Zagorski list 474 by Zagorski list

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

b r o j 4 74 / g o d i n a 1 0 / 2 7.1 1. 2 0 1 2 . / c i j e n a 9 k n

issn 1334-4668

a k t ua l n o • ž u pa n i j a • pa r l a m e n t • pa n o r a m a • k u lt u r a • s p o r t • p o l j o p r i v r e da • š pa j z a • i n f o

ekskluzivno: Naša ekipa na snimanju novih epizoda Larinog izbora

28 – 29

jakob bukvić, novi načelnik policijske uprave krapinsko-zagorske 2–3

rad s djecom moj je životni poziv

ZAGORJEM SE VOZI ELEKTRIČNI AUTO 4 – 5 Tvrtka NetEko patentirala ekološki prihvatljiv i ekonomičan auto ZAGORSKA KREDITNA UNIJA Gotovinski krediti do 7 godina

aktivna kamatna stopa 9%

K. Š. Ðalskog 4, ZABOK

tel: 587 300

EKS do 12%

www.zskz.hr

Zaboky Smrekar

Voda studena

D.O.O.

informacije na (049) 301 265 ili na mail: knjigovodstvo@smrekar.hr

ovlašteni distributer vode Studene i Water Coller aparata

Domjenci povodom završetka poslovne godine u Restoranu Zaboky ili autohtonim zagorskim kućicama. Rezevirajte svoje mjesto na vrijeme na 049 22 31 13 ili 098 25 03 91 www.zaboky.hr

KNJIGOVODSTVENI SERVIS kompletna usluga knjigovodstva,raèunovodstva i savjetovanja za sve vrste obrta i poduzeæa

❝

0,5 promila u zraku ne vrijedi samo za Zagorce, nego za sve građane

❝

ivan franjčec:

aktualno

broj 474 / 27. studeni 2012.

Nova funkcija za Cujzeka

aktualno Hotel Well u konkurenciji za najbolju građevinu godine TUHELJSKE TOPLICE – Hotel Well s četiri zvjezdice u Termama Tuhelj u ozbiljnoj je konkurenciji za najbolju građevinu godine. Podsjetimo, novi hotel moderne arhitekture koji je znalcima odmah upao u oko, svoja vrata turistima otvorio je u lipnju ove godine. Novi hotel Well s četiri zvjezdice nadovezuje se na postojeći i na funkcionalan način povezuje Terme Tuhelj u jedinstveni kompleks projektiran u obliku tri srednje velika objekta povezana kongresnim centrom, toplim hodnicima i wellness vrtovima. Posebno su istaknuti kao zanimljivi oblici prozora, tri kompleksa paviljona i neometan pogled na zagorske brege. Njegovi autori su Tomislav Vreš i Marin Mikelić. Okružen wellness vrtovima,

INTERVJU Novi načelnik Policijske uprave krapinsko-zagorske Jakob Bukvić otkriv slučajevima kaznenih djela i misterioznih ubojstava

zagorskim zelenilom i modernom arhitekturom koja se stapa s prirodom, hotel sadrži 264 sobe vrhunske kvalitete. Osim u udobnosti soba, gosti mogu uživati u brojnim wellness i spa uslugama, bogatoj animaciji za djecu i odrasle te odličnoj gastronomskoj ponudi. Ukupan kapacitet čine 264 smještajne jedinice od kojih se izdvaja 12 apartmana koji svojom uređenošću pružaju gostima dodatnu udobnost. Od ukupnog kapaciteta raspoređenih u 6 zgrada, hotel raspolaže sa 126 novoizgrađenih te 138 preuređenih soba. Izložba najboljih ostvarenja hrvatske arhitekture otvorit će se u prostorijama Društva arhitekata Zagreb početkom prosinca, kada će se dodijeliti i nagrada za građevinu godine. (zl)

Martin Horvat

pogled na hotel iz atrija

Nasilnike treba prijaviti

BEDEKOVČINA- Povodom

Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u nedjelju je u Bedekovčini održano predavanje s temom „Nasilje nad ženama u obitelji“. Predavanje su organizirali hns Bedekovčina i Ženska inicijativa hns-a Bedekovčine, a izlaganja su imale socijalna pedagoginja Tanja Cujzek te Sandra Kos, socijalna radnica iz Obiteljskog centra kzž Kra-

Željko Cujzek, bivši načelnik Policijske uprave krapinskozagorske imenovan je načelnikom Odjela za ratne zločine u mup-u.

pine. Na predavanju u Bedekovčini govorila je i Tanja Tenšek iz Manjinske ruske ženske udruge Terem, koja je na području ove Općine pokrenula sos telefon za zlostavljane žene. Nažalost, imaju veliki broj poziva žena koje trebaju pomoć zbog nasilja, što je potvrdilo da su ovakva predavanja dragocjena kako bi poruka o potrebi suprotstavljanja nasilju dospjela do što više žena. (zl)

Zagorska policija im nisu jednako opter Mirjana Bašak ZABOK

ZL: G. Bukvić prije imenovanje na čelno mjesto Policijske uprave krapinsko-zagorske, bili ste načelnik Policijske uprave bjelovarsko bilogorske. Zašto zagorska policijska uprava i ima li kakva poveznica sa Zagorjem? BUKVIĆ: Ima jedna dobra poveznica, a to je novi Zakon o policiji koji je stupio na snagu 2011. godine, a prema kojem se za popunu rukovodećih radnih mjesta provode javni i interni natječaj. Time se nastoji depolitizirati policiju, onemogućiti politički utjecaj na izbor kandidata i onemogućiti subjektivni pristup kod izbora kandidata. Kad je u pitanju ravnatelj policije, on se bira javnim natječajem, a sva ostala rukovodeća mjesta u policiji popunjavaju se internim natječajem. Kao načelnik pu bjelovarske- bilogorske javio sam se i na natječaj za ravnatelja policije, među 10 kandidata. Naravno, ministar si je izabrao osobu za koju je smatrao da će mu biti najadekvatnija. Nakon tog natječaja provodili su se interni natječaji za popunu radnih mjesta načelnika policijskih uprava i postaja. Javio sa sam se na natječaj na 4 policijske uprave, među njima i natječaj za načelnika pu krapinsko-zagorske s obzirom da stanujem u gradu Zagrebu. ZL: Kako biste ocijenili stanje na području Policijske uprave krapinsko-zagorske? BUKVIĆ: Ocijenio bi ga povoljnim. Ne bi bio previše oduševljen jer kada dajemo ocjenu o stanju i kretanju kriminaliteta na području jedne županije, onda valja uzeti u obzir osim statistike, osjećaj sigurnosti svakog građana, a ne možemo zanemariti ni što o tome kažu žrtve kaznenog djela. Oni zasigurno imaju drugu sliku. ZL: U odnosu na Policijsku upravu bjelovarsko-bilogorsku, jesmo li uzorniji? BUKVIĆ: Na području RH u jednog godini bilježi se oko 75.000 kaznenih djela, a na području kzž 1.500. U postocima to je 2% udjela u ukupnom broju kaznenih djela. Vrlo malo utječemo na ukupno stanje. Bolji pokazatelj je prosjek u rh. Na 100.000 stanovnika u kzž bilježi se 1.162 kaznena djela. Prosjek u rh na 100. 000 stanovnika su 1.762 kaznena djela. Nalazimo se na 19. mjestu, manji broj ima samo PU požeško-slavonska.

na području rh u jednog godini bilježi se oko 75.000 kaznenih djela, a na području kzž 1.500, kaže bukvić

osobna iskaznica

Jakob Bukvić, rođen 1964. oženjen, otac dvoje djece, živi u Zagrebu stručni specijalist kriminalistike (vss) u policiji od 1983., radio na poslovima policajca, specijalca, zapovjednika atj Lučko do zamjenika ravnatelja policije, ranjen tijekom Domovinskog rata (na području Banije) odlikovan s više odlikovanja, 92. ' pričuvni čin brigadira

ZL: Kako vam se čini? Poštuju li zagorski vozači prometne propise? BUKVIĆ: Nisam sklon dijeliti ponašanje i kulturu vozača u rh od županije do županije. Najčešće ono što ide Zagorce je 0, 5 promila u zraku. To je neistina i mislim da se to odnosi na sve u rh. Ne znam koji su razlozi takvom razmišljanju. Nacionalna strategija sigurnosti prometa od 2006. do 2010. bila je broj smrtno stradalih svesti na 10 osoba na 100. 000 stanovnika. U ovoj županiji u 2011., taj broj pao je ispod 10. Od 2011. do 2020. cilj je tu brojku smrtno stradalih prepoloviti. Kultura vozača? Niti ću hvaliti, ni kritizirati, Zagorci su negdje u prosjeku kulture vozača u RH

ima neriješenih kaznenih djela i ubojstava. Kako se uhvatiti u koštac s njima? bukvić: U protekli niz godina zasigurno da ima neriješenih slučajeva kaznenih djela i ubojstva. To nisu završeni slučajevi i policija na njima mora cijelo vrijeme raditi. Zlatno pravilo je da policija može najviše učiniti u prvi mah. Međutim, postoje određeni broj kaznenih djela koji se riješi i nakon proteka izvjesnog vremena. Niti jedno kazneno djelo nije savršeno i moguće da se kroz niz godinama dođe do određenih indicija koje će kasnije rasvijetliti cijeli slučaj. zl: Ima li danas dovoljno žena u policiji? BUKVIĆ: Godinama je bila diskriminacija žena u policiji. Ako ih je bilo, onda možda nešto u krim policiji ili u gospodarskom kriminalitetu, dok je u uniformi gotovo niste mogli vidjeti. Još uvijek ih ima malo. Uzrok tome jer mali odaziv prijašnjih godina, a i nije bio običaj do 90. - tih da se žene primaju u policiju u većem broju. zl: Evo, dobili smo prvu ženu

Nisam sklon dijeliti ponašanje i kulturu vozača u RH od županije do županije. Najčešće ono što ide Zagorce je 0, 5 promila u zraku. To je neistina i mislim da se to odnosi na sve u RH.

ZL: Kako vam se čine naše ceste? BUKVIĆ: Prometnice u ovoj županiji su dobre, za razliku od Bjelovarsko-bilogorske županije. ZL: I ova policijska uprava

novi načelnik pu kzž jakob bukvić na toj je funkciji dva mjeseca

aktualno

broj 474 / 27. studeni 2012.

plaće u zagorju 11 % ispod prosjeka

KRAPINA - MojaPlaća.hr je

online servis koji prati iznose plaće za pojedina radna mjesta u Hrvatskoj i omogućuje usporedbu s plaćama u zemljama regije. U protekla tri

mjeseca prosječna hrvatska plaća iznosila je 5.501 kunu što je za 0,7% niže nego u prethodnom razdoblju. Međutim, pribrojimo li neto plaći bonuse i božićnice, ta-

da je visina prosječne plaće 5.601 kunu. Gledano prema županijama, najniže plaće u ova tri mjeseca zabilježene su u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 17% ispod pro-

sjeka, a slijede Vukovarskosrijemska i Međimurska županija s 16% nižim plaćama. Plaće u Krapinsko-zagorskoj županiji su 11 posto ispod prosjeka. Najniže pro-

sječne plaće zabilježene su u kategorijama pomoćnih i uslužnim zanimanja. Najviše plaće zabilježene su u Gradu Zagrebu i to 11% iznad prosjeka.

riva kako se snašao u zagorskoj policiji, zašto nema više žena u uniformi, te kako će se u koštac uhvatiti s neriješenim

ma dosta policajaca, ali rećeni. To ćemo mijenjati. načelnicu u pp Zlatar Bistrica? BUKVIĆ: Krivo bismo činili kada bismo na rukovodeća mjesta postavljali žene samo zato što su žene. Načelnicom pp Zlatar Bistrica imenovana je policijska službenica Zdenka Kolačko koja je prošla slijed natječaja, ispunjavala sve uvjete, a na intervjuu i testiranju pokazala zavidno iskustvo. Ona je najbolji izbor među svim kandidatima koji su se javili za taj posao. zl:Koji su vaši planovi u narednom mandatu? BUKVIĆ: Jedan od ciljeva je prepoloviti broj smrtno stradalih. Pretpostavljam da ćemo s poboljšanjem zakona, prometnih propisa postići taj cilj koji je veliki, ali nije nedokučiv. Radit ćemo i na suzbijanju kriminala, korupcije i nasilja u obitelji. Naravno, za to nam je potrebna suOd svojih radnja svih institucija zaposlenika i građana. želim da se Sada se profesionalno provode natjepostavljaju u čaji za svakodnevnom niže ruobavljanju svojih

zadaća, da budu na usluzi građana i da što manje primjenjuju represiju koju im je zakonodavac dao, ako to nije nužno.

kovoditelje, pomoćnike policijskih postaja. Vjerujem da ćemo dobiti najbolju kvalitetu rukovoditelja i iskoristiti taj potencijal.

zl: Bude li smjena? BUKVIĆ: Smjena nema. To je bitna razlika. Mi sada u ovom izboru ne možemo smijeniti već izabrati najbolje koji se biraju na 5 godina. Ti ljudi ne mogu biti smijenjeni, osim u slučajevima teže povrede radne discipline, ako to sami zatraže ili zbog trajne nesposobnosti za rad. zl: Kako su vas prihvatili zaposlenici? BUKVIĆ: Nemam takvu anketu (smijeh). Kakve su reakcije, to biste morali njih pitati. Teško mi je pričati o samom sebi. Mogu pričati o jedino o tome što želim od svojih suradnika. Želim da se profesionalno postavljaju u svakodnevnom obavljanju svojih zadaća, da budu na usluzi građana i da što manje primjenjuju represiju koju im je zakonodavac dao, ako to nije nužno. Želim da budu korektni i ljubazni prema građanima, jer ipak je 99 posto građana pozitivno i pridržava se zakona, dok je najmanji broj onih koji nas ugrožavaju.

zl: Hoće li biti ukidanja policijskim postaja. Sprema li se u policiji racionalizacija? BUKVIĆ: Sigurno da će u ovom periodu policija morati preispitati svoje dosadašnje kapacitete i ustroj. Dakle, koliki je broj policijskih uprava i postaja u rh adekvatan. Ne možemo biti opterećenje proračunu i građanima. Traži se

od nas da budemo efikasni, ustrojeni, da polučimo rezultate, a ne da budemo svrha sami sebi.

zl: Nedostaje li Zagorju policajaca? BUKVIĆ: Mislim da ne. U narednom periodu ćemo preispitati naše rezerve i u tom kontekstu pozicionirati broj službenika. Tamo gdje je više problema veći broj, a tamo gdje nema manji broj. Policijski službenici u ovoj upravi nisu svi jednako opterećeni. To nije dobro. Ne može jedan policajac preuzeti 70 posto, a drugi 30 posto posla. zl: Svakodnevno putujete u Zagorje na posao iz Zagreba? BUKVIĆ: Da. Evo sad, u odnosu na putovanje u Bjelovar, ovo mi jer znatno olakšanje. Do Bjelovara mi je putovanje trajalo do sat i 15 minuta, a sada izlaskom iz Zagreba, tamo od rotora do Zaboka, pridržavajući se svih prometnih propisa, svega 25 minuta. zl:Hobiji? BUKVIĆ: Nekako mi se ti hobiji s godinama reduciraju. Nekih davnih godina bio sam padobranac, volio sam borilačke vještine, nogomet tenis, stolni tenis…Volio sam biti rekreativac u svim sportovima. Sad s obzirom na godine, s neke pozicije još uvijek mlad, s pozicije ovih najmlađih generacija, jedan od starijih rukovoditelja k tome usklađujem i sportove. Ekstremni sportovi stoga otpadaju, a prilagođavam se manje zahtjevnim sportovima kao što su plivanje, nogomet, stolni tenis.

aktualno

broj 474 / 27. studeni 2012.

POMOĆ NAJMLAĐIMA I NAJMANJIMA Zabočanin Ivan Franjčec u Klubu roditelja nedonoščadi 'Palčići' volontira pomažući mamama, tatama i bebama

UŠTEDA I BRIGA ZA OKOLIŠ

'ne mogu si zamisliti Elektr da ne radim s palčićima' Martin Horvat

Maja Šimunić ZABOK

edonoščad su djeca koja su rođena ranije i koja prve tjedne svojeg života provode u inkubatorima. Maleni su to heroji kojima je potrebno puno brige, njege i ljubavi. Od prije nekoliko godina postoji Klub roditelja nedonoščdi 'Palčići' gdje roditelji takve djece razmjenjuju savjete i znanja. Upravo u toj udruzi, čiju ste akciju 'Palčić gore' mogli nedavno pratiti na htv-u, volontira i mladi Zabočanin Ivan Franjčec.

Franjčec: Puno mi znači to što radim s djecom, a najviše me veseli napredak djeteta i veselje roditelja! su me ti roditelji pozvali da dođem raditi s palčićima. Sada tamo volontiram dvije godine – otkrio nam je na početku razgovora Franjčec. Trenutno radi s pet palčića, a za svoj rad s njima ne dobiva nikakvu naknadu. –Roditelje i bebe posjećujem u njihovim kućama. Tamo radimo 'babyhandling'. Riječ je o svojevrsnom učenju kako postupati s djetetom, od podiza-

Maja Šimunić

ZABOK

išestruke koristi obnovljivih izvora energija već su nam odavno poznate. Isto je tako već dugo vremena poznato koliki su zagađivači automobili koji se pokreću na dizelsko gorivo i benzin. Naša je ekipa posjetila tvrtku NetEko iz Zaboka koja je patentirala električni automobil. S direktorom tvrtke, Ratkom Tuđom pričali smo o ovom zanimljivom projektu.

Roditeljima je svaki savjet dobrodošao

–Stažirao sam i radio u Specijalnoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak gdje sam upoznao brojne roditelje i djecu. Upravo

može

ivan za vrijeme vježbi s jednim od svojih malih pacijenata

nja, presvlačenja,hranjenja i nošenja djeteta – istaknuo je mladi fizioterapeut te naglasio kako se neka djeca rađaju čak s 24 tjedana pa kada dođu iz bolnice, roditelje obuzima strah što i kako s njima smiju. Prema brojnim istraživanjima, prerano rođena djeca u budućnosti mogu imati neki vid neuroloških oštećenja poput zaostajanja u puzanju, sjedenju i hodanju s obzirom na njihove vršnjake. Zato je važno da takva djeca što prije počnu vježbati. –S djecom radim i Bobath vježbice. Riječ je o fizioterapeutskom procesu koji oponaša normalni pokret. Primjerice, dijete se stavi u krilo te ga se pokuša namjestiti da zauzme položaj sličan onome u majčinom trbuhu. Zatim mu se opipavaju noži-

ivan franjčec napominje kako mu je najveće veselje raditi s djecom

ce, draga glava, trup, stavlja ga se na bok i slično – ispričao nam je Ivan Franjčec te dodao da nije riječ o nekim invazivnim i teškim vježbama već da one više podsjećaju na igru. –Moj zadatak je naučiti roditelje babyhandlingu i vježbicama da bi ih oni i kasnije mogli primjenjivati. Inače, djeca odlično reagiraju na vježbice – rekao nam je fizioterapeut.

Nema posla u struci Ivan je završio srednju fizioterapeutsku školu, nakon čega je završio fakultet istog smjera te nekoliko tečajeva Bobath vježbi. Kad je krenuo na faks, kaže, želio se baviti sportskom terapijom ili neurologijom, no dok je pohađao fakultet

rodila mu se kćer koja nije bila nedonošće no trebala je vježbe. –Tada sam odlučio da želim raditi s djecom. Iz tog sam razloga i stažirao na Goljaku gdje sam dalje razvijao svoje znanje. Danas si ne mogu zamisliti da ne radim s klincima – napominje Ivan Franjčec te dodaje da se između njega i malih pacijenata stvara posebna povezanost. –Puno mi znači to što radim s djecom, a najviše me veseli napredak djeteta i veselje roditelja – rekao nam je Franjčec za kraj razgovora. Unatoč nevjerojatnom entuzijazmu, znanju, volji i fakultetskom obrazovanju ovaj mladi fizioterapeut ne radi u struci. No kako sam kaže, ne gubi nadu da će posao pronaći i da će raditi ono što voli najviše na svijetu, pomagati djeci.

Baterija se puni šest sati -Cijeli život se bavim elektropogonom, a napraviti auto koji vozi na struju bio je pravi izazov. Naravno, to nije bilo moguće dok se nisu pojavile baterije koje stanu u auto i koje ne premašuju njegovu masu – objasnio nam je Tuđa. Važno je bilo, kaže, da te baterije omogućuju da automobil može preći neku razumnu udaljenost s jednim punjenjem. -Pojavom litijskih baterija takav je projekt omogućen. One su od klasičnih baterija težinski tri puta manje, a volumenom dva puta. Kolega Šimun Čanić i ja s provedbom ideje krenuli smo prije otprilike godinu dana – istaknuo je direktor tvrtke NetEko. Za početak su odabrali vozilo u koje su ugradili elektromotor. Kupili su rabljeni Ford Ka te naručili opremu. Prema riječima Ratka Tuđe, projekt je trajao duže nego što je planirano jer su se putem javljale male komplikacije. Primjerice, morali su riješiti ugradnju grijanja u auto jer, da bi auto prošao registraciju mora imati grijanje. –Punjač je ugrađen u auto, a na njemu je kabel koji se uključi u struju. Kada se auto napuni, punjač se ugasi. U bateriju stane 14KWh struje, a za 100 prijeđenih kilometara troši se devet ku-

klasični benzinski motor izvađeni je i zamijenjen efikasnijim elektro motoro

aktualno

broj 474 / 27. studeni 2012.

Š Zabočka tvrtka NetEko proizvela je električni automobil u kojem se ekipa Zagorskog lista imala prilike provozati

ričnim autom za devet kuna se prijeći 100 kilometara

Zanimljiv je podatak da današnji najefikasniji dizelski motori imaju efikasnost maksimalnih 40% dok elektromotor iskorištava preko 90% energije ratko tuđa i njegov električni ford ka

trenutno priprema jedan takav auto za restoran koji će njime dostavljati hranu te za jednu pizzeriju koja će njime dostavljati pizze.

Reciklaža automobila

Martin Horvat

Tuđa: Punjač je ugrađen u auto, a na njemu je kabel koji se uključi u struju. Auto, kada se napuni, se ugasi. U bateriju stane 14KWh struje, a za 100 prijeđenih kilometara troši se devet kuna

Martin Horvat

na – istaknuo je Tuđa. Kada se baterija napuni, može se prijeći 110 do 120 kilometara, a da bi se potpuno napunila treba joj šest sati. –Električni auto isplati se za gradsku vožnju, primjerice, trgovačkim putnicima, dostavljačima hrane, pa i vama novinarima koji se vozite po lokalnom terenu. Trajnost baterije je 10 godina, a projekt se isplati za otprilike četiri godine – objasnio je Tuđa. U svojem se električnom autu Ratko Tuđa svakodnevno vozi, a

Električni auto nije jeftina investicija. Prosječni troškovi su 10 tisuća eura, no može se i uštediti. -Ako netko ne vozi do 110-120 kilometara, onda možemo staviti i manje baterije, a to je velika ušteda jer su baterije preko 60 % investicije. Isto tako, ovako se i reciklira automobil jer je dovoljno da kupite rabljeni auto koji ima dobre kotače, lagere i kočnice – naglasio je Ratko Tuđa. Nakon preinake na automobilu potrebno je napraviti atest u Centru za vozila, a poslije toga se on normalno registrira. NetEko elektromotore nabavlja od proizvođača iz Zlatar Bistrice, a i sve ostale komponente nastoje nabaviti od domaćih tvrtki. Mnogima će se mogućnost da prijeđu 110 ili 120 kilometara s jednim punjenjem baterije činiti vrlo nesigurnim, no Tuđa naglašava kako je bitno promijeniti navike u korištenju automobila. -Ljudi imaju samo u glavi veliki strah i ideju da moraju imati goriva za preći 1000 kilometara, a nikada zapravo ne prijeđu toliko – zaključio je Ratko Tuđa. Zanimljiv je podatak da današnji najefikasniji dizelski motori imaju efikasnost maksimalnih 40% dok elektromotor iskorištava preko 90% energije. Naravno, tu je i činjenica da ovakav auto okoliš ne onečišćava što je veliki doprinos ekologiji. Hoće li ovakvi automobili postati vozila budućnosti, pitanje je vremena, no svakako valja pohvaliti tvrtku NetEko koja na električnom automobilu ne staje kada su u pitanju projekti vezani uz obnovljive izvori energije. No nećemo sve odmah otkriti jer ćemo o projektima spomenute tvrtke zasigurno još mnogo toga čuti.

ispod poklopca prevladavaju električni vodovi

aktualno

broj 474 / 27. studeni 2012.

odnosi zagorja i sarajeva nikad bolji

PARLAMENT

VDOVIĆ: PET LET NISMO ODAK: TO NIJE ISTINA. P SMO PRIJE MJESEC DAN Kruno Pavlina

Iako Josip Vdović tvrdi da općina Bedekovčina ne brine dovoljno o svom naselju na periferiji, u Općini te navode demantiraju, te ističu da taj put šodraju redovito posjet sarajevu bio je nezaboravan

sarajevo- Članice i članovi Foruma mladih sdp-a kzž te Udruge mladih antifašistkinja i antifašista - Zagorje boravili su u trodnevnom posjetu Forumu mladih Kantona Sarajevo i tamošnjim antifašistima. Okosnica susreta bila je stvaranje zajedničkih inicijativa u promicanju ljudskih prava, tolerancije i uvažavanja različitih kultura, vjera i nacionalnosti u našim društvima. Bogatstvo svakog društva upravo proizlazi iz naše različitosti. fm sdp-a kzž i fom sdp-a Kantona Sarajevo prošle su godine potpisali

sporazum o suradnji te od tada unapređuju svoje odnose kroz razna druženja, edukacije i tribine. Cilj samog sporazuma nije samo povezivanje na temelju socijaldemokratskih vrijednosti koje ih spajaju već i za proklamaciju društvenih, povijesnih i kulturoloških znamenitosti, kako Zagorja tako i grada Sarajeva. Odlična suradnja Foruma mladih sdp-a kzž i fom-a Sarajevo dokaz je kako socijaldemokratske i antifašističke vrijednosti ne poznaju granice već stvaraju mostove suradnje i uvelike unapređuju društvo. (zl)

Humanitarna akcija hns-a hrvatsko zagorje- Mladi HNS-a Krapinsko-zagorske županije organiziraju humanitarnu akciju prikupljanja igračaka za štićenike Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda. Pozivaju se građani velikog srca da stare igračke, kojima su se nekada igrala djeca, a sada negdje stoje pospremljene i neiskorištene, doniraju kako bi razveselili štićenike Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda. Sve uščuvane igračke, za različite dobne sukupine, mogu se osobno donijeti u prostorije HNS-a, Trg F. Galovića u Krapini, ili se može nazvati na mobitel 091-3711234 pa će Mladi hnsa kzž organizirati dolazak po igračke, na području cijele Županije. coo Zajezda je ustanova u kojoj

se za djecu i mlade provode programi odgojno-obrazovnog rada učenika osnovne škole s većim teškoćama u razvoju ili s umjerenom mentalnom retardacijom te program strukovnog osposobljavanja učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju. Prikupljene dječije igračke predat će se Centru povodom blagdana Sv. Nikole, kako bi se djeci uljepšali dani koje provode u toj ustanovi.(zl)

Josip Vdović pokazuje cestu koja vodi na Blažinićev breg

ODAK: Te tvrdnje nisu

istinite. Općina vodi brigu o šodranju prvenstveno do svake kuće, a kada se građani slože i do klijeti, s tim da Općina plaća kameni materijal, a mještani prijevoz. Blažinićev breg se šodra. Na Općini nije ni bio.

Mirjana Bašak KRIŽANČE

ini se da Zagorci imaju najviše problema s lošim putovima do svojih sela i vinograda, jer u zadnje vrijeme dobivamo i najviše pritužbi takvih građana. Tako nam se i Josip Vdović iz Križanča potužio na lošu cestu koja vodi na Blažinićev breg gdje se nalaze vinogradi. Na bregu je i njegov vinograd. - Cesta je dužine tristotinjak metara koja već pet let uopće nije šodrana. Puna

je graba koje je odrla voda. Bil sam na Općini i povedal kakav je put, ali ništa se ne poduzima. Sramota me je već iti tam: Prije dva mjeseca neke se šodralo, ali na tanko - rekao je Vdović.

'Za nas ne mare' - Da svake godine daju tri kamiona šodera to bi bile u redu. Osim vinograda gore žive i dvije obitelji Mihaljinec koji zbog lošeg makadamskog puta punog graba, koriste drugi obilazni pravac, duži 3 kilometra. Tu vam hodi i vinar Petrovečki u trsje - objašnjava problem Vdović.

Održana je 3. svečana sjednica Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Krap

NAJBOLJIM TVRTKAMA DODIJELJENE ZLA

zajednička fotografija svih nagrađenih

aktualno

broj 474 / 27. studeni 2012.

Zašto u mesnicama nema čvaraka? Kruno Pavlina

O DOBILI ŠODER! POŠODRALI NA!

MASNO I SKUPO Čvarci, ta slasna i masna delicija, nekad je bila hrana siromašnih. Danas čvarke teško možete kupiti, a ako ih i pronađete za to morate izdvojiti gotovo 100 kuna.

lošeg puta je oko 300 -injak metara

čvarci se smatraju pravom delicijom koja po cijeni stoji uz bok pršutu

Mirjana Bašak

U Blažinićev jarek koji vodi na njive i ravnice, tam de ne treba, šoder ide stalne, a na Blažinićev breg nejde. - U Blažinićev jarek koji vodi na njive i ravnice, tam de ne treba, šoder ide stalne, a na Blažinićev breg nejde. Križanče spada pod općinu Bedekovčina, ali se nalazimo na njezinoj samoj periferiji, pa za nas i ne mare. Križanču se samo pošalju čekovi, kada treba platiti komunalnu naknadu, naknadu za grobno mjesto i slično. Inače, dobiti nemremo ništa kategoričan je bio Vdović. U Općini Bedekovčina ispričali su nam sasvim drugu verziju.

Općina:'Redovito se šodra' - Te tvrdnje nisu istinite. Općina vodi brigu o šodranju prvenstveno do svake kuće, a

kada se građani slože i do klijeti, s tim da Općina plaća kameni materijal, a mještani prijevoz. Blažinićev breg se šodra. Nedavno smo ga pošodrali, ali kako su bile kiše, voda je odnijela šoder, a imamo saznanja da ga je dotični g. Vdović pokupio i odnio do svoje klijeti. Na Općini nije ni bio - rekao je Željko Odak, voditelj Odsjeka za gospodarstvo, graditeljstvo, promet i stambeno-komunalne djelatnosti, te dodao da mještani koji žive gore idu drugim asfaltiranim putem kući. Predsjednik Mjesnog odbora Križanče Dragutin Vukić i sam je potvrdio da se put na Blažinićev breg redovito šodra, a šoder je dovezen i prije otprilike mjesec dana.

ZABOK

liži se vrijeme mesara. Zagorci će ovih dana praviti kobasice, krvavice, 'pacati' meso, a nakon toga sušiti šunku i špek. Tu su i nezaobilazni čvarci koji već godinama drže visoku cijenu. U trgovinama njihova cijena je oko 130 kuna, u mesnicama niža, do 90 kuna. U mesnicama čvarke gotovo da i ne možete naći, jer današnje svinje nisu masne, a i mesarima je isplativije špek preraditi u hrenovke i kobase. Male mesnice koje nemaju preradu, čvarke ni ne smiju držati u svojoj ponudi.

'Čvarci su traženi' - Mesari ne drže čvarke jer današnje svinje i nemaju puno špeka, a uz to današnji mesari i traže svinje koje nemaju puno špeka - objašnjavaju nam kupci. Nazvali smo nekolicinu mesnica u Zagorju i svi redom rekli su nam da čvarke ne drže. Zašto, nisu dali jasan razlog. Kad smo već mislili odustati, čvarke smo

Mušterije traže čvarke, no ne kupuju po kilu čvaraka, već po 15, 20 dkg.

apina

ATNE PLAKETE S LIKOM KUNE Ivo Šućur TUHELJSKE TOPLICE

reća sjednica Gospodarskog vijeća ŽK Krapina održana je u Hotelu Well**** u Termama Tuhelj. Zamjenika ministra poduzetništva i obrta Dražena Prosa, saborskog zastupnika Željka Kolara, županicu Krapinsko-zagorske županije Sonju Borovčak s pomoćnikom za gospodarstvo Anđelkom Ferekom Jambrekom, predsjednika Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca te ostale ugledne goste i slavljenike pozdravio je Vid Šanjug, predsjednik HGK ŽK Krapina, osvrnuvši se u uvodu na gospodarstvo naše županije. Istaknuo je da je zbog krize izvoz smanjen za 10 posto u odnosu na prošlu godinu, ali veseli

činjenica povećanja investicija što daje optimizam za opstanak proizvodnje na našim prostorima. Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros, čestitao je dobitnicima priznanja. Dodijeljena je Zlatna plaketa s likom kune u kategoriji malih tvrtki koju je osvojila tvrtka Dundo promet, Zlatnu plaketu s likom kune u kategoriji srednjih tvrtki dodijeljena je Predionici Klanjec, a isto priznanje u kategoriji velikih tvrtki dobila je tvrtka Vetropack Straža. Dobitnici priznanja za obljetnice poslovanja su Komunalac Zabok d.o.o. – 50 godina rada; Predionica Klanjec d.o.o. – 50 godina rada; TPK Orometal d.o.o. – 55 godina rada; Jedinstvo d.d. Krapina – 60 godina rada; Vodoprivreda Zagorje d.o.o. Klanjec – 60 godina rada te Trgostil d.d. Donja Stubica – 65 godina rada.

Čvarci su jako traženi, ali teško se dolazi do špeka. Današnje svinje nemaju puno špeka, a i sve manje ljudi svinje hrani, tako da se teško nabavlja sirovina. pronašli u zabočkoj mesnici Mraz. Kilogram košta 70 kuna. Mušterije traže čvarke, no ne kupuju po kilu čvaraka, već po 15, 20 dkg, objasnili su nam. Čvarke ima i mesnica Kudelić. Rekla nam je prodavačica u njihovoj mesnici u Bedekovčini da su čvarke upravo danas (bila je srijeda) dobili nakon dva mjeseca i sve ih isti dan prodali. Bilo su to pakiranja po pola kile po cijeni od 44 kune. Dakle, cijena za kilogram je 88 kuna.

100 kuna je realna cijena - Čvarci su jako traženi, ali teško se dolazi do špeka. Današnje svinje nemaju puno špeka, a i sve manje ljudi svinje hrani, tako da se teško nabavlja sirovina - pojasnila nam je ljubazna prodavačica.- Za kilogram čvaraka treba oko 10 kilograma špeka, a ako je špek bez kože 15 kuna, onda bi realna cijena za čvarke bila oko 100 kuna - kaže mesar Stjepan Buhin-Fišter koji u svojim mesnicama čvarke ne drži.

Presečki osvojio nagradu za menadžera godine ZAGREB- Hrvatska udruga menadžera CROMA dodijelila je nagrade za životno djelo te nagrade "Menadžer godine" najuspješnijim menadžerima i poduzetnicima u kategorijama velika, srednja i mala poduzeća, javna i inozemna poduzeća, projekt-menadžer, mladi menadžer te poduzetnik godine. Među nagrađenima je i uspješni zagorski poduzetnik Antun Presečki koji je proglašen menadžerom godine u kategorije srednjih poduzeća. (M.Šimunić)

Kruno Pavlina

VDOVIĆ:

antunu preseškom nagradu je dodjelila croma

županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

županija

SA ZAGORSKOG PLACA Poš'to sir i vrhnje

Nemojte nas slikati radije kupite sir

KRAPINA - Nemojte nas slikati radije kupite sir. Vidite i sami da tu na krapinskom starom placu mušterija baš i nema. Jeftino je, sir je po 20, a vrhnje po 15 kuna – poručile su prodavačice na placu. Ako bi cijena sira pratila npr. cijene jaja, domaća na tržnici su bila

po dvije kune, onda bi sir trebao koštati barem 25 kuna. Ali sir ne mijenja cijenu. Na zabočkom placu prošlog petka zatekli smo puno kupaca. Čini se da se više kupuje pred vikend. Kilogram sira stoji 25 kuna, a mjerica vrhnja od 7, 5 dcl 20 kuna. (D. Kozina, M. Bašak)

11. Ocjenjivanje i izložba meda Krapinsko-zagorsk

Najbolji među najbo bagremov med Željk Kruno Pavlina

Ove godine sudjelovalo je 70 pčelarki i pčelara s ukupno 9 se tako našli izloženi bagremov, livadni, kestenov, cvjetni Mirjana Bašak ZLATAR BISTRICA

o posljednjeg mjesta ispunjen Dom kulture u Zlatar Bistrici prošle subote svjedoči koliko je izložba meda Krapinsko-zagorske županije dobrodošla i zanimljiva proizvođačima, ali i ljubiteljima meda. Bilo je ovo njezino 11. izdanje. Manifestacija je to kojom se promiče kvaliteta zagorskog meda i promoviraju zagorski pčelari. Ove godine na 11. Ocjenjivanju meda sudjelovalo je 70 pčelarki i pčelara s ukupno 93 uzorka meda. Na stolu su se tako našli izloženi bagremov, livadni, kestenov, cvjetni, lipov med i medljikovac. Najviše je bilo uzoraka bagremovog meda, čak 53. krv su dali i zabočki policajci

Još jedna uspješna akcija darivanja krvi ZABOK- Prošlog je tjedna Gradsko društvo Crvenog križa Zabok održalo akcije dobrovoljnog darivanja krvi na dvije lokacije, u OB Zabok i u prostorijama DVD-a Zabok. U Općoj bolnici krv je dalo 46 darivatelja, od čega 37 muškaraca i 9 žena

dok je u prostorijama DVD-a krv dalo 68 darivatelja, od čega 59 muškaraca i 9 žena. Novi darivatelji su Vjekoslav Jozić, Ivan Pavliša, Martina Šanjug, Sanja Škrivanek, Vinko Iveković, Sandra Razum i Dubravka Šoštarić. (M.Šimunić)

Dječji zbor i kreativne radionice BEDEKOVČINA- Društvo naša djeca Bedekovčina je Međunarodni dan djeteta, 20. 11. 2012., obilježilo s dvije značajne aktivnosti. Pokrenuta je inicijativa za osnivanjem dječjeg zbora, a okupilo se više od dvadesetak roditelja s djecom u dobi od 3 do 7 godina.Voditeljice su Martina i Barbara Jakuš. Ovim putem pozivaju se zainteresirani

da se pridruže zboru. Druga aktivnost je bila kreativna radionica – izrada anđela od filca i waldorfskih lutkica sa mirisom cimeta. Voditeljica radionice bila je Andreja Čačko. Budući da je interes za ovu radionicu bio velik, Društvo će nastojati organizirati tematske, kreativne radionice tijekom cijele godine.

Maksimalan broj bodova Šampionom izložbe proglašen je bagremov med Željka Hubaka iz Marije Bistrice, člana pčelarske udruge Nektar iz Konjščine. Osvojio je čisto zlato, s maksimalnih 20 bodova. Hubak se pčelarenjem bavi tek 5 godina. Nije se školovao za pčelara, već je učio sam preko interneta, literature, foruma i na vlastitim pogreškama. Istaknuo je kako je sretan što je upravo njegov med osvojio titulu šampiona i tomu je podstrek da nastavi u tom smjeru dalje. Prema postignutim bodovima treće mjesto djelili su s 19,60 bodova Mladen Paučnik (livadni med), Ivan Smetko (kesten), Dragutin Krizmanić, Dominik Krog, Josip Krog, Josip Vlahek i Stjepan Drenški (bagrem). Drugo mjesto osvojili su Josip Derniković, Zoran Žugec i Denis Galina (barem) s 19,77 bodova. U ka-

šampionom izložbe meda proglašen je bagremov med željka hubaka

nagrađenim pčelarkama i pčelarima podijeljene su medalje i priznanja

Kruno Pavlina

Drago Kozina na krapinskom placu na krapinskom placu sir je 20, a vrhnje 15 kuna

u zaboku na tržnici sir možete kupiti za 25, a vrhnje za 20 kuna

zagorske županije

oljima je ka Hubaka

93 uzorka meda. Na stolu su i, lipov med i medljikovac.

Prof.dr.sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ujedno predsjednik Povjerenstva za ocjenjivanje meda istaknuo je kako ova godina za pčelare nije bila idealna zbog dugotrajne suše, te da meda u Hrvatskoj ima u ograničenim količinama. -Kroz prošlost uloga ocjenjivanja meda je bila da se poboljša njegova kvaliteta meda. Ova županija je u tome uspjela. Ovdje imamo velikih broj meda i to kvalitetnog meda, a razlike u bodovima su vrlo male. To znači da veliki broj pčelara može proizvesti vrhunsku kvalitetu. Možete biti ponosni na med koji se proizvodi u Zagorju – rekao je Kezić. tegoriji bagremovog meda bilo je ukupno 30 zlata, 13 srebra i 10 bronca.

10 kg meda za vrtić

U kategoriji medljikovca najbolji je bio Vladimir Logožar iz Zaprešića, a u kategoriji lipovog meda samo jedno zlato koje je pripalo Zagrepčaninu Josipu Dernikoviću. Priznanja i medalje dobili su svi pčelari, ali i oni najmlađi. Županica Sonja Borovčak tako je Učeničkoj pčelarskoj zadruzi Maslačak zbog doprinosa promociji proizvodnje meda, te na sudjelovanju na svim dosadašnjim izložbama uručila nagradu, dok je Savez pčelarskih udruga DV

Zlatni dani iz Zlatar Bistrice uručio 10 kilograma meda što će biti zdrav i bogat obrok malih vrtićevcima. Posebno su nagrađene pčelarke Marija Drvar i Spomenka Škrlec. Organizator manifestacije je Krapinsko-zagorska županija i Savez pčelarskih udruga KZŽ uz financijsku podršku partnera HGK – Županijske komore Krapina i domaćina, općine Zlatar Bistrica. Pokrovitelj ovogodišnje manifestacije je Ministarstvo poljoprivrede. U tijeku je registracija Županijske robne marke 'Bagremov med zagorskih brega' koji će nas učiniti još prepoznatljivijima i kvalitetnijima na tržištu.

Vikend ak cij a Carsko meso 30 .11.-2.12.12. Kranjska kobasica Vajda

26,99

31,99

kn/kg

Jabuka Idared

kn/kg

Grah šareni rfs

3,99

14,99

kn/kg

izgradnja nogostupa u grabrovcu u punom je jeku

Kava Gloria 175 g

lidima - rekao nam je stručni suradnik za infrastrukturu iz Grada Zaboka, Danijel Tuđa. Dodao je kako će se slijedeće godine asfaltom presvlačiti potez ceste od igrališta u Grabrovcu pa do 'Kopčićeve huste' tj. do granice sa Sv. Križem Začretjem. (M.Šimunić)

Dodijeljeni poticaji u poljoprivrednoj proizvodnji ĐURMANEC- Općinsko Povjerenstvo za dodjelu poticaja razmotrilo je zahtjeve mještana Đurmanca vezano za ostvarivanje prava na poticaje u poljoprivrednoj proizvodnji sukladno općinskoj Odluci o dodjeli poticaja, temeljem koje je do 31. listopada tekuće godine propisan rok za predaju zahtjeva za subven-

cioniranje određene vrste poljoprivredne proizvodnje. Pristiglo je osam zahtjeva za dodjelu poticaja, a isti su dodijeljeni za sadnju trsnih cjepova, pčelarima za nabavu novih košnica, poljoprivrednicima, za sadnju marelica i oraha, za sadnju američke borovnice te za uzgoj zagorskog purana. (zl)

Izgradnja i proširenje javne rasvjete ĐURMANEC- Na području općine Đurmanec kreže se s radovima na izgradnji i proširenju javne rasvjete. Financijska potpora za taj projekt dobivena je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Do kraja godine trebali bi biti izvršeni radovi na izgradnji javne rasvjete u naselju Putkovec, zaselku Purgeri, Bukeški, gdje je HEP Elektra

Zabok izvršila rekonstrukciju niskonaponske mreže i postavila betonske stupove uz nerazvrstanu cestu, što je jedan od osnovnih preduvjeta za postavu javne rasvjete. Radovi su u punom jeku, a ukoliko se s Elektrom uspije na vrijeme odraditi potrebna papirologija i dogovoriti priključenje, rasvjeta bi mogla zasvijetliti do kraja godine. (zl)

kn/kg

Mlijeko trajno 2,8% Dukat 1l

Rekonstrukcija 180 metara nogostupa ZABOK- U naselju Grabrovec rekonstruira se 180 metara nogostupa uz županijsku cestu. Vrijednost radova je 90 tisuća kuna s PDV-om, a izvodi ih tvrtka Građevinar Hrvoj iz Poznanovca. -Osim što će nogostup dobiti novo ruho, bit će prilagođen i inva-

proizvodnjom meda bave se i najmlađi zagorci

županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

11,99

4,99

Sok Bingo naranča 2l

Srdela bez glave Ledo 500 g

9,99

Snickers 75 g

Keks Batons Kraš 250 g

4,49 kn

Deterdžent Tide 2 kg

9,99 kn

Toaletni papir NTL tisak, 3-sl., 8/1

8,99 kn

26,99 kn

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

NOVI TEÈAJ: 3. prosinca 2012.

B kat. 5.695,00 kn (049) 221 352 www.as-best.hr

10 županija

Svečana dodjela nagrada i priznanja u likovno literarnom natječaju Cvijet u cvijeću

Najmlađi u literarnom i likovnom stvaranju Kruno Pavlina

Kruno Pavlina

broj 474 / 27. studeni 2012.

Mirjana Bašak STUBIČKE TOPLICE

P prvi ravnatelj škole bio je župnik tomo capek

140. godišnjica školstva u srcu Zagorja BRESTOVEC OREHOVIČKI – Veliki jubilej proslavila je proteklog petka Područna škola Orehovica. Čak 140 godina školstva, a tom su prigodom učenici i učitelji pripremili veliku proslavu s bogatim kulturno-umjetničkim programom, pod znakovitim i simpatičnim nazivom ''140. godišnjica školstva u srcu Zagorja". Razgledani su uređeni vanjski i unutarnji prostori škole koji su obnovljeni uz pomoć ljudi iz orehovičkog kraja, Krapinsko-zagorske županije i općine Bedekovčina. - Ulažući svoj dobrovoljni rad i sredstva, ljudi toplog srca su u potpunosti obnovili 140 godina staru školu u Orehovici kako bi djeca mogla učiti u primjerenim uvjetima. Dosad, ni ljeti, a kamoli zimi, učionički prostori nisu mogli biti zagrijani na više od

140. godišnjici škole u Orehovici nazočili su brojni gosti

16 Celzijevih stupnjeva - rekao je ravnatelj OŠ Stjepana Radića Brestovec Orehovički, PŠ Orehovica Zdenko Kobeščak. Zajedničko slavlja povodom 140. godišnjice školstva i 100. godišnjice kako je otvorena pošta u Orehovici (koja je, kao i ova u Brestovcu Ore-

hovičkom, nažalost zatvorena) pohodili su mnogobrojni gosti. Gosti su mogli i razgledati prigodne izložbe: ''Orehovička škola nekad i danas'', etnografska izložba ''Orehovica – srce Zagorja i filatelistička izložba ''100 godina pošte u Orehovici''. (M. Bašak)

rotekle subote u OŠ Stubičke Toplice održana je svečana dodjela nagrada i priznanja u likovno-literarnom natječaju Cvijet u cvijeću. Ovaj dječji likovno-literarni natječaj pokrenuo je DND Stubičke Toplice s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti i tradicijskog bilja kod najmlađih. Inače, projekt se provodi u sklopu ekološko edukativne akcije Cvijet u cvijeću koju kontinuirano provodi Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice u projektu Hrvatske turističke zajednice '' Volim Hrvatsku''. Na natječaj je pristiglo 239 likovnih i 65 literarnih radova iz 17 osnovnih škola i 3 dječja vrtića iz Hrvatske. Težak zadatak bio je pred stručnim povjerenstvom koje je trebalo izabrati najbolje u mnoštvu izvrsnih dječjih uradaka. U kategoriji djece vrtićke dobi povjerenstvo je nagradilo 3 dječja likovna rada. Prvu nagradu osvojila je Laura Repar Saliu (DV Zvirek Stubičke Toplice), drugu Jana Matuša (DV Bubamara Donja Stubica), a treću Nika Kerep (DV Maslačak Krapinske Toplice). U kategoriji učenika od 1. do 4. razreda nagrađeno je 8 učeničkih likovnih radova, te u kategoriji učenika

Nagrađeni učenici od 1. do 4. razreda za najbolje likovne radove

Nagrađeni učenici od 1. do 4.razreda u literarnom stvaranju

od 5. do 8. razreda 5 radova. U literarnim radovima (1.4. r.) prva nagrada pripala je Slavku Kraljiću (OŠ Oroslavje), druga Matiji Koščeviću (OŠ Oroslavje), a treća Tinu Šarkanj (OŠ Belec). Posebnu nagradu kao najmlađa sudionica primila je Lea Varžić (1. r. OŠ Oroslavje). U likovnim radovima prva je bila Mia Vešliga (OŠ Donja Stubica), drugi Dario Frinčić (OŠ Oroslavje), a treća Amalija Crneković (OŠ Ko-

njščina). U kategoriji učenika od 5. do 8. razreda u literarnim radovima najbolja je bila Ida Matilda Repar (OŠ Donja Stubica), druga Josipa Bunčec (OŠ Stubičke Toplice), a treći Luka Novosel (OŠ Pavla Štoosa Kraljevec na Sutli). U likovnim radovima od malih zagorskih umjetnika treća nagrada pripala je Diani Keravici (OŠ Zlatar Bistrica), dok su prve dvije otišle OŠ Ivan Duknović u Marini.

VEČER OBRTNIKA UDRUŽENJA OBRTNIKA GRADA ZABOKA

ZABOK - Prošlog je petka održana tradicionalna Večer obrtnika grada Zaboka u ugodnom ambijentu restorana „Zaboky“. Uz članove udruženja druženju su se odazvali i gosti, gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek, predsjednik HOK-e Dragutin Ranogajec, predsjednik OKKZŽ-e Davor Pleško, predsjednici udruženja obrtnika naše županije, gospođa Marijana Gorupec ispred Zagrebačke banke, te ravnateljica zabočkog dječjeg vrtića Zipkica gospođa Dijana Lovinčić- Crnković. Svečana večer bila je i prigoda za podjelu priznanja obrtnicima koji u ovoj godini slave obljetnicu rada u obrtništvu i koji uredno podmiruju komorski doprinos. Večeri se nisu odazvali svi slavljenici, pa su za deset godina rada u obrtništvu dodijeljena priznanja Anželiki Duk, Ljubici Tršin-

ski i Bruni Gudanu. Za petnaest godina rada priznanje su primili Marina Šegina, Marijan Herceg, Željko Poštek i Darko Antolković. Slavljenicima je priznanja uručio predsjednik Udruženja obrtnika grada Zaboka Tomislav Mihelić. Za dvadeset godina rada u obrtništvu priznanje je primio Miro Čaržavec, a za dvadeset pet godina rada Štefica Očić i Tomislav Mihelić. Priznanja je uručio predsjednik OKKZŽ-e Davor Pleško. Za trideset godina rada u obrtništvu iz ruku predsjednika HOKe Dragutina Ranogajca priznanje su primili obrtnici Željko Škrlec i Ivica Cakol. Na inicijativu Upravnog odbora Udruženja ova večer osim druženja imala je i humanitarnu notu, pa je uspješno provedena akcija sakupljanja sredstava za kupnju opreme dječjem vrtiću Zipkica iz Zaboka. (zl)

Kruno Pavlina

UZ DRUŽENJE, OBRTNICI POKAZALI I HUMANITARNU NOTU

dodjeljena su priznanja obrtnicima grada zaboka

broj 474 / 27. studeni 2012.

탑upanija

12 županija

broj 474 / 27. studeni 2012. NA KAVI S NAČELNIKOM: Posjetili smo općinu Zagorska Sela te

popričali s njenim načelnikom Željkom Kodrnjom

Uspješno crpljenje sredstava iz fondova Ivo Šućur ZAGORSKA SELA

načelnik ulama istaknuo je da investiranje u radnu zonu ide dobrim smjerom

Na kavi s načelnikom općine Kumrovec Dragutinom Ulamom

Veliko investiranje u gospodarsku zonu Ivo Šućur KUMROVEC

ovoj recesijskoj godini u želji da osiguramo nova radna mjesta i dodatna izvorna sredstva za punjenje općinskog proračuna usredotočili smo se na investiranje u gospodarsku zonu, u kojoj je već sagrađena prva proizvodna hala, u koju je domaća obiteljska tvrtka Štefan d.o.o. uložila 6,5 milijuna kuna – rekao je načelnik Kumrovca Dragutin Ulama.

Kanalizacija uz D205 Općina je pripremila i svu komunalnu infrastrukturu oko gradilišta, pristupne ceste, nogostupe, parkirališta, u što je uloženo preko 250.000 kuna. U tome je Općini pomoglo i Ministarstvo gospodarstva sa 170.000 kuna. - Od početka ove godine iz decentraliziranih sredstava pomogla nam je i KZŽ s oko 200.000 kuna, tako da su i ostale parcele u zoni plinificirane i pripremljene za gradnju ostalih poslovnoproizvodnih objekata –istaknuo je Ulama. Drugi zna-

Drugi značajniji projekt na području Kumrovca je nastavak gradnje II faze fekalne kanalizacije uz državnu cestu D-205 za naselja Risvica i Brezje. Smatra da je to izuzetno važna stvar, jer su i HC-e raspisale natječaj za kompletnu rekonstrukciju ceste D-205. čajniji projekt na području Kumrovca je nastavak gradnje II faze fekalne kanalizacije uz državnu cestu D-205 za naselja Risvica i Brezje. Ulama smatra da je to izuzetno važna stvar, jer su i HC-e raspisale natječaj za kompletnu rekonstrukciju ceste D-205. To je investicija koju je Općina prenijela na komunalno poduzeće „Zelenjak“, nakon što je ishodovana građevinska dozvola. Na osnovi toga je KP „Zelenjak“ uključio Hrvatske vode u realizaciju ovog projekta, u kojeg je uloženo oko milijun kuna.

Proračun manji -Treći značajni projekt je gradnja kompletne oborinske kanalizacije, nogostupa i zamjena asfalta na državnoj cesti od centra Kumrovca do

kapele sv. Roka. Taj projekt investicijski pokrivaju Ministarstvo regionalnog razvoja s 80 posto i općina Kumrovec s 20 posto – dodao je Ulama. Općina je investirala i u izgradnju novog groblja. Proračun za ovu godinu je nešto manji, jer su im izvorni prihodi bili u padu, tako da je bilo teško zadovoljiti sve želje i potrebe Mjesnih odbora. Ove godine su financijski podupirali i organizaciju petnaestak društvenih događanja u Kumrovcu koje ovo turističko mjesto inače priređuje, te prijevoze i stipendiranja učenika i studenata s područja općine. Načelnik Ulama s nestrpljenjem čeka i da se konačno pokrenu aktivnosti oko oživljavanja kumrovečkog „mrtvog kapitala“ u vlasništvu države.

općini Zagorska Sela u mjesecima iza nas mnogo se radilo. Načelnik Kodrnja osvrnuo se na uspješnu izgradnju vanjske rasvjete na parkiralištu i trgu u središtu općine uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. -Dovršena je, uz potporu Ministarstva kulture, obnova Doma kulture, u kojem je sjedište općine, ali i prostor za kulturnu-zabavnu djelatnost djece, mladeži i odraslih mještana - rekao je načelnik.

Izgradnja magistralnog cjevovoda U završnoj fazi je i izgradnja magistralnog cjevovoda od izvorišta i vodospreme Harina Zlaka do vodospreme Miljana, a Hrvatske vode su uredile kanal prema Sutli. -Završena je provedba projekta iz drugog natječaja IPA prekogranične suradnje Hrvatska - Slovenija „48 sati“ koji se provodi zajedno s partnerima iz Slovenije. Projektom je izrađena dokumentacija za kanalizaciju za dijelove naselja Miljana,

Plavić i Zagorska Sela - istaknuo je načelnik te dodao da je obilježena 8. godišnjica turističke zone Sutla – Dolina izvora zdravlja. Kruna na sve to bilo je konačno dovršenje i svečano otvaranje prekograničnog mosta preko Sutle u Miljani, na kojeg se godinama čekalo. -Polovicu mosta s naše strane financirale su Hrvatske ceste, uz osobito zalaganje mini-

150 korisnika.

Briga za mlade Vodi se briga i o stipendiranju srednjoškolaca i studenata, a participira se i u troškovima njihova prijevoza. -U planu za iduću godinu jest pokretanje sanacije poslovno građevinskog objekta u povijesnoj jezgri Zagorskih Sela, tzv. „Pločkog“, a financirala bi se sredstvima Ministarstva

KODRNJA: U planu za iduću godinu jest pokretanje sanacije poslovno građevinskog objekta u povijesnoj jezgri Zagorskih Sela, tzv. „Pločkog“, a financirala bi se sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. stra prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića i njegova pomoćnika Jasmina Krizmanića te županice Sonje Borovčak te Željka Vukine - objasnio je Kodrnja. Općina je nositelj Ugovora s Ministarstvom socijalne politike i mladih za provedbu programa „Pomoć u kući starijim osobama“ koji u trokutu općina Zagorska Sela, Desinić i Kumrovec obuhvaća

regionalnog razvoja i Fondova EU. Priprema se dokumentacija za prijavljivanje na natječaj za strukturne EU fondove koji se otvaraju iduće godine ulaskom Hrvatske u EU - objasnio je Željko Kordnja te dodao da je pokrenuta i izgradnja sekundarnih mreža radi priključaka na sustav Zagorskog vodovoda mještanima Bojačnog, Ivanića Miljanskog, Kuzminca Miljanskog i Pušće.

DAN OPĆINE KUMROVEC

Uručena priznanja istaknutima KUMORVEC - Ispred spomenika Lijepa naša u Zelenjaku, delegacija Općine Kumrovec položila je vijenac i time obilježila 77. obljetnicu od kako je podignut spomenik. Dan podizanja spomenika, slavi se i kao Dan općine. O radu u protekloj godini izvijestio je načelnik općine Dragutin Ulama. Uručena su i javna priznanja zaslužnim Kumrovčanima i vanjskim suradnicima. Plaketa za izniman doprinos razvitku turističkougostiteljske djelatnosti uručena je Branku Grebličkom Venteku, za višegodišnji volonterski rad Franji Žlenderu, za predan rad u kumrovečkoj Osnovnoj školi Maci Holenda

željko kodrnja osvrnuo se na značajne investicije

DAN OPĆINE ZAGORSKA SELA

Priznanje za ministra Hajdaša Dončića dobitnici priznanja općine

i Stjepanu Lončarcu, Hrvatskoj udruzi Muži zagorskog srca, za pomoć u organizaciji kulturnih manifestacija. Zahvalnicu za dugogodišnju suradnju na području razvoja infrastrukture Projektantskom uredu HIT-

projekt d.o.o. Zagreb primio je Slavko Šimunović. Svečano raspoloženje preneseno je u restoran „Zelenjak“ uz glazbeni program kumrovečke Etno udruge „Zipka“, koju je predvodila Zdenka Poljak. (iš)

ZAGORSKA SELA - Dan općine Zagorska Sela obilježen je svečanom sjednicom Općinskog vijeća, kulturnim programom, domjenkom i Svetom misom u župnoj crkvi. Nakon što se načelnik Željko Kodrnja u svečanom govoru osvrnuo na postignute rezultate u protekloj godini, nanizao je i planove koje ova lokalna samouprava želi ostvariti u 2013. godini. Uz Dan općine dodijeljene su zahvalnice i priznanja. Zahvalnicu za doprinos razvitku općine Zagorska Sela za zala-

ganje u pokretanju izgradnje mosta na graničnom prijelazu u Miljani dodIjeljena je Siniši Hajdaš Dončiću te Jasminu Krizmaniću. Priznanja su dodijeljena mještanki Draženki Grah za osvojeno 2. mjesto na natjecanju orača, a zahvalnice su dobili i bračni par Sanja i Želimir Vukina, za angažman u pokretanju aktivnosti za izgradnju mosta. Svečanost su popratile folklorne skupine djece, mladeži i odraslih članova kao i tamburaša domaćeg KUD-a „Đuro Orlić“. (iš)

županija

Martin Horvat

broj 474 / 27. studeni 2012.

na zagorskoj večeri predstavili su se i brojni zagorski opg-i glavni i često presudan sastojak je dugogodišnje iskustvo

U prostoru Autobusnog kolodvora otvoren Pizza bar

Više od 40 vrsta pizze na jednom mjestu

vlasnica s osobljem pizzerije

ZABOK - U sklopu City Parka, na katu Autobusnog kolodvora, otvoren je Pizza bar. Mjesto je to gdje možete probati više od četrdesetak vrsti pizze poznatog zagorskog pizza majstora Saše Lovrjentjeva poznatijeg pod nadimkom Don Sale. Pizze iz krušne peći obogaćene su kvalitetnim i provjerenim namirnicama, a otvorena kuhinja omogućava da

u pizzama su na otvorenju uživali brojni gosti

gosti vide sam proces pripremanja i pečenja pizze. U ponudi su male, velike i jumbo pizze, a u Pizza baru možete pojesti i nekoliko vrsta ukusnih lasagna te pogače sa sirom, sa sirom i šunkom ili sa sirom i špekom. Radno vrijeme Pizza bara je od nedjelje do četvrtka od 10 do 23 sata, a petkom i subotom od 10 sati do jedan sat iza ponoći. U slučaju da pizzu želite pojesti

u toplini svoga doma, Pizza bar i za to ima rješenje u vidu besplatne dostave u širem području Zaboka. Broj telefona Pizza bara jest 049/223-836, a brojne korisne informacije kao i jelovnik možete naći i na facebook grupi Pizza bar. Dođite i uvjerite se da je Pizza bar mjesto gdje nastaju najukusnije i najmaštovitije pizze. (M.Šimunić)

goste su zabavljali juraj galina i arena band

plesalo se uz domaće i zagorske hitove

ODRŽANA ZAGORSKA VEČER U TERMAMA JEZERČICA

Zagorski specijaliteti, vrhunska vina i odlična glazbena Zagorskoj večeri DONJA STUBICA - Protekle je subote u Termama Jezerčica upriličena prava zagorska fešta. Naime, po prvi je puta u hotelskom restoranu održana Zagorska večer. Gosti su mogli uživati u bogatom buffetu sa zagorskim specijalitetima po preporuci najboljeg zagorskog chefa Ivice Žulja, a sve je upotpunjeno

biranim vinima Vinarije Sever. Naravno, glazba je važan segment svake veselice, a za dobru atmosferu na Zagorskoj večeri pobrinuo se Juraj Galina i Arena band. Samu večeru popratila su i obiteljska poljoprivredna gospodarstva poput Zadruga Puran zagorskih brega, Zebrano d.o.o., proizvodnja zagorskih mlinaca, OPG Šenjug

Dragutn, proizvodnja džemova i prirodnih sokova, OPG Žugec Rudolf, proizvodnja kupinovog i malinovog vina, Medičarna Ščurić,proizvodnja meda te OPG Šoštarić, proizvodnja bučinog ulja. S obzirom na odličan odaziv i veselu atmosferu, čini se kako će Zagorska večer u Termama Jezerčica postati lijepa tradicija.(M.Šimunić)

18. međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede

VIROVITICA 18.- 20. siječnja 2013. Pokrovitelji sajma

Organizatori i pokrovitelji Tehnički realizator

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Medijski pokrovitelj

14 županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

crna

Za dušu za spomenek Piše:

Preplašio se alarma i videonadzora LUG POZNANOVEČKI - U mjestu Lug Poznanovečki u ponedjeljak između 1. i 1.30 sati lopov je pokušao provaliti u trgovinu Trgostila iz Donje Stubice, ali kako se ulaskom u trgovinu uključio alarm i videonadzor 'dao je petama vjetra'. Materijalna šteta je više stotina kuna. (mb)

Nevenka Gregurić

o gdoj zna kuljike put saki dan gda o nečem gruntam nesme reči sama sebe: „te nem nigdar“. Postoji i ona teru se negda reklje, a i denes se rabi: „nigdar naj reči nigdar“, jer se se h momentu obrne. Če si h jednem cajtu misljil da nigdar nemreš i neš nekaj napravil, za kratki cajt ti ta tvoja „opadne h vodu“. Kak mlada ženjska i svoja gazderica nidar si niesem mogla misljiti imeti gospodarstve bez punuga kočaka sakojačke pernate živine i barem parec pajcekof. Kak življenje ne teče baš onak kak si čovek zamislji i dok si rekel „keks“ se se zmeni. Tak i moja gospodara. Ona se na kraju spustila na par kokoši. Imam jih malje, alji mi dielaju več brige nek gda jih je bilje jate. Če jednu odnese ljesica ilji lucki pes, mam h kupcu vidiš da falji. Radi toga jih trieba h večerku na vrieme zaprieti jer jutra se nej se hčakale. Gda sem oko kočaka, več h kmice, naganjala neposlušnu „kokodaču“ i tirala ju h kočak, na nekaj sem se popičila. Nožni paljec je „videl se svece“, alji čube niesu „zezvale kletvu“. Prignula sem se i zdigla one h kaj sem se lupila. Bil je te jeden stari pocinčani ljevur. Zmisljila sem se kak mi se je prie par ljiet motal po drvarne i furt sem ga vugibala pred sobu. Bilje mi ga je šteta hititi, a fiže se več nie rabil. Unda sem ga diela h dvorišče kaj su ž njega vodu pile racice i još se hu njemu stofljale. Kak več po dvorišču ne gaga takva živina tera ima rada vodu, motal mi se i unda sem ga diela za vugljič. Nie bil furt na videlu, a i srce mi nie dalje da ga se same tak otarasim. Smiešne? Jeden običen ljevur da mi tak pune znači? Hm? Nie te baš same tak. Negda je jeden ljevur bil one kaj je cinfralje življenje. Imel je on svoje posebne meste f hiže. Ne same meste nek i svoj stoljec, posebene za njega napravljen. Smieh mi beži,gda se zmisljim, kak negda ni si hižni niesu imelji meste za sesti, a ljevur je imel sam svoj stoljec i svoje meste. Bil je negda „gizdav“ i važni. Hu njemu su se ljudi hmivalji. Smakala se hu njemu britva i kefica za podbrivanje. Hu njemu su se žuljile hadre. Biele hadre su se dele hunjuga i opkuhavale. Če bi se z njega zbil cin, dok se čakal kotlokrpač da ga dojde zalotati, babe bi rupe štopale z krpicu. Unda gda se takef spiškani i zakrpani z krpicu del na šporet gret z vodu, furt se čulje po špretu kak je voda cvrkala ž njega: cvr, svr,pssssssss….svr… pssss. Ak je več bil tak podrapani kaj nie služil fiže, nie se hitil ni unda. Zbilje se njegve diene i metal se na raženj kopiča slame, krme ilji koruznice kaj je držal one kaj je h kopiču. Siečam se kaj denes gda je moj Branek kupil tie ljevur h teruga sem se trknula. Morti ga i radi toga nemrem same tak hititi jer je dieljec mojih ljiepih spomenkof. Kak su moji starci došlji živet k nam, moj se otec i mati niecu moglji snajti bez ljevura. Otec je furt ragoboril i jambral kak mu trieba ljevur. Nie on držal nič do moderne napravi za pranje nog. Njemu je ljevur bil „zakon“. Pocinčani ljevur nigdar nie bil jeftin, pak je moj Branek ocu kupil ljevur od plastike. Nu on je bil same dan- dva. Točne se več ne siečam. Gda je bil sam, moj si je otec po navade natočil vode h ljevur i del ga na šparet gret. Za čas je skore vužgal hižu jer se je ljevur rastopil i počel goreti. Vidlji sme da je „vrag zel šalu“ i da ocu trieba kupiti pravi, pocinčani ljevur. I tak je tie ljevur služil mojemu ocu do njegve smrti prie dvojset ljiet. Gruntala sem si o ljevure čez moje detinjstve. Dobre pamtim kak je otec kupil na siemu prvi šplehnati ljevur gda sme se odseljlji h svoju hižu. Gda sem bila pratila sem gda otec ide k domu. Napunila sem šplehneti ljevur i diela sem na šporet gret vodu. Dok je je došel fižu, sel si je na koštulu za drve pri šporetu. Voda h ljevuru je več bila mlačna. Snela sem ljevur z špareta diela ga ocu pred noge. Jednu po jednu nogu, metala sem mu h toplu vodu i z maljemi prsteci prala te trudne i zmučene noge…. Dok sem išla fižu, obrnula sem se prema ljevuru teruga sem nazaj prislonila na vugljič gospodarske zgrade. Pogledala sem prema nebu. Sigurne me odzgor lučeju moji strci i Branek. Mudriju se, kak mi je jeden stari ljevur pocinfral cajte i zmisljil me na naše skupne i ljipe življenje.

ijekom proteklog vikenda na području Policijske uprave krapinsko-zagorske evidentirano je 12 kaznenih djela (četiri kaznena djela krađe, tri kaznena djela izigravanja zabrana iz sigurnosnim mjera i pravnih posljedica osude, dva kaznena djela teške krađe, jedno kazneno djelo razbojništva, jedno kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari i jedno kazneno djelo zlouporabe opojnih droga) i

DOGODILO SE

11 prekršaja. Policijski službenici obavili su očevid kod sedam prometnih nesreća od kojih su bile dvije prometne nesreće s ozlijeđenom osobom u kojima su dvije osobe zadobile lakše tjelesne ozljede, dok je u pet prometnih nesreća nastala materijalna šteta. Isto tako, evidentiran je jedna požar obiteljske kuće u mjestu Sekirišće, općina Sveti Križ Začretje u kojem je jedna osoba smrtno stradala.

policijski vikend 192

Izgorio dnevni boravak u Prišlinu

Kruno Pavlina

Ljevur

Nesretni muškarac koji je izgorio u oronuloj kući u sekirišću živio je sam

TRAGEDIJA U SEKIRIŠĆU

PUŠIO U KREVETU, ZASPAO I IZGORIO SEKIRIŠĆE - Protekli petak oko 17. 15 sati bio je koban za 45-godišnjeg Franju Tomašića koji je živio sam u trošnoj kućici u mjestu Sekirišće kod Svetog Križa Začretja. Smrtno je stradao u požaru, a djelatnici Policijske uprave krapinsko-zagorske obavljenim očevidom utvrdili su da je do požara došlo uslijed pada opuška cigarete na krevet, a zbog čega je došlo do zapaljenja kreveta na kojem je nesretni muškarac ležao. Pretpo-

45-godišnji samac

živio je u skromnoj kućici od socijalne pomoći, a kako doznajemo volio je često zaviriti i u čašicu.

stavlja se da je muškarac zaspao. Gusti dim primijetio je susjed koji je odmah zvao vatrogasce. Mrtvo tijelo je

pregledano od mrtvozornice, nakon čega je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagreb, na obdukciju. Inače, požar su oko 17.50 sati u potpunosti ugasili pripadnici Zagorske javne vatrogasne postrojbe Zabok i DVD-a Sveti Križ Začretje. Franjo je bio u teškom materijalnom stanju, živio je od socijalne pomoći, a imao je i problema s alkoholom. Nepažnja i alkohol, čini se i ovaj put su ga koštali života. (M. Bašak)

Porušio drva Mopedom uz crkvu sletio u kanal

Uz prijetnju ukrao novac

PREGRADA - Još pretprošlog vikenda nepoznati je počinitelj u mjestu Kostel kod Pregrade nedaleko od župne crkve ispilio i otuđio nekoliko komada stabla agacije. Šteta je nekoliko stotina kuna. (mb)

KRAPINA – Maskirani razbojnik za kojim policija još traga proteklog je petka oko 9 sati opljačkao trgovinu za otkup zlata, otuđivši manju količinu novca i to uz prijetnju nožem nad prestravljenom djelatnicom trgovine. (mb)

HUM NA SUTLI - Protekle nedjelje 51-godišnjak je upravljajući neregistriranim mopedom i pod utjecajem alkohola (čak 2 54 promila alkohola u krvi) sletio u odvodni kanal. Zadobio je tek lakše tjelesne ozljede te je prevezen u OB Zabok. (mb)

HUM NA SUTLI - Prošlog ponedjeljka oko 15 sati zapalio se dnevni boravak obiteljske kuće 38-godišnjeg vlasnika iz Prišlina kod Huma na Sutli. Do požara je došlo uslijed zagrijavanja stjenke dimovodne cijevi zbog čega je došlo do zapaljenja stropne drvene lamperijske obloge i drvenog regala koji se nalazio uz dimnjak. U požaru je izgorio i LCD televizor i fotelja, a materijalna šteta cijeni se na oko 20.000 kuna. Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Krapina, DVDa Hum na Sutli i DVD-a Prišlin. (mb)

Pobjegli policajcima s krova Političke škole KLANJEC - Klanječki policajci prošlog utorka u 18.50 sati zatekli su dva nepoznata lopova na krovu Titove političke škole u Kumrovcu. Lopovi su imali peh, da su ih policajci zatekli baš u trenutku kada su skidali lim s krova. Vidjevši policajce, dva muškarca dala su petama vjetra. Pobjegli su u osobnom automobilu, no brzom intervencijom policije auto je zaustavljen u Mihanović Dolu, a u autu su zatečena dvojica muškaraca, stari 36 i 23 godine. Čini se da je prste u 'akciji' imao i 27-godišnjak koji je zaustavljen u Kumrovcu u drugom osobnom automobil. Za njega se sumnja da je također sudjelovao u istom kaznenom djelu. (mb)

županija Kruno Pavlina

broj 474 / 27. studeni 2012.

Kutak zdravlja Piše:

Dr. Eduard Rod, specijalist ortopedije, liječnik u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina

Ozljede rotatorne manšete ramena

R krštenje lovaca damira beline i stjepana šturmana

SUĐENJE I VELIKO KRŠTENJE LOVACA MOKRICE – Običaj je da kad lovac prvi puta odstrijeli divljač da ga se i krsti. Tako je i Lovačko društvo ''Mokrice'' za svoja dva člana, Damira Belinu i Stjepana Šturmana prošle nedjelje u lovačkom domu upriličilo ceremoniju krštenja jer su ove godine u lovištu Bjelolasica odstrijelili dva zlatna medvjeda. Krštenje lovaca nije mala stvar, pa je tako formiram sud s vr-

hovnim sucem, tužiteljem i braniteljem, a optuženici su dovedeni u kolima s rešetkama kao simbolika da su privedeni. Ispred je jahao sv. Hubert, zaštitnik lovaca koji ih je doveo do doma i priveo ruci pravde. Da ne bi slučajno pobjegli, na ruke i noge lovcima su stavljeni lanci i krenuo je proces suđenja. Sudac je odredio smrtnu kaznu, a već je bio spreman i

krvnik s vješalima i drugim spravama za mučenje, poput kliješta za pukanje nokti i sl. Bio je tu župnik koji je lovce ispovjedio. Na kraju ih je sudac ipak pomilovao i osuđeni su samo po tradicijskim lovačkim regulama na batine. Fešta je nastavljena uz ples i glazbu do kasnih noćnih sati. (M. Bašak)

ameni zglob je najpokretljiviji zglob ljudskog tijela. Zbog opsega pokreta koji se u ramenu mogu izvesti zglob je vrlo nestabilan. Kako bi zadržalo stabilnost, rame je učvršćeno mišićima, tetivama i ligamentima. Ključna struktura važna za funkciju ramena je rotatorna manšeta. To je tetivno mišićna ploča koju sačinjavaju četiri mišića: subskapularis, supraspinatus, infraspinatus i teres minor. S njene donje strane nalazi se glava nadlaktične kosti, a s gornje strane tzv. akromioklavikularni luk. Funkcionalno uredna rotatorna manšeta poput uzda stabilizira glavu nadlaktične kosti prilikom pokreta ruke u ramenu. Oštećenjem jednog od navedena četiri mišića rotatorne manšete dolazi do gubitka stabilnosti i sudaranja glave nadlaktične kosti sa susjednim koštano ligamentarnim strukturama akromioklavikularnog luka. Upravo na taj način nastaje sindrom sraza (impingement sindrom). Sindroma sraza je upalni proces na pripadajućem dijelu rotatorne manšete (tendinitis), a sve kao rezultat ponovljenog i učestalog “uklještenja” mekih tkiva između glave nadlaktične kosti i akromioklavikukarnog luka iznad nje. Dugotrajnim ponavljajućim “uklještenjima” prvo nastaju degenerativne promjene rotatorne manšete (tendinoza), a nakon toga djelomično ili potpuno puknuće u području rotatorne manžete. Zbog svog položaja i funkcije najčešće dolazi do oštećenja tetive supraspinatusa (oko 90%). U pravilu je uzrok takvih stanja dugotrajna aktivnost sa rukom podignutom iznad glave, ili učestala, ali kratka i snažna aktivnost sa podignutom

rukom. Najčešći sportovi vezani uz oštećenje rotatorne manšete su odbojka, rukomet, plivanje i vaterpolo. Oštećenje je vezano i uz zanimanja koja zahtijevaju ponavljajuće pokrete ruke iznad razine ramena kao što su čistačice, soboslikari, zidari i automehaničari. Predisponirajući čimbenik može biti i loš oblik spomenutog akromioklavikularnog luka. Bez obzira o kojem se uzroku oštećenja manšete radi, temeljni problem postaje upala i prateća bol koja se pojačava pri kretnjama ili pri pritisku mekih tkiva na koštani luk (npr. kod spavanja). Pacijenti se žale na bol u ramenu, često s vanjske strane nadlaktice, pogotovo kod obavljanja poslova iznad razine ramena. Uz bolnost je prisutna i slabost ruke. Tijekom kliničkog pregleda postavljena dijagnoza potvrđuje se ultrazvučnim pregledom ili pregledom pomoću magnetske rezonancije ramena. Bolesnici koji nemaju većih poteškoća, a starije su životne dobi ne trebaju operaciju. Njima se savjetuje da izbjegavaju veće opterećenje preko dana te da uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove. Kod svih ostali bolesnika u početku se kreće s fizikalnom terapijom. Ukoliko tegobe perzistiraju, a ovisno o veličini i tipu oštećenja rotatorne manžete, predlažu se različite vrsta operacija. Otvorene metode se koriste kada se radi o masivnoj rupturi rotatorne manšete i kada je nemoguća artroskopska operacija ramena. Poslije operacijski tijek zahtijeva fizikalnu terapiju i traje nekoliko mjeseci. Puno opterećenje ruke se dozvoljava nakon 4-6 mjeseci od operacije.

16 županija

broj 474 / 27. studeni 2012. INFRASTRUKTURNI RADOVI NA PODRUČJU ZABOKA

Dnevnik tate Bena Piše:

Tomislav Benčić

Opet željeznice Iako sam putovanje s željeznicom prorjedil na minimum minimuma ipak i u to malo kaj se s cugom peljam vidim da nekaj grdo ne štima. Prošli tjedan sam bil auto ostavil na servisu jer mi je malo trokiral dok je bil mrzli hjutro. Čim bi se mašina zagrijala delal je normalno. Više-manje. Kak h servisu nisu bili sigurni kaj se točno događa rekli su mi da ga ostavim pri njima da oni hjutro vidiju kaj mu je dok je još mrzli. I normalno da su našli grešku i popravili to. Kabl na svečicama mi je bil u prekidu, i čim su mi zmenili kable ljepo i normalno auto dela. To kaj je bilo s mojim autom zapraf nema veze s tim kaj vam hoču ispričati. Zapraf ima. Jer da mi je bil na raspolaganju ne bi sve to videl kaj sam videl. Valjda več i vrapci na granama znaju da nigdar nema dosta vagona. I da je furt gužva. Ali ni to nije bitno za ovu priču. Tak sam jen dan nakon posla krenul na stanicu na cug. Usput sam prešel h Importane pogledati e ima h onim dučanima gde se igračke prodajeju nekakvih clics kocki. To se Gracii h zadnje vrijeme jako dopada. Svojevremeno su h jednoj dječjoj hrani djelili male pakete toga i tak je to ostalo doma. I Gracia h zadnje vrijeme to ljepo slaže i izrazila je želju da bi ona još toga štela. Pa sam ja ko pravi tata krenul odma videti gde toga ima za kupiti. I h teri god dučan sam došel ne samo da nema tih kocki, nego su me tam bljedo gledeli kaj da sam h najmanju ruku iskal raketu s nuklearnom bojevom glavom. I nakon svega toga prejdem do cuga i sednem si h vagon. I to ne kakaf god. Nego h novoobnovljeni. Prepun tehnike i tehnologije. Pritisneš gumb i vrata se otpreju. Ima klimu. Tera i sad kaj je malo zima puše mrzlo. Uglavnom sednem si i vidim na peronu pokraj cuga četiri (4) konduktera. Dva si sediju na klupici, dva stojiju. Kad dojde neka ženskica do vagona, malo zbunjeno gledi h te novotarije, pritišče nekaj, ali vrata se ne otpiraju. Ovi četiri malo prije spomenuti kondukteri glediju h nju i niti jedan da bi napravi ta dva koraka i pokazal kak se vrata otpiraju. Nego su malo počakali dok je ženska prešla dalje i si 4 se počneju smijati. Nemrem sad tvrditi da su se smijali kaj ženska nije mogla vrata otprijeti, morti je baš h taj čas nešči od njih neki vic ispričal. Pa su se zato podrapali od smijeha.

Radovi na kanalizaciji i sabirnim kanalima ZABOK - Infrastrukturni radovi na području grada Zaboka u punom su jeku. Tako su započeli radovi na izgradnji mješovite kanalizacije u naselju Gubaševu. Vrijednost radova je nešto više od milijun i 16 tisuća kuna, a izvodi ih MBTRANSGRADNJA d.o.o. Oko 70% radova bit će dovršeno u 2012. godini, dok će se ostatak realizirati u 2013. godini. Radove sufinanciraju Hrvatske vode s 90% i Grad Zabok s 10%. Izgradnja kanalizacije preduvjet je da bi se u Gubaševu moglo pristupiti izgradnji nogostupa. U isto se vrijeme u gospodarskoj zoni izvode radovi na izgradnji sabirnog kanala SK-D i SK-D 1 koje izvodi ista tvrtka, MB TRANSGRADNJA d.o.o. Investicija je to 'teška' milijun i 131 tisuću kuna, a u 90-postotnom iznosu financiraju je Hrvatske vode dok 10% financira Grad Zabok. Riječ je o sabirnim kanalima u gospodarskoj zoni, točnije uz Ulicu Trebež (iza Konzuma -prema Dunapacku - SK D1) i kanalu koji ide od glavnog odvodnog kolektora preko parcele Tifona do ispusta ispod pruge Zapre-

radovi na sabirnim kanalima izvode se u gospodarskoj zoni

šić-Zabok-Varaždin (SK 6). Također, započeli su radovi i na izgradnji sabirnog kanala SK6 u gospodarskoj zoni Grada Zaboka. Radove izvodi POLIMONT d.o.o. i Strojni iskoptransport Zajec, a realizirat će se u potpunosti u 2012. godini. Radove, jednako kao i ostala dva spomenuta projekta, sufinanciraju Hrvatske vode s 90% i Grad Zabok s 10%. (M.Šimunić)

izgradnja kanalizacije u gubaševu preduvjet je za izgradnju nogostupa

SUDSTVO Zakone RH treba poštivati, ali Pregračanima ostaje gorak okus

Je li sud za prekršaje šaptom pao ili ipak ostaje u Pregradi Predsjednica Prekršajnog suda u Krapini Mirjana Antunović potvrdila nam je u petak da je odluka Ministarstva pravosuđa o odlasku Stalne službe Prekršajnog suda u Pregradi i dalje na snazi. No, iz drugih izvora saznajemo da možda sve nije gotovo i da bi Prekršajni sud još neko vrijeme ipak mogao ostati u Pregradi Denis Vincek PREGRADA

izložbi su uz posjetitelje prisustvovale i županica, sonja borovčak te nataša bijelić i tajana broz ispred cesi -a.(zl)

Izložba fotografija Zoomirajmo ravnopravnost ZABOK – Prošlog četvrtka svečano otvorena izložba „Zoomirajmo ravnopravnost“, dio projekta Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) pod nazivom „Muškarci i rodna ravnopravnost u Hrvatskoj“.Na izložbi je predstavljeno devetnaest fotografija, odabranih od strane stručnog

žirija za izložbu, koje pokušavaju dati odgovor na pitanje živimo li u društvu u kojem muškarci postaju skloniji podržati rodnu ravnopravnost. Izložbi su uz posjetitelje prisustvovale i županica KZŽ, Sonja Borovčak te Nataša Bijelić i Tajana Broz ispred CESI-a.(zl)

a pitate bilo kojega stanovnika Pregrade, Huma na Sutli ili Desinića, zna li gdje se u Pregradi nalazi Sud za prekršaje, vjerujemo kako bi većina građana točno odgovorila da taj sud stoluje u zgradi bivše obrane. No, baš nitko od Pregračana s kojima smo proteklih dana razgovarali nije znao da se na prste jedne ruke mogu izbrojiti dani koliko će se još sutkinji za prekršaje moći dolaziti na tu lokaciju u Pregradi. Naime, Ministarstvo pravosuđa odlučilo je 11. rujna ove godine da Stalna služba u Pregradi prestaje u tom gradu s radom, spaja se i prelazi u Prekršajni sud u Krapinu, kao matični sud. Pregračani s kojima smo razgovarali iskazali su svoju ogorčenost na gradsku vlast koja, tvrde, građane uopće nije s time upoznala. Ali ne samo to – Pregračani se pitaju zašto se nije pokušalo nešto napraviti da Stalna služba Prekršajnog suda ostane u Pregradi, kako je to, primjerice, od Ministarstva

sud bi trebao preseliti 1. prosinca u krapinu

pravosuđa i zagorskih saborskih zastupnika zatražilo Gradsko vijeće Donje Stubice, o čemu smo pisali. Ako možda i jest, zašto javnost o tome nije transparentno obaviještena? Činjenica je da je Stalna služba Prekršajnog suda i te kako potrebna stanovništvu pregradskoga kraja jer odlazak u Krapinu, bilo autobusom – bilo vlastitim automobilom iziskuje velike troškove. Pregračani se isto tako pitaju zašto sud seli već 1. prosinca u Krapinu kada je, prema Zakonu o područjima i sjedišti-

ma prekršajnih sudova, odnosno Pravilniku o utvrđivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih, tehničkih i drugih uvjeta u sjedištima prekršajnih sudova nastalih spajanjem rok za spajanje s Prekršajnim sudom u Krapini 31. prosinca 2018. godine. – Jasno je i nema dvojbe – zakone Republike Hrvatske treba poštivati, no ostaje dojam da je Prekršajni sud u Pregradi šaptom pao, ili bi možda bolje bilo reći da ga je Grad bez borbe predao – slikovito je to opisao jedan ugledni Pregračanin. Sve u svemu, u petak nam je predsjednica Suda za prekršaje u Krapini Mirjana Antunović potvrdila da je odluka Ministarstva pravosuđa i dalje na snazi. To bi značilo za stranke da do 1. prosinca sve poslove mogu riješiti na staroj adresi Prekršajnog suda u Pregradi, a od toga datuma – isključivo u Krapini u matičnom sudu na Trg dr. Mirka Grmeka 2. No, neslužbeno saznajemo, iz dvaju izvora, da ipak još sve možda nije gotovo te da bi Stalna služba Prekršajnog suda u Pregradi mogla još neko vrijeme ostati.

županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

VRIJEDNA DONACIJA Jean Claude Dumont, predsjednik Društva francuskohrvatskog prijateljstva uručio je Davoru Brliću sredstva prikupljena na 15. danima hrvatske kulture

Francuzi darovali više od 3 tisuće eura Udruzi invalida Zlatar

Kruno Pavlina

Maja Šimunić ZABOK

Zelenoj je dvorani, u sklopu koordinacije udruga osoba s invaliditetom, održano svečano uručenje financijskih sredstava Udruzi invalida Zlatar koje je prikupilo Društvo francusko-hrvatskog prijateljstva. Ček je predsjedniku Udruge invalida Zlatar, Davoru Brliću predao Jean Claude Dumont, član skupštine regije L'Aisne, gradonačelnik grada Coucy le Chateua te predsjednik Društva francusko-hrvatskog prijateljstva. –Zadovoljstvo mi je predati ček od 3060 eura koje smo skupili za vrijeme 15. dana hrvatske kulture u Coucy le Chateuu. Želim zahvaliti svima koji su pomogli u realizaciji dana hrvatske kulture koji su na devet koncerata prikazali prekrasan program te tako promicali hrvatsku kulturu – naglasio je Dumont. Posebno se zahvalio županici Sonji Borovčak, ali i KUD-u Sloga iz Velikog Trgovišća te KUD-u Laz iz Laza Bistričkog koji su gostovali u Francuskoj. -Suradnja Krapinsko-zagorske županije s pokrajinom L'Aisne odvija se na kulturnom, umjetničkom i turističkom planu, a posebno smo zahvalni g ospodinu Dumontu na njegovom doprinosu i humanitarnim ak-

jean claude dumont, u društvu nikole capara i županice sonje borovčak uručio je ček predsjedniku udruge invalida

Brlić: Iznenađeni smo ovom donacijom i na njoj se od srca zahvaljujemo. Naravno, iskoristit ćemo je za unaprjeđenje svojeg programa prijevoza osoba s invaliditetom davor brlić, predsjednik udruge invalida zlatar

cijama u ratno doba – istaknula je županica. Pri samom uručenju čeka, Nikola Capar, predsjednik Društva hrvatsko-francuskog prijateljstva Udruzi invalida Zlatar uručio je i darovnicu. –Iznena-

đeni smo ovom donacijom i na njoj se od srca zahvaljujemo. Naravno, iskoristit ćemo je za unaprjeđenje svojeg programa prijevoza osoba s invaliditetom – rekao je Davor Brlić dodavši kako je prijevoz osoba s invaliditetom velik problem jer ne postoji nijedan prijevoznik koji se time bavi već to obavlja upravo Udruga invalida Zlatar. Osim

problema prijevoza, Brlić je naglasio kako je veliki problem i zapošljavanje osoba s invaliditetom no kako će udruga pokušati poraditi i na tom planu. Inače, 3.prosinca obilježava se Međunarodni dan osoba s invaliditetom pa je ovo uručenje čeka svojevrstan poklon zlatarskoj udruzi pred obilježavanje tog datuma.

Radoboj ponosno nosi ime ''Općina prijatelj djece'' ZAGREB - U zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici održano je svečano proglašenje novih gradova i općina prijatelja djece. Među njima našla se i općina Radoboj koja se u aktivnosti uključila krajem 2009. godine te je nakon nepune 3 godine zadovoljila zahtjevne kriterije koje pred jedinice lokalne samouprave postavlja Savez društava Naša djeca Hrvatske. Ovo priznanje zapravo nikome tko poznaje volju i energiju općinskog načelnika Anđelka Topolovca ne predstavlja iznenađenje. Dapače, njegova fokusiranost na ravnomjerni razvoj svih naselja u općini, a da se pritom posebna pažnja pruži mogućnosti razvoja svakog djeteta u zdrave i obrazovane pojedince je sada nagrađena. Tijekom posljednjih nekoliko godina na području općine gotovo su sva na-

da bi postala općina prijatelj djece, radoboj je pokrenuo mnoge aktivnosti

selja dobila posebna mjesta sa igralima, sagrađena su i nogometna te košarkaška igrališta, a ove godine je u naselju Bregi Radobojski otvorena i obnovljena Stara hiža u kojoj je velik prostor osiguran za druženje mladih i njihove sportske, kulturne i obrazovne aktiv-

nosti. Za sigurnost djece u prometu najvažnije je projekt ove godine izgradnja oko 700 metara novih nogostupa te se sa radovima koji će se obaviti slijedeće godine očekuje završetak kompletne mreže nogostupa uz prometne županijske ceste na području općine. Načel-

nik se zahvalio djelatnicama Jedinstvenog upravnog odjela na velikom poslu koji su odradile te je uz to naglasio kako je ovo priznanje zapravo obveza za intenzivan nastavak djelovanja na zacrtanim smjernicama, a posebna zahvala je upućena OŠ Side Košutić i učiteljici Sanji Dunaj. Načelnik Topolovec čestitao je i prijateljskoj općini Stubičke Toplice i načelniku Vladimiru Bosnaru. Još je jednom uputio zahvalu Krapinsko-zagorskoj županiji i obnašateljici dužnosti župana Sonji Borovčak na financijskoj i svoj drugoj podršci koju ona pruža Radoboju i Radobojcima. Ovim priznanjem su općine Radoboj i Stubičke Toplice postale prve općine u Krapinsko-zagorskoj županiji koje ponosno nose ime „Općina prijatelj djece“. (zl)

šumska cesta bit će dužine 3, 8 km i široka 4 m

UREĐENJE PROMETNICE

Šumska cesta spajat će Radoboj i Jesenje RADOBOJ – Počeli su radovi na uređenju šumske ceste Križanje za Donje i Gornje Kamenečke zaobilazeći Sekolje do odvojka 2C. Nakon dogovora o potrebi izgradnje predmetne ceste, stručne službe Hrvatskih šuma obišle su u više navrata lokaciju ceste, te izvršile ucrtavanje trase buduće ceste. Pri tome se vodilo računa da cesta najvećim dijelom prolazi po postojećem šumskom putu. Na jednom dijelu ceste zbog prevelikog uspona bilo je potrebno promijeniti postojeću trasu puta. S obzirom da je u općini Gornje Jesenje uređena šumska cesta koja se nadovezuje na cestu Križanje za Donje i Gornje Kamenečke zaobilazeći Sekolje do odvojka 2C radovi su počeli od postojeće šumske ceste, te je do sada napravljeno oko 2,5

kilometara ceste. Ukupna dužina ceste iznosit će 3,8 kilometara, dok će ista biti široka 4 metra. Nakon završenih zemljanih radova izvršit će se nasipavanje ceste kamenim materijalom, te će biti izgrađeni potrebni propusti za odvodnju oborinskih voda.Uređena prometnica spajati će općine Radoboj i Jesenje, a biti će važna i kao protupožarna cesta, te će otvoriti planinu Strahinjčicu sa sjeverna strane. Bit će i od velike važnosti za vlasnike šuma na tom području.Općina Radoboj i Udruga privatnih šumovlasnika zahvaljuju svim posjednicima šuma uz predmetnu cestu na njihovom razumijevanju, što su prepoznali potrebu za izgradnjom ceste, jer su prometnice oduvijek spajale ljude i mjesta, a ova šumska cesta je najbolji primjer za to. (zl)

Objavljen natječaj za Recital "Željka Boc 2013." MARIJA BISTRICA- Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica objavila je natječaj za Recital ljubavne poezije ''Željka Boc 2013''. Recital, koji će se po 10. put održati na Valentinovo 14. veljače 2013. godine. Recital nosi ime po pjesnikinji, te urednici i voditeljici Radija Marija Bistrica Željki Boc, koja je tragično stradala u prometnoj nesreći 29. studenog 2002. godine. Sudjelovati mogu autori koji pošalju najviše pet, do sada neobjavljenih pjesama, na standardnom jeziku, isključivo ljubavne tematike. Pjesme moraju biti prepisane strojem u 5 primjeraka i označene istom šifrom. Uz pjesme treba poslati zatvorenu omotnicu u kojoj se nalazi ime i prezime autora, broj telefona, adresa i šifra kojom su pjesme označene. Pjesme treba poslati i u elektronskom obliku, na CD-u ili DVD-u. Najuspješniji radovi, koje će izabrati Stručni ocjenjivački sud, bit će javno izvedeni na večeri 10. Recitala, na Valentinovo, 14. veljače 2013. godine. Natječaj je otvoren do 6. siječnja 2013. godine, a pjesme se šalju na adresu: Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, p.p. 25 49 246 Marija Bistrica, s naznakom ''za Recital Željka Boc''. Pjesme poslane na natječaj se ne vraćaju, a rezultati Natječaja biti će poznati početkom veljače. Natječaj se svake godine objavljuje na rođendan Željke Boc, 21. studenog. (Elvis Lacković) recital ljubavne poezije održat će se 14. veljače 2013.

18 županija

broj 474 / 27. studeni 2012. POLA STOLJEĆA U VATROGASTVU

Iz bakine pučke bilježnice

Vatrogasci na 75. rođendanu dimnjačara Miška

P iš e :

Zoran Gregurek

Biti lenjuga je velika tuga

raspelo će biti postavljeno na vidikovcu

judi na selu, kao i drugdje, oduvijek su se dijelili na marljive, one malo manje radišne i ljenčine. Što je o ovim zadnjima znala govoriti naša hraščinska baka Ivka „ Biti lenjuga je osebina gruba. Tuo nek bu siem jasne. Če si lijien, se ti propada, kak pri hiži, tak i na poslu, vu ljubavi i gde got očeš. Imaš tak dobrieh ljudi kak buožjih volekof kaj ti budu i krvi dali če treba, a niš nemaju jer su lijieni da se smrdiju. Jaj, Buog me toga oslobodi „, govorila je baka. A što je zapravo lijenost? „ Tuo ti je gda duojde boelst vu gorice, a tebi se neda iti špricat jer ti baš te popuoldan dojdeju prijetelji na kartanje i gemište. Onda ti je slabeši ruod i branje. A gda branje duojde, ti čakaš da si pobereju i da ti moreju duojti f pomoč jer ti i tvoja družina nemrete sami pobrati jer vam se tuo neda. Je, ali več ti onda puol tiči poijeju. Gda si lijien, onda ti se neda ni vjutre diči, nek zmisliš da si betežen i nejdeš na posel vu poduzeče ili kam več ideš. Če si lijien, traga ti se iti vun navečer da vidiš kakvu fajnu pucu i onda nazadnje ostaneš stari dečke. Viš kak je biti lenjuga – velika tuga „, tvrdila je starica. Kako možemo pomoći ljenčinama, kako ih potaknuti da se pokrenu ? „ Je, same lijiepa riječ otpira i najtežeša vrata. Niš s silu, z špotom i z grubiem nastupom neš postigel. Tuo zabi. Čoveku na lijiepi način treba dopovedati da tuo kaj dijiela, bolje reči tuo kaj ne dijiela (smijeh), je veliki grijieh. Treba mu restumačiti če bu takof ili takva ostal, da mu nema života, da bu mu se propale pri hiži, da bu mu se i familija restepla če bu nemaren i če ne skrben. Ake ej čovek ili baba na mestu, bu se zbistril i bu se trgnul. Če mu je se jene, onda je pak se badava. Takvomu je onda teške pomoči jer sam zove lošu sudbinu“, rekla je baka koja je bila poznata po tome da je uvijek prva u obitelji ustajala i zadnja lijegala u krevet.

U čast Marijana Gajšaka niknut će spomenik KLANJEC - Odbor za obilježavanje 70. obljetnice rođenja i 20. obljetnice smrti klanječkog velikana, isusovca i umjetnika Marijana Gajšaka sastao se na svojoj 5. sjednici u vijećnici Grada Klanjca. Nazočili su Antun Trstenjak, prijatelj i biograf pokojnog Gajšaka, Snježane Pintarić, direktorice Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Petra Babića iz „Laterna projekt“ d.o.o., Gajšakova sestrična Branke Tončić Golubić, te ostalih članova odbora iz Matice hrvatske, ogranak u Klanjcu, Marijan Pleško, Katica Milčić, Slavko Zamuda i čelnika ogranka Nikola Filko. Potonji je nazočne upoznao s dosadašnjiom realizacijonm programa obilježavanja spomenutih jubileja. Filko je istaknuo da se prikupljaju sredstava za realizaciju projekta 'Veliko raspelo Marijana Gajšaka' koje će biti postavljeno na vidikovcu i kao svjetionik dominirati nad klanječkim krajem. Uz namjen-

ska sredstva grada i županije, u akciju se uključilo i 126 građana te pojedine pravne osobe, ukupno je prikupljeno oko 40.000 kuna. Imovinsko-pravni odnosi su riješeni, a očekuje se ishodovanje lokacijske te potom građevinske dozvole za postavljanje spomenika. Akcija se nastavlja jer samo za odlijevanje velikog križa, inače remek-djela Marijana Gajšaka, trebat će „Ljevaonici Ujević“ platiti oko 70.000 kuna, te se očekuju i namjenska sredstva Ministarstva kulture, Grada Klanjca i Županije u 2013. godini. Dogovoreno je da se 20. obljetnica smrti istaknutog Klanjčana Gajšaka održi u nedjelju 3. veljače 2013. godine uz svetu misu u klanječkoj župnoj crkvi a zaključi prigodnim programom. Slavlje vezano za otkrivanje spomenika uz 70. godišnjicu rođenja kipara i slikara Gajšaka priredit će se 18. kolovoza 2014. u organizaciji Matice hrvatske ogranak Klanjec i Grada Klanajca. (Ivo Šućur)

REPUBLIKA HRVATSKA KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA GRAD ZABOK Grad Zabok na temelju članka 44. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ broj 86/12.)

PO Z IVA - vlasnike/investitore nezakonito izgrađenih zgrada da do 30. lipnja 2013. godine podnesu zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinskozagorske županije u Zaboku, Kumrovečka 6, - vlasnike/investitore nezakonito izgrađenih zgrada za koje je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje do stupanja na snagu zakona da do 31. prosinca 2012. godine podnesu zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije u Zaboku, Kumrovečka 6. Uz zahtjev stranka treba priložiti dokumentaciju u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Dodatna pojašnjenja i informacije mogu se dobiti: u Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko-zagorske županije u Zaboku, Kumrovečka 6 ili na broj telefona: 049/223-533 (centrala). GRAD ZABOK

Dekor tvornica rasvjete d.o.o. Zabok , Ulica K.Š.Gjalskog 27/I , oib 03198128187 prodaje nekretninu (1/1) upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Krapini , Zemljišnoknjižni odjel u Pregradi k.č.br. 91/1, z.k.ul.2410, k.o. Pregrada , u naravi : industrijska zgrada i industrijsko dvorište, površine 416 čhv , locirana u Pregradi, Obrtnička ul. 4. U industrijskoj zgradi koja je predmet prodaje izgrađenoj i s uporabnom dozvolom izdanoj 1986.godine nalazi se: a) pogon za proizvodnju b) kat iznad pogona koji može služiti kao skladište, c) stubište, d) kancelarijski prostor na katu s 4 ureda, e) prostor predviđen za pomoćne prostorije odnosno portu, sanitarni prostor , radnički restoran i sl. Objekt ukupne korisne površine od 1.470 m² nalazi se na vrlo pogodnoj lokaciji i u neposrednoj blizini središta grada Pregrade , uz otvorenu mogućnost prenamjene prostora. Početna cijena je kunska protuvrijednost 750.000,00 € . Prodaja se obavlja načelom viđeno-kupljeno. Prodaja se obavlja neposrednom pogodbom i oglas je otvoren do sklapanja ugovora s kupcem. Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu tvornice, s napomenom “oglas - ne otvarati”. UPRAVA

KRAPINA - Od malo starijih stanovnika Krapine i okolice svako se sjeća dimnjačara Miška koji je svojim dolaskom svima donosio sreću a redovitim čišćenjem dimnjaka čuvao njihovu imovinu. Miško je istovremeno od 1962 i član DVD Krapina. Ovih dana obilježio je svoj 75.-ti rođendan. Delegacija DVD Krapina na čelu s predsjednikom Zoranom Gregurovićem i zamjenikom zapovjednika M. Buzina došla je čestitati rođendan i poželjeti dobro zdravlje i još mnogo ovakvih susreta. Da sve protekne u duhu vremena koja su prošla pobrinula se njegova supruga ispekavši zeljnicu za koju su mnogi čuli ali rijetki imali priliku kušati. Susret u domu Miška Tušeka protekao je u znaku sjećanja na vremena od 1962. kad je postao članom DVD Krapina još u starom spremištu koje se nalazilo u današnjem dvorištu Srednje škole. Bilo je puno aktivnosti i dosta požara na poslovnim i stambenim zgradama. Pamti Mijo veliki požar

mišku je rođendan čestitala delegacija dvd-a krapina

u Bedekovčini pa u Zaboku, Radoboju, Đurmancu i drugim sredinama gdje je zajedno s kolegama sudjelovao u akcijama gašenja i spašavanja. Raduje se što danas kolege imaju potrebnu zaštitnu opremu i tehniku za uspješno gašenje. Njegov požrtvovni rad nije prošao nezapaženo. Primio je Mijo brojna vatrogasna priznanja koja danas podsjećaju na brojne akcije ali daju i želju da zatreba li i sam pomogne u neko od akcija. (B. U.)

Počinje manifestacija Advent u Mariji Bistrici MARIJA BISTRICA - U subotu 1. prosinca, u Mariji Bistrici, drugu godinu zaredom počinje manifestacija ''Advent u Mariji Bistrici'' u organizaciji TZ Općine Marija Bistrica, a pod pokroviteljstvom Krapinsko-zagorske županije, Općine Marija Bistrica i Svetišta MBB-e. U našem najvećem marijanskom svetištu ova će se manifestacija odvijati subotama i nedjeljama u vrijeme došašća, a počinje otvorenjem izložbe ''Bistričke jaslice'' u Medičarnici ''Mahmet'' na središnjem bistričkom trgu, u subotu 1. prosinca u 11.30 sati. Nakon toga uslijedit će dodjela priznanja u manifestaciji bistričke TZe ''Za svakog hodočasnika po jedan cvijet i nastup KUD-a ''Laz''. Nedje-

lja donosi i kazališnu predstavu ''Ufuraj se i pukni'' u Domu kulture u 18 sati, u organizaciji KUMB-a, Kazališta u Mariji Bistrici. Osim brojnih događanja, koja će se nastaviti subotama i nedjeljama, ''Advent u Mariji Bistrici'' je manifestacija zamišljena i kroz adventski sajam na središnjem bistričkom trgu, na kojem su predviđeni dodatni sadržaji, poput radionice izrade božićnih aranžmana i nakita u organizaciji Udruge mladih Marija Bistrica (16.12.), nastupa uličnog violinista i sl. Kao atrakcija ove je godine osigurana i ''šetnja na konju uz pratnju Djeda Mraza'', u sve subote i nedjelje od 13 do 15 sati kod ''Bluesun hotela Kaj''. (Elvis Lacković)

županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

Završen 25. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske

Zabrinjava ih uvođenje fiskalnih blagajni, a raduje smanjenje PDV-a na 10 % Ivo Šućur TUHELJ

EKO Turistička zajednica i Općina Hum na Sutli dodijelile nagrade u akciji Cvjetni Hum 2012.

Mještane načelnik nadario s 1200 lukovica tulipana

avršen je tradicionalni 25. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske, koji je održan u Hotelu WELL**** u Termama Tuhelj. Jedna od glavnih tema bila primjena snižene stope PDV-a od 10% na ugostiteljske usluge turizma. Dan je osvrt i na proteklu sezonu te je izložena strategija razvoja hrvatskog turizma. Ceh ugostitelja podržava Konačni prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, s tim da se primjena Zakona za ugostiteljstvo, odnosno za sve obveznike fiskalizacije odgodi do 1. srpnja 2013. godine, kako bi bilo dovoljno vremena za prilagodbu. I dalje inzistiraju na dosljednoj primjeni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima i kategorizaciji objekta, kao i nastavku suradnje s nadležnim inspekcijama, kako bi se spriječila nelojalna konkurencija neregistriranih subjekata, različitih udruga, seoskih domaćinstava i sličnih koji bez zadovoljavanja potrebnih uvjeta nude kompletnu restoransku ponudu. Temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, traže ukidanje poreza na potrošnju, koji je temeljem Zakona propisan samo za ugostiteljstvo. Dogovoreno je da se sljedeći 26. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika 2013. godine održi u Istarskoj županiji. 25. kongres je završio posebnom gastro izložbom ugostitelja i vinara s područja Krapinsko-zagorske županije u organizaciji Obrtničke komore KZŽ. Sudionici kongresa bili su oduševljeni s gotovo stotinu kulinarskih delicija i preko 50 vrsta izvrsnih zagorskih vina.

nagrađenima je načelnik dodjelio lukovice tulipana

Pred prepunim predvorjem Osnovne škole Viktora Kovačića u Humu na Sutli proglašeni su pobjednici u ekološko-edukativnoj akciji Cvjetni Hum 2012. Organizatori su Turistička zajednica i Općina. Uz ovu prigodu bogat kulturno-umjetnički program pripremili su učenici humske škole Daria Grofelnik na klarinetu i Ema Štih na flauti te Darija Grofelnik, Ema Barić i Laura Bračun koje su recitirale Humski cvejt. Zapažen pljesak pobrali su i članovi zbora i dramske skupine s igrokazom Hrana za tijelo i dušu. Nagrade su dodijeljene u čak 16 kategorija tako da je humski načelnik Zvonko Jutriša morao ozbiljno zasukati rukave kako bi svima uručio priznanja i 1200 lukovica tulipana. Tulipani će u proljeće svojom ljepotom ukrasiti humski kraj. Bal-

gastronomsku ponudu predstavila je i lojzekova hiža

bogat stol imao je i zagi

predstavila se i stara škola

koni i terase: 1. Ljiljana Blažun, 2. Zdenka Kunštek, 3. Josipa Herceg. Najljepša okućnica: 1. Suzana Špiljak, 2. Biserka Debeljak, 3. Anica Miklaužić. Najbolji detalj: 1. Gordana Gajšak, 2. Anđa Pejanović, 3. Katica Auguštin. Kutak za odmor: 1. Stanko Podhraški, 2. Marija i Vesna Završki, 3. Blaženka Miklaužić. Tradicijski vrt: 1. Marina Tepeš, 2. Ružica Petanjko, 3. Božica Kic. Humska okna: 1. Albina Cesarec, 2. Ksenija Jutriša, 3. Brigita Poslilović. Voćnjak: Ana Tepeš. Eko-etno sportski ambijent: ŠKD Dolina Biušek. Pod brajdom: Niveska Križanec. Poslovni objekti: Područna škola Brezno. Sakralni objekti: Josip Drašković. Stambeni objekti: stambena zgrada Hum na Sutli 172. Cvijeće dobrodošlice: Zdenka Stanišić. Trsje: Branko Cesarec. Tradicijske ruže: Mirjana Čoh. Marljiv kao crv: Silva Žerjav.

predstavo se i restoran zaboky

svoje proizvode pokazala je i tvrtka štahan učenici 2.a razreda oš ljudevit gaj krapina u posjeti oš pri specijalnoj bolnici krapinske toplice

MEĐUNARODNI DAN TOLERANCIJE: Mali Krapinčani OŠ Ljudevit Gaj posjetili OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

štand turističke zajednice bio je odlično posjećen

Na temelju članka 26. Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi («Narodne novine» broj 10/97 i 107/07), Upravno vijeće Dječjeg vrtića Bedekovčina, Lj. Gaja 13, Bedekovčina, raspisuje

NATJEČAJ

za popunu radnog mjesta odgojitelja/ice na neodređeno vrijeme -1 izvršitelj UVJETI: Prema Zakonu o predškolskom odgoju i naobrazbi. Uz prijavu potrebno je priložiti: • životopis • preslik domovnice • preslik diplome • potvrdu o položenom stručnom ispitu • uvjerenje o nekažnjavanju. Prijave s potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od osam dana od dana objave natječaja na adresu «Dječji vrtić Bedekovčina, Lj. Gaja 13, 49 221 Bedekovčina, s naznakom «natječaj za odgojitelja/ice». O rezultatu natječaja kandidati će biti pismeno obaviješteni u zakonskom roku. DJEČJI VRTIĆ BEDEKOVČINA

Međusobno upoznavanje kroz igru i zabavu

proizvode je predstavio i eko bobo

INTERSTIL Zivtov trg 10 • ZABOK 00

TORBE veæ od 129 kn KOŽNE RUKAVICE od 5900 kn 00 MODNI DODACI od 19 kn NOVÈANICI od 4900 kn radno vrijeme: pon-pet 9-16h • subotom 9-13h

KRAPINSKE TOPLICE - Dan uoči Međunarodnog dana tolerancije, OŠ pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice ugostila je učenike 2.a razreda OŠ „Ljudevit Gaj“ Krapina. Učenici 2.a razreda iz Krapine uče o različitostima s kojima se čovjek susreće tijekom života, o postojanju ljudi različite boje kože, različitih vjerskih uvjerenja, različite kulture i sl., a tolerancija nije ništa drugo nego neophodna ljudska osobina kao poštivanje tuđih ideja i osobina, onoga što je drugačije od nas, od naših stavova i uvjerenja. Kroz tri različite radionice (senzomotornoj,

glazbenoj i likovno-kreativnoj) učenici su se međusobno upoznali, družili, igrali, stvarali i prije svega zabavljali. Voditelji radionica bili su djelatnici Škole pri Bolnici (defektolozi: S.Belošević, M. Balaško, L.Sever, V. Gverić, T. Komar i D. Miljan) i gosti (učiteljica V. Presečki i stručna suradnica A. Podsečki), s kojima je ostvarena nova suradnja i temelj za daljnja druženja i nove ideje. Učitelji i učenici OŠ pri Bolnici zahvaljuju vrijednim majkama učenika iz Krapine na finim kolačima i ostalim vrijednim poklonima. Vjerujemo kako je susret koristio učenicima obiju škola i da su proveli ugodan dan družeći se sa svojim vršnjacima. (zl)

20 županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

Desetljeće borbe protiv raka dojke KRAPINA - Svake godine 50 žena saznaje da boluje od raka dojke. Polovica od njih do te spoznaje dolazi kada je bolest već u poodmakloj fazi, tjera nas da se i dalje angažiramo u borbi protiv te opak bolesti. Rekla je to, Jasna Buconjić na obilježavanju 10. obljetnice rada krapinske sekcije Foruma protiv raka dojke Europa Donna. Do sada je zahva-

ljujući krapinskoj sekciji Europe donne, uz pomoć mamografa pregledano 750 žena, a od 2007. godine kada je pokrenut projekt besplatnog ultrazvuka, pregledano ih je još 210. Uz to organiziran je niz predavanja na kojima se govori o važnosti ranog otkrivanja, kako ove, tako i drugih bolesti kojima su žene više podložne. (D.K.)

umirovljenici su se zabavljali uz pjesmu i ples

Umirovljenici se znaju zabavljati KRAPINA - Mnogi, koji su mlađi po godinama, ali pitanje kako je s mladošću u srcu, nastoje neku godišnjicu obilježiti što ozbiljnije i mirnije. No kad slave krapinski umirovljenici onda, zbog broja, to mora biti održano u najvećoj krapinskoj dvorani (restoran KTC-a). Nakon protokolarnog dijela slijede glazba i ples. Tako i treba. Svoju tradicija članovi Udruge umirovljenika Krapina nisu prekinuli ni prošle nedjelje kada su obilježavali 65. obljetnicu djelovanja. Kako je rekla predsjednica Zdenka Gri-

lec, ne hvaleći se nego iznoseći podatke, riječ je o jednoj od najaktivnijih udruga na područja Krapinsko-zagorske županije, koja okuplja oko 900 članova. Uspješan dalji rad umirovljenicima, na slavlju su bili i oni iz Jesenja, Radoboja, Đurmanca i Petrovskog, poželjeli su predstavnici Matice umirovljenika Republike Hrvatske, odnosno Krapinskozagorske županije, a s prigodnim programom nastupio je i AKUD Žensko kazalište Gornje Jesenje. (D.K.)

MARIJA BISTRICA - Prošlog je četvrtka u Mariji Bistrici, u vijećnici Općine, održana je primopredaja Lokalne razvojne strategije za 2013. godinu Lokalne akcijske grupe 'Zeleni bregi'. Ovaj LAG osnovan je prije godinu dana, a čini ga 7 jedinica lokalne samouprave, dva grada, Donja Stubica i Oroslavje, te Općine Bedekovčina, Gornja Stubica, Marija Bistrica, Stubičke Toplice i Zlatar Bistrica. Svjesni teških gospodarsko-ekonomskih problema prisutnih u svim sferama života i rada spomenute JLS odlučile se ujediniti iskustva i znanje kako bi ovo jedinstveno područje i potencijale koji postoje u gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu, ali i u bogatoj tradiciji i kulturno-povijesnoj baštini, kroz ovaj strateški dokument ujedinili u jedinstvenu cjelinu usmjerenu boljem i bržem razvoju ovog prostora. Zajednički cilj je stvaranje uvjeta za konkurentnim razvojem poljoprivrede, poduzetniš-

Akcija 'Pomozimo Svetom Nikoli' STUBIČKE TOPLICE SDP Stubičke Toplice u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Donja Stubica organizira akciju sakupljanja igračaka za djecu. Novac i odjeća ovog se puta ne skupljaju, već samo igračke za koje se moli da ne budu oštećene. Pozivaju se svi da se pridruže ovoj akciji 1.prosinca u vremenu od 9 do 12 sati ispred Supermarketa u Stubičkim Toplicama. (zl)

Osnovan ŽO Zajednice utemeljitelja HDZ-a

Tajanstvena Gotika u Velikom Taboru DESINIĆ - U petak 30. studenog u 18 sati održat će se u Dvoru Veliki Tabor izložba pod nazivom 'Tajanstvena Gotika'. Svi koje zanima razdoblje gotike mogu posjetiti izložbu koja će prikazati sve čari tog povijesnog razdoblja. (zl)

Prošle nedjelje konstituiran je Županijski odbor Zajednice utemeljitelja HDZ-a „ dr Franjo Tuđman“ KZŽ. Utemeljitelji su članovi HDZ-a koji su pristupili Hrvatskoj demokratskoj zajednici prije 20. travnja 1990.god. Za predsjednika ŽO zajednice kluba utemeljitelja HDZ-a „dr. Franjo Tuđman“ KZŽ izabran je Dragutin Bračun. Predsjednik zajednice bio je saborski zastupnik u mandatu 1997.2001.god. i predsjednik ŽO HDZ Krapinsko zagorske županije u dva mandata (1996.2000.god.) (zl)

sudionici sastanka primopredaje razvojne strategije

tva, turizma i stvaranja uvjete za nova ulaganja i razvoj koji ce biti usmjereni prema podizanju kvalitete života stanovnika, vodeći računa o zaštiti jedinstvene i prepoznatljive prirode i kulturno-povijesne baštine. Samoj primopredaji nazočili su svi čelnici JLS-e, gradonačelnici Donje Stubi-

ce Juraj Srebačić i Oroslavja Ivan Tuđa, te načelnici Bedekovčine Rajko Vidiček, Gornje Stubice Željko Lisak, Marije Bistrice Stjepan Muhek, Stubičkih Toplica Dragutin Bosnar i Zlatar Bistrice Žarko Miholić. Dokument koji je važan za 2013. godinu, a nakon ulaska u EU izradit će se no-

vi za razdoblje do 2020., predsjedniku LAG-a ''Zeleni bregi'' Stjepanu Muheku predala je voditeljica Odjela za regionalni razvoj i prekograničnu suradnju u ZARI, Karolina Barilar, uz koju su ZARU na ovom događaju predstavljali i Helena Matuša i Ivan Šmid. (Elvis Lacković)

Za novu predsjednicu logopedskog društva KZŽ izabrana Ana Gorup Hršak KRAPINA - U utorak, 20. studenog održana je izborna skupština Podružnice Hrvatskog logopedskog društva KZŽ. Na skupštini je izabrano novo vodstvo podružnice. Za predsjednicu je izabrana Ana Gorup Hršak, prof. (SB Krapinske Toplice/Dom zdravlja KZŽ), za zamjenicu Mirjana Biškup-Čičko, prof. (OB Zabok) te za tajnicu Tamara Miletić Damjanović, prof. (Društvo Naša Djeca Zabok). Podružnica logopeda KZŽ-e djeluje od 2008. te okuplja 23 člana. Cilj je Podružnice promicanje logopedske djelatnosti te osvještavanje okoline o problematici poremećaja komunikacije, jezika, govora i glasa svih dobnih skupina. Tijekom ove akademske godine planira se nekoliko predavanja i radionica za logopede, ali i za kolege iz srodnih zanimanja s kojima logopedi surađuju. Svake se godine u ožujku obilježava Europski dan logopedije kada logopedi, već tradicionalno, otvaraju svoja vrata i tele-

Kruno Pavlina

jasna buconjić istaknula je kako svake godine 50 žena sazna da boluje od raka

Elvis Lacković

Lokalna razvojna strategija LAG-a ''Zeleni bregi''

logopedica mirjana biškup čičko u radu s djecom

fone u svim logopedskim kabinetima. U KZŽ-u logopedi su zaposleni u SB za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, SB za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice i OB Zabok, u ispostavama Doma zdravlja KZŽ-e u Donjoj Stubici, Oroslavju i Mariji Bistrici, osnovnim školama u Zlatar Bistrici i Loboru te Maču i Budinščini, u udruzi Društvo Naša djeca Zabok i u Centru za odgoj i obrazovanje Zajezda. Potreba za logopedskim

tretmanom je velika što potvrđuju liste čekanja u ustanovama gdje logopedi rade. Županija i neke jedinice lokalne samouprave (Zabok, Donja Stubica, Oroslavje, Stubičke Toplice, Gornja Stubica i Marija Bistrica) prepoznale su važnost i potrebu pružanja logopedske usluge i njenu dostupnost u mjestu stanovanja korisnika što može poslužiti kao dobar model za ostale gradove i općine Krapinsko-zagorske županije. (zl)

županija

broj 474 / 27. studeni 2012.

poljoprivreda

prisutne je oduševila izvedena glazba

SAVJETI NAŠIH AGRONOMA Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

Pjesnička jesen oduševila goste KRAPINSKE TOPLICE- U Toplice Hotelu u održana je literarno-glazbena večer pod nazivom Pjesnička jesen. Ovo kulturno događanje organizirali su Manjinska ženska udruga Terem, Općinska knjižnica Krapinske Toplice i Toplice Hotel. Na programu su bile

  

pjesme poznatih ruskih, azerbajdžanskih, kazaških i hrvatskih pjesnika te atraktivne glazbene i plesne točke. Elena Ciglenjak i Dečki iz Pregrade oduševili su posjetitelje svojom izvedbom poznatih ruskih pjesama: Oči crne, Podmoskovske večeri i Kalinka. Po

završetku programa posjetitelji su mogli razgledati izložbu ručnih radova članica manjinske ženske udruge Terem i kušati specijalitete tradicionalne ruske kuhinje. Literarno-glazbenu večer u Toplice Hotelu svojom su nazočnošću uveličali i brojni ugledni gosti. (zl)

+385 49 382 333 +385 49 382 300 www.strazaplastika.hr

Nosiljke za kolinje

NOSILJKA 100 l 900x550x380 mm/100 l

EURO NOSILJKE

VIŠENAMJENSKE NOSILJKE

600x400x300 mm/60 l 600x400x200 mm/32 l

600x400x200 mm/40 l

600x400x125 mm/25 l

600x400x300 mm/48 l

ŠIROKI ASORTIMAN PROIZVODA ZA MESNU INDUSTRIJU

Rak vinove loze I

ako rak vinove loze nije čest u hrvatskim vinogorjima radi se o bolesti koja je poznata preko 150 godina. Kod nas se ova bolest javlja povremeno i uglavnom ne predstavlja ekonomski značajan problem u uzgoju vinove loze. Najveći problem ova bolest predstavlja u područjima sa dugim i hladnim zimama i jakim mrazevima. Niske temperature i mrazevi tijekom zime dovode do povrede biljnog tkiva kroz koje patogen prodire. Uzročnik ove bolesti je bakterija Agrobacterium tumefaciens koja napada više od 2000 biljnih vrsta (voćke, šumsko drveće, ukrasno bilje i dr.). Tipični je parazit rana, pa njegovoj pojavi pogoduju negativne zimske temperature, kasni proljetni mrazevi, zimska rezidba, tuča, oštećenja od mehaničke obrade vinograda, napada nekih štetnika i sl. Bakterija na mjestu infekcije uzrokuje nekontrolirano umnažanje stanica biljke domaćina, a bolest je ime dobila po tumorskim izraslinama. Premda su izrasline često vidljive samo lokalno na pojedinim organima, bakterija sistemično inficira cijelu biljku jer se prenosi biljnim sokovima od korijena prema vrhu biljke. Za razliku od drugih drvenastih domaćina kod kojih se izrasline javljaju

pretežno u zoni korijenova vrata ili glavnom korijenu, kod vinove loze zadebljanja uglavnom nalazimo na nadzemnim organima - na stablu trsa, krakovima, lucnjevima, na mjestu cijepa podloge i plemke, a vrlo rijetko na korijenu. Oblik tumora je loptast ili izdužen, ali se duž krakova ili lucnjeva brojni tumorčići mogu spajati. U početku su patogene izrasline malene, mekane i blijedožute do svijetlosmeđe boje, a kako se javljaju na ranama, teško ih je razlikovati od kalusa. Za razliku od kalusa tumori rastu brže, pa najveći obično dostižu do 10 cm u promjeru. Starenjem postupno postaju tamnosmeđe boje, odrvene, a površina postaje hrapavom. Tijekom zime tumorske izrasline se raspadaju, a bakterija dospijeva u tlo. U proljeće se na istom mjestu razviju sekundarne izrasline, brojnije su i manjeg promjera, a mogu se proširiti duž kraka na više desetaka centimetara. Razvoj izraslina napadnutoj lozi oduzima dosta vode i hranjivih tvari, zbog čega takav trs oslabi (mladice slabo napreduju, lišće tijekom ljeta mijenja boju), skraćuje se životni vijek te na kraju propada. Na poja-

Iz ponude izdvajamo:

vu i širenje ove bolesti, osim klimatskih čimbenika, bitno utječu zdravstvena ispravnost podloga, kakvoća i higijena pri cijepljenju, odnosno brzina i kakvoća srašćivanja spojnog mjesta. Osjetljivije su sorte vinove loze na tumor rajnski rizling, sauvignon, muškat hamburg, merlot i dr. Nema dovoljno učinkovitih kurativnih ili eradikativnih mjera primjene kemijskih sredstva za zaštitu vinograda protiv bakterijskog tumora. Najvažnije je saditi zdravi sadni materijal. Pri izboru površine za sadnju vinograda treba izabrati parcelu koja nije podložna negativnim niskim temperaturama. Na rizične položaje treba birati manje osjetljive sorte cijepljene na vrlo otporne podloge. Uravnoteženom mineralnom i organskom gnojidbom potrebno je smanjiti osjetljivost biljaka na napad bolesti. Ako se pregledom vinograda primijete opisani znakovi bolesti, potrebno ih je rezidbom odstraniti, ukloniti iz vinograda i spaliti. Reže se što je moguće dalje od oboljelog mjesta. Neposredno nakon takve rezidbe važno je alat (škare, pila ili nož) obvezno dezinficirati u 96%-tnom alkoholu.

Sadnica kruške Sumpovin 1 L 1 Hortyflor-organsko gnojivo 25kg

29,99 kn 2,99 kn 59,99 kn

22 vodič

broj 474 / 27. studeni 2012.

vodič

U nedjelju počinje "Advent u Zagorju" Već tradicionalno županijska manifestacija "Advent u Zagorju" i ove godine počinje u Humu na Sutli u nedjelju, 2. prosinca. Prigodni kulturno-umjetnički program počinje u 17 sati u kinodvorani u Humu na Sutli, a

krapina

županica Sonja Borovčak zapalit će prvu adventsku svijeću. Ulaznica je 25 kuna, a priredba je humanitarnoga karaktera jer sav prihod ide za operaciju očiju jednog mladića. (D. V.)

gornja stubica

imendani Studeni

Gastro patrola restoran

Maxxx, Roses designer outlet

Restoran Maxxx, prostrani restoran koji se nalazi u Roses Designer Outletu. Restoran ima stotinjak sjedećih mjesta koji se prostorno nadovezuje na dječju igraonicu. Maxxx Vam nudi izbor gotovih jela, vikend ručkove za cijelu obitelj, domaća jela, jela s roštilja, pizze te jela prilagođena djeci. • Dnevna ponuda gableca • Organiziranje proslava • Catering • Dječji rođendani Maxxximalno velike porcije po Maxxximalno niskim cijenama Vrankovec 1, Sv. Križ Začretje, Tel: 385 49 227 002, Fax: 385 49 227 055, Gsm: 385 99 7383 300 e-mail: davor.kalas@maxxx-worldwide.com

muzej krapinskih neandertalaca 049 371 491 www.mhz.hr radno vrijeme Od 2. studenog do kraja veljače: 9 – 17 sati, zadnji ulaz u muzej - u 16 sati (vikendom) Ožujak i listopad Od 9 – 18 sati (zadnji ulazak u 17 sati) u tjednu i vikendom Ponedjeljkom, 1. siječnja, na Uskrs, 1. studenog, 25. i 26. prosinca

muzej seljačkih buna 049 587 881 suvenirnica: 049 587 889 radno vrijeme Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan od 9 - 17 h Zatvoreno: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinac

klanjec

sv. križ začretje galerija antuna augustinčića 049 550 343

STARA ŠKOLA Mirkovec 16, Sv. Križ Začretje T: +385 (0)49 228 091 F: +385 (0)49 228 904 E: info@stara-skola.hr www.stara-skola.hr

Provjerite zašto smo jedan od 100 vodećih restorana u Hrvatskoj. ( PRATITE NAS NA FACEBOOKU I NAŠOJ WEB STRANICI )

turizam i ugostiteljstvo

Zelenjak

dvorac začretje 098 171 11 18 mfloegel@pharma.hr Posjet uz prethodnu najavu

radno vrijeme Od 1. listopada do 31. ožujka svaki dan osim ponedjeljka od 9 - 15 sati Zatvoreno: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinca

kumrovec zabok

“Zelenjak” je izletište i mali obiteljski hotel, ugodan objekt primjeren za poslovne susrete, obiteljske ručkove i razne svečanosti među kojima svakako i svadbene svečanosti do 200 osoba s gastro ponudom na temelju sačuvane tradicije zagorske kuhinje.

muzej “staro selo”

Risvica 1, Kumrovec, tel/fax: 049 550 747 www.zelenjak.com

etno zbirka “zagorska hiža” 049 221 308 099 693 87 18 Posjet uz prethodnu najavu

Ljudevita Gaja 4, Tuheljske Toplice 49215, tel:049 203 000, www.terme-tuhelj.hr

pregrada

Posjetite naš dvorac Mihanović gdje smo za Vas pripremili posebnu ponudu laganih jela od povrća. Opustite se i uz cvrkut ptica uživajte na prekrasnoj terasi s pogledom na zagorske brege. tradicijski turizam

Majsecov mlin

Obrtnička 47, 49240 Donja Stubica 049 288 092, 091 7666 234 e-mail: majsecov.mlin@gmail.com

marija bistrica

radno vrijeme Od 1. studenog do kraja veljače svaki dan od 9 – 16 sati. ožujak i listopad Tijekom tjedna Muzej radi od 9 – 16 sati , a vikendom (subota i nedjelja) od 9 -18 sati.

desinić

Tradicijski turizam Majsecov mlin u Donjoj Stubici ambijentalna je vrijednost i ljepota osebujnog zagorskog prostora. Svakodnevno, od 9 do 23 sata, nudimo Vam domaće zagorske specijalitete, jela po narudžbi i jela s roštilja te domaću kapljicu. Tradicijski opg proizvodi, domaća jela, samo su neki od razloga zašto ovo vrijedi posjetiti. Vidimo se u Majsecovom mlinu!

Mise

049 225 830

• ponedjeljak – petak 10:30 i 18:00 sati • subota (u vrijeme hodočašća) 11:00 i 18:00 sati • nedjelja i blagdani 7:30, 9:00, 11:00 i 18:00 sati

muzej grada pregrade “dr. zlatko dragutin tuđina” 049 376 122 radno vrijeme Utorak, četvrtak, petak od 8 do 15 sati; srijeda od 12 do 20 sati; subotom, nedjeljom i praznikom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom zatvoreno.

dvor veliki tabor 049 374 951 Listopad i ožujak: Radnim danom, osim ponedjeljka: 9 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati) Subotom, nedjeljom i praznikom: 9 - 17 sati (zadnji ulaz u muzej u 16 sati) Od 1. studenog do kraja veljače Od 9 - 16 sati (zadnji ulaz u muzej u 15 sati)Zatvoreno: 1. siječanj, na Uskrs, 1. studeni, 25. i 26. prosinac

27.studeni, utorak Maksim, Severin 28.studeni, srijeda Jakov Markijski 29. studeni, četvrtak Svjetlana, Vlasta 30. studeni, petak Sv.Andrija Prosinac

1. prosinac, subota Natalija, Božena 2. prosinac, nedjelja Bibijana, Blanka 3. prosinac, ponedjeljak Sv.Franjo Ksaverski, Klaudije

natalija Natalija je žensko ime, a značenje imena dolazi od latinskog Natalia - rodna; koja se odnosi na rođenje. Od nascor, 3., natus, - roditi. Natalija je dosta često ime, među dvjesto najčešćih ženskih imena u Hrvatskoj, gdje danas živi preko četiri tisuće osoba koje nose ovo ime. Najviše osoba nazvanih Natalija rođeno je sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a najmanje četrdesetih godina prošlog stoljeća. Relativno najveći broj osoba s imenom Natalija slavi rođendan 1. prosinca.

jeste li znali? Jeste li znali da je između 1902. i 1907. godine isti tigar ubio 434 ljudi u Indiji? Jeste li znali da se muškarci smiju češće i dulje od žena? Jeste li znali da je najpopularnije ime za kućnog ljubimca u SAD-u Maks?

vodič

broj 474 / 27. studeni 2012.

pinklec napunili: poklon trgovina bima krapina Magistratska 9, 49 000 Krapina Tel.: 049 300 520 KB d.o.o., Sračinec centrala 042 21 57 77 veleprodaja i maloprodaja www.k-b.hr k-b@k-b.hr torte i kolači "tri užitka" vl. štefica gulija Lug Orehovički 29 Bedekovčina tel. 049 23 85 57 mob. 098 73 64 62 lovita Proizvodnja tjestenine i trgovina vl. Jambrečina Tihomir zagrebacka 2 49 245 Gornja Stubica tel. 049 29 09 03 fax. 049 29 09 04 lovita@email.t-com.hr vinogradarstvo petrovečki Sva su vina nagrađena visokim odličjima na Sajmu vina Bedekovčina Mirkovec 32, Sv. Križ Začretje 49 223 kontakt osoba: tomislav petrovečki e-mail: tomislav. petrovečki@gmail.com 095 90 15 415 opg herceg vl. Radovan Herceg Med i pčelinji proizvodi Veliki Bukovec 27 49 251 Mače 091 53 53 303 poklon galerija varga, zlatar Proizvodnja keramičkih proizvoda i ukrasnih predmeta, nakit, suveniri grada Zlatara i Hrvatskog

medičarna šćuric Podgorje Bistričko 29 49 246 Marija Bistrica tel. 049 469 486 mob. 098 96 65 067

zagorja, svilene marame, šaljivi suveniti i pokloni, satovi, ukrasne stolne svjetiljke, trgovina umjetninama... Trg Slobode 6 Zlatar 49 250 Tel. 049 466 150 radno vrijeme: radnim danom i subotom od 09.00 - 17.00

ZAGORSKI PINKLEC KUPON 6 ime i prezime (vaše ili osobe koju želite razveseliti)

poklon galerija stil zabok proizvodnja i prodaja suvenira radno vrijeme: radni dan od 09.00 - 17.00 subotom od 08.00 - 14.00 M.Gupca 79 Zabok 49 210 tel. 049 22 16 10 mob. 098 96 56 654

opg drempetić vl. Stjepan Drempetić Domaća zimnica Dubrovačka 20 49 240 Donja Stubica 049 28 73 25 099 59 89 647 opg i vinarija micak Proizvodnja i prodaja vina, kušaona vina, agroklimatska stanica vl. Micak Mladen, najbolji hrvatski mladi vinar 2011.g. Hum Bistrički 69/a 49 246 Marija Bistrica 049 46 91 98 098 55 54 15 kruškina duša opg ferek jambrek Gorjani Sutinski 55 49 232 Radoboj 049 34 92 70 091 502 74 09 info@kruskinadusa.com www.kruskinadusa.com

š. Gjalskog � k.49210 zabok

adresa telefon

kupon pošaljite na adresu: zagorski list, k.š.gjalski, 49210 zabok najkasnije do petka 30.2012. dobitnika objavljujemo u zagorskom listu od 4.12.2012.

opg jerončić nedjeljko stevija zeleni prah mljeveno lišće stevije, prodaja (domaći uzgoj) www.stevia-zdravlje.com info@stevija-zdravlje.com mob. 099 520 05 00

Pinklec maloj Lei

izdavač Zagorski list d.o.o. za nakladničku djelatnost tel: 049 50 34 44 fax:049 50 34 45 zagorski-list@zagorski-list.net žiro računi: pbz: 2340009-1110257486 zaba: 2360000-1101708119 oib: 99964711951

Naša nova sezona pinkleca dobila je najmlađu dobitnicu. Riječ je o Lei Đurkan iz Brestovca Orehovičkog. Ona je svoju nagradu podigla u društvu mame i bake. Najviše se razveselila medenjacima kojima će se zasladiti.

opg tatjana pokupec božić www.bio-lavanda.com -suveniri i proizvodi od lavande lavanda@bio-lavanda.com Put Veronike Desiničke 3 Desinić 49 216 mob. 099 84 18 849 kud "kustošija" predsj. Branka Kovačić mob. 091 5629 404 Zagreb

opg šoštarić vl. Vilim Šoštarić Proizvodnja bučinog ulja, pržene i sušene koštice, krem sir sa bučinim uljem, muški sir, zagorska banjica Zagorska 96 a 49 221 Bedekovčina 049 21 35 13 098 96 22 454 vilim.sostaric@kr.t-com.hr

redakcija tel: 049 50 34 44 fax: 049 50 34 45 gsm: 098 982 88 62 redakcija@zagorski-list.net

bioherba d.o.o. www.bioherba.hr - eko uzgoj i prerada povrća i voća info@bioherba.hr Selska ul. 36, Zlatar Bistrica 49 247 mob: 095 94 04 834 mob: 095 94 04 819

glavni urednik Tihomir Borovčak izvršna urednica Mirjana Bašak grafički urednik Nenad Habazin fotoreporteri Krunoslav Pavlina Martin Horvat

tjedna prognoza – Došla nam kasna jesen

direktor marketinga Goran Vrgoč

Pučka izreka tjedna Barbare mraz trajat će cijeli zimski čas

novinari Maja Šimunić Ivo Šućur Tomislav Zrinšćak Tomislav Benčić Drago Kozina Nikola Capar Zoran Gregurek Željko Slunjski Elvis Lacković Denis Vincek

Izlasci i zalasci sunca Tijekom vikenda zahlađenje će stići i u nizinske krajeve pa bi susnježice ili mokrog snijega moglo biti u cijeloj unutrašnjosti. Početak tjedna će donijeti neobično toplo vrijeme uz južinu i sunčana razdoblja. Hoće li početkom prosinca stići zimski uvjeti saznajte u nastavku. U utorak nas očekuje stabilno vrijeme. Nema kiše, bit će suho i djelomično sunčano uz povremeno umjeren, mjestimice i pojačan jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 9°C, a dnevna možda ponegdje dogura i do 18 Celzijevih stupnjeva. Nezdrava toplina mogla bi nam donijeti i glavobolju ili manjak koncentracije, a nekima i lošiji san. U srijedu nastavak toplog vremena uz nepovoljnu biometeorološku situaciju. Izmjenjivat će se sunce i oblaci, ali ipak će tijekom dana oblaka biti sve više. Poslijepodne i do kraja dana moguća je mjestimična kiša. U četvrtak promjenjivo. Nad Europom će se nalaziti prostrano ciklonalno polje s nekoliko manjih središta. U takvim okolnostima u drugoj polovici tjedna čeka nas oblačnije i kišnije vrijeme, a postupno će biti i sve hladnije. Drugu polovicu tjedna obilježit će oblaci i povremena kiša. U četvrtak će možda biti i malo sunca, a kiše ne bi bilo puno. Još uvijek relativno toplo vrijeme. U petak i za vikend prevladavat će oblačno i hladnije vrijeme. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove pa će iz dana u dan temperatura biti sve niža. Do samog kraja tjedna mogli bismo se približiti temperaturi oko nule pa je osim kiše krajem tjedna ponegdje moguća i susnježica ili mokar snijeg. Naravno, snijega bi najprije bilo u višim gorskim predjelima, a tek kasnije u nižem području.

30. 11. 2012. izlazak 07:12 h zalazak 16:12 h

2. 12. 2012. izlazak 07:15 h zalazak 16:11 h

Meteorološka knjižica 26. studenog 1970. god. u Barotu (Guadalupe) u jednoj minuti palo 38 mm oborine 27. studenog 1948. god. počela magla u Londonu koja je trajala neprestance 114 sati, do 1. prosinca 28. – 30. studenog 1993. god. obilan snijeg, u Zagrebu 50 cm, Križevcima 75 cm, a u Bjelovaru čak 79 cm

UTO

Jutro

SRI

C Jutro

6 Podne

ČET

C Podne

PET

7 C Podne

SUB

C Jutro

Jutro

Podne

5 0

NED

C Podne

7 www.crometeo.hr

Jutro

PON

C Jutro

Podne

tisak Tiskara Zagreb Radnička cesta 210 10000 zagreb

0 0

prodaja oglasnog prostora Ana-Marija Očko Kralj tel: 049 22 20 35 049 22 20 95 049 22 22 35 fax: 049 50 00 03 marketing@zagorski-list.net

0 C Podne

utorkom!

24 panorama

panorama

Elvis Lacković

broj 474 / 27. studeni 2012.

udruga hrvatska žena financirala je profesoricu hrvatskog jezika

Dodatna nastava iz h MARIJA BISTRICA-Udruga ''Hrvatska žena'' Marija Bistrica nastavlja sa svojim brojnim aktivnostima. Tako je nedavno nastavljen još jedan zanimljiv projekt. Naime, već prošle godine udruga je pozvala djecu na dodatnu nastavu iz hrvatskog jezika. U pomoć je priskočila i Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, koja je ustupila prostor, a Udruga ''Hrvatska žena''

grad zabok dobio 'Najveća nagrada povelju za naj akciju

Laganini bend već dvanaest godina uspješno djeluje, bilježi

toliko zavoljela pj

ZAGREB -U Starogradskoj vijećnici

Otvorena 'Svjetla vinograda' Lidije Krmpotić

Maja Šimunić ZABOK

povelju je primilo izaslanstvo dječjeg gradskog vijeća: sandra benčić, jan grabrovečki i tajnica dnd-a zabok jasenka borovčak

bok, Dječjeg gradskog vijeća, Grada Zaboka, Volonterskih klubova Gimnazije Antuna Gustava Matoša, Srednje škole Zabok, Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, udruge Mraz, Mreže udruga Zagor, a u akciju su se uključili i brojni građani i donatori. Povelju

je u ime Grada Zaboka primilo izaslanstvo u sastavu Dječjih gradskih vijećnika Sandre Benčić i Jana Grabrovečkog s voditeljicom i tajnicom dnd-a Zabok Jasenkom Borovčak koja je na Savjetovanju i predstavila projekt koji je oduševio sve prisutne. (zl)

ODRŽANA 2. KRAPINSKA PJESNIČKA VEČER

Odlična poetska večer u Barrocku /Marko Poljak

u Zagrebu na sam Dan Konvencije un-a o pravima djeteta održano je godišnje Savjetovanje koordinatora Akcije „Gradovi i općine prijatelji djece“ u organizaciji Središnjeg koordinacijskog odbora Akcije koju vode Savez društava Naša djeca Hrvatske i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju, uz pokroviteljstvo Ureda unicef-a za Hrvatsku. Proglašeni su novi Gradovi i općine – prijatelji djece te se obitelji od 34 Gradova i općina – prijatelja djece ove godine pridružilo još njih šest i to Gradovi Buzet, Grubišno Polje, Labin, Vinkovci te Općine Radoboj i Stubičke Toplice. Dodijeljene su već tradicionalne Pohvale i Povelje Gradovima i Općinama za Naj-akciju koja je provedena u lokalnim sredinama. Grad Zabok dobio je Povelju za Akciju Poboljšajmo parkove u gradu. Akcijom su uređena sva dječja igrališta u gradu Zaboku, a obuhvatila je mnogobrojne aktivnosti koje su provedene u suradnji dnd-a Za-

autorici je ovo četvrta izložba u knjižnici marije bistrice

MARIJA BISTRICA - U Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica otvorena je samostalna izložba unikatne keramike pod nazivom "Svjetla vinograda", autorice Lidije Krmpotić iz Zlatar Bistrice. ''Da se autorica i prostor bistričke knjižnice vole, dokazuje činjenica da je ovo već 4. izložba Lidije Krmpotić u ovom prostoru.'' rekla je ravnateljica knjižnice Mira Pižir. U kratkom glazbenom programu nastupile su učenice Osnovne glazbene škole ''Marija Bistrica'' Tamara Jakopović i Marija Tomorad, a prigodne stihove uz naslov izložbe ''Svjetla vinograda'' kazivala je dr. Zdenka Vajdić. Izložba ostaje otvorena do 20. prosinca, u radnom vremenu Knjižnice, od ponedjeljka do petka od 7 do 17 sati. (Elvis Lacković)

stihove je čitao dario kuhar, uz pomoć miljenka hršaka

KRAPINA- U prepunom Caffe ba-

ru Barrock održana je 2. krapinska pjesnička večer uz potporu Grada Krapine. Pred mnoštvom autora pjesama, ali i gostiju, stihove je interpretirao Dario Kuhar. U četiri bloka izvedeni su radovi Tajane Rusovan, Nevenke Cigrovski, Slavice Sarkotić, Davorke Plukavec, Zorana Čavužića, Slavena Kosovca, Snježane Šoštarko, Tomislava Malarića, Zorana Kelave, Marije Hlebec, Zlatka Maršića, Božene Kos, Miljenka Hršaka i Maje Šimunić. Glazbom je okupljene zabavljao popularni krapinski bend Trnje koji je izvodio kajkavske popevke

izvedene na krapinskom festivali i Krijesnici. Na revijalnom recitalu pročitane su pjesme na kajkavskom narječju i standardnom govoru široke tematike. Bilo je tu ljubavnim, refleksivnih, pejsažnih, ali i mnogo šaljivih i alegoričnih pjesama. Čini se kako je 2. krapinska pjesnička večer bila pun pogodak budući da je prostor Caffe bara Barrock bio pretijesan za sve one koji su željeli uživati u poeziji. Za kraj glazbeno-poetske večeri svi su uglas zapjevali onu poznatu Radekovu skladbu 'Sve počinje v Zagorju' uz poruku: Vidimo se i slijedeće godine. (Marko Poljak)

ZL: Za početak, da predstavimo našim čitateljima Laganini band. Kada je i kako došlo do ideje za okupljanjem? Tko su članovi Laganini banda? Šimunec: Laganini bend osnovan je 2000. godine i od tada djeluje u manje-više istom sastavu. Ideja za osnivanje benda došla je spontano, kada se sastalo pet muzičkih istomišljenika i osnovalo bend. Članovi benda su Zdravko Zorman (klavijature, harmonika, vokal), Miljenko Šimunec (harmonika, klavijature), Ivica Mačković (bubnjevi, glavni vokal), Robert Pereglin (bas gitara, kontrabas, vokal) te Damir Prlić (gitara, vokal). Ovim putem pozdravljamo i sve naše bivše članove. ZL: Biste li mogli izdvojiti neki nastup koji Vam se posebno urezao u sjećanje? Šimunec: Svaki nastup po nečemu ostaje u sjećanju, no posebno nas se dojmio nastup na Tv Jabuki u fio show-u, na Groznici subotnje večeri, na Radio Stubica nastup uživo na akustičnim instrumentima te nastup na Festivalu „Pjesmom do srca“ u Festivalskoj dvorani u Krapini s pjesmom „Moja pjesma“. To je za nas bilo posebno iskustvo. ZL: Vaša pjesma 'Vječni neženja', za koju je snimljen i spot, stekla je iznimnu popularnosti. Jest li očekivali da će postati toliko draga zagorskoj publici? Šimunec: Očekivali smo da će naći svoj put do slušatelja, ali ne u tolikoj mjeri. Popularnosti pjesme puno je pomogao i video spot koji je osmislio i režirao Jadranko Glavačević. Pjesmi je također puno pomogla prisutnost u medijima, lokalnim televizijama te radio postajama. Inače svakom bendu hit pjesma je nagrada za minuli rad i drago nam je da je to publika prepoznala. ZL: Gdje nastupate i kakav repertoar svirate? Šimunec: Nastupamo po svadbama i gažama po Zagorju, Prigorju te Zagrebu. Sviramo pop, rock, strani repertoar, domaće i narodno, turbo-folk ne sviramo. Trebamo naglasiti i tri naše autorske pjesme, Vječni neženja, Moja pjesma, Tuđa žena. Na Štefanje nastupamo na Radio Stubici, Novu godinu čekamo u Disco baru Tunel u Zlataru.

Posebna pogodnost za sve koji u sljedećoj godini namjeravaju uploviti u bračne vode, a žele da im na svadbenoj svečanosti svira Laganini bend i to potvrde do kraja ove godine, dobit će popust od 20%. ZL: Nedavno ste nastupili na festivalu Pjesmom do srca sa skladbom 'Moja pjesma'. Kakve su reakcije ljudi na tu pjesmu? Šimunec: Prerano je govoriti o reakcijama jer se pjesma vrti tek mjesec dana, no prve reakcije su pozitivne. Pjesma je dobra i nadamo se da će publici svidjeti kao Vječni neženja. ZL: Za kraj, kakvi su daljnji planovi Laganini banda za budućnost? Šimunec: Želimo raditi i dalje raditi na kvaliteti svirke na obostrano zadovoljstvo, snimiti još autorskih pjesama te ih objediniti u album. U tijeku su pripreme sni-

panorama

broj 474 / 27. studeni 2012.

hrvatskog jezika

''ufuraj se i pukni'' u mariji bistrici

Marija Bistrica osigurala je profesoricu, koja okuplja zainteresirane učenike oš ''Marija Bistrica'', bilo da se radi o onima kojima nešto teže idu osnove ili pak o onima koji žele dodatna znanja iz hrvatskog jezika. Kako se već prošle godine potvrdilo da je ova ideja pun pogodak, projekt je nastavljen i ove godine, pa se u Knjižnici ponovno na učenju okuplja i po desetak djece. (Elvis Lacković)

eži brojne nastupe, a snimili su i nekoliko autorskih pjesama

nam je što je publika jesmu Vječni neženja'

laganini band uskoro će priključiti i šestog člana

njihova skladba vječni neženja postala je hit u kratkom vremenu

manja spota za pjesmu „Moja pjesma“ koji će biti gotov na proljeće. Također kao novost, u bend uvodimo šestog člana. Posebna pogodnost za sve koji u sljedećoj godini namjeravaju uploviti u bračne vode, a žele da im na svadbenoj svečanosti svira Laganini bend i to potvrde do kraja ove godine, dobit će popust od 20%. Zato ako dečki još uvijek dvoje da zaprose svoje djevojke, ovo je idealna prigoda da svojim partnericama ostvare snove, a s nama će i uštedjeti. Naš kontakt je laganini-band@net.hr ili broj telefona 091/112-0226.

šimunec: Želimo raditi i dalje raditi na kvaliteti svirke na obostrano zadovoljstvo, snimiti još autorskih pjesama te ih objediniti u album. U tijeku su pripreme snimanja spota za pjesmu „Moja pjesma“ koji će biti gotov na proljeće. Također kao novost, u bend uvodimo šestog člana.

MARIJA BISTRICA- Kazališna godina u Mariji Bistrici završit će predstavom ''Kerekeš teatra'', komedijom ''Ufuraj se i pukni''. Predstava je to o jednoj generaciji oblikovanoj od devedesetih do danas, sa svim obilnim kontroverzama i dilemama kao i problemima malog čovjeka, ispunjena vedrinom, iskrenosti i željom povezanom upisom na glumu. Tekst i režija Ljubomir Kerekeš. Igraju: Jan Kerekeš, Zoran Pribičević i Ljubomir Kerekeš. Pretprodaja ulaznica po cijeni od 50 kn u Knjižnici Marija Bistrica, Caffe bar-u ''Dioniz'' i Art Galeriji ''Ptiček'' na Trgu u Mariji Bistrici, ili na dan predstave na ulazu u Dom kulture. (E.Lacković)

'Kaj' u Zagrebu ima budućnost ZAGREB- Iz godine u godinu, Festival kajkavske lirike i glazbe „Kaj Kustošija“ u Zagrebu odupire se zatiranju svega onoga što je urezano u sjećanje mnogih, koji su prije par desetljeća na kajkavskom jezičnom govornom području ostavili svoju mladost. Ipak, kako je živa riječ jedino mjerilo njene vrijednosti i Festival kajkavske lirike i glazbe „Kaj Kustošija“ uz sve nedaće i preduvjete da se marginalizira njegova potreba održavanja, Zagrebu poklanja jedan od dokaza da kaj uz pomoć ovog Festivala u Zagrebu ima svoju vjernu publiku, dakle, ima budućnost. Iz godine u godinu stvaralaštvo Festivala donosi neka stara i neka nova pjesnička imena, a ove godine posebno su se istaknuli pjesnici Đurđa Lovrenčić iz Sv. Križa Začretje, Mladenka Crneković iz Zaprešića i Ivan Šoić Maleni iz Vrboske, koji su od medijskog pokrovite-

gost večeri bio je rajko suhodolčan

lja, tjednika Zagorki list dobili vrijednu nagradu. Rajko Suhodolčan u nekoliko je glazbenih brojeva podigao ljestvicu samom Festivalu, a interpretatorskom dvojcu Evi Kreber Pille i glumcu Zvonku Novoselu nije ostalo drugo nego da ispune očekivanja autora i publici vjerodostojno prenesu poruku uobličenu u stihove. Od ostalih izvođa-

ča u dvorani Centra za kulturu i film „August Cesarec“ na Festivalu kajkavske lirike i glazbe „Kaj Kustošija“ svojim su se nastupom svakako isticali KUD „Matija Gubec“, HSPD „Sljeme“ i domaćini KUD „Kustošija“- uz pratnju tamburaša. Trajna vrijednost Festivala ostat će zapisana u zborniku „Kaj u Kustošiji“ – 2012.g.(E.K.Pille)

26 panorama

broj 474 / 27. studeni 2012. Pepi veseli petra i fio

gosti kod fije bila je obitelj gulija iz obrta tri užitka

VELIKI JUBILEJ Barica i Božidar Nadilo prošlog su vikenda proslavili 60. godišnjicu braka

'GODINE BRAKA ISPUNILA JE LJUBAV, ALI I POŠTOVANJE I OPRAŠTANJE' Martin Horvat

Drago Kozina

glazbeni gosti bili su črleni lajbeki

eselje, glazba i ukusni kolači. Tako bi se najtočnije mogla opisati prošlonedjeljna emisija Fio showa. Črleni lajbeki bili su glazbeni gosti koji su svojom odličnom glazbom i svirkom još jednom dokazali zašto su jedan od najpopularnijih zagorskih sastava. Posebni gost večeri bio je Željko Baćo, predsjednik udruge branitelja Zagrebačkog velesajma koji je najavio veliki humanitarni koncert koji će se održati 30. studenog. Osim njega, u studiju Fio showa gostovala je Udruga Igriše i Bakina okućnica. A da bi u emisiji bilo slatko i fino, pobrinuo se obrt Štefice Gulije, Torte i kolači 'Tri užitka' koji su, naravno, sa sobom donijeli i pokoji kolač. Uz Martina i Fiju i ovog je puta bila suvoditeljica Petra Vukota koja sve suverenije vlada studijem Fio showa. (Maja Šimunić)

Pepi

'TRI UŽITKA' ZASLADILA FIO SHOW

zanimljiv performans na temu vatre, uz otvorenje izložbe, izveli su članovi vitezova zlatnog kaleža

IZLOŽBA

NEANDERTALCI I VATRA

Drago Kozina goranku horjan, ravnateljicu muzeja hrvatskog zagorja i županicu sonju borovčak, poveo je kustos eduard vasiljević.

Barica i Božidar Nadilo proslavili su 60. godišnjicu braka, a kruna njihove ljubavi jest troje djece, šestero unučadi i desetero praunučadi. Maja Šimunić ZABOK

a misnom slavlju koje je u crkvi svete Jelene Križarice predvodio zabočki župnik Marijan Culjak, okupila se mnogobrojna obitelj Barice i Božidara Nadilo. Razlog je bio i više nego poseban i svečan. Naime, supružnici Nadilo proslavili su na misi zahvalnici šezdesetu godišnjicu braka. Velik je to jubilej, složit će se svi. Ni nakon šezdeset godina braka Barici i Božidaru smiješak nije silazio s lica dok su, baš kao i prije nekoliko desetljeća, stajali pred oltarom. –Uz Božju pomoć doživjeli smo ovo. Trebalo je puno strpljenja i opraštanja, ali najviše

cijela obitelj na okupu zajedničkom fotografijom obilježila je svečan trenutak

ljubavi – rekla nam je baka Barica sa suzama radosnicama u očima. Najviše je ponosna,kaže, na svoju obitelj koja je zaista brojna. –Imamo troje djece, šesetro unučadi i desetero praunučadi – istaknula je Barica. Brojnim čestitkama pridružio se i župnik Culjak koji je Barici i Božidaru poklonio sliku Blažene Djevice Marije. Supružnicima Nadilo i Zagorski list ovim putem čestita na hvalevrijednom jubileju, a svima vama mlađima koji ste zastali kod ovog teksta i pročitali ga, poručujemo da se ugledate na primjer ove ljubavi, uzajamnog poštivanja i praštanja. I kako bi rekla jedna stara Oliverova pjesma: Vjeruj u ljubav jer ljubav je sve...

Martin Horvat

KRAPINA - Otvaranju izložbe pod nazivom Neandertalci i vatra, ispred zgrade Muzeja, protekle srijede koju ju je otvorila županica Sonji Borovčak, prethodio je nastup članova Vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice. O nastavku organiziranja poučavanja o životu u prahistoriji govorila je voditeljica muzeja mr. sc. Vlasta Krklec, dipl. ing. geol., muzejska savjetnica. Autor izložbe, koja će se moći razgledati kroz naredna četiri mjeseca je kustos Eduard Vasiljević, dipl. ing. geol. Prilikom otvorenja istaknuo je kako ova izložba predstavlja još jedan doprinos razumijevanju života praljudi pa tako i naših neandertalaca. - No, kad se točno dogodilo da je čovjek počeo na kontrolirani način upotrebljavati vatru, do danas još točno utvrđeno. Mnogi se slažu da se to vjerojatno dogodilo nakon iseljavanja iz Afrike, odnosno po naseljavanja prostora Europe. Nakon toga ognjište postaje mjestom oko kojeg se odvija i razvija ljudski život. Kontrolirana vatra donosila je toplinu, uz njezinu pomoć čovjek je osjetio slast pečene, a kasnije i kuhane hrane. O značaju uvažavanja vatre ističe se primjer olimpijskog plamena, zaključio je kustos Vasiljević. (D.Kozina)

župnik marijan culjak supružnicima nadilo poklonio je sliku

panorama

broj 474 / 27. studeni 2012.

SKUPI ZAGORSKIH PET I V HIŽU TI DOJDE KVARTET

br.5

nekad i sad

Pustodol Stubički

ime i prezime

adresa

pustodol u d. stubici danas

kontakt broj

jocker

svih 5 kupona pošaljite ih na adresu: zagorski list, k.š.gjalski, 49210 zabok

ulazimo u finale igre 'skupi zagorskih pet i v hižu ti dojde kvartet' P

oštovani čitatelji, naša nagradna igra „Skupi svih pet i u goste ti dojde kvartet“ završava s ovim izdanjem Zagorskog lista i to objavom zadnjeg, petog kupona. Kompletirajte ih sve i pošaljite te nam ih što prije jer ćemo

ime i prezime sretnog dobitnika objaviti već sljedećeg utorka 04.12.2012. U slučaju da Vam je koji kupon promaknuo iskoristite joker kupon iz ovoga broja. Ako vam ipak nedostaje više kupona iskoristite joker kupona koli-

ko god vam to odgovara. Slobodno kupite još jedan Zagorski list ili izrežite kupon iz prijateljevih ili susjedovih novina. Dakle, može biti u kompletu i svih pet joker kupona da bi prijava bila pravovaljana. Sretno svima!

ana šalković iz donje pačetine sa crtežom "djevojčica i konj"

DONJA STUBICA - Fotografija Pustodola Stubičkog nastala je na odsustvu 1969. godine iz ruku Josipa Martinića, s brda Kamenjak, u društvu prijatelja i susjeda Mate Barića. Napravljene su dvije identične fotografije, (ona na kojoj je Josip Martinić tokom vremena se izgubila). Lijepo se vidi panorama Pustodola na kojoj je petnaestak objekata, među kojima je i Josipova rodna kuća. Prošlo je vrlo malo vremena, ne-

Zagorske je sele male Okole su bregi, Ej, Zagorje moje milo Tko te ljubil ne bi V.P. 7989-5 Zemun 28.08. 1969. pustodol nekad

nika iz marije bistrice

PRIJAVNICA ZA PREDAJU MOJEG LIKOVNOG RADA ime i prezime autora:

(dob)

adresa: telefon: naziv likovnog rada: ime i prezime jednog od roditelja: potpis roditelja kao suglasnost s uvjetima predaje likovnih radova: Radove slati ili donijeti osobno u: Zagorski list, k. š. Đalskog 4 49210 zabok 1. Radove mogu slati djeca uzrasta do četvrtog razreda osnovne škole (uključujući i njega). 2. Radovi mogu biti svih tehnika 3. Papir na kojemu je likovni rad ne smije biti veći od A4 297x210 4. Likovni rad se zaprima samo uz pravilno popunjenu prijavnicu objavljenu u Zagorskom listu 5. Broj poslanih likovnih radova jednog malog umjetnika je neograničen 6. Autori radova dozvoljavaju da se njihovi radovi mogu objavljivati za potrebe Zagorskog lista i njihovih oglašivača (npr. u svrhu izrade kalendara, razglednica ...) 7. Autori radova dozvoljavaju da se njihovi radovi doniraju Hrvatskoj udruzi “Muži Zagorskoj Srca”

tomis lav iz marij e bistri ce s crtež om "ljud

što više od 40 godina, a sada je Pustodol desetak puta naseljeniji, postao je urbano selo s kanalizacijom, vodovodom i društvenim domom. - Zvali smo ga Mala Moskva jer nam je bilo lijepo živjeti u njemu gdje i danas imam brojnu familiju“ - rekao nam je autor i vlasnik fotografije Josip Martinić, savezni nogometni instruktor koji već punih 40 godina živi u Oroslavju. (Kruno Pavlina)

i grade kuću"

dor a kra lj, 6 god ina

28 panorama

Moje gledište Piše:

Maja Šimunić

Različitost je veselje Kad hodate cestom oko sebe susrećete različite ljude. Sve ih primijetite, ako niste u svojim mislima, no neki vam više, a neki manje privuku pozornost. Tako sam ja neki dan šetala doma nakon poprilično napornog radnog dana kada sam preko ceste ugledala zanimljiv par. Naime, cura je bila visoka sigurno metar i osamdeset, a njen je dečko, koji ju je držao za ruku, bio barem 'za glavu' manji od nje. (mislim da čak i više nego 'za glavu') Moram priznati, pobjegao mi je smiješak, ali ne onaj zlonamjerni ili onaj koji je rezultat ismijavanja razlike u njihovoj visini. Bili su mi baš simpatični. Doduše, grupi srednjoškolaca koja je hodala ispred mene bili su malo 'simpatičniji' pa su među sobom ismijavali, kak su oni rekli 'mališana i Blanku Vlašić'. Svima nam je normalno kad vidimo visokog dečka i nižu curu. To je prirodno, rekli bi neki, jer dečki su jaki, stasiti, a cure su ona 'krhkija' bića. Eeee, ali kad vidimo curu koja je viša od dečka onda je to čudno i uglavnom izaziva podsmijeh. Nitko ne razmisli da možda taj par nije povezao izgled nego ljubav. Na kraju krajeva, ljubav je ona koja učini da dvoje ljudi bude skupa. Koliko je tu presudan izgled, ovisi od osobe do osobe. No izgled je manje bitna kategorija kada se zaljubljujete. Nekad vam se može učiniti da je vaš dečko, ili vaša cura baš sve suprotno od onoga što ste oduvijek željeli i sanjali, a opet, tu osobu volite više od ičega na ovome svijetu i ne biste je mijenjali. Bila sam na misi na kojoj je jedan bračni par slavio šezdesetu godišnjicu braka. Vau! Zapravo, nikad nisam čula da je netko toliko dugo bio u braku, a opet, obuzela me neka čudna toplina i veselje kada sam vidjela radost u očima dede i bake koji već šest desetljeća dijele dobro i zlo. Nakon tolikih godina nije im ostala ni ljepota ni mladost, ali ostalo im je zajedništvo, ljubav i velika obitelj koju su stvorili. Danas ljudi u braku izdrže jedva pet-šest godina, nakon čega ih razdvoje 'teške razlike karaktera', premalo razumijevanja i milijun drugih izgovora. Kad sam pitala baku Baricu koja je tajna tako dugog braka, rekla mi je: Strpljenje, opraštanje i puno ljubavi! Ali ljudi danas imaju jako malo strpljenja, a o opraštanju da ne govorim. Nekad ko' da zaboravljamo da život traje jako kratko i da nemamo puno vremena za ljutnje i svađe. Jer tek što ćemo se okrenuti, život će proći. Vremena je malo, iskoristite ga najbolje što možete. I da se vratim na početak priče, na onaj zanimljiv par. Ne znam koliko su dugo zajedno, ni hoće li stati pred oltar i doživjeti šezdesetu godišnjicu braka, ali definitivno su zaslužili pohvale jer su, svjesni da ih većina ljudi gleda, ponosno odšetali držeći se za ruke. Uostalom, različitost veseli i da je sve jednako na svijetu ne bi bilo zabavno. Slažete se?:)

Poklanjaju se umiljati psići. Osim što su pravi ljepotani, jako su zaigrani. Kontakt: 095/829-0906.

broj 474 / 27. studeni 2012.

zagorski list ekskluzivno na snimanju serije 'larin izbor': N priliku razgovarati s glumcima i kreativnim producentom

ivanda: snimati u zadovoljstvo jer ljubazni i izlaze n Maja Šimunić S V. K R I Ž Z AČ R E T J E

asigurno najpopularnija serija u Hrvatskoj jest Larin izbor. Već gotovo dvije godine gledatelji pred malim ekranima imaju priliku pratiti ljubavne i životne uspone i padove Lare i Jakova, ali i ostalih likova. Zagorski list jedini je svjedočio snimanju novih, još neviđenih sezona Larinog izbora u dvorcu Sv.Križ Začretje.

'Sviđa nam se u Zagorju' U srce Zagorja Lara nije stigla, no imali smo se prilike družiti i razgovarati s brojnim glumcima serijala. Glumačkoj se ekipi nedavno pridružila i mlada glumica Marija Karana, u medijima posljednjih dana poznatija po napisima da je nova djevojka Milana Popovića, bivšeg dečka poznate pjevačice Severine. Serija Larin izbor prikazuje se u čak 19 zemalja diljem svijeta, a već u prvoj sezoni stekla je iznimnu popularnost. Na setu u dvorcu razgovarali smo i s kreativnim producentom Brankom Ivandom. - Serija je zaista postigla iznimnu popularnost, a nekoliko činjenica je doprinijelo tome. Autorica čitave serije, Jelena Veljača, ima poseban talent da osjeti što ljudi vole, ali veliku zaslugu ima i skupina pisaca koja piše ono što ona osmisli. U njoj smo dobili, usudio bi se reći, novu Zagorku samo u televizijskom smislurekao je Ivanda te istaknuo važnost i kreativne ekipe, režisera, snimatelja. -Izvrstan je i casting glumaca. Mnogo je glumaca Larin izbor iznjedrio, a mnogo je i onih od prije poznatih osvojilo simpatije gledatelja - dodao je Ivanda. Kaže, u Zagorju im je divno snimati, a posebno im se sviđa interijer dvorca. -Snimat u Zagorju je pravo zadovoljstvo jer su ljudi jako ljubazni i izlaze nam u susret -kazao nam je Branko Ivanda. No to nije prvi puta da se Larin izbor snima u Zagorju. Mirna Floegl-Mršić, vlasnica dvorca, taj je prostor ustupila ekipi Larinog izbora za snimanje filma 'Izgubljeni princ', a dvorac je već i prije toga bio poprište snimanja brojnih telenovela poput Ponosa Ratkajevih. Ekipi se pridružila i Marija Karan Posebne simpatije zbog svojih likova pridobile su Petra Dugandžić i Barbara Nola, odnosno u seriji, Lola i Nena. - Našla sam s Barbarom zajednički jezik, imamo prostora za improvizacije iza scene. Dobile smo takve uloge, materijal i tekst da se možemo zabavljati na setu. Otkad radim Laru, poklopilo mi se da i druge dvije predstave koje radim jesu komične. Inače sam igrala hladne, zločeste zavodnice pa se sada odmaram od uloga tih zločestih žena koje sam glumila - kroz smijeh nam je rekla Petra koja tumači Lolu. Njena partnerica u seriji, Barba-

petra dugandžić i barbara nola tumače vesele lolu i nenu

u još neviđenim epizodama larinog izbora gledat ćemo i mariju karan

herceg: Ne smijem mnogo reći, no mogu najaviti da Laru i Jakova čeka još mnogo raspleta i zapleta te sretnih i nesretnih trenutaka.

ra Nola otkrila nam je da je ljudi često zaustavljaju na cesti ne bi li se fotografirale s njome, no kako ovakav uspjeh serije nije očekivala. Osvrnula se i na ulogu koju Petra i ona tumače. - Petra i ja uglavnom sudjelujemo na scenama fešte što je super. Naši likovi su koncipirani da budemo malo 'pomaknuti' s obzirom na priču koja je ozbiljna. Odlično je što radimo u paru i što improviziramo. Uvijek sam glumila žene s ozbiljna i teškim problemima, pa mi je ova uloga svojevrsno olakšanje - otkrila nam je

panorama

broj 474 / 27. studeni 2012.

Naša je ekipa zavirila na set popularne telenovele, a imali smo

zagorju je pravo su ljudi jako nam u susret branko ivanda bio je vrlo susretljiv prema našoj ekipi ▲ u pauzama od snimanja novih scena larinog izbora, ivan herceg je prolistao zagorski list koji mu se izrazito svidio. ◀

udomite nas!

▲ ▶ Poklanjaju tri kujice, stare 2 mjeseca, očišćene od unutarnjih i vanjskih parazita, majka američki staford,otac mješanac mađarska vižla-irski seter. Mogućnost obilaska štenaca prije udomljavanja. Javiti se na broj 095 921 43 65 ili 099 41 40 430, mail: jelenaj03@ hotmail.com.

Iako bi, prema Zakonu o zaštiti životinja, sve lokalne zajednice trebale osigurati skloništa za životinje i programe udomljavanja, u Hrvatskoj postoji samo nekoliko skloništa koja iznose politiku neubijanja životinja. Broj kupljenih pasa i drugih životinja neprestano raste, a okrutno legalno i ilegalno tržište živim bićima postaje sve veće. Ne kupujte životinje. Udomite ih.

prekrasan ambijent dvorca odličan je za snimanje serije

Nola koja u Larinom izboru tumači Nenu. Ekipa Zagorskog lista imala je prilike zaviriti u prostorije namijene šminkanju glumaca gdje smo zatekli Mariju Karan koja se pripremala za snimanje zahtjevne scene svog vjenčanja. Njenog će oca, crnogorskog kneza Nikolu Popovića glumiti doajen hrvatskog glumišta, Željko Vukmirica. - Sviđa mi se u Zagorju jer su ljudi jako simpatični. Posebno moram istaknuti kako je ambijent dvorca predivan - rekao je Vukmirica. Ljepote dvorca fascinirale su i glumicu Gordanu Gadžić koja će u novim epizodama tumačiti guvernantu crnogorske princeze Anastazije.

'S Larom je odlično raditi' Naravno, uspjeli smo popričati i s popularnih Jakovom kojeg tumači, ženskom djelu publike dobro poznati, Ivan Herceg. Pitali smo ga kako je raditi s Larom i je li očekivao toliku gledanost serije. - S Larom je odlično raditi. Doris Pinčić je talentirana i kliknuli smo na prvu kada je u pitanju glumačka kemija. Mislim da je serija jako popularna zbog odlične glumačke ekipe, zbog odličnog scenarija Jelene Veljače, ali i zbog životnosti koju priča no-

nola: Petra i ja uglavnom sudjelujemo

na scenama fešte što je super. Naši likovi su koncipirani da budemo malo 'pomaknuti' s obzirom na priču koja je ozbiljna. Odlično je što radimo u paru i što improviziramo. Uvijek sam glumila žene s ozbiljna i teškim problemima, pa mi je ova uloga svojevrsno olakšanje. si - rekao je. Svi oni koji prate seriju znaju da su Lara i Jakov trenutno u nesretnoj ljubavnoj fazi pa smo od Jakova pokušali doznati hoće li se to ubrzo promijeniti. Ne smijem mnogo reći, no mogu najaviti da Laru i Jakova čeka još mnogo raspleta i zapleta te sretnih i nesretnih trenutaka - zagonetno je ustvrdio Herceg.

psić aris

kujica lindy

Bok ljudi mi smo Aris i Lindy i tražimo si dom, biti ćemo maleni rastom, pošto nam je mama veličine jazavčara (križanka krvoslijeda),stari smo dva mjeseca i idealni sam za djecu, stan, dvorište...naš vlasnik i mama teško žive ali on nam je ipak dao priliku da si nađemo dom... imate li koga za nas? kontakt 098 160 92 06

▲ Četiri male, crne ženkice traže novi dom (smeđi psić na fotki je udomljen). Već su sada ljepotice, pa zamislite što će tek biti kad narastu. Kontakt: 095 92 34 133.

▲ Ženka, stara između 3 i 5 godina, krupnije građe. Ima staru ozljedu, slomljena joj je prednja šapa. Također, treba operaciju koju ću platiti. Pozivam nekoga da je nakon toga udomi da se može oporaviti u potpunosti. Prava je mazica. Kontakt: Neven 098 69 76 97.

30 sport

broj 474 / 27. studeni 2012.

Proglašenje najboljih športaša KZŽ

sport

Temeljem članka 32. Statuta Športska zajednica Krapinsko-zagorske županije Izvršni odbor Zajednice na 9. sjednici donio je odluku kojom se od saveza i udruga članica Zajednice traži da dostave prijedloge za izbor najboljih

športaša KZŽ. Prijedloge za izbor najuspješnijih športaša, športašica i športskih ekipa KZŽ te obrazloženja sa ovjerenim rezultatima od svojih granskih saveza daju svi klubovi i savezi i dostavljaju Zajednici do 20. prosinca za te-

8. kolo A-1 lige košarkaša Hrvatske, Kvarner 2010-ZABOK 76:74

Tomislav Zrinšćak RIJEKA

orak okus ostao je u ustima košarkaša i vodstva Zaboka nakon utakmice protiv Kvarnera u Rijeci koju su izgubili sa 2 koša razlike (76:74). Zabok je 36 minuta u potpunosti kontrolirao utakmicu, no nekada ni to nije dovoljno. Iako je Zabok bio bolji u svim elementima od Kvarnera, izuzev u skoku, morao je parket napustiti pognute glave. Dosta krivnje zabočki košarkaši snose i sami, ali moramo se osvrnuti i na kriterij sudačkog trojca Hordov-Tomić-Perčić, koji je bio u najmanju ruku bio smiješan. Kvaner je u imao čak 49 slobodnih bacanja u utakmici iz kojih je zabio 32 koša. Ne događa se ovo prvi puta u Rijeci. Možemo reći da je sudački trojac djelovao preventivno. Naime svaki put kad bi neki igrač Zaboka i pomislao na faul, sudac bi ga prije njegove nakane i dosudio, da se slučajno koji igrač Kvarnera ne bi ozlijedio. Svaka čast sucima humanistima. Zbog njih će manje posla imati riječki doktori i bolnice, a možda će ih zbog toga na prijem pozvati i ministar zdravstva Rajko Ostojić. Zabok je odlično otvorio utakmicu. Posebno se to odnosi na Pešuta, Marića i Bundovića koji su najzaslužniji za vodstvo od 6 koševa (23:29) na kraju prve četvrtine. Stečenu prednost Zabok je tijekom druge četvrtine održavao, no u zadnjoj minuti Širko i Juričić smanjuju na samo dva koša razlike (44:46) prije velikog odmora.

Propustili 15 razlike Tricom Surine domaćin je

poveo (47:46), no onda slijedi sjajno razdoblje Zaboka koje je započeo Bundović, a s dvije trice u 27. minuti i jednim slobodnim bacanjem za 15 razlike (47:62) završio Pešut. U zadnju četvrtinu uspjeli su prenjeti 13 razlike, još u 34. minuti na semaforu je stajalo 56:66, a onda je slijedio preokret. U 38. minuti Škifić polaže za izjednačenje (70:70), no s druge strane s dva slobodna bacanja uzvraća Mustapić i Zabok ponovno vodi (70:72). Minutu prije kraja Krivec, naravno iz slobodnih bacanja, dovodi domaćina u vodstvo, ali polaganjem za 73:74 uzvraća Bundović. Petnaest sekundi prije kraja utakmice Zabok se odlučuje na faul, kako bi sam riješavao svoju sudbinu. Nemilosrdni Krivec pogađa oba bacanja i 11 sekundi prije kraja rezultat je 75:74. Tada mladi Mustapić griješi prilikom izvađanja, daje loptu u ruke Krivecu kojeg dvije sekunde prije kraja faulira Črnjević, a ovaj pogađa jedno slobodno bacanje za konačnih 76:74. U preostale dvije sekunde Zabok nije uspio zaprijetiti. Taman kad se činilio da je Zabok prebrodio sudačke nepravde, napravljene su tri greške koje su odnijele pobjedu. Domaćine su predvodili Krivec sa 21 košem, od čega čak 15 iz slobodnih bacanja, te Radić i Škifić sa po 16 koševa. Radić je k tome upisao

1. Kvarner 2010 2. Zagreb 3. Jolly JBS 4. VROS Darda 5. Đuro Đaković 6. Alkar 7. ZABOK 8. Križevci 9. Osječki sokol 10. Dubrovnik

/Martin Horvat

ZABOK IZGUBIO DOBIVENU UTAKMICU

filip bundović

čak 15 koševa). Sjajni Filip Bundović (24 koša, 5 skokova) bio je najbolji kod Zaboka. Vrlo dobar bio je i Pešut sa 14 koševa. Zakomplicirala se borba za 4. mjesto Pobjedom Alkara protivi Đure Đakovića u Slavonskom Brodu borba za 4. mjesto znatno se zakomplicirala. Zabok u idućem kolu dočekuje Dardu i da Alkar nije slavio pobjeda bi mu bila dovoljna za četvrtu pozi-

ciju. No sada Sinjani imaju pobjedu više od Zaboka, a u zadnjem kolu dočekuju Dubrovnik, što bi objektivno trebali dobiti. U tu se borbu može uključiti i Đuro Đaković koji gostuje kod Križevaca. Zabok u subotu dočekuje Dardu u Bedekovčini. Utakmica počinje u standardnom terminu u 19 sati. Svakako nas očekuje još jedan košarkaški spektakl, kojeg nikako nemojte propustiti.

7 7 5 4 4 4 3 3 2 1

614 657 678 605 583 605 605 572 623 564

1 1 3 4 4 4 5 5 6 7

15 15 13 12 12 12 11 11 10 9

518 569 637 555 590 625 587 622 690 713

+96 +88 +41 +50 -7 -20 18 -50 -67 -149

KVARNER 2010 76 ZABOK 74 (23:29, 21:17, 9:20, 23:8) RIJEKA: dvorana Kozala, GLEDATELJA: 300, SUCI: Hordov (Zadar), Tomić (Zagreb), Perčić (Čakovec). KVARNER 2010: Stipčić, Veljačić 2 (2-2), Kučan, Radić 16 (4-12), Surina 5 (2-2), Juričić 2, Cinac 4, Škifić 16 (8-10), Boban 4, Krivec 21 (1521), Širko 6 (1-2), Jelenić. TRENER: Vladimir Anzulović ZABOK: Kuga 2, Pešut 14 (1-2), Anzulović 2, Lež 10 (2-2), Bundović 24 (6-6), Vlaić 4, Črnjević, Marić 12 (3-4), Mustapić 4 (4-4), Diminić 2. TRENER: Dragutin Črnjević SLOBODNA BACANJA:Kvarner: 32/49 (65.3%); Zabok: 16/18 (88.9) DVICA: Kvarner: 19/28 (67.9%); Zabok: 20/30 (66.7%) TRICA: Kvarner: 2/19 (10.5%) (Surina i Širko); Zabok: 6/20 (30%) (Pešut 3, Bundović 2, Marić 1) SKOKOVI: Kvarner 32 (21+11) (Radić 15, Škifić 5,...); Zabok: 22 (19+3) (Bundović 5, Diminić 4...) ASISTENCIJE: Kvarner 3: Zabok: 4 Ostali rezultati 8. kola: Dubrovnik-Jolly JBŠ 81:105, Zagreb-Osječki sokol 102:79, Darda-Križevci 84:55, Đuro Đaković-Alkar 71:73 (p) Parovi 9. kola: ZABOK-VROS Darda (subota 1. 12. u 19 sati Bedekovčina), AlkarDubrovnik, Križevci-Đuro Đaković, Osječki sokol-Kvarner 2010, Jolly JBŠ-Zagreb

sport

broj 474 / 27. studeni 2012. u skladu sa ovom odlukom i Pravilnikom ne- 2. Najbolja športašica županije će se razmatrati! Udruge i savezi koji nemaju u seniorskoj konkurenciji, 3. Najbolji športaš županije od 14 -18 godina, Pravilnika mogu ga zatražiti od Zajednice te 4. Najbolja športašica županije od 14 -18 godina, 5. Najperspektivniji športaš i športašica mlaće im isti biti dostavljen. Priznanja koja dodjeljuje Zajednica su sljedeća: đih dobnih kategorija (12 do14 g.), 1. Najbolji športaš županije u seniorskoj konkurenciji, 6. Najbolja ekipa u muškoj konkurenciji,

7. Najbolja ekipa u ženskoj konkurenciji, 8. Najbolji športaš i športašica koji se natječu u klubovima van Županije, 9. Godišnja nagrada za razvoj športa, 10. Nagrada za životno djelo u športu, 11. Trofej fair play, 12. Promicatelj zagorskog športa.

Tomislav Zrinšćak

kuću godinu. Iznimno se mogu dostaviti prijedlozi do 31. prosinca tekuće godine u slučaju da se natjecanje održava u periodu od 20. do 31. prosinca. Savezi su dužni obraditi pristigle prijedloge svojih članica, rangirati predložene i tako obrađeni prijedlog poslati Zajednici. Prijedlozi koji ne budu dostavljeni

saša tršinski

Zabočka skijašica startala u FIS utrke

Dobar start Saše Tršinski

PFELDERS (ITA)

akon odlično odrađenih priprema zabočka skijašica, Saša Tršinski, imala je peh na treningu slalom pred sezonu u FIS-u. Saša je nakon pada zadobila unutarnji hematom na kvadicepsu, zbog čega je morala propustiti FIS utrku u švicarskom Davosu. Doduše doputovala je u Da-

vos, pokušala skijati, ali nije išlo. No ozljeda je sanirana i Saša je konačno ovog vikenda otvorila sezonu na dvije National junior race veleslalom utrke koje su se vozile u talijanskom Pfeldersu. U prvoj je utrci zauzela 11. mjesto, a još je bolja bila u drugoj utrci na kojoj je zauzela peto mjesto. Valja napomenuti da je Saša u drugoj vožnji druge utrke imala najbolje vrijeme (2:06.27). Iako

nije uspjela napraviti bodovni pomak u FIS-u, Saša mora biti zadovoljna s ove dvije utrke, s obzirom na ozljedu. U Pfeldersu će Saša trenirati još tri dana, a onda pravac u Švicarsku gdje se voze po jedan Super G i veleslalom. Od ove je sezone Saša prebačena iz C u B reprezentaciju, što je također svojevrsno priznanje i dokaz da Saša svakim danom sve više napreduje.

REZULTATI Prva utrka: 1. Theresa Steinlechner 2:06.36 (AUT), 2. Karin Ferner 2:07.02 (ITA), 3. Isabelle Lang 2:07.16, … 11. SAŠA TRŠINSKI 2:08.80, … 22. TAMARA ZUBČIĆ 2:11.05 (obje CRO), … Druga utrka: 1. Verena Gasstlitter 2:04.91 (ITA), 2. Jenny Reinold 2:05.71, 3. Meike Pfister 2:05.75 (obje GER), 4. Melissa Perathoner 2:06.24 (ITA), 5. SAŠA TRŠINSKI 2:06.27 (CRO),... 11. TAMARA ZUBČIĆ 2:07.28 (CRO), …

7. kolo Pikado lige KZŽ

Juraj centar prijeti Golubekima ak rudolf perišin

Prošlu se nedjelju po 34. put održala tradicionalna utrka Grada Koprivnice. Ukupno se okupilo preko 800 natjecatelja od predškolskog uzrasta, pa do veteranskog. U najatraktivnijim utrkama seniori su trčali 5 krugova po gradu, ukupno oko 5700 metara, a seniorke su trčale tri kruga. Od zagorskih

natjecatelja nastupili su članovi AK Rudolf Perešin i AK Stubica. Najbolji plasman od svih njih imala je Jana Burek koja je u utrci djevojčica rođenih 2004. i mlađe osvojila prvo mjesto. Kod mlađih uzrasta bilježimo i nastup Tina Bureka među dječacima rođenima 2000. i mlađima. Među seniorima najbo-

lji plasman ostvario je Dražen Dinjar zauzevši 6. mjesto. Još su nastupili Matija Lukina, Ivica Mucak, Nino Burek, Danijel, Jambrečina i Ante Pešec. Kod seniorki Renata Grabrovečki je osvojila 10. mjesto, dok su među veteranima nastupili Željko Lukina i Jadranka Repovečki i oboje su zauzeli treća mjesta.

7. kolo Lige bez granica

Uvjerljiva pobjeda Zabok-Parka Još jednom se pokazalo da je Zabok-Park sasvim druga momčad kad je u njenom sastavu Igor Peklarić. S njime u glavnoj ulozi drugi je zabočki košarkaški klub došao do uvjerljive pobjede protiv Petrijanca (76:56) u 7. kolu Lige bez granica. Peklarić je u pobjedi participirao sa 21 košem, a vrlo dobri Zadro upisao je 18 koševa. Dvoznamenkasti su bili i Roginić i Hohnjec. Točku na i odlične predstave Zabok Parka stavili su veterani Podlesek i Sertić tricama u samoj završnici utakmice. Zabok Park u

sljedećem kolu gostuje u Šmarju pri Jelšah. ZABOK PARK 76 PETRIJANEC 56 (14:12; 21:14; 17:12; 24:18) ZABOK PARK: Telišman 4, Borovčak 2, Sertić 3, Hohnjec 10, Zadro 18, Peklarić 21, Tresk 5, Roginić 10, Podlesek 3. TRENER: V. Črnjević PETRIJANEC: Škerbić 6, Notezberg, Magaš 9, Potočnjak, Rukelj 8, Lukić 10, Klaneček 22, Matijević, Novoselec, Marić 1. TRENER: G. Svaty.

Trgovina autodjelovima, servis, autoelektrika i elektronika, autoklime

PETEK VULKANIZACIJA

AKUMULATORI

45 Ah 55 Ah 75 Ah 100 Ah

303 34135 45468 59704 21

ZABOK M. Gupca 226

DIJAGNOSTIKA

EKO TEST

GUME SAVA S3

s montažom i balansom

155/70/13 175/70/13 175/65/14 195/65/15

278 45 328 93 354 40429

Gume svih dimenzija, raznih proizvoðaèa! NAJNIŽE CIJENE!

MONTAŽA I BALANS VEÆ OD 20 KN

Cijene se odnose na gotovinsko plaæanje.

Utrka Grada Koprivnice

Proteklog tjedna odigrano je 7. kolo Pikado lige KZŽ. Postignuti su slijedeći rezultati: 3u1-Mišak-Pik dama 9:7, Four rosses-Poslon 14:2, CB Corona-Mon Ami 4:12, Kod golubeka-Oluja 9:7, Rebel-Juraj centar (odgođeno), Žile slobodan. Nakon 7. kola u vodstvu je ekipa kod Golubeka sa 16 bodova, no ukoliko Juraj centar dobije odgođenu utakmicu protiv Rebela, on će preuzeti vodstvo. Na trećem je mjestu Mon Ami.

peklarić i roginić

Tomislav Zrinšćak

32 sport

broj 474 / 27. studeni 2012. 15. kolo 3. HNL središte: Gaj - Segesta 1:2 (1:2)

Segesta jesenski prvak Nakon što su u subotu Maksimir i Trnje odigrali neriješeno, bez golova, bilo je jasno da je jesenski prvak 3. HNL središte Segesta. Momčad iz Siska to je potvrdila pobjedom u Maču do koje je došla mnogo teže od očekivanog. Pomalo je razočarala trećeplasirana momčad Dugog Sela koja je na gostovanju kod Stupnika odigrala neriješeno 3:3. Iako je Dugo Selo veći dio utakmice vodilo bod je domaćima u drugoj minuti sučeve nadoknade donio

Čavar. Neriješeno su završile i utakmice Lekenik Tekstilac Ravnice, na koji je bilo 1:1, te Trešnjevka Dubrava gdje nije bilo golova. Vrapče je doživjelo i treći uzastopni poraz, ovaj put na gostovanju kod Samobora od 1:0. Udarnik je s glatkih 3:0 savladao Strmec u Bedenici, a najuvjerljivija je bila Bistra na svom terenu koja je savladala Vrbovec 5:1. Utakmicu su riješila dva mlada igrača Bistre, Žiger s tri i Strjački s dva gola.

Poredak Mj.

Ukupno

Klub

Razl.

Segesta (Sisak)