanja vrijeme je bilo prekratko za sva pitanja i konzultacije. (dh)

U prvoj akciji prikupljeno 384 doza krvi ZABOK - U prvoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi koje je provelo Gradsko društvo Crvenog križa Zabok prikupljeno je 384 doza krvi. To je za 70 doza više nego u akciji u veljači prošle godine, a rezultat je za 46 doza bolji od akcije u svibnju i za 25 doza bolji od akcije u studenom. Ukupno je akciji pristupilo 440 građana, ali je njih 56 odbijeno iz zdravstvenih razloga. Novih darivatelja koji su prvi puta darivali krvi bilo je 14. Na akciji u zabočkoj Elektri prikupljeno je 76 doza, u Svetom Križu Začretju 45, u Krapinskim Toplicama 44, u Regeneraciji 79, u Općoj bolnici Zabok na Bračku 42, u Bedekovčini 67 i Poznanovcu 31. Novi darivatelji krvi postali su B. Potočki, B. Jureković, K. Mužar, M. Blazinić, R. Boronjek, M. Punek, F. Serda, B. Ozvačić, S. Ferek-Florijan, V. Dvorčak, N. Golubar, B. Beber, N. Zadravec i M. Franc. (zl) Klasa:372-01/10-02/06 Urbroj:2135/01-02/10-2 Na temelju članka 6. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora („Narodne novine“, broj:91/96., 124/97., 174/04 i 38/09), gradonačelnik Grada Klanjca raspisuje

NATJEČAJ

za davanje u zakup poslovnog prostora I Predmet zakupa Predmet zakupa je poslovni prostor u Klanjcu, Trg mira 11., površine od 18 m2 a koji se sastoji od jedne uredske prostorije uz korištenje zajedničkog ulaza, prolaznog hodnika i sanitarnog čvora. Vrijeme trajanja zakupa: 5 godina Početna cijena zakupnine: 30,00 kn/m2 mjesečno (zakupac plača i sve režijske troškove) Namjena prostora: uredsko ili slično poslovanje

Zagorci i dalje tragaju za zlatovranom KRAPINA - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije i u ovoj će godini provoditi mnogobrojne aktivnosti od kojih je većina započeta ranijih godina. Mnogo će se raditi na promidžbi i edukaciji, pa tako i kroz program «Ptiček» u sklopu kojeg se osnovnoškolci osposobljavaju za mlade čuvare prirode. U planu je daljnje praćenje ugroženih ptičjih vrsta, a intenzivno će se početi raditi i na području ekološke nacionalne mreže, Natura 2000. Podsjećamo, ekološkom mrežom obuhvaćeno je područje čitave županije za ptice zlatovranu i rusog svračka, te lokaliteti Macelj–Kal, Macelj–Trubeljak, vršni dio Ivančice, Strahinjčica, rijeka Sutla, livada Hunjka i Medvednica.

Uređivanje zaštićenih područja

- Važno je reći da ćemo iz IPA programa dobiti sredstva za izradu plana upravljanja za područje rijeke Sutle što pokazuje da i Krapinsko-zagorska županija ima područja koja su vrlo važna u sklopu europskih zaštićenih područja - rekao je ravnatelj

Javne ustanove, Ivan Ištok. Jedna od aktivnosti je i daljnja suradnja s jedinicama lokalne samouprave, prvenstveno u cilju uređenja zaštićenih područja i zaštite novih područja. - Naš rad se bazira na suradnji s interesnim skupinama, od osnovnih škola, ekoloških udruga i općenito udruga koje djeluju na području lokalnih jedinica. Na neki način mi smo servis tim institucijama. Kroz zajedničke projekte rješavamo one zahvate u prostoru koji će poboljšati biološku i krajobraznu vrijednost naše županije. Naši prvi poduhvati vezani su uz vrijeme. Čim se ono proljepša krećemo s uređenjem zaštićenih prirodnih područja, a tu prvenstveno mislim na područje Zelenjaka za koji smo prošle godine dobili sredstva Ministarstva turizma i u kojem smo uredili nekoliko šetnica, postavili informativne ploče, klupe, a u travnju planiramo i svečano otvorenje tog prostora - rekao je ravnatelj Ištok. Dodao je kako su u pripremi određeni dokumenti za proširenje zaštite Zelenjaka, kao i izradu Plana o unutarnjem redu, svojevrsna pravila ponašanja za zaštićena područja. (ss)

Molitveni hod u župi sv. Jelene ZABOK - Hrvatski Caritas u suradnji s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije i u ovogodišnjoj korizmenoj akciji Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini u želji da se i na nematerijalan način pokaže solidarnost i zajedništvo s našim susjedima u Bosni i Hercegovini, braćom i sestrama u vjeri, organizira molitveni hod župama Zagrebačke nadbiskupije. U utorak je tako uz nazočnost velikog broja domaćih župljana i župnika Marijana Culjaka svečano misno slavlje predvodio ravnatelj Hrvatskog Caritasa vlč. Ivan Milovčić koji je u propovijedi progovorio o samoj akciji. - Ljubav je ono što povezuje ljude u narodnoj obitelji, a i ljubav je i ono što povezuje ljude u Božjoj obitelji ako nam je Bog Otac, onda smo mi zajedno braća i sestre – istaknuo je vlč. Milovčić. Središnje misno slavlje Tjedna završit će u zagrebačkoj župi BDM Kraljice mira, Novačka 169, u nedjelju 7. ožujka u 11 sati, a predvodit će ga vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Josip Mrzljak. U akciju se građani mogu uključiti pozivima na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,15 kn), uplatama na ž.r. kod PBZ 2340009 -1100080340, poziv na br. 101, a novčane priloge moguće je predati i u svim župama diljem Hrvatske na treću korizmenu nedjelju, 7. ožujka te online donacijama. (zl)

Radionica “Dielam da se ne zabi”

II Podnošenje ponuda i izbor ponuđača Natjecati se imaju pravo sve fizičke i pravne osobe, te udruge građana koje ispunjavaju uvjete natječaja. Ponude se podnose pismenim putem u zatvorenim omotnicama na adresu: Grad Klanjec, Trg mira 11., 49290 Klanjec, s naznakom „Ponuda za zakup poslovnog prostorane otvaraj“ u roku 10 dana od dana objave natječaja. Sudionici natječaja biti će obaviješteni o izboru u roku 5 dana od donošenja odluke. Gradonačelnik: Željko Kolar

Nažalost, unatoč dojavama građana, unazad tri godine koliko se traga zlatovranom, nije pronađen niti jedan par koji bi se gnijezdio na području KZŽ. No, mi ne odustajemo i nastavljamo s monitoringom. Ukoliko u naredne dvije godine ne pronađemo gnijezdo, odnosno par zlatovrana koji se gnijezdi na području KZŽ, onda ćemo proglasiti da ta ptičja vrsta ne obitava na našem području. Takav će nas ishod zasigurno razočarati, no mi ćemo i u tom slučaju nastaviti aktivnosti kako bismo stvorili uvjete za gniježđenje s obzirom da ornitolozi smatraju da je područje Krapinsko-zagorske županije pogodno za obitavanje i gniježđenje te vrste ptica - rekao je Ivan Ištok. Dodatni poticaj, svakako je i 20.000 kuna nagrade koju Krapinsko-zagorska županija daje građaninu koji pronađe gnijezdo zlatovrane.

VAŠE VIJESTI

Križni put PregradaMala Erpenja MALA ERPENJA - Župljani Župe Pregrada prošle su nedjelje obavili pobožnost križnog puta. Pješačili su od crkve u Pregradi do kapelice Majke Božje Bistričke u Maloj Erpenji, što je ukupno 18 kilometara. Put su vjernici svladali od 13 do 18 sati, a bez obzira na veliku dužinu puta, Križni put je pohodilo 150 župljana svih uzrasta (od osnovnoškolaca do onih starije dobi od kojih su se neki u hodu pomagali i štapom). Mještani Male Erpenje i članovi Udruga kubure Male Erpenje pobrinuli su se za odmor sudionika. Za okrjepu nakon dugih devet kilometara neprestanog hodanja pripremili su kolače, sokove, vino i kavu, te tako malo olakšali naporan povratak do Pregrade. (Ruža Leskovar)

KRUŠLJEVO SELO - Udruga Petrože-Krušljevo selo organizirala je kreativno-edukativnu radionicu projekta "Dielam da se ne zabi". Tako se u prostorima područne škole učilo izrađivati predmete, ukrase i suvenire iz ekološki prihvatljivih i razgradivih materijala, papira i krep papira. Dvadesetak sudionika učilo je tako izradu cvijeća od krep papira koje je predvodila Barica Zrinšćak, predsjednica Udruge Hrvatska žena iz Stubičkih Toplica u suradnji s Božicom Lacković iz Udruge Oroslavski vez. Radionicu i projekt potpomaže Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske. Slijedi zajednička akcija Udruge Petrože-Krušljevo Selo i Ekološkog društva Eko Oroslavje, sadnja lipe koju je iz reznice Gupčeve lipe 2003. godine uzgojio Adolf Ormuž, prema ideji koja je došla od Eko omblića iz Dubrovnika. Lipa će se saditi kod novouređenog bunara u Krušljevom Selu. (zl)

županija

broj 333 / 05.03.2010.

Hrvati su poznati kao oni koji znaËajan dio kuÊnog KU∆NI PRORA»UN proraËuna troπe na raËune za telekomunikacijske usluge... TRI PAKETA U ISKONOVOJ PONUDI Iskon je pro irio svoju ponudu paketa pod nazivom HR.DUO koji su dostupni u cijeloj Hrvatskoj. Ovisno o potrebama, korisnici mogu izabrati izme u tri nova paketa: Smart, Surf i Unlimited. Sva tri paketa uklju uju neograni en pristup internetu - flat internet, a me usobno se razlikuju obzirom na razli ite internet brzine i mogu nosti telefoniranja koje su uklju ene u pakete.

KAKO UŠTEDJETINA Uz HR.DUO paket UNLIMITED telefoniranje i surfanje omoguÊuje potpunu kontrolu raËuna

INTERNETU I TELEFONU HR.DUO paketi iz Iskona donose znaËajnu uπtedu kuÊnog proraËuna premda navike ostaju iste

riza nas je natjerala da svaku kunu, prije nego πto je pustimo iz novËanika, okrenemo dva puta. Hrvati su poznati kao oni koji znaËajan dio kuÊnog proraËuna troπe na raËune za telekomunikacijske usluge. Po tome su prvi u regiji. Ako veÊ niste, eto razloga da razmislite koliko mjeseËno troπite na telefon i internet.

200 ili viπe Pretpostavimo da je rijeË o dvjestotinjak kuna, kod nekih sigurno i viπe. Dobro je zapitati se πto dobivate za to i koliko dodatno plaÊate internet i razgovore. Obzirom da za veÊinu nema πanse da se odrekne navedenih usluga, a bilo bi i malo Ëudno u danaπnje vrijeme æivjeti bez interneta i telefona, ipak, ne mora ostati sve po starom. Dobar razlog za promjenu su Iskonovi HR.DUO paketi koji veÊ na mjeseËnoj razini donose vidljive uπtede. POSLOVNI OGLAS

©to odabrati U Iskonu nude tri paketa pod nazivom HR.DUO. U svakom od njih zapakiran je internet Ëija je potroπnja neograniËena, poznat joπ pod nazivom „flat“. Uz flat internet tu su i razliËite koliËine besplatnih razgovora kao i internet brzine. Krenimo redom. HR.DUO Smart namijenjen je

kuÊanstvima koja spadaju u kategoriju umjerenih kad je potroπnja u pitanju. Za svega 119,00 kn korisnici HR.DUO Smart paketa kod Iskona dobivaju flat internet, a πto se tiËe telefona, 200 minuta trebalo bi pokriti potrebe onih koji ne priËaju jako puno, ali se ipak povremeno Ëuju sa svojima. Obzirom da nas veÊina ima nekoga u inozemstvu s kojima se, zbog cijene poziva, ne Ëujemo baπ tako Ëesto koliko bismo htjeli, Iskon je u navedenom paketu osigurao i moguÊnost aktivacije jednog meunarodnog broja prema kojem razgovarate po cijeni nacionalnih poziva. Ako spadate u grupu onih koji nemaju previπe strpljenja dok surfaju internetom jer im je brzina interneta izuzetno vaæna, a ne æele se zamarati koliËinom prometa kojeg su potroπili, vaπ najbolji izbor je HR.DUO Surf. Uz brzinu od 4 Mbps i flat internet surfaj koliko hoÊeπ, bez brige i pameti. Kako i pravi surferi povremeno razgovaraju preko telefona, u paket je ukljuËeno 100 minuta razgovora.

U Ëemu je kvaka I sve je to odliËno ako niste potpuni ovisnik o telekomunikacijskim uslugama. Puno priËate, joπ viπe surfate. Nema pomoÊi? Ima. Ne morate se odreÊi svojih navika. Ostanite to

Cjenik Iskonovih HR.DUO paketa (PDV ukljuËen) HR.DUO PAKET

SMART

SURF

UNLIMITED

Jedan od naËina uπtede kuÊnog proraËuna je smanjenje troπkova telefona i interneta

CIJENA

UKLJU»ENO

119,00 kn

flat internet brzina 1 Mbps 200 minuta razgovora 1 meunarodni friend broj

159,99

flat internet brzina 4 Mbps 100 minuta razgovora

219,00 kn

πto jeste, no ipak razmislite o HR.DUO paketu Unlimited. U njemu je sve flat. Internet nema ograniËenja, a i za razgovore - samo je nebo granica jer paket ukljuËuje neograniËeno telefoniranje prema fiksnim nacionalnim mreæama. Korisnici Unlimited paketa obvezuju se jedino pri tome na razumno koriπtenje, u skladu s Iskonovim principima fer potroπnje. Ako ste iznad takvog prosjeka, mora da radite na telefonskoj centrali ili se ne viate dovoljno s ljudima. I u ovom paketu u Iskonu su

flat internet brzina 4 Mbps neograniËeno telefoniranje prema fiksnim nacionalnim mreæama 3 meunarodna friend broja

mislili na vaπe prijatelje u inozemstvu, moæete ih imati Ëak tri s kojima razgovarate po niæim cijenama. Korisnici HR.DUO paketa moraju se jedino pripremiti na to da Êe dobivati dva telefonska raËuna jedan od Iskona za HR.DUO i dodatni od T-Coma kao naknadu za telefonsku liniju. RijeË je o dodatnih 73,80 kn mjeseËno, ako se ne koriste nikakve dodatne opcije. Kada se sve zbroji i oduzme, na kraju dana ipak vrijedi razmisliti o promijeni. Ima negdje neka kvaka? Nema.

županija

broj 333 / 05.03.2010.

Z A D U Š U, Z A S P O M E N E K

Dan žena

Piše: Nevenka Gregurić

ug cajt se o tomu svetku bab, teri dojde h ožujku mesecu pri nas čkomelje. Misljilje se da je te svetek teri su zmislji oni teri su nam privuščilji da živime h „piekelu“. H novenastaljem „raju“, spominjati peklanjske cajte baš i nie bilje bog zna kak dobre. Tak su misljilji oni teri su hodilji oko škole, a ne školu pak unda niesu nafčilji za kaj se baš slavi osmi ožujek, kak Dan žena. Niesu znalji da baš radi jahke hrabre ženjske unda, denes hnoge moreju živeti red z mužmi, delati posle teri do unda za njih niesu bilji dopuščeni. Do unda za babu je bilje da čkomi i posluša, da rodi i pazi na decu, da diela se posle i tak duge kak drugi očeju. Misljile se i tak se živelje, da je za babu kuhača i batina. Gda si ovak gruntam, za nektere bi i denes morti za se nas bilje bolje da je malje tak i ostalje. (Malje se šaljim. Ženjske najte zameriti.) I tak kaj se dotikava 8. ožujka jeden cajt sme se ponašalji kak cigan gda je išel h gosti. Išel je tak cigan h gosti, naravne, nepozvan. Išel je čez trnac po teremu se je se plavelje od slif tere su opale naklu. Cigan je otpr šljic i scal po sljiva. Negda jih je jel i bile su mu jedini obrok, alji zdej je išel h gosti i niesu mu trebale. Nu gda je došel h gosti, nie dobil nič jesti nek batin. Išel je žalosni dima čez isti trnac. H želucu mu je skruljilje pak je moral pobirati sljive. Teru je god zdigel, rekel je sam sebe: „ta nieje poscana, ta nije poscana!“ Tak sme se i mi ponašalji prema svetku babi. Gda su nekteri vidlji da tie praznik niesu zmisljili ljudi z „piekala“, pomalu se počel znovič ovršavati. A da je negda, 8. mart bil popračen z veljikami feštami, si starieši se dobre siečaju i na njega rade zmišljavaju. Bil je te bapski svetek teruga su još preglasilji majčinem dane. Deca su za tie svetek mamam kupovalji sakojačke rožice: karanfiljeke, zumbuljeke, tuljipane... . Našlji su se tuj još sakojački dareki tere su potpomoglji kupiti muži. Po fabrika su babe slavile tak kaj su si poskrivečki donesle na posel nekaj bolšuga za pogutnui, a dima su išle z nekavem darekem teruga su na poslu dobile. Maljebolje stoječe i držeče išle su van z svoji šiefi na veselje. Če su od muža gda su došle dima dobile na dar „buh tabljete“, i če su išle drugi dan na poslel z očalji z plavemi okviri, niesu marile. Druge ljete napravile su iste. Za babinje tere nie delalje po frabrika ilji gde drugde, njihovi su muži dobivalji nekakef darek za nje. Pri nas je bil rudnik gde se je kopal vugljen i gmajna gde se je kopala gljina i babe ilji mame rudare i gmajnjščane, dobile su zdljice, teniere ilji platne. Tak si h sake hiže mogel videti istu posudu, a babe nosile kiklje, klajde ilji oprave zešite od istuga platna. Mam se moglje doznati kaj su gmajščani ilji rudri dobilji za svoje bolje polovice. Same ženjske bile su okupljene h „Društvo naša deca“ i pririhtavale veljiku feštu za slavlje Dana žena. Par tjedne prie svetka, žurele su se hasniti kaj bi h večerku išle h školu gde su jih vučitelji i vučiteljice vučilji popievati i tancati. Skup z decu rihtala se veljika priredba za svoje meste i ljudi z druga mesta teri tak nekaj niesu imelji. Okupljanje babi ovisilje je o volje vučitelje i tam gde su oni živelji z mestem i za meste, kak pri nas, bila je največa veseljica. Da nie bilje pri nas vučiteljice Nevenke Vidović i njenjuga muža, Katice Pavučnik, Lidije Loborec, Anice, Barice, Katice..., hnoge ženjske, a med njimi i moja mater nebi nigdar splaknule rit h moru. Ženjske su za 8. mart napravile takve zabave kaj su zaslužile tuljike penezi, kaj su siromašne dece mogle platiti tjeden dva liečenja na moru, a iste tak su i one same prešle glet mnoge ljiepe kraje pri nas i vun. Još se zdej siečam gda sme mi deca delalji bedake z babi gda su rekle da idu Hitaljiju i da moraju imeti pašijuše. Na sam svetek cielje selje je dišalje od kolače tere su pekle za feštu. Od ranuga jutra rihtale su sebe kaj bi ljepše zgledale. Čez dan su spod rupca šrtelji navelmani lasi na krpinje, koruznicu ilji novinskem papierem. Gda su jedna drugu porihtavale i tapierale frizure „polakierale“ su se tak da su rezmutile cukar h vode. Slatku vodu dele bi zube i po lasie širem pljučala kak mlaz, kaj bi pošpricani lasi dukše stalji h frizura. Od takve zabavi i fieštanja ostalji su same spomenki h pameti onh teri su hu tem cajtu živelji i njim se raduvalji. Za se te ženjščice i za se one tere te denes očeju biti: SREČEN 8. MART, MEĐUNARODNI DAN ŽENA!

Gradska knjižnica Ksaver Šandor Gjalski

Oaza za male i v ZABOK - Kao jedan od vodećih gradova u županiji Zabok posjeduje bogato opremljenu Gradsku knjižnicu. Osnovana je 1964. godine u sastavu Narodnog sveučilišta Zabok. Tada se nalazila u prizemlju zgrade u ulici Matije Gupca i brojala svega 2.460 knjiga i 321 člana. Naziv Knjižnica i čitaonica Ksavera Šandora Gjalskog dobila je četiri godine kasnije.

Rast iz dana u dan

Iz godine u godinu knjižnica je obogaćivana novim knjigama, novim djelatnostima, brojem članova, tako da je prostor postao premalen, pa je krajem 1993. godine preseljena u nove prostorije u ulici Stjepana Radića, te dobila naziv Gradska knjižnica Ksavera Šandora Gjalskog, koji nosi i danas, a početkom 2006. godine izdvojena je iz sastava Pučkog otvorenog učilišta i ustanovljena kao samostalna ustanova. Na čelu s ravnateljicom Andrejom Šagud knjižnica broji 20.800 knjiga i 815 članova. Na 240 m² raspoređenih na dvije etaže nalazi se čitaonica dnevnog tiska, dječji odjel s igraonicom, prostor za razne programe poput književnih večeri, izložbi, predavanja, koncerata i slično, odjel za odrasle sastavljen od knjiga iz beletristike i stručne literature te studijske čitaonice sa stolovima i 20 sjedala. U čitaonici dnevnog tiska nudi se bogat izbor novina od ozbiljnih informativnih poput Večernjeg

Ksaver Šandor Gjalski - Književnik Ksaver Šandor Gjalski, pravim imenom Ljubo Babić, rođen je 1854. godine u Gredicama nadomak Zaboka, gdje je i umro 1935. godine, te je pokopan na zabočkom groblju. Do svoje sedme godine boravio je u Gredicama, a tada se obitelj preselila u Varaždin gdje Gjalski završava gimnaziju. Na zagrebačku pravoslovnu akademiju upisao se 1871. godine, a studij prava nastavlja u Beču 1874. godine. Završivši pravo službovao je u Virovitici, Sisku, Pakracu, Rijeci i Zagrebu. U Virovitici je upoznao buduću suprugu Vilmu Göner koja će, kako je sam Gjalski isticao, biti razlog što se latio spisateljskog pera.

Najveći dio, čak 94 od 120 knjiga Zavičajne zbirke u zabočkoj knjižnici zauzimaju djela raznih izdanja sugrađanina Gjalskog od kojih je najstarije Pod starim krovovima iz 1886. godine u izdanju Matice Hrvatske. Dio zavičajne građe su i dva albuma fotografija. Jedan album sadrži 53 reprodukcije dok se u drugom nalazi 18 originalnih obiteljskih fotografija Ljube Babića Gjalskog. Taj album knjižnici je poklonila Marija Makuc - Pojatina, unuka njegove nećakinje. Prikupljanjem i čuvanjem zavičajne građe vodi se briga o očuvanju kulturne baštine našega kraja, ističe ravnateljica Šagud.

županija

broj 333 / 05.03.2010.

velike čitače lista, Jutarnjeg lista, Globusa, Vjesnika i Zagorskog lista, preko tzv. časopisa za žene poput Glorije i Cosmopolitana do edukativnih poput National geographica i Meridijana, te neizostavnih Sportskih novosti i Autokluba. Za djecu se nude Radost, Prvi izbor i

Drvo znanja. Gradska knjižnica Zabok za djecu predškolske i osnovnoškolske dobi nudi i kreativne radionice u vrijeme Božića, Uskrsa, te u Dječjem tjednu. Također organizira izložbe u suradnji s Društvom naša djeca i Dječjim vrtićem, ističe ravnateljica Šagud.

Što Zabočani čitaju?

Članovi zabočke knjižnice najčešće posuđuju kriminalističke, ljubavne i pustolovne romane, stripove, te znanstvenu fantastiku. U pet odnosno devet top knjiga nalaze se Sumrak, Mladi mjesec, Pomrčina i Praskozorje Stephe-

nie Meyer, Carica Orhideja i Posljednja carica Anchee Min, Sjena vjetra Carlosa Ruiza Zafona, Koliba Williama Younga i naravno, Tkanje života naše Mirjane Krizmanić, doznajemo od ravnateljice Šagud. Od autora su općenito, uz legendarnu Ceciliju Ahern koja je nedavno posjetila našu državu i time zasigurno još dodatno povećala interes Hrvata za čitanje svojih knjiga, najčitaniji Robert Lawrence Stine, Stephenie Meyer, Amanda Quick i Susan Elizabeth Phillips. Od mnoštva

stručne literature koju knjižnica posjeduje najposuđivanjija je popularna psihologija, pedagogija, ekonomija, marketing, turizam i priručnici o zdravlju. Odjel za odrasle najčešće posjećuje Nedjeljko Juzbašić koji godišnje pročita oko 150 knjiga. Od dječjeg uzrasta treba spomenuti Miju Mariju i Vida Lež koji pročitaju svaki 70-ak knjiga godišnje. Djeci su najzanimljiviji stripovi poput Gaffielda, Stineovi dječji horori te fantastika odnosno nezaobilazni romani o Harry Potteru, rekla nam je ravnateljica Šagud. Raznim kulturnim programima, izložbama, promocijama knjiga, predavanjima i koncertima knjižnica sudjeluje u obilježavanju Mjeseca knjige, Dječjeg tjedna, Mjeseca grada Zaboka, Prosinačkim svečanostima, te u organizaciji i realizaciji kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog koja ime Zaboka i njegovog najpoznatijeg sugrađanina pronosi diljem zemlje. Tom prigodom Gradska knjižnica je i jedan od sponzora Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola. Arhiva Dana Gjalskog čuva se u knjižnici, a sadrži svu dokumentaciju vezanu uz ovu manifestaciju od osnivanja do danas, foto albume te nagrađene knjige. Isto tako, svi važni podaci o vremenu održavanja tog i drugih događanja, a isto tako fotogalerija, katalog te ostali podaci o knjižnici mogu se pronaći na njezinoj Internet stranici www.knjiznica-zabok.hr. (K. P. Belošević)

BioQ projekt KRAPINA - U suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom tvrtka BioQ Turizam d.o.o. pokreće turističko–ekološki projekt BioQ. Potencijalni sudionici uključivanjem u projekt dobivaju priliku da se pod zajedničkim brendom BioQ uključe u međunarodno priznatu, ekskluzivnu ponudu ekološki održivog turizma. Proteklih dana u Krapini je održan sastanak na kojem je Željko Petrovečki, predstavnik spomenute tvrtke prezentirao projekt. Sastanku su prisustvovali potencijalni sudionici projekta iz Krapinsko–zagorske, Zagrebačke, Primorsko–goranske i Karlovačke županije, predstavnici Zagorske razvojne agencije, Turističke zajednice Krapinsko–zagorske županije i Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Krapina. (kpb)

županija

broj 333 / 05.03.2010. M. Fundek, Ž. Sugnetić, S. Šalamon i K. Šimić

AutoVuglec

Predstavljen drugi Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Hrvati kroz stoljeća

Filter čestica čađi Knjiga tiskana, Novi bobby i na

Jedan od trenutnih hitova među ¨problemima¨ su pojave vezane uz rad filtera krutih čestica čađi nastalih nepotpunim sagorijevanjem goriva, kod dizelskih motora. Ove probleme stavili smo pod navodnike, jer nam nije cilj pisati kako uklanjati eventualne kvarove, nego kako bi kao vozači trebali prepoznati neke simptome koji mogu biti i normalna pojava. Kvar će ionako biti signaliziran preko dojavnih sijalica i njime će se pozabaviti profesionalci. Najprije da pojasnimo što je to filter krutih čestica čađi, njemačka skraćenica DPF-filter. Dakle, radi se o dodatnom elementu, mogli bismo reći i spremniku čestica čađi, koji je smješten na ispušnom sustavu iza katalitičkog konvertora. Zadatak je poboljšanje kvalitete ispušnih plinova. Sama izvedba sustava može biti izvedena na više načina. Razlikuju se i kada se radi o osobnim vozilima međusobno, kao i u odnosu na privredna vozila. Ti sustavi, kojih je filter samo jedna komponenta, male su ¨tvornice¨ za preradu ispušnih plinova. To pak znači da kod eventualnih kvarova stvari treba prepustiti profesionalcima. Uz dobro poznavanje istih, nužno je koristiti i homologirane zamjenske dijelove. Vlasnicima vozila dovoljno je znati, ima li njihovo vozilo ovaj sustav. On se ugrađuje na modele čiji motori primjenjuju nove sustave ubrizgavanja goriva, drgugim rječima gdje se ubrizgavanje provodi računalnim putem. Radi se o novijim vozilima gdje može biti ugrađen ili serijski ili kao opcija. U budućnosti bi trebao biti obavezan. Svjedoci smo da u Njemačkoj u većim urbanim sredinama postoje takozvane eko zone, u koje se ne može vozilom, ako nema odgovarajuću naljepnicu. To vrijedi i za vozila drugih država, te se može zaraditi i kazna ako se u zonu uđe s ekološki neprihvatljivim vozilom. Ovaj filter samo je jedan od faktora za dobivanje odgovarajuće naljepnice. Jedan od razloga zašto je potrebno znati, ima li vaše vozilo ugrađen dotični fil-

ter je između ostalog i taj što i motori koriste posebne vrste motornih ulja. Ovo sve govori da bi već prilikom kupnje novog vozila,kad se radi o dizelašu, trebalo saznati je li opremljeno ovim sustavom. Ne možemo odoljeti pozabaviti se kratkim opisom novih sustava ubrizgavanja, kod diesel motora. Ove smo se teme dotaknuli i u prethodnim člancima. Nećemo se baviti opisivanjem sustava s rednim i rotacionim pumpama ubrizgavanja. Čini mi se zgodnim pokušati ukratko opisati sustave common rail (CR) i pumpa injektor (PDI). To su inačice na koje se i ugrađuju sustavi regeneracije ispušnih plinova. Također i ovdje ne bi imalo svrhe zamarati se nekim tehničkim detaljima, koji su nužni za rad profesionalaca, nego kratak opis za moguću usporedbu ova dva sistema. Zašto ova dva? Jednostavno zbog toga što su ova dva sustava u potpunosti istisnula ostale sisteme, a i logičan su nastavak započete teme. Prije svega mislimo na novo proizvedena vozila. Također da odmah napomenemo da je i PDI sustav, koji je bio zaštitni znak VAG grupacije, gotovo istisnut iz ugradnje, pogotovo kod osobnih vozila. Na ideju o CR sistemu, kod diesel motora, su prema pričama, došla dvojica prijetelja iz Italije, koji su navodno eksperimentirali u nekoj garaži. Je li ovaj podatak točan ili ne, nije ni bitno. Važno je da je ovaj sustav ubrizgavanja nešto najbolje što se dogodilo kad su u pitanju dieselski motori. Točno je da je početkom 80-tih Fiat, uz pomoć Magneti Marellija započeo s razradom sustava. Početkom 90-tih sustav je prvi puta uspješno testiran, a 1994. g. otkupljuje ga grupacija Bosch. Prva ugradnja na vozilo bila je 1977. g. na Alfi 156 JTD. Sam sustav zahtijeva veliku preciznost izrade i kvalitetnu obradu ugradbenih dijelova. Da bi se zorno potkrijepilo o kavoj se preciznosti radi, spomenimo, da su u počecima proizvodnje svega dvije od 10 proizvedenih brizgaljki odgovarale traženim uvjetima. Naravno, kasnijim usavršavanjem proizvodnje kao i uvođenjem nekih dodatnih elektroničkih normi, ovaj problem je smanjen na minimum. Sustav zapravo radi maksimalno jednostavno. No, o tome više u idućem nastavku. Do čitanja! T/H

pitanja ostala

VELIKO TRGOVIŠĆE - Drugi znanstveni skup Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća donio je nove priloge za izučavanje naše bliže i daljnje povijesti, ali je ostavio i dosta neodgovorenih pitanja vezanih uz današnje stanje odnosa spram novije hrvatske povijesti. Ta se misao nametnula nakon predstavljanja drugoga Zbornika radova, koje je upriličeno u Spomen školi dr. Franje Tuđmana u Velikome Trgovišću, na kojemu su govorili načelnik općine Zdravko Vutmej, urednik knjige Nenad Piskač, predsjednik organizacijskoga odbora dr. Milan Vuković te dr. Đuro Vidmarović i Mate Kovačević. Na postavljeno pitanje o tome tko nam je pisao povijest, tko je piše i tko će to činiti ubuduće, ima mnogo odgovora, ali pravu sliku stanja stvari nećemo dobiti. Zanemaruje se činjenica da se povijesna istina temelji na izvorima, a ne političkim falsifikatima. Svojevrsna medijska blokada na državnoj razini onemogućava izvješćivanje o radovima sudionika, a nastavlja se i s predstavljanjem zbornika, rečeno je tom prigodom. Prozvan je i ministar kulture RH mr. Božo Biškupić, budući da njegovo ministarstvo ne financira ni znanstveni skup ni zbornike radova. Je li to zbog tzv. procesa detuđmanizacije, kojim se ime Franje Tuđmana želi potpuno izbrisati iz hrvatskoga društvenog i političkog života, upitao se dr. Vuković. To bi se još moglo razumjeti da Dani nisu stručno-znanstveni skup koji se ne bavi politikom Franje Tuđmana, nego izučava hrvatsku povijest, čiji je aktivni sudionik bio i znanstvenik dr. Franjo Tuđman. Aktualno je i pitanje čuvanja i raspolaganja hrvatskom primarnom povijesnom građom. Arhive niti čuvamo, niti ih cijenimo. Nakon Tuđmanove smrti iz Predsjedničkih su dvora dokumenti dijeljeni na sve strane, sve do haškoga tužiteljstva. Treći stručno-znanstveni skup, koji je najavljen za subotu 15. svibnja, prigoda je da se stanje i odnosi promijene. Na predsjedniku odbora dr. Milanu Vukoviću je da pronađe adrese na koje će se ove godine obratiti, kako bi se blokada razbila i Dani približili široj društvenoj i znanstvenoj javnosti, a sve na korist istinite slike o hrvatskoj povijesti kroz stoljeća teške borbe za opstojnost Hrvata. (N. Sokalić)

konjščinskim ulicama

KONJŠČINA - Od početka ovog tjedna građani Konjščine imaju novog kontakt policajca, Kristijana Šimića. Time su napokon uslišane molbe Općine koja je neumorno slala zahtjeve i dopise za kontakt policajcem. Konjščina je svog bobbya imala, no iznenada se razbolio i otišao u mirovinu, a zbog nedostatka kadrova u Policijskoj postaji Zlatar Bistrica nije bilo mogućnosti odmah mu naći zamjenu. Novi bobby koji će brinuti za sigurnost i red građana u zajednici u ponedjeljak je predstavljen u prostorijama Općine načelniku Mirku Krznaru. - Kristijan Šimić iskusan je policajac s petnaestogodišnjim iskustvom u MUP-u, kojeg krase profesionalnost i kvaliteta – rekao je predstavljajući ga načelnik Policijske postaje Zlatar Bistrica Željko Sugnetić. Inače, Šimić je prije dolaska u PP Zlatar Bistrica radio u PP Donja Stubica, na poslovima vođe sektora Marija Bistrica-Donja Stubica. Pomoćnik načelnika PP Zlatar Bistrica Mladen Fundek istaknuo je kako su pokazatelji o stanju sigurnosti na području Konjščine dobri. U odnosu na 2008. godinu kriminalitet je smanjen za 42, 5 posto, prometne nesreće za 34,14, a prekršaji protiv remećenja javnog reda i mira za 44 posto. – Iako Konjščina nije imala jedno vrijeme kontakt policajca, policijske su službe bile redovito u ophodnji i po danu i po noći i radile na preventivi – rekao je pomoćnik Fundek. Voditelj projekta ''Policija u zajednici'' PU KZ Stjepan Šalamon iznimno je zadovoljan dosadašnjom suradnjom i provođenjem projekta koji uspješno teče već četvrtu godinu. Praksa je pokazala da je suradnja u manjim sredinama između građana i kontakt policajca puno bolja nego u većim gradovima, zato što se ljudi u manjim sredinama svi poznaju – rekao je Šalamon. Općina će svom bobby omogućiti prostor u kojem će moći sređivati neke administrativne stvari, a financirat će mu i telefonski trošak. Načelnik Krznar naglasio je kako je kontakt policajac vrlo korisna stvar, te novom bobbyju ukazao na 'gorući' problem u Konjščini, a to je nesavjesno i nepropisno parkiranje na tržnici, a posebno na zelenim površinama. To će ujedno biti jedan od prvih zadataka kontakt policajca koji će odsad šetati konjščinskim ulicama. Načelnik je potražio pomoć i za pronalaženje rješenja u Zagrebačkoj ulici gdje vozači često pojačavaju brzinu. Za 'prvu ruku' PP Zlatar Bistrica će osigurati preventivni radar. I novi bobby nada se uspješnoj suradnji kako s Općinom, tako i s građanima, jer, kako su naglasili, povjerenje i komunikacija s građanima je najvažnija. (M. Bašak)

Obnova i pomlađivanje DVD-a PETROVSKO - Stotinjak članova DVD-a Petrovsko u 37. godinu svog rada ulazi sa 5,58 kuna na žiro računu i velikim olakšanjem jer će konačno otplatiti kredit za nabavljeno vozilo. No, kako smo čuli na skupštini DVD od predsjednika Željka Presečkog još su više ispunjeni ponosom na tridesetak najmlađih u svojim redovima i pomlađenu limenu glazbu. Pomlađena je i oprema, uređen je dom i preostaje da se još više pozornosti pokloni preventivnom radu. Općinski načelnik Ivan Šanjug u pozdravu i njihovim gostima istaknuo je da je ponosan na DVD, njihov rad i najmlađe članove. Za dobru suradnju s osnovnom školom posebno je istaknut ravnatelj Dragutin Sopek. U ovu godinu ulaze s nešto manje sredstava nego prošle, kazao je blagajnik Vinko Hršak, a namjera je da se do kraja godine nabavi sva oprema prema važećim propisima, posebno ona za gašenje požara na otvorenim prostorima. Lijepe želje za naredno razdoblje uputili su domaćinima predstavnici delegacija DVD-a i VZ KZŽ. Za dugogodišnji rad i doprinos vatrogastvu uručena su i priznanja. Posebno priznanje primili su svi najmlađi članovi. U ime svih nagrađenih na posebnom priznanju zahvalio se Vlado Koren, dugogodišnji blagajnik DVD-a. (B. U.)

S lijeva na desno: Vladimir Koren, Željko Presečki i Vinko Hršak

županija

broj 333 / 05.03.2010.

DNEVNIK TATE BENA

POLICIJSKI TJEDAN Prošlog je tjedna (od 22. veljače do 1. ožujka) na području Policijske uprave krapinsko-zagorske zabilježeno 21 kazneno djelo, od čega devet krađa, osam uništenja i oštećenja tuđe stvari, dvije teške krađe, jedno izigravanje zabrana iz sigurnosnih mjera i pravnih posljedica osude i jedna teška krađa u pokušaju. Od ostalih slučajeva zabilježena su dva samoubojstva te jedan smrtni slučaj i teška tjelesna ozljeda uslijed požara na građevini. Policija je podnijela devet prekršajnih prijava zbog narušavanja javnog reda i mira i 14 zbog obiteljskog nasilja. Dogodilo se ukupno 15 prometnih nesreća. U tri su osobe teže ozlijeđene, u dvije lakše, a 10 je prometnih nesreća prošlo samo s materijalnom štetom. Kod dva sudionika prometnih nesreća utvrđena je prisutnost nedozvoljene količine alkohola u organizmu. Prošlog tjedna su policijski službenici ukupno evidentirali 265 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama od čega se 89 prekršaja odnosi na nepropisnu brzinu, 30 na nepostupanje po prometnom znaku, 26 na nekorištenje pojasa, 17 na upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola, 11 na neregistrirano vozilo – istek prometne dozvole, 2 na upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje i upravljanje vozilom pod zabranom... (S. Fuštin)

Pozvao policiju i predao im oružje i eksploziv GORNJA STUBICA - Dvije zolje, 1,5 kg eksploziva, 13 komada granata, 40 metara sporogorećeg štapina, 142 komada detonatorskih kapsli, 6 ručnih bombi, 1 dimnu kutiju, 1 bacač granata u dijelovima, te 1371 komad raznog streljiva, dragovoljno je u ponedjeljak predao pirotehničaru mještanin Gornje Stubice, koji budući je sam inicirao 'akciju', nije morao odgovarati ni na kakva 'suvišna' pitanja. Oružje je preuzeo policijski službenik u civilu, pristigao na dojavljenu adresu s vozilom bez policijskih obilježja. Tako je u svim slučajevima kada policija dolazi po oružje koje netko želi dragovoljno predati, u sklopu akcije Manje oružja – manje tragedija - za sigurniju budućnost bez oružja. Dragovoljna predaja oružja vremenski je neograničena, odnosno, traje dok je na snazi navedeni Zakon o oružju, a građani se dodatno mogu informirati i putem besplatne telefonske linije 0800 88 92, podsjećaju u Policijskoj upravi. (zl)

T-problemi Uklonjena živica radi sigurnosti pješaka DONJA STUBICA - Prema naputku policije, u centru u Donjoj Stubici na pješačkom prijelazu u neposrednoj blizini crkve, gdje je prije otprilike mjesec dana smrtno stradala pješakinja, uklonjeno je oko 15 metara živice. Iako je taj pješački prijelaz pravilno obilježen i pozicioniran, unatrag nekoliko godina na njemu je stradalo više pješaka, a kada se govorilo o eventualnom uzroku, obično se navodila smanjena vidljivost zbog živice posađene uz rub nogostupa. Radi zaštite građana, komunalni radnici proteklog su tjedna uklonili živicu, a na njenom mjestu bit će posađeno nisko raslinje. U planu je i rušenje stabla breze, s druge strane spomenutog pješačkog prijelaza, koje također smanjuje vidljivost, a time i sigurnost sudionika u prometu. (ss)

Opasnosti u prometu BEDEKOVČINA - U Srednjoj školi Bedekovčina mladim je budućim i sadašnjim vozačicama i vozačima održano predavanje na temu sigurnosti u prometu. Predavači su bili Srećko Kuhta, službenik za preventivu u Postaji Prometne policije u Krapini i Dragutin Galic, stručni voditelj i predavač u Auto školi Galic iz Bedekovčine. Putem triju izuzetno šokantnih video spotova snimljenih u Velikoj Britaniji, a koji nisu predviđeni za prikazivanje na njihovim televizijama, učenici su mogli uvidjeti opasnosti koje vrebaju u prometu, a vezane su uz preveliku brzinu, alkohol i nevezivanje sigurnosnim pojasom. Dragutin Galic je učenike upoznao s pojedinim kategorijama vozačkih dozvola, pravilima i uvjetima prilikom polaganja pojedinih kategorija, ali i naglasio, ono što malo mladih vozača zna, «da dok imaju status mladih vozača moraju prometnicama voziti 10 km/h manje od važećih prometnih znakova». Naglašeno je također tom prilikom kako su u prometu najugroženiji vozači bicikla, motocikala i mladi vozači. (Dean Stulić)

H zadnje vrijeme s ovom T-firmom imam samo probleme. Na početku prošlog meseca su mi iskopčali mobitel. Kao nisam platil račun. A platil sam ga. Istina, platil sam ga par dana nakon dospječa, ali sam ga platil. I bez obzira na to oni mi otkopčali. Kak več nemrem poslušati one u službi za korisnike, teri tak i onak nemreju nič napraviti, a niti baš nič preveč niti ne znaju, sednem ja Piše: Tomislav Benčić za kompjuter i pošljem mejl s izvodom iz banke gde se vidi da sam platil račun. I dobim poruku da mi mejl ne prolazi. I tak jedno 5 puta. Sprintam si potvrdu i probam drugi dan faksirati. Ne prolazi ni faks. E onda sam ipak išel zvat. Pa su mi na kraju nakon nekog vremena natrag ukopčali mobitel. Kak bi mi plačanje računa bilo čim jednostavneše tak mi za ženin i moj mobitel dojde jen račun, a s tog računa još i deci se doplate bonovi. Ali prošli mesec deci na račun nije selo nič. Nazovem službu za korisnike i pitam kaj se događa i zakaj deci nisu nadoplačeni bonovi, i nakon podužeg čekanja mi ženska kaj mi se hjavila veli da je to zato kaj sam prošli mesec bil ištekan. I da to piše h opčim uvjetima poslovanja. Ne budi ja ljen pročital sam 10 stranic tih uvjeta, ali to nigde nisam našel. Nazovem opet i velim u čemu je problem i da tam gde su mi rekli nisam našel nič o tome. Pa mi veli ženska da bu mi se hjavila kad provjeri. I zbilja se hjavila i veli da to piše tu i tu, točka ta i ta i da to morem najti tu i tu. Opet ne budi ja ljen pogledam, a kad tam ne piše opet nič o mojem slučaju. Nič bolji nisu niti h onom djelu firme kaj se bavi s telefonom kaj ide po žicama. Odjavim ja jednu uslugu i odma zatražim drugu. Pitam prvo e je to opče moguče. Ženska kaj tam dela veli da je. Rekla mi je kak buju meštri došli otspojiti to kaj imam i spojiti drugo. Još me pita kad mi paše. Velim ja njoj kad mi paše i veli ona meni da buju došli h to vrijeme. Prešlo je jedno 10 dana od kad su meštri trebali dojti kad mene nešči zove. - Dobar dan zovem s centrale, jeste vi taj i taj? - Jesam. - Jeste li vi otkazali tu i tu uslugu? - Jesam. - Dajte vi sad onda na tom i tom uređaju otštekajte tu i tu žicu i zaštekajte ju tu i tu. Tu sam ja ostal zbunjen jer sam očekival da buju meštri došli k meni doma, to odspojili i odma prespojili ono drugo kaj sam naručil. Muž s druge strane mi je odgovoril da on ima nalog ukinuti tu uslugu kaj sam otkazal i da je to to, a da za ukapčanje nečeg drugog on naloga nema. Nakon par dana došli su meštri ukopčati to kaj sam naručil. Prvo su me zvali h petak, da kad bi meni pasalo da dojdeju. Rekel sam im naj dojdeju h pondeljek če moreju, a čovek veli da nema problema. Ja h subotu hjutro na poslu nekaj delam, kaj več delam na poslu, kad zove me žena. I veli da su došli meštri spojiti telefon, da imaju vremena pa su došli da ne čekamo do pondeljka. Nije prešlo pol vure kad zove Patricija. - Tata internet ne dela! Objasnim ja prek telefona detetu kaj da pogleda, ali na kraju sam joj rekel da nema sreče i naj počeka dok ne dojdem doma. Jer prema onome kaj ona meni rekla ispalo je da su mi internet i televiziju kaj imam prek telefona spojili na krivi broj. Tak je i bilo. Deca su bile razočarane jer vikendom smijeju malo duže biti na internetu, a nije delal. H mobitelu mi je ostal broj od meštra kaj me je zval i nazovem ga. I velim mu kaj su napravili. A on mi veli da je sad h trsju da reže, da su mu žena i dete zeli auto i da nemre sad dojti, da bu došel h pondeljek. I došel je mam hjutro i postavil se kak treba biti.

županija

broj 333 / 05.03.2010.

Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok bit će domaćin 11. državnog natjecanja srednjih škola iz područja likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna

AFIRMACIJA ŠKOLE I UMJETNOSTI ZABOK - Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok bit će domaćin 11. državnog natjecanja - izložbe učenika srednjih škola iz područja likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna, koje će se u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanja te Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije i Grada Zaboka održati od 10. do 12. ožujka. Tim povodom u utorak su predstavnici škole domaćina i zabočki gradonačelnik Ivan Hanžek održali press konferenciju na kojoj je predstavljen tijek događanja čitave manifestacije. - Do sada su se ovakva natjecanja održavala samo u velikim gradovima, sad je red došao na Zabok, što je posebno značajno za nas, ali i cijelu županiju, a bit će to jedinstvena prilika da vidimo što su sve škole pripremile i da široj javnosti predstave uspješne radove svojih učenika - rekao je gradonačelnik Hanžek.

Izložba radova mladih umjetnika

Na državnom natjecanju sudjelovat će četrnaest škola iz

cijele Hrvatske (Pula, Zagreb, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Split, Osijek, Čakovec, Varaždin, Duga Resa…). Tema ovogodišnjeg natjecanja je Kaleidoskop, a nositeljica ideje je akademska slikarica Anuška Alfirević. Učenici drugih, trećih i četvrtih razreda natjecat će se u tri kategorije: natjecanje-izložba najboljih likovnih uradaka učenika na temu Kaleidoskop, natjecanje-izložba likovnih uradaka najboljih crtača na portret i područje multimedije vezano uz video art, koje je ove godine zastupljeno po prvi put. Najzanimljivije za javnost bit će svakako izložba likovnih radova mladih umjetnika koja će, kao dio natjecanja, od 11. – 19. ožujka biti otvorena za javnost u izložbenom prostoru ZIVT-a (iznad Cafea City park). U prostoru zavidne kvadrature održat će se izložba reprezentativnih radova učenika srednjih umjetničkih škola u sve tri navedene kategorije. Postav izložbe organizira akademska kiparica Mirjana Smolić Drempetić Hanžić, a bit će izložena 72 rada koja su prošla ocjenu Prosudbenog povjerenstva. Što se tiče samog rasporeda

manifestacije, prvog dana organiziran je dolazak sudionika, koji će boraviti u Krapinskim Toplicama. Drugi dan slijedi natjecanje i svečana dodjela priznanja i zahval-

nica nagrađenim učenicima i mentorima, koje će se održati u zabočkoj kino dvorani te otvorenje izložbe učeničkih radova, a treći dan završava održavanjem okruglog stola.

Također, za sudionike natjecanja bit će organizirano i razgledavanje Muzeja krapinskog neandertalca u Krapini. - Ovo natjecanje predstavlja afirmaciju škole, ali i umjet-

nosti općenito, a sva događanja dat će veliki doprinos da se proširi umjetničko obrazovanje na ovom prostoru istaknula je ravnateljica škole Božica Šarić. (MF)

Natjecanje srednjoškolaca iz povijesti

Recesija obilježila i županijsko natjecanje u poznavanju hrvatskog jezika

MLADI OROSLAVČANI NAJBOLJE POZNAJU HRVATSKI JEZIK KRAPINSKE TOPLICE - U OŠ Krapinske Toplice održano je županijsko natjecanje učenika osnovnih škola u hrvatskom jeziku. Sudjelovalo je 18 učenika iz 10 škola. Manji broj prijavljenih posljedica je sveprisutne recesije koja je, zbog potreba 'kresanja' troškova, natjerala županijsku vlast da smanji broj natjecatelja pa je 'letvica' za ulazak u društvo odabranih podignuta na višu razinu nego proteklih godina. Pravo nastupa imali su samo uistinu najbolji na općinskim natjecanjima. Tako je smanjen broj natjecatelja zapravo pretočen u veću koncentraciju kvalitete, što je trebalo potvrditi u pisanju testa u trajanju od 90 minuta.

Šampioni Dražen i Borna

Najboljim zagorskim pozna-

vateljima hrvatskog jezika pokazali su se mladi Oroslavčani. Dražen Lež u konkurenciji sedmaša i Borna Jelačić kod osmaša zagorski su šampioni. Dražena je do pobjede dovela mentorica Nataša Čičko, a Bornu profesorica Sanja Jelačić. U kategoriji učenika 7. razreda sudjelovalo je 7 učenika. Na pobjedničkom postolju stajali su: 1. Dražen Lež, OŠ Oroslavje, mentor - Nataša Čičko 2. Marija Žlender, OŠ Veliko Trgovišće, mentor - Ines Čeko 3. Katarina Plancutić, OŠ Franje Horvata Kiša, Lobor, mentor - Savo Malobabić 3. Anamarija Galović, OŠ Gornje Jesenje, mentor - Mario Hranj U kategoriji učenika 8. razreda sudjelovalo je 11 učenika, a medalje su osvojili:

1. Borna Jelačić, Oš Oroslavje, mentor - Sanja Jelačić 2. Petra Čavlek, OŠ Krapinske Toplice, mentor - Mira Korbar 3. Lana Pepelko, OŠ Ante Kovačića, Zlatar, mentor - Veronika Podobnik Stipanec Svi laureati nagrađeni su vrijednim knjigama.

Upitan odlazak na državno natjecanje

U nekim boljim vremenima pobjeda na županijskom natjecanju učenike bi sigurno odvela na nacionalnu smotru, no recesija će i tu imati svoj utjecaj. Ove godine odlazak na državno prvenstvo, koje bi se trebalo održati početkom svibnja, ovisi o usporedbi rezultata s drugim županijama. Zbog štednje i veliko nacionalno finale imat će manji broj natjecatelja. (e. husak)

ZABOK - U Školi za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok održano je županijsko natjecanje učenika srednjih škola KZŽ iz povijesti. Sudjelovalo je ukupno 23 učenica i učenika iz pet srednjih škola: SŠ Pregrada, SŠ Zlatar, SŠ Krapina, SŠ Oroslavje, Gimnazija A. G. Matoša. U prvoj skupini "Prapovijest i Stari vijek", prvo mjesto osvojila je Lucija Iveković iz Gimnazije A. G. Matoša Zabok pod vodstvom mentorice Božice Petrač. Druga je bila Gabrijela Lihtar iz SŠ Zlatar (mentorica Snježana Švaljek), a treće mjesto podijelili su Ivan Dominik Cesarec iz SŠ Pregrada (mentorica Marija Kantoci) i Lea Puljko iz SŠ Krapina (mentorica Danijela Pavić). U drugoj skupini "Srednji i Rani novi vijek" najbolji je bio Domagoj Čičko iz SŠ Oroslavje (mentorica Renata Čandrlić), ispred Valentine Štehec iz SŠ Krapina (mentorica Danijela Pavić) i Ivane Štahan iz SŠ Zlatar (mentorica Snježana Švaljek).

U trećoj skupini "18. i 19. stoljeće" prvo mjesto pripalo je Jeleni Marković iz SŠ Zlatar (mentorica Snježana Švaljek) ispred školskog kolege Marka Skulibera i Valentine Žukina iz Gimnazije A. G. Matoša Zabok (mentorica Božica Petrač). U natjecanju 4. skupine "20. stoljeće", prvo mjesto pripalo je Lidiji Kelemen iz Gimnazije A. G. Matoša Zabok (mentorica Božica Petrač). Druga je bila Licija Ščuric iz SŠ Krapina (mentorica Danijela Pavić), a treće mjesto su podijelili Patricija Lipnjak iz SŠ Pregrada (mentorica Marija Kantoci) i Tea Čičko iz Gimnazije A. G. Matoša Zabok (mentorica Božica Petrač). Učenici Srednje škole Pregrada, Klemen Govedić, Mirta Kuštan i Kristina Petrak predstavili su samostalni istraživački rad "Nedosanjani san učiteljice umjetnice", kojeg je Povjerenstvo ocijenilo s odličnim, te ga preporučilo za državno natjecanje. (zl)

ODRŽANO ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ HRVATSKOG JEZIKA ZA SREDNJE ŠKOLE OROSLAVJE - Srednja škola Oroslavje bila je domaćin Županijskog natjecanja iz hrvatskog jezika učenika srednjih škola KZŽ. Na natjecanju je nastupilo ukupno 26 učenika u četiri kategorije. Među prvim razredima najbolja je bila Valentina Vizir iz Gimnazije A. G. Matoša iz Zaboka pod vodstvom mentorice Nikoline Tuđa. Drugo i treće mjesto osvojile su Kristina Jajtić i Ivona Bručić iz Srednje škole Zlatar pod vodstvom mentorice Ljerke Gajski. U katerogiji drugih razreda, najbolja je bila Andreja Vlahek iz Srednje škole Zlatar pod vodstvom mentorice Ivančice Tomorad. Druga je bila Karolina Novački iz Srednje škole Krapina pod vodstvom mentora Stjepana Varjačića, dok je treća bila Nikolina Šalković iz iste škole pod vodstvom mentorice Estere Šimić. Među trećim razredima gdje je bila najveća konkurencija, najbolja je bila Ivana Galic iz Gimnazije A. G. Matoša Zabok pod

vodstvom mentorice Nikoline Tuđa, dok je druga bila njena školska kolegica Jelena Tkalec. Treće mjesto osvojila je Katarina Balić iz Srednje škoel Zlatar pod vodstvom mentorice Ljerke Gajski. U kategoriji četvrtih razreda najbolja je bila Ana Rihtarić iz Srednje škole Zlatar pod vodstvom mentorice Ivančice Tomorad. Druga je bila Maja Antonija Čulić iz Srednje škole Oroslavje pod vodstvom mentorice Karmele Šafarik-Todorović, a treća Jelena Jazbec iz Srednje škole Pregrada pod vodstvom mentorice Danijele Barilar. Na državno natjecanje koje će se održati od 9. do 11. svibnja plasirat će se 30 najboljih učenika po broju bodova u svakoj kategoriji, nakon što budu poznati rezultati iz svih županija. Popis učenika pozvanih na državno natjecanje bit će objavljen do 10. ožujka na internet stranici Agencije za odgoj i obrazovanje. (zl)

županija

broj 333 / 05.03.2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Ak te nuos srbi, z nekim buš se svadil Pripremio: Zoran Gregurek

Uključivanjem JLS do tima za zaštitu i spašavanje te pružanje prve pomoći ZABOK - Povodom Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite RH koji se obilježava 1. ožujka, u zabočkom restoranu «Kušan» održana je svečana sjednica Stožera zaštite i spašavanja Krapinsko-zagorske županije. Na sjednicu su se odazvali gradonačelnici i načelnici, predstavnici zapovjedništva civilne zaštite RH pri DUZS, predstavnici Ureda za obranu KZŽ, predstavnici Vatrogasne zajednice KZŽ i Javnih vatrogasnih postrojbi, Doma zdravlja KZŽ i županijskog Društva Crvenog križa, Hrvatske gorske službe spašavanja te Civilne zaštite Republike Slovenije. – Civilna zaštita u RH bilježi svoj početak pred kraj dvadesetih godina XX stoljeća, a rad današnje Civilne zaštite usredotočen je na prevenciju, zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća i katastrofa - rekla je u uvodu Sonja Borovčak, načelnica Stožera zaštite i spašavanja KZŽ. U tijeku je izrada procjene ugroženosti ljudi i materijalnih dobara na kojoj zajednički surađuju tijela Županije i DUZS, te će on pridonijeti novom sustavu zaštite i spašavanja. Pokrenuta je i inicijativa za imenovanjima Stožera po jedinicama lokalne samouprave. – KZŽ i Područni ured DUZS pokrenuli su inicijativu za osnivanjem stanice HGSS-a, no za to je potreban veći interes šire zajednice i od toga ne odusta-

Dražen Strabić i Sonja Borovčak

jemo- zaključila je Borovčak.

U 2009. više od 41 tisuću poziva

Kratko izvješće o postignutom razvoju Sustava zaštite i spašavanja u KZŽ iznio je Dražen Strabić, pročelnik Područnog ureda DUZS Krapina. Područni ured permanentno provodi aktivnosti na dogradnji sustava zaštite i spašavanja KZŽ. – Sve su naše aktivnosti koordinirane preko Županijskog centra 112, a taj broj nije nepoznat javnosti - istaknuo je Strabić, dodavši kako je samo u prošloj godini na taj broj evidentirano 41 652 poziva. U suradnji s policijom i vatrogascima uspješno su odradili Program Nacionalne edukacije u osnovnim i područnim školama, te najmlađih u vrtićima. – Do sada je kroz tu akciju koje smo mi nositelji u našoj županiji, prošao 2761

učenik i 667 djece u vrtićima. Pročelnik Strabić osvrnuo se na prošlogodišnje poplave, a nije zaboravio ni odličnu suradnju s djelatnicima sustava zaštite i spašavanja susjedne Slovenije. Na kraju svog izvješća najavio je i vježbu «AZM 2010», na kojoj bi svoj rad javnosti prikazali pripadnici svih žurnih službi, a njezina provedba bit će moguća ovisno o proračunskim sredstvima županije. – Tom bi vježbom još jednom ukazali na veliki problem izlaska vozila žurnih službi na autocestu Zagreb – Macelj - naglasili su čelnici ove svečane sjednice.

Spasiti život ili ublažiti patnje

Sa smjernicama daljeg razvoja Hrvatskog Crvenog križa i GD CK Krapina prisutne je upoznao ravnatelj Davor Šimunović. Cilj HCK je osposo-

bljavanje što većeg broja ljudi kako bi bili spremni za reagiranje u ekstremnim situacijama. – Uključivanjem lokalnih samouprava mogli bi u vrlo kratkom vremenu računati na spremni tim za zaštitu i spašavanje i pružanje prve pomoći - zaključio je Šimunović, apeliravši na načelnike i gradonačelnike da proračunskim sredstvima pomognu edukaciju. Predsjednik županijskog Crvenog križa Toni Kuščar također je apelirao u tom smjeru, naglasivši kako je sigurnost stanovnika Zagorja «zajednički cilj svih žurnih službi u županiji». Damir Čemerin, zamjenik zapovjednika Civilne zaštite RH pri DUZS, rekao je «kako će edukacija ljudi počevši od manjih sredina u konačnici rezultirati većom i bržom učinkovitošću, ali i manjim štetama». Gosti iz slovenske službe zaštite i spašavanja također su političarima poručili kako «su prevencija i ulaganje u djelatnike puno jeftiniji od sanacije šteta». Na kraju svečane sjednice svi su zaključili «kako bi s ne velikim sredstvima, ali većim uključivanjem svih gradova i općina, rezultati rada žurnih službi bili efikasniji, «a u samom radu», kako je spomenuo Robert Erhart, pročelnik HGSS-a, Stanice Zagreb, «najveće nam je zadovoljstvo kada na licu ljudi vidimo jedno veliko hvala, bilo da smo spasili jedan život ili uspješno ublažili patnje». (d.stulić)

Ak te nuos srbi, z nekim buš se svadil ili te ima nešči rad šterome se ti niti ne nadaš. Ake ti poteče krf z lijive nosnice, nekakave peneze buš dobil. Če krf ide z desne, nešči bu vam vmrl vu familije, govorila je naša haščinska baka Ivka, pučka prognozerka. Pronicljiva starica rekla bi još pokoju mudru o nekadašnjim vjerovanjima u narodu. - Šte je rođen vu pandijilek, ima lijiepe i čiste lice kak pucica. Rođeni f tork, puni su milosti, a oni vu sriejdu nesrečni su i furt žaluosni kak žaluosna vrba. Oni šteri su se rodili vu četrtek, budu vu životu srečni, a vu petek su velikoga srca i znaju vuoljeti. Šte se vu sobotu narodil, te se bu vu životu nadelal, a oni od nedelje su lijiepi i mudri kak lisice - klimala je glavom baka. O sreći u nekoj obitelji puno govori kojeg je spola dijete prvo došlo na svijet. - Če je prve dijiete vu familije pucica, ta bu družina furt srečna, a da je dečec prvi, vu te bu familije furt problemof - govorila je baka napomenuvši važnost ogledala u kućama. Naime, odraz u ogledalu puno govori o ljudskoj ćudi. - Gda nešče ne vidi svouj odraz vu špiglju, te je veštica ili vampijier. Čovek, a posebne baba, nigdar se nesme gledeti vu špiglju gda svijieča gori jer se tak priziva teška nesreča. Isti je slučaj i z mačku štere se nesme dozvuoliti da dujde vu hižu pred špigelj jer tuo onda ne dobre završile - mudrozborila je baka. O osobi se ponešto može doznati i po dlakavosti njezina tijela. - Muškarec šteri nema dlak na prsi, te bu tat, a oni šter ima dlakave ruke, te bu bogat. Je, luoše je če se čoveku ili babe dlake pojaviju na tabani ili na dlani, tuo je znak da je poludel - rekla je baka.

Skupština Likovnog društva Ernest Tomašević KRAPINA - Proteklog petka 26. veljače održana je u Krapini redovita godišnja skupština Likovnog društva Ernest Tomašević koje ove godine ujedno obilježava i 45. obljetnicu svog djelovanja. Predsjednik Društva Zlatko Kuhar u svom je izvještaju naglasio kako su 2009. godinu obilježile brojne aktivnosti, pa su tako članovi svojim radovima sudjelovali na deset likovnih kolonija i gostovali na sedam izložbi. Ova 2010. godina bi prema usvojenom planu trebala biti još aktivnija od prethodne. Prva izložba za koju Društvo očekuje pozivnicu je izložba u Stubičkim Toplicama Pihači u Stubičkim Toplicama, a godinu će završiti izložbom u čast Dana grada Krapine koji se obilježava u prosincu. Također, prema riječima predsjednika Kuhara, u Društvu se nadaju povećanju broja članova, posebice mladih. (K. P. Belošević)

ZAHVALA Udruga invalida Bedekovčina zahvaljuje se Zagorskom listu na reportaži o humanitarnom koncertu "Vjeruj u ljubav" te također svima koji su se odazvali i na ovaj način sudjelovali u našoj akciji izgradnje dizala u Osnovnoj školi Bedekovčina. Ovim putem možemo obavijestiti javnost da smo prikupili 30.000 kuna. Cijena izgradnje dizala je oko 125.000 kuna, pa još jedamput svi zajedno apeliramo na Općinu i Županiju kako bi čim prije završili ovaj projekt. Veliko hvala svima!

NAŠI GRADOVI I OPĆINE

broj 333 / 05.03.2010.

OPĆINA RADOBOJ Površina: 33,22 km2 Broj stanovnika: 3.513 (popis 2001.) Naselja: Radoboj, Bregi Radobojski, Gorjani Sutinski, Gornja Šemnica, Jazvine, Kraljevec Šemnički, Orehovec Radobojski, Strahinje Radobojsko, Kraljevec Radobojski.

Načelnik Anđelko Topolovec

RADOBOJ

TURISTIČKA RUTA PO RA Piše: Mirjana Bašak Fotografije: Krunoslav Pavlina

u se najde mira i spokoja - kažu Radobojčani za svoj kraj, koji se ubraja među najstarija hrvatska mjesta u Europi. U Radoboju se nalazi jedno od najvećih fosilnih nalazišta flore i faune od prije 14 milijuna godina. Na ovom pitomom mjestašcu nađeni su i ostaci kamenih sjekira, te drugog oruđa i oružja koji svjedoče o tragu života prije četiri do pet tisuća godina. Na radobojskom bregu Ostenje pronađeni su ostaci pepela, kosti, komada željeza, arheoloških nalaza, te grčkog zlatnog novca s glavama Atene i Nike.

Vrijedni pronalasci

Prvi pak pisani spomen Radoboja potječe iz 1334. godine. Povijesni iskorak Radoboj bilježi 1811. godine pronalaskom sumpora. Iza toga slijedi eksploatacija ugljena. Radobojski kraj odonda se počinje naglo razvijati i postaje poznat po bogatoj tradiciji rudarenja, posebno po rudnicima sumpora i ugljena. Rudnik prestaje raditi iza Drugog svjetskog rata. Tu su pronađeni ostaci Rimske ceste koja

se obnavlja. Ne zaboravimo nikako spomenuti fosilno bogatstvo koje je milijunima godina ležalo na gori Strahinjčici. Fosilni list vinove loze, fosilni nalazi riba, školjaka, biljaka, kukaca… ‘Čeprkao’ je po Radoboju i paleontolog Dragutin Kramberger Gorjanović prilikom istraživanja na Hušnjakovom u Krapini. Prema dostupnim izvorima, škola u Radoboju osnovana je 1833. , a Centralna osnovna škola u Radoboju osnovana je 1963. godine s područnim školama: Jazvine, Šemnica Donja i Šemnica Gornja. Škola u kojoj mladi Radobojčani uče prva slova i brojke ponosno nosi ime priznate hrvatske književioce rođene na ovim bregima, Side Košutić. Poznate su razne legende o radobojskom životu, a jedna od najzanimljivih je Legenda o Dedeku, Babici i Vnučici. Puno je povijesnih trenutaka po kojima je Radoboj važan. Njegova povijest ispisana je u Monografiji izdanoj 2007. godine. Status općine Radoboj dobiva kao i ostale jedinice lokalne samouprave, 1993. godine. Svoj Dan općine Radoboj slavi 20. listopada, simboličan datum jer je tada osnovana rudarska škola.

Turisti imaju što vidjeti

Prije deset godina Radoboj

je dobio status brdsko-planinskog područja, a prvo što su napravili jest Projekt ukupnog razvoja, tzv. PUR, po čijim planovima se ‘ravnaju’. - Plan je to ukupnog razvoja do 2013. godine, a čak je napravljeno dosad više nego što smo planirali - rekao je načelnik Radoboja Anđelko Topolovec koji je na mjesto načelnika došao prije devet godina. Prioritet tog Ukupnog programa razvoja je turizam i upravo se u njega najviše ulaže. - Gradi se Rimska cesta, Zavičajna zbirka u staroj školi u kojoj će biti izložena replika okamine vinove loze stara 19 milijuna godina i druge okamine. Sve to moći će razgledati turisti u Zavičajnoj zbirci s čijim radovima na uređenju će se krenuti krajem ožujka i to bi onda bio pravi početak turizma u Radoboju – računa načelnik Topolovec. Zbirka treba biti gotova do kraja ove godine, prati je Fond za energetsku učinkovitost i bit će to energetski učinkovita zgrada. Iz Općine se nadaju da će projekt prepoznati i Ministarstvo kulture. - Kad bi turisti posjetili novootvoreni Muzej krapinskih neandertalaca na Hušnjakovom, poslije bi sadržaje mogli potražiti u Radoboju. Naravno, potrebno je izgra-

diti smještajne kapacitete, urediti seoska domaćinstva koja bi nudila zagorske specijalitete tako da turist ima razloga ostati u Radoboju jedan dan i obići radobojske znamenitosti – objašnjava načelnik. Oformljena je i poljoprivredna zadruga, također proizašla iz PUR-a čiji je cilj u turizam uključiti male poljoprivredne proizvođače. Uređen je i Radobojski trnac, sa starim sortama voća, a da bi se zaokružila ta turistička cjelina u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ pokrenut je projekt uređenja stare gospodarske zgrade, smještene uz staru školu, po domaći tzv. ‘škednja’. Ta stara gospodarska zgrada će se obnoviti i urediti u Edukativni pokazni centar kojeg bi Općina dala Javnoj ustanovi za upravljanje na 30 godina. Općina se prijavila na projekt koji financira Svjetska banka, a vrijednost te investicije je 1.000.000 kuna. Na području Radoboja postoji i preko 50 vrsta orhideja, od čega su dvije vrste autohtone koje dosad nisu pronađene na području Hrvatske. U planu je stoga napraviti i Put orhideja.

Radobojska valuta

- Prioritet je u centru Ra-

doboja, odnosno kraj crkve urediti veće parkiralište gdje bi se mogli parkirati autobusi s turistima, a turisti razgledati zbirku, informirati se u informativnom centru i onda zamijeniti svoje novce za našu radobojsku valutu, okaminu lista vinove loze i krenuti pješice ili biciklom rimskom cestom do uređene vodenice obitelji Kiseljak ili do Planinarskom doma. U sredini te Rimske ceste je spomenik nulte kategorije, kapelica sv. Jakova, a postoji ideja za gradnju taverne tzv. rimskog odmarališta. Najradije bi da to bude nečija privatna inicijativa, te da se na taj način pokaže kako su živjeli stari Rimljani. Dobili bi pola zagorskog purana kojeg bi onda bez žlice i vilice ukoliko to žele mogli pojesti. To bi trebao biti jedan poseban doživljaj – kaže Topolovec. – Infrastruktura na području općine je zadovoljavajuća – dodaje. Od 1. travnja Krakom preuzima distribuciju vode. Radoboj je bio jedan od zadnjih velikih distributivnih područja bez legalnog distrubutera. – Vodovod nije prodan već je dan ugovorom na korištenje Krakomu, odnosno na upravljanje. Između Zagorskog vodovoda, Hrvatskih voda i Vlade u kojem je između ostalih i

Radobojski vodovod potpisan je ugovor o sufinanciranju projekata za rješavanje vodoopskrbe. U tom sporazumu mi smo previđeni s 6.400.000 kuna i to bi trebalo biti uloženo do 2012. godine. Ove godine trebalo bi srediti projektnu dokumentaciju. Sama projektna dokumentacija za ta dva bazena i magistralni vod do centra Radoboja stajala bi 750.000 kuna – rekao je načelnik. Nada se da će već ovu godinu ući jednim dijelom u sufinanciranje od strane Hrvatskih voda te da će ih i dalje pratiti KZŽ određenim novčanim sredstvima. Sljedeće godine bi trebali imati gotov glavni projekt i bila bi im omogućena izgradnja tih bazena. Na taj način bi riješili visinske zone u općini Radoboj i kvalitetno cijelo područje pritiskom vode.

Koliko novca, toliko asfalta

Ove godine zbog recesije asfaltirat će se samo nogostupi, 3.200 kvadrata, te Rimska cesta u lipnju ugovorenim sredstvima (potpisan je ugovor) iz Ministarstva regionalnog razvoja . -Time bi cijelo mjesto Gorjani dobilo adekvatnu cestu široku četiri metra s metar širokom bankinom. Iako se najviše nade

Sličice z bregov

broj 333 / 05.03.2010.

Loborfest

Stara škola u kojoj će se urediti Zavičajna zbirka

Radobojski trnac

ADOBOJSKIM BREGIMA Župna crkva Presvetog Trojstva

UDRUGE KUD Zagorec, KOD Sida Košutić, Limena glazba Mirna, Limena glazba Radobojska zvona, Kuburaši, Mažoretkinje, Humoristično društvo Pikec, Udruga umirovljenika Radoboj, Sindikat umirovljenika Hrvatske, podružnica Radoboj, Sportska zajednica Općine Radoboj, Nogometni klub Radoboj, Klub padobranskog jedrenja “Jastreb”, Lovačko društvo “Strahinjčica”, Kinološko društvo Radoboj, Društvo športskih igara učenika, Karate klub “Sokol”, Paintball klub Carpona, Športska udruga Gornja Šemnica, Športsko kulturna udruga Josip Poljak.

Sportska dvorana u sklopu OŠ Side Košutić

polaže u turistički razvoj, gradi se i industrijska zona u Brodu, u Gornjoj Šemnici. Napravljena je prostorno planska dokumentacija, a ove godine se još planira izrada projekata vezano za infastrukturu. - Zona se gradi isključivo za domaće poduzetnike koji dobro i kvalitetno rade, a na svojim bregima se nemaju više gdje širiti. U proračunu smo osigurali 750.000 kuna, a javili smo se i na natječaj Ministarstva gospodarstva (kod njih smo u sustavu sufinanciranja) –

govori načelnik. Načelnik se nada da će zona biti dovršena do kraja njegova mandata. Pripremaju se i na sređivanje Zakona o socijalnoj skrbi, jer je previše Radobojčana na ‘socijali’. Općina Radoboj jedina je općina u KZŽ čiji srednjoškolci imaju potpuno besplatan prijevoz, 75 posto karte sufinancira Općina, 25 posto Županija. Prva su Općina koja je s poslovnom bankom ugovorila povlaštene studentske kredite s kamatama od 4,99 posto, koji se vraćaju danom zapo-

slenja ili godinu dana nakon završetka školovanja. Prošle godine u suradnji s Društvom za pomoć mentalno retardiranim osobama KZŽ osnovan je klub u Radoboju ‘’Radobojsko srce’’ kojima je prostor za sastanke ustupila općina Radoboj. - Općina koja pruža odmor od užurbanih cjelina, ugodno mjesto za život s funkcionalnom infrastrukturom, očuvanim okolišem i društvenim servisima za intenzivan razvoj turizma, poljoprivrede i industrije u našoj zoni – takva općina

želimo biti - zaključio je načelnik. Radoboj se priključio hvalevrijednoj akciji Općina Prijatelj djece, pa se nada-

ju dobivanju tog statusa, jer im je briga za mlade uz turistički razvoj na prvom mjestu.

KALENDAR DOGAĐANJA Veljača: Mali fašnik Travanj: Uskrsni ponedjeljak - misa kod kapelice sv. Jakova, najveće gotičke crkve u Zagorju Svibanj: Prvenstvo Hrvatske u quad utrkama u Gornjoj Šemnici Lipanj: Malonogometna liga

Srpanj: Turnir u odbojci na pijesku Kolovoz: Veliko proštenje kod kapelice Majke Božje Lurdske Listopad: Dan općine Studeni: Martinje Prosinac: Proslava Svete Barbare, zaštitnice rudara

panorama

broj 333 / 05.03.2010.

Umjetnik Miro Mirt gostuje u Zelenoj dvorani

Lions bal s humanitarnom zadaćom SVETI KRIŽ ZAČRETJE - U restoranu Dunav u Svetome Križu Začretju održan je prošle subote 10. Lions bal u organizaciji Lion cluba Zagorje. Budući da se održavao u vrijeme korizme, izostalo je gostovanje zvučnijih estradnih imena, ali se ipak okupilo osamdesetak članova i njihovih obitelji, koji su na tradicionalnome godišnjem druženju uz zabavu i ples imali i humanitarnu zadaću da prikupe novac kojim će se stipendirati nadareni mladi Zagorci. Tomu su pridonijelo i 25 slika nastalih na natječaju Mali štafelaj našega lista, koje su se prodavale na aukciji po cijenama od 150 do 450 kuna. Do sada su zagorski lavovi stipendirali troje studenata, rekao nam je predsjednik Stjepan Merkaš, a na balu prikupljenih više od 10.000 kuna bit će dostatno za jednogodišnju studentsku stipendiju, pa je sada u tijeku odabir kandidata. (N. Sokalić)

ZABOK - Miro Mirt nastupit će u subotu 6. ožujka u 20 sati u zabočkoj Zelenoj dvorani. Mirt je zagrebačkozagorski kantautor koji se još tijekom studiranja na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti paralelno s bavljenjem likovnošću otisnuo i u glazbene vode. Prvi nastup je imao 2002. godine u Bjelovaru nakon čega je uslijedilo više nastupa u Zagrebu, Kumrovcu i Donjoj Stubici. Snimio je više solo demo albuma u kućnoj produkciji, a posljednji pod nazivom „The Nighmare of Every Young Dad“ je promovirao u New Yorku 2009. godine. Tada je u četveromjesečnom periodu nastupao na mnogobrojnim „open mic“ koncertima na raznim lokacijama u gradu od kojih je najvažnije spomenuti nastupe u Sidewalk Caffeu, kultnom sastajalištu kantautora iz cijelog svijeta. Od glazbenih suradnji zanimljivo je spomenuti da je bio pjevač math-noise banda Polja lavande, a u posljednje vrijeme često snima vokale i piše tekstove za zagrebački electro-dance projekt How Convinient. U zadnjih godinu dana na YouTubeu vrlo aktivno

objavljuje video snimke sobnih izvedbi svojih pjesama i obrada pjesama drugih autora. Njegov glazbeni stil ima dodirnih točaka s bluesom, alternativnim i eksperimen-

talnim rockom, melodičnim akustičnim zvukom te folk glazbom, ali je u takvom amalgamu glazbenih utjecaja ipak najizraženija Mirtova težnja za pronalažanjem vla-

stitog originalnog zvuka. www.myspace.com/miromirt / www.youtube.com/ miromirt Ulaz za koncert u Zlenoj dvorani je besplatan.

Tko dobro čini, od Boga je… Priredba uz Dan žena KUD-a Igrišće JAKOVLJE - Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, u subotu 6.ožujka s početkom u 18 sati, u kinodvorani u Jakovlju, KUD Igrišće organizira druženje i prezentaciju kroz program u kojem sudjeluju KUD Jakovlje, Udruga umirovljenika Jakovlje, Udruga Petrože-Krušljevo Selo i domaćin priredbe KUD Igrišće. (zl)

ZLATAR - SŠ Zlatar svake godine u Korizmi organizira humanitarnu priredbu pod nazivom Tko dobro čini, od Boga je…’’. Riječ je o tradicionalnoj humanitarnoj priredbi, četvrtoj po redu kojom SŠ Zlatar pomaže bolesnoj djeci s područja Krapinsko-zagorske županije. Humanitarna priredba održat će se u nedjelju, 14. ožujka s početkom u 17 sati u zlatarskoj Sokolani na kojoj će nastupiti pijanist Jurica Vugrek, zbor OŠ i SŠ Zlatar, KUD ‘’Ljudevit Gaj’’ Mače, Župni zbor BDM Zlatar, KAJDE, KUD ‘’Kaj’’ Zlatar Bistrica, KUD ‘’ Zlatarjevo’’glazbena sekcija DORA, kvartet saksofona iz Marije Bistrice, KUD ‘’Golubovec’’ iz Novog Golubovca, Limena glazba Zlatar i učenici SŠ Zlatar. Prikupljena sredstva s priredbe biti će namijenjena za kupnju adekvatne hodalice/sjedalice za osmogodišnju bolesnu djevojčicu Petru Miković iz Vukanci. U Zagrebačkoj banci otvoren je i račun na Petrino ime na koji se mogu vršiti uplate 2360000-3114930325. (zl)

Ku-ku-ri-ku u Saalbachu SAALBACH HINTERGLEMM Sportsko društvo Kukuriku odvelo je prošlog vikenda svoje članove u još jednu nezaboravnu avanturu putovanjem u Saalbach Hinterglemm, austrijsko skijalište s više od 200 kilometara skijaških staza i brojnim drugim sadržajima. I kako je svim Kukuriku izletima zajedničko veselje, smijeh, skijanje i ples do iznemoglosti svaki ima i svoje očekivane i neočekivane posebnosti. S nestrpljenjem je dočekano noćno sanjkanje

na osvjetljenoj stazi dugoj čak 7 kilometara na kojoj Kukurikači već tradicionalno održavaju natjecanje i tijekom kojeg se ne biraju sredstva za dolazak do cilja, a očekivano je i ove godine rezultiralo ozbiljnijim ozljedama. Iščekivani neočekivani događaj ovog puta bio je kvar autobusa na povratku kući, a vedar duh Kukurikua pretvorio je višesatno čekanje zamjenskog autobusa u dobru zabavu i priliku za još bolje međusobno upoznavanje. Kući su svi sretno

stigli već u jutarnjim satima u ponedjeljak zahvaljujući promptnoj reakciji Miljenka Filipčića vlasnika F&B Toursa iz Krapinskih Toplica i njegovih slovenskih kolega, kojima se ovim putem zahvaljuju na trudu. Članove SD Kukuriku ovih dana na ulici možete prepoznati po specifičnom osmijehu na licu jer dojmovi iz Saalbacha i “busa u snijegu” nikako da se slegnu, a iz glave ne izlazi pjesma: “Kad se male ruke slože, sve se može........”. (I. L.)

panorama

21 foto: Martin Turk

foto: Martin Turk

broj 333 / 05.03.2010.

Spektakl ‘malog goluba’ za sugrađane Sebastijan Fuštin ZABOK

vorana zabočkoj Mutimedijalnog centra (kino dvorana) bila je premala da primi sve koji su došli na koncertnu promociju albuma “Zagorje Blues” Tomislava Golubana i Little Pigeon’s ForHill Bluesa. Brojna publika natiskala se u dvoranu kako bi pozdravila jednog od najpoznatijih zagorskih

glazbenika, dobitnika Porina i drugih glazbenih nagrada. Golubanu se pak ispunila želja da u rodnom gradu, pred prepunom dvoranom zasvira i dobije potvrdu da ono što radi, radi dobro.

Američki blues i zagorski melos

Spoj američkog bluesa i zagorskog melosa kojeg je Goluban predstavio na svom zadnjem albumu izveden je uz pomoć brojnih gostiju,

pa su se tako na pozornici smjenjivali Kvartet Gubec, Gordana i Miroslav Evačić, Lidija Bajuk, Adam Končić i Davor Rodik uz, naravno, Tomislava Golubana na usnoj harmonici, Darka Aljinovića Fileta na klavijaturama, Tomija Novaka na basu, Mihaela Vlaha na bubnjevima te pratećih vokala Martine Rubil i Marije Sente. Da koncert mora uspjeti bilo je vidljivo već od samog

početka i pozdrava gradonačelnika Ivana Hanžeka te glazbenog menadžera i izdavača Siniše Bizovića. Osim prepune dvorane, pozornica je posebno uređena da odgovara duhu koncerta, pa uz novu dvoranu, stvarno je sve izgledalo odlično. U takvu atmosferu odlično su se uklopili i glazbenici. Raspoloženi Goluban i svi ostali, sjajno su izveli program, za što su nagrađeni burnim aplauzima. Sve u

svemu, bila je to lijepa koncertna večer, prava glazbena uživancija. A kad sve tako dobro prođe, zadovoljni su i glavni akteri. - Nisam očekivao toliko puno ljudi i stvarno mi je drago da su došli i napunili dvoranu. Jedino mi je žao što je na kraju ispalo da je dvorana bila premala. Drago mi je što se pokazalo da i nekomercijalna glazba ima svoje poklonike koji vole doći na koncert, a posebno

što su stigli iz svih dijelova Zagorja. Još jednom, velika hvala svim ljudima koji su na ovaj ili onaj način doprinijeli da se ovaj koncert održi, a posebno publici u dvorani (i ispred:)) na dodatnoj inspiraciji i predivnoj atmosferi. Također se zahvaljujem glazbenim gostima, svim sponzorima i naravno, medijskim pokroviteljima na podršci i potpori – rekao nam je Tomislav Goluban.

Na svom “introduction partyju” predstavili se Zagorski orlovi OROSLAVJE - Nepisano pravilo u moto svijetu veli da svaki novi klub mora organizirati “introduction party”, odnosno feštu na kojoj će se predstaviti ostalim klubovima i svima koji vole svijet motocikala. Tako je i Moto klub Zagorski orlovi svoj party organizirao prošlog vikenda u Caffe baru Roses, svom sjedištu i okupljalištu. Iako se nisu upućivali pozivi, već je party najavljen tek na web okupljalištu bikera, forumu motori.hr, stigao je velik broj ljudi, pa je prava sreća da je i noć bila nešto

toplija nego prethodnih dana jer je i terasa Rosesa bila premala da primi sve koji su došli. A došli su predstavnici četrdesetak klubova koji su od domaćina primili i prigodne zahvalnice. Nagradu za najdaljeg bikera primila je članica Moto kluba iz Osijeka. Druženje naravno nisu propustili niti članovi Moto kluba Sv. Juraj Makarska rivijera, kluba koji s našim bikerima već godinama dobro surađuje. Međusobni posjeti su stalni, a pomogli su i kod organizacije partyja. Tako se veze i

prijateljstvo Zagorja i Dalmacije sve više širi. Zasvirao je i mladi heavy bend Septic pit, a u pauzama je dužnost DJ-a preuzeo dopredsjednik kluba Dado Tomić. Zagorski orlovi bili su izuzetno zadovolji održanim partyjem, posebice stoga što je sve prošlo u najboljem redu, a jedini žal ostaje što se fešta nije produžila i dalje, zbog ograničenja jer se sve odvijalo u centru grada. Zato svi s nestrpljenjem čekaju moto susret koji Zagorski orlovi organiziraju 4. rujna u Mokricama. (S. Fu.)

panorama

broj 333 / 05.03.2010.

POSJETILI SMO NAJVEĆE VINARIJE U VINORODNOJ SLOVENSKOJ POKRAJINI ŠTAJERSKOJ

Od benediktinskih podruma do jeruzalemskih kleti Zoran Gregurek SLOVENIJA

tajerska je lijepa kao Hrvatsko zagorje; bregovita, vinorodna, mirisna i pitoma. Da se nismo zaustavili u Dubravi Križovljanskoj da jednom smrknutom (bila je južina) graničnom policajcu pokažemo putne isprave, ne bi znali da smo napustili našu zemlju, odnosno našu najzeleniju pokrajinu - Zagorje. Krećemo u posjet ponajboljim štajerskim vinarijama, a organizator puta je najveća zagorska Vinarija Vinski Vrh iz Hraščine. U pick up–u veselo je društvo: za upravljačem glavni podrumar Vinskog Vrha Ivan Belčec, autor ovih redova kao suvozač, a na stražnjem sjedalu mlade nade: enolog Luka Košćak i voditelj domaćinstva Branimir Puškadija. Vlasnik Vinarije Tomislav Bolfan pridružuje nam se u Ptuju na kavi, gdje nas dočekuje naš domaćin enolog Andrej Rebernišek, savjetnik za vinogradarstvo pri «Kmetijsko–gozdarski zbornici Ptuj». Naša prva destinacija je vinarija Dveri Pax nadomak austrijske granice (Šentilj), u Jarenini.

Devetstoljetna tradicija

Dveri pax jedna je od najve-

ćih slovenskih vinarija koja ima plantaže vinograda koji se prostiru na 68 hektara vinorodnih obronaka na području Maribora, Jeruzalema, Radgone i Kapele. Na vratima vinarije riječi dobrodošlice upućuje nam njezin direktor Milan Pobrnik, odmah nas odvodeći u podrume s najmodernijom tehnologijom. U podrumima Dvera Pax čuva se i do 300 tisuća litara vina, od čega glavnina u inoks bačvama kapaciteta po nekoliko tisuća litara, a 50.000 litara je u drvenim hrastovim bačvicama koja su poslagane na više etaža. Drvene posude sve su odreda iz bačvarskih radionica francuskih majstora u kojima vino najbolje zrije. Njihove linije vina su Benedict, Admund i linija poluslatkih i predikatnih vina. Posebno su ponosni na svoje sauvignone i rajnske rizlinge koji su lani osvojili «srebra» na jednom od najprestižnijih međunarodnih ocjenjivanja – Decanter World Wine u Londonu, dok su brončane medalje dobili za vino Janez 2008., Šipon 2008., Chardonay Vajgen 2007., izbor suhih jagodica Šipon – Laški rizling 2006., a za crni pinot dobili su vinsku preporuku na istom natjecanju. Većinu vina izvoze i to ponajviše u

europske zemlje. Vina probamo u degustacijskoj kleti, koja je najstarija građevina na imanju vinarije, u kojoj je zaposleno 18 radnika, datira čak iz 14. stoljeća. Bila je to nekada konjušnica, u kojoj dominiraju veliki drveni stolovi i klupe, dok je u zasebnoj prostoriji ogromna preša na kojoj je urezano ime bana Josipa Jelačića. Kušamo vina koja osvajaju svojim okusima i mirisima; linija Bendikt su svježa i pitka, s manje alkohola, dok su vina Admunda namijenjena vinskim znalcima koji vole puninu okusa i dozrela vina. Predikatna i poluslatka vina, kažu nam u vinariji, najviše se sviđaju damama koje vole voćne note (rajnski rizling 2007.) ili ih preferiraju oz-

bilniji vinljupci koji uživaju u mineralnim i notama petroleja (rajnski rizling 2005. – izbor sušenih bobica). Posebnost ponude Dvera Pax je to što butelju – jednu ili njih 6 možete kupiti u drvenim kutijama koje su pravi mamac za posjetitelje.

Od pekarnice do Amerike

Skoro sat vremena vožnje krivudavim cesticama je od Dvera Pax do vinarije Verus u Ormužu koju su prije 3 godine u bivšoj zgradi pekarnice osnovala tri enologa: Danilo Šnajder, Božidar Grabovac i Rajko Žučar. Trojica vinskih mušketira godišnje napune 60 tisuća butelja vina od grožđa koje je rodilo na 12 hektara vinograda na plantažama u Jeruzalemu, Kogu, Litmerku, Vinskom vrhu, Brebrovniku i Prsiku. Većina je vinograda njihovih, dok određene količine grožđa kupuju od manjih vinogradara koji obrađuju vinograde striktno po njihovim uptama. Osamdeset posto vina izvoze i u europske zemlje i preko bare u 4 savezne američke države. Naš je domaćin bio Božidar Grabovac koji napominje da je u podrumu od jutra do mraka.

- Vrlo je važno biti stalno prisutan, kako u vinskome podrumu, tako i na svim sajmovima, natjecanjima i vinskim izložbama jer vas ljudi onda zapamte, a i tamo sklopite niz kontakata koji su od neprocjenjive važnosti. A troškove puta i kotizacije nam refundira država, kao i svim vinarima koji proizvode više od 20 tisuća litara vina - govori Božidar i toči božanstveni šipon, koji je jedna od perjanica njihova podruma. Oduševljava i Verusov sauvignon, koji je idealno izbalansirano vino voćne note, «kao eksplozija zrelih bobica u ustima», citiramo poznatu vinska novinarku Jancis Robinson, koja je isto napisala u Financial Timesu potkraj studenog prošle godine.

Svugdje pitko, doma…

I na kraju dana – pohod na Jeruzalem. Kiša nas usporava u usponu na taj vinski Partnenon Slovenije, a oblaci mute panoramski pogled na austrijske alpe, Pohorje, Sljeme, Varaždin, Kog, Međimurje, a domaćini u gostionici kod Brenholca tvrde i na jezero Balaton u Madžarskoj. Brenholc je tipična gostionica na neko-

liko katova, s 42 postelje u sobama rustikalnog stila. U kaminu pucketaju suha drva, dok konobar u čaše od deci toči rizling s prepoznatljivom jeruzalemskom žutom naljepnicom. Iako se taj dan nepce osušilo od desetaka vina, nije otupjelo i osjeća da ovdašnji rizling nije vrhunac vinske ponude Štajerske. Pred nama su štajerske kobasice i sir koji u trenu nestaju jer su naši želuci zaboravili pastrve i lignje koje pojedosmo za objed u Ormožu. Na zidu gostionice poster je s poznatim licima. - Za vikend nam dolaze Lepi cajti. Oni su tu jako pupularni - pojašnjava nam konobar na tečnom hrvatskom. - U Marof (novootvorena vinarija) ćemo drugi put. Za jedan dan je više nego dovoljno - zaključuje Bolfan koji je dan ranije doletio iz Bugarske gdje se također nakušavao nektara bogova. Cijeli put doma neumorno nas je pratila kiša koja je obilato padala. No, velike količne tekućine s neba i iz ‘flaša’, aktere ove vinske putešestvije nisu pokolebale da «si malo poprave» utiske s domaćom kapljicom.

panorama

broj 333 / 05.03.2010.

GDJE JE SAMARA?

amara je nestala 04. veljače na području Gornje Stubice. Mlada je mješanka (3 god.), kratkodlaka, malog rasta (15 kg), crna je osim što ima bijeli trbuh i bijelu crticu na sredini glavice kao i bijele šapice. Na šapicama ima malo i smeđeg. Kada se izgubila, imala je plavu kožnu ogrlicu s ušivenim malim srebrnim ukrasima. Jako je umiljata i živahna. Čipirana je. Molimo dobre ljude koji je pronađu ili imaju bilo kakvu informaciju da nas obavijeste na brojeve telefona: 098/760-338 ili 098/822-151. Nudimo veliku nagradu nalazniku u iznosu od 1500 kuna. Adresa: Brezje 66, Gornja Stubica. (obitelj Crnković)

Novi hit na ‘fejsu’: majstor Željko VELIKO TRGOVIŠĆE - ‘Ak vas zajeba…. majstori, javite se Željku. Brži je, jeftiniji, radi kad vam odgovara, ne smrdi, ne puši, ostavlja sve čisto iza sebe, pametan je, duhovit i svira gitaru. Radi skoro sve, a ekspert je za malanje, stolariju i sve vrste farbanja…’ Profil je to majstora Željka iz Velikog Trgovišća, koji je odlučio naći si posla preko Facebooka. Sa slike pametno gleda, naočit je… Domišljati majstor je dodao samo ono što mu treba za ‘biznis’: broj telefona, radno vrijeme i ‘poslovne’ fotografije, među kojima je i ruka umočena u boju za zidove. Sugerira marljivost i predanost poslu. Ničeg suvišnog ili privatnog, na njegovom profilu nema. Prezime nije važno jer on je – majstor. Majstor koji je sam krenuo u akciju i zaobišao burzu, na ‘fejsu’ je od utorka i već tada je imao 16 obožavatelja. Broj nezadrživo raste. U srijedu je skočio na više od ‘stotke’. (Lj. Pavlina)

Radionica „Osnove vođenja financija neprofitnih organizacija“ OROSLAVJE - Centar za civilne inicijative Zagreb u sklopu programa E-misija održat će radionicu „Osnove vođenja financija neprofitnih organizacija“ u subotu 13. ožujka od 10 sati u Orolandu (prostoriji Udruge mladih Feniks). Cilj radionice je proširiti znanje predstavnika organizacija civilnog društva s područja Krapinsko-zagorske županije o osnovama vođenja financija za neprofitni sektor. Predavač na radionici će biti Mladen Đurkinjak iz Centra za civilne inicijative Zagreb. Na radionici će biti obrađivane teme “Blagajna - uplata/ isplata, blagajnički izvještaj”, “Knjiga ulaznih računa”, “Otvaranje i obrada putnih naloga, putnih računa, pokrivanje troškova putovanja za zaposlenike, članove udruge, volontere, honorarno zaposlene osobe, korištenje privatnog vozila u službene svrhe”, “Ugovori o djelu, autorski ugovori - kada koji ugovor, porezi i doprinosi po pojedinim ugovorima” i “Dokumenti koje svaka udruga treba imati: popis opreme i sitnog inventara (označavanje opreme), knjiga deviznih doznaka, popis članova”. Zainteresirani za radionicu mogu se prijaviti do 10. ožujka na e-mail udrugamladihfeniks@net.hr. (zl)

ZABOK

rtv prilog

broj 333 / 05.03.2010.

PETAK

TJ E D N A V I Z I TA

EVERGREEN IVICA KOSTELIĆ

V tjedan i novi mjesec krenuli su vrlo loše za prosječnog TV gledatelja viješću da za taj (sve manji užitak) mora izdvojiti dvije kune više no prošli mjesec. U jeku harača, padanja plaća i mirovina, statistika je ostala neumoljiva i čini se nevjerojatnim da nam je prosječna plaća u zemlji prošloj godini malo porasla (5331 kuna) pa se time povećalo i 1,5% od prosječne plaće koliko službeno iznosi RTV pristojba. S pravom se tu bune posebno umirovljenici, 80 kuna je već velik atak na budžet, pogotovo u vrijeme kada treba investirati u nove, DVB-T antene ili nove televizore. Samo da čim prije na male ekrane stigne nekoliko novih TV programa, čime će se malo utišati prosvjedi i sve više onih koji se prijete da će zapečatiti svoj TV prijemnik. Potajno smo očekivali bar jednu medalju s kanadske Olimpijade, a dobili ih čak tri! Jakov Fak broncom je otvorio naše apetite, a skoro do kraja ih je zadovoljio Ivica Kostelić a dva srebra (treće, kad ubrojimo i Torino). Skoro (ne bi smjeli biti nezahvalni, ali ipak…) - jer sljedeće 4 godine, do Olimpijade u Rusiji (Soči) lebdjet će nam pred očima 16 stotinki sekunde za koliko je Ivica ostao bez zlata u slalomu. Svejedno je ovo ogroman uspjeh jer je jedna Austrija ostala bez ijedne skijaške medalje, Raich bi vjerojatno dao i ukupnu pobjedu u Svjetskom skupu za broncu! Hrvatsko zagorje je u nekoliko dana

Piše: Darko Ciglenečki (TV MANiac) lijepo medijski odjeknulo. Skoro svaki dan pratile su se gužve s otvorenja Muzeja pračovjeka u Krapini, a ultraefektan nastup imali su Kvartet Gubec i Tomislav Goluban na dodjeli gospodarskih nagrada „Zlatna kuna“. Zadnji „Evergreen“ (emisija posvećena domaćoj glazbi) počeo je s plesnom točkom na glazbu grupe Prodigy!? Pa zar nemaju i naši dobrih instrumentala, recimo Bambi Molesters… Pregled povijesnih događanja zadnje tri dekade također je garniran stranim pjesmama, kao i svi kasniji plesni nastupi, pa i odjavna špica („Firestarter“)? Stvarno nevjerojatno, da javna televizija šakom i kapom strancima donira novce od autorskih i izvođačkih prava. Išla je i „My Sharona“, a

PONEDJELJAK 05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.55 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55 01.40 02.25 03.10 03.55 04.10 04.35 05.05

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vjesti (07.05; 07.35; 08.40) Dolina sunca, telenovela Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Berlin, 20 godina poslije dokumentarni film Treća dob, emisija za umirovljenike Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anđelom, telenovela McLeodove kćeri 5, serija Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Mijenjam svijet Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Strani igrani film Potrošački kod Otvoreno Vijesti Poslovne vijesti Vijesti iz kulture Na rubu znanosti Zvjezdane staze: Voyager 7, serija Ksena-princeza ratnica 6, serija Dr. House 5, serija Pregovarači, serija Skica za portret Mijenjam svijet Potrošački kod Oprezno s anđelom, telenovela

mogao je umjesto tog ići prepjev Borisa Novkovića „Mašta moja“? Na kraju nismo dobili ukupnog pobjednika, već su izabrani pop-rock pobjednici dekada - sedamdesete, osamdesete i devedesete. Iako je sve opasno izgledalo na Parni evergreen Valjak, oni su na kraju dobili „samo“ devedesete sa „Sve još miriše na nju“ (1108 glasova). Osamdesete je osvojilo Prljavo Kazalište s „Mojoj majci“ (2622 glasa), a teško da će se itko buniti i na najranijeg pobjednika - Dadu Topića s „Da li znaš da te volim“ (1341 glas). U studiju je konačno bilo ultrazanimljivo, s Davorem Gopcem nikad se ne može fulati, Piko Stančić nije došao do izražaja kraj njega, a Vanna se tu našla kao prošlogodišnja pobjednica s interpretacijom pjesme „Zaustavi se vjetre“, čija je pobjeda izazvala brojna negodovanja i sumnje da to baš i ne bi trebao ispasti pop hit zadnjih dekada. Zato se za ovu sezonu pomnije biralo pjesme, no čini se da je ostalo malo prostora za najavljenu treću? Hoće li se birati folk hit, narodna, tradicijska glazba i ima li sve to uopće smisla kad je po glasovima gledatelja - jedva preko tisuću glasova po pjesmi sve ispalo kao da se birala najbolja kompozicija klasične glazbe!? Možda je najbolju definiciju zabavljačkog posla izrekao Piko koji se „ozbiljno bavi ovim bedastim stvarima“! Iz jednog drugog showa, Fox bi im odbrusio: „To nije dožbukano još“!

08. ožujka 2010. 06.45 06:50 09.25 10.00

22.00 22.15 23.05 00.40

Najava programa PROGRAM ZA DJECU I MLADE Vip Music Club P.D.James: Pokrov za slavuja, serija Pobuna u zalogajnici, kanadskoamerički film Dokumentarni film/emisija Prijatelji 8, humoristična serija Happy Hour, humoristična serija Ksena-princeza ratnica 6, serija Kod Ane PROGRAM ZA DJECU I MLADE Zvjezdane staze: Voyager 7 Na rubu znanosti Vijesti na Drugom Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who -specijal, serija TV Bingo Show Bitange i princeze 5: Zbogom, žohari!, humoristična serija Vijesti na Drugom Dr. House 5, serija Les choristes, film Pregovarači, serija

06:40 07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:50 23:05 00:05 00:35 01:05 02:05 03:05 04:50 05:35 06:00

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajići, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija Vijesti Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Honey, igrani film Vijesti Nestali, serija Seinfeld, serija Bračne vode, serija Post mortem, serija Vidoviti Mila, tarot show Osuđena, igrani film Post mortem, serija Seinfeld, serija IN magazin

10.45 12.35 13.30 13.50 14.10 14.55 15:10 16.15 17.05 18.00 18.20 18.45 19.20 20.25 21.20

07.10 Krava i Pilić, crtana serija 07.35 Miffy, animirana serija 07.50 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.35 Astro show, emisija 10.45 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 11.15 Pod istim krovom, humoristična serija 11.40 Dadilja, humoristična serija 12.10 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Anđeo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 20.00 Nuklearna opasnost, igrani film, akcijska komedija Chan Ka Kui (Jackie Chan) je honkonški policajac koji se pridružuje snagama CIA-e u Ukrajini. Tragajući za nestalom nuklearnom glavom, Chan otkriva kako se potencijalni kupci smrtonosnog oružja skrivaju u redovima ruske mafije 21.25 Nestali u akciji 2: Početak, igrani film, akcijski 23.20 Vijesti, informativna emisija 23.30 Reži me, dramska serija (dvije epizode) 01.10 Astro show, emisija

05.50 05.55 06.45 07.00 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.42 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.00 15.30 16.10 17.47 17.50 18.20 18.35 19.22 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 22.10 23.05 23.20 23.25 23.35 00.30 01.15 03.05 05.05

Najava programa Trenutak spoznaje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vjesti (07.05; 07.35; 08.35) Dolina sunca, telenovela Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Blaga svjetske civilizacije: Na kraju Europe, doku mentarna serija Blaga svjetske civilizacije: Srce Habsburgovaca, dokumentarna serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anđelom, telenovela McLeodove kćeri 5, serija Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Glas domovine Drugo mišljenje Znanstvena petica Hrvatska uživo Croatia osiguranje prozor u svijet 125, emisija pod pokroviteljstvom Iza ekrana Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Apache, američki film Lica nacije Vijesti Poslovne vijesti Vijesti iz kulture Drugi red partera, emisija o kazalištu Zvjezdane staze: Voyager 7, serija Nevini glasovi, meksičkoargentinsko-portorikanski film Vip Music Club LP Oprezno s anđelom, telenovela

05. ožujka 2010. 06.40 06:45 09.20 09.55 11.05 12.25 13.00 13.45 14.00 --.-- --.-- --.-- 20.15 22.20 22.35 00.20

06:25 07:10 07:35 07:50 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 22:05 23:50 02:50 03:50 05:20

Najava programa PROGRAM ZA DJECU I MLADE Vip Music Club Crans-Montana: Svjetski skijaški kup za žene-superkombinacija: Superveleslalom, prijenos Anđele maleni, razveseli me turkmenisatanski film Vip Music Club Crans-Montana: Svjetski skijaški kup za žene-superkombinacija: Slalom, prijenos Varaždin: Tenis Davis Cup-emisija Varaždin: Tenis Davis Cup: Hrvatska-Ekvador, prijenos 1. meča Kod Ane Varaždin: Tenis Davis Cup: Hrvatska-Ekvador, prijenos 2. meča Doctor Who 2, serija za mlade Opatija: Dora 2010. polufinale Vijesti na Drugom Gunrush, mini-serija Coldplay: Nekoć i sad

Naši najbolji dani, serija Jackie Chan, crtana serija Mali zmajići, crtana serija Žablja patrola, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Provjereno, informativni magazin Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija Vijesti Nova TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV XXX, igrani film Smrtonosna bitka, igrani film Dan koji je promijenio svijet 1, igrani film Vidoviti Milan, tarot show Mravi ubojice, igrani film Merlin, igrani film

UTORAK 05.50 Najava programa 05.55 Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska Vjesti (07.05; 07.35; 08.40) 09.10 Dolina sunca, telenovela 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 B... kao Babilon, dokumentarni film 11.15 Danny na moru 2, dokumentarna serija 11.40 Kulturna baština 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.27 Živjeti zdravije, emisija pod pokroviteljstvom 12.30 Oprezno s anđelom, telenovela 13.20 McLeodove kćeri 5, serija 14.10 Vijesti s prijevodom za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.20 TV kalendar 14.35 Među nama 15.35 Etnoforenzičari: U gradu Dugom Selu, emisija pučke i predajne kulture 16.10 Hrvatska uživo 17.40 Najslabija karika, kviz 18.20 Kod Ane 18.35 Dolina sunca, telenovela 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Globalno sijelo 20.45 Pustinje svijeta: Australija, dokumentarna serija 21.20 Poslovni klub 22.00 Otvoreno 22.55 Vijesti 23.10 Poslovne vijesti 23.15 Vijesti iz kulture 23.25 Drugi format 00.20 Zvjezdane staze: Voyager 7, serija 01.05 Ksena-princeza ratnica 6, serija 01.50 Zločinački umovi 3, serija 02.35 Pregovarači, serija 04.05 Globalno sijelo 04.35 Poslovni klub 05.05 Oprezno s anđelom, telenovela

07.25 Krava i Pilić, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, l ifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela 14.40 Heroji iz strasti, dramska serija (dvije epizode) 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5 (produžena verzija), lifestyle emisija 20.00 Bourneova nadmoć, igrani film, akcijski triler 21.50 TV premijera: Povijest nasilja, triler, igrani film, 23.35 Vijesti, informativna emisija 23.45 Bolji način za smrt, triler igrani film, 01.25 Bourneova nadmoć, igrani film, akcijski triler 03.10 Astro show, emisija

09. ožujka 2010. 06.50 06:55 09.25 10.00

21.50 22.10 23.00 23.35

Najava programa PROGRAM ZA DJECU I MLADE Vip Music Club P.D.James: Pokrov za slavuja, serija Aller-retour dans la journée, francusko-švicarski film Dokuteka-Koraci: Barakaši, dokumentarni film Prijatelji 8, humoristična serija Zovem se Earl 3, hum. serija Ksena-princeza ratnica 6, serija Kod Ane Koga briga? TV vrtić Zvjezdane staze: Voyager 7 Drugi format Vijesti na Drugom Županijska panorama Vip Music Club Doctor Who 3, serija za mlade Snimka dodjele filmske nagrade Oscar Vijesti na Drugom Zločinački umovi 3, serija Fawlty Towers 1, hum. serija Pregovarači, serija

07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 20:40 22:45 23:00 23:30 00:00 01:00 01:30 02:00 03:00 04:00 05:30 05:55

Jackie Chan, crtana serija Mali zmajići, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vječnosti Magična privlačnost, serija Vijesti Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Utakmica Lige prvaka Vijesti UFC Specijal Sažeci Lige prvaka Nestali, serija Seinfeld, serija Bračne vode, serija Post mortem, serija Vidoviti Milan, tarot show Scena zločina, igrani film Seinfeld, serija IN magazin

10.45 12.50 13.25 13.45 14.10 14.55 15.10 15.40 16.15 17.05 18.00 18.20 18.50 19.25 20.15

07.15 Krava i Pilić, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Anđeo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 20.00 Jezikova juha, reality show 21.00 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 22.10 Što muškarci žele, igrani film, kriminalistička komedija 23.50 Vijesti, informativna emisija 00.00 Sarah Connor: Kronike, znanstveno-fantastična serija 00.45 Grad uragana, kriminalistička serija 01.35 Reži me, dramska serija (dvije epizode) 03.20 Astro show, emisija

rtv prilog

broj 333 / 05.03.2010.

SUBOTA 06.40 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.50 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.05 14.35 15.45 16.20 16.29 16.30 16.45 17.20 17.50 18.35 18.40 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.15 23.20 23.35 23.45 01.10 02.50 03.40 04.45 05.15

Najava programa TV kalendar Znanstvena petica Iza ekrana Vijesti Kinoteka-ciklus klasičnog vesterna: Drvo za vješanje, američki film Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Kućni ljubimci Veterani mira, emisija za branitelje Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anđelom, telenovela Prizma, multinacionalni magazin Duhovni izazovi Reporteri: Meksički ratovi zbog droge Euromagazin Vijesti Vrijeme sutra Kulturna baština Murtić u Sarajevu, dokumentarni film Eko zona Svirci moji, glazbena emisija HP-gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Luda kuća 5, humoristična serija LOTO 7/39 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Dora 2010., finale Vijesti Vijesti iz kulture Filmski maraton: Otrov, američki film Filmski maraton: Driving Lessons, britanski film Skica za portret Reporteri: Meksički ratovi zbog droge Murtić u Sarajevu, dokumentarni film Oprezno s anđelom, telenovela

06. ožujka 2010. 07:10 PROGRAM ZA DJECU I MLADE 09.15 Kvitfjell: Svjetski skijaški kup (M)-spust, prijenos 10.25 Izazovi: Golubar Sam, dok. film 10.40 Puni krug 10.55 Kokice 11.20 Briljanteen 12.10 Hrvatski pisci na TV ekranu-Miroslav Feldman: U pozadini, TV drama 13.35 Auto-magazin 14.05 4 zida 14.45 Varaždin: Tenis Davis Cup-emisija 15.00 Varaždin: Tenis Davis Cup: Hrvatska-Ekvador, prijenos 18.05 Strana dokumentarna serija 19.00 Crtani film 19.30 Nove avanture stare Christine 3, humoristična serija 20.00 HNL prijenos 21.55 Volim nogomet 22.55 Sportske vijesti 23.10 Ritam tjedna 23.50 Dobre namjere, TV serija 00.40 Noć u kazalištu

06:50 Ezo TV, tarot show 08:40 Bumba, crtana serija 08:55 Superheroj Spiderman, crtana serija 09:20 Graditelj Bob, crtana serija 09:35 Winx, crtana serija 10:00 Dora istražuje, crtana serija 10:25 Tko je Samantha?, serija 10:55 Frikovi, serija 11:55 Čarobnice, serija 12:55 Krupna riba, igrani film 15:10 Merlin, igrani film 17:00 Vijesti 17:10 Nad lipom 35, humorističnoglazbeni show 18:10 Lud, zbunjen, normalan, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Posljednji križati, igrani film 21:40 Kontakt, igrani film 00:20 Sfera, igrani film 02:45 Vidoviti Milan, tarot show 03:45 Crni horizont, igrani film 05:20 Pravila uspjeha, igrani film 07:10 IN magazin

SRIJEDA 05.50 05.55 06.45 07.00 09.05 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.41 11.06 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 17.35 18.15 18.30 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.00 21.35 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.30 00.50 01.35 02.20 04.35 05.05

Najava programa Među nama TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vjesti (07.05; 07.35; 08.40) ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Dolina sunca, telenovela Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Afrika, čarobni kontinent: Postanak, dokumentarna serija Afrika, čarobni kontinent: Prirodni kurioziteti, dokumentarna serija HP-gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anđelom, telenovela McLeodove kćeri 5, serija Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Riječ i život, religijski program Alpe Dunav Jadran Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela LOTO 7/39 Dnevnik Sport Vrijeme A sad u Europu! Proces Mamutica, kriminalistička serija Otvoreno Vijesti Poslovne vijesti Vijesti iz kulture e-Hrvatska Znanstvene vijesti Zvjezdane staze: Voyager 7, serija Ksena-princeza ratnica 6, serija Prekid programa radi redovnog održavanja uređaja Alpe Dunav Jadran Oprezno s anđelom, telenovela

06.30 Anđeo i vrag, telenovela 07.15 Miffy, animirana serija 08.00 Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) 08.45 Bakugan, crtana serija 09.25 Skrivene poruke, humoristična serija 09.55 Moja djevojka 2, igrani film, romantična komedija 11.35 Gradski kauboji 2, igrani film, vestern-komedija 13.40 Premier liga: Manchester City - Tottenham, prijenos 15.45 Majmunska posla, igrani film, komedija 17.25 Zvijezde Ekstra: Najveće holivudske tragedije, zabavna emisija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.10 Hrvatska traži zvijezdu, glazbeni show 20.00 Lažni identitet, igrani film, triler Nakon što tajanstvenoj ženi pomogne pobjeći od napadača, američki doktor Nicholas Pinter (Val Kilmer) na stručnom skupu u Bugarskoj biva zamijenjen za tajnog agenta i trgovca draguljima. Međutim, prava agentica upravo je lijepa Katrine (Izabella Miko), koja radi i za britanske tajne službe i za bugarsko-češke kriminalce. 21.35 Otporni na metke, igrani film, akcijska komedija Keats (Damon Wayans) i Archie Moses (Adam Sandler) najbolji su prijatelji i sitni kriminalci koji u onome što rade imaju prilično uspjeha. Sve se mijenja kada se upletu u veliku operaciju krijumčarenja droge... 23.00 Egzorcist: Početak, igrani film, horor 00.55 Povijest nasilja, igrani film, akcijski

10. ožujka 2010. 07:00 PROGRAM ZA DJECU I MLADE 08.40 Vip Music Club 09.15 Garmisch: Finale Svjetskog skijaškog kupa-spust (M), prijenos 10.15 Prijenos sjednice Hrv. sabora 11.15 Garmisch: Finale svjetskog skijaškog kupa-spust (Ž), prijenos 12.15 Prijenos sjednice Hrv. sabora 13.30 Prijatelji 8, humoristična serija 13.50 Zovem se Earl 3, hum. serija 14.10 Ksena-princeza ratnica 6, serija 14.55 Kod Ane 15.10 Koga briga? 15.40 TV vrtić 16.15 Zvjezdane staze: Voyager 7 17.05 e-Hrvatska 17.40 Znanstvene vijesti 18.00 Vijesti na Drugom 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 3, serija za mlade 20.15 Nogomet, LP-emisija 20.40 Nogomet, LP 21.30 Vijesti na Drugom 21.40 Nogomet, LP 23.25 Nevini, serija 00.15 Pregovarači, serija

07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 04:50 05:35 06:00

Jackie Chan, crtana serija Mali zmajići, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija Vijesti Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Doktor s Beverly Hillsa, serija Vijesti Nestali, serija Seinfeld, serija Bračne vode, serija Post mortem, serija Vidoviti Milan, tarot show Smrtonosna legenda, igrani film Post mortem, serija Seinfeld, serija IN magazin

07.15 Krava i Pilić, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Anđeo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: NY, kriminalistička serija 21.00 Mentalist, kriminalistička serija 21.50 Zaboravljeni slučaj, kriminalistička serija 22.40 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 23.35 Vijesti, informativna emisija 23.45 Reži me, dramska serija (dvije epizode) 01.25 Astro show, emisija

07. ožujka 2010.

NEDJELJA 05.45 05.50 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.25 09.55 10.00 10.09 10.10 10.20 10.35 10.45 10.55 11.55 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.25 14.00 15.05 15.35 15.44 15.45 17.35 18.35 19.15 19.20 19.30 19.56 20.01 20.10 21.10 21.50 22.25 22.40 22.50 00.55 01.55

Najava programa Eko zona Glas domovine TV kalendar Euromagazin Duhovni izazovi Vijesti Eugen Indjic i Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem Pavla Dešpalja Opera box HP-gdje ste vi, tu je i vaša pošta, emisija pod pokroviteljstvom Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Kulturna baština Biblija Portret crkve i mjesta Odžak (BiH): Nedjelja solidarnosti s vjernicima BiH, prijenos mise Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Mir i dobro Vijesti Vrijeme sutra Izmišljeni prijatelj, američki film Lijepom našom: Đurđevac U istom loncu, kulinarski show LOTO 6/45 Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Odmori se, zaslužio si 4, TV serija Paralele Vijesti Vijesti iz kulture Ususret Oskarima: Last King of Scotland, britanski film Bush-podijeljeni teritorij, dokumentarni film Dodjela 82. filmske nagrade Oscar, prijenos

06.50 06:55 09.15 10.10 11.00 12.05 13.45 14.00 17.00 17.55 19.30 20.00 20.05 21.45 23.20 23.35 00.05 00.50

07:40 07:55 08:20 08:35 09:00 09:25 09:55 10:55 11:25 11:55 12:25 13:25 14:25 15:25 17:05 17:15 19:15 20:00 21:00 23:10 00:30 01:00 02:55 04:30 05:40

Najava programa PROGRAM ZA DJECU I MLADE Prijatelji Nora Fora, TV igra za djecu Kvitfjell: Svjetski skijaški kup (M)-superveleslalom, prijenos Johhny Belinda, američki film Varaždin: Tenis Davis Cup-emisija Varaždin: Tenis Davis Cup: Hrvatska-Ekvador, prijenos Olimp sportska emisija Rukomet: Liga prvaka (muški): CO Zagreb-Hamburger SV, prijenos Magazin LP Večeras... Škola za frajere, američki film Balet na ledu, snimka Sportske vijesti Garaža Dobre namjere, TV serija Vrijeme je za jazz: Nove nade

Bumba, crtana serija Superheroj Spiderman, serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija U slučaju frke, serija Ulica sjećanja, serija Automotiv, auto-moto magazin Magazin Lige prvaka Novac, business magazin Eli Stone, serija Zbogom, bivši, serija Žene američkih vojnika, serija Pravedan zločin, igrani film Vijesti G. 3000, igrani film Dnevnik Nove TV Nad lipom 35, hum. show Asterix na Olimpijskim igrama, igrani film Red Carpet, showbiz magazin Televizijska posla, serija Oko kamere, igrani film Pijani od ljubavi, igrani film Red Carpet, showbiz magazin Televizijska posla, serija

ČETVRTAK 05.50 05.55 06.45 07.00 09.10 10.00 10.09 10.10 10.15 10.40 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.20 14.35 15.35 16.10 17.40 18.20 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.30 01.15 02.00 02.45 03.25 03.55 04.40 05.05

Najava programa Riječ i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vjesti (07.05; 07.35; 08.40) Dolina sunca, telenovela Vijesti Vrijeme danas Vijesti iz kulture Afrika, čarobni kontinent: Putovima jezera, dokumentarna serija Afrika, čarobni kontinent: Ekstremni krajolici, dokumentarna serija Oprah show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s anđelom, telenovela McLeodove kćeri 5, serija Vijesti s prijevodom za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Domaći dokumentarni film Hrvatska uživo Najslabija karika, kviz Kod Ane Dolina sunca, telenovela Burzovno izvješće, emisija pod pokroviteljstvom Dnevnik Sport Vrijeme ZABA-90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi biti milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Otvoreno Vijesti Poslovne vijesti Vijesti iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager 7, serija Ksena-princeza ratnica 6, serija Bez traga 5, serija Oprah show Domaći dokumentarni film Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s anđelom, telenovela

06.35 Skrivene poruke, humoristična serija 07.05 Miffy, animirana serija 07.45 Dexterov laboratorij, crtana serija (dvije epizode) 08.35 Bakugan, crtana serija 09.00 Jesen stiže, dunjo moja, dramska serija 10.15 Jedna od dečkiju, humoristična serija 10.40 Jezikova juha, reality show 11.35 Gradski kauboji 2, igrani film, vestern-komedija 13.35 Batman i Robin, igrani film, akcijski 15.45 Columbo: Ubojstvo, dim i sjenke, kriminalistička serija 17.30 Discovery: Bez cenzure, dokumentarna serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Zanimanje špijun, igrani film, akcijski triler Neposredno pred svoje umirovljenje, iskusni CIA-in operativac Nathan D. Muir (Robert Redford) doznaje kako je njegov štićenik u Kini uhićen zbog špijunaže. Informacije kojima raspolaže govore kako će Tom Bishop (Brad Pitt) biti ustrijeljen za 24 sata ne intervenira li američki predsjednik, ali i ukazuju na to da je Bishop namjerno napušten u cilju ispravljanja određenih diplomatskih pogrešaka. 22.10 CSI: Miami, kriminalistička serija Na plaži je pronađeno mrtvo tijelo otmičara Jasona Billingsa. Alexx i Calleigh istražuju smrt i otkrivaju na gležnju tragove vezivanja, ivericu pod noktima i jak smrad urina. Horatio ispituje žrtvu otmice, Sherry Williamson. 23.00 Zakon braće, kriminalistička serija (dvije epizode) 00.35 Otporni na metke, igrani film, akcijska komedija

11. ožujka 2010. 06:45 PROGRAM ZA DJECU I MLADE 08.25 Vip Music Club 09.00 Garmisch: Finale Svjetskog skijaškog kupa-veleslalom (Ž) 10.15 Prijenos sjednice Hrv. sabora 10.30 Garmisch: Finale Svjetskog skijaškog kupa-superveleslalom (M), prijenos 11.30 Prijenos sjednice Hrv. sabora 12.00 Garmisch: Finale Svjetskog skijaškog kupa-veleslalom (Ž) 13.30 Prijatelji 8, humoristična serija 13.50 Zovem se Earl 3, hum. serija 14.15 Ksena-princeza ratnica 6, serija 15.00 Kod Ane 15.15 Kokice 15.45 TV vrtić 16.15 Zvjezdane staze: Voyager 7 17.05 Ode dućan, dokumentarni film 17.30 Indeks, emisija o školstvu 18.20 Županijska panorama 18.50 Vip Music Club 19.25 Doctor Who 3, serija za mlade 20.15 EL, nogomet 21.55 Vijesti na Drugom 22.05 EL, nogomet 23.50 Bez traga 5, serija 00.40 Vip Music Club LP

07:25 07:50 08:05 08:15 10:10 11:10 12:10 13:00 14:00 15:00 16:00 17:00 17:25 18:25 19:15 20:00 21:00 22:00 23:05 23:20 00:20 00:50 01:20 02:20 03:20 04:50 05:35 06:00

Jackie Chan, crtana serija Mali zmajići, crtana serija Bumba, crtana serija Ezo TV, tarot show Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija IN magazin Naša mala klinika, serija Najbolje godine, serija Odavde do vječnosti, serija Magična privlačnost, serija Vijesti Nove TV Naša mala klinika, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Najbolje godine, serija Provjereno, info.magazin Navy CIS, serija Vijesti Nestali, serija Seinfeld, serija Bračne vode, serija Post mortem, serija Vidoviti Milan, tarot show Snuff, igrani film Post mortem, serija Seinfeld, serija IN magazin

07.15 Krava i Pilić, crtana serija 07.40 Miffy, animirana serija 07.55 Malcolm u sredini, humoristična serija 08.25 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 09.15 Astro show, emisija 11.20 Pod istim krovom, humoristična serija 11.50 Dadilja, humoristična serija 12.20 Kralj Queensa, humoristična serija 12.45 Exkluziv, magazin 13.05 Večera za 5, lifestyle emisija 13.55 Drugo lice, telenovela (dvije epizode) 15.30 Anđeo i vrag, telenovela 16.15 Malcolm u sredini, humoristična serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, humoristična serija 17.10 Pod istim krovom, humoristična serija 17.35 Dadilja, humoristična serija 18.00 Kralj Queensa, humoristična serija 18.30 Vijesti, informativna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Večera za 5, lifestyle emisija 20.00 CSI: Miami, kriminalistička serija 21.00 Uvod u anatomiju, dramska serija (dvije epizode) 22.40 Kućanice, dramska serija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.50 CSI: NY, kriminalistička serija 00.40 Mentalist, kriminalistička serija 01.25 Zaboravljeni slučaj, kriminalistička serija 02.10 Najgori neprijatelj, kriminalistička serija 02.55 Astro show, emisija

panorama

OPĆINA KUMROVEC OBJAVLJUJE JAVNI NATJEČAJ za prodaju građevinskog zemljišta (ili osnivanja prava građenja sa mogućnošću kupoprodaje) u Gospodarsko pograničnoj zoni u Razvoru u vlasništvu Općine Kumrovec PREDMET NATJEČAJA: Prodaja građevinskog zemljišta u Gospodarsko pograničnoj zoni u Razvoru u vlasništvu Općine Kumrovec. PARCELE KOJE SU PREDMET PRODAJE; dijelovi čestice 1388/45 upisane u k.o. Razvor površina privremena oznaka Z 1 - 2545 m2 Z 2 - 3826 m2 Z 3 - 5222 m2 Z 4 - 5307 m2 čestica 1388/41 upisana u k.o. Razvor privremena oznaka površina Z 5 – 8527 m2 Sukladno potrebama ponuditelja moguće je izvršiti spajanje ili parcelaciju svih katastarskih čestica i njihovih dijelova, a cijepana površina ne može biti manja od 1000 m2. Parcelacija se vrši o trošku kupca. Parcele su namijenjene za poduzetničke djelatnosti slijedećih ekološki prikladnih namjena: uredski prostori, poduzetničko-poslovni centri, poslovne građevine sa servisno-zanatsko-obrtničkim sadržajima baziranim na razvijenim tehnologijama, trgovački centri, izložbeno prodajni saloni, uslužni sadržaji (financijske institucije), ugostiteljsko-turističke građevine s pratećim sadržajima, manji poslovni hotel i restoran,.. CIJENA I OPREMLJENOST GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA: Početna cijena: - 40 kn/ m2 za proizvodne djelatnosti i djelatnosti vezane za preradu poljoprivrednih proizvoda, te za preseljenje postojećih djelatnosti vezane uz visoke tehnologije iz općinskih naselja u zonu - 60 kn/ m2 za uslužne i trgovačke djelatnosti. Općinsko vijeće ostavlja mogućnost dogovora oko cijene za svaku pojedinačnu ponudu za koju ocijeni da je od posebnog interesa za Općinu Kumrovec. Sve parcele su opremljene infrastrukturom: vodovodna mreža, električna mreža, mreža fekalne i oborinske odvodnje i djelomično asfaltirana cesta. JAMČEVINA: Natjecatelji su dužni uplatiti jamčevinu u visini od 10 % početne cijene parcele za koju se natjecatelj natječe, na žiro račun Općine Kumrovec - 2360000-1855300009, s pozivom na broj: 26 7706- OIB OSTALI UVJETI: Natjecatelji su dužni plaćanjem naknade od 500,00 kn otkupiti natječajnu dokumentaciju. Neprihvatljiva je ponuda natjecatelja koji nije preuzeo natječajnu dokumentaciju. Pismene ponude se podnose do prodaje svih parcela i to svakog ponedjeljka do 12,00 sati, a nakon objave natječaja u Zagorskom listu. Ponude se predaju osobno ili poštom u zapečaćenom omotu s naznakom – «OTVORENI NATJEČAJ za prodaju građevinskog zemljišta u Gospodarsko pograničnoj zoni u Razvoru, Općina Kumrovec - NE OTVARATI» na adresu: Općina Kumrovec, Ulica Josipa Broza 12, 49 295 Kumrovec. Otkup natječajne dokumentacije vrši se radnim danom od 8,00 do 14,00 sati na adresi: Ured Općine Kumrovec, Ulica Josipa Broza 12, Kumrovec. Informacije o natječaju su dostupne na tel. 049 553 728 i na www.kumrovec.hr Općinski načelnik: Dragutin Ulama

broj 333 / 05.03.2010.

Nakon batata, nove kulture: stevia i jam obitelji Knezić Darko Ciglenečki

sad uvozimo zdrave hrane u vrijednosti od 28 milijuna kuna godišnje! Za bolje upoznavanje sa stevijom možete na You tubeu (ključne riječi: stevija knezic) pogledati i video prilog koji je 1.9.2009. emitiran u „Plodovima zemlje“ (uz Gordanu Knezić govorio je i dr. Bruno Novak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Juraj Srebačić, donjostubički gradonačelnik). Steviju zasad možete kod nas nabaviti samo u nekim specijaliziranim ljekarnama i to kao skupi bijeli prah i tekućinu. Originalni prah (i tekućina) morali bi biti zelenkasti, a možete ih sami proizvesti. Idealno za sve one koji već sad koriste pravi smeđi šećer u svojoj ishrani i zaobilaze izbijeljeni, ali i razne umjetne, kancerogene zaslađivače!

DONJA STUBICA

akon velikog uspjeha s batatom obitelj Knezić (Gordana i Ivica), iz Donje Stubice, Lepa Ves nastavlja s novim vrijednim i zdravim povrćem. Oni koji su i čuli za batat („slatki krumpir“, vrlo pogodne namirnica za dijabetičare, niskog glikemijskog indeksa), vjerojatno još nisu za biljku STEVIA (idealnu zamjenu za šećer, bez kalorija i 300 puta slađu od šećera) i JAM (gomolj, nalik celeru, pogodan za dijabetičare, antikancerogen, pomaže - za bubrege, kolesterol, krv, tlak, gastritis…), ali čut će sve više u nadolazećim godinama. Preporuka je da ako imate malo veći vrt da barem probate s nekoliko sadnica sve tri kulture, koje vrlo povoljno možete nabaviti kod obitelji Knezić. Sadni materijal preuzet ćete u travnju, saditi u svibnju – a naručiti se već može, bolje je što prije! Pobrinite se time i za održavanje svojeg zdravlja, ne čekajte da vam se naruši pa da tek onda tražite nešto ljekovito!

Jedini ekološki proizvođači u KZŽ

Knezići imaju ekološko poljoprivredno gospodarstvo za što će u idućih godinu dana dobiti i službenu potvrdu, nakon 5 godina nadzirane proizvodnje. Uz gore navedene egzotične biljke, bave se proizvodnjom i klasičnog povrća, pa tako možete nabaviti i sadni materijal za: paprika feferonka „Ružica“ (kao vrsta chillija), paprika „Zlatica“ (ili „banana“, duguljasta, narančasto zlatna), crni grah „Kornjača“ (ljekovit – pomaže kod kožnih oboljenja, raka, bolesti srca, bubrega, probave, dijabetesa…), mahunarka „Vigna“, peršin, celer, patlidžan, više vrsta rajčica, rano i kasno zelje, blitva… Gordana ističe da konven-

STEVIA IZ KUĆNE RADINOSTI - od praha do tekućeg sladila: cionalnu poljoprivrednu proizvodnju nikad nije voljela, a nakon višegodišnjeg truda i nadzora uskoro bi uz svoje proizvode trebali nositi oznaku „Hrvatski eko proizvod“! Knezići su jedini u našoj županiji prijavljeni

za ekološkog proizvođača povrća! Dobro surađuju i sa Županijom, a naglašavaju da bi se kod nas trebalo više poticati spregu zdrave hrane i turizma. Velik je prostor za rast domaće prozvodnje jer prema nekim pokazateljima

Na čajnu žlicu smrvljene stevije (zeleni prah) uliti 1 decilitar hladne vode, kuhati, kad zakipi na laganoj vatri kuhati 3-5 minuta, ohladiti, procijediti, staviti u frižider. S talogom ponoviti postupak. Tada završni ostatak može poslužiti kao odličan pakung za kosu.

panorama

broj 333 / 05.03.2010.

KAJSCENA Piše: Gordana Tepuš

ZVIREK POPEVKI - top lista Radija Kaj Zvirek popevki, top lista Radija Kaj u okviru emisije Domače popevke i tanci, jedne od najslušanijih emisija Radija Kaj nastaje utorkom od 20 sati, kada slušatelji telefonskim glasovima odabiru svoje favorite zagorske glazbe u izvođenju zagorskih narodno-zabavnih sastava. Pogledajte kako su slušatelji Radija Kaj glasovali ovog utorka: IZVOĐAČ: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

NAZIV SKLADBE:

PLANINARI GRUPA DOMINO SKITNICE GRUPA SAN OPTIMISTI ZAGORJA AKORDI OPTIMISTI CAJGERI RAJKOSUHODOLČANICARPONABAND DEČKI Z BREGOV

RASPLETI KOSE ŽENIT SE MORAM LIJEPO IME MAJKA NE ZNAM ZAKAJ TE LJUBIM ZABRANJENA ŽENA DOK SI ME TI DRAGA VOLJELA ROĐENDANSKA DEČKO DAJ SE PAZI BUM SE VRNUL MOJA BUŠ TI

Skladba koja je posljednja izlazi s top liste i zamijenit će se novim glazbenim prijedlogom. Pozivamo čitatelje Zagorskog lista da se svojim glasovima uključe u izbor najboljih zagorskih skladbi i slušaju svoje omiljene izvođače u emisiji DOMAČE POPEVKE I TANCI Radija Kaj utorkom od 20 sati.

35 godina od izdanja prve gramofonske ploče ansambla „Zagorski biseri“

Sjaj Zagorskih bisera ne blijedi

popularnosti zagorskih mužikaša i pjesama koje su nastajale šezdesetih i sedamdesetih godina govori činjenica da se one i danas vrlo često naručuju u programima radio postaja i to ništa manje od skladbi novijeg datuma. Jedan od popularnih sastava, koji još danas povremeno zna zasvirati u nekim posebnim prigodama su Zagorski biseri, koji slave 35 godina od izdavanja svoje prve ploče. Ansambl ‘’Zagorski biseri’’ iz Gregurovca, kraj Mihovljana, sada već slobodno možemo reći, davne 1972. godine, osnovala su braća Mijo, Dragutin i Josip Burek. Kako su stalni članovi ansambla braća, a nakon druge ploče i bratić Stjepan Burek, mnogi su „Bisere“ nazivali i «Ansambl braće Burek». Ansambl je bio veoma popularan u razdoblju od 1973. do 1985. godine, na čitavom

Dečki z bregov godinama vjerni festivalu

zagorskom području, a i šire, kada su snimili svoje četiri gramofonske ploče za ondašnji «Jugoton» u Zagrebu, sada «Croatia Records». - Prvu ploču snimili smo u svibnju 1974. godine s pjesmama, koje su

i danas popularne i rado se slušaju - „Barica, kaj si se rastavila“ i „Gregurovečka polka“. Samo godinu dana kasnije snimljena je i druga ploča s pjesmama „S pajdaši pri kleti“ i „Biserna polka“. 1976. uslijedile su „Zagorje, vole te stari i mladi“ i „Bili

smo dugo sretni“ te 1978. „Dal se sjetiš svoga doma“ i „Marice, ljubim te“ – navodi s ponosom na licu Mijo Burek. Neke od pjesama snimljene su, kao što su to u ono vrijeme činili mnogi sastavi, u studijima zagorskih radio postaja. Ansambl ‘’Zagorski biseri’’ iz Gregurovca bio je vrlo popularan širom Hrvatskog zagorja i Slovenije. - Svirali smo i nastupali na raznim priredbama, svadbama, zabavama i ostalim veselicama, a od važnijih nastupa izdvajamo nastup na festivalu „Igrajte nam mužikaši“ u Bedekovčini 1975. godine s pjesmom „Zanaviek znam“ i valcerom „Olka skuda“- dodaje Mijo Burek. O popularnosti ovog ansambla govore i brojna reizdanja njihovih pjesama, a budući da se one i danas rado slušaju, uvrštene su i na nekoliko kompilacija zagorske glazbe novijeg datuma.

Uvijek dobra atmosfera među izvođačima

RASPISAN NATJEČAJ ZA OVOGODIŠNJE „MUŽIKAŠE“

U lipnju novi hitovi zagorske glazbe F

estival „Igrajte nam mužikaši“, koji već preko četiri desetljeća okuplja vrsne zagorske glazbenike, tekstopisce i skladatelje ovo će ljeto ponovno iznenaditi poklonike zagorske narodne glazbe u ritmu polki i valcera s dvadesetak novih skladbi. Zahvaljujući entuzijastima koji su 1968. godine pokrenuli festival „Igrajte nam mužikaši“ te potom i zaljubljenicima u zagorsku glazbu i tradiciju koji su ga s puno ljubavi nastavili razvijati i njegovati sve ove godine, glazbena riznica zagorskog kraja bogatija je za oko tisuću

pjesama, koje se često izvode u raznim slavljeničkim prigodama i mnogi ih već smatraju narodnima. Zanimljivo je da su do 1995. godine izvođači na festivalu nastupali s dvije pjesme, polkom i vlacerom. Također, nekada su na festivalu „Igrajte nam mužikaši“ nastupali tamburaški sastavi, a od 2000. godine, od kad festival organizirala udruga Kajscena, sudjeluju isključivo sastavi koji sviraju narodnozabavnu glazbu. Teško je izdvojiti najveće hitove ovog festivala, no među njima su sigurno „Deda voli baku“, „Volim Jožeka“, „Zagorski sam ve-

Brojni izvođači i kroz narodne nošnje dočaravaju tradiciju zagorskog kraja

seljak“, „Ja sam dečko za ženiti“,„Marica“, „Zdignime kupice“, „Zagorje u srcu si mom“, „Zagorski lepi kraj“,

„Kuharica“, „Moja mala Zagorka“ i brojne druge. Mnogi danas popularni zagorski sastavi sjećaju se svo-

jih početaka koji su vezani upravo uz festival „Igrajte nam mužikaši“, pa je tako neosporna činjenica da Dečki z bregov, kao jedan od sinonima za zagorsku glazbu, svoj uspjeh pripisuju ovom festivalu na kojem su nastupili 26 puta i osvojili preko 30 nagrada. Festival će ovog ljeta doživjeti svoje 42. izdanje, a organizacijski odbor festivala „Igrajte nam mužikaši“, krajem veljače je raspisao natječaj za nove skladbe u duhu zagorskog narodnog melosa, u ritmu polke ili valcera, kajkavskog teksta koje će biti izvedene uživo u

nedjelju, 6. lipnja u Festivalskoj dvorani u Krapini. Brojni mužikaši već su potvrdili svoje sudjelovanje na festivalu, neki već imaju gotove skladbe, a neki ih tek pripremaju, no jedno je sigurno – pjesme nikoga neće ostaviti ravnodušnim, jer kao i svake godine festival će ponuditi ponešto za svaki ukus. Od polki do valcera, pjesama ljubavne tematike ili onih koje će vjerno opjevati ljepote zagorskog kraja. Natječaj za nove festivalske skladbe otvoren je do 31. ožujka, a skladbe se šalju na adresu Udruge Kajscena, Frana Galovića bb, Krapina.

vodič

broj 333 / 05.03.2010.

događanja • izložbe • koncerti • manifestacije • restorani • toplice • seoski turizam • info MARIJA BISTRICA

POSJETITE KRAPINA

Muzej krapinskih neandertalaca Tel: (049) 371 491 Radno vrijeme: od 9.00 do 16.00 sati

Svetište Majke Božje Bistričke

Gastro patrola

MISE •PONEDJELJAK - SUBOTA u 10.30 sati i 18.00 sati •NEDJELJA u 7.30 sati, 9.00 sati, 11.00 sati i 16.00 sati

Tjedna TOP ponuda

Dogodit će se...

SEOSKI TURIZAM Seoski turizam “Lojzekova hiža” smjestio se u tihoj i idiličnoj udolini pitomog zagorskog krajolika nadomak Marije Bistrice u selu Gusakovec. Mnogima poznat i rado posječivan lokalitet uz dobro poznatu kuhinju koja se temelji na autentičnim zagorskim kulinarskim specijalitetima gazdarice Pavice Grden. “Lojzekova hiža”, Gusakovec 116, 49245 Gornja Stubica 049 469 - 325, 098 250 - 592, www.lojzekovahiza.com

PETAK, 5.3. ZABOK OŠ K.Š.Gjalskog, 18 sati: humanitarna zabava povodom Međunardonog dana žena OROSLAVJE Java bar, 20 sati: NOXIN

DESINIĆ

SUBOTA, 6.3.

Dvor Veliki Tabor

STUBIČKE TOPLICE hotel „Matija Gubec“, 20 sati: proslava Dana žena uz sastav HOLLIDAY BAND i KUD „Mala Gorica“

Dvor Veliki Tabor zatvoren je za posjetitelje zbog restauratorskih radova.

ZABOK Zelena dvorana, 20 sati: MIRO MIRT, koncert

Kozjak bb, Sv. Križ Začretje Tel: 049/228-800; Mob: 098/555-414; krunoslav.svigir@kr.t-com.hr

Doživite doživljaj i ukuse vaših predaka u novosagrađenom objektu obitelji Radovečki, gdje se osim zaboravljenih jela i misne kapljice možete odmoriti uz cvrkut ptica, gdje dan odiše svježinom utopljen u zelenilu okolnih livada i šuma Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

TURIZAM I UGOSTITELJSTVO Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 web: www.zelenjak.com “Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

IZLOŽBE PREGRADA

Muzej grada Pregrade “Dr. Zlatko Dragutin Tuđina” Tel: 049 376 122 Radno vrijeme:

Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

KRAPINA Galerija grada: izložba fotografija Davora Curića “Posljednja oaza”, do 19.3.

UGOSTITELJSTVO I SEOSKI TURIZAM

KONJŠČINA Srednja škola, predvorje: izložba slika Dominika Krajačića

Druškovec Humski 83/2; Hum na Sutli Tel: 049/ 340 590; 049/ 340 182; www.humskaklet.com Volite li osjećaj zelenila i mira dođite kod nas gdje se u toplini i ugođaju prostora uz kvalitetna domaća jela i pića možete veseliti, dobro zabaviti i opustiti. Prostor i smještaj pogodan je za organiziranje svadbi, proslava rođendana i raznih veselica. Organiziramo održavanje seminara i poslovnih sastanaka. Ugodno se provedite u našem društvu u domaćem i toplom ambijentu! Možete se odmoriti ili prespavati u luksuzno uređenim sobama.

GORNJA STUBICA Galerija Lipa: izložba članova likovne sekcije “Josip Kaltnecker” KUD-a Zabok Muzej seljačkih buna: izložba „Od ulomka do rekonstrukcije“

Stara škola, Mirkovec 16. Sv. Križ Začretje / www.stara-skola.hr / info@stara-skola.hr / Tel: 049/228 091 / Fax:049/228 904 / Smještajno ugostiteljski objekt “Stara škola“ kroz ponudu proizvoda i usluga promovira običaje i osobitosti lokalne zajednice, gastronomsku ponudu Zagorja temeljenu na suvremenim nutricionističkim zahtjevima te ekološkom analizom odabranih namirnica i načina pripreme. Nudimo Vam i smještaj u pet soba i dva apartmana, organizaciju raznih eventa u višenamjenskoj dvorani, te uskoro i mogućnost opuštanja u saunama,raznim sportskim sadržajima i lijepom zagorskom krajoliku.

MARIJA BISTRICA Dom kulture: izložba slika „Krajolici Lijepe naše“ Blaženke Pleše

KUMROVEC

“Kozjak”

KLET

Rimokatolički kalendar

Muzej “Staro selo”

•OŽUJAK •

Tel: (049) 225 830

(MART, GREGURJEVŠČAK, SUŠEC, PROTULJETNJAK)

Radno vrijeme: svakog dana od 8.00 do 16.00 sati

PETAK, 5.3. Lucije, Vedran SUBOTA, 6.3. Marcijan; Viktor; Zvjezdana

S V. K R I Ž Z AČ R E TJ E

NEDJELJA, 7.3. 3. KOR. NEDJELJA

Dvorac Začretje

PONEDJELJAK, 8.3. Ivan od Boga; Ivša; Boško

Radno vrijeme:

UTORAK, 9.3. Franciska Rimska; Franika

Dvorac se može posjetiti uz prethodnu najavu, gsm: 098 171 1118, e-mail: mfloegel@pharma.hr

Franjka,

SRIJEDA, 10.3. Emil; Makarije; Krunoslav ČETVRTAK, 11.3. Firmin; Tvrtko; Kandid

05.ožujka

PREGRADA

Predavanje “Ukrasni vrt”

radska knjižnica Pregrada i Turistička zajednica grada Pregrade u suradnji s Klubom «GAIA» organizira u petak, 5. ožujka s početkom u 18,30 sati predavanje pod nazivom „Ukrasni vrt“. Predavanje uz projekciju održat će se u galeriji Gradskog muzeja. Predavač je Danijela Mačković, dipl. ing. agr. iz Kluba «GAIA» iz Zagreba. Bit će riječi o kratkom i praktičnom priručniku

o smještaju nekih vrsta biljaka u vrtu, s obzirom da je upravo položaj biljaka bitan za njihov uzgoj. Govorit će se o cvjetnim vrstama, o njihovim problemima oko uzgoja i opstanka, kao i o malim trikovima kako zaštititi bilje u svom vrtu, a da se pri tome ne onečišćuje okoliš, a ne ugrožava ni zdravlje. Nakon predavanja moći će se postavljati pitanja. Ovim predavanjem simbolično se označava i po-

četak akcije „Lepe rože pregradske“, koji provodi Turistička zajednica grada Pregrade, kada se snimaju i bilježe lijepe okućnice, balkoni i cvjetni detalji. Ovim putem Turistička zajednica grada Pregrade poziva sve koji bi željeli da se njihove okućnice, balkoni ili detalji snime, da se jave u Turističku zajednicu grada Pregrade na tel. 049 377 050. Akcija traje do mjeseca rujna 2010. godine. (iš)

vodič

broj 333 / 05.03.2010. 6 i 12.ožujka

KRAPINA

05.ožujka

M. BISTRICA

planinara HUMANITARNA AKCIJA Susret laninarsko društvo Grohot iz Marije Bistrice organizira susret planinara povodom dana Sv. Bernarda “Romarskim za pomoć Martini Antolić putem Ivanec-Marija Bistrica” u nedjelju 14. ožujka. Pro-

prostorima Restorana AS 6.i 12. ožujka održat će se dva humanitarna koncerta u organizaciji Pucačke udruge „Grof Keglević“ i civilne udruge Zefra, za pomoć teško boesnoj Martini Antolić. Na koncertu 6. ožujka s početkom u 19 h nastupat će: Vedra srca, Fortuna band, F band, Prijatelji Zagorja, Optimisti Zagorja te Gordana Ivanjek, a program će voditi Ivan Benc. 12. ožujka organizirat će se humanitarni poker-bela turnir s početkom u 18 h, a kasnije će se nastaviti uz zvukove rock bendova: Crni ribar, Stare sove, 3 debela psa, Red Fred i Sindikat. SVI KOJI ŽELE POMOĆI MARTINI U BORBI S TEŠKOM BOLEŠĆU, MOGU UPLATITI ONOLIKO KOLIKO SU U MOGUĆNOSTI, NA BROJ ŽIRO-RAČUNA ZAGORSKE LIGE ZA BORBU PROTIV RAKA, 2360000-1101541277 KOD ZAGREBAČKE BANKE, S NAZNAKOM ZA MARTINU. (zl)

05.ožujka

KRAPINA

Poljoprivredni forum

oljoprivreda na regionalnoj razini danas i sutra u EU“ naziv je foruma koji se ovog petka, 5. ožujka održava u maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini s početkom u 10 sati. Forum se priprema u zajedničkoj organizaciji Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, s ciljem prikaza aktualne situacije i budućih smjernica na široj regionalnoj razini. Sudionike foruma pozdravit će župan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić, o stanju poljoprivrede u županiji govorit će Luka Čuljak, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvoj i šumarstvo, dok će Marko Tadić s Veterinarskog fakulteta upoznati prisutne s aktualnim stanjem u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj. Slavko Petovar iz Kmetijske gozdarske zbornice Slovenije predstavit će aktualnu situaciju u Sloveniji, a Peter Krištof govorit će o trenutnom stanju poljoprivrede u Austriji. (zl)

gram susreta počinje u 9 sati dočekom i okupljanjem planinara kod Prasvetišta Majke Božje na Vinskom Vrhu. Od 10 sati počinje prijava i okupljanje na Trgu pape Ivana Pavla II. uz “Bistričku dobrodošlicu” TZ općine Marija Bistrica. U 11 sati počinje svečana sveta misa u bazilici Majke Božje Bistričke. Nakon mise slijedi druženje u Vatrogasnom domu uz glazbeni sastav “Licitari”, ponudu planinarskog graha, kobasica i domaćeg vina. (zl)

05.ožujka

KRAPINA

POSJETITE GORNJA STUBICA

Muzej seljačkih buna Tel: (049) 587 881, suvenirnica: (049) 587 889 Radno vrijeme: od 9.00 do 17.00 sati

Koncert KUD-a Krapina

KLANJEC

UD Krapina organizira godišnji koncert na kojem će u nedjelju, 7. ožujka u 19 sati u Festivalskoj dvorani gostovati AKUD žensko kazalište Jesenje te KUD Horvati iz Horvata. Ulaznice stoje 25 kuna. (zl)

05.ožujka

Galerija Antuna Augustinčića Tel: (049) 550 343

S T. T O P L I C E

Radno vrijeme: svakog dana od 9.00 do 17.00 sati

Dječja uskrsna radionica

ruštvo «Naša djeca» i Turistička zajednica Stubičkih Toplica odlučili su povodom nadolazećeg Uskrsa organizirati «Dječju Uskrsnu radionicu», koja će biti održana u petak, 5. ožujka u OŠ Stubičke Toplice s početkom u 18 sati. Radionica je organizirana za djecu predškolskog uzrasta i njihove roditelje s područja Stubaka ali i bliži i dalje okolice. (ss)

05.ožujka

ZABOK

Izložba Stanka Posavca

zabočkoj Gradskoj galeriji u petak će biti otvorena izložba slika „Cvijeće“ Stanka Posavca. Autor će se predstaviti s dvadeset radova u tehnici voštanog pastela. Otvorenje izložbe je u 19 sati. (zl)

poljoprivreda

ZABOK

Etno zbirka “Zagorska hiža” Dubrava Zabočka, Zabok

Radno vrijeme: Posjet uz prethodnu najavu: 049 221 308 099 693 87 18

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Naklijavanje krumpira za sadnju U

Zagorju nema velikih proizvođača krumpira koji ga proizvode za tržište, ali je krumpir česta kultura koja se sadi za potrebe domaćinstva. Iako se sadi na relativno malim površinama naklijavanje krumpira za sadnju se ne bi trebalo zanemarivati jer direktno utječe i na ranije dozrijevanje i to za 10 do čak 20 dana, ovisno o sorti. To je posebno važno u sušnim godinama jer su tada štete od nedostatka vlage puno manje. Naklijavanjem gomolja osim bržeg dospijeća za berbu, omogućeno je i ranije zatvaranje sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skraćuje vegetacija te povećava prinos. Postupak naklijavanja S naklijavanjem bi trebalo početi barem 30 dana pred

sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, čiste i osvijetljene prostorije. Međutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba iznositi od 13 do 18°C. Prostorija u kojoj će se vršiti naklijavanje treba biti čista i dezinficirana. Kada smo nabavili certificirani kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je još osigurati drvene gajbice. U gajbice se pažljivo slažu gomolji, po mogućnosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivičnih oboljenja sveli na najmanju moguću mjeru. Ukoliko smo radili prema

uputama postupkom naklijavanja dobit ćemo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine čiju čvrstinu testiramo tako što uhvatimo za klicu i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu, znači da smo naklijavanje krumpira uspješno proveli. Prije same sadnje pripremljene gomolje iznosimo u polje vodeći računa da

klice što manje oštetimo tj. polomimo. Osim naklijavanja, u nekim je krajevima često rezanje gomolja prije sadnje. Najčešće se gomolji režu zbog nedostatka dovoljnih količina certificiranog sjemena i uglavnom se primjenjuje kod krupnije kalibraže. Ipak, potrebno je znati da se sa stručnog gledišta rezidba go-

molja ne preporučuje jer uvijek postoji mogućnost prenošenja virusnih oboljenja. Stoga je sadnja cijelih gomolja svakako najbolja, ali i najskuplja jer zahtijeva veći utrošak sjemena po jedinici površine. Ako se ipak odlučimo za rezanje gomolja sadnju treba vršiti u vlažno i zagrijano tlo. Ukoliko je tlo previše mokro i hladno, izrezane gomolje treba držati bar 4-5 dana u prostoriji s visokom relativnom vlagom zraka (85-90 %) i temperaturom od 12 do 15º C, uz redovito provjetravanje. Na taj način dolazi do zarašćivanja rana jer se formirao zaštitni sloj u vidu kalusa čime je onemogućeno propadanje gomolja te time i pojava praznih mjesta u nasadu. Pravilna rezidba gomolja obavlja

se desetak dana prije same sadnje. Već naklijali gomolji režu se po duljini tako da približno jednak broj klica (okaca) ostane na svakoj polovici. Nakon svakog reza nož bi trebalo dezinficirati 70 % alkoholom. Na tržištu se nalazi sjemenski krumpir u dvije različite kalibraže. Sitnija frakcija odgovara promjeru gomolja od 28 do 35 mm dok je krupnija frakcija promjera 35 do 55 mm. U svakom slučaju, neovisno o tome odlučimo li se na naklijavanje sjemena ili ne, bitno je napomenuti da će se samo sadnjom zdravog, certificiranog sjemenskog krumpira u kvalitetno pripremljenu zemlju, te uz osnovne elemente zaštite od bolesti i štetnika, moći ostvariti uspješan uzgoj krumpira.

IZ PONUDE IZDVAJAMO ZABOK / Radničko naselje bb / Tel. 225 768 •Sadnice voćaka •Ukrasnog drveća i grmova •Supstrati za sadnju •Rezano cvijeće, buketi i vijenci •Organska i mineralna gnojiva •Sredstva za zaštitu bilja •Vinarska i vinogradarska oprema • Stručni savjeti oko sadnje

Sjemenski krumpir Desire 10/1

39,98 kn

Sadnice jabuka

25,00 kn

Sadnica breskve

30,00 kn

sport

Odigrano 16. kolo A-1 lige košarkaša Hrvatske, ZABOK-Dubrovnik 92:66

ZABOK U LIGI ZA PRVAKA Tomislav Zrinšćak BEDEKOVČINA

a svaku momčad najteže su utakmice kada imaju imperativ pobjede. Tada se ruke skrate, promaši se ono što se inače ne promašuje, izgubi se lopta koja se inače ne bi izgubila. Tako je bilo i ove subote u utakmici Zaboka i Dubrovnika. Nevjerojatno kakve je sve pehove Zabok imao, što je sve promašio, no na kraju je ipak presudila kvaliteta i Zabok se pobjedom puno teže od očekivanog plasirao u ligu za prvaka. Najveći je to uspjeh KK Zabok u njegovoj 33 godine dugoj povijesti. Tako će već za dvadesetak dana u Bedekovčini gostovati Zadar, Cibona, Zagreba ili Cedevita, jednom riječju krema hrvatske košarke kojoj se zasluženo priključio i Zabok. Od samog početka dalo se naslutiti da bi Zabok mogao imati problema s rasterećenim Dubrovnikom, za kojeg nisu nastupili Karač i Vranješ, dok su kod Zaboka izostali Krajačić i Marić. Utakmicu je odlično za goste otvorio Radić, a kada mu se tricom u petoj minuti priključio Šćepanović, Dubrovnik je imao pet koševa viška (6:11). Obrana Zaboka u tim je trenucima bila šuplja i porozna, pa su «Gospari» zabijali koševe kako god su se sjetili. Prednjačio je u tome već spomenuti Radić. Minutu i pol prije kraja četvrtine Lež tricom smanjuje na 19:21, a onda Budimir neshvatljivo promašuje zakucavanje nakon kontre, pa umjesto izjednačenja Hajdić na drugoj strani postiže koš za 19:23, a na kraju prve četvrtine rezultat je bio 22:26. Nakon koš faula Budimira i polaganja Krapića, Zabok je u 11. minuti ponovno u vodstvu (29:28). No tada se kod gostiju razigrao Oštrić i nakon njegove dvije uzastopne trice Dubrovnik odlazi na +6 (32:38), četiri minute prije velikog odmora. U 18. minuti trice su povezali Peklarić i Čuljak i Zabok vodi 40:39, no već u sljedećem napadu na isti način odgovara Krušlin (40:42), da bi se na poluvrije-

zagorskilist

broj 333 / 05.03.2010.

Pozdrav navijačima

me otišlo prednošću gostiju od jednog koša (44:45). Od početka treće četvrtine momčadi su se izmjenjivale u vodstvu, da bi tricom Budimira Zaboku u 24. minuti imao četiri koša viška (56:52), no tu su prednost gosti vrlo brzo anulirali. Ipak dvije sekunde prije kraja treće četvrtine Tomeljak postiže tricu za 67:63.

Dobar ulazak u završnicu

Zabok je silovito odigrao prve dvije minute zadnjeg djela utakmice. Prvo je Čular podigao na 69:63, a potom je Lež istrčao kontru na +8 (71:63). Očekivao se pad gostiju, no oni su pokazali izniman karakter i ponovno su se vratili u utakmicu. Dvije i pol minute prije kraja Zabok je imao ugodnih 85:77, no prvo je Lučić položio za 85:79, Krapić promašio zicera, nakon njega Stojković dva bacanja, da bi minutu prije kraja raspoloženi Krušlin položio za 86:84. Na drugoj strani Tomeljak pogađa samo jedno bacanje, Zabok osvaja loptu, a Tomeljak ponovno pogađa samo jedno bacanje za 88:84. Tridesetak sekundi prije kraja Hajdić polaže za 88:86, gosti rade brzi faul, a Lež mirno pogađa oba bacanja za 90:86. Nakon toga griješi mladi Perić, da bi kapetan Lež još jednom bio miran s linije slobodnih bacanja postavio konačnih 92:86. Tada je nastalo veliko slavlje u dvorani. Publika je ionako zadnje dvije minute bila na nogama i gromoglasno bodrila zabočke košarkaše koji su postigli najveći uspjeh u povijesti kluba. Pobjeda je proslavljena kod dugogodišnjeg sponzora i velikog prijatelja kluba, Željka Črnjevića. U momčadi Zabok najbolju valorizaciju od 29 indek-

snih bodova imao je Krapić (23 p, 5 sk), a u odlučujućim trenucima mirne ruke bio je kapetan Lež (18 p, 3 as). Kod gostiju odlično je odigrao Krušlin (25 p), a vrlo dobar bio je i Radić (18 p, 3 as). - Želja i nadanja o ulasku u Ligu za prvaka su postojala. No, prioritet uoči početka sezone je uvijek ostanak u ligi, a rekli smo da ćemo u slučaju da se ukaže prilika za nešto više to i iskoristiti. U tu priliku smo i došli. Međutim, današnja utakmica pokazala je da smo bili u grču. Previše smo bili opterećeni rezultatom, tako da nije bilo tečnosti u igri. Imali smo uz to puno izgubljenih lopti te nerezonskih šutova. No, moramo biti zadovoljni. Ovo je ipak jedna od naših lošijih partija, a pobijedili smo - rekao je poslje susreta zadovoljni trener Zaboka Dragutin Črnjević.

Ostali rezultati 16. kola:

Kaštel galerija-Dubrava 58:64, Trogir-Šibenik 83:70, Borik Puntamika-VROS Darda 79:62, Split Svjetlost 92:62

1. Zabok

1326

1226

+100

2. Svjetlost

1353

1301

+52

3. VROS Darda

1279

1271

4. Trogir

1356

1333

+23

5. Split

1276

1186

+90

6. Borik Puntamika

1202

1179

+23

7. Dubrava

1216

1236

-20

8. Dubrovnik

1306

1361

-55

9. Šibenik

1300

1427

-127

1150

1244

-94

10. Kaštel galerija K.

Lež, Radić i Krapić

ZABOK - DUBROVNIK 92:86 (22:26, 22:19, 23:18, 25:23)

ZABOK

Ivan Tomeljak Vedran Nakić Veljko Budimir Milan Kolovrat Ante Krapić Ivan Čular Mario Pešut Robert Lež Igor Peklarić Antonio Črnjević Vladimir Kuljanin Marcel Stojković UKUPNO:

min. koš 24,15 13 5,15 5 25,15 10 10,30 0 35,45 23 28,45 9 0,00 28,15 18 20,00 9 0,00 5,00 3 17,00 2 200,00 92

2p 3/8 1/1 3/4 0/1 9/12 2/5

3p 1p 1/2 4/6 1/1 0/0 1/3 1/1 0/0 0/0 0/1 5/8 1/2 2/2

4/4 1/3 1/4 2/4

sk. as. ol. iz. 3+0 1 2 5 0+0 0 0 1 2+1 2 0 2 2+0 0 0 0 4+1 2 4 1 4+4 0 1 0

7/9 1+0 1/1 1+0

3 0

0 0

1/3 0/0 1/1 0+0 0/1 0/0 2/6 0+0 24/43 7/16 23/34 17+6

0 2 10

0 2 9

DUBROVNIK

Marko Radić A. Šćepanović Filip Krušlin Mario Hajdić Maro Lučić Frano Karač Antonio Oštrić 1 Ante Vranješ 0 Mislav Perić Vedran Soko 0 1 0 UKUPNO:

Bedekovčina, dvorana SŠ, Suci: Vovk, Tresoglavić, Štrok

min. koš 33,15 18 22,30 3 31,45 25 30,15 12 29,45 15 0,00 23,30 10 0,00 22,15 3 6,45 0

2p 6/8 0/1 4/5 6/7 6/8

200,00

3p 1p 1/3 3/4 1/2 0/0 3/5 8/10 0/2 0/2 0/0 3/6

sk. as. ol. iz. 1+0 3 0 4 2+0 2 1 1 2+0 0 2 2 5+4 2 0 4 4+0 1 1 4

2/4 2/4

0/0 3+2

0/3 1/1 0/1 0/1

0/0 1+0 0/0 0+0

2 0

0 0

3 0

24/37 8/18 14/22 18+6

zagorskilist

sport 31

broj 333 / 05.03.2010.

Utakmicama 17. kola nastavlja se natjecanje u IV. HNL-središte A

Mladost kreće u borbu za opstanak

19. kolo 1. HMNL: Renault Auto Krešo - Mejaši 6:3 (3:3)

Do pobjede u zadnjih 10 minuta Tomislav Benčić

Malarića koji se na vrijeme bacio prema lopti i otklonio opasnost. Nedugo zatim Simunić još jednom opasno prijeti, no Malarić i to brani. Slijedi vrlo zanimljivih 5 minuta. U 9. minuti Hertl odigrava dupli pas s Presečkim i trese mrežu gostiju. Odmah zatim udarac Leskovara gostujući vratar Runac brani, a niti minutu kasnije udarac Vincelja krajnjim naporom skreće u korner. Početkom 10. minute gosti rade prvi prekršaj. Slobodan udarac je kratko do Suvajca izveo Leskovar. Suvajac mu odmah vraća loptu i na trenutak zaboravljeni Leskovar koristi tu priliku i povisuje vodstvo. Međutim i domaći rade pre-

KRAPINA

utakmici 19. kola 1. malonogometne lige momčad Renault Auto Kreše ugostila je splitsku momčad Mejaši. Već u 1. minuti Vincelj isprobava gostujućeg vratara koji uspijeva obraniti udarac domaćeg kapetana. Na drugoj strani Malarićeve kvalitete oprobao je Simunić. Prvih 5 minuta susreta domaći u potpunosti kontroliraju igru, ali ne dolaze u pravu prigodu za gol. Gosti se brane, i to vrlo dobro, te tek ponekad naprave pokoju kontru. Iz jedne takve u 6. minuti susreta Žarković je izbio sam ispred RENAULT AUTO KREŠO - MEJAŠI

6:3 (3:3)

KRAPINA: Dvorana SŠ. Gledatelja 150. Suci: Janošević (Zagreb), Tomić (Zagreb), Haban (Zl.Bistrica), Delegat: Cvitković (Zagreb) STRIJELCI: 1:0 Hertl (9), 2:0 Leskovar (10), 2:1 Čubelić, (11), 3:1 Vincelj (12), 3:2 Smoljo (16), 3:3 Simunić (17), 4:3 Šemnički (31), 5:3 Leskovar (36), 6:3 Suvajac (39) RENAULT AUTO KRESO: Malarić, Šemnički, Vincelj, Grabušić, Leskovar, Hertl, Presečki, Majerić, Suvajac, Kovač, Kunštek, Tušek FC MEJASI: Runac, Vujević, Musinov, Čubelić, Simunić, Žarković, Smoljo, Ramadža, Buljan 1. FC NACIONAL-ZAGREB