Zagorski list 538 by Zagorski list

NEZAVISNI REGIONALNI TJEDNIK

broj 538 / godina 11 /18.3.2014. / cijena 9 kn

issn 1334-4668

POLITIČAR S POKRIĆEM Milivoj Škvorc, kandidat za načelnika Općine Tuhelj u ime koalicije HDZ/HSS/ZDS/HSLS

TELEVIZIJA DOSTUPNA SVIMA Potražite u najbližem poštanskom uredu ili nazovite 0800 07 07

Od saborskog zastupnika do uspješnog načelnika 3

STRATEŠKI PROJEKT Realizacija Poslovno tehnološkog inkubatora Krapinsko - zagorske županije vrijednog 35,6 milijuna kuna očekuje se u roku dvije godine

NESLANA ŠALA Na poznanovečkom brijegu ukraden traktor i vraćen iduće jutro

U Krapini se gradi inkubator za poduzetnike, učenike i studente 6-7

KIĆO: Netko se gadno našalio i uzeo meni i familiji pet let života

PROMETNO ODSJEČENI Kad nemaju autobusa, mještani do Martinca Orehovičkog i Vojnić Brega moraju pješačiti skoro sat vremena

Autobusi voze tek svaki drugi dan

HUM NA SUTLI Vinko Završki osporava Amandu Samboliću put do kuće i tvrdi da si mora napraviti novu pristupnu cestu. Kroz svoje dvorište prolaz mu ne dozvoljava zbog čega se i tuže već godinama 4-5

Susjedi se zavadili zbog kolnog puta

Tjedne novosti iz Terma Tuhelj

Najbolja pizza iz krušne peći NOVO pizza s rikolom • za vrijeme noćnog kupanja subotom, uz kupljenu pizzu s rikolom, 0,33 l pivo GRATIS

• element bar (049) 203 788 • www.terme-tuhelj.hr

aktualno

broj 538 / 18. ožujak 2014.

aktualno Deseta obljetnica županijske Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a

Županija će u OB Zabok omogućiti liječenje branitelja Sanacija korita Krapinice oboljelih od PTSP – a u dužini 160 metara kreće odron zemlje u krapinicu započeo je još lanjskog proljeća, a ove se godine proširio za deset metara

ODRON U KRAPINICU: Voda koja potkopava temelje mosta, deset metara široka erozija zemlje i rušenje stabala u korito rijeke narušavaju izgled mjesta, ali su i potencijalna opasnost vlasnika kuća i poljoprivrednih parcela

OROSLAVJE – Županijska

udruga hrvatskih branitelja liječenih od posttraumatskog stresnog poremećaja prošlog je tjedna na OPG – u Zimić održali redovnu godišnju skupštinu, a ujedno i proslavila desetu obljetnicu osnutka. Udruga broji 120 članova, osnovana je u Maču gdje je funkcionirala do 2007., a nakon toga je preseljena u Oroslavje. - Prije dvije godine dobili smo i vlastiti prostor u Ulici Milana Prpića gdje se članovi s bilo

kakvim pitanjima, problemima i potrebama mogu javiti svakog petka od 16 do 20 sati – rekao je predsjednik udruge Darko Mirt te istaknuo kako udruga aktivno pomaže članovima u liječenju, a bavi se i dobrotvornim radom te prisustvuje godišnjim sportskim manifestacijama i obilježavanjima obljetnica Domovinskog rata. Glavni cilj udruge je pomoć oboljelim braniteljima u što lakšoj resocijalizaciji i uklapanju u društvo, a

pomoć i podrška daje se i njihovim obiteljima. Osim gradonačelnika Ivana Tuđe te predsjednika udruga dragovoljaca veterana iz Bedekovčine, Zaboka i Krapine, skupštini je prisustvovao i župan Željko Kolar s kojim je dogovoreno kako će branitelji oboljeli od PTSP – a koji su se dosad liječili u zagrebačkim bolnicama, liječenje moći nastaviti u OB Zabok gdje će se ponedjeljkom od 16 do 20 sati dolaziti specijalista. (K. Pavlina, J. Sačer)

za mjesec dana

Načelnik Sv. Križa Začretja Marko Kos već je bio upoznat s problemom odrona u Dukovcu te nam je rekao kako će Hrvatske vode uskoro krenuti u sanaciju kako erozija tla uz korito rijeke više ne bi ugrožavala niti poljoprivredne parcele niti stambene kuće, a ni sam most koji je na tom potezu Jelena Sačer DUKOVEC

eliki odron zemlje i porušena debela stabla u Krapinicu kod mosta u Dukovcu u Svetom Križu Začretju, već neko vrijeme smetaju oku mještana, pa nam se Ljubica Komljenović javila u redakciju i u ime svojih sumještana nas pozvala da pokušamo apelirati na nadležne da riješe taj problem koji nije samo estetski, već je i opasan jer je odron u neposrednoj blizini kuća, a voda potkopava i temelje mosta.

Općina je problem već prijavila za rješavanje

članovi udruge i njihovi gosti

U Zaboku i Zlataru počelo informiranje o poduzetništvu ZABOK/ZLATAR - Socijaldemokratski forum

žena SDP-a Krapinsko zagorske županije provodi informiranje pod nazivom "PODUZETNIŠTVO - navika koja vodi do uspjeha". Članice Socijaldemokratskog Foruma žena KZŽ Renata Dolenec i Anita Curiš informiranje građanstva započele su susretima u Zaboku i Zlataru te zainteresirane upoznale s dionicima i oblicima poduzetništva, naglašavajući važnosti poznavanja mogućnosti koje osiguravaju nadležne institucije, važnost umrežavanja te upoznavanja s Poduzetničkim impulsom kao temeljnim programom poticanja malog gospodarstva Vlade RH. (zl)

anita curiš i renata dolenec

- Jako nam to svima smeta, ružno je za selo, ali i opasno. Osim odrona, voda potkopava temelje mosta, a veliko drveće koje je raslo na obali srušilo se u Krapinicu. Više to nismo mogli tako gledati, pa smo odlučili reagirati – ispričala nam je Ljubica dodavši kako bi sanacija ovog dijela Krapinice ne samo estetski uljepšala ulazak u Dukovec, već i učinila taj predio sigurnijim kako za mještane koji žive tik uz odron tako i za vlasnike njiva koji kreću u obavljanje poljoprivrednih poslova na nesigurnim dijelovima koji bi potencijalno mogli također otklizati u rijeku. Interes za ovaj, njemu već poznat problem, iskazao je načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos koji je svojim primjerom izlaska na teren pokazao da ima sluha za apele i prijedloge svojih sumještana te istaknuo kako je taj problem već u fazi rješavanja i izvršit će se regulacija. - Već tijekom 2012. i 2013. detektirani su određeni odroni, podnijeli smo prijavu prema Hrvatskim vodama i zadovoljstvo nam je što

osim ljubice komljenović koja je problem javila redakciji, na teren su s nama izašli načelnik marko kos i tomislav suton iz hrvatskih voda

Krećemo s radovima čim vremenski uvjeti to dozvole, dakle kroz mjesec dana, ovisno i o tome kad će licencirana firma osloboditi strojeve. Regulacija će se raditi u dužini od 160 metara, postojeća erozija će se sanirati zemljom, a potom osigurati kamenom – pojasnio je Tomislav Suton iz Hrvatskih voda. će se uskoro pristupiti rješavanju problema tako da se potez od nekih 150 metara uzvodno regulira na način da ne ugrožava niti poljoprivredne parcele niti stambene kuće, a ni sam most koji je na tom potezu – rekao je Kos s kojim smo posjetili klizište te dodao kako voda uvijek negdje na neki način stvori probleme, pa je tako na području Dukovca još jedna točka kritična čijem će se rješavanju pristupiti u dogledno vrijeme bez da se ugro-

žava javni put, prometovanje, ili poljoprivredne parcele.

Osiguranje od erozije kamenom Pri samom pregledavanju terena, uz Kosa je bio prisutan i Tomislav Suton, voditelj vodnogospodarske ispostave za mali sliv ''Krapina – Sutla'' koji je potvrdio kako su radovi na sanaciji tog odrona, koji je detektiran još lani u proljeće kada je bio još relativno malen, a u zadnje se vrijeme proširio za deset metara, stavljeni u program za ovu godinu. - Krećemo s radovima čim vremenski uvjeti to dozvole, dakle kroz mjesec dana, ovisno i o tome kad će licencirana firma osloboditi strojeve – rekao je Suton te pojasnio kako će se regulacija raditi u dužini od 160 metara, postojeća erozija će se sanirati sa zemljom, a potom osigurati kamenom. Najavio je također daljnju regulaciju i radove prema gradu Krapini za što je dobivena lokacijska dozvola, a budući će radovi ovisiti o raspoloživim financijskim sredstvima. Dakle, početak radova možemo očekivati uskoro, a naša će redakcija svakako popratiti novi izgled koji će dobiti Krapinica i ulazak u Dukovec.

aktualno oglas

broj 538 / 18. ožujak 2014.

POLITIČAR S POKRIĆEM Milivoj Škvorc, kandidat za načelnika Općine Tuhelj u ime koalicije HDZ/HSS/ZDS/HSLS

Od saborskog zastupnika do uspješnog načelnika TUHELJ – Milivoj mi je jako važan – rekao je nedavno predsjednik HDZ – a Tomislav Karamarko na proslavi 24 – godišnjice zagorskog HDZ – a i u samo pet riječi sažeo politički habitus Milivoja Škvorca, kandidata za načelnika Općine Tuhelj na izborima ove nedjelje. Ovaj 54 – godišnji diplomirani ekonomist, čovjek s jednim od najdužih staža načelnika na ovim prostorima, saborski zastupnik u prošlome sazivu, kandidat je svoje stranke - HDZ – a, ali i tuheljskog HSS - a, ZDS – a i HSLS – a. Izbori za lokalne čelnike prilika su da građani biraju pojedinca, čovjeka koji će ih voditi naredne 4 godine, a Škvorc je upravo prototip modernog političara i lidera. Ideološki je neopterećen, ali s izraženom crtom demokršćana kojemu su obitelj i domovina na prvome mjestu, nekonfliktan je, nije samodopadan i ima vrlinu kojom se mogu pohvaliti rijetki u svijetu politike: smiren je i trezveno odlučuje, nikad u afektu, ne ide „na nož“ i u političkim konkurentima ne vidi neprijatelje, već kolege koji samo različito politički promišljaju i djeluju. Škvorc je čovjek o kojemu nećete čuti ništa ružno od njegovih političkih neistomišljenika, što najbolje govori o kvaliteti njegova društvenog i političkog angažmana u više od dva desetljeća. Što misli o zadnjim događanjima u svojoj općini, što planira napraviti i koje su mu glavne životne vrijednosti, saznali smo u razgovoru s uvijek ugodnim sugovornikom, Milivojem Škvorcom. ZL: Gospodine Škvorc, opet idete na izbore. Zašto je do njih uopće došlo ? Škvorc: Vidite, kad se aktivni u društvi i želite raditi za javno dobro, nikad nije dobro stavljati privatne interese u prvi plan. Upravo se to dogodilo sa bivšim vijećnikom Darkom Medevdecom koji je na nagovor oporbenog SDP – a preko noći promijenio mišljenje i nije podržao proračun i došlo je do krize vlasti i prijevremenih izbora. Ne osporavam ja njima pravo da ne biraju sredstva kako se domoći vlasti, no novi izbori u prvom su redu veliki trošak za našu općinu i SDP i danas nezavisni Mevedec pokazali su se kao kočničari dobrih projekata u Tuhlju. ZL: Koji su to projekti ? Škvorc: U prvome redu gradnja vrtića za koji smo predvidjeli milijun i pol kuna, i za kojeg bi država dala pre-

U politici, a i u životu, vodim se pravilom da prijatelje ne biram po njihovoj trenutnoj moći, popularnosti u javnosti i ne okrećem se kak' vjetar puhne, rekao je Škvorc ko milijun kuna, no SDP i Medevedec su, očito, protiv njegove izgradnje. Isto tako, u proračunu smo predvidjeli izdatke za projekte za novi društveno – kulturni dom, asfaltiranje cesta, nogostup Tuheljske Toplice – Velika Horvatska, za biciklističku stazu T. Toplice – Miljana – granica s Republikom Slovenijom. Stvarno smo htjeli da naš Tuhelj ide naprijed, ali su nam neki , svaki iz svojih sitnih razloga, zapriječili put razvoja. Srećom, samo privremeno. ZL: Vaš rad prepoznalo je i Ministarstvo reginalnog razvoja i EU fondova. Recite o čemu je riječ ? Škvorc: Potpredsjednik vlade i resorni ministar dr.

Tuhljanke i Tuhljani, izađite na izbore i birajte one koji su pokazali da znaju i koji će nastaviti dobre projekte Branko Grčić, bez obzira što smo iz različitih stranaka, shvatio je da dobro radimo i odobreno nam je sufinanciranje od 350 tisuća kuna za nerazvrstane ceste. Uz pomoć tog novca asfaltirane su dionica ČrešnjevecUlica Antuna Mihanovića – Tuheljske Toplice, Sveti Križ – odvojak Krizmanići, Prosenik – odvojak Severov brijeg, Tuheljske Toplice – I. Bolničko naselje – odvojak Gračner. ZL: Vi ne skrivate prijateljstvo s bivšim potpredsjednikom Hrvatskog sabora i ministrom unutarnjih poslova Ivanom Jarnjakom. Škvorc: Ponosam sam što sam prijatelj Ivana Jarnjaka i što sam mnoge stvari u po-

OSTVARILI SMO 1. Izgrađena vodovodna mreža na cijelom području općine 2. Plinificiran cijeli prostor općine Tuhelj 3. Izgrađeno 30 km nerazvrstanih cesta 4. Dosanjan san : izgrađena sporstka dvorana na radost školaraca,rekreativaca i profesionalnih sportaša 5. Izgrađen Vatrogasni dom 6. Lovački dom pravi je ljepotan na ulazu u Tuhelj 7. Puna potpora razvoju Termi Tuhelj u I. i II. fazi ulaganja 8. Podupiranje rada udruga rezultiralo vrlo zapažanim i visoko vrednovanim uspjesima KUD – a Naša lipa, Puhačkog orkestra Lipe Tuhelj i prizanjima drugim udrugama 9. Mladi na prvom mjestu : financijska pomoć studentima, srednjoškolcima i obiteljima novorođenčadi 10. Pomoć sugrađanima u saniranju klizišta, cesta i ostale hitne intervencije važne za stanovništvo

milivoj škvorc

litici naučio upravo od njega. Jarnjak je puno napravio za Zagorje i ostao je omiljen u stranci i kod naših građana. U politici, a i u životu, vodim se pravilom da prijatelje ne biram po njihovoj trenutnoj moći, popularnosti u javnosti, i ne okrećem se kak' vjetar puhne. Jer prave vrijednosti su samo jedne i one se

armando slaviček

ne mijenjaju kako se kome prohtije. ZL: Volite isticati da se obiteljski čovjek. U sretnom ste braku i otac ste četvero djece. Što za vas znači obitelj? Škvorc: Obitelj je sve. Jer ako nemate sređeni obiteljski život i ako vam doma ne štima, ne možete dobro funkcionirati ni u bilo kojem drugom segmentu života, posebno ne u javnome. Jako sam ponosan na svoju suprugu Mirjanu, dvije kćeri i dvojicu sinova. Obitelj je stup društva i zalažem se za tradicionalne vrijednosti. Poštujem različitost i svako opredjeljenje pojedinca, ali mislim da obitelj treba štiti jer je zajednica muškarca i žene nešto naj-

svetije, a iz te ljubavi nastaje i novi život. ZL: Što možete obećati građankama i građanima Tuhlja ako vam povjere još jedan mandat na čelu vaše općine ? Škvorc: Obećajem da će živjeti u općini na koju će biti ponosni, koja će imati izgrađeni novi vrtić, kojeg toliko dugo očekujemo, suvremeno uređeni trg u Tuhlju i Tuheljskim Toplicama, novi društveno – kulturni dom, primamljive biciklističke staze, uređeno groblje, nogostupe i bolje ceste. Najvažnije je da se neće crveniti na spomen našeg Tuhlja, jer mi nismo općina slučaj, nego mjesto u koje ćemo napraviti takvim da i ljudi iz drugih mjesta požele kod nas doseliti. Zajedno smo dobili sve dosadašnje izbore pa ćemo i ove koji su pred nama. Vjerujem u ispravan odabir mojih sugrađanki i sugrađana koje će znati prepoznati prave ljude koji nemaju problema s dokazivanjem porijekla svoje imovine. Tuhljanke i Tuhljani, ove nedjelje izađite na izbore i birajte one koji su pokazali da znaju i koji će nastaviti dobre projekte. Ne eksperimentirajte, jer to mnogo puta zna biti opasno. siguran da su birači te njihove sebične motive prepoznali i da će ponovo dati potporu našem Milivoju i HDZ-ovoj koaliciji na dobrobit svih stanovnika Tuhlja, istaknuo je predsjednik HDZ – a Tomislav Karamarko u subotu dajući nedvosmislenu podršku Škvorcovoj kandidaturi. Milivoja Škvorca podržao je i predsjednik ŽO HDZ KZŽ Žarko Tušek. (Zoran Gregurek)

OSTVARIT ĆEMO 1. Izgradit ćemo vrtić 2. Bolju infrastrukturu cesta i voda visoke zone Črešnjevec i Tuheljske Toplice 3. Napravit ćemo nogostup u Tuheljskim Toplicama, zatim nogostup Tuhelj-Prosenik-Velika Horvatska 4. Uz pomoć sredstava iz europskih fondova izgraditi BICIKLISTIČKU stazu Tuheljske Toplice – Miljana – granica sa Republikom Slovenijom spojivši dvije turističke destinacije Terme Tuhelj i Terme Olimia.Projekt vrijedan oko 5 milijuna eura 5. Izgradit ćemo Društveni dom – dom udruga u kulturi 6. Urediti trg u Tuhlju i Tuheljskim Toplicama 7. Urediti podrumski dio općinske zgrade 8. Financirati studente, srednjoškolce i smještaj naše djece u vrtiću 9. Provoditi pronatelitetnu politiku : novčane pomoći za novorođenčad od tisuću, dvije i 5 tisuća kuna 10. Pomagati pripadnicima „zlatne dobi“

Karamarko: Škvorc je najzaslužniji što je Tuhelj jedna od najboljih zagorskih općina Tuhelj je zahvaljujući dugogodišnjem vodstvu Hrvatske demokratske zajednice i njenih partnera jedna od najboljih i najurednijih općina Hrvatskoga zagorja i Krapinsko-zagorske županije. A nije pretjerano reći da je, kao pojedinac, upravo Milivoj Škvorc, dugogodišnji načelnik i saborski zastupnik, najviše pridonio uspjehu Općine Tuhelj. Zbog svega što je do sada učinio za Tuhelj, ali i zbog onog što još u budućnosti planira napraviti, cjelokupno vodstvo HDZ-a i ja osobno - dajemo mu punu potporu. Neshvatljiv je avanturizam koji su demonstrirali vijećnici SDP-a i njihove marionete rušeći u ovim teškim vremenima općinski proračun. Oni time pokazuju da su spremni dovesti u pitanje funkcioniranje svoje općine - i to samo radi fotelja. No ako znamo da su im uzori čelnici SDP-a i Kukuriku koalicije, i ne čudi nas previše njihovo neodgovorno ponašanje. Upravo sam zato i i siguran da su birači te njihove sebične motive prepoznali i da će ponovo dati potporu našem Milivoju i HDZovoj koaliciji na dobrobit svih stanovnika Tuhlja, istaknuo je predsjednik HDZ – a Tomislav Karamarko u subotu dajući nedvosmislenu podršku Škvorcovoj kandidaturi. Milivoja Škvorca podržao je i predsjednik ŽO HDZ KZŽ Žarko Tušek.

POBJEDNIČKA LISTA 1. MILIVOJ ŠKVORC, dipl.oec 2. ARMANDO SLAVIČEK, dipl.ing 3. BORIS KOLMAN 4. IVAN BURIĆ 5. JOSIP POLJANEC 6. IVICA PENEZIĆ 7. MLADEN MUSTAČ 8. BRANKO ILIĆ 9. MIRJANA SPORIŠ 10. STJEPAN KOVAČIĆEK 11. ZLATKO TURČIN

aktualno

broj 538 / 18. ožujak 2014. ZA SVE JE KRIV KOLNI PUT

parlament 1

O susjedima Amandu Samboliću i Vinku Završkom iz mjesta Grletinec kod Huma na Sutli pisali smo i 2011. godine. Susjedi su se zavadili zbog kolnog puta.

općine Načelnik Ban ina Darko Bedekovč icima u prijevozn s e s o a t s i, no oni sa blem riješ o r p e s a d no nije namjeri jednostav je č u r d o vo p o. kažu da o esije rentabiln daje konc e n o n , u lj linije, a dobru vo određuje e n , a - Općina im im ic rijevozn ijevozu u i dozvole p prema Zakonu o pr ko adi jet ćemo t id već se to r V . u t e m pro ija i cestovnom kon isteka konces a n i problem će se javit oći riješiti m o p i t a š . poku elnik Ban – kaže nač

VINKO dvori AMAN za nu

Vinko osporava Amandu put do kuće i Mirjana Bašak GRLETINEC

josip jambrek ispred autobusnog stajališta u vojnić bregu

PROMETNO ODSJEČENI Kad nemaju autobusa, mještani do Martinca

Orehovičkog i Vojnić Brega moraju pješačiti skoro sat vremena

'Autobusi voze tek svaki drugi dan' Prometna povezanost mora postojati i građani iz ruralnih sredina ili periferije moraju imati osigurane osnovne životne uvjete, a među njima je i prijevoz, kažu mještani

rije četiri godine kod nas u redakciji bio je Amando Sambolić iz Grletinca kod Huma na Sutli koji nam se potužio kako mu susjed Vinko Završki brani prolaz do kuće, iako ima pravo na služnost zajedničkog kolnog puta koji vodi do njegove kuće u kojoj živi sa suprugom i djecom. Blatnjav put htio je i pošodrati, što je nakon nekoliko pokušaja i uspio, iako mu je to susjed Vinko branio i podnio protiv njega tužbu za smetanje tuđeg posjeda. Bilo je tu fizičkog obračuna.

Ozlijeda kolcem Ne biste vjerovali, ali ova su-

sjedska trakavica još uvijek traje. U našu redakciju prošle srijede stigao je i prozvani susjed Vinko Završki sa svojom verzijom priče u kojoj kategorički tvrdi kako njegov susjed Sambolić ima samo pravo služnosti kolnoga puta. – To znači da ima pravo tuda prolaziti samo na svoju česticu, ali nema i pristupni put. Nek kupi parcelu od žene od koje je kupio i kuću. Ta je parcela zarasla u šikaru i nek si napravi put. Ja samo branim svoje, a on mi ne da mira da normalno živim. Nek mene i moje dvorište pusti na miru, da živim kak sam do sada živel. Svi su na njegovoj strani, čak i sud i policija – potužio se sad često prozivani susjed koji je zaradio i tužbe. Prva je bila remećenje javnog reda i mi-

SUKOB INTERESA: Povjerenstvo je odlučilo

predsjednica Nadzornog odbora Niskogra

Sabina Pušec MARTINEC OREHOVIČKI/ VOJNIĆ BREG

ivimo u 21. stoljeću, no za nas je prava avantura odlazak do liječnika, jer moramo pješačiti 11 kilometara do Bedekovčine ili 4,5 kilometra do Brestovca Orehovičkog – kaže Zorica Belanović iz Martinca Orehovičkog, ukazujući na prometnu odsječenost ovog naselja, kao i susjednog Vojnić Brega od Bedekovčine i ostatka županije. Naime, na ovom području voze dva prijevoznika „Šaronja“ i „DIV-4“.

Peticija sa 130 potpisa „Šaronja“ ima koncesiju do Vojnić Brega, „DIV-4“ do Orehovice, a zbog nerentabilnosti dogovorili su se da voze naizmjenično, svaki jedan dan. No kada vozi prijevoznik koji ima koncesiju do Orehovice, mještani Martinca Orehovičkog i Vojnić Brega moraju sići s autobusa u Brestovcu Orehovičkom i nastaviti pješice do 4,5 kilometra. Oni su uputili peticiju sa 130 pot-

Znamo da je problem u nerentabilnim linijama, da se prijevoznicima to baš ne isplati, no treba se pronaći način da stvar funkcionira, a Općina i Županija trebale bi financijski uskočiti i pomoći, smatra Josip Jambrek pisa Općini Bedekovčina i Krapinsko-zagorskoj županiji u listopadu prošle godine u kojoj traže redovit prijevoz te da na teren izađe inspekcija, no, kažu, bez rezultata. - Znamo da je problem u nerentabilnim linijama, da se prijevoznicima to ne isplati, no nije u re-

du da budemo prometno odsječeni i treba se pronaći način da stvar funkcionira. Općina i Županija trebale bi financijski uskočiti i pomoći prijevoznicima odnosno stanovništvu ovog kraja. I građani iz ruralnih sredina i periferije moraju imati osigurane osnovne životne uvjete, a među njima je i prijevoz ističe Josip Jambrek iz Vojnić Brega, dodavši da je problem postajao i s prijevozom srednjoškolaca još 2008. godine, no da je tada osnovana udruga „Zagorski kraj i kaj“ na čijem je on čelu, koja je onda s prijevoznicima sklopila ugovor o prijevozu srednjoškolaca, a kasnije su te linije postale javni prijevoz. Kako jednom prijevozniku koncesija ističe s krajem ožujka, mještani bi željeli da se problem riješi ranije i pronađe način da svi budu zadovoljni.

Prigovori proslijeđeni inspekciji Na naš upit iz Ureda župana Krapinsko-zagorske županije odgovoreno je da su prigovori putnika bili proslijeđeni Inspekciji cestovnog prometa koja je

izvršila inspekcijski nadzor, poduzete su zakonom propisane upravne mjere te će se poduzeti i prekršajne mjere ako se utvrdi ponavljanje nepravilnosti. Za uvođenje novih županijskih autobusnih linija HGK Županijska komora Krapina provodi postupak usklađivanja voznih redova, koji prethodi izdavanju dozvola, a usklađivanje se obavlja u pravilu jedanput godišnje. „U slučaju potrebe za otvaranjem novih linija, na zahtjev mještana prijedloge novih voznih redova za županijske linije prijevoznik podnosi na usklađivanje županijskoj komori od 1. do 30. studenog tekuće godine. Prema dosadašnjim postupcima usklađivanja voznih redova, veći interes je pokazivan za linije do Orehovice, dok se prema Vojnić Bregu i Martincu Orehovečkom nije pokazivao veći interes“, stoji u odgovoru, u kojem se navodi i da se u slučaju zahtjeva općine ili Županije može organizirati izvanredno usklađivanje voznih redova, a taj postupak u pravilu se organizira u periodu ožujak – listopad.

Kažnjen

Kapac kaže kako protiv Odluke Povjerenstva za s što je radila bilo radi zaštite poslovanja Niskogra Denis Vincek PREGRADA

ovjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je, nakon pokrenutog postupka protiv Vilmice Kapac kao i njenog očitovanja, odlučilo da je predsjednica pregradskog HDZ-a obavljajući te dvije funkcije povrijedila Zakon o sprječavanju sukoba interesa i kaznilo ju s 2000 kuna.

Kapac: Nisam ostvarila privatni interes – U svom očitovanju Povjerenstvu vidljivo je da nisam dovodila u pitanje činjenicu da je funkcija predsjednika Nadzornog odbora Niskogradnje u određenom trenutku postala nespojiva s funkcijom gradonačelnice Grada Pregrade. Međutim,

činjenice isto tako govore da sam navedeno prihvatila isključivo kako bih zaštitila daljnje poslovanje trgovačkog društva koje je od strateške važnosti za Grad Pregradu, a ne kako bih ostvarila privatni interes. Naime, smatrajući da je tadašnje rukovodstvo društva Niskogradnja donijelo odluke kojima je dovedeno u pitanje dalje poslovanje i opstanak tog društva, poduzela sam određene mjere o čemu je obaviješteno i nadležno Državno odvjetništvo RH. Da su pak donesene odluke Nadzornog odbora bile pravilne i u interesu građana Grada Pregrade, potvrđeno je i presudom Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. prosinca 2013. godine. Isto tako, Povjerenstvo je u svojoj Odluci utvrdilo da za funkciju predsjednice Nadzornog odbora nisam primala nikakve naknade, niti

aktualno

broj 538 / 18. ožujak 2014.

parlament 2 KO: Nek mene i moje ište pusti na miru NDO: Podnijeli smo zahtjev užni prolaz do svoje kuće

vinko završki

tvrdi da si mora napraviti novu pristupnu cestu. Kroz svoje dvorište prolaz mu ne dozvoljava zbog čega se i tuže... 12

VINKO Na silu si želi prisvojiti pristupni put do svoje kuće i dvorišta. Ja kao vlasnik to ne mogu dozvoliti radi skučenosti prostora i potreba mog skromnog poljoprivrednog gospodarstva.

ra koje je oslobođen, a druga je bila privatna tužba. Privatno ga je tužio Sambolić koji tvrdi da ga je Vinko ozlijedio kolcem na njegovom dvorištu, dok Vinko tvrdi da se incident dogodio u njegovom dvorištu te da mu je žao što je došlo do ogrebotina za koje si je sam kriv.

Vinko je pak Amanda tužio za smetanje posjeda i izgubio. – Ja moram štititi i čuvati svoje od otimača i njihovih pomagača. Na silu si želi prisvojiti pristupni put do svoje kuće i dvo-

broj 379 / 21.01.2011.

GDJE JE ČEL pošodrati i JAD BIJESNA KUĆA malo pro JE TIJESN

širi je i fizičkih obračuna… ti zajednički kolni put A Za Amanda Sambol Kad zbog , više nema ića mira. Susjed koji se ‘drznuo’ ga je tužio, pedlja ze a bilo mlje živo t postane pakao… A Mirjana Baš

ak HUM N A SUT LI

Oppopraviti. šo- put treba na Sutli je uvijek . Širenjem i Hum ništa drugo gati ljudipravo ćina olić probati dranjem proširio si je zbog spremna poma i dalje, ali će u Sada će Samb pripada, pak koji je ma i pomagat a ne može koje mu ne za smetaubrzati postu Općin Općinskog suda sam ga tužio oričan je nažalost, i pravne čega tne ija nadležnosti priva – kateg va situac rješavati nje posjeda je načelnik u Krapini. Ovak živa. Završki. sporove – rekao neodr mu je, kaže, ovom slučaju i bio Vinkosmo i Općinu Hum Jutriša. li imat Pitali smo o , susjeda Vinka Nazva nik Zvonko Dakle, konačnu riječ donese je na Sutli. Načel drugu stranu no sve da i dio je da Jutriša potvr gla Samboli- će sud, u korist Sambolića, Završkog. presudu a pomo mirvati Općin agregatom, pitanje je kako će dalje vog rješa nim kame može s ne na ću nepopustlji teren, Općina sporove su izašli na uvjerili no živjeti uz privatne Sambolić ima pra- te daput, su se a… gdje da susjed g sam - Amando dosta loše i služnost kolno da je stanje vo samo na a dvorišta, puta preko mojeg

'Samo sam branio svoje'

parlamen t

1.2011. broj 379 / 21.0

SAMBOLIĆ: Pa ne mogu sa urediti put širinom 1, 80 u m, za kravic je i voz. To mi jedini prilaz i prema kući htio sam ga urediti kako spada. Ovakav blatnjav put nema nitko u 21. stoljeću.

županija a županij

Tako je bare načelnik opći m rekao dok je mando Sa susjedom ne bio prisutan. mijenio sastav zemljišta nije je, prije pet Sambolić gova rao i nače naime, raz- uspozemljanog služnog ragodina kupio je lnik puta i stavio šodr kuću, gos- Sutli Zvonko Jutr Huma na ani put. podarsku Pa dvorište u zgradu i je platila materija iša. Općina širin ne mogu urediti mjes der, tu a radove sam l, dakle, šo- voz. om 1, 80 m, za put sa Grle Humu na Sutli, a premtinec u To mi je jedin kravicu i Sambolić. voru, s time a ugoi ma kući i htio sam prilaz prena služnost je stekao i pravo Susjedova bari kako spad ga urediti kada i tužb a. nog puta zajedničkog kol- Kad su radovi Ova a kav put blatnjav ko četiri koji se koristi pre- taj susjed je radokrenuli isti ću nema nitko u 21. slutio da desetljeća. Nije ni vio postavljanjemve obusta- je - potužio se Sambolićstoljeće sa blema. Rekl ubrzo imati pro- poprijeko i pozv traktora fizičk svojim susjedom , koji imao i ski ‘posli’. i bi, tipični zagor- Sambolić je nakoao policiju. Susj ih sukoba. prošle godiSve to, odvijalo se dana put ipak pošon desetak bolićed tužbom nalaže Sam u da put vrat kon toga drao i na- Kako je ne. uslijedila i u prvobit-no stanje. put Susj je mak tužb ed Nala bez podl oge, post adamski, pravo ga tuži jer je ‘proš a. postava rani že mu se ‘usao je neprohodan irio stan na održavan je posjedov , a s kišo ja, ukla je služnonog gom i blatn m i snije- sti puta’. navažanje njanje šljunka i ga urediti jav, odlučio sam Zašto? Sambolić stavljeni zemlje, a da uspo je dova na dan automs obzirom da svak tom putuprije ra- širok 2,3 put ponovno budei žena prem morao i ja moramo metra, a zaht tim putem, a djeca redara napr jevu komunalnog zauzeti dio nekr čime će se Zamolio aviti elab vratiti u posj etnine sam Opć u školu. tom elab na Sutli da inu Hum ed tužiteoratu piše orat, a u lja’, diti put. mi pomogne ure- malno prolaz puta da mini- njujestoji u tužbi. Zabr Iz amu mora biti teren pogl Općine stižu na 2, 50 m. kvo ili sličnse svako tanje stvari, edati stvarno sta- A susjed ne želi o smetanj pod da se put pro- nja prijetnjom izric e cesta nepr te utvrđuju da je širuje i tuži ga. anovčane kazn potrebna ohodna i da joj je Prema tužbi ‘tuže e. Na je Amandosanacija - ispričao stupio proširen nik je pri- prigtužbu Sambolić daje ju zujući nam Sambolić, poka- nju puta i to iskoi produblje- ni ovor da je tužb ezaht pom sve rom jev , te doku bage kojima to potkreplj mente puta u iskopao dio služnog- Očevid se neosnovan. Susjed Vink uje. trebao odrdužini 23 žati, je, dozvolio o Završki, doda- ni 2,70 m, sve u metra i širi- pada no taj dan baš nam je mu je ured la iti put. širenja tog dijela nekrjeri pro- došao kiša, nakon toga U tužbi stoji je i snije etni g, pa se i da je time ne’. na ‘nesretno ranje pro- mog m’ adransko osigu ao očevid putu nije Metronovu obaviti. a testir u SIP netovu uslug putem je it! - telefoniran cijeni fiksne Interneta po telefonije usluge SIP Testiranjem osiguranje it! Jadransko prvih tvrtod je jedna ava na koji ki koja isprob tehnologija način nova poslovanje šno ■ Doma može uspje 350gšnijošćicauspje pretvoriti u jem putem je. Telefoniran pristupa širokopojasnog ću bepomo 49 ■ B.aktiv Internetu, LGG 330g klijenata na splatnih SIP jima i primobilnim uređaalima, žele jenosnim račununaprijediti li ■ Hrusk čips vidjeti mogu istovremeno slani 100g svoj posao te ve. smanjiti troško

NJE ISPROBAVA E IJ G O TEHNOL TI S BUDUĆNO J

REVOLUCIJAANJA TELEFONIR

lansiranjem 49 Nedavnim it!, Metronet direktor usluge SIP Danijel Bara, atike su natelekomunikacije Sektora inform ranja n iskorak na skog osigu ■ePileći narez rne komupravile znata 49 Jadran u. Za poziv ak 150g binacijom mode ih ušteda telekom tržišt svijeta po cistva znati znatn 99 a u nikacije pozivi i iz inozem poslovne iz svih krajev nije – nije ji, a u VPN sustav zadovoljiti naše čuje Bara. jeni fiksne telefo nski pri- no jeftini tni.“ zahtjeve.“, zaklju potreban telefo Internet. čak i bespla samo već NER ključak, M ŠTO ŽELIM POUZDAN PART je BIRA žele ranje osigu birati OX“ Korisnici mogu s fiksnom Jadransko će društvo u „OUT-OF-THE-B telefone osiguravaju RJEŠENJE Danijel Bara, di- li SIP racijo hrvatskom (npr. 01 za većinskom a nume 99m je svojom Kako kaže ra informatike Zagreb) koristiti u uredim vlasništvu, kojerilo deseterektor Sekto te instalirati ostva anja, SIP tima ili će SIP klijen ne i lap- vizijom rast. 99 Klijen Jadranskog osigur uvjere se ■ Limun ki da ne telefo kn/kgkvalitetit! je prilika e zahtjeve na mobil bi rad „na tere- rostru cjelovitu, a kako za najveć rješenja. tope, kako ruko jeftiniji. pružai efikasnu uslugu, ■ Kiwi tačna višest postoje trenu ati na koji nu“ bio tehnološki vrlo nu h temelji na stalnom uspje ciju „Želimo isprobtelekomuni- „Iako je SIP it! prunju u rad, eduka način modernaja mogu una- napredno,stavno rješenje ulaga ljenost svojih 760 i oprem jedno ou kacijska rješen potrebama djelatnika, čime je izrasl dnevni ža ra■ Loewenbra prijediti naš svako se čini prilagođeno se osigu anjem vodećih u 2l nam korisnika. Testir da ćemo jednu od posao. Ono■što Vindimogu . je crvenćnost a naranča želimo uvjeriti vajućih tvrtki zanimljivim putem 3G ili 2l u koja će komtelefoniranja pri čemu su dobiti uslug , WIFI mreže

23 5

■ OLIVER GREEN OXI 3KG prašak za rublje

kn/kg

5 ■ PALOMA

PAPIR. MARA

ga trebao izgurati i otjerati. Moja je namjera bila zaustaviti opetovano smetanje u mom dvorištu. Prvo nasilni iskop bagerom te po treći puta zaustavljanje šodranja. Sambolić je tužbu dobio, na što se Vinko Završki žalio Županijskom sudu u Zagrebu. Tužba mu je odbijena, a sudski troškovi narasli su na preko 10.000 kuna. Sad mu prijete ovrhe na mirovinu, a rješenja na pomolu i dalje nema.

Sambolići: Drugog puta nemamo

■ COCCOLINO VAČ za rublje OMEKŠI1L

rišta. Ja kao vlasnik to ne mogu dozvoliti radi skučenosti prostora i potreba mog skromnog poljoprivrednog gospodarstva. Da je otišao dragovoljno iz mog dvorišta, na moj zahtjev, a više puta bio opomenut i od policije, ne bi

MICE 10+2G

RATIS

Amando Sambolić u telefonskom nam je razgovoru kratko rekao kako su oni preko odvjetnika zatražili zahtjev za nužni prolaz do svoje kuće jer drugog puta nemaju te dodao kako sa susjedom nema nikakvih kontakata, niti želi imati i stoji iza toga jer je ovih godina bilo i previše gorčine zbog samo jednog puta. Tim putem se vozi i dalje. Sada je, dobro, no kada padne kiše, postane blatnjav.

o da bivša pregradska gradonačelnica Vilmica Kapac nije istodobno smjela biti i adnje

na s 2000 kuna

sprječavanje sukoba interesa nije pokrenula upravni spor, nego je platila kaznu i dodaje da je sve adnje KAPAC: Vidljivo je da nisam dovodila u pitanje činjenicu da je funkcija predsjednika Nadzornog odbora Niskogradnje u određenom trenutku postala nespojiva s funkcijom gradonačelnice Grada Pregrade. Međutim, činjenice isto tako govore da sam navedeno prihvatila isključivo kako bih zaštitila daljnje poslovanje trgovačkog društva koje je od strateške važnosti za Grad Pregradu, a ne kako bih ostvarila privatni interes. sam navedenom funkcijom u bilo kojem obliku ostvarila osobnu korist. Isključivo zbog navedenih razloga, prihvatila sam i Odluku koju je donijelo Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa – komentirala je ovu odluku V. Kapac.

Orešković: Bila svjesna obveza i zabrana Povjerenstvo je u njenim

postupcima vidjelo povredu staroga Zakona koji je vrijedio do 10. ožujka 2011. te novoga Zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je na snazi od toga datuma, a jasno zabranjuje gradonačelnicima članstvo u Nadzornom odboru trgovačkog društva, kao što je Niskogradnja te je tako nedvojbeno zaključilo da je V. Kapac pune četiri godine, od 9. srp-

prva varijanta izgleda budućeg doma kulture dobila je najviše glasova

Općina Zlatar Bistrica krenula sa ciljanim izmjenama prostornog plana kako bi se moglo formirati središte mjesta

Dom kulture dobit će novi izgled povjerenstvo za sukob interesa vilmicu kapac je kaznilo s 2000 kuna, a ona se protiv te odluke nije žalila, već je kaznu platila

nja 2009. do 9. srpnja 2013., radila suprotno zakonu. Povjerenstvo je otežavajućom okolnosti ocijenilo i to što se iz pisanog očitovanja vidi da je Kapac bila svjesna obveza i zabrana koje proizlaze iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa te da svojim postupanjem krši zakon, no unatoč tome i dalje je radila suprotno zakonu. – Kod glasanja za Nadzorni odbor

SDP je bio protiv, a na naš upit po kojem kriteriju su birani članovi NO, tada vladajući HDZ odgovorio je da su birani stručni ljudi koji će najbolje braniti interese Grada Pregrade u Niskogradnji. Također bilo nam je neprihvatljivo da jedna osoba u Gradu obavlja toliko dužnosti – kazao je pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj.

ZLATAR BISTRICA - Općina Zlatar Bistrica krenula je sa ciljanim izmjenama prostornog plana kako bi se omogućilo formiranje središta mjesta. Tako se ove godine kreće s produžetkom Kraševe ulice i nove Ulice hrvatskih branitelja čime se otvara mogućnost novog prilaza crkvi s parkom i razvoj središta Zlatar Bistrice, a osnovni radovi će krenuti u lipnju. Novi izgled dobit će i Dom kulture.– Građanima su na glasanje na web stranici općine bile ponuđene tri varijente budućeg izgleda doma, a preko 70 posto glasova osvojila je prva varijanta. Njome se planira restauracija u dvorani s dodatnim balkonom, povećanje kapaciteta dvorane, knjižnica, dodatni

sadržaji, uređenje okoliša, jer puno treba učiniti da izgledom i namjenom bude zaista dom kulture. Investicija će iznositi oko dva milijuna kuna, a realizirat će se kroz par godina– kaže načelnik Žarko Miholić. Općina Zlatar Bistrica planira i dogradnju dječjeg vrtića. Na redu je završna faza ishođenja dokumentacije, a na proljeće iduće godine će krenuti radovi, čime će vrtić dobiti prostor za još jednu odgojnu skupinu, najavio je Miholić te dodao da će Općina u suradnji s Hrvatskim cestama raditi na poboljšanju infrastrukture državnih cesta D24 i D29 te kreće sa sanacijom Ulice Vladimira Nazora, koja će dobiti nogostup i biciklističku stazu. (sp)

aktualno

broj 538 / 18. ožujak 2014.

INTERVJU S POVODOM: Mario Mihovilić, direktor Zagorskog vodovoda uoči Svjetskog

dana voda, 22. ožujka govori o projektima na području vodoopskrbe, poskupljenju vode, o djelatnosti odvodnje koju su prema odredbama Zakona o vodama preuzeli na sebe te o samoj kvaliteti vode

Voda će poskupjeti 12 posto zbog povećanja naknade za korištenje voda Do poskupljena vode doći će zbog povećanja zakonske obveze povećanja naknade za korištenje voda, koja je bila 1,35 kn/m3, a od 01.04.2014. godine bit će 2,85 kn/m3

buduća zgrada s prizemljem i dva kata te 14 inkubatorskih pros

Mirjana Bašak

POTICANJE RAZVOJA PODUZEĆA: Prijavljen pro

ZABOK

regionalnoga razvoja i fondova Europske un

agorski vodovod najveći je distributer i nositelj razvoja vodoopskrbe u Krapinsko-zagorskoj županiji te treći po veličini u Hrvatskoj. Osim proizvodnje i distribucije vode, preuzeo je na sebe i djelatnost javne odvodnje. Sukladno Zakonskoj regulativi Zagorski vodovod uveo je i certificirao HACCP sustav, odnosno analizu opasnosti kritičnih kontrolnih točaka čijim se preventivnim djelovanjem osigurava zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju. Nema razloga za zabrinutost, voda nam je izuzetne kvalitete, ali će poskupjeti zbog povećanja naknade za korištenje voda. No, to nije odluka Zagorskog vodovoda, napominje, Mihovilić, već Vladina uredba.

ZL: Koja je najvažnija investicija Zagorskog vodovoda u ovom trenutku? MIHOVILIĆ: Zagorski vodovod trenutno ima nekoliko investicija koje su pred završetkom ili početkom gradnje. Trenutno najvažnija investicija je dovršetak Rekonstrukcije crpne stanice Gredice. Početkom ljeta ove godine počinjemo s izgradnjom “V.S.Zabok“ i rekonstrukcijom i izgradnjom cjevovoda vezanih na Crpne stanice Gredice, a nakon dugo vremena u travnju ćemo u pogon pustiti vodu iz izvorišta Osredek Desinički za područje općine Desinić na što smo izuzetno ponosni. ZL: Koji su još projekti u planu na području vodoopskrbe? MIHOVILIĆ: Planiramo završiti Magistralni cjevovod V.S. Kaštel – M.Bistrica – III etapa, Magistralni cjevovoda V.S. Harina Zlaka – V.S. Miljana i ove godine ih pustiti u pogon. Nastavljamo i s izgradnjom Vodoopskrbnog sustava Hraščina – Budinščina, a također počinjemo s izgradnjom Vodoopskrbnog sustava na području općina Lobor, Mače i N. Golubovec, visoke zone općine Desinić za naselja prema Gori Košnićkoj, visoke zone općina K. Toplice i Sv.Križ Začretje te grada Zaboka I-faza (H.S.Klupci i dio cjevovoda). ZL: Koliko košta priključak vode danas, a koliko je, recimo, stajao prije 10 godina? MIHOVILIĆ: Upola manje. Do mjeseca svibnja 2013. godine za priključak vode plaćala se naknada za priključenje jedinici lokalne samouprave prosječno 3.500 kuna, različito po jedinicama lokalne samouprave i stvarni trošak izvođenja radova priključka Zagorskom vodovodu d.o.o., a sada se plaća samo stvarni trošak izvođenja radova priključka Zagorskom vodovodu. ZL: Do poskupljenja vode će doći zbog

Inkubator z početnicima

Zgrada u Krapini je površine 2050 m², a sastoji se od Nikola Capar mario mihovilić na funkciji direktora zagorskog vodovoda je nekoliko mjeseci

MIHOVILIĆ: Do mjeseca svibnja 2013. godine za priključak vode plaćala se naknada za priključenje jedinici lokalne samouprave prosječno 3.500 kuna, različito po jedinicama lokalne samouprave i stvarni trošak izvođenja radova priključka Zagorskom vodovodu, a sada se plaća samo stvarni trošak izvođenja radova priključka Zagorskom vodovodu. povećanja vodne naknade. Koliko će u prosjeku računi biti veći? MIHOVILIĆ: Do poskupljenja vode doći će zbog povećanja zakonske obveze povećanja naknade za korištenje voda, koja je bila 1,35 kn/m3, a od 01.04.2014. godine bit će 2,85 kn/m3 prema Uredbi o izmjenama i dopuni uredbe o visini naknade za korištenje voda Vlade RH. Računi će se povećati po toj osnovi oko 12 posto. ZL: Hoće li se dizati još koje stavke u računima? MIHOVILIĆ: Zagorski vodovod u travnju neće povećati cijenu vode osim ranije navedene zakonske obveze povećanja naknade za korištenje voda prema Uredbi Vlade RH. ZL: Ima li još zaselaka na području Krapinsko-zagorske županije koji nemaju vodu i koja su to područja?

MIHOVILIĆ: Možemo reći da je veći dio našeg vodoopskrbnog sustava izgrađen, ali ima i područja bez vode većinom na višim kotama. Trenutno je u izradi studija koje će definirati koji će se vodoopskrbni sustavi na području Krapinsko-zagorske županije još moći graditi sufinanciranjem preko fondova Europske unije.

ZL: Što je s lokalnim vodovodima kojih je na području naše županije relativno puno? Kakve su njihove šanse da prežive u EU? MIHOVILIĆ: Lokalni vodovodi imaju problem djelovanja u okviru postojećih zakona i većina ima problem pomanjkanja vode u sušnim razdobljima. Sukladno Zakonu o vodama članak 23., komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnog isporučitelja vodne usluge, a prema članku 24. komunalnim vodnim građevinama upravlja javni isporučitelj vodne usluge. Pravne osobe koje na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu isporučuju vodnu uslugu javne vodoopskrbe, a koje nisu isporučitelji vodne usluge prema Zakonu o vodama, nastavljaju obavljati djelatnost javne vodoopskrbe do 31. ožujka 2015. godine. Sukladno Zakonu o vodama javni isporučitelj vodne usluge dužan je skrbiti o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno propisima o hrani, skrbiti o tehničkoj ispravnosti građevina za javnu vodoopskrbu te tom cilju provoditi sustavne i stalne preglede i poduzimati mjere. ZL: Kakva je kvaliteta naše vode? MIHOVILIĆ: Voda iz izvorišta Lobor, Belečka Selnica, izvorište Mlačine Grabari i crpilišta Šibice izuzetne je kvalitete i konstantnog sastava. Od prerade vode primjenjuje se samo primarna dezinfekcija (klor). Isporučena voda potrošačima je zdravstveno ispravna, tj. rezultati ispitivanja sukladni su zahtjevima Zakona o vodi za ljudsku potrošnju.

KRAPINA

mnogim su zemljama osnovani inovativni poslovni parkovi s ciljem poticanja razvoja novih poduzeća i tehnoloških inovacija putem stvaranja poticajne okoline i utjecajnih sinergija u zajednici. Riječ je o inicijativi za razvoj mjesta na kojemu inovativna poduzeća, a osobito ona koja su tek započela s poslovanjem (start-up poduzeća), nalaze poticajno okruženje te kvalitetan prostor i usluge. Inkubatori su postali sveprisutan fenomen u mnogim dijelovima svijeta i smatraju se efikasnim alatima za promicanje razvoja inovativnih poduzeća i poduzeća koja se temelje na tehnologiji. Cilj osnivanja poduzetničkog inkubatora na području Krapinsko-zagorske županije je uspostava integriranog sustava za potporu razvoja poduzetništva.

Dobiveni uvjeti građenja Župan Željko Kolar u nekoliko je navrata najavio pripremu projekta Poduzetničkoga inkubatora u Krapinsko zagorskoj županiji, kao jedan od nekoliko strateških projekta KZŽ. Predviđena lokacija za izgradnju Inkubatora je Poslovna zona Krapina Nova zapad. -Prvi korak u pripremi je bio osiguravanje zemljišta. Grad Krapina je darovao Županiji u vlasništvo zamljište pored Trgovačkoga centra KTC-a veličine 8258 m² u svrhu izgradnje poslovne infrastrukture. Široka paleta znanja je bila potrebna za samu pripremu projekta jer smo na raspola-

ganju imali samo šest mjeseci. Htjeli smo uključiti sve relevantne dionike u kreiranje kako bi projekt što kvalitetnije zadovoljio potrebe našeg gospodarstva. Suradnici su bili Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora, Aktiv strojara KZŽ koji su uvelike pomogli u definiranju testnog pogona, mnogi naši poduzetnici u metaloprerađivačkoj industriji, ravnatelji strukovnih škola i naše Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina – kazala nam je voditeljica projekta Martina Jantol uz koju su na projektu radili timovi Županije i Grada Krapine i kolege iz Zagorske razvojne agencije. Samo izdavanje uvjeta za građenje je ishodovano temeljem Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja i u roku od šest mjeseci od 'praznog papira', zahvaljujući prvenstveno županu, projektantima i institucijama uključenim u proces. Sama zgrada površine je 2050 m², a sastoji se od prizemlja i dva kata s ukupno 14 inkubatorskih prostora namijenjenim primarno našim poduzetnicima početnicima i svima onima koji to žele postati.

Prvi 3D printer u županiji -U prizemlju se nalaze inkubacijski prostori veće kvadrature koji su namijenjeni proizvodnim djelatnostima, a na prvom i drugom katu se nalaze oni za uslužne djelatnosti. U prizemlju je i dio prostora osiguran za testni pogon koji će se opremiti 3 D printerom i 3 D skenerom, a planiran je i 5-osni CNC obradni centar. Sama namjena je za postojeće poduzetnike, da im se osigu-

aktualno

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Poslovnotehnološki će inkubator imati i Virtualni inkubator, kako bi zainteresirani poduzetnici mogli postati i virtualni stanari i koristiti online usluge Inkubatora.

stora

previđena lokacija je poslovna zona krapina nova zapad

ojekt „Poslovno tehnološki inkubator Krapinsko- zagorske županije" vrijednosti 35,6 milijuna kuna na natječaj Ministarstva nije

za potporu poduzetnicima a te edukaciju učenika i studenata

d prizemlja i dva kata s ukupno 14 inkubatorskih prostora namijenjenih primarno našim poduzetnicima početnicima i svima onima koji to žele postati.

STRATEŠKI INFRASTRUKTURNI PROJEKTI SU U VISOKOJ FAZI PRIPREME ZA EU FONDOVE "Projekt „Poslovno- tehnološki inkubator KZŽ“ je dokaz da ova koalicijska vlast i ja kao župan, sukladno Izbornom programu, obećano izvršavamo. Županija kontinuirano radi na pripremi strateških projekta koji će tematski obuhvatiti više područja- gospodarstvo, obrazovanje, ruralni razvoj. Samim projektom željeli smo staviti naglasak na činjenicu da gospodarstvo mora biti konkurentno da bi bilo uspješno i da sam razvoj župan željko kolar počiva na kontinuiranoj inovativnosti i naravno, znanju. U vidu što kvalitetnijeg brendiranja našeg Zagorja - „Bajke na dlanu“ te potrebe za podizanjem kvalitete i jačanjem konkurentnosti destinacije, u pripremi je i projekt „Regionalni centar kompetencija u turizmu i ugostiteljstvu“. Iznimno smo ponosni na činjenicu da je Ministarstvo turizma projekt definiralo kao strateški čime smo postali jedan od 6 regionalnih centara kompetencija u Hrvatskoj. Tu su još i projekt Master plan javne rasvjete KZŽ, rekonstrukcija domova zdravlja i Program poticanja lokalnog razvoja - kaže župan Željko Kolar. raju strojevi za usluge za koje nemaju potrebe svaki dan i nije im isplativa kupnja, a ujedno i kao platforma za izradu prototipa proizvoda, te za edukaciju za učenike strukovnih zanimanja da kroz praksu usavrše svoje znanje. Cijeli koncept je primarno kreiran sukladno potrebama metaloprerađivačke industrije s obzirom da je ona i najviše zastupljena u KZŽ. Naši postojeći poduzetnici su isto iskazali interes da svoje djelatnike pošalju na dodatno usavršavanje u sklopu testnog pogona - objašnjava voditeljica. Sama namjena 3D Printera je jeftinija izrada prototipova proizvoda. Naročito je problematična izrada ka-

lupa za proizvode jer je izrada skupa, a za svako odstupanje od mjera proizvoda u zahtjevu kupca, iziskuje potrebu za nove kalupe za proizvod. Također, 3D skener je svojevrsna zamjena za mjerni laboratorij za detektiranje nepravilnosti proizvoda. Putem odgovarajućeg programa definira se greška i mogućnosti ispravka su puno brže i samim time efikasnije.

Studentski inkubator Na prvom katu Inkubatora KZŽ osigurane su prostorije za studentski inkubator. Prostor je namijenjen studentima koji će uz pomoć mentora razvijati svoju poduzetničku ideju. Planira-

martina janto,l voditeljica projekta poslovno tehničkog inkubatora

na je i nabava softvera za simulaciju poslovanja tvrtke, gdje će student moći simulirati svoj poslovni poduhvat i uvidjeti je li ideja dovoljno uspješna za realne uvijete poslovanja. Naravno, planiraju i mnoge edukacije jer jedino konkurentno i zdravo gospodarstvo je ono koje počiva na znanju. S tim ciljem je i planirana multifunkcionalna kongresna dvorana veličine 170 m², gdje se mogu održavati brojne edukacije, radionice za poduzetnike početnike, postojeće poduzetnike, studente i sve stanare Inkubatora. Važno je napomenuti da će i inkubacijski prostori i ostali zajednički prostori biti dostupni svim stanarima po subvencioni-

ranim cijenama. Cilj samog projekta je pomoći našim poduzetnicima u početku poslovanja, kada su troškovi najviši i kada je najteže poslovanje. U prvoj godini će se plaćati 25 %, u drugoj 50% a u trećoj 75 % tržišne cijene najma. Na drugom katu predviđene su prostorije za poduzetničko potpornu instituciju koja će pružati usluge i postojećim i poduzetnicima početnicima u izradi poslovnih planova, prijava projekta i svega što im je potrebno u poslovanju.

Rok za realizaciju 24 mjeseca -Sukladno Zakonu, poduzetnik početnik ima taj

status prve tri godine poslovanja. Stanarom Inkubatora moći će se postati prijavom na javni natječaj. Važno je istaknuti da ključ uspjeha Inkubatora leži u rukama ljudi koji će njime upravljati i u tu svrhu Županija će osnovati tvrtku koji će biti prva ruka poduzetnicima u realizaciji njihovih ideja. Vrijednost projekta je 35,6 milijuna kuna, a prijavljen je na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije „ Shema dodijele bespovratnih sredstva za poslovnu infrastrukturu“. Sukladno terminskom planu ministarstva, ugovaranje samoga projekta moglo bi biti u rujnu ove godine,

a rok za realizaciju projekta je 24 mjeseca – zaključila je Martina Jantol. U sklopu projekta planiraju se radionice i Dani otvorenih vrata putem kojih će se postojeći poduzetnici upoznati s mogućnostima samog Inkubatora i testnog pogona, a poduzetnici početnici sa svime što pruža takva potporna infrastruktura. Planira se i posjet budućih djelatnika uspješnim inkubatorima u RH. U Hrvatskoj već postoji 30 poduzetničkih inkubatora, a jedan od najuspješnijih je osječki BIOS, koji je uz poduzetnički inkubator iz Virovitice svojim iskustvom pomogao u kreiranju zagorskog.

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

županija

Zamjenik ministrice kulture u Kumrovcu KUMROVEC - Načelnik Kumrovca Dragutin Ulama primio je u službeni posjet zamjenika ministrice kulture Berislava Šipuša, pomoćnicu ministrice kulture Vesnu Jurić Bulatović, saborskog zastupnika Borisa Blažekovića, župana Željka Kolara, ravnateljicu Muzeja Hrvatskog zagorja Vlastu Krklec i direktora marketinške agencije Imago Damira Ciglara. Tijekom posjeta razgledana je Kurija Erdödy i Titova vila te je razmatrana mogućnost njihove obnove i stavljanja u funkciju.(I. Šućur)

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE SDP TUHELJ

SDP Tuhelj za promjene

Glas ZA listu SDP-a i Renata Ilića je glas ZA PROMJENE PROMJENE koje namjeravamo provesti u djelo: • sufinancirati 50% osnovnoškolskih udžbenika • izgraditi dječji vrtić • organizirati brigu (pomoći) o starim i nemoćnima • izraditi nogostup uz državnu cestu 205 • urediti Tuheljske Toplice • izraditi ćemo projektnu dokumentaciju za nogostup Tuheljske Toplice – Velika Horvatska • stavit ćemo u funkciju prošireno novo groblje • dogovarati se s žiteljima svih općinskih sela • ulagati u seosku infrastrukturu Općina će funkcionirati kroz 4 odjela u koje će biti uključeni zainteresirani građani: • GOSPODARSTVO • POLJOPRIVREDA • FINANCIJE • DRUŠTVENE DJELATNOSTI

RENATO ILIĆ

za načelnika Predizborni skup održao tuheljski HDZ

Podrška za nastavak prekinutog kontinuiteta u vođenju općine

Pod brojem 3. za Općinsko vijeće Općine Tuhelj 3. SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP Nositelj liste: RENATO ILIĆ Pod brojem 1. za načelnika Općine Tuhelj 1. Kandidat: RENATO ILIĆ SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE - SDP Zamjenik kandidata: MLADEN HERCIGONJA

Predizborni skup Općinske organizacije SDP-a na tuheljskom trgu

Druženje SDP-ovaca s građanima uoči izbora

andrej plenković iskazao je podršku milivoju škvorcu

TUHELJ - U nedjelju je na trgu u Tuhlju predizborni skup organizirao i tuheljski HDZ s koalicijskim par-

tnerima iz HSS-a, ZDS-a i HSLS-a. Kandidat za načelnika i nositelj liste kandidata za Općinsko vijeće, Milivoj Škvorc, uz druženje s građanima, ugostio je počasnog građanina Tuhlja Ivana Jarnjaka, dogradonačelnika Krapine Branka Varjačića, predsjednicu zagorskog HSS-a Vlastu Hubicki, predsjednika ZDS-a dr. Stanka Belinu i sve HDZ-ove gradonačelnike i načelnike županiji. Jučer je Tuhelj posjetio i Andrej Plenković, zastupnik u EU parlamentu i razgovarao s Milivojem Škovrcom i kandidatima. - Smatram da koalicija ima kvalitetan program, ali i postignuća u proteklim godinama i da će u kontekstu EU projekata uspjeti realizirati prekogranične projekte sa Slovenijom – istakao je Plenković, koji je potpom posjetio Župu UBDM, OPG „Turčin Zlatko“ u Trstenom i Terme Tuhelj.(Ivo Šućur)

TUHELJ – U nedjelju, tjedan dana prije prijevremenih izbora za načelnika i zamjenika te vijećnika općine Tuhelj, OO SDP Tuhelj priredila je predizborni skup i druženje SDP-ovaca s građanima kojem su nazočili i župan Željko Kolar, zamjenik predsjednika ŽO SDP-a, zamjenik župana za gospodarstvo Anđelko Ferek Jambrek, gradonačelnik Oroslavja Ivan Tuđa, Jurica Krleža, predsjednik GO SDP-a Bedekovčina, podpredsjednik ŽO SDP-a, načelnik općine Sveti Križ Začretje Marko Kos i načelnik Kumrovca Dragutin Ulama. Svi podržavaju Renata Ilića i njegovu listu za općinsko vijeće, uvjereni u pobjedu SDP-a na izborima 23. ožujka. Podršku je dao i ministar Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik ŽO SDP-a, koji se dan ranije u Termama Tuhelj sastao s vodstvom tuheljskog SDP-a i družio s građanima. (Ivo Šućur)

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Tribina - energija sunca ZABOK - U četvrtak 13.ožujka u organizaciji Gradske organizacije SDP-a Zabok održana je tribina pod nazivom Energija sunca-svakodnevna upotreba na kojoj je bilo riječi o energetskim, ekološkim i ekonomskim aspektima solarne energije. Voditelji tribine Ratko Tudja i Goran Tomek govorili su i o administrativnim zaprekama pri ishođenju dokumentacije potrebne za izgradnju takvih sustava. Zainteresirani građani mogli su čuti iz prve ruke sve o prednostima i nedostatcima solarnih sustava i saznati više o energiji koja je svuda oko nas u nepresušnom količinama. (zl)

ŠTEDNJA: Općina Lobor racionalno raspolaže s novcem iz proračunske kase, kako

Akcija vr ij e di Akcija u mesnicama: do 17.-23.03. 30.03.’14. Svinjski vrat SK Akcija u mesnicama: 17.-23.03. Juneći ramstek SK

bi što prije riješila dugove prijašnje vlasti.

Markuš: Dug smo smanjili na pola Napravljen je idejni projekt za park koji bi se uredio oko crkve sv. Ane. Uređenje bi trebalo krenuti iduće godine, no prije toga župna crkva mora staviti novu fasadu.

25,99 Akcija u mesnicama: 17.-23.03. Roštiljke vl. proizvodnja

kn/kg

Jeger Podravka

35,99

Jabuka Idared 1 kg

3,99 kn

kn/kg

Mlijeko trajno 2,8% mm ‘z bregov 2l

TOP CIJENA

9,99

Brašno glatko NTL 5 kg

lužbeni evidentirani dug smanjili smo s 1.800.000 na oko 900.000 kuna, dakle na pola, a oko milijun kuna novih obveza koje su se kasnije pojavile, nakon što smo preuzeli vlast u općini Lobor, isto smo već djelomično riješili. Strogo štedimo – rekao je načelnik Lobora, Božidar Markuš (HNS). Od Lobora prema periferiji uskoro će početi izgradnja led rasvjete u vrijednosti 250.000 kuna čime će se uštedjeti energije u prosjeku oko 30 posto. Sredstva su dobivena od Ministarstva gospodarstva.

Nogostup prema Loborskom Završju - Od Lobora prema Loborskom Završju započet će i izgradnja nogostupa. Investicija je vrijedna 500.000 kuna, od čega će polovicu financirati Općina, a drugu polovicu Krapinsko-zagorska županija. Postavljena su i četiri ekološka otoka te se čiste i uređuju kanali. Pošodrat će se i makadamski putovi jer ove godine nema mogućnosti za asfaltiranje

39,99

kn/kg

Mirjana Bašak LOBOR

44,99

kn/kg

4,99 kn/l

12,99

Ulje suncokret Zorela 1l

6,99

2,59 kn/kg

Pivo Holsten 2l

Keks Domaćica Kraš 300 g

14,99 kn

7,49 kn/l

u uređenje parka oko crkve krenut će se iduće godine.

dionica koje nisu presvučene asfaltom, osim oko 300 tinjak metara asfalta kojim će se spojiti cesta Lobor Mače kroz naselje Vuki na što stanovnici čekaju već jedno duže razdoblje – doznajemo od načelnika Markuša.

Park oko crkve Povećane su i naknade za novorođenčad te dodijeljene če-

Pošodrat će se makadamski putovi jer ove godine nema mogućnosti za asfaltiranje dionica koje nisu presvučene asfaltom, osim oko 300 tinjak metara asfalta kojim će se spojiti cesta Lobor Mače kroz naselje Vuki na što stanovnici čekaju već jedno duže razdoblje.

tiri stipendije. Napravljen je i idejni projekt za park koji bi se uredio oko crkve sv. Ane. Uređenje bi trebalo krenuti iduće godine, no prije toga župna crkva dobit će novu fasadu, nakon čega će krenuti i radovi na uređenju parka kojeg bi trebalo krasiti bilje koje ima biblijsku vrijednosti, klupe i statua rimskog le-

gionara. Čini se da će Lobor prije dobiti park u centru, nego najavljivani arheološki park kod crkve Majke Božje Gorske za kojeg će trebati izdvojiti znatno veća sredstva jer je to projekt kojeg ne može 'izgurati' sama općina sa svojim skromnim prihoda od 5.000.000 kuna koliko iznosi loborski proračun.

Deterdžent Pur više vrsta 900 ml

9,99 kn

11,10 kn/l

10,99 kn

36,63 kn/kg

Omekšivač Silan više vrsta 3l

29,99

Trgovačko dioničko društvo, trgovina na veliko i malo, ugostiteljstvo, uvoz, izvoz • tel.: 049/286-063, 587-020 • fax.: 049/286-424, 286-264 web: www.trgostil.hr • e-mail: trgostil@trgostil.hr

zagorje.com

načelnik lobora božidar markuš

9,99 kn/l

10 županija

crna DOGODILO SE

Pod kaput sakrila pelene ZABOK - Prošlog je četvrtka u zabočkom Konzumu uhvaćena 62-godišnja žena kako krade. Naime, žena je ispod kaputa stavljala jedan paket pelena i jedno ogledalo, no nije uspjela u svojoj namjeri. Kako doznajemo, nema prebivalište na području Krapinsko-zagorske županije. (mb)

Ukrao tri vreće stočne hrane KARIVAROŠ – U razdoblju od 10. do 13. ožujka nepoznati je počinitelj iz otvorenog gospodarskog objekta u Karivarošu 63-godišnjem muškarcu otuđio tri vreće stočne hrane. (mb)

Županija ulaže u povećanje sigurnosti na pružnim prijelazima

u zagorju će se napraviti mimoilazne ograde za pješake na pružnim prijelazima

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Ukradena mineralna za gemišt GORNJA SELNICA – Prošle subote nepoznati je počinitelj provalio u vikend kuću u Gornjoj Selnici iz koje je ukrao nekoliko boca mineralne vode. Kradljivac je oštetio 74 –godišnju baku, a materijalna šteta se cijeni na stotinu kuna. Očito je lopov provalivši u vikendicu mislio da će naići na bolji plijen, no našao je tek mineralnu vodu koja će mu, ako ništa drugo, poslužiti za gemišt. (mb)

BADAVA IM PROMETNI ZNAKOVI: Dvojica muškaraca prošlog su tjedna imali

bliski susret s vlakom. Vozač iz Pristave Krapinske zadobio je teške tjelesne ozljede, a vozač iz Gornjeg Kraljevca ima štetu samo na automobilu.

Udario ih vlak, jer se nisu zaustavili na pružnom prijelazu Šezdesetsedmogodišnji muškarac na kojeg je naletio vlak, jer se nije zaustavio dolaskom do željezničke pruge u Gornjem Kraljevcu, vozio je s 1, 78 promila alkohola u krvi. PRISTAVA KRAPINSKA/HRAŠĆINA - Četrdesetogodišnji vozač Renaulta Clia zadobio je teške tjelesne ozljede u prometnoj nesreći koja se dogodila prošlog ponedjeljka u Pristavi Krapinskoj kada je na njega naletio vlak. Vozač se nije zaustavio dolaskom do prijelaza ceste preko željezničke pruge koji je označen prometnim znakovima Andrijin križ i Obavezno zaustavljanje zbog čega je došlo do udara vlaka u desnu bočnu stranu vozila. Neslužbeno doznajemo, kako je vlak auto gurao oko 150 metara, tako da je bila sreća u nesreći što vozač nije smrtno stradao. Vozaču je liječnička pomoć pružena u Općoj bolnici Zabok, a ozljede koje je zadobio nisu opasne po život. U utorak, 11. ožujka dogodila se još jedna nesreća na pružnom prijelazu i to u mjestu Gornji Kraljevec kod Hraščine u kojoj nije bilo ozlijeđenih osoba. Šezdesetsedmogodišnji muškarac pod utjecajem alkohola (1, 78 promila alkohola u krvi) vozeći osobni automobil također se nije zaustavio dolaskom do željezničke pruge u Gornjem Kraljevcu, a koji je označen prometnim znakom. Tom prilikom došlo je do udara vlaka u lijevu bočnu stranu vozila. Nastala je samo materijalna šteta. (M. Bašak)

u nesreći u pristavi krapinskoj vlak je gurao auto oko 150 metara

Obojica vozača se nisu zaustavila na pružnom prijelazu unatoč prometnim znakovima koji im to sugeriraju

Iz mrtvačnice odnijeli motornu pilu i svjetiljku

HRVATSKO ZAGORJE – Zbog sigurnosti svih sudionika u

prometu, Krapinsko-zagorska županija apelira na sve vozače i pješake da poštuju prometna pravila te da posebnu pozornost obrate prilikom prelaska željezničko-cestovnih prijelaza. Nedavne nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima na području Krapinsko-zagorske županije (u Pristavi Krapinskoj i Gornjem Kraljevcu kraj Hrašćine) dodatan su razlog veće opreznosti. Tijekom proteklih godina predloženi su prioritetni prijelazi kojima bi se trebala podići razina osiguranja. Osim na već dva uspješno realizirana osiguranja prijelaza na pruzi Zabok – Krapina – Đurmanec - DG: prijelaz Keramika na nerazvrstanoj cesti na području grada Krapine i prijelaz Sajmište na dionici županijske ceste u Sv. Križu Začretju u vrijednosti više od 2 milijuna kuna, krenut će se u postavljanje zaštitnih ograda za usmjeravanje pješaka na prijelazima koji se nalaze na prugama Zaprešić – Varaždin (prijelaz Hum), Zabok – Đurmanec – DG (prijelaz Škola), Hum/Lug – Gornja Stubica (prijelaz Stubičke Toplice) i Hum/Lug – Gornja Stubica (prijelaz Donja Stubica) što će iznositi 670 tisuća kuna. (zl)

Radi podizanje razine sigurnosti prometa, 2012. je u Poznanovcu postavljena inovativna metoda koja svijetlećom signalizacijom LED dioda koje se pale prilikom dolaska vlaka u krugu od 800 metara, upozorava vozače i druge sudionike prometa o nailasku vlaka, a to je prvi takav prijelaz u Hrvatskoj osiguran na principu LED dioda.

skladište s alatom u koje je provaljeno nalazi se u stražnjem dijelu mrtvačnice

GORNJA STUBICA – U razdoblju od 8. do 10. ožujka nepoznati je počinitelj provalio u prostoriju skladišta mrtvačnice iz koje je odnio motornu pilu u vrijednosti 1.600 kuna te svjetiljku sa senzorom u vrijednosti 100 kuna. Ne zna se točno je li provala počinjena u noći na nedjelju ili ponedjeljak jer su komunalni radnici zatvorenu mrtvačnicu ostavili u subotu u 10 sati, a u ponedjeljak ujutro u 6.30 prilikom dolaska na posao primijetili su potrganu bravu te nestanak motorne pile i svjetiljke. Iz Općine smo doznali kako nikakvi otisci nakon policijskog očekida nisu pronađeni, kao ni počinitelj, a šteta prilikom provale je sanirana, odnosno zamijenjena je brava. (J. Sačer)

Veliki oprez kod spaljivanja suhe trave i raslinja Zabranjeno je spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću, a prilikom spaljivanja potrebno je uz sebe imati priručna sredstva za gašenje požara HRVATSKO ZAGORJE - Dolaskom ljepših dana započela je sezona radova na poljoprivrednim površinama, a samim tim započeli su i radovi na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, često spaljivanjem korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja.Policija apelira i poziva sve građane da obrate posebnu pozornost pri rukovanju vatrom ili lako zapaljivim predmetima i tvarima koji bi mogli izazvati požare s težim posljedicama, te da savjesnim ponašanjem takve posljedice izbjegnu. Također upućuju sve građane na poštivanje županijske Odluke o spaljivanju korova, trave i drugog otpadnog materijala biljnog porijekla u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje. Osobe koje su izvršile spaljivanje korova ili loženje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto spaljivanja pre-

gledati i ostatke u potpunosti pogasiti. Zabranjeno je spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću, a prilikom spaljivanja potrebno je uz sebe imati priručna sredstva za gašenje požara. Ako se spaljivanje obavlja u prisutnosti više vlasnika odnosno korisnika zemljišta koji organizirano vrše spaljivanje na većoj poljoprivrednoj površini, te ukoliko osoba koja vrši spaljivanje korova i loženje vatre na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu, dužni su o tome obavijestiti najbliže Dobrovoljno vatrogasno društvo. Obavijest o spaljivanju daje se neposredno DVD-u ili putem telefona tri sata prije i mora sadržavati: naziv i površinu, broj osoba, planirano vrijeme, opis i količinu materijala, te preventivne mjere koje će se primjenjivati. (zl)

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

UKRALI MU TRAKTOR: Prošle srijede Ivan Mrkoci (41) parkirao je traktor ostavivši ključ u bravi i otišao kod prijatelja u klijet.

Za pola sata kad se vratio, traktoru ni traga.

KIĆO: Netko se gadno našalio i uzeo i meni i familiji pet let života Ivana je u četvrtak ujutro nazvao prijatelj s pitanjem: "Kaj dela tvoj traktor pri meni"? Poduzetna baka Ankica, koja je rekla da je odmah posumnjala na neku neslanu šalu, odvela nas je prema njihovoj kleti. I gle čuda, putem smo naišli na parkiran Kićin traktor Sabina Pušec POZNANOVEC

evjerojatno, ali istinito – u Zagorju su se počeli krasti i traktori. Prvi slučaj krađe traktora, no sa sretnim završetkom, zabilježen je prošle srijede u Poznanovcu, kamo smo se zaputili tragom policijskog izvješća i naišli na zanimljivu priču. Bez traktora je u srijedu navečer ostao Ivan Mrkoci (41), koji je na Bukovec brijegu parkirao traktor IMT 533 i ostavio ključ u bravi. Kako nam je

ispričala njegova majka Ankica, Ivan, poznatiji kao Kićo, od kuće je otišao ujutro kada je vozio stupove do klijeti i poslije se nije vraćao doma. Krađu prijavio policiji Navečer je došla policija i rekla da je Ivan prijavio krađu traktora, a kasnije su ga dovezli doma. – Kad je došel doma, rekel je da su mu drpili traktor. To je 50 let star traktor, neregistrirani, ali nam puno znači, jer delamo malo poljoprivrede, imamo par kravica i svinja – ispričala nam je Ankica, dodavši

BAKA ANKICA: Kad je došel doma, rekel je da su mu drpili traktor. To je 50 let star traktor, neregistrirani, ali nam puno znači, jer delamo malo poljoprivrede, imamo par kravica i svinja.

ivanova majka ankica i supruga ksenija sumnjale su da se radi o neslanoj šali

ivan mrkoci kićo je nakon neprospavane noći pronašao svoj traktor

da je Ivan u braniteljskoj mirovini, voli popiti, bio je na ratištu, a ima petero djece. Ivana u četvrtak ujutro nismo zatekli kod kuće, jer mu se, kako nam je rekla njegova supruga Ksenija, prijatelj ujutro javio riječima „Kaj dela tvoj traktor pri meni?“ Poduzetna baka Ankica, koja je rekla da je odmah posumnjala na neku neslanu šalu, odvela nas je prema njihovoj kleti. I gle čuda, putem smo naišli na parkiran Kićin traktor, a u prijateljevoj kleti pronašli smo i Kiću, koji nam je ispričao svoju priču.

KIĆO: Ne znam je li bila zla namjera ili samo zafrkancija, no sad sam dobro, a jučer sam bio ljut, nekoga bi zgazil. Traktor je čitav, nije ništa potrgano. On nam je sve, stroj i prijevozno sredstvo. Bio sam ljut, sad sam dobro – U srijedu sam se vraćao s brijega doma traktorom i stao kod poznanika zbog neke mješalice. Parkirao sam traktor malo niže od klijeti, oko 20 sati. Zadržao sam se oko pola sata. Kad sam izašao, traktora više nije bilo. Nazvao sam bratića koji je došao autom, vozili smo se bregima, no traktoru ni traga. Onda sam nazvao polici-

ju. Idućeg dana prijatelj mi je javio da je u njegovom dvorištu parkiran moj traktor, a pojma nema tko ga je tu ostavio. Javio sam policiju, bili su tolerantni, samo su me upozorili da riješim papire oko traktora– priča Ivan te dodaje: - Netko se gadno našalio i uzeo i meni i familiji pet let života. Ne znam je li bila zla namjera ili samo zafrkancija, no sad sam dobro, a jučer

sam bio ljut, nekoga bi zgazil. Traktor je čitav, nije ništa potrgano. On nam je sve, stroj i prijevozno sredstvo, iako ne vrijedi više od 10 tisuća kuna – komentirao je Kićo, a na pitanje sumnja li na koga, rekao je da ne može nekoga optužiti kada nije siguran. I baki Ankici pao je kamen sa srca, no bila je i ljuta na Ivana i kratko „odbrusila“: - Sinek, a sad doma!

KRAĐA NA OROSLAVSKOM HIPODROMU: Lopov je, razbivši prozor staje, odnio konjičku opremu koju će najvjerojatnije prodati

za litru vina ili pive

U 'Štalicu' provalio 'poznati' lopov Bicikl za mene ima veliku vrijednost. Sad se vozim na prastarom biciklu i kotačem koji ide sim tam, potužila se pokradena Blanka Hren, zaposlena na oroslavskom hipodromu. OROSLAVJE - Nepoznati kradljivac u razdoblju od 10. do 13. ožujka razbivši staklo na prozoru provalio je u drveni objekt – ostavu na hipodromu u Oroslavju pokraj poznate Štalice u kojoj se svakog tjedna održavaju plesne večeri i ukrao pumpu za vodu, kožno jahačko sedlo, set kasačke opreme i bicikl. – Ovdje nema nikoga po noći, samo pet pasa. To mora biti netko tko poznaje samu unutrašnjost objekta i išao je ciljano. Ukrao je moju kasačku opremu, Joleovu, sedlo i bicikl koji mi je vrlo vrijedan. On mi je sve kaj imam. S njim se vozim svaki dan na posel - ispričala je pokradena Blanka Hren, zaposlena na hipodromu. - Sad se vozim na prastarom biciklu i kotačem koji ide sim tam. Ako možda tko vidi moj bicikl, sedlo ili opremu nek mi javi. Moj bicikl je karakterističan. Samo su dva takva na ovom terenu. Imam ga ja i još je jedan takav u Stubici. Sivosmeđe je boje, ima potrgano sjedalo i prvi su amortizeri oštećeni. Moj bicikl je moj zaštitni znak. Svi koji poznaju mene poznaju i bicikl – potužila se Blanka. Što će lopovu oprema za konje i Blanka se pita, no, kaže kako vlada neimaština, pa bi je lopov mogao preprodati i za jednu pivu. (M. Bašak, K. Pavlina)

BLANKA: Ako

blanka hren pokraj drvene prostorije u koju je lopov provalio razbivši staklo na prozoru

možda tko vidi moj bicikl, sedlo ili opremu nek mi javi. Moj bicikl je karakterističan. Samo su dva takva na ovom terenu. Sivosmeđe je boje, ima potrgano sjedalo i prvi su amortizeri oštećeni. Moj bicikl je moj zaštitni znak. Svi koji poznaju mene, poznaju i bicikl.

12 županija

Za dušu za spomenek

broj 538 / 18. ožujak 2014. ODRŽANA 6. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PREGRADE

'Otvoreniji smo prema građanima'

U odsutnosti vijećnika HDZ – a i HSU – a, na šestoj sjednici sve su odluke donesene jednoglasno Piše:

Nevenka Gregurić

SEMEN ŽENIDBE

očela je korizma. Hu tem cajtu nema veseljic, a gosti su kak se dobre, zna fejst vesele. Baš radi toga, prie korizme, sakojački štacuni napraviju sejem ženidbe. Te je meste gde se predstavljaju restorani, mužikaši, hadrenina i ponuda bračnuga putovanja. Nekak si gruntam da je te baš napravljene prie korizme kaj bi si čez korizmu mladi moglji malje gruntati i donesti odluku kaj i kak se buju oženilji. Kak se rada vrnem h življenje tere je bilje prie, tak sem si unda gruntala o pririhtavanju ženidbe negda. Se je skore, alji same skore iste. I negda su se biralji mužikaši, košta, hadrenina i bume reklji bračne putovanje poklje veseljice. Denes se za gosti mladienjka ilji mladenec rihtaju največ ljete - dvie. Negda je te bilje pune duže. H fiže gde su se rodila ženjska deca, mam se je počelje rihtati za ženidbu. Počelje se čiehati perije i pririhtavati za „afeštirung“. Saka je puca morala imeti barem šest vanjkuše, tuhicu, a one ljete h terem se ženila friške perinje za strožak. Gda je bil cajt puce su našvavale stoljnjake, zidnjake vručnike, kaj bi njenje stvari bile ljiepe. Jer gda je došla fižu za snehu svekrva je otpirala ormare i štimala se pred pajdašicami kaj je sneha dopeljala zamuža. One ljete gda bi puca bila za ženidbu vodila se briga da bu se narajtalje dosta živine, da se bu pririhtalje dosta pacevine i kaj česa za veseljicu. Kupuvalje se je platne pak se puce dalje zešiti par opravi, kakva klajda i kuljijaknljin, kiklje i par fertune. Na sieme su se kupilji rupci, sviljeni za svetek, a platneni za saki dan. Retke gde je sneha bila gologlava. Od gda se puca oženila na glave je triebal biti rubec, zavezan tak kak se za prigodu šikalje. Poklje kaj su snuboki napravilji svoje, bil je zapis. Dečke je k sebe pozval svoje pajdaše, susede i familjiju, pririhtal rakiju ilji doma kuhane ljikiere, nazdravil i z najbolšem koljieku išel k puce. Z sobu je nesel takaj žesticu. Puca je pak pozvala svoje susede i pajdašice da dojdu k njoj na rakiju teru je donesel buduči mladenec. K tomu se još speklje nekakve suhe kolačeke, buftrljini ilji prosti kolač. Poklje kaj su se počastilji išlji su k župniku na zapis. Za tu priljiku mladenec je kupil negde nekakve prstenje. Te su bilji šplehnati prsteni, pofarbani z zlatnu farbu. Nie baš bilje rietke da su se i prsteni posudilji. Poklje zapisa, odredil se dan gostie. Mladenec je pozaval svoju familjiju, a mladienka svoju. Mam se je dogovorilje kaj bu familjija donesla h gosti kuharicam. Puca si je dala šivati opravu pri šnajderice če je bila imučna. Siromašniejše su si opravu posudile pri prijašnje mladienjke. Posudil se je i venček, šlajer i buket. H sake hiže za tu priljiku ljudi su rajtalji asparabus za pocinfrati mladienjkin venček, bukiet i torte. H tjednu gda se je počelje rihtati za gosti familjija je prinašala živače mese, puter, jajce, melju i se kaj je za gosti triebalje. Peklje se sakojačke suhe kolačeke. Največ od istuga tiesta sake felje, zriezani kak trokuti, krugeki, meseci, dielani z flajšmašinu i kupicu, buftrljini, gibenice i krafljini. Puce su pri mladencu i pri mladienjke rihtale hižu. Plelji su se venčeki od bršljana za pred vrate, delalji su se lanceki od krep papiera i cinfrale prsnice. Na dan gosti posudilji su se h selu najljepši tenieri, beštek, stolnjaki, zedele i šiflje. Spraznila se je soba gde buju gosti i se se ljiepe porihtalje kak denes po restorane. Mladienjka se je skupala negde h komorice i unda je došla baba tera ju je rihtala. Te su bile vične ženjske hu tem poslu. Frkale su puce lasi z šarajzljinem teruga bi najprie zvručele h šparetu, kaj bi ž njim napravile lokne. Kaj bi lokne duže držale lasi su se namočilji z vodu h tere je bil restopljeni cukar. Unda je baba tera je rihtala mladienjku, takvu slatku vodu diela h zube i zubmi špricala po frizure kaj bi duže držala. Z zgoretu šibicu malje je mladienjke pofarbala obrvi, a z črljenem krep papierem „našminkala“ ljice i vusnice. Iste kaj denes dielaju mladienkam kozmetičarke i friezierke. Negda je te napravila se jedna ženjska. Poklje kaj su gosti minule, nie točne da mladi niesu išlji na „bračne putovanje“. Z putovanjem su imelji i fitnes. To putovanje ovisilje je o cajtu da su bile gosti. Išlji su nekam na njivu ilji h trsije kopat, nakladat gnjoja, saditi krumpier i kaj česa druguga. Putovanje povezane z fitnesem, i još k tomu na friškem zraku. Kaj očeš ljepše od negdešnje šegi za ženidbu.

PREGRADA – Gradsko vijeće Grada Pregrade 7. ožujka održalo je svoju šestu sjednicu kojoj je prisustvovalo osam članova vijeća, a odsutni su bili vijećnici HDZ – a i HSU – a. Za ravnateljicu Gradske knjižnice na iduće 4 godine imenovana je Draženka Gretić, a pročelnica Upravnog odjela za opće poslove i društvene djelatnosti Grada Pregrada Ksenija Ogrizek Herak imenovana je za člana Stožera zaštite i spašavanja Grada Pregrade.

U tijeku uređenje prostorija za udruge te gradske vijećnice Gradonačelnik Marko Vešligaj predstavio je Izviješće o radu gradonačelnika za razdoblje od srpnja do kraja prošle godine te istaknuo kako je gradska uprava sada mnogo otvorenija prema građanima i poboljšana je suradnja s udrugama te je naglasio provedbu projekta Otvoreni grad u sklopu kojeg se upravo uređuju prostorije za djelovanje udruga te gradska vijećnica. Gradsko vijeće prihvatilo je Odluku o raspoređivanju sredstava proračuna Grada Pregrade namijenjenih financiranju političkih stranaka GV Pregrade u 2014. godini te Odluku o kriterijima za dodjelu financijskih potpora projektima udruga.

Gradsko vijeće prihvatilo je odluke o raspoređivanju sredstava proračuna namijenjenih financiranju političkih stranaka GV Pregrade i udruga u 2014. godini, a gradonačelnik je istaknuo da se radi o uvođenju transparentnog sustava dodjela sredstava, koji će osigurati potporu kvalitetnim projektima udruga, a okončati praksu netransparentne dodjele sredstava u prošlim godinama. Gradonačelnik je istaknuo da se radi o uvođenju transparentnog sustava dodjela sredstava, koji će osigurati potporu kvalitetnim projektima udruga, a okončati praksu netransparentne dodjele sredstava u prošlim godinama.

Suglasnost za dopunjavanje predmeta poslovanja Niskogradnje Donesene su odluke o iz-

mjeni i dopuni Odluke o komunalnom doprinosu i komunalnoj naknadi čijim se izmjenama Grad usklađuje s praksom koja se primjenjuje u drugim jedinicama lokalne samouprave u županiji, a odluke se odnose na sve poslovne subjekte. Gradsko vijeće dalo je suglasnost za dopunjavanje predmeta poslovanja trgovačkog društva Niskogradnja potrebnog kako bi

društvo moglo obavljati poslove za novoosnovano trgovačko društvo u vlasništvu grada – VIOP d.o.o. te proširiti područje svog djelovanja. Donesena je i odluka o priključenju građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine na području Grada Pregrade, kojom se predmetne aktivnosti usklađuju s izmijenjenim zakonskim odredbama. (zl)

ŠESTA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE GORNJA STUBICA

Krizmanić: Preostalih 300 tisuća minusa planiramo podmiriti do kraja godine Zbog povećanja PDV – a na distribuciju vode, Vijeće je donijelo novi cjenik vodovoda Dobri Zdenci prema kojem se iznos naknade povećava za 13%, no cijena priključka smanjena je za 850 kuna

izviješće načelnika za razdoblje od lipnja do kraja godine jednoglasno je prihvaćeno

GORNJA STUBICA - Na šestu sjednicu Općinskog vijeća Općine Gornja Stubica, koja je održana prošlog petka u Sportskom centru NK Matija Gubec, odazvali su se svi vijećnici. Svoj je mandat u Vijeću ponovo aktivirao vijećnik Franjo Kukas, a sve su odluke na ovoj sjednici donesene jednoglasno. Prihvaćeno je Izviješće načelnika za razdoblje od početka mandata do kraja 2013. godine, a načelnik Jasmin Krizmanić posebno je istaknuo činjenicu da je dug Općine smanjen za 600 tisuća kuna te je Općina sada na oko 300 tisuća kuna minusa što se planira podmiriti do kraja godine. Krizmanić je u svom izlaganju spomenuo samo neke od važnijih ostvarenih projekata poput asfaltiranja ceste prema kapeli Sv. Vinka u Modrovcu te ceste u naselju Šagudovec, kao i uređenje staze na mjesnom groblju. S HEP – om je dogovorena rekonstrukcije niskonaponskih mreža u Sv. Mateju i Brezju u vrijednosti 350 tisuća kuna, a riješe-

ni su i imovinsko – pravni odnosi za izgradnju pristupnog puta u Burnjaku za potrebe gradnje retencije. Prihvaćen je i prijedlog Povjerenstva za dodjelu javnih priznanja Općine u 2014. godini, kao i Odluka o osnivanju Stožera zaštite i spašavanje čiji je zapovjednik zamjenik načelnika Vladimir Škvorc. Donesena je i odluka o novom cjeniku usluga lokalnog vodovoda Dobri Zdenci prema kojem se iznos naknade povećava zbog zakonske obveze povećanja PDV – a na 13%. - Zakonska je obveza da kao Općina moramo na izvršenu distribuciju vode zaračunavati porez po odluci Ministarstva financija u visini od 13% i mi smo za tih 13% povećali iznos naknade – rekao je Krizmanić, no ujedno je i naglasio kako je donesena odluka o smanjenju cijene priključka vode za 850 kuna, pa će odsada priključak koji je koštao oko 2000 kuna sa svim taksama, koštati oko 1250 kuna. (Jelena Sačer)

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Dvanaesto dijete u obitelji Herceg: Predstavnici Županije uručili su im pet tisuća kuna koje daruje Krapinsko-

zagorska županija, poklon paket Ljekarni Krapinsko-zagorske županije te košaru s voćem i slatkišima

Složna i sretna obitelj sada broji šest djevojčica i šest dječaka Ponekad pomislim da je s ovako brojnim potomstvom lakše nego s jedno ili dvoje djece - rekla je mama Darija ZABOK - Župan Krapinskozagorske županije Željko Kolar, zamjenica župana za društvene djelatnosti Jasna Petek i pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Nikola Gospočić posjetili su na Odjelu babinjača Opće bolnice Zabok Dariju Herceg iz Družilovca. Darija i njezin suprug Krunoslav postali su roditelji dvanaestog djeteta, djevojčice teške 3350 grama i dugačke 50 centimetara. Složna i sretna obitelj sada broji šest djevojčica i šest dječaka. Radosna majka Darija nabraja: „Bruno (12,5 g), Matija (11 g), Dominik (10 g), Mihael (9 g), Magdalena Eva (7 g), Iva (6 g), Nikola (5 g), Izidora (4 g), Ema (3 g), blizanci Tin i Tina (13 mj.) i tek rođena Lana“. Kaže da su sret-

na obitelj, starija djeca čuvaju mlađu, mlađa slušaju stariju i tako mnogo pomažu njoj i suprugu. - Ponekad pomislim da je s ovako brojnim potomstvom lakše nego s jedno ili dvoje djece-rekla je sretna majka. Predstavnici Županije uručili su joj pet tisuća kuna koje daruje Krapinskozagorska županija, poklon paket Ljekarni Krapinskozagorske županije te košaru s voćem i slatkišima. (zl)

Darija kaže da su sretna obitelj, starija djeca čuvaju mlađu, mlađa slušaju stariju i tako mnogo pomažu njoj i suprugu

predstavnici županije donijeli su darove za mnogobrojnu obitelj

14 županija

Iz bakine pučke bilježnice Piše:

Zoran Gregurek

Dok se dijiete ne krsti, z hiže se naj niš ne posudi

ođenje djeteta jedan je od najvažnijih događaja u našim životima. Kakve su običaje i vjerovanja imali naši preci u vrijeme kad su na svijet dolazili naši djedovi i bake, najbolje je znala hraščinska baka Ivka, pučka savjetnica. " Gda se dijiete negda rodile, babica je pupkovinu z svilenim koncem podvezala i onda ju preriezala. Pupkovina se nije hitila, nek se spravila vu rupček i čuvala do detečega sedmog rođendana. Na te dan se pupkovina zvadila z rupčeka, rezvezal se vuzel i veruvale se da bu te dijiete zate spametne. Je, ni onda se rupček s pupkovinu ne hiti, nek se zakopa pod kučni prag. Se bilje štere onda zraste ispod toga praga, ljekovite je za te dijiete ", savjetovala je baka. Posebna ceremonija je bila za prvog kupanja bebe " Dijiete se negdar kupale vu malomu koritu. Vu tuoplu vodu prvi se dan dene male soli, črnoga vina, pepela i jen srebrnjak i se tuo da bu dijiete zdrave čez cijieli život i da nikakve zlo nad nijiem ne imele muoč. Ta vode se ne zlijiva vun, nek se zlieje vu kut one prostortije, tu je pri nas bila kuhnja, gde je bile ognjišče - peč. Nešteri su i čuvali tu vodu jer se veruvale da je bila duobra pruotiv očnijieh bolesti: ječmenca, črljenila i očne mrene", govorila je starica i otkrila što je najvažnije kod malog djeteta " Dijiete bi trebale čim predi krstitit jer se negdar rekle da dijiete ni nesme vun z hiži če nije krštene. Dok se dijeite ne krsti, z hiži se naj niš ne posudi. Ni žljičica cukora, njiš, dok dijiete nije krštene, ne sme iti z hiži vun. Ne daj bože da dijeite vmerje, a da nije krštene jer onda, tak je moja pokujna babica furt ponavljala, ide vu limb - vu pretpekel i tam preklinje se svuoje rođake do devetoga kolena koj nije krštene. Zate ja denes ne razmen starce šteri dijiete lete, lete i puol ne kristiju ili se odma ne ženiju pak svadbu i krst imaju vu jenomu dani. Buog im se smiluj ", iskazivala je baka svoja čvrsta krščanska vjerovanja koja se danas podosta pala u zaborav.

broj 538 / 18. ožujak 2014.

jurica skuliber treći puta zaredom županijski prvak iz geografije MARIJA BISTRICA - Na županijskom natjecanju osnovnoškolaca iz geografije, koje je održano u Gornjoj Stubici, izvrsno su nastupili učenici OŠ Marija Bistrica. To i ne čudi, s obzirom da pod mentorskom palicom Stjepana Čebrajca bistrički školarci već tradicionalno postižu sjajne rezultate. No i sam učitelj Čebrajec ne sjeća se da je netko od njegovih učenika tri puta zaredom osvojio prvo mjesto na županijskom natjecanju, što je ove godine uspjelo Jurici Skuliberu, koji je slavio u kategoriji sedmih razreda. Jurica je županijski prvak bio i prije dvije godine u konkurenciji petih razreda, kao i lani kod šestih razreda, pa će tako i treći puta na državno natjecanje, ove godine u Zadar. Uz Juricu na ovom županijskom natjecanju odlični su bili i ostali predstavnici OŠ Marija Bistrica. Kod šestih razreda Filip Čukman osvojio je prvo mjesto, a kod sedmih odmah iza Jurice Skulibera drugi je bio Andrija Tomorad. Bistričku su školu još predstavljali Tamara Jakopović, koja je kod osmih razreda osvojila 4. mjesto te Leonardo Ozimec i Antonio Topolovec koji su u konkurenciji petih razreda osvojili 5. odnosno 6. mjesto. (Elvis Lacković)

jurica skuliber po treći je put prvak županije u geografiji

Comenius program EU u Hrvatskoj ZABOK – Četrdesetak srednjoškolaca iz pet europskih država boravilo je prošloga tjedna u Zaboku u sklopu programa Comenius u kojemu sudjeluju i učenici Gimnazije A. G. Matoša. Raniji susreti održani su u Danskoj, Njemačkoj, Austriji i Francuskoj, a nakon druženja u Zaboku, za dva tjedna je završno okupljanje u Mađarskoj. Najbrojniji su Danci, došlo ih je 23, osam je Francuza, a po četvero iz drugih zemalja. - Radi se o dvogodišnjem projektu kojega smo započeli početkom prošle školske godine. To je obrazovni program financiran od strane EU, a naša je tema 'Kulturom i kreativnošću protiv CO₂'. Namjera nam je bila potaknuti učenike da razvijaju svijest o štetnosti CO₂ i problemu promjene klime. To smo pokušali napraviti na što zanimljiviji način, pa smo tako imali vrlo kreativne radionice, pisane su pjesme i pripremani igrokazi. Učenici koji su u projektu putovali u druge zemlje predstavljali su što su napravili kod kuće i radili na drugim projektima. Dobrim se pokazalo što se učenici upoznaju i s načinom života u pojedinoj zemlji, jer se smještaju kod obitelji – prenijela nam je voditeljica zabočkoga dijela projekta profesorica Mihaela Cerovečki Benković. S gostima i domaćinima bili smo u Planinarskome domu na Piclju do kojega su išli pješke. Učenici i njihovi profesori oduševljeni su krajem i pogledom koji se pruža s Piclja. Na kraju boravka posjetili su i Zagreb. (nca)

gosti su s domaćinima planinarili do planinarskog doma na piclju

Udrugama na raspolaganju Pogon 4x4 za brdska područja 36 milijuna kuna ZABOK – Početkom prošloga tjedna pulska Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva održala je regionalni info dan na kojemu su predstavnicima udruga s područja naše županije predstavljeni natječaji raspisani prema proširenom decentraliziranom modelu u ukupnoj vrijednosti od gotovo 36 milijuna kuna. Susretu su bili nazočni i gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek, v. d. pročelnika županijskoga Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Nikola Gospočić i predstavnica Vladina ureda za udruge Emina Bačarka. - Zaklada taj posao radi već sedam godina. Međutim, novost je to da smo ove godine potpisali prošireni decentralizirani model po kojemu uz dosadašnje Istarsku i Primorsko-goransku županiju pokrivamo još Krapinsko-zagorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju. Pojačana je i uloga Zaklade jer smo preuzeli i dio provedbenih aktivnosti za šest natječaja ministarstava u suradnji s Vladinim uredom za udruge, vrijednih tih 36 milijuna kuna. Upravo tom ponudom htjeli smo doći neposredno na teren da bi se organizacije civilnog društva upoznale i sa Zakladom i natječajima koji su dostupni te kako bismo poručili da novca ima, a o svima nama ovisi koliko ćemo ih povući – najavila je Romina Ružić. (nca)

novo vozilo doma zdravlja s opremom prema europskim standardima i pogonom 4x4 vrijedi 380 tisuća kuna

DONJA STUBICA – Prošlog je petka u Domu zdravlja Donja Stubica izvršena primopredaja novog sanitetskog vozila s pogonom na sva četitri kotača. Novo je vozilo pregledao i župan Željko Kolar te njegov zamjenik za gospodarstvo Anđelko Ferek Jambrek kojima su zdravstveni djelatnici pojasnili sve oko opreme vozila prema europskim standardima, a ravnateljica Doma zdravlja KZŽ Nada Dogan rekla je kako je to sanitetsko vozilo koje služi za prijevoz pacijenata, a sadrži ležaj, kisik te opremu za prvu pomoć, no novitet je da vozilo ima pogon na sva četiti kotača što će mu omogućiti pristup zimi na bilo koje područje županije prema potrebi pacijenata. - Županija vodi brigu o ravnopravnoj zastupljenosti i dostupnosti zdravstvene zaštite i usluge u čitavoj Krapinsko – zagorskoj županiji, pa danas predajemo jedan novi jumper 4x4 prilagođen za ova brdska područja na području bivše općine Donja Stubica – rekao je župan Kolar te naglasio kako je cilj da se u sljedeće dvije godine svaka od šest ispostava Doma zdravlja naše županije opskrbi jednim takvim vozilom. - Bez obzira na to što smo ove godine, zbog načina podjele decentraliziranih sredstava, nešto manje novca dali Domu zdravlja nego što smo planirali, pokušat ćemo iz vlastitih sredstava to nadoknaditi. Jest da su ti auti skuplji, jedan košta oko 380 tisuća kuna sa standardnom opremom, no moramo se truditi da u svakoj ispostavi bude jedan ovakav kojim će se i u zimskim uvjetima moći lako doći do pacijenata – zaključio je župan. (Jelena Sačer)

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

OBILJEŽEN TJEDAN MOZGA

koliko znamo o glavoboljama i zašto ih loše liječimo OBILJEŽEN TJEDAN MOZGA MARIJA BISTRICA - U nedjelju je završilo obilježavanje 13. tjedan mozga, koji se u organizaciji dr. sc. Sanje Kovačić od ponedjeljka održavao u Bluesun hotelu Kaj. Nakon niza zanimljivih predavanja i

hotela Kaj, Petru Ptiček i Igora Dolčića. Radionice su nastavljene i u nedjelju, a održane su na temu ''Šivanje, štrikanje i vezenje vs. informatika'' uz krojače Đurđicu Margetić i Ivicu Gabuda,

ogranizatorica dr. sanja kovačić

radionica tijekom tjedna, vikend je donio radionice za djecu. Uz veliki odaziv djece, njih 70-tak, u subotu su održane radionice na temu ''Već zaboravljene vještine?, kuharstvo i krasopis vs. informatika'', uz kuhare Bluesun

med. sestre Biljanu Kurečić i Kseniju Postojnski te informatičara Igora Dolčića. Tjedan mozga završio je javnim predavanjem, na temu ''Koliko znamo o glavoboljama i zašto ih loše liječimo?'', a koje je održao dr. sc. Goran Ivkić s

Hrvatskog instituta za istraživanje mozga. Dr. sc. Sanja Kovačić, iz Hrvatskog društva za neuroznanost i Odjela neurologije Opće bolnice Zabok pripremila je bogat program, koji je počeo uvodnim predavanjem o samom Tjednu mozga, koji je održala dr. Kovačić. Na početku, sve okupljene pozdravili su i predsjednica skupštine KZŽe Vlasta Hubicki i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički, a otvorenju je nazočila i njegova zamjenica Dubravka Bartolović. Nakon toga predavanje i radionicu na temu ''Socijalni mozak – upute za korištenje'', održala je mag. oec. Rajka Hrbić. U utorak je predavanje na temu ''Doktore, zašto me boli kralješnica?'' održao neurokirurg dr. sc. Darko Perović iz Specijalne

bolnice Sv. Katarina. Također, kratko predavanje održao je i student Oliver Totović, ujedno i član Udruge mladih Marija Bistrica, a sa wellnessom Bluesun hotela Kaj sve zainteresirane upo-

nje Zajezda, na temu ''Dijete mi ima problema s govorom. Trebam li ići ortopedu?'' predavala je mag. logopedije Maja Makopek Pušec, iz Društva Naša djeca Konjščina, a o temi ''Slika i crtež u logoped-

Hrvatska), te Daniela Poljak i Marijana Lovrenčić, (Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda), a u petak su održana dva predavanja. Na temu ''Prve tri su najvažnije'' govorila je Vesna Glas, iz Doma zdravlja

radionica krasopisa na kojoj je podučavala petra ptiček

znala je djelatnica wellnessa Ana Božić. U srijedu su na rasporedu bila tri predavanja. Na temu ''Poremećaj pažnje/hiperaktivni poremećaj kod djece'' predavala je dr. sc. Dubravka Džaja Pozaić, iz Centra za odgoj i obrazova-

skoj terapiji“ govorio je prof. def.-logoped Srđan Džakula, iz Centra za odgoj i obrazovanje Zajezda. U četvrtak su na rasporedu bili predavanje i radionica ''Brain gym'', koje su održali Koraljka Žepec i Hrvojka Forjan (BrainGym

Krapinsko-zagorske županije, a na temu ''Utjecaj tjelesne aktivnosti na razvoj mozga“ mag. Marko Sukreški. Ova su predavanja svojim programom upotpunile i Nika, Lucija i Šarene loptice. (Elvis Lacković)

OBILAZNI PUTEVI KLIZIŠTA NA BANŠĆICI:

krenula sanacija alternativnih pravaca Mještani Šagudovca organizirali akciju čišćenja nerazvrstane ceste te tako pripomogli sanaciji pravca koji će Općina osposobiti za prometovanje dok Banšćica ne bude prohodna Jelena Sačer GORNJA STUBICA

bog nedavno otvorenog klizišta na Banšćici svi su na tom području primorani koristiti obilazne pravce, pa tako i školski autobusi zbog čega put prema školi potraje duže od uobičajenog kao i putovanje na bilo koja druga odredišta do kojih se inače dolazilo upravo preko Banšćice.

Sanacija klizišta kompleksan je posao Česti su upiti zbog čega će sanacija tog klizišta trajati tako dugo, odnosno predviđenih osam mjeseci, pa smo upitali načelnika Jasmina Krizmanića u kojoj je fazi rješavanje problema. - Klizište na Banšćici je pod ingerencijom Hrvatskih cesta koje su odmah reagirale i osigurale sredstva te

će prići sanaciji. Klizišta nisu samo ona pojava koju vidimo, već su zahvaćena jednom kliznom plohom koja može biti daleko veća od onog što mi vidimo. Važno je da se naprave temeljita mjerenja i ispitivanja što Hrvatske ceste i rade. Nakon toga će se analizirati stvarno stanje, krenut će se u izradu projekte dokumentacije i po izradi toga krenut će se u sanaciju. To su sve procesi koji traju i naprosto je to jedan od razloga zbog čega će sanacija trajati tih po prilici osam mjeseci. To je veliki zahvat, no Hrvatske ceste su brzo reagirale te osigurale mogućnost alternativnog pravca – pojasnio je Krizmanić.

Akcija čišćenja obilaznog pravca Općina intenzivno radi na osiguravanju brojnih alternativnih pravaca koji će se urediti kako bi

se omogućila dobra komunikacija kako s Gornjom Stubicom, tako i u pravcu ostalih okolnih mjesta. - Inzistiramo na alternativnim pravcima pored Šaguda, što je važan obilazni pravac iz smjera Šagudovca i Gusakovca. Općina će sama sanirati pravac od Šagudovca prema Sekirovom Selu, a ukoliko se pojavi potreba, osposobit ćemo i neke druge alternativne pravce – istaknuo je Krizmanić. No, proteklog su tjedna i sami mještani Šagudovca potrudili i proveli hvalevrijednu akciju čišćenja i otklanjanja granja na nerazvrstanoj općinskoj cesti koja spaja Šagudovec i Hum Stubički, a za koju je Općina osigurala privremenu sanaciju dovozom kamena kako bi se stanovnicima Šagudovca omogućio kraći put prema Gornjoj Stubici dok se ne sanira klizište na Banšćici.

i mještani su se uključili u čišćenje okolnih pravaca prema gornjoj stubici

16 županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Dijana Klasić, ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko – zagorske županije, govori o značajnim projektima koje Ustanova provodi, ugroženom životinjskom svijetu, zlatovrani za kojom se i dalje traga te planovima u NAREDNOM RAZDOBLJU

MALA SMO ŽUPANIJA S PUNO PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Na području Krapinsko-zagorske županije ukupno je zaštićeno 17 objekata u kategorijama spomenik prirode, značajan krajobraz i spomenik parkovne arhitekture Mirjana Bašak KRAPINA

avna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko–zagorske županije osnovana je 15. studenog 2005. godine Odlukom Županijske skupštine, sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Ustanova obavlja djelatnost: zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih prirodnih vrijednosti na području Krapinsko-zagorske županije u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenim područjima kojima upravlja Ustanova u skladu sa Zakonom. Sredstva za rad Ustanove osiguravaju se iz proračuna Krapinsko-zagorske županije i drugih izvora. U ustanovi su zaposlena tri djelatnika i to: ravnateljica (VSS), stručna suradnica (VSS) i čuvar prirode (SSS).

ručja Krapinsko-zagorske županije ostvareni su koraci za kvalitetniju i učinkovitiju zaštitu i očuvanje te provođenje mjera zaštite. To su edukacijski programi poput Projekta „Ptiček“ - program senzibiliziranja i potvrđivanja mladih čuvara prirode u Krapinsko – zagorskoj županiji“ kojeg ustanova kontinuirano provodi već 6 godina. Do sada je na radionicama „Ptiček“ sudjelovalo 139 učenika šestih i sedmih razreda iz 35 osnovnih škola na području KZŽ. Ovo je jedinstveni projekt u Hrvatskoj koji omogućuje učenicima

stezice naše Strahinjščice“ proveden je u suradnji s Osnovnom školom Augusta Cesarca iz Krapine u kojem je sudjelovalo 120 učenika prvih i četvrtih razreda sa svojim učiteljima i učiteljicama. Svrha projekta bila je edukacija učenika o važnosti očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti Strahinjčice te o ekološkoj mreži Natura 2000 s naglaskom na potrebu očuvanja prirodnih vrijednosti i ljepota zavičaja te domovine u cjelini. Jedan od rezultata projekta je i edukativna slikovnica „Puti i stezice naše Strahinjščice“.

ciran sredstvima Svjetske banke. Izrađene su planinarsko-poučna staza „Putevima orhideja“ koja se nalazi na Strahinjščici na području općine Radoboj. Staza je duga oko 13,7 km, kružna je i sastoji se od tri dionice te od 11 interpretacijskih tabli sa različitim sadržajima, geološka staza na Risvičkoj gori, edukativno-poučna piramida na šetalištu Hrvatskog narodnog preporoda u Krapini te interpretacijske table u ZK Zelenjak-Risvička i Cesarska gora, Hrašćinski meteorit, Hrast Galženjak, Stoljetna lipa u Desiniću. Krajem 2011. godine

Izrađene su planinarskopoučna staza „Putevima orhideja“ koja se nalazi na Strahinjščici u općini Radoboj, geološka staza na Risvičkoj gori, edukativnopoučna piramida na šetalištu Hrvatskog narodnog preporoda u Krapini te interpretacijske table u ZK ZelenjakRisvička i Cesarska gora, Hrašćinski meteorit, Hrast Galženjak, Stoljetna lipa u Desiniću.

ZL: Koje je važnije projekte Javna ustanova dosad provela? KLASIĆ : Do sada je financirano 17 istraživačkih projekata. Javna ustanova financirala je istraživačke projekte s ciljem uspostave baze podataka biološke i geološke raznolikoUgrožene su vrste sti šaran, mladica, potočna na

po-

pastrva, mali vretenac, potočna mrena, veliki vijun, nosara, karas, bjelica, jez i dr. Najugroženiji sisavci su šišmiši kojima je najveći neprijatelj čovjek.

dručju Krapinsko-zagorske županije. Zahvaljujući provedenim projektima inventarizacije i monitoringa biološke i geološke raznolikosti pod-

osnovnih škola na području Krapinskozagorske županije da znatno efikasnije grade odgovoran odnos prema prirodi i razvijaju ekološku svijest. Projekt „Puti i

ZL: Koja su to područja zaštićena u Zagorju i na koji se način štite? KLASIĆ : KZŽ jedna je od manjih u Hrvatskoj, a može se pohvaliti značajnim brojem zaštićenih prirodnih vrijednosti. Na području Krapinsko-zagorske županije ukupno je zaštićeno 17 objekata u kategorijama spomenik prirode, značajan krajobraz i spomenik parkovne arhitekture koji obuhvaćaju površinu od 396,6 ha. Pored toga, na području KZŽ nalazi se i 27% teritorija parka prirode Medvednica kojim upravlja Javna ustanova «Park prirode

dijana klasić, ravnateljica javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima kzž

Izgrađen je Edukacijskopromidžbeni centar u Radoboju u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000 - NIP Ministarstva zaštite okoliša i prirode, financiranog zajmom Svjetske banke. Troškovnička vrijednost radova izgradnje objekta iznosila je preko 1.609.000,00 kuna i u potpunosti je finan-

završen je postupak proglašenja zaštite značajnog krajobraza „Zelenjak – Risvička i Cesarska gora” čija je površina povećana s dosadašnjih 50 ha na sadašnjih ukupnih 287,3 ha te je završen postupak zaštite lipe u Desiniću i usklađivanja zaštite hrasta Galženjaka u Stubičkim Toplicama.

Medvednica». Uz navedeno Javna ustanova upravlja i područjima ekološke mreže Natura 2000 čija površina iznosi 10% teritorija naše županije. Ekološka mreža Natura 2000 jedan je od osnovnih mehanizama zaštite prirode u EU. Ona predstavlja europsku mrežu područja važnih za očuvanje europski ugroženih vrsta i stanišnih tipova. Ekološka mreža se proglašava u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, drugih div-

ljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, od osobitog značaja za Europsku uniju i Republiku Hrvatsku. Pri odabiru područja koja su izdvojena u ekološku mrežu Natura 2000, korišteni su isključivo znanstveni i stručni kriteriji. Natura 2000 područja u Krapinsko-zagorskoj županiji uključuju rijeku Sutlu, Strahinjščicu, vršni dio Ivanščice, Medevednicu, dolinu Razvora kod Sulte i Židovske jame. Zaštita prirodnih vrijednosti provodi se izradom Planova upravljanja zaštićenim područjem kao

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

obilježavanje važnih datuma u zaštiti prirode Jedna od važnih aktivnosti u zaštiti prirode je podizanje ekološke svijesti koja se između

crna sasa dio je zaštićene flore

i ugrađivanjem mjera zaštite u sve planove gospodarenja prirodnim dobrima te u prostorno planske dokumente. Prema Zakonu o zaštiti prirode očuvanje područja ekološke mreže osigurava se provođenjem postupka Ocjene prihvatljivosti i učinkovitim upravljanjem područjem te poštivanjem osnovnih mjera očuvanja (više o zaštićenim područjim i ekološkoj mreži natura 2000 možete saznati na web stranicama www.zagorjepriroda.hr i www.natur).

ZL: Još se traži zlatovrana. Ima li nade da je pronađemo? KLASIĆ : Zlatovrana je jedna od najugroženijih ptica u Europi, nalazi se na Aneksu i Direktive o pti-

cama EU. U Hrvatskoj je zakonom strogo zaštićena vrsta. U 18. i 19. stoljeću bila je rasprostranjena diljem Europe i naseljavala je kontinentalnu Hrvatsku, osim planinskih i gorskih regija. Zadnje gniježđenje u Hrvatskoj zabilježeno je sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća u Hrvatskom zagorju. Zlatovrana nastanjuje suhe, otvorene predjele, stare otvorene šume, stare parkove i prostrane voćnjake. Gnijezdo gradi u dupljama stabala, a iznimno i u pukotinama stijena i građevina. Ove godine Ustanova provodi projekt „Struktura zajednica ptica u šumama Ivanščice i Strahinjščice“ sa ornitologom prof.dr.sc. Zdravkom Dolencom te se nadamo da će biti za-

ostalih provodi organiziranim obilježavanjem važnih datuma u zaštiti prirode. Ustanova je u veljači obilježila 2. veljače Svjetski dan zaštite močvara predstavljanjem rezultata projekta „Fauna vretenaca i invazivne flora stajačica Krapinsko-zagorske županije“. Također, konferencijom za novinare, obilježili smo 21. ožujka Svjetski dan šuma i 22. ožujka Svjetski dan voda sa predstavljanjem brošura III. izdanja Vodiča za šumovlasnike Bioraznolikost u privatnim šumama te rezultata anketnog ispitivanja Ekološki barometar KZŽ autora prof.dr.sc. Ivana Martinića. bilježena i zlatovrana.

ZL: Koje su nam životinjske vrste ugrožene? KLASIĆ: Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta u KZŽ je ugroženo bilo zbog različitih prirodnih čimbenika koji utječu na smanjenje veličine populacije vrsta ili antropogenog učinka koji uzrokuje sve veći pritisak na prirodu. Sve veće onečišćenje rijeka i potoka otpadnim vodama, uklanjanje drvenaste vegetacije uz korita, invazivne vrste riba negativno utječu na populacije riba. Ugrožene su vrste šaran, mladica, potočna pastrva, mali vretenac, potočna mrena, veliki vijun, nosara, karas, bjelica, jez i dr. Najveći razlog ugroženosti vodozemaca je nestanak i uništavanje njihovih staništa (regulacija vodo-

toka), primjena pesticida u poljoprivredi, onečišćenje voda, stradavanje na prometnicama te unos stranih vrsta. Sve vrste vodozemaca su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Gmazove danas najviše ugrožava čovjek uništavanjem, degradacijom i fragmentacijom staništa, unošenjem stranih vrsta te ilegalnim komercijalnim lovom. Uska vezanost uz staništa, složenost životnoga ciklusa i potreba za različitim staništima tijekom godine samo su neka svojstva brojnih ptičjih vrsta, ali upravo ih ona čine dobrim pokazateljima stanja u okolišu. Zbog tih svojstava su ptice veoma osjetljive na vanjske utjecaje i promjene u staništima. Kod nas su posebno ugrožene ptice gnjezdarice kao što su

škanjac osaš, sivi sokol, patuljasti orao i ušara. Mnoga staništa sisavaca, ali i drugih životinja i biljaka, ugrožena su zbog promjena staništa, prestanka tradicionalnog načina života (zaraštanje livada u šikare), stvaranja divljih deponija, ilegalne sječe šuma te požara. Najugroženiji sisavci su šišmiši. Šišmiši imaju malo prirodnih neprijatelja – love ih uglavnom sove i mačke. Najveći im je neprijatelj čovjek koji mijenja stanište šišmiša raznim gospodarskim zahvatima, urbanizacijom, devastacijom koji dovode do gubitka prirodnih zaklona i zagađenja prirodnih staništa. Broj šišmiša u svijetu je u značajnom padu, 12 vrsta je izumrlo, a 75 vrsta je vrlo ugroženo. Šišmiši su prirodni neprijate-

lji insekata i hrane se ogromnim brojem insekata.

ZL: Planovi? KLASIĆ: Javna ustanova u 2014. nastavlja sa kontinuiranim projektima te je započela s provođenjem novih. Istaknula bih provođenje 6 novih istraživačkih projekata flore i faune u suradnji sa stručnjacima biolozima, unutarnje opremanje novo izgrađenog Edukacijskog centra Zagorje u Radoboju, osmišljavanje nove eko staze na području značajnog krajobraza Zelenjak-Risvička i Cesarska gora povodom 65. godišnjice zaštite Zelenjaka, organizaciju edukacijskog programa Ptiček već sedmu godinu za redom, organizaciju manifestacije „Dani orhideja“ te izradu i tiskanje nove knjižice „Zaštićeni dijelovi prirode Krapinsko-zagorske županije“.

18 županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

GRADILI BI FARMU, ALI BANKE NE ŽELE KREDITIRATI Dvadesetčetverogodišnji Martin Benković jedan je od rijetkih mladih poljoprivrednika koji je ostao raditi na zemlji. Radni dan mu počinje u 7 ujutro. Kreće u staju gdje ostaje do 9 ili 10 sati, ovisno o poslu, a poslije sjeda u traktor i na njivu. Mirjana Bašak VOJNOVEC LOBORSKI

a je otkupna cijena mlijeka veća, da su poticaji redoviti, da se ima više sluha za poljoprivredu imao bi puno više entuzijazma za posel – podijelio je s nama mišljenje mladi farmer Martin Benković iz Vojnovca Loborskog, nositelj Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Benković koji na svom imanju koje se nalazi na 500 metara nadmorske visine uzgaja 80 grla.

Uzgoj goveda – obiteljska tradicija – Hranimo 40 krava hol-

stein i simentalske pasmine i isto toliko junica. Mlijeko prodajemo zagorskoj mljekari Veronika iz Desinića. Mi smo među prvima odlučili mlijeko davati našoj domaćoj mljekari. Radi se puno. Od jutra do mraka, posebice u ljetnom razdoblju kada se balira sijeno, sprema silaža. Tada sam na traktoru po cijele dane i noći – ispričao je mladi poljoprivrednik koji je završio i 'poljoprivrednu školu' te sa svojim uzgojem popravlja prosjek u loborskom kraju u kojem već rijetki drže krave. U njegovoj obitelji uzgoj goveda je tradicija. Na svom gospodarstvu su uz-

S obzirom da su krave sada smještene u nekoliko staja, Benkovići su htjeli graditi novu modernu farmu, no nitko od banaka ne želi ih kreditirati. Već su ishodili lokacijsku i građevinsku dozvolu.

benkovići uzgajaju krave holstein i simentalske pasmine

martin svoj radni dan započinje u 7 sati kada kreće u staju

gajali volove i bikove, a sad im egzistenciju osiguravaju krave. Radni dan mu počinje u 7 sati ujutro. Kreće u staju gdje ostaje do 9 ili 10 sati, ovisno o poslu, a poslije sjeda u traktor i na njivu. Sestra i mama preuzele su posao mužnje krave, a na gospodarstvu pomaže i tata Stjepan.

Papiri za novu farmu spremni Martin kao i poljoprivrednici iz drugih županija nije zadovoljan mnogim stvarima, ali planova ima. S obzirom da su krave sada smještene u nekoliko staja, Benkovići su htjeli graditi novu modernu farmu, no nitko od banaka ne želi ih kreditirati. Ishodili

su čak lokacijsku i građevinsku dozvolu, no 'spotaknuli' se na glavnoj prepreci – novčanim sredstvima. Možda bi i od svega odustao, ali kao i većina mladih nema velikih mogućnosti za zaposlenje, posebice na području naše županije gdje na Zavodu za zapošljavanje na posao čeka preko 9.000 ljudi, pa po-

kušava ostati entuzijasta i vjeruje da će se nešto promijeniti. Ovakvom mladom čovjeku koji ima volje za rad na zemlji i planova trebalo bi omogućiti da svoju viziju realizira, inače nam badava 'napuhane priče' o ulaganjima u poljoprivredu. Jer za rad na njoj zainteresirani su rijetki.

Budući mehaničari saznali kako teorija izgleda u praksi NOVO MESTO - Učenici 1., 2. i 3. razreda SŠ Krapina u sklopu terenske nastave posjetili su Renault Tehnički centar i muzej IMV u Novom Mestu. Budućim mehaničarima predstavljeni su novi Renault Energy motori kao i specijalni alati potrebni za popravak motora nove tehnologije. Percepcija današnjeg mehaničara se izmjenila i danas su to stručnjaci koji moraju biti informatički pismeni i u stalnom koraku s novim tehnologijama kako bi mogli napredovati i odgovarati na zahtjeve klijenata te pružiti brzu i vrhunsku uslugu. Stoga su učenici imali priliku na licu mjesta pitati instruktore koji podučavaju Renault stručnjake iz Hrvatske i Slovenije što ih zanima i iz prve ruke saznati kako teorija izgleda u praksi. U Školskom centru Renaulta obavljaju se edukacije, predavanja i praktična nastava za segmente mehanike, limarije i svih srodnih područja. (zl)

učenici srednje škole krapina na terenskoj nastavi

Tradicionalno druženje obrtnika Pregrade, Huma na Sutli i Desinića na 5. Obrtničkoj noći

davorin vukmanić iz desinića i marko kantoci iz pregrade nagrađeni za čak 60 godina poslovanja PREGRADA - Tradicionalno druženje obrtnika na „5. Obrt- ka Gretić, Vlado i Mario Ivanjko, Janko Briševac, Mladen Ceničkoj noći“ Udruženja obrtnika Pregrade, Huma na Sutli i rovski, Zlatko Golubić, Ivan Jurak, Mirko Bukovšak, Ivan HuDesinića održano je u subotu, 8. ožujka u restoranu „AS“ u stić, Zdravko Smrkulj, Josip Cerovski, Damir Cajhen, Darko Pregradi. Predsjednik Udruženja obrtnika Milan Burić osvr- Halužan, Robert Javorić, Dubravko Domjanić, Ivan Posavec, nuo se na aktivnosti Udruženja od osnivanja 1978. godine, a Igor Kurko. Za 25 godina nagrađeni su Darko Špoljar i Dupozdravne riječi uputili su i predsjednik HOK-e Dragutin Ra- šan Drobac te za 30 godina Gangl Lejko Majda i Čaušević nogajec, predsjednika OKKZŽ Davor Pleško i gradonačelnik Dženan. Predsjednik HOK-e Dragutin Ranogajec uručio je Pregrade Marko Vešligaj. I ove godine uručena su priznanja priznanje za 35 godina uspješnog vođenja obrta Štruklec obrtničke komore KZŽ obrtnicima za dugogodišnje, konti- Anđelku i Pildek Ivanu. Za 55 godina uspješnog vođenja obinuirano vođenje obrta. Za 20 godina kontinuiranog obav- teljskog obrta priznanje je uručeno Ivanu i Lidiji Kračun, vl. ljanja obrta priznanja je uručio predsjednik OKKZŽ Davor ZO „Kračun“ iz Pregrade, a za 60 godina poslovanja DavoriPleško, a primili su ih: Cvetka Šolman, Suzana Hajduk, Bran- nu Vukmaniću iz Desinića i Marku Kantociju iz Pregrade. (zl)

obrtnici nagrađeni za dugogodišnje kontinuirano vođenje obrta

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

HDZ-ovu deklaraciju župan je nazvao političkim igrokazom Nakon poduže rasprave i replika, članovi HDZ-a demonstrativno su napustili sjednicu Klara Suhodolčan KRAPINA

četvrtak 13. ožujka u Krapini je održana sjednica Županijske skupštine KZŽ. Na početku je minutom šutnje odana počast preminulim članovima Skupštine iz prošlih saziva- Franji Škalecu iz HSS-a i Franji Novačkom iz HDZ-a. Izglasano je nakon toga da se 18. točka dnevnog reda - Prijedlog odluke o koeficijentima za obračun plaće službenika i vijećnici hdz-a nezadovoljno su napustili sjednicu županijske skupštine namještenika u upravnim tijelima KZŽ, povuče sa sjedDok su članovi HDZ-a sa nice. Među početnim točkai plakete među ostalim razlozima Priznanja koalicijskim partnerima, ma prihvaćeno je izvješće kako je Deklaracija samo pokušavali održati načelnika PU KZ Jakoba Bukopija (copy-paste Istarske Župan Kolar predložio je da kredibilitet Deklaracije, koja kvića, o općem stanju siguri Međimurske županije- se Deklaracija ne prihvati, te nosti na području županije. ide prema tome da zagorska rekla je Vlasta Hubicki, još jednom zapitao prisutne regija bude političko tijeloPrijedlogom godišnjeg izvjepredsjednica ŽO HSS-a 'zašto bih ja dozvolio da se prema riječima predsjednika štaja o izvršenju Proračuna KZŽ i potpredsjednica ovlasti Krapinsko-zagorske HDZ-a KZŽ Tušeka, članovi KZŽ za 2013. godine predHSS-a). Također, istaknuta županije smanjuju, a da ja na HSS-a, HNS-a, Odbor za stavljeni su prihodi u iznosu je činjenica kako u pojam to ne reagiram'? Istaknuo je statut i poslovnik, te sam Hrvatskog zagorja kao regije kako očekuje da Krapina bude od 155.251.794 kn, što je 93.3% župan Kolar, Deklaraciju nisu realizacije planiranog, odno- shvatili dovoljno dobrom da spada Krapinsko-zagorska regionalni centar određenih sno 4.9% veća realizacija u usžupanija, ali i dio Varaždinske državnih institucija te iskazao je prihvate, ističući među poredbi sa 2012. godinom. Tu i Zagrebačke županije, dok na problem nedostatka ostalim razlozima kako se u Deklaraciji iz nejasnog prostora u vlasništvu grada, je naglašeno i kako su izvodje Deklaracija samo copyrazloga Krapinsko-zagorska odnosno o visokim cijenama ni prihodi županije u odnosu paste Istarske i Međimurske na 2012. povećani za 6%. Prižupanija izjednačava sa najma. Deklaracija koju je županije hvaćen je i Godišnji izvještaj pojmom Hrvatskog zagorja. župan Kolar nazvao čistim o izvršenju Financijskog pla- otvorila se velika rasprava. Branko Čičko istaknuo je političkim igrokazom, na na Županijske uprave za ce- Dok su članovi HDZ-a sa kako HDZ, za razliku od Istre kraju svih rasprava i replika ste KZŽ za 2013. godinu. Pri- koalicijskim partnerima, i Međimurja koji su svoje nije prihvaćena. Prihvaćen hvaćeno je i izvješće o radu pokušavali održati Deklaracije prihvatili, nikad je prijedlog odluke o dodjeli župana za razdoblje srpanj- kredibilitet Deklaracije, koja nije imalo razvijen specifičan priznanja KZŽ, pa će Plakete prosinac 2013. ide prema tome da zagorska regionalni identitet, te KZŽ primiti: Nikola Capar za regija bude političko tijelo- nije bilo povijesna regija. životno djelo, mons. Zlatko Hubicki: Deklaracija prema riječima predsjednika Miljenko Jerneić iz Zagorske Koren i Regionalna energetska – samo kopija HDZ-a KZŽ Tušeka, članovi stranke naglasio je u svom agencija Sjeverozapadne HSS-a, HNS-a, Odbor za javljanju kako je svakako u Hrvatske za doprinos ugledu Oko 11. točke dnevnog reda- statut i poslovnik te sam pisanje Deklaracije trebalo i promociji KZŽ u zemlji i prihvaćanja Deklaracije župan Kolar, Deklaraciju nisu uključiti akademsku svijetu, te Jedinstvo d.d. Krapina o regionalnom razvoju shvatili dovoljno dobrom zajednicu, kako do određenih i DVD Bedekovčina za iznimno i jedinstvenosti KZŽ da je prihvate, ističući lapsusa ne bi došlo. postignuće u protekloj godini.

zagorje.com TUŽNO SJEĆANJE

STJEPAN JAKŠIĆ 21.03.2013. – 21.03.2014.

Otišao si tiho i iznenada, a mi još uvijek očekujemo Tvoj lagani korak i dolazak na naša vrata, kao da nikada nisi ni otišao. Tvoje kuhinjsko osoblje Dom „Maksimir“ Zagreb

Dnevnik tate Bena Piše:

Tomislav Benčić

Jazz

ama riječ jazz (čitaj: džez) znate kaj označava. Vrstu mužike. Međutim, pri nama h Zagorju riječ jazz je dobila malo drukčiji smisao. U pradavna vremena, još u prošlom stolječu mladež se vikendom okupljala na plesnjacima. H našim krajevima su onda igrali ili tamburaši ili špleh mužika. No, uvođenjem struje i novih tehnologija u mužiku, te novotarija za to doba poput recimo električnih gitara i sintisajzera glazbene sastave koji su koristili takve instrumente su počeli zvati jazzeri (čitaj: džezeri). Isto tako se i udomačio izraz „idemo na jazz“, kaj je podrazumijevalo odlazak na zabavu h vatrogasni ili društveni dom ili gde je več mužika igrala. Čemu uopče takav uvod oko jazza? Prošli vikend smo žena i ja prešli h jazz. I to sam tak. Bezveze. Uopče nismo imeli namjere iti van. Bar ne u jazz. Nagovarala me žena cijelo popodne da podvečer prejdemo malo bežat. Čak sam i pristal na to. Ipak mi je doktor to preporučil. I onda se u sve to umiješal fejs. Objavila je moja žena na fejsu da idemo na trening. Ili tak nekaj. A ja sam to prokomentiral da mi dva idemo h subotu hvečer bežat, a normali ljudi ideju van nekam. Pa su se počeli nizati komentari i na kraju smo prešli h gostionu na pijaču. Pa smo prešli i h jenu gostionu gde je mužika igrala. Ja se recimo ne razmem h aute. Pa ih niti ne popravljam. Mislim nije da se ne razmem h aute. Recimo moj je pokvaren. I ja znam kaj mu je. Neče vužgati. Sad to kaj baš ne znam zakaj neče vužgati nema veze, ali znam da Jura sigurno zna zakaj mi auto neče vužgati, pa sam ga k njemu i otpeljal. Jer se on h to razme i to dela. A zakaj ovi malo prije spomenuti mužikaši igraju kad im to nejde ne znam. H neko doba su počeli kakti rokerske igrati. Nakon kaj su nekak zmučili Za ljubav treba imat dušu, najavili su da nastavljaju i dalje s rokerskima i zaigrali Thompsona. ? ! To se skupa mi je bilo jako pametno. Prejti h subotu hvečer van, a delal sam cijelu nedelju. Imel sam osječaj da nismo niti doma došli, a več mi se alarm na mobitelu vužgal da treba iti delat.

ZAGORSKI IZLAGAČI NA MEĐUNARODNOM SAJMU OBRTNIŠTVA Na Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM), koji se održao od 12. do 18. ožujka u Münchenu, predstavila se „PROMEGA – metaloprerađivačka i trgovačka radnja“ iz Radoboja te ljevaonica obojenih metala „DUNI“ iz Kumrovca. Uzorcima proizvoda u zajedničkoj vitrini Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije predstavljeno je 15 tradicijskih i umjetničkih obrta, poput bačvara, bravara, medičara, keramičara, lončara, staklopuhača, staklara i zlatara. (zl)

Skupština Matice umirovljenika grada Zaboka

Stjepan Šimag i dalje predsjednik ZABOK – Na redovnoj izbornoj sjednici Skupštine Gradske organizacije umirovljenika dosadašnjem je vodstvu potvrđen još jedan četverogodišnji mandat. Na sjednici je usvojen i novi statut, čime je organizacija promijenila ime u Matica umirovljenika grada Zaboka. I nadalje će ju voditi predsjednik Stjepan Šimag, zamjenik Ivan Komar, tajnica Štefanija Kolar, članovi Izvršnog odbora i skupštine koja će ubuduće brojiti 33 člana, šest više nego do sada. Zabočka je organizacija s 900 članova najbrojnija i najuspješnija u Matici umirovljenika Krapinsko-zagorske županije, što je posebno naglašeno u izvještaju za 2013. godinu. Istim će se putem nastaviti i ove godine, najavio je Stjepan Šimag. Gradonačelnik Ivan Hanžek je na osnovu dosadašnje suradnje Matici umirovljenika obećao daljnju potporu Grada, jer novca za tu namjenu ne nedostaje, treba samo puno dobre volje, kako bi se pomoglo umirovljeničkoj populaciji u ovim kriznim vremenima. Potvrdio je i da gradnja Doma umirovljenika nije upitna, problem je u kašnjenju adaptacije zgrade stare osnovne škole, budući da je izvođač 'zapao' u probleme. Tek kada se u školu presele ambulante obiteljske medicine, mogu početi radovi na izgradnji doma. (nca)

izvješće o radu podnio je predsjednik stjepan šimag

20 županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Bavarska ministrica gospodarstva dala podršku hrvatskim obrtnicima

Nova ograda uz područnu školu MARTINŠČINA - U Područnoj školi u Martinščini intenzivno se odvijaju radovi na postavljanju ograde s južne i istočne strane školske zgrade. Stara je ograda potpuno dotrajala, žice gotovo da i nije bilo, a parapet je propao u zemlju. Budući da se djecu uči estetici i sigurnosti prije svega, navedeni su radovi bili nužni jer se škola nalazi uza samu cestu. Radove izvodi tvrtka MP-Gradnja iz Konjščine, a ako vremenski uvjeti budu išli na ruku, sve bi treba-

lo biti gotovo do 1. travnja. Radove su obišli ravnateljica Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar Rajna Borovčak i zlatarski gradonačelnik Stanko Majdak. Ravnateljica je istaknula da se radovi izvode iz vlastitih sredstava. – Grad Zlatar i ja kao gradonačelnik podržavamo sve što je za dobrobit djece. Svjesni smo potreba svih škola na području Zlatara i uvijek ćemo pomoći onoliko koliko smo u mogućnosti – kazao je gradonačelnik Majdak. (Denis Vincek)

skupština turističke zajednice općine marija bistrica MÜNCHEN – Tijekom posjeta Međunarodnom sajmu obrtništva, predsjednik HOK Dragutin Ranogajec na poziv zamjenice bavarskog premijera i ministrice gospodarstva Ilse Aigner nazočio je državnom prijemu. Ranogajec je zahvalio na potpori obrtništvu i ujedno istaknuo važnost nastavka suradnje HWK i HOK-a i razmjenu iskustava, posebice u dijelu strukovnog obrazovanja i provedbe projekata usmjerenih na jačanje

konkurentnosti obrtništva. Također je izrazio nadu da će ministrica podržati nove projekte u okviru Europske poduzetničke mreže, kao i projekt Erasmus. Na Međunarodnom sajmu obrtništva (IHM), koji se održava od 12. do 18. ožujka u Münchenu nastupa25 hrvatskih izlagača u organizaciji i uz financijsku potporu HOK-a. Ovo je 22. uzastopni nastup HOK-a na najvećem međunarodnom sajmu obrtništva u Europi. (zl)

za predsjednika izabran zlatko deveničar KRAPINA - Udruga slijepih Krapinsko zagorske županije održala je u Krapini Zbor članstva i Izbornu Skupštinu za mandatno razdoblje od 2014. do 2018. godine. Izabrano je 15 članova skupštine, te Izvršni odbor u sastavu: Mikša Davor, Branka Draganić, Zlatko Deveničar, Miroslav Vidović i Ladislav Novak. Predsjednik Udruge je Zlatko Deveničar, dopredsjednik Miroslav Vidović, tajnica Višnja Ptičar, a blagajnica Draganić Branka. Nadzorni odbor udruge čine Ljubica Mojiško, Biserka Presečki i Damir Šalković, a stegovnu komisiju:Rudolf Šereg, Ladislav Novak, Kunštek Terezija. Za člana Skupštine u Hrvatskom savezu slijepih izabran je Zlatko Deveničar. (zl)

MARIJA BISTRICA - U srijedu je održana skupština Turističke zajednice Općine Marija Bistrica. Jednoglasno su prihvaćeni plan rada i financijski plan za 2014. godinu s ciljem razvoja vjerskog turizma s naglaskom na tradiciji hodočasničkih putova i starih zanata te obogaćivanje kulturne ponude i dodatnih sadržaja radi jačanja poduzetništva, posebice smještajnih kapaciteta u smislu jačanja boravišnog turizma. U planu rada ističe se da je potrebno poraditi na tome da OPG-ovi i ugostiteljska ponuda postanu dio turističke ponude na hodočasničkim, biciklističkim i planinarskim rutama. Predsjednik Turističke zajednice Općine Marija Bistrica i bistrički načelnik Josip Milički, istaknuo je kako su potrebne promjene u radu TZ. ''Iako je Općina u proračunu predvidjela manje sredstava od prijašnjih godina, redovan rad nije upitan'' – napomenuo je i dodao da će Općina iz proračuna podržati svaki projekt za koji se procjeni da može donijeti korist. Također, Milički je naglasio kao upravo Turistička zajednica mora biti glavni organizator

manifestacija poput Ljeta u Mariji Bistrici, Adventa u Mariji Bistrici, Bistričkog fašinka ili biciklijada, a upoznao je i članove skupštine sa najavama zakonskih promjena, kada je u pitanju funkcioniranje turističkih zajednica. Ključnu ulogu u budućnosti sustava imat će destinacijske menadžment organizacije (DMO), umjesto županijskih TZ-ova, kojima će se povećati odgovornosti, aktivnosti i budžeti te TIC-ovi (turistički informativni centri) koje će biti podružnice DMO-ova. Novi Zakon o turističkim zajednicama svoju punu primjenu trebao bi imati 1. siječnja 2015., a hoće li bistrička zajednica biti DMO ili TIC ovisi i o izvornim prihodima, koji bi za DMO trebali biti 200 tisuća godišnje, a što znači da u bistričkom primjeru nedostaje sedamdesetak tisuća kuna. Skupština je donijela i odluku o promjeni jedne članice Turističkog vijeća. Kako Zdenka Horvatinčić više nema uvjeta određenih statutom Turističke zajednice da bude član Turističkog vijeća, umjesto nje je izabrana Zrinka Švaljek. (Elvis Lacković)

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014. Brdo u Martiša Vesi kraj Pregrade putovalo je pet metara i potpuno uništilo rodnu kuću narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata Josipa Jutriše Janka

Stoljetnu kućicu odnijelo klizeće brdo Kućica je još osamdesetih uređena u mali muzej i bila je redovito odredište koje su obilazili pioniri i omladinci Denis Vincek MARTIŠA VES

oš prije nekoliko mjeseci predsjednica Saveza antifašističkih boraca Pregrade, Huma na Sutli i Desinića Maja Firšt s pregradskim gradonačelnikom Markom Vešligajem obišla je u Martiša Vesi rodnu kuću narodnog heroja iz Drugoga svjetskog rata Josipa Jutriše Janka. Stotinjak godina stara kućica još je osamdesetih uređena u mali muzej i bila je odredište koje su obilazili pioniri i omladin-

Kuća počela kliziti - I onda me jednog dana na-

Kućna ljekarna bake Anke

Potočarka - najstarije zeleno povrće

P rodna kuća narodnog heroja jutriše potpuno je stradala u odronu

vat sa susjedom Božom riskirao je svoj život kako bi spasio što se iz kuće spasiti da. - Spomen-ploču smo demontirali i susjed ju je spremio kod sebe. Bistu, koja je bila zalivena za betonirano postolje, nekako smo uspjeli odvojiti i ona je sada kod mene dok se ne nađe neko rješenje. Bila je to igra živaca i igra života. Pitanje je što se uopće može sada napraviti. Krov se još uvijek drži, a cijelu kuću odnijelo je brdo – ispričao je Ivica Horvat iz Martiša Vesina na čijoj obiteljskoj kući također postoje pukotine koje je izazvalo brdo koje je otklizalo.

ivica horvat spasio je bistu iz kuće

ci. Ispred kuće bila je i bista toga narodnog heroja, jedinog s pregradskog područja, a Grad Pregrada prihvatio je prijedlog lokalnoga SAB-a i razmišljalo se o tome na koji način urediti i očuvati taj mali spomen-dom.

zvao Ivica Horvat, koji živi u blizini. Rekao je kako se brdo iznad rodne kuće Josipa Jutriše Janka počelo kretati i kuća je počela kliziti – ispričala je Maja Firšt. Brdo je kuću pomaklo nekih 5-6 metara i prijetilo je da sruši i bistu koja je bila postavljena ispred kuće. Zemlja se kretala, a Ivica Hor-

Narodni heroj Pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj kaže kako su odroni izazvali velike štete te vjeruje da će župan proglasiti elementarnu nepogodu. – Kad se klizište smiri, znat ćemo odakle krenuti. Josip Jutriša Janko rođen je ovdje 1920., radio je u Zagrebu kao mehaničar i od 1941. bio je vođa udarne grupe u Zagrebu. U Zagorju je djelo-

AMI-PROM d.o.o. ZABOK

vao od 1943. kao komandant bataljuna, 29. prosinca 1944. ranjen je u bitci kraj Tuheljskih Toplica, a sutradan je preminuo. Narodnim herojem proglašen je 1952. godi-

Spomen-ploču smo demontirali i susjed ju je spremio kod sebe. Bistu, koja je bila zalivena za betonirano postolje, nekako smo uspjeli odvojiti i ona je sada kod mene dok se ne nađe neko rješenje. Bila je to igra živaca i igra života ne – rekao je predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Krapinsko-zagorske županije i odnedavno predsjednik Saveza antifašističkih boraca RH Franjo Habulin.

otočarka raste u područjima s čistom vodom: u rijekama, potocima, na izvorima, a pripada porodici krstašica kojoj također pripadaju i kupus, brokula, cvjetača i kelj pupčar. Na zagađenom području uopće ne uspijeva. Riječ je o trajnoj zeljastoj biljci sa stabljikom dugom do 2, 5 metra koja puzi površinom vode. Ova biljka smatra se najstarijom vrstom zelenog povrća poznato čovjeku. Sabirali su ga čak stari Grci i Rimljani. U narodnoj medicini potočarkom su hranili djecu kako bi pospješili njihov rast, a ova ljekovita zelena biljka koristila se i u prehrani vojske. Stari egipatski liječnici koristili su je kao sredstvo protiv groznice. Zovu je još i dragušac. Cvate od svibnja do rujna, a njezini su cvjetovi bijeli ili plavkasti.Puna je vitamina A, C, E, K, te kalcija, kalija, cinka, magnezija i željeza. Zovu je i niskokaloričnom hranom. Koristi se slično kao i peršin, za začin raznim salatama, jelima od rajčice, juhama, pečenom krumpiru te u pripremi raznovrsnih namaza. Mladi sjeckani listovi potočarke u svježem kravljem siru, začinjenom bijelim lukom i crvenom paprikom u trenu postaju odličan namaz. Priprema se kao salata, ali konzumira i kao lijek. Potočarka liječi razne upale. Svježa biljka ili njezin sok pojačavaju mokrenje, jačaju želudac, giht, reumu i pospješuju rad organizma. Danas je malo koji povrčar uzgaja pa se smatra rijetkom vrstom povrća.

Za predsjednicu izabrana Andrea Kovaček VELIKO TRGOVIŠĆE - U općini Veliko Trgovišće utemeljena je podružnica Hrvatske narodne stranke - liberalni demokrati. Andrea Kovaček izabrana je za predsjednicu novoosnovane podružnice dok su na funkcije potpredsjednika izabrani Hrvoje Hursa i Vedran Horvatek. Skupštini je nazočio i predsjednik Županijske organizacije HNSa Anđelko Topolovec, koji je izrazio zadovoljstvo organizacijskim okupljanjem narodnjaka u općini Veliko Trgovišće te im poručio:” Siguran sam u dobar rezultat ovdje i vjerujem da će tim koji ćete okupiti oko sebe definitivno pomoći razvoju općine Veliko Trgovišće.” Novoizabrana predsjednica zahvalila je na ukazanom povjerenju te poručila kako je otvorena prema svim dobrim idejama koje mogu pomoći razvoju općine Veliko Trgovišće. Izbornoj skupštini, između ostalih, nazočili su i članovi predsjedništva županijske organizacije HNS-a Božidar Markuš i Žarko Ivančić. (zl)

TEL: 222-217, MOB: 098/250-533

USLUŽNI SERVIS ZA UREĐENJE I ODRŽAVANJE OKOLIŠA

ČIŠĆENJE ŠIKARA I ZAPUŠTENIH ZEMLJIŠTA

REZIDBA VOĆAKA I VINOVE LOZE

RUŠENJE VISOKIH I OPASNIH STABALA

PRUŽAMO SVE OSTALE USLUGE VEZANE UZ UREĐENJE I ODRŽAVANJE OKOLIŠA ami-prom@kr.t-com.hr

22 županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Htjeli su petokraku sa spomenika pretopiti u tanjure za kotlovinu PREGRADA - Predsjednik Saveza udruga antifašističkih boraca Krapinsko-zagorske županije i odnedavno predsjednik Saveza antifašističkih boraca RH Franjo Habulin, predsjednica Saveza antifašističkih boraca Pregrade, Huma na Sutli i Desinića Maja Firšt s pregradskim gradonačelnikom Markom Vešligajem posjetili su na pregradskom groblju grobnicu 78 boraca Drugoga svjetskog rata koju Grad Pregrada i gradsko komunalno poduzeće Niskogradnja ovih dana saniraju. Na ovoj je grobnici i spomenploča koja je bila postavljena u parku ispred zgrade bivšeg suda, a koju je početkom devedesetih tadašnja pregradska vlast preko noći

Održana redovna skupština DVD- Bedekovčina

Odličan nastup muške mladeži na olimpijadi

ovih se dana sanira grobnica 78 boraca 2.svjetskog rata

demontirala. – Uspjeli smo ju pronaći na tavanu Niskogradnje. No, petokraka, koja je bila na spomeniku, nestala je. Jedan ugledni Pregračanin tada je govorio kako bi se od te petokrake dalo istopiti dosta tanjura za kotlovinu. A to su sve bili doma-

ći mladići koji su život dali u antifašističkoj borbi. Kao da se željelo zatrti da su vrijednosti antifašizma utkane u temelje današnje Europe i demokratskog svijeta, pa tako i naše domovine Hrvatske – rekla je Maja Firšt. (Denis Vincek)

Učenici poučavali učitelje ručnom radu DONJA BATINA - Učiteljice razredne nastave iz matične škole Ante Kovačića Zlatar i Područne škole Martinščine te učitelj njemačkog jezika Darko Šokčević i vjeroučiteljica Ivana Lisak posjetili su PŠ Donju Batinu. Tamo su stigli kako bi u sklopu individualnog usavršavanja učitelja naučili nešto o primjeni ručnog rada u nastavi. Svatko od učitelja imao je priliku naučiti plesti prstima od učenika PŠ Donje Batine koji su to naučili tijekom protekla dva mjeseca. Skup stručnog vijeća protekao je u smijehu i pokojoj zapetljanciji. (Denis Vincek)

ekipa muške mladeži na vatrogasnoj olimpijadi u Francuskoj osvojila je izvrsno 4. mjesto

BEDEKOVČINA - U subotu je održana redovna izvještajna skupština DVD-a Bedekovčina koje broji 174 člana, a u prošloj je godini imalo 23 intervencije, od čega osam požara objekata i dva požara otvorenog prostora. Ispit za vatrogasca položilo je 17 članova, a za dočasnika 8 članova društva. U prošloj je godini obnovljen i vozni park. Vlastitim sredstvima kupljeno je vatrogasno vozilo kamion Styer s duplim pogonom, pogodan za zagorske terene. Dugi niz godina ekipe DVD-a Bedekovčine, posebno mladeži, postižu iz-

vrsne rezultate na brojnim natjecanjima. Prošla je godina donijela i nastup muške mladeži na vatrogasnoj olimpijadi u francuskom Mulhouseu, koja je osvojila izvrsno 4. mjesto, što je najbolji plasman neke hrvatske ekipe na olimpijadama za mladež uopće. Treneri i voditelji ekipe bili su Željko Odak i Denis Novosel. Na skupštini su dodijeljene i spomenice. Za 20 godina djelovanja u društvu spomenice su dobili: Franjo Sopina, Miljenko Herceg, Mladen Herceg, Marko Ferdelja, Tomislav Ferdelja,

Anita Horvat i Nataša Sinković, a za 10 godina Nenad Skozrit i Matija Perić. Skupštinu su pozdravili brojni gosti, među njima potpredsjednik skupštine KZŽ-e i predsjednik upravnog vijeća Zagorske javne vatrogasne postrojbe Tomislav Končevski, zamjenik predsjednika VZKZŽ-e Ivica Balagović, načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban i drugi gosti. DVD Bedekovčina veseli što je na skupštini KZŽ-e donijeta odluka da se društvu dodijeli plaketa županije za iznimno dostignuće u protekloj godini. (Elvis Lacković)

Skupština DVD-a Sveti Matej

SVETI MATEJ - Protekle je subote redovnu skupštinu održalo DVD Sveti Matej. U 2013. godini na području djelovanja zabilježene su dvije intervencije, požar na stambenom i gospodarskom objektu u naselju Hercegi i požar u gospodarskom objektu u središtu Svetog Mateja. Prošle godine nastavljeni su radovi na uređenju vatrogasnog doma, na uređenju i opremanju kuhinje te postavljanje rasvjetnih tijela. Skupštinu DVD-a Sveti Matej pozdravili su član predsjedništva VZKZŽ Vjekoslav Matuša, načelnik Općine Gornja Stubica Jasmin Krizmanić i drugi gosti. Ovo je slavljenička godina za DVD Sveti Matej, osnovano 1964. godine, pa je velika proslava 50. godišnjice najavljena za početak rujna. (Elvis Lacković)

županija

broj 538 / 18. ožujak 2014.

poljoprivreda SAVJETI NAŠIH AGRONOMA

Tekst pripremio: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.

na sjednici su zaslužni za pomoć radu društva primili priznanja

DVD Veliko Trgovišće održalo godišnju skupštinu

Prošla godina bila je godina opremanja društva VELIKO TRGOVIŠĆE – Mjesno Dobrovoljno vatrogasno društvo održalo je 62. godišnju skupštinu, na kojoj je izvještaj o radu podnio zapovjednik Marijan Peh. Prošlu je godinu opisao godinom opremanja društva, budući je iz Francuske dobiveno na dar navalno vozilo Renault, iz sponzorstava kupljen agregat za struju, popunjena oprema, a na kraju godine nabavljeno i kombi vozilo Peugeot. Premda se puno radilo i na uređenju vatrogasnoga doma u čijem su prizemlju dovršene dvije kancelarije, a u potkrovlju postavljena stolarija i krovne obloge, pravi posao na dovršenju doma

planiraju ove godine. U planu je kompletno nutarnje uređenje i postavljanje fasade. Tijekom godine vatrogasci su intervenirali samo u devet slučajeva zbog dva požara na građevinama, tri požara trave i niskoga raslinja te četiri tehničke intervencije. U tim je intervencijama sudjelovalo je ukupno 35 vatrogasaca utrošivši 40 radnih sati. U nekoliko slučajeva vatrogasci su pomogli mještanima u čišćenju bunara, spremnika za vodu, pranja ceste i čišćenju propusta. Na kraju sjednice predsjednik društva Branko Seljan predao je priznanja zaslužnima za pomoć u radu društva. (nca)

Naklijavanje i sadnja krumpira

Natjecanje G mladih Crvenog križa

omolji krumpira moraju biti dobro pripremljeni za sadnju. To podrazumijeva dobro probiranje gomolja i odbacivanje onih koji su oštećeni. Gomolje je poželjno staviti na naklijavanje, a pred samu sadnju treba izvršiti još jedno probiranje i odbacivanje gomolja sa slabim klicama. Pod pravilno naklijalim gomoljima podrazumijevamo da je većina okaca na gomoljima isklijala i dala čvrste zelene klice koje se teško odvajaju od gomolja i čija je dužina od 1,52,5 cm. Gomolji se naklijavaju tako što se 4 do 6 tjedana prije sadnje rasporede u tankom sloju u gajbice u osvijetljenom prostoru pri temperaturi 12-15 ºC. One se slažu jedna na drugu kako bi se gomoljima osigurao dobar protok zraka i svijetlosti. Nije poželjan direktan utjecaj svijetlosti na gomolje jer klica odrvenjava, što usporava rast i smanjuje prinos. Normalno osvjetljenje daje kvalitetnu klicu i povećava otpornost na bolesti. Osim gajbi, za naklijavanje se mogu upotrebljavati i viseće vreće. Naklijali gomolji u odnosu na nenaklijale imaju velike pred-

GORNJA STUBICA – Osnovna škola Matije Gupce u subotu je bila domaćin natjecanja Ekipa mladih Crvenog križa Donja Stubica. Na natjecanju su sudjelovale četiri ekipe: OŠ Oroslavje, OŠ Marija Bistrica, OŠ Stubičke Toplice i OŠ Matija Gubec. Za natjecatelje su od strane Općine Gornja Stubica osigurane prigodne majice, a mladi natjecatelji svojim su trudom pokazali koliko je važno znanje pružanja prve pomoći kad je to potrebno. Treće mjesto na natjecanju osvojila je ekipa OŠ Matije Gupca, drugo mjesto ekipa OŠ Oroslavje, a prvo mjesto i pravo predstavljanja društva crvenog križa na međužupanijskom natjecanju u travnju u Međimurju osvojila je ekipa OŠ Stubičke Toplice. (J. Sačer)

nosti jer se poboljšava fiziološko stanje gomolja, odnosno ubrzavaju se sve naredne faze razvoja za oko 15 dana. Pravovremeno se otkriju gomolji sa mlitavim, tankim klicama koji se mogu izdvojiti tako da imamo manje zakržljalih biljaka u nasadu. Biljke ranije niču pa su manje izložene napadu bolesti. Biljke se brže ukorijene i bolje iskorištavaju zimsku vlagu. Povećava se prinos i postotak suhe tvari u krumpiru. Prostorija u kojoj će se vršiti naklijavanje treba biti čista i dezinficirana. U tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivirale. Ne smijemo zaboraviti ni povremeno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivičnih oboljenja sveli na najmanju moguću mjeru. Krumpir traži laka, rastresita, slabo kisela zemljišta, a ne podnosi teška i slabo ocjedita zemljišta. Ne podnosi monokulturu, što znači da se na isto mjesto smije saditi najviše 2-3 go-

Iz ponude izdvajamo:

dine. Gnojidba stajnjakom je odlična za krumpir, kao i gnojidba ostalim vrstama organskih gnojiva (kompost ili briketirana organska gnojiva). U plodoredu krumpir dolazi na prvo mjesto, a za predusjev je poželjna neka od leguminoza- grašak, mahune, grah ili lucerna. Općenito se preporučuje da se krumpir sadi kada se tlo na dubini od 10 cm zagrije iznad 8 ºC. Sadnja krumpira u hladno i vlažno zemljište produžuje period od sadnje do nicanja, čime se povećava opasnost od pojave bolesti na matičnim gomoljima i pojave praznih mjesta u kasnijem periodu rasta krumpira. Samo sadnjom zdravih gomolja mogu se stvoriti preduvjeti za postizanje dobrog prinosa. Dubina sadnje ovisi o pripremljenosti zemljišta, tipu tla, vlažnosti, vremenu sadnje, veličini gomolja i rokovima vađenja, a iznosi 0-5 cm od razine tla + visina humka. Krumpir se u laka tla sadi nešto dublje u odnosu na teža tla.

1. Cuprablau Z 2. Biogrena 25kg 3. Lozni cijepovi

89,99 kn 76,49 kn 10,99 kn

ZABOK

ZABOK, 103. Brigade br. 108

Sadnice voćaka Sadnice ukrasnog drveća i grmova Supstrati za sadnju

Ukrasne tegle i lonci Organska i mineralna gnojiva Stručni savjeti oko sadnje

24 panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

panorama

Tjedan kazališta OROSLAVJE – Povodom Međunarodnog dana kazališta, Grad Oroslavje i Udruga mladih Feniks organiziraju Tjedan kazališta. U subotu 22.ožujka održat će se predstava Zagorski dekameron u izvedbi Amaterskog dramskog kazališta Sv. Križ Začretje te predstava Ljubav u bari koju će izvesti OŠ Oroslavje. Tjedan dana kasnije, u subotu 29. ožujka nastupit će Udruga mladih Grabrovac iz Slavonije s predstavom ITD, a u nedjelju 30. ožujka gostovat će predstava Tko pjeva zlo ne misli u izvedbi KUD-a Naša lipa Tuhelj. Sve će se predstave održati u Domu kulture s početkom u 19 sati, a ulaz je besplatan. (js)

Magistricu udaraljki, Maju Ileković Lončar, ljubav prema prirodi i umjetničkom stvaralaštvu dovela je u Zagorje

„Prekrasno je sjesti za bubnjeve i pustiti da te glazba ponese i potrese“ Kad se Maja razmaše palicama, zvuk i ritam poput bujice preplavi prostor i razigra duše i tijela slušatelja Ivo Šućur

maja je još kao djevojčica štapićima udarala po starim knjigama, jastucima, loncima i poklopcima

TUHELJ

jubav prema prirodi dovela je iz Zagreba u Zagorje 33-godišnju magistricu udaraljki Maju Ileković Lončar. S mužom Sergejom, sinom Chandrom (čundra na indijskom jeziku znači Mjesec) i bebom koju očekuju doselila se u Špičkovinu i gradsku vrevu zamijenila seoskom idilom. Tu su se, kaže, vratili u normalnu kolotečinu života i Maja je obnovila energiju koju sad s lakoćom pretače u svoje glazbeno-umjetničko stvaralaštvo. - U slobodno vrijeme i skladam. Prekrasan je osjećaj kad sjedneš za bubnjeve i onda pustiš da samo teče iz tebe, iz trenutne improvizacije proizlaze najkvalitetnije skladbe. Glazba te ponese, potrese, prolazi kroz svaku poru, ispunjava – rekla je Maja koja je još kao djevojčica s dva štapića udarala sam po starim knjigama, jastucima, odbačenim loncima i poklopcima. Talentirana djeca

- U osnovnoj školi sam se opredijelila za klavir, koji mi je puno pomogao kao udaraljaški instrument, a privlačili su me i bubnjevi. Kad sam se god našla u društvu nekakvog benda, uvijek bi sjela i bubnjala. Kad sam ušla u orkestar, uživala sam u toj glazbi. Dirigent koje tada radio u

maja ileković lončar završila je srednju glazbenu školu, glazbenu akademiju, a potom i magistrirala

školi, rekao mi je: „Vidim ja da ti pokazuješ interes za bubnjeve, pa daj sjedni i sviraj s nama. I tako je počelo. Meni je to jednostavno bilo vauuu. Voditi cijeli orkestar, to je snaga. Osjećala sam se fantastično, fenomenalno – ispričala je mlada umjetnica koja je završila srednju glazbenu, potom i glazbenu akademiju i magistrirala te se zaposlila u HNK. - To mi je istinski lijepa priča koja tra-

je 7 godina. Tu vidiš umjetničku mašineriju, kako sve to ide, kako biti u svemu tome, a ja sam tražila još. Želim rasti i ići dalje, tako da sam krenula dalje. Zajedno sa svojom partnericom Anitom radim u firmi Educational projects d.o.o. gdje pružamo kvalitetne edukativne programe za djecu, obitelji, grupe i individuace. Organiziramo različita edukativna putovanja diljem svijeta,

Prijateljice organizirale humanitarni koncert za Marinelu KRAPINA – Zagorci su nebrojeno puta dokazali da imaju veliko srce. Potvrdili su to i u nedjelju, 16. ožujka u Sportskoj dvorani Srednje škole u Krapini gdje je održan humanitarni koncert za mladu mamu Marinelu Smrečki koja je oboljela od karcinoma. Na koncertu koji su organizirale njezine prijateljice, a podržali brojni Zagorci koji nisu ostali ravnodušni na bolest koje se može dogoditi svakome od nas, nastupili su brojni glazbenici, a i posjećenost je bila iznad očekivanja. Kako je skupljeno tek pola od potrebnog iznosa za liječenje još se skupljaju donacije za Marinelu, pa svi vi koji želite pomoći informirati se možete na Facebook stranici Sve za nju našu prijateljicu. (mb)

Maja je u Zagorju zamjetila dosta talentirane djece za glazbu, ali smatra da se, najviše iz materijalnih razloga, usmjeravaju u sport, a rijetki ulaze u glazbene vode, barem ne profesionalno stvaramo edukativne materijale, i pružamo kvalitetnu uslugu „odgoj putem umjetnosti“. I dalje idemo u HNK, i dalje s njima surađujem, ali na jednom drugom nivou – rekla je Maja, koja želi da ljudi osvijeste koliko glazba,

umjetnost pomaže u kvalitetnom razvoju pojedinca, obogaćuje ga u svim smjerovima, a i znanstveno je dokazano da glazba utječe na razvoj mozga, razvijanje životno važnih vještina. Glazba – najjače oružje

- S maestrom Ivicom Kšenekom, rodom iz Požege, zajedno sam studirala glazbu, a nakon toga često surađujemo na podučavanju djece i mladih glazbenika u Špičkovini, Požegi i u Tuhlju, u kojem je kolega dirigent Puhačkog orkestra “Naša lipa“ Tuhelj. Želimo poboljšati kvalitetu amaterskih orkestra, na neki način više ih prilagoditi mladima, gdje bi uključili i udaraljkašku liniju. Taj novi, moderni trend u svijetu se zove Marching

orchestra, gdje orkestar nije statičan, nego je u pokretu, ima svoju koreografiju, tu su dosta aktivni udaraljkaši pod nazivom „drums corps“ i to želimo oformiti u Zagorju. U cijeloj Hrvatskoj takvo nešto ne postoji. Zato tražimo sve one koji žele naučiti bubnjati, a osobito djecu kako bi otvorili udaraljkaški odijel u Zagorju, da nam se jave. Dosad sam skladala i napravila edukativnih sadržaja za djecu koje ću uskoro i izdati. U Americi sam naučila kako odgajati djecu u glazbenom smislu od najranijih dana, ne samo kroz sviranje i edukaciju, već i kako glazbu koristiti u svakodnevnom životu, za opuštanje u glazbenim terapijama. Glazba je najjače oružje u rukama čovjeka – zaključuje Maja.

Znanstvena tribina: Hrvatski botanički vrtovi i Europska Unija Matica Hrvatska, Odjel za prirodoslovlje i matematiku poziva vas na znanstvenu tribinu: Hrvatski botanički vrtovi i Europska Unija. Predavanje će održati dr. sc. Sanja Kovačić, koja ističe da se Hrvatska diči lijepim vrtovima, starim perivojima i uglednim parkovima, no prema standardima Europske Unije samo se rijetki među njima mogu smatrati botaničkim vrtovima u punom smislu, sukladno definiciji Svjetske udruge botaničkih vrtova. Upoznajte stoga hrvatske botaničke vrtove te pronađite odgovore na pitanja; kakva je naša budućnost u Europskoj Uniji i možemo li se nositi sa zahtjevima 21. stoljeća? Voditeljica tribine, koja će se u Velikoj dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb održati u srijedu, 19. ožujka 2014., u 18 sati, biti će mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku. Više na: www.matica.hr

panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

DAŠAK BLUESA U ZAGORJU: Nakon 50 godina karijere i

putovanja svjetskim turnejama, legendarni ''The Bluesman'' održao je svoj treći koncert u dvorcu Oršić kojem se uvijek vraća

'Hrana u Zagorju je tako dobra da moram paziti da ne pojedem previše'

Mackey: Nisam umoran osjećam kao da tek počinjem, jer je svaki dan nova pustolovina. Svaki koncert je različit iako sviram gotovo iste pjesme, no uvijek ispričam svoju priču na drugi način, drugačija je publika, atmosfera i mjesto na kojem nastupam

Dosad je uvijek dolazio zimi, pa je priznao kako bi rado sljedeći put posjetio Hrvatsku ljeti kako bi mogao uživati na plaži Jelena Sačer GORNJA STUBICA

a zadnju stanicu prije europske turneje, Wes Mackey ''The Bluesman'', legendarni glaz-

benik s jedinstvenim zvukom i identitetom odabrao je Gornju Stubicu, odnosno čaroban dvorac Oršić u kojem je prije tjedan dana održao koncert. Nije to bio njegov prvi nastup u Oršiću, jer

je stubičku publiku svojim bluesom počastio već dva puta prije, a u ovom ga je nastupu pratio The Blues Train band, odnosno Tim Diewock na bubnjevima i naš ''domaći'' Krešo Oremuš na

l legendarnim mackeyjem na turneju je otišao i naš krešo oremuš

Ulaznice.hr

usnoj harmonici.

Oduševljen dvorcem Oršić S Wesom smo, tijekom njegovog četverodnevnog boravka u Gornjoj Stubici te pred sam nastup u Oršiću, razgovarali uz kavicu pod Gupčevom lipom. Iako je noć prije imao nastup u Sisku odakle su se vratili oko tri sata ujutro, 71 – godišnji Wes nije se doimao nimalo umornim, pa nam je ispričao kako se dobro sjeća svog zadnjeg nastupa u Oršiću. – Bilo je to prije tri godine, no odlučio sam doći ponovo jer mi se dopalo, a i došao sam predstaviti svoj novi album ''Život je putovanje''. Dvorac je zaista predivan, divan ambijent, kao i publika – ispričao nam je Wes, rekavši kako su Kanada i Hrvatska zapravo dosta slične, a osim Zagorja, odu-

Entrio.hr

ševili su ga i Split i Šibenik. Dosad je uvijek dolazio zimi, pa je priznao kako bi rado sljedeći put posjetio Hrvatsku ljeti kako bi mogao uživati na plaži. Kušavši naše štruklje, zaključio je i kako je hrana u Zagorju toliko dobra da mora biti pažljiv da ne pojede previše.

''Osjećam se kao da tek počinjem'' Ni pedeset godina karijere i putovanja nije umorilo Mackeya koji osvaja svojom glazbom, ali i šarmom jer nije propustio spomenuti kako su Hrvatice jedne od najljepših žena na svijetu. - Nisam umoran, osjećam se kao da tek počinjem, jer je svaki dan nova pustolovina. Svaki koncert je različit iako sviram gotovo iste pjesme, no uvijek ispričam svoju priču na drugi način, drugačija je publika, atmosfera i

mjesto na kojem nastupam – rekao je i objasnio kako upravo zbog čestih turneja mora ostati fit pa sa sobom uvijek nosi multipraktik u kojem ''miksa'' zdrave voćne i povrtne napitke, a kako bi održao zdravlje i kondiciju prestao je pušiti i konzumirati alkohol te se bavi sportom. Nakon koncerta u Oršiću, Mackey je s bendom otputovao na turneju po Austriji i Njemačkoj gdje će održati deset koncerata. Prije no što smo se pozdravili obećao je da će se ponovo vratiti. Ako ni zbog čeg drugog, onda da nauči koju riječ hrvatskog. – Neću vam lagati, još nisam naučio niti jednu riječ. Hrvatski jezik je zbilja težak, ali zato je uz mene dobar prijatelj Krešo koji govori za mene kad treba - rekao je, a mi ćemo s nestrpljenjem čekati njegov sljedeći koncert na terasi Oršića kada će publiku zasigurno pozdraviti na hrvatskom.

Aquarius Music Shopovi Varšavska 13, Kneza Branimira 29, Maksimirska 16

radio koji nije za svakoga!

26 panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

HUMANITARNI KONCERT

PISANICA DESETI PUT U KRAPINSKIM TOPLICAMA KRAPINSKE TOPLICE - Jubilarna, 10. Pisanica održat će se 11. travnja u 19 sati u dvorani Doma kulture u Krapinskim Toplicama. - Uvjereni smo da će tog dana opet ovdje biti brojna, već „stara“ imena lakih nota, Zagorja i šire, zbog kojih posjetitelji rado dolaze uvijek iznova, a ova ih djeca već s pravom smatraju svojim prijateljima. Oni su se pak već toliko srodili s ovom djecom, školom i mjestom da bi vjerojatno bili nesretni kada ne bi nastupili. Jednako tako pojaviti će se i nastupiti i neki novi pojedinci i grupe koje će publika, uvjereni smo, također svesrdno prihvatiti. Mladi zadrugari Učeničke zadruge „Djetlić“ opet će dijeliti svoje poklone vrijednim glazbenicima, a i svi ostali iz škole da-

ti će svoj obol uspješnosti organizacije. A prikupljenim sredstvima od ulaznica za koncert riješit će se, garantirano, barem jedan od problema koji tište učenike i učitelje škole, a u ovim složenim vremenima teško bi se inače riješili. Slično kao što je prošlogodišnjim uspješno opremljena prijeko potrebna nova kuhinja kabinet za osposobljavanje učenika u svojim svakodnevnim potrebama – najavio je prof. def. Mladen Valent. Ideja je 2005. potekla od vodstva tadašnje udruge Euro-kaj s posebnom svrhom da novčana sredstva od koncerta budu namijenjena djeci Osnovne škole pri Specijalnoj bolnici za poboljšanje njihovih uvjeta rada. Od samog početka Euro-kaju je partner u školi bila ovdaš-

Zeleno blago Prvi mjuzikl o Hrvatskom zagorju

nja učenička zadruga „Djetlić“. Sredstvima prikupljenim od ulaznica i donacija nabavljeni su novi kompjutori, televizori, tricikl za posebne potrebe djece ove škole, kao i akustična gitara i druga pomagala za poticanje razvoja glazbenih sklonosti i sposobnosti ovdašnjih učenika. Nabavljeni su dalje posebni stolovi prilagođeni djeci s posebnim potrebama te električna peć za fuziju stakla za potrebe učeničke zadruge. Od 2009. godine organizaciju Pisanice preuzeli su u svoje ruke sami djelatnici Osnovne škole pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, kako bi spasili manifestaciju u koju su otada na različite načine uključeni gotovo svi djelatnici škole. (zl)

Generalni pokrovitelj i partner Krapinsko-zagorska županija

Zagorje

Glavni medijski pokrovitelj

Povijesni hit mjuzikl kreće na turneju van Zagorja DONJA STUBICA – Nakon šest rasprodanih izvedbi u Zagorju i preko 3000 gledatelja, Zeleno blago po prvi put odlazi izvan Zagorja predstaviti našu županiju u najboljem mogućem obliku. Zagrebačka premijera zakazana je za 11. svibnja u Gradskom kazalištu komedija. - Nakon brojnih pozitivnih kritika publike i struke odlučili smo unaprijediti sve segmente našeg mjuzikla. Radimo na dodatnoj koreografiji, kostimografiji i scenografiji, a čitateljima Zagorskog lista po prvi puta otkrivamo novu priču koja će imati premijeru u Zagrebu. Naime, radi se o priči o životu Ljudevita Gaja i ti-

skanju njegovih novina – ispričao nam je producent mjuzikla Sven Šams te dodao kako ekipa marljivo radi na obogaćivanju scenografije koja će zasigurno zadiviti sve prisutne prilikom gostovanja u Zagrebu. Ekipa radi na cjelokupnom unapređenju mjuzikla, glazbeno, glumački i plesno, dodaju se dvije nove pjesme te su već intenzivno počeli s probama kako bi sve bilo spremno za izvedbu koja ''zelenu ekipu'' očekuje za manje od dva mjeseca. Uz novu priču, u mjuzikl će se uključiti i novi likovi i glumci koji će se uskoro predstaviti javnosti. - Kako smo rekli, cilj mjuzikla je jedin-

stvena promocija Zagorja u regiji, mislim da nam je to do sada uspjelo te da osvajanje zagrebačkog tržišta iziskuje dodatne napore u poboljšanju svega, ali da će nas jednako dobro primiti kao i u Zagorju – istaknuo je Šams. Karte će se u Zagrebu moći kupiti tjedan dana prije izvedbe, a nakon Zagreba u planu je predstavljanje Zagorja i u drugim krajevima Hrvatske. Zeleno blago možete pratiti na Facebooku te u zagorskom listu koje će donositi sve novosti vezane uz prvi mjuzikl o Zagorju koji je oduševio publiku koja je za sve dosadašnje predstave tražila kartu više. (J. Sačer)

NEUOBIČAJENI SAT GLAZBENOG: Dugogodišnji solist orkestra HNK-a

Učenje o glazbe gostovanje um

Uz klavirsku pratnju Hrvoja Banaja, također renomiranog glazbenika – orgu Begović je odsvirao dvije skladbe, a učenici su i sami dobili priliku proizvest KLANJEC - Prošlog petka nastava za učenike 4. – 8. razreda Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec održala se na neuobičajen način. Hrvoje Banaj, prof. njemačkog jezika, i Nikol Huzanić Strašek, profesorica glazbene kulture, korelirali su svoje predmete i učenicima priredili pravu poslasticu pa je na nastavi gostovao Vladimir Begović, fagotist, dugogodišnji solist orkestra HNK-a u Zagrebu. Upoznao je učenike i nastavnike na zanimljiv način s instrumentom koji se izrađuje od javorova drveta s generatorom tona piskom koji svaki fagotist izrađuje sam. Učenici su i sami dobili priliku proizvesti poneki ton na pisku, a uz klavirsku pratnju Hrvoja Banaja, također renomiranog glazbenika – orguljaša, opernog i mjuzikalskog pjevača, skladatelja te zborskog dirigenta – Begović je odsvirao dvije skladbe. Nakon maestralne izvedbe dvojice glazbenika, fagotist Begović ispričao je legendu o nastanku fagota. Glazbeniku (fagotistu) se instrument raspao pa je, da se koncert ne otkaže, sakupio dijelove i neka-

ko ih na brzinu povezao, a fagotto na talijanskom znači zavežljaj. Prvi, pak, zapis imena glazbala (Fagott) nalazi se, navodno, u sudskim spisima u Njemačkoj i to nakon što je prilikom pijanke u nekoj lokalnoj krčmi netko „fagotom dobio po glavi“. Uz priču o fagotu, Begović je objasnio dvoznačnost pojma koncert što označava bilo koju vrstu glazbene priredbe i koncert kao glazbena forma. Prije slušanja Koncerta za fagot Banaj je učenicima udijelio i pouku o pljeskanju za vrijeme višestavačnih skladbi. Publika ne bi trebala pljeskati dok glazbeno djelo ne završi, dakle ni između stavaka, niti unutar stavka za vrijeme trajanja pauza. Događaju je nazočila i ravnateljica škole Sekica Filko te zahvalila umjetniku na gostovanju izrazivši zadovoljstvo predavanjem i izvedbama koje su osvježile koreliranu nastavu. Učenici su predavanje i izvedbe odslušali u dahu, i sami sudjelujući u interakciji s umjetnicima. Što im drugo preostaje nego zapitati se: što li će im nastavnici još prirediti tijekom školovanja? (Ivo Šućur)

Međunarodni dan muzeja u galeriji Antuna Augus KLANJEC - Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu i ove se godine uključuje u muzejsku edukativnu akciju povodom Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja. Glavni lik svih događanja u Galeriji bit će Petrica Kerempuh Antuna Augustinčića, koji će od 18. travnja do 18. svibnja 2014. dobiti društvo i ostalih Kerempuha: izložbe, predavanja, filmovi i radionice koje će se održati u klanječkoj Galeriji, povezat će muzeje i muzejske funduse, razdoblja i gradove, umjetnike i njihova djela. Pred ulaz u Galeriju bit će smješten Augustinčićev kip Petrice Kerempuha iz fundusa Galerije, brončani odljev kakav je i na Spomeniku seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, a bit će otvorena i izložba Spomen na

Više od 1000 posjetitelja baština zlatarskoga kraja zabavljalo se u Roku do jutra

ZLATAR - Učenice Osnovne škole Ante Kovačića Zlatar Ivona Habuš, Lea Malec, Leona Miškec, Dorotea Strelar i Marta Fraculj-Matole, članice skupine Demokratsko građanstvo, predstavile su svoj projekt Kulturna nematerijalna baština zlatarskoga kraja. Predstavljanju u školskoj dvorani uz učenike i učitelje nazočili su i gradonačelnik Stanko Majdak te ravnateljica Rajna Borovčak. Oboje su učenicama čestitali na uspješno obavljenom zadatku i naglasili važnost njihova rada za očuvanje kulturnog identiteta zlatarskoga kraja. Članovi skupine i voditeljice Kristina Fruk i Vesna Ceboci pozivaju sve koji bi svojim saznanjima mogli pomoći proširivanju i obogaćivanju teme da se jave i možda fotografijama, dokumentima, pričama i sl. sačuvaju od zaborava sjećanja na život naših predaka. (D. Vincek)

ZAGREB - Na 13. Noći zagorskih studenata koja se u organizaciji Udruge zagorskih studenata prošlog utorka održala u klubu Roko u Zagrebu okupilo se više od tisuću posjetitelja. Na samom ulazu u klub goste su zabavljali Zlatni dečki, a posjetitelji su dočekani s pićem dobrodošlice. U pauzama sve prisutne zabavljao je DJ, a gosti su uglas pjevali neke od najvećih zabavnih i zagorskih hitova zajedno s glazbenim gostima večeri, sastavom Kavaliri. Novina ove noći bio je red carpet na ulazu koje je mnoge oduševio. U takvu organizaciju uloženo je puno truda i vremena, a članovi Udruge ovu su Noć pripremali više od dva mjeseca. Udruga zagorskih studenata jedna od brojnih studentskih i zavičajnih udruga koje djeluju na

području Sveučilišta u Zagrebu, a najvažniji projekti kojima se može pohvaliti je Noć zagorskih studenata koja je postala svojevrsni brend te Studentsko hodočašće u Mariju Bistricu. (Romana Sedak)

panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

a u Zagrebu, fagotist Vladimir Begović, gostovao u klanječkoj OŠ

enoj kulturi uz mjetnika

Dodjela godišnje novinarske nagrade za obrazovanje

Zlatarski osnovnoškolci jedini razgovarali s ministrom Jovanovićem

uljaša, opernog i mjuzikalskog pjevača, skladatelja te zborskog dirigenta – ti poneki ton na pisku

zlatarski osnovnoškolci s ministrom jovanovićem

ZAGREB - Učenici OŠ Ante Kovačića Zlatar Ivona Habuš iz 6.a, Patrik Raškaj iz 6.b, Hrvoje Stažnik iz 7.a i Petra Pozaić iz 8.b, sa školskim knjižničarom Denisom Vincekom, sudjelovalo je na dodjeli Godišnje novinarske nagrade za obrazovanje koju dodjeljuje Udruga Pragma iz Zagreba. Pritom su se zlatarski osnovnoškolci susreli s

vladimir begović djeci je ispričao legendu o nastanku fagota

ministrom obrazovanja Željkom Jovanovićem i ukratko s njim razgovarali o svojemu radu. U izboru laureata u OŠ Zlatar sudjelovao je Odbor za demokratsko građanstvo te Mali knjižničari sa svojim mentoricama Kristinom Fruk i Irenom Petrovečki te knjižničarom Denisom Vincekom i ravnateljicom Rajnom Borovčak,

koja je inicirala da se škola uključi u projekt u kojemu su učenici s roditeljima, učiteljima i stručnim suradnicima, sučeljavajući argumente, iskristalizirali prijedlog za nagradu. U ovom projektu sudjelovalo je samo 39 škola u RH. Nagradu učenika dobila je Josipa Pletikosić, a stručnog žirija Ivana Sučić. (Denis Vincek)

u Krapinsko zagorskoj županiji 27. ožujka 2014., Sportska dvorana Srednje škole Krapina, 10:00 – 15:30

stinčića Spomenik o nastanku Spomenika seljačkoj buni i Matiji Gupcu. U stalnom postavu postavit će se izložba ''Kerempuhi na hrpi'' gdje će posjetitelji moći upoznati lik Petrice Kerempuha u opusima naših likovnih umjetnika. Za trajanja akcije provodit će se likovne radionice, a za starije školske uzraste radionica o skulpturi. Na dan obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Europske Noći muzeja 17. svibnja 2014. bit će organizirano predavanje Likovne interpretacije Krležinih Balada Petrice Kerempuha i filmska projekcija dokumentarnog filma o nastanku Augustinčićevog Spomenika Seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici. (zl)

Druženje u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku

likovna umjetnica zdenka pozaić u velikoj galeriji ZABOK – Ogranak Matice hrvatske organizirao

je susret s grafičarkom Zdenkom Pozaić u Velikoj galeriji grada Zaboka. O njenom stvaralaštvu govorila je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Iva Körbler, pročelnica Odjela za likovne umjetnosti i arhitekturu Matice hrvatske. Ono što Zdenku Pozaić kao umjetnicu izdvaja od mnogih je njezina posvećenost poeziji. Do sada je objavila šest pjesničko-grafičkih mapa i 38 naslova u bibliografskoj ediciji Riječ i slika. Na druženje su došli učenici ŠUDIGO-a, umjetnica zdenka pozaić objavila je članovi zabočke likovne sekcije i drugi ljubitelji šest pjesničko - grafičkih mapa umjetnosti, koji su dio umjetničina opusa upoznali na izložbi koja je bila postavljena u Velikoj galeriji u drugoj polovici listopada prošle godine. Ovaj put mogli su razgledati grafičke mape, kataloge i monografiju Zdenke Pozaić koju su pripremili Iva Körbler i Tonko Maroević, ali i uživati u pjesmama Dragutina Tadijanovića i Antuna Šoljana koje su čitali Vlasta Medić i Zlatko Maršić. (nca)

10:00

Otvorenje Sajma poslova

10:00-15:30

Predstavljanje sudionika putem izložbenih pultova Predstavljanje srednjih škola i obrazovnih ustanova Profesionalno usmjeravanje: samoprocjena interesa računalni program „Moj izbor“ Info-točka EURES-a: Mogućnosti zapošljavanja na europskom tržištu rada

10:00-15:00

Radionica „Kreativnost na djelu“

11:00-15:00

Usluge HZZ-a: Kako sastaviti životopis, obrazovanje za tržište rada

11:30-12:30

Radionica za maturante "Koja je razlika između veš mašine i škole? (radionica o vrijednosti obrazovanja, uključivanja u život zajednice i zaposlenja)" (u Srednjoj školi Krapina, Dnevni boravak – prizemlje)

12:00-13:30

Okrugli stol „Uskladimo vještine za razvoj karijere“ (u Srednjoj školi Krapina, Pedagoška učionica – I. kat)

12:00-13:00

Radionica „Mogućnosti zapošljavanja na europskom tržištu rada putem EURES mreže“ (u Srednjoj školi Krapina, Dvorana za priredbe)

13:00-15:00

Radionica podrške za nezaposlene žene (u Srednjoj školi Krapina, Dnevni boravak – prizemlje)

15:00-15:30

Zatvaranje Sajma poslova Podjela zahvalnica sudionicima

28 panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Program GOKUL-a u Spomen školi dr. Franje Tuđmana

izložba vlatka vinceka i koncert zvonimira varge VELIKO TRGOVIŠĆE – Sljedeća dva tjedna u podrumu Spomen škole dr. Franje Tuđmana postavljeni su video radovi hrvatskoga suvremenog umjetnika Vlatka Vinceka, koji je rođen 1959. u Koprivnici, a Akademiju likovnih umjetnosti završio u Zagrebu 1983. godine. Autor se predstavlja radovima koji su nastali od 2008. do 2012. godine. Border-Line je simulacija igre bacanja kamena u vodu, drugi je Inpu u kojemu se promatra tri vizualna i značenjska elementa tijelo-žena-pas, a u radu Repetitio čovječji jezik se razotkriva kao sredstvo posredovanog nasilja. Vincek video radom Vive la mort, vive l’avant-garde, vive la révolution sugerira činjenicom da je virtualni teror često moćniji od stvarnosti.Za kantautora Zvonimira Vargu kažu da je novi Ar-

DA SE NE POZABI

čehale su se prisjetile starih običaja

za kantautora zvonimira vragu kažu da je novi arsen dedić

sen Dedić. Njegove pjesme pršte emocijama, pogađaju u srce i dušu te nas podsjećaju na iskrenost jednostavnosti. U posljednje četiri godine objavio je pet albuma,

knjigu pjesama i glazbu za dvije kazališne predstave. Na koncertu u organizaciji GOKUL-a otpjevao je dopadljiv izbor pjesama iz svojega opusa. (nca)

Zaplešite na „Happy“ u Zlataru ZLATAR - Zlatar će se na inicijativu Zlatarčana Marka Varge i nekoliko mladih kreativaca pridružiti obitelji gradova i sredina u kojima se pleše na popularnu pjesmu Pharella Williamsa "Happy". Ako želite zaplesati, dođite na snimanje spota za pjesmu „Happy“u nedjelju 23. ožujka na zlatarski Trg slobode. (zl)

Prijavite se na Bistrički zvukolik

MODROVEC – Da se starinski običaji ne bi prepustili zaboravu, za to su se protekle subote pobrinule žene iz gornjostubičkog naselja Modrovec koje su provele večer u čehanju perja. Rijetkost su danas ovakva druženja, a osobito spremanje perja za jastuke, pa su odlučile oživjeti tu nekadašnju tradiciju. Uz razgovor i nezaobilaznu domaću gibanicu u starinskom ambijentu tradicijske zagorske kuće, čehale su se prisjetile kako je to nekada izgledalo kad je čehatva bila jedna od glavnih ''manifestacija'' u selu na kojoj se, osim čehanja perja za jastuke i blazine, orila pjesma i plesalo, a mladići su obilazili čehatve po svim bregima ne bi li možda pronašli svoju buduću mladu. (J. Sačer)

Susret putopisaca i novinara u turizmu

krapinske toplice srce 'liječe' dvaput

Gosti Hrvatske udruge turističkih pisaca i novinara u turizmu na druženju u Krapinskim Toplicama bili su i predstavnici iz Slovenije i Srbije KRAPINSKE TOPLICE - Toplice Hotel u Krapinskim Toplicama proteklog je vikenda bio domaćin članovima Međunarodne udruge turističkih novinara i pisaca u turizmu F.I.J.E.T., pod vodstvom Tine Čubrilo. Program susreta započeo je skupštinom izvršnog odbora Hrvatske udruge turističkih pisaca i novinara u turizmu, nakon kojeg su domaćini Toplice Hotel & KrassTravel, Ville Magdalene, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice i budućeg vodenog centra promovirali Hrvatsko zagorje i Krapinske Toplice sa svojim zdravstveno – turističkim sadržajima. Goste je pozdravio načelnik Općine Krapinske Toplice Ernest Svažić, a Kristina Marušić Meliš, voditeljica prodaje i turističke agencije Toplice Hotel&KrassTravel, u svom je uvodu istaknula da su upravo novinari bitna spona poveznica između ponude i potražnje pa je itekako važno kontinuirano informirati te dosadašnjim i budućim gostima približiti već prepoznate ljepote i vrednote Zagorja, ali i upoznati ih sa budućim sadržajima. Dožupanica Jasna Petek također je pozdravila ovakav vid promocije cijele županije, a uz studijska putovanja upravo ovakav vid druženja najkvalitetniji je izvor informacija o cijeloj regiji i turističkom odredištu, koje teži održivom razvoju destinacije. (Eva Kreber Pille)

domaćini i gosti na druženju putopisaca i novinara u turizmu

Izložba Proljeće u Hrvatskom zagorju MARIJA BISTRICA – Zadnji rok za prijave na Bistrički zvukolik je 31. ožujka, kotizacija iznosi 400 kuna, a na natjecanju se izvodi isključivo klasična glazba (renesansna, impresionizam, barok, klasika, romantizam, suvremena glazba). Skladbe mogu biti originali ili transkripti/prerade/aranžmani i/ili obrade, ostalih glazbenih žanrova; pop, rock, jazz, folklor itd. Pravo sudjelovanja imaju natjecatelji iz cijelog svijeta bez obzira na stupanj i vrstu školovanja, a natjecanje je u potpunosti otvoreno za javnost. Svi pjevači i instrumentalisti natječu se međusobno solistički u samo jednoj disciplini, raspoređeni u devet dobnih kategorija, od onih rođenih 2005. godine i mlađih, do onih rođenih 1991. i mlađih, uz devetu kategoriju bez dobnog ograničenja. Ovo mješovito među-

narodno natjecanje svih instrumenata i pjevanja međusobno u tri kruga ''Bistrički zvukolik'' održat će se od utorka 29. travnja do nedjelje 4. svibnja u Bluesun hotelu Kaj Marija Bistrica. U prvom krugu nastupit će svi natjecatelji, u drugom najviše 7 najbolje rangiranih iz svake kategorije uz uvjet 85 i više osvojenih bodova, a u trećem najviše 3 najbolje rangiranih iz svake kategorije uz uvjet 90 i više osvojenih bodova. Za ovo natjecanje organizator je okupio vrlo ugledan ocjenjivački sud, a za pobjendike su predviđene i novčane nagrade. Za najmlađu kategoriju u iznosu od 50 €, a za svaku slijedeću po 50 € više, odnosno za 9. kategoriju 450 €. Sve detaljnije informacija mogu se pronaći na stranici www.bistricki-zvukolik.com.hr. (Elvis Lacković)

izložba se može razgledati do 30. ožujka

KONJŠČINA - U Konjščini je u organizaciji Društva „Naša djeca“ Konjščina i pod pokroviteljstvom Općine Konjščina otvorena druga samostalna izložba slikara amatera Božidara Roksandića, pod nazivom „Proljeće u Hrvatskom zagorju“. Izložba je humanitarnog karaktera, a sredstva od prodaje namijenjena su djeci s posebnim potrebama s područja Konjščine. Na otvaranju su nastupili mladi gitarist iz Konjščine Borna Simeunović, pijanist Antonio Čukoić, klapa Purga iz Lobora, podmladak Plesne skupine „Kontea“ te recitatori DND-a. Izložba se može pogledati svakim radnim danom do 30. ožujka u Srednjoj školi Konjščina između 14 i 18 sati. (sp)

panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

ANKETA: Čega ćemo se odreći za vrijeme Korizme?

umirovljenica iz mača rado bi se odrekla bolesti Bilo je onih koji su rekli da su ionako umjereni u svemu cijele godine te da se nemaju baš čega odricati, a bilo je i onih koji će se više posvetiti zdravlju, prestati piti alkohol i jesti slatko. Pripremili:

I. Šućur, S. Pušec, M. Bašak, N. Capar, K. Pavlina

istom srijedom ili Pepelnicom započelo je razdoblje Korizme, vrijeme koje traje 40 dana, a u kojem se kršćani pripremaju za najveći blagdan Uskrs. U tom razdoblju trebalo bi napraviti neke zaokrete u životu, potruditi se biti bolja osoba, prizna-

ti svoje pogreške, oprostiti onima koji su nas povrijedili. Brojni kršćani tijekom Korizme odriču se nečega što im je posebno drago, poput mesa, alkohola, cigareta ili slatkiša. No smisao Korizme ne bi trebao biti dijeta, već trud da se postane bolja osoba, učini nešto dobro i lijepo za bližnjega te zatim tako i nastaviti, ne samo 40 dana, već tijekom cijele godine. Željeli smo saznati kako naši Zagorci doživljavaju

ovo razoblje i čega se misle odreći u Korizmi. Prema odgovorima koje smo dobili diljem županije, jasno je da je vrijeme teško i da je većini Zagoraca „korizma“ svaki dan te da je štednja, žrtva, racionalnost i umjerenost mnogima način života kroz cijelu godinu, a ne samo preduskrsno vrijeme. No mnogi će korizmeno vrijeme iskoristiti kako bi ipak poradili na sebi i učinili nešto dobro za druge.

Naša poznata glumica u Korizmi se odrekla svog omiljenog pića i smanjila unos ugljikohidrata, rektor marijabistričkog Svetišta pozvao nas je da se odreknemo nedobronamjernosti, a zagorski župan potrudit će se u Korizmi pronaći više slobodnog vremena.

Anketa Žarko Grgić (51), Tuheljske Toplice, samostalni poduzetnik:

Nemam poroka. Umjeren sam u iću i piću. Ne pušim. Od malih nogu sam se bavio sportom, osobito nogometom, a sada tenisom i redovitim hodanjem. U tome mi se često pridruži i supruga Mirjana. U ovih 40 biblijskih dana i dalje ću redovito odlaziti na mise, ali se moram malo prisiliti da više sjedim pred štafelajom i platnom, jer imam umjetničku dušu i urođene sklonosti za amatersko bavljenje slikarstvom.

Župan Željko Kolar (46), Klanjec, krapinsko-zagorski župan

Nemam poroka poput pušenja, ne pijem. Umjeren sam, u ničemu ne pretjerujem, pa se neću posebno nečeg odricati. Volio bih samo kada bi u Korizmi mogao uhvatiti više vremena.

Josip Pavor (70), Mače, umirovljenik:

Ne pušim, ne pijem, nemam se baš čega odreći u Korizmi. No kroz ovo vrijeme više ću se uključiti u humanitarne akcije, odnosno donacije priloga preko telefona. Mislim da je bolje nekome pomoći nego izbaciti nešto iz jelovnika, da od toga ima više koristi i da je u tome smisao korizme.

Darina Turek (74), Borkovec, umirovljenica:

Mons. Zlatko Koren (47), rektor Svetišta Majke Božje Bistričke

U pripremi za korizmeno vrijeme šetao sam stranicom Informativne katoličke agencije te čitao korizmene poruke hrvatskih biskupa. Posebno me se dojmila poruka hvarsko-bračko-viškog biskupa mons. Slobodana Štambuka koja bi u ovom trenu kod svih nas trebala pobuditi interes. Volio bih kada bi te riječi pročitali i čitatelji Zagorskog lista. Naime, biskup naše trootočne biskupije poziva nas da se u Korizmi odreknemo suvišnih riječi. Da svaka naša riječ, misao ili djelo budu poticajni i dobronamjerni. Ukratko rečeno – ove Korizme odrecimo se nedobronamjernosti.

Anita Zgorelec (36), Plavić, trgovkinja:

Franjo Filko (68), Lučelnica, umirovljeni grafičar:

Korizmeno vrijeme kao vrijeme pokore, odricanja i molitve, uči nas kako duhovnu snagu ugraditi u napor i kušnju, kako bi čista srca išli kroz život. Ničega se ne odričem, ali želim biti bolja, češće iću u crkvu i moliti se, pomagati drugima, osobito starijim osobama. Moram se opustiti, biti veselija, na nikoga se ljutiti, sa svima biti prijazna.

U godinama sam kada treba više voditi računa o zdravlju. U ovih 40 dana sa suprugom Katicom odricat ću se mesa i slatkog "programa", a jesti više voća, povrća, ribe... i time čistiti organizam od štetnih tvari i krijepiti tijelo. Uz to, molitvama i promišljanjima ojačat ćemo i svoju duhovnu stranu.

Ksenija Stanić (38), Mače, odjevni tehničar:

Blaženka Štahan (43), Zlatar, građevinski tehničar:

Baš se i nemam čega odricati. Štedi se cijelo vrijeme, odričemo se nečeg stalno, teška su vremena i neće biti prevelike razlike. Možda čokolade, imam troje djece pa ću je se odreći ja da za njih bude više.

Stalno živim umjereno, ne pretjerujem ni u čemu, pa ću tako nastaviti i kroz Korizmu. Nastojim pomagati kome je potrebno, najviše djeci, ništa se posebno neće promijeniti. Korizma je u ovim teškim vremenima ljudima cijelo vrijeme.

Ivana Cvetko (26), Sveti Križ, djelatnica na stručnom osposobljavanju:

U vrijeme Korizme ne odričem se ničeg određenog. Cijele godine sam umjerena u svemu i u ničem ne pretjerujem, pa tako ni u ovo vrijeme "čišćenja". Važno je tijekom godine biti spreman na odricanje, te živjeti kao poštena i iskrena osoba. Korizma bi za svakoga trebala biti individualan izbor. Treba uvijek biti spreman pomagati drugima, osobito onima koji si sami ne mogu pomoći.

Marija Borić (34), Zagreb, glumica

Antun Presečki (61), Krapina, poduzetnik

Da mogu rado bih se odrekla bolesti. Neću se u Korizmi ničeg posebno odricati, jer se i inače odričem svakavih stvari, postim, tako da se neće ništa puno promijeniti kroz ovo vrijeme.

Nemam se čega posebno odricati, jer u ničemu ne griješim. Prođe i po nekoliko mjeseci da ne popijem kapi alkohola, a pazim i na prehranu.

Odrekla sam se pive, odnosno svih alkoholnih pića i smanjila unos ugljikohidrata. Inače, svake godine se u Korizmi nečega odreknem, jer je to moja želja i potreba. Tako osjećam.

30 panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Moje gledište Piše:

Maja Poljak

Pošto oprost grijeha?

nam da živimo u kapitalizmu gdje je glavni vladatelj novac. Kažu mnogi da se danas sve može kupiti, ili barem većina toga, ako imate novac. Vjerovali ili ne, nevjerojatan je popis stvari koje možete dobuti, odnosno kupiti, ako zamašete šuškavim novčanicama. Tako je nedavno u medijima osvanuo cjenik jednog župnik kojim vrlo detaljno objašnava vjernicima koliko košta pojedini njegov čin. Shodno tome, za kojih dvadesetak kuna dotični će vas svećenik, naravno, u ime Boga, na ispovjedi osloboditi grijeha, a i blagoslov kuće možete dobiti za par stotina kuna. Ispada Vam ko' da ste u dućanu ili na placu jer više ne možete ni u Crkvu doći praznih novčanika. No mislio je dotični svećenik i na sveopće siromaštvo koje vlada u Hrvatskoj pa socijalno ugroženi vjernici imaju i popust na sve usluge s navedenog cjenika. Kako će ti socijalno ugroženi dokazati svoj status i po kojem principu će znati da pripadaju u 'jeftiniju' grupu, nisam uspjela odgonetnuti. Ljudi često u crkvu idu upravo onda kada ih stisnu nevolje, kada trebaju utjehu i poticaj za dalje no ovakvi postupci Crkve poput gore spomenutog, sve su samo ne poticajni za vjernike. Ljudi se sve više udaljavaju od Crkve upravo iz razloga što je previše podlegla komercijalizmu i materijalnim probicima. Svećenici bivaju optuženi za pedofiliju, kradu crkvene i vjerničke novce,voze skupe aute i naplaćuju direktno vjernicima svoj rad. Mnogi od njih bespotrebno se sa crkvenih oltara upliću u politička previranja, a neki se čak i aktivno uključuju u politiku. Sve je manje poruka utjehe i optimizma od strane onih koji bi svoj život trebali podrediti ljudima i njihovim problemima, a ne političkim svađama, homoseksualizmu i sličnim temama. Čast izuzecima kojih, uvjerena sam, još uvijek ima podosta. Možemo li očekivati porast trenda objave cjenika na web stranicama župa diljem Hrvatske? Nadam se da ne jer Hrvate danas najviše od svega plaši pogled u vlastiti novčanik koji je izmučen plaćanjem visokih režija i ostalih troškova života. Bilo bi žalosno da dođete pred vrata Crkve i počnete prebirati po kovanicama koje su vam ostale od kupovine kruha i mlijeka, da biste si priuštili ispovijed.

Nives Opačić održala predavanje u Mariji Bistrici

HRVATSKI JEZIK JE ŽIVOTAN MARIJA BISTRICA- Matica

hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici organizirali su u subotu zanimljivo predavanje: Nives Opačić – novo punjenje u starom pakungu (o promjenama u riječima hrvatskog jezika). Predavanje je održano u Domu kulture pred stotinjak posjetitelja, a moderatorica je bila prof. Ivančica Tomorad. Nives Opačić, sveučilišna profesorica s trideset godina radnoga staža na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, još je jednom dokazala da razgovor o hrvat-

opačić je govorila o promjenama u hrvatskom jeziku

skom jeziku ne mora biti dosadna žalopojka, već može biti životan, poticajan i zabavan. Prije samog predavanja Dramska grupa OŠ Marija Bistrica, voditeljice prof. Anite Klemar, izvela

je igrokaz ''Zamjena''. Organizacijom ovog predavanja bistrički ogranak Matice hrvatske nastavio je svoju aktivnost, pa se s nestrpljenjem može očekivati sljedeći projekt. (Elvis Lacković)

Godišnja skupština Društva „Naša djeca“ Tuhelj

Tuhelj – općina prijatelj djece

sa skupštine društva naša djeca tuhelj održanoj u osnovnoj školi

TUHELJ - Na izvještajnoj godišnjoj skupštini Društva „Naša djeca“ Tuhelj predsjednica Snježana Romić izvjestila je članove o radu u 2013. godini. Od brojnih aktivnosti koje su bile usmjerene za dobrobit tuheljske djece posebno je istakla igraonice za djecu predškolskog uzrasta od 3 do 5 godina druge i četvrte subote u mjesecu. Održano je nekoliko likovnih te više dramskih i literarnih radionica, aktivnosti za djecu i roditelje, surađivalo se s OŠ Lijepa naša, Općinom Tuhelj, drugim DND-ovima, a organiziran je i susret s pripovjedačicom Jasnom Held. Prigodnim programima obilježeni su Dan obitelji, Dan općine, Dječji tjedan i Dan igara. Uspješno su djelovali Dječji forum i Dječje vijeće. Vrhunac aktivnosti je svakako uspješna akcija „Grad/općina prijatelj djece“,pa je Općina Tuhelj postala još jedna od općina i gradova prijatelja djece u Hrvatskoj. To je potvrda ustrajnosti i brige o tuheljskoj djeci, za koje se i ove godine pripremaju mnoge akcije. (Ivo Šućur)

jedrenjak je nastao nakon sedam i pol godina

NAŠI SUSJEDI: Darko Lipnjak ima tri hobija: gradi makete od drveta, slaže puzzle i ima veliku zbirku neotvorenih pića u minijaturnim veličinama

Daleko od mora i Sutle gradi jedrenjake i galijune

Osim gradnje drvenih brodica, Darko se u slobodno vrijeme bavi slaganjem puzzli te skupljanjem minijaturnig bočica likera Denis Vincek DRUŠKOVEC HUMSKI

ek rijetki stanovnici Druškovca Humskog znaju koliko je njihov sumještanin, 38 – godišnji Darko Lipnjak, svestran i da ima čak tri vrlo neobična hobija. Prvim hobijem, izradom starih zaboravljenih predmeta u minijaturnoj veličini zarazio se još u osnovnoj školi.

Sedam i pol godina za jedrenjak – Prvo sam napravio stari mlin. Druga je maketa bila preša prema originalu koji sam prekopirao kod strica. Potom je uslijedilo etno-selo Kumrovec u minijaturnoj veličini pa osmerokutna vrtna kućica. U vojsci sam odlučio napraviti toranj od orahovine. Izradio sam nacrt i kad sam došao doma, malo ga doradio i začas napravio još jednu maketu – ispričao je Darko. Ono čime se dosad najviše ponosi jest jedrenjak. Kum Edo Debeljak darovao mu je kobilicu koju je Darko malo preradio i to je bila osnova za maketu broda. Ispričao je kako u početku nije imao ideju što i kako dalje pa je zato u videoteci posudio desetke filmova s gusarima koji su plovili na jedrenjacima kakav je on htio sagraditi. Nakon što je više puta proučio knjigu "Jedrenjaci 18. stoljeća", napravio je nacrt i nakon sedam i pol godina rada nastao je jedrenjak koji Darko drži zatvorenim u staklenom ormaru u sredini svoje sobe.

slaganje puzzli još je jedan darkov hobi

Na jedrenjaku je sve iz prirodnog drveta: orahovina, hrast, trešnja, breza, šljiva jer je tako različitim nijansama drveta izbjegnuta upotreba umjetnih boja – objasnio je Darko i pokazao kompas koji je sam napravio i ugradio u parket; bjelkaste nijanse postigao je brezom, a tamnije crnim orahom. Ponosan na svoje zbirke – Na jedrenjaku je sve iz prirodnog drveta: oraho-

vina, hrast, trešnja, breza, šljiva jer je tako različitim nijansama drveta izbjegnuta upotreba umjetnih boja – objasnio je i pokazao kompas koji je sam napravio i ugradio u parket; bjelkaste nijanse postigao je brezom, a tamnije crnim orahom. U njegovoj je sobi i stari vozek, vjerna kopija starinskih kola okovanih željezom, koji je radio nešto manje od godinu dana. Sada u slobodno vrijeme, kojega nema previše, gradi galijun. Drugi Darkov hobi slaganje je puzzli. Ima ih više desetaka, a najveći ponos su mu dvije slike koje se sastoje čak od 3000 komadića. I na kraju, sasvim slučajno, jer je Darko samozatajan i malo govori o sebi, otvorili smo drveni ormar koji je sam sagradio u kojem se nalazi zbirka od 108 bočica alkoholnih pića, neotvorenih, u minijaturnim veličinama. Sve su različite, a ima ih svih vrsta, od dvadesetak različitih viskija preko domaćeg svatovskog kruškovca pa do nekoliko vrsta vodki. Najmanji je stock od 20 ml, a većina je, poput naših bombica, od deci.

panorama

broj 538 / 18. ožujak 2014. PROJEKT ZAGORSKI PURAN: Učenici 1. i 3. razreda OŠ Stubičke Toplice

pod vodstvom svojih učiteljica Brigitte Gmaz, Mirne Domitrek Avirović, Monike Barić i knjižničarke Antonine Jandrešin osmislili su vrlo zanimljiv projekt u sklopu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prva i demokratsko građanstvo.

I najmlađi žele doprinijeti opstanku stubičkih purana STUBIČKE TOPLICE - Sve je počelo kada su učenici za potrebe nastave trebali donijeti pero zagorskog purana. U prvim razredima donijelo ih je svega pet, a u trećem razredu samo dvoje. Zašto? Zato što zagorskih purana ima sve manje po našim dvorištima ili ih uopće nema. Kako to? Kako bi našli odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja koja su si postavljali, predložili su načine rješavanja problema.

Učenici – građani Prikupljali su podatke u raznoj literaturi uz pomoć odraslih, a

i sami su izrađivali purane po uzoru na stubičkog

Druga korizmena tribina u bistričkom Svetištu

Katolička crkva pape Franje – što nudi čovjeku MARIJA BISTRICA - U Kapelici sv. Petra, u Svetištu MBB-e, u petak je održana druga ovogodišnja korizmena tribina u organizaciji Svetišta MBB-e i Matice Hrvatske – Ogranak Marija Bistrica, autora i voditelja Branimira Bilića. Na temu ''Katolička crkva pape Franje – što nudi čovjeku?'' govorili su prof. dr. sc. Emilio Marin, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu i Darko Pavičić, komentator Večernjeg lista. Gosti predavači osvrnuli su se, uz interakciju posjetitelja, na prvu godinu pontifikata pape Franje, čije su poruke i djela često bili predmetom raznih analiza, pa i u medijima, kako svje-

među govornicima je bio i komentator večernjeg lista darko pavičić

tovnim, tako i katoličkim. No, jesu li svi oni uspjeli prenijeti pravu sliku papa Franje, ili je ona pomalo i iskrivljena željom da se u njegovom pontifikatu istakne nešto što je atraktivno širem krugu, ili što se može prodati, pitanje je na koje su vrsni poznavatelji lika i dijela današnjeg pape, ali i njegovih prethodnika,

pokušali odgovoriti. Korizmene tribine nastavljaju se u petak 21. ožujka, kada će Branimir Bilić na temu ''Depresija i ovisnosti – rezultat bolesnog društva'' ugostiti prof. dr. sc. Vladu Jukića, ravnatelja Psihijatrijske bolnice Vrapče i doc. dr. sc. Marijanu Braš, psihijatricu iz KBC-a Zagreb. (Elvis Lacković)

Skupština Udruge mladih ''Marija Bistrica''

Ovaj zanimljiv projekt će predstaviti učenici Karla Mirt, Lovro Fergec, Jakov Gmaz, Ana Ljubić Repar i Jakov Zrinščak na Smotri projekata 20. ožujka u Donjoj Stubici

učenici su posjetili domaćinstva koja uzgajaju purane

kao pravi učenici građanini glasanjem su odlučili apelirati na roditelje, bake, djedove, ali i vršnjake o potrebi uzgoja ove životinje. Na internet stranicama Ministarstva poljoprivrede saznali su da je zagorski puran

dobio oznaku zemljopisnog podrijetla koja određuje područje njegova uzgoja te da se mogu prodavati kao autohtoni proizvod „Meso zagorskog purana“. Učenici su posjetili domaćinstva koja još hrane zagorske purane, proveli anketu

među mještanima, te doznali da je brončan soj purana najzastupljeniji. Naučili su i kako se purani uzgajaju, upoznali tradicionalne recepte i saznali za manifestaciju Dani zagorskog purana i Udrugu Puran zagorskih brega.

Izradili kuharicu i stubičke purane Uz pomoć učiteljice Danijele Miklec Sinković osmislili su letak, umnožili ga i stavljali u poštanske sandučiće jer je upravo sada vrijeme da se sakupe jaja i nasade pod kvočku. Izradili su i malu kuharicu s tradicijskim receptima. Od glinamola su izradili skulpturu purana, kakva se nalazi i u suvenirnicama Hrvatskog zagorja, a po uzoru na stubičkom purana, crtali su i izradili svoje i obojali ih, te prikazali zagorsko dvorište. Sve navedene aktivnosti trebale bi doprinijeti opstanku i širenju ove ugrožene domaće pasmine pura i uljepšati dvorišta.(zl)

Pedaliranje uz Vinske brate

io show prošle je nedjelje bio rezerviran za tamburašku glazbu, ali i promoviranje zdravog načina života. Fio, Petra i Martin u studio su stigli biciklima te tako gledatelje potaknuli na bavljenje sportom i aktivnošću, a za odličnu tamburašku glazbu pobrinuli su se Vinski brati svojim raznolikim repertoarom. Gledatelji su kroz reportažu mogli vidjeti kako se ekipa fanova Fio showa zabavila na izletu u Opatiju povodom Dana žena, a Fio je naglasio da humanitarna akcija prikupljanja pomoći za poplavljene diljem Hrvatske još uvijek traje, nakon što je proteklog tjedna kamion kod humanitaraca pokupio poklone, namještaj i ostale potrepštine kako bi se izvršio cilj humanitarne akcije i potrebna pomoć stigla u Letovanić. (js)

foto pepi

Pred mladima godina bogata aktivnostima

udruga mladih u prošloj je godini organizirala dvije biciklijade, radionice, stolnoteniski turnir i druge aktivnosti

MARIJA BISTRICA - U nedjelju je u Mariji Bistrici održana druga Skupština Udruge mladih ''Marija Bistrica''. Predsjednica Darija Cipriš, potpredsjednica Petra Horvatinčić i tajnik Oliver Totović upoznali su članove i goste s aktivnostima udruge u prošloj, kao i s planovima za ovu godinu. Udruga mladih Marija Bistrica u 2013. godini organizirala je dvije biciklijade, uskršnju i božićnu radionicu ''Kad se male ruke slože'', stolnoteniski turnir, a sudjelovali su i u brojnim drugim događanjima na području Općine Marija Bistrica. Udruga broji 40-tak članova, a plan za 2014. godinu donosi pregršt aktivnosti, od onih humanitarnog karaktera, organizacije kreativnih radionica, suorganizacije biciklijade, organizacije stolnoteniskog turnira i foto natječaja, do gradnje street workout poligona, koševa za uličnu košarku, organizacije ljetnog kina, vozočašća i otvorenih dana Udruge, a namjera je javljati se i na EU projekte. Skupštinu su pozdravili načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i drugi gosti. (Elvis Lacković)

32 sport

sport Nastavlja se natjecanje u 1. ŽNL

U 14. kolu zabočka Mladost u derbiju gostuje kod Straže ZABOK - U nedjelju u 15. sati utakmicama 14. kola počinje proljetni dio natjecanja u 1. županijskoj nogometnoj ligi. Prvo da vas podsjetimo kako izgleda poredak uoči nastavka prvenstva. Vodeći je Gaj iz Mača sa 31 bodom. Slijedi zabočka Mladost koja ima 28 bodova. Bod manje ima Klanjec. Straža na 4. mjestu ima 25 bodova, a dva boda manje od Straže ima Radoboj na 5. mjestu. Rudar iz Mihovljana je sakupio 20 bodova i drži šesto mjesto. Slijede Mladost iz Marije Bistrice s 18, Rudar iz Dubrave Zabočke sa 16 i Schiedel s 15 bodova. Tondach na 10. i Jedinstvo na 11. mjestu imaju po 14 bodova. Dvanaesti je Zagorec iz Velikog Trgovišća s 13 bodova, dok su na začelju Stubica i Inkop koji imaju po 5 bodova. Derbi susret 14. kola je utakmica u Humu na Sutli gdje četvrtoplasirana Straža ugošćuje drugoplasiranu Mladost iz Zaboka. Riječ je o dvije vrlo čvrste momčadi i moguća su sva tri znaka. Vodeći Gaj gostuje u Zabočkoj Dubravi kod Rudara. Podsjetimo upravo je Rudar jedna od dvije momčadi koje su porazile vodeći Gaj. Trećeplasirani Klanjec na svom terenu dočekuje Mladost iz Marije Bistrice. Sa sakupljanjem bodova pod hitno trebaju početi Stubica i Inkop. Stubica gostuje u Mihovljanu kod Rudara, dok Inkop gostuje kod Radoboja. Još se sastaju Tondach - Jedinstvo i Zagorec VT - Schiedel. (tb)

23. ožujka počinje proljetni dio 2. zagorske nogometne lige

Čeka nas zanimljivo proljeće U nedjelju 23. ožujka zakotrljat će se lopta i po zagorskom drugoligaškim terenima. Pogled na ljestvicu 2. zagorske nogometne lige sugerira da nas čeka vrlo uzbudljivo i neizvjesno nogometno proljeće, kad je u pitanju borba za sam vrh i plasman u 1. zagorsku ligu. Kad se tome još doda činjenica, da bi zbog vračanja 4. HNL-e, koje je najavljeno i više od jednog kluba iz 2. zagorske lige moglo izboriti plasman u viši rang, jasno je da će u svakom kolu od samoga početka biti uzbudljivo i to na nekoliko terena istovremeno. Jesenski je dio na 1. mjestu završio Vatrogasac. Iako su startali sa dva domaća poraza u prva tri kola, nakon toga dečki iz Brezove zaredali su odličnim rezultatima i proljeće dočekali na vrhu sa 28 bodova. No, samo bod manje (27) imaju Pregrada i Ivančica, a samom se vrhu na kraju prvenstva nadaju i Matija Gubec koji ima 24 kao i Toplice sa 23 boda. Ova se petorka malo odvojila na ljestvici, a slijede Oštrc sa 17 i Mladost Belec a 16 bodova. Na 8. i 9. mjestu su Omladinac i Oroslavje sa po 13 bodova, 10. Milengrad ima 12, a 11. Đalski 10 bodova. Na dnu su Lobor sa 9 i Sloga sa 6 bodova. Najzanimljivija utakmica 14. kola, prvog proljetnog, je svakako ona u Gornjoj Stubici, gdje Matija Gubec dočekuje vodeći Vatrogasac. Njihov jesenski susret u Brezovi završio je pobjedom Gornjestubičanaca, koji su se dodatno pojačali u zimskom prijelaznom roku i pokušat će na startu skinuti vodeću ekipu. S druge pak strane Vatrogasac na jesen nije na gostovanjima izgubio niti jednom, što nam garantira vrlo zanimljiv susret. Preostale tri ekipe iz prve petorke proljeće će otvoriti gostovanjima. Pregrada će u Oroslavje, Ivančica u Budinščinu na Milengrad, a Toplice u Gubaševo na Đalski. Neće to biti lagana gostovanja, nikada nisu na startu, ali u borbi za sam vrh bodovi su neophodni. U preostale dvije utakmice sastaju se Oštrc-Sloga i Lobor-Mladost Belec. Sve utakmice u nedjelju 23. ožujka počinju u 15 sati. (Elvis Lacković)

broj 538 / 18. ožujak 2014. 17. kolo A-1 lige košarkaša Hrvatske, Jolly JBŠ-ZABOK 81:71

Zabok poražen od Jollya Tomislav Zrinšćak ŠIBENIK

„Nije u šoldima sve“, ali u hrvatskoj košarci dosta toga je. Tako bi najkraće mogli opisati događanja na utakmici 17. kola A-1 lige košarkaša Hrvatske u kojoj je Jolly s 81:71 savladao Zabok. Ne želimo time rehabilitirati momčad Zaboka, koja je imala dosta grešaka i nije igrala kvalitetno, ali „žuti“ u ovoj utakmici u najmanju ruku nisu imali pravedan tretman. Počelo je dobro. Domaćin je tri minute ostao bez koša, Zabok je odlično gađao trice (5/7 u prvoj trećini) i dobio prvu četvrtinu rezultatom 23:22. No u drugoj trećini trica je stala. Razigrali su se Smith i Bubalo i u 14. minuti Jolly je već na +8 (35:27). Da nevolja bude veća suci su opteretili Ceranju i Vlaića s tri osobne pogreške. U 20. minuti Vlaić je dobio i četvrtu osobnu, a na veliki odmor otišlo se sa 11 koševa prednosti za domaćina. Kapetan Lež pokrenuo je redove Zaboka u trećoj četvrtini. S pet vezanih koševa približio je Zabok na 55:49, a potom je zabio i Zrnić sa 55:51. No Buriću se tada ponovno ukazao Amerikanac Smith, koji je najzaslužniji što je Jolly s pet koševa viška ušao u zadnjih deset minuta (60:55).U samo 15 sekundi četvrte četvrtine Zabok je stigao na pola koša razlike (60:59). Prvo je položio Zrnić, a onda je Črnjević ukrao loptu neopreznom Gulamu i gotovo vratio stvari na početak. Zabok je imao i napad za vodstvo, ali izveo ga je traljavo, da bi s druge strane Gulam stavio tricu za 63:59. Tada su počele čudne sudačke odluke. Prvo je Ceranji suđen faul u napadu, a potom je Marić dobio tehničku pogrešku radi simuliranja prekršaja dok je imalo loptu u rukama. Sramota. Novom tricom Gula-

ma Jolly odlazi na +10 (69:59). Črnjević pokušava time-outom, ali momčad je totalna demoralizirana sudačkim odlukama i u 35. minuti na semaforu stoji 79:60. Bio je to znak sudačkoj trojci da može promijeniti kriterij i početi suditi normalno. Domaćin je potpuno pao u zadnjih pet minuta, izgubio je pet lopti za redom, zabio samo sedam koševa, ali Zabok nije imao snage kazniti tu nemoć, tek je uspio smanjiti zaostatak na 10 koševa prednosti (81:71) ponajviše zahvaljujući borbenom kapetanu Ležu, koji je pokazao najviše žara iako je najstariji igrač u momčadi.Nisu samo suci krivi Zaboku. Nakon šuta za tricu 5/7 u prvoj četvrtini, drugu četvrtinu zabočka trica bila je 0/7. S bacanjima od 52% ne može se dobiti takva utakmica. Ceranja je dobru igru zasjenio s pet promašenih slobodnih bacanja. Prvo ime kod Zaboka bio je kapetan Lež. Marić je imao bolju valorizaciju od njega, ali katastrofalan šut iz igre (2/10). Nije briljirao ni domaćin, ali je u svojim redovima imao Treya Smitha i Domagoja Bubala. Presudila je njihova individualna kvaliteta. Svoj su tračak slave dobili i Kozić i Gulam koji su zabili po dvije važne trice.

JOLLY JBŠ-ZABOK 81:71 (22:23, 25:13, 13:19, 21:16) ŠIBENIK: dvorana Baldekin, GLEDATELJA: 200, SUCI: Radojković (Split), Peić (Slavonski Brod), Vulić (Zadar). JOLLY JBŠ: Gulam 6, Roso, F. Bubalo 11 (4-6), Katura 5 (3-4), Kozić 8, Vrlika, Surina, Mrva 6 (1-1), Smith 22 (2-3), D. Bubalo 21 (55), Vrsaljko 2, Cinac. TRENER: Josip Burić ZABOK: Zrnić 9 (1-2), Raić 5, Anzulović 3 (1-2), Vlaić 4, Črnjević 4 (2-3), Marić 10 (5-6), Lebo 2, Tuđen, Ceranja 12 (1-6), Smolić. TRENER: Dragutin Črnjević SLBOODNA BACANJA: Jolly: 15/19 (78.9%); Zabok: 12/23 (52.2%) DVICA: Jolly: 21/32 (54.7%); Zabok: 16/33 (48.5%) TRICA: Jolly: 8/21 (38.1%) (Kozić 2, Gulam 2, Smith 2, F. Bubalo, Mrva); Zabok: 9/25 (36%) (Lež 4, Ceranja 3, Raić, Marić) SKOKOVI: Jolly: 22 (20+2) (Smith 6, Mrva 3, ...); Zabok: 20 (13+7) (Ceranja 6, Črnjević 4, Vlaić 4, ...) ASISTENCIJE: Jolly: 15 (Smith 7, Mrva 3, ...); Zabok 14 (Marić 7, Lež 3, ...) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

KK Alkar KK Zagreb GKK Šibenik KK Kvarner 2010 KK ZABOK KK Jolly Jadranska banka Šibenik KK Split KK Vrijednosnice OS Darda KK Križevci KK Slavonski Brod

17 17 17 17 17 17 17 17 17 17

12 12 12 11 10 10 8 4 4 2

5 5 5 6 7 7 9 13 13 15

1352 1366 1379 1302 1347 1320 1371 1245 1289 1224

1230 1263 1322 1207 1231 1244 1450 1341 1497 1410

122 103 57 95 116 76 -79 -96 -208 -186

29 29 29 28 27 27 25 21 21 19

Sudbina Zaboka u rukama Alkara

U posljednjem kolu Zabok je domaćin Slavonskom Brodu, dok Jolly gostuje u Sinju kod Alkara. Zabok svakako mora dobiti Brođane, a Alkar Jolly. To je jedini način da Zabok dosegne ligu za prvaka. Ako se to i ne dogodi zabočkim košarkašima treba skinuti kapu za sve što su napravili u ovoj sezoni.

Ostali rezultati 17. kola:

Split-Zagreb 77:89 (Mimica 29, Najev 21/Segarić 23, Novačić 16)

VROS Darda-Šibenik 68:80 (Pandurić 23, Diminić 23/Bašić 30, Vukičević 25) Slavonski Brod-Kvarner 2010 74:82 (Ćosić 15, Živković 13/ Čakarun 23, Škifić 15) Križevci-Alkar 68:86 (Čiklić 24, Palčić 13/Žitko 29, S. Mo-

drić 19)

Parovi 18. kola:

ZABOK-Slavonski Brod Alkar-Jolly JBŠ Zagreb-Križevci Kvarner 2010-VROS Darda Šibenik-Split

Posljednja provjera: Mladost MB – Milengrad 6:2 MARIJA BISTRICA- U nedjelju je u Mariji Bistrici odigrana prijateljska nogometna utakmica, u kojoj je domaća Mladost dočekala Milengrad iz Budinščine. Bio je to ogled zagorskog prvoligaša i zagorskog drugoligaša, koji je završio uvjerljivom pobjedom Mladosti 6:2. U otvaranju utakmice do vodstva dolaze gosti. Nakon slobodnog udarca i odbijene lopte najbolje se snašao Kristijan Mikulčić. No kako je utakmica odmicala, tako je sve više dolazila do izražaja razlika u kvaliteti. Nakon, nekoliko promašenih prilika domaćini, izjednačavaju u 25. minuti, a strijelac je Valentin Mesar. Do poluvremena Mladost dolazi do 4:1. Najprije je u 30. minuti u kaznenom prostoru gostiju srušen Matija Čukman, a siguran realizator je Miroslav Blagec. Pet minuta kasnije na 3:1 povisuje ponovno Mesar, da bi u 40. minuti na 4:1 nakon bijega obrani Milengrada povisio Igor Vidović Popek. U nastavku smo vidjeli dosta izmjena, ali i nastavak dominacije Mladosti. No, prvi gol opet su zabili gosti. Nikola Sokser iskoristio je nesporazum Jurice Ščurica i golmana Antonija Košca i smanjuje na 4:2. U završnici, uz puno promašenih prilika ipak još dva gola Mladosti. Na

5:2 povisio je Danijel Mijatović, dok je konačnih 6:2 postavio Martin Hađina. Inače, Mladost je u četvrtak odigrala i pripremnu utakmicu u Poznanovcu protiv Inkopa. Slavio je domaćin sa 2:1 i to je jedini poraz u pripremnom periodu za Bistričance. Trener Siniša Matok može biti zadovoljan pripremnim periodom, još se jedino nada da će se popraviti realizacija, kako bi se zadržalo mjesto u sredini prvoligaške ljestvice. (Elvis Lacković)

sport

broj 538 / 18. ožujak 2014. Na bazenu u zagrebačkim Utrinama održan plivački miting “Sveti Patrik”

Završen Kup KZŽ u šahu

Osam medalja za Olimpovce Zabočki Polet

pobjednik kupa

Tomislav Zrinšćak ZAGREB

livačice i plivači PK Olimp Terme Tuhelj nastupili su na jubilarnom desetom po redu plivačkom natjecanju za najmlađe dobne kategorije pod nazivom „Miting svetog Patrika“. Ovo plivačko natjecanje u sprinterskim disciplinama održano je na 25 metarskom bazenu Utrina u Zagrebu u organizaciji plivačkog kluba Novi Zagreb, a pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba. U dva dana nastupilo je šestotinjak plivačica i plivača iz 22 ponajbolja hrvatska plivačka kluba. Uz podršku velikog broja gledatelja, prvog dana natjecanja plivane su četiri 50 metarske discipline (leptir, leđno, prsno i slobodno), te jedna štafetna utrka, a nedjelja je bila rezervirana za četiri 25 metarske discipline i štafetnu utrku. Za svaku disciplinu po dobnim kategorijama podijeljene su medalje, a za ukupni plasman pehari puni bombona i paket sponzora. Natjecatelji su bili podijeljeni u četiri grupe, svaki dan po dvije. U subotu su plivali plivači i plivačice u grupi A (2002. godište) i B (2003. godište), a u nedjelju grupa C (2004. godište) i D (2005. godište i mlađi). Plivački klub Olimp Terme Tuhelj redovito posjećuje ovo natjecanje i bilježi vrijedne rezultate. Sportski direktor prof. Ivica Androić u Zagreb je poveo 14 najspremnijih natjecatelja, redom plivače koji treniraju svaki dan. Nastupili su: Karlo Borovčak, Lovro Futivić, Manuel Jurak, Vili Sivec, Gašpar Futivić, Luka Žmegač, Bruno Ricijaš, Mauro Šipek Glavač, Lana Halapir, Magda Slovenec, Hana Sivec, Lara Lončarić i Tesa Novak.

HUM NA SUTLI - Hrvatski trećeligaš Polet iz Zaboka (dr. Zdravko Zelić, Branko Zelić, Mirko Janković, Tomislav Barlović, Mladen Kurečić, Ivan Bočkaj) ponovio je lanjski uspjeh i još jednom je pobjednik Hrvatskog kupa za područje Županije Krapinsko-zagorske na kojem je nastupilo devet klubova. Zabočki šahisti će kao pobjednici predstavljati KZŽ na finalu Kupa Hrvatske u svibnju u Bolu na Braču gdje će se naći dvadeset županijskih pobjednika te svi klubovi Prve A i Prve B te Druge Hrvatske lige. Odluka o pobjedniku pala je u pretposljednjem osmom kolu u izravnom susretu, dotad neporaženih glavnih favorita Poleta i drugoligaša Krapine kojeg su zabočki šahisti dobili sa 2,5:1,5. (T. Zrinšćak)

Prvog natjecateljskog dana Hana Sivec (2003. godište) bila je srebrna na 50 m leptir, dok je njen brat Vili medalje istog sjaja osvojio na 50 m leptir i 50 m slobodno. Pridružila im se i Lara Lončarić broncom na 50 m slobodno. U ukupnom zbroju rezultata sve četiri plivačke tehnike, Vili Sivec osvojio je ukupno drugo mjesto i pehar organizatora, Lara Lončarić osvojila je peto, a Hana Sivec sedmo mjesto. Unutar deset najbržih pojedinačno po disciplinama bili su; u leptiru, Lara Lončarić (5.), Lana Halapir (10.) i Dorian Škurina (10.). U leđnom, Hana Sivec (5.), Lara Lončarić (8.), Vili Sivec (5.). U prsnom, Lara Lončarić i Vili Sivec (4.), a u slobodnom, Hana Sivec (6.). Dobar rezultat su i dva 11. mjesta Magde Slovenec koja je na ovom natjecanju prvi puta nastupila nakon duže pauze uzrokovane ozljedom. Na kraju subotnjeg dijela natjecanja PK Olimp Terme

Tuhelj nastupio je sa dvije štafete u disciplini 4 x 50 mješovito (dvije plivačice i dva plivača). Štafeta PK Olimp 1 u sastavu, Karlo Borovčak, Vili Sivec, Magda Slovenec i Lara Lončarić osvojila je 6. mjesto, a štafeta PK Olimp 2 u sastavu, Manuel Jurak, Lovro Futivić, Lana Halapir i Hana Sivec, 10. mjesto.

Tesa Novak najbolja u svom godištu Odlični plivački rezultati nastavljeni su i drugog dana. Ponovno je zablistala Tesa Novak koja je bila zlatna na 25 m leptir i 25 m prsno, srebrna na 25 slobodno i brončana na 25 leđno. Tesa je ujedno proglašena i najboljom plivačicom 2004. godišta za što je nagrađena i posebnim peharom od strane organizatora. Jedan od najmlađih natjecatelja na cijelom mitingu, Mauro Glavač, bio je osmi na 25 m leptir. Vrijedne rezultate u ukupnom

zbiru ostvarili su još, Mauro Šipek Glavač, Ivan Bogdanić i Luka Žmegač. Svi ostali plivači i plivačice popravili su svoja osobna vremena i time dokazali da napreduju iz dana u dan. Slijedeće natjecanje je kruna zimskog dijela sezone i najvažnije natjecanje Prvenstvo Hrvatske u plivanju za sve dobne kategorije koje će se ove godine održati u Splitu na bazenima Poljud. Najbolji Olimpovci koji su isplivali potrebne norme u prvom dijelu sezone kao ulaznicu za Prvenstvo Hrvatske na reprezentativan će način još jednom promovirati svoju županiju i već svima poznat slogan „Bajka na dlanu“. Na Prvenstvo Hrvatske pozvana je Olimpova plivačica Suzana Čorić (2002.) koja živi i školuje se u Švicarskoj. Na zadnjem natjecanju od 08. ožujka 2014. godine Regionaler Jugend Cup u Usteru osvojila je četiri srebrne medalje i isplivala norme za prvenstvo.

Rezultati zadnjeg trećeg kruga: 7. Kolo: Polet Zabok - Gaj Mače 3:1 (Z. Zelić – Galoić 1:0, B. Zelić – Hamer 0:1, Janković – Mlinarić 1:0, Barlović – Lešćan 1:0), Krapinske Toplice – Zelenjak Klanjec 1,5:2,5, Oroslavje – Pregrada 2,5:1,5, Donja Stubica – Straža Hum na Sutli 1,5:2,5. Krapina-slobodna. 8. kolo: Pregrada – Donja Stubica 2:2, Zelenjak Klanjec – Oroslavje 1,5:2,5, Gaj Mače – Krapinske Toplice 2:2, Krapina – Polet Zabok 1,5:2,5 (Frouth – Z. Zelić remi, Frank – B. Zelić 0:1, Draganić – Janković remi, Miljenko Medić - Barlović remi), Straža-slobodna 9. kolo: Krapinske Toplice – Krapina 1:3, Oroslavje – Gaj Mače 1,5:2,5, Donja Stubica – Zelenjak Klanjec 1:3, Straža – Pregrada 2:2. Polet-slobodan. Redoslijed: Polet Zabok 16, Krapina 14, Gaj 10 (19), Oroslavje 10 (16), Zelenjak 8, Krapinske Toplice 7, Straža 3 (12), ▶Međunarodni majstor dr. Pregrada 3 (11), Donja Stubica 1. Zdravko Zelić (Polet)

U Nedelišću održano Prvenstvu Hrvatske u karateu za učenike i mlađe kadete

Simona Vidoša sedma NEDELIŠĆE - Na PH u karateu za mlađe kadete i učenike koje se održalo u Nedelišću, karate klub Konjščina krenuo je s pet natjecatelja koji su pravo da se natječu na državnoj smotri stekli dobrim rezultatima u Ligi sjeverozapadne Hrvatske. Nažalost jedino je Simona Vidoša uspjela ući među osam najboljih u Hrvatskoj u svojoj kategoriji do 50 kilograma kod mlađih kadetkinja. Ona je čak uspjela stići do polufinala, gdje je sa samo 1:0 poražena od nove prvakinje Hrvatske, Marie Murković. Nakon toga je morala u repasaž, gdje je doživjela još jedan nesretan poraz, pa se na kraju morala zadovoljiti sedmi mjestom, iako je uz malo sreće mogla čak i do zlata ili srebra. (tz).

U Zaboku održan „Prvi međunarodni kickboxing kup grada Zaboka“

Zmaj i BTI uspješni na odlično organiziranom kickboxing turniru u Zaboku Tomislav Zrinšćak ZABOK

apokon i jedan borilački spektakl u Zaboku. Na čelu sa Zvonkom Karom zabočki je BTI organizirao 1. Međunarodni kickboxing kup grada Za-

boka koji je okupio čak 332 natjecatelja iz 22 hrvatska i pet slovenskih klubova. Borci su bili raspoloženi, dvorana pristojno popunjena i zaista sve je bilo na vrlo visokom nivou. Najmlađi su se okušali u disciplini Pointfighting, a oni malo stariji u Light contactu i Kick lightu. U Point-

fightingu najviše je uspjeha uz Tigar iz Karlovca imao i domaći BTI. Posebno se istaknuo Martin Majsec s dvije pojedinačne pobjede. Najbolja ekipa u Light contactu je Legend iz Zagreba. Odličan je bio i bedekovčanski Zmaj koji su predvodili Diana Franke i Ognjen Ledinščak koji spa-

daju u samu elitu hrvatskih kickboxera. Isti je dvojac bio vrlo uspješan i u Kick Fightu, a Zmaj iz Bedekovčine bio je najbolji klub u ovoj disciplini. -Ponosni smo na organizaciju. Sa svih strana stižu nam samo pohvale. Uz to poklopio nam se odličan nastup naših natjecatelja u

Pointfightingu. Zahvaljujem se ovim putem ravnatelju osnovne škole K. Š. Gjalski, Tomislavu Polanoviću, koji nam je omogućio da se iz male preselimo u veliku dvoranu i predsjedniku Gradskog vijeća, Žarku Ivančiću, koji je službeno otvorio ovo natjecanje. Vidimo se i slijedeće godine – riječu su Zvonka Kara nakon natjecanja.

Pobjednici po kategorijama: Pointfighting Učenice početnice: - 22 kg: Melani Halapir (BTI); -28 kg: Leona Bartolin (Ninja) Učenici: -28 kg: Maksim Šenjug (Zmaj) Učenice: -19 kg: Elena Čvek (BTI); -22 kg: Leonarda Deak (BTI); +32 kg: Ana Sovec (Zmaj) Mlađi kadeti-početnici: Josip Samardžić (BTI)

Mlađe kadetkinje: - 37 kg: Matea Zeba (BTI) Mlađi kadeti: -32 kg: Martin Majsec (BTI); -37 kg: Martin Majsec (BTI), Light contact Stariji kadeti: -42 kg: Patrik Ferenčić (Zmaj); -57 kg: Ivan Sovec (Zmaj) Juniorke: -60 kg: Diana Franke (Zmaj) Seniori: -69 kg: Ognjen Ledinščak (Zmaj) Kick light Juniori: -57 kg: Ivan Sovec (Zmaj); -69 kg: Marko Vrbanec (Zmaj) Juniorke: -55 kg: Antonela Hren (Zmaj); -60 kg: Diana Franke (Zmaj) Seniori: -69 kg: Ognjen Ledinšča (Zmaj); -74 kg: Kristijan Vojaković (Zmaj) Seniorke: -60 kg: Diana Franke (Zmaj); +70 kg: Marlena Fišter (Zmaj)

34 sport

broj 538 / 18. ožujak 2014.

Završila I. Županijska stolnoteniska liga

Završen 44. Kup Stubica u stolnom tenisu

Zabok obranio naslov prvaka Krešo Puljko slavio među Tomislav Zrinšćak ZABOK

elikim derbijem Zagorca i Zaboka odigranom u Krapini završilo je još jedno izdanje I. ŽSL. Pobjedom 6:4 STK Zabok obranio je naslov prvaka. Zabok je tako završio sezonu sa stopostotnim učinkom od 12 pobjeda, a u posljednjem kolu bio mu je dosta i neriješen ishod. Zagorec nije izdržao pritisak. Krešo Maras bio je na visini zadatka i dobio sva tri pojedinačna meča, no Jurica Spaček i Igor Dolovča nisu uspjeli dobiti ni jedan meč. Zbog bolesti u redovima Zaboka nije nastupio Coha, a Paučnik je izostao zbog obaveza na fakultetu, pa je Zabok u pomoć pozvao Klaru Cakol, stolnotenisačicu najbolje hrvatske ženske ekipe, Dr. Časl, koja i dalje ima mjesto boravka u Zabokku, pa je imala pravo nastupa u ovoj utakmici. To je bilo veliko iznenađenje za Krapinčane. Klara je dobila dva pojedinačna meča, a isti uspjeh polučili su i Luka Cvetko i Luka Vrančić. Odlučujući šesti poen za Zabok dobila je upravo Klara Cakol protiv Jurice Spače-

ZABOK

296:144