Zagorski list 69 by Zagorski list

CMYK

N EZ A V I SN I

R EG I O NA L NI

T JE DNI K

bro j

ISTRAŽUJEMO

str.2-3

g o din a

/10.02.20 05.

cijena

FAŠNIK U ZAGORJU

Što su naši saborski zastupnici učinili u prošlih godinu dana ZAGORSKI LIST JE POZVAN

U Sv. Križu Začretju dobili novac za otvaranje smetlišta, a mislili su da je to za sanaciju

str.4-5

INVESTICIJE

NAKON DUGOG NEĆKANJA GRAD ZABOK ODLUČIO JE SAGRADITI SPORTSKU DVORANU

str.8

ŠARENILO KOSTIMA, ŠMINKI I MASKI str. 6-7

PANORAMA

novo

Tko je Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački

str.14-15

BESPLATNI MALI

oglasnik Zabočanka Saša Tršinski SPORT

DEŽURNI TELEFON

U četvrtak, 10. veljače od 15 do 16 sati možete dobiti besplatni pravni savjet na telefon: (049) 503 446

osvojila dvije srebrne medalje na prvenstvu Hrvatske u veleslalomu za cicibanke str. 23

CMYK

aktualno

ZAGORSKI LIST ISTRAŽUJE Što su građani Krapinskozagorske županije dobili od svojih zastupnika u prošlih godinu dana Pripremili: Sebastijan Fuštin, Drago Lončar

Što smo dobili od naših 14 zastupnika Pitali smo naše saborske zastupnike što su za našu Krapinsko – zagorsku županiju i njene građane učinili u proteklih godinu dana. Neki su se trudili, jedni nisu nakon izbora nikad više bili kod nas, a većinu ih brine samo ono što se događa u njihovoj županiji. KRAPINA

rošlo je već više od godinu dana otkako su zastupnici Hrvatskog sabora dali prisegu na svečanoj sjednici krajem 2003. godine. Među njima je i bilo 14 naših zastupnika, odnosno onih koji su bili izabrani u trećoj izbornoj jedinici u kojoj se nalaze naša, Varaždinska i Međimurska županija. Istina, iz naše županije u sabornici su samo dva zastupnika - Ivan Jarnjak i Vladimir Pleško kojem je saborsku klupu prepustio ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić. Oba su iz HDZ-a, no budući da su naši glasači birali i zastupnike iz druge dvije županije, pravo je da i njih u ovoj jednogodišnjoj inventuri rada saborskih zastupnika priupitamo što su prošlih godinu dana uradili na promicanju interesa naše županije i njezinih stanovnika, koliko su puta posjetili mjesta u našoj županiji i jesu li upoznati s problemima našeg kraja koji bi morali uskoro doći na red za rješavanje. Nismo uspjeli doći do svih 14 zastupnika jer neki kao Tonino Picula nije imao vremena za odgovore, a do Radimira Čačića nismo uspjeli doći, iako je poznato da je on kao ministar u ranijoj vladi zadužio mnoge zagorske općine i gradove. No, vjerujemo da smo i u ovom kratkom razgovoru s većinom njih uspjeli dobiti odgovore na postavljena pitanja.

Zagorje, ali i cijelu Hrvatsku jer to će, kada Slovenci završe svoj dio, biti prvi cestovni pravac koji će nas autocestom spojiti sa srcem Europske unije. Nadalje, Jarnjak ističe doprinos koji je učinjen u rješavanju cestovne infrastrukture tako se završava cesta prema Desiniću, a ove godine će se početi graditi i cesta od Čreta do Pregrade što će pomoći zadržavanju stanovništva u tom pograničnom području. Pomogli smo da se održi i Elkon, ističe Jarnjak, i nastojali potaknuti gospodarstvo i veću zaposlenost. Naravno, tu je i gradnja bolnice i drugi značajni projekti, a valja

Radimir Čačić (HNS-LD)

napomenuti da se Jarnjak u Sabornici javljao za riječ čak 63 puta. Vladimir Pleško ističe svoje zasluge u području lokalne samouprave, a kako je godinama bio pročelnik Gradske uprave Zaboka, poznaje te probleme. Nadalje ističe svoje angažiranje oko po-

Autocesta, Elkon…

Naravno, prvo smo s tim pitanjima došli k Ivanu Jarnjaku koji odrađuje već četvrti mandat u Saboru, bio je i ministar, a sada je i predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Sabora RH. Prema njegovim riječima na prvom mjestu je pokretanje gradnje autoceste do Macelja koja je od izuzetnog značenja za

Ivan Čehok (HSLS)

bolje revalorizirao kontinentalni turizam, zatim smo znatno pomogli proizvođačima mlijeka u odgodi nekih loših zakonskih propisa za njih, a Pleško također ističe svoj doprinos u suradnji s Jarnjakom u gradnji autoceste, bolnice, Hušnjakovog, pa gradnja sportskih

Dragutin Lesar (HNS-LD)

Ivan Jarnjak (HDZ)

ke Ivan Martan rekao da i oni nisu zadovoljni zastupničkim radom Ive Lončara, jer kako kaže Martan, Lončar se bori samo za sebe i svoj status. - Ništa nije uradio od onog s čime smo izašli pred birače i osvojili njihove glasove, a to je bolji standard i bolji polo-

dvorana, a tu je i brza cesta Zabok – Bedekovčina - Konjščina i Breznički Hum. Cesta prema Bedekovčini mogla bi se sagraditi već iduće godine. Pleško posebno ističe da je s Hrvatskim cestama dogovorena gradnja paralelne industrijske ceste uz industrijsku zonu, ko-

- Puno smo lobirali na području turizma kako bi se

dr. Josip Sudec (HSU)

Tonino Picula (SDP)

nje gradnje. Smatra i kako je njegov prijedlog Zakona o sigurnosti prometa također dosta vezan na našu županiju, gdje on predlaže prag tolerancije od 0,8 promila. Kazao nam je i kako su u Klubu zastupnika Libre dobili nekoliko dopisa iz općina uz granicu, o pitanju

Borba protiv 0,0 promila

Ivo Lončar (nezavisni zastupnik)

Nezavisni zastupnik Željko Pavlic kao najvažnije teme koje su vezane za Krapinsko-zagorsku županiju ističe zastupnička pitanja o stanju u tekstilnoj i kožarskoj industriji što je bitno za privredu u našoj županiji. Slični pro-

Josip Vresk (HSS)

Velimir Pleša (HDZ)

brdsko-planinskih općina i posebne državne skrbi. Klub se zalaže za povećanje njihovog broja. No Željko Pavlic iz Libre je prešao u nezavisne zastupnike. Po Pavlicu naša bi županija, kao i veći dio Hrvatske trebao iskoristiti potencijale. Kratkoročno to je razvoj turizma,

blemi muče sve tri županije iz 3. izborne jedinice i teško je stanje u tim industrijama. Pavlic kaže kako nije dobio zadovoljavajući odgovor. Tu je i pitanje izgradnje zagorske bolnice, kao i one u Međimurju, posebice u vrijeme kada je ministar Hebrang najavio zaustavlja-

Dragica Zgrebec (SDP)

žaj poljoprivrednika, ističe Martan.

Lesar: Bio sam jednom u Krapini

Miroslav Korenika (SDP)

ju će financirati Hrvatske ceste, a Grad Zabok mora izraditi projektnu dokumentaciju. U sjedištu stranke HDSS u Čakovcu koja je na prošlim izborima kandidirala za svog zastupnika Ivu Lončara nismo našli našeg zastupnika, ali nam je predsjednik stran-

ticanja malog i srednjeg poduzetništva jer u obitelji imaju firmu s 20 zaposlenih i većinu proizvodnje izvoze.

Uskoro nova industrijska cesta u Zaboku

Nadalje, Dragutin Lesar ističe svoje angažiranje oko ukidanja dvostrukog oporezivanje kojem su podložni naši građani koji su stekli mirovinu u Sloveniji jer Hrvatska i Slovenija nisu sklopile sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Vladimir Kurečić (HDZ)

Dragutin Lesar član HNSa iz Čakovca kaže da je u prošlom vremenu otkako je i naš zastupnik bio samo jednom u Krapini, jer ga uvijek zovu na sve-

Željko Pavlic (nezavisni zastupnik)

čane sjednice i razne proslave koje on izbjegava. Prema opširnom izvješću koji je telefaxom poslao u našu redakciju, Lesar ističe svoje nastojanje za povećanje naknade za štetu od tuče jer je obrana ukinuta, a šteta se manje plaća.

Vladimir Pleško (HDZ)

poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, koja se može ponuditi užoj i široj regiji. Dugoročno to je razvoj ekonomije znanja. Treba privući mlade ljude koji razvijaju znanja, prvenstveno informatike (hardver i softver) i oformiti kao u Austriji

zagorskilist

CMYK male obiteljske tvrtke. Uz to država, smatra Pavlic, treba više pomoći izvoznicima (tekstilcima, kožarima, drvnoj industriji) koje nemaju podršku. U posljednje vrijeme zastupnik Pavlic bio je u Krapini i Pregradi, a sam priznaje da je komunikacija među trima županijama dosta slaba i njegova je želja da se ona poboljša te poziva sve da mu se slobodno jave ako imaju kakva pitanja.

Gdje je vaša županija?

Na naš upit kojim se problemima Krapinsko-zagorske županije do sada bavio u svom mandatu, Čakovčanin Velimir Pleša iz HDZ-a, iskreno je odgovorio - s niti jednim. Kaže da ga nitko to niti nije tražio, ali ne znači da neće ako ga netko traži. Veli da ni Vladimir Pleško ne zna dobro probleme Međimurja, pa tako ni on nije dobro upoznat s problemima naše županije. Posljednji puta Velimir Pleša u Krapinsko-zagorskoj županiji bio je na Saboru HDZ-a u Krapini.

Bitka za bolnicu

Još iz prošlog mandata Dragica Zgrebec članica SDP-a bavi se pitanjem izgradnje bolnice, kako one u Međimurju tako i ove naše zagorske u čemu je najviše surađivala s bivšom zastupnicom Sonjom Borovčak. Rekla nam je kako je imala nekoliko tema koje su univerzalne, kao što je revizija pretvorbe, a za što joj se dosta ljudi javilo po pitanju tekstilne industrije. Drago joj je što često u Sabor dolaze učenici iz naše županije koji pokazu-

ju dosta interesa oko problema županije, gradova i općina. Prema zastupnici Zgrebec, sjeverozapadni dio Hrvatske orijentiran je na radno intenzivnu proizvodnju (tekstil, obuća, prehrambena) i želi da se postigne viši stupanj industrijske proizvodnje, viši stupanj tehnologije, što donosi i veće plaće. Sada treba što bolje iskoristiti predpristupne fondove i žao joj je što se Krapinsko-zagorska županija nije priključila županijama sjeverozapadne Hrvatske kod osnivanja agencije koja će ih povezivati s fondovima. EU uvažava regije, a ne male administrativne cjeline i zbog toga će kaže pokušati što prije i našu županiju uključiti u taj projekt. I Dragica Zgrebec priznala nam je kako već više od pola godine nije bila u našoj županiji iako kaže prati što se događa.

Povrat imovine i umirovljenici

Kada smo ga upitali kojim se problemima Krapinskozagorske županije u svom saborskom mandatu do sada bavio, dr. Josip Sudec, član HSU-a iz Varaždina, kao iz topa ispalio je – Hum na Sutli, i dodao kako je podržao njihov program razvitka. Angažirao se i oko programa komunalne infrastrukture u Krapini. Zamoljen je kaže, da se angažira oko pitanja Tehnomehanike te tvornica u Zlatar Bistrici i Oroslavju. Što ga zamole, neće odbiti i poslat će pitanja ministrima ili jednostavno spojiti ljude. Usko područje rada su mu umirovljenička pitanja i njihovi problemi s dodatkom, povratom mirovina, pitanji-

ma umirovljeničkog fonda. Dr. Sudec kaže kako je o problemima u našoj županiji razgovarao s kolegom Vladimirom Pleškom i smatra za zastupnike treba više koristiti. Dosta ga zovu oko pitanja vezanih za HBOR, Fond za regionalni razvoj. Tamo gdje se vrte novci, traži se najviše pomoći, dodaje. Prema riječima dr. Josipa Sudeca, Krapinsko-zagorska županija treba prvo obnoviti ono što je uspjela sačuvati, a toga je nažalost malo. Te resurse treba probuditi da ne životare. Treba ulagati u slobodne zone i zone male privrede te dovesti strane partnere. No te zone, smatra dr. Sudec, treba što prije opremiti infrastrukturom i dati olakšice ulagačima. Tu je dobar primjer Varaždin. Krapinskozagorska županija s obzirom na položaj i s dobrom prometnom povezanošću, čistom prirodom ima mogućnosti da se razvije, samo treba raditi. Također treba iskoristiti blizinu Zagreba, jer zastupnik Sudec vjeruje da se Zagreb više nema kamo širiti i da industriju treba disperzirati prema Zagorju. Također je spomenuo kako je županica Vlasta Hubicki, krasna djevojka koja učini koliko može, ali dr. Sudec pita, da li joj svi pomažu koliko bi trebalo. Dr. Sudec je jedan od zastupnika koji je često u našoj županiji, a to se može zahvaliti i rodbinskim vezama jer zlatarbistrički je zet. U posljednje vrijeme posjetio je Krapinske Toplice, Mariju Bistricu, Krapinu, Zlatar, Mače, Konjšćinu, a u veljači će još obići Oroslavje, Zabok, Kumrovec i Hum na Sutli.

U V O D N I K

Zagorac na pravom mjestu piše: Drago Lončar

ad smo prije mjesec dana pisali kako će u siromašne zagorske sredine doteči iz državnih jasli 11 milijuna kuna i mi smo se poveselili kako su, eto, proradile zagorske snage u ministarstvima i drugim ustanovama u Zagrebu koje daju novac malim sredinama za važne komunalne, ekološke i druge projekte. Eto i nama je po-

zagorskilist rskilist

čelo kapati, pomisli smo! Radilo se o novcu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji se daje za sanaciju odlagališta otpada budući da se nekad u našoj sredini otpad samo dovozio na neku hrpu, a nitko nije mislio kako će to poslije sanirati niti se za to spremao novac. Nažalost, Zagorci su opet ispali naivci, a osobito je to pogodilo stanovnike Svetog Križa Začretje koji su tim novcem htjeli sanirati i urediti svoje odlagalište u Pustodolu Začretskom. Međutim, tek su nakon više mjeseci od saznanja o velikom dobitku čuli da je to mućak jer je sanacija predviđena samo ako odlagalište ponovno proradi. No, stano-

vnici tog kraja neće na to pristati ni za kakve novce. Još su se jednom raspršili lijepi snovi kako će nam netko nešto dati bez ikakvih uvjeta. Stoga ćemo vjerojatno ubuduće biti još oprezniji kad nam netko nešto lijepo donosi jer kao što kaže stara grčka poslovica «Čuvaj se Danajaca i kad darove donose». Ponovila se stara zagorska priča koja otvara bolnu ranu zagorske politike. Nemamo u Zagrebu ljude koji bi branili naše interese ili kako se to danas u politici kaže nemamo nikog da lobira za nas. Ovdje se čak ni ne radi o lobiranju već o tome da mi čak u pojedinim ministarstvima nemamo ni nekog malog referentića kroz čije

ruke prolaze papiri, ugovori, ponude i slični materijali važni za donošenje odluka. Da smo znali mogli smo tada lobirati da se iz ugovora o sanaciji odlagališta izbaci jedan članak koji govori o obavezi onog koji sanira odlagalište da mora ponovno aktivirati odlagalište jer razumljivo je da to vrijedi za ona odlagališta koja su još aktivna. Dakle, Zagorci bi trebali staviti glave skupa i često bi u tome trebalo zažmiriti i na stranačke podvojenosti jer valjda je svima koji se bave politikom u interesu dobrobit stanovnika kraja kojeg zastupaju. Naravno, ne tražimo da Zagorac uvijek bude predsjednik, da moramo imati svoja ministarstva, već da

u svakom ministarstvu radi Zagorac koji može pomoći našem gospodarstveniku ili načelniku općine kada ovaj nastoji u nekom ministarstvu dobiti informaciju o mogućim projektima u koje bi se mogle uklopiti njihove potrebe. To je osobito važno sada kada se otvaraju predpristupni fondovi Europske unije. Stoga možemo reći da su ljudi najveća dragocjenost, a ako se čovjek nalazi na pravom mjestu onda je to dobitak za sve nas. Stoga je za svaku pohvalu nedavna informacija da su stručnjaci iz naše Županije u posljednje vrijeme došli na pet mjesta pomoćnika ministra u različitim ministarstvima. Da ne povjerujemo, ali je istina da

Zagorci iz naše Županije sjede na stolicama pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, dva su u kulturi, pa u prometu, zatim prosvjeti, a nedavno je i Predstojnik Vladinog ureda za javnu nabavu postao Mato Regvar koji je ranije u Županiji brinuo o zagorskom gospodarstvu. Naravno uz naše saborske zastupnike to je već solidna mala ekipa koja bi i dalje trebala raditi na kadrovskom promicanju naših stručnjaka. Jer imati «svog čovjeka» na pravom mjestu je često važnije od ičeg drugog za uspjeh nekog posla, projekta i slično. Naravno, ne govorimo o protekcijama i guranju svojih ljudi po čemu Zagorci zaista i nisu poznati s obzirom na poznati jal. Dobiti u pravo vrijeme pravu informaciju je ono za što se i mi kakvi skromni već jesmo trebamo ipak što žešće boriti.

CMYK ZABOK

Zagorskilist je pozvan

Prostorni plan uređenja grada U Zaboku su otvorene javne rasprave o prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada, te o prijedlogu Detaljnog plana uređenja Centra-3. Javno izlaganje o gradskom Prostornom planu održat će se 14. veljače, a o uređenju Centra-3 3. ožujka u 18 sati u dvorani stare policijske zgrade. Svoja mišljenja, prijedloge, primjedbe i sugestije o prostornom uređenju Zaboka građani mogu uputiti gradskim čelnicima u pisanom obliku i to na posebnom obrascu do 19. veljače, a o uređenju Centra-3 do 15. ožujka. (zl) KRAPINA

Izložba stoke

Održan je sastanak Organizacijskog odbora Pete izložbe stoke Krapinsko-zagorske županije. Tema sastanka bilo je upoznavanje s prijedlogom organizacije i financiranja predstojeće izložbe. Dogovoreno je da će se izložba održati u subotu 4. lipnja u Pregradi. Pregrada je odabrana kao domaćin jer ove godine slavi stogodišnjicu sajmovanja. Kod konja i goveda po kolekciji će se moći prikazati najmanje pet, a najviše deset životinja, dok će konjskih zaprega biti maksimalno pet. U prikazu će biti i koze, ovce, purani i pčele. Krapinsko-zagorska županija iz proračuna je za Petu izložbu stoke osigurala 40 tisuća kuna. (z.l.) ZAGORSKA SELA

Osnovana braniteljska zadruga “Euro mond” U Zagorskim Selima osnovana je braniteljska zadruga “Euro mond” čiji je osnovni cilj putem zadrugarstva pokušati okupiti gospodarske inicijative i programe hrvatskih branitelja kako bi zajednički lakše nastupali na natječajima te dobivali poslove. Kako je istaknuo prvi upravitelj zadruge Igor Jurak, žele tijekom nekoliko programa, u početku u graditeljstvu i otvaranjem kamenoloma, ali poslije i projektima u poljoprivredi, zaposliti čak tridesetak branitelja Domovinskog rata uz potporu mjerodavnog ministarstva. Dio novca od svog poslovanja izdvajat će se za djecu poginulih branitelja i invalide Domovinskog rata. U zadrugu je do sada učlanjeno samo nekoliko branitelja, no otvoreni su svima koji se žele baviti poduzetništvom. Sjedište zagorske braniteljske zadruge “Euro mond” bit će u Donjoj Pušći.(z.l.)

Sanacija i smeæe u paketu Kako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost RH kroz dodjelu novca za sanaciju odlagališta u Pustodolu Začretskom htio građanima Svetog Križa Začretje uvaliti i ponovno otvaranje tog odlagališta zatvorenog prije pet godina Drago Lončar S V. K R I Ž Z A Č R E T J E

ila je to za stanovnike Svetog Križa Začretje prekrasna vijest. Osobito joj se poveselilo stotinjak obitelji Pustodola Začretskog jer je mala općina dobila je iz državnog Fonda 4,3 milijuna kuna za sanaciju odlagališta otpada.

Ana Šaić

To je više novaca nego li je općinski proračun i naravno da su svi bili veseli tom daru s neba, a građani Pustodola Začretskog konačno su pomislili da će se zauvijek riješiti crnih podzemnih voda i ljetnog smrada, te da će se konačno zatrpati i urediti smetlište u koje je cijela bivša općina Zabok odvozila smeće punih 15 godina. Čak je i Zagorski list pisao o tome prije nepunih mjesec dana i naravno da smo pohvalili Fond za zaštitu okoliša koji je eto među rijetkim državnim ustanovama shvatio probleme Zagorja pa je među ostalim za ovu godinu odobrio i sanaciju bivših odlagališta otpada i u Gubaševu i Lesičaku u Bedekovčini. No nigdje u tim odlukama nismo našli famoznu «kvaku 22» u kojoj piše da se sanacija, da-

kle i novac, odobravaju, ali uz uvjet da se na odlagalište i dalje dovozi otpad sve dok se ne napravi regionalno odlagalište, a to je barem još pet godina. Bio je to šok za stanovnike te općine što su se odjednom našli u državnim programima za otpad, a iz iskustva znaju da onda postaju bespomoćni. -

Dragutin Žabojec

Mi smo se u ovih pet godina otkako se ne koristiti naše odlagalište potpuno preporodili. Nekada je kroz selo dnevno prolazilo i 40 kamiona. Ako je bila kiša ostavljali su blatnjave tragove, a kad se osušilo od prašine sa ceste i smrada iz odlagališta se nije moglo živjeti. Svi bunari su nam zagađeni, a vlast nikada nije ništa učinila za nas, niti je prisilila korisnike odlagališta da ga barem saniraju. Ne damo više da nam voze smeće u selo, kategoričan je Dragutin Žabojec iz Pustodola Začretskog. U toj cijeloj priči koja počinje 1984. godine kada je bivša općina Zabok donijela odluku da se na tom mjestu uredi odlagalište za taj kraj, neshvatljivo je primjerice da korisnici nikad nisu plaćali ekolo-

AFERA

Žalba odbijena, a radovi poèeli Još prije nego li je odbijena žalba Slatinščana protiv gradnje Centra za azilante, u bivšu vojarnu dovezeni su kontejneri i stigli su radnici Sebastijan Fuštin S T U B I Č K A S L AT I N A

alba koju je Grad Oroslavje podnio Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na građevnu dozvolu koju je MUP dobio za adaptaciju dijela vojarne u Slatini, odbijena je. U obrazloženju kojeg je potpisala Marijana Vegar, viša upravna savjetnica stoji: “… Žalba žalitelja odbačena je kao izjavljena od neovlaštene osobe zato jer je ocijenjeno da se žalitelj ne može smatrati strankom u postupku izdavanje kon-

kretne građevinske dozvole. Odredbom Zakona o gradnji određeno je da adaptacija jest sanacija i svako drugo izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena. … Navodi žalitelja istaknuti u žalbi da se u konkretnom slučaju nije radio o adaptaciji već o rekonstrukciji jer da se mijenja namjena dijela vojnog kompleksa pa je stoga i žalitelju trebalo biti omogućeno

da u postupku izdavanja građevinske dozvole sudjeluje kao stranka, nisu osnovani. Prema podacima spisa odobrenim zahvatom unutar složene građevine, dijelovi koje se adaptiraju i nakon adaptacije zadržavaju posebnu namjenu jer se bitno ne utječe na način korištenja građevine i stanje okoliša odnosno ne odstupa se od određenih lokacijskih uvjeta…”. Treba li uopće naglašavati kako je ovakva odluka dodatno mobilizirala sve koji pokušavaju promijeniti planove MUP-a o izgradnji Centra za traži-

telje azila. Gradonačelnik Oroslavja dr. Davor Gradičak rekao nam je kako je razočaran odlukom Ministarstva, naročito time što Grad nije stranka u postupku već im se glavni projekt daje na uvid. - Za mišljenje se Grad stalno pita kod štala i sitnih građevina, što je interes grada, ali je također interes Grada da odlučuje i o ovakvim bitnim stvarima kakav je Centar za tražitelje azila. O žalbi će raspravljati Gradsko poglavarstvo i odlučiti o daljnjim koracima kazao je nam je oroslavski gradonačelnik. Mjesni odbor Slatine na

svom je sastanku zauzeo još čvršći stav i učiniti će sve što je u njihovoj moći da se promijeni lokacija Centra za tražitelje azila. Mještani ih podržavaju u djelovanju, a u daljnjim aktivnostima hitno će uputiti dopis Gradskom poglavarstvu i vijeću kako bi se pokrenuo upravni spor pred Upravnim sudom, a što stoji u Rješenju Ministarstva u uputi o pravnom lijeku. Mjesni odbor od MUPa očekuje, kao ministarstva koje se brine o redu i zakonu, da se istoga i drži i da dok traje žalbeni postupak ne kreće s radovima.

A baš su prvi znaci radova podigli prašinu u Slatini prošlog tjedna. Što se događalo, ispričao nam je Milan Leš, člana mjesnog odbora i drugi susjed vojarne. Leš koji živi svega 30 metara od vojarne dobro je vidio što se događalo. - Najprije je u utorak došlo vozilo T-coma i dugo se zadržalo. Nakon njega stiglo je službeno vozilo tvrtke “Geooprema Ciglenečki” i kamionet tvrtke sa sitnim građevnim alatom te ljudi u radnim odijelima. Nakon toga dolazi i šleper s dva kontejnera, ali zbog snijega na cesti ostaje na

zagorskilist

CMYK

-Nekima su zemlju za odlagalište uzeli, neki su im prodali, ali nitko nije dobro prošao. Onaj novac što su mi tada dali za 1000 hvati oduzete zemlje nije bio dovoljan za kupnju 500 hvati. Sada opet pričaju o otvaranju odlagališta, ali samo preko nas mrtvih, poručuje Josip Vorih, još jedan od ogorčenih mještana. Ana Šaić se samo boji da korištenje tog odlagališta nije ostavilo trajnije posljedice na mještanima, osobito djeci jer se za većih kiša voda s odlagali-

šta slijevala po usjevima, a u početku su i pili vodu iz bunara, dok nije postala crna. -Tada su također obećavali sanaciju, čak su rekli da će nam izgraditi nogostup, a ništa nisu napravili, ističe Ana Šaić. Mještani Pustodola Začretskog bili su najprije ogorčenu i na općinsku vlast, smatrajući da se polakomila za državnim novcem zaboravljajući interese svojih stanovnika. No, načelnik Općine Sveti Križ Začretje Ivan Kranjčić kaže da oni Ugovor ni danas nisu potpisali, a potpisat će ga kad se prihvate uvjeti općine. Naravno, razumljivo je da u toj općini nisu htjeli odbaciti svaku mogućnost za dobivanje državnog novca, pa je i na prošlotjednoj sjednici Općinskog vijeća zaključeno da je lijepo od Fonda što im daje novac za sanaciju odlagališta, no dio Ugovora u kojem stoji da bi se odlagalište i dalje koristilo je neprihvatljivo jer po prostornim planovima Općine i Županije tu nije više predviđeno nikakvo odlagalište. Uostalom, bivši korisnici tog odlagališta, a današnje općine Krapinske Toplice, Veliko Trgovišće, Sveti Križ Začretje i Bedekovčina, te grad Zabok, riješili su pitanje zbrinjavanja otpada. Dakle, Općina bi prihvatila ugovor ako se brišu članci ugovora koji govori o

daljnjem korištenju odlagališta, te o korištenju ranijih korisnika. -Za ovaj stav dobili smo podršku svih vijećnika, te svih političkih stranaka u općini jer bez obzira koliko nam taj novac značio, mi ne možemo donijeti odluku koja je protiv volje i interesa naših građana, reći će predsjednik Općinskog vijeća Dražen Čvek. U cijeloj priči je i upitno što Fond daje samo 45 posto sredstava za sanaciju, a općina bi morala dati preostalu svo-

putu. Snijeg je s ceste očistio bager bez oznaka, koji ne pripada niti jednom koncesionaru koji radi za Grad. Taj je bager i odšlepao šleper u vojarnu. Drugi je dan ponovno stigao auto T-coma. Očito su spajali telefone. Treći dan bager je očistio cijelu cestu i otišao. Povremeno u vojarnu dolaze automobili bez oznaka - ispričao nam Milan Leš. Dodao je i to da su nekih tjedan dana prije toga u vojarnu došli ljudi iz tvrtke “Geooprema Ciglenečki”, a zajedno s njima i vozilo MUP-a sa 6-7 osoba, među kojima je Leš prepoznao Gordanu Valentu, voditeljicu Centra. Da se raspoloženje u Slatini nimalo nije promijenilo uvjerili smo sami. Htjeli smo provjeriti što stanovnici misle nakon ‘odbijenice’ iz Ministarstva.

- Svi smo protiv. Bilo bi dobro da se situacija riješi na neki način, ali ne znam kako. Na žalost nismo prije znali ništa, pa nam se sada događaju ove stvari. Da smo znali da će nam biti ovako, drugačije bi se borili kada je iz vojarne otišla vojska - kazao nam je Alojzije Šaban. - Mislim da ovo nije u redu i ne slažem se s tim. Mi smo demokratska država, glasali smo za demokraciju i smatram da je mišljenje građana koji ovdje žive važno i da bi ga trebalo poštovati. Mjesto je prenaseljeno i već nam se cijeli slučaj obija u glavu. Znamo čovjeka koji ima lijepu parcelu blizu vojarne i želio bi je prodati, ali kada su kupci čuli gdje se nalazi odustali su. Bilo bi bolje da se taj prostor vojarne iskoristi za nešto drugo,

npr. starački dom - rekla nam je Suzana Čulig. Slatinščani, pa i vikendaši iz Zagreba, koji nisu željeli pred našu bilježnicu i objektiv našeg fotoreportera, samo bi dobacili da još uvijek nisu promijenili mišljenje i da su i dalje protiv Centra. Kazali su nam da ima nekih koji nisu protiv, ali mi takve nismo sreli. Da će ovaj slučaj još dugo puniti stupce novina i da će se još svašta događati uopće ne sumnjamo. Zanimljivo je spomenuti kako predsjednik Mjesnog odbora Nenad Gospočić te član odbora i jedan od najaktivnijih boraca za ‘slatinsku stvar’ Milan Leš sumnjaju da ih MUP prisluškuje, a to potvrđuju brojnim problemima koje imaju u međusobnoj komunikaciji bilo preko fiksnog ili mobilnog telefona.

šku rentu za odlaganje smeća, pa iako je to još uvijek na sudu prema sadašnjim naznakama nikad to neće trebati ni platiti. Nadalje, tko je bio toliko lud pa je odlagalište smjestio na vrh brda, među pustodolske vinograde i klijeti tako da se otpad slijeva na sve strane u dolinu jer tada nije stavljena nikakva tamponska zaštita.

Josip Vorih

zagorskilist

Urednik Zagorskog lista Drago Lončar (dolje desno) u razgovoru sa Načelnikom Općine Ivanom Kranjčićem (gore desno) i predsjednikom Općinskog vijeća Draženom Čvekom (gore lijevo)

tu. To bi idućih godina bilo znatno opterećenje za općinsku blagajnu i mnogi se pitaju ima li uopće Sveti Križ Začretje mogućnosti da i uz državnu pomoć sanira to nesretno odlagalište. Načelnik općine Ivan Kranjčić kaže da je nastojao doći do tog novca jer je općina dosad puno učinila na uređenju naselja. Očistili su Krapinicu, uredili šume, a građani su postali svjesniji važnosti čistog okoliša i naravno da bi sanacija odlagališta bila kruna u toj akciji.

-No, ništa nisam htio potpisati, čak ni ono neobavezujuće, jer stav je Vijeća, a i svih građana da ni u kojem slučaju više ne dozvoljavamo korištenje tog odlagališta. Na sastanku s direktorom Fonda za zaštitu okoliša Vinkom Mladineom iznio sam naše stajalište koji su oni uvažili i konačnu odluku donijet će njihov Upravni odbor. Nažalost, stav je Fonda da će se sanirati samo ona odlagališta koja će se i koristiti, kaže na kraju pomalo razoča-

ravajuće Ivan Kranjčić. Radi se o velikim novcima, većim od godišnjeg proračuna Općine, no Začretjanci su dosljedni u svom stavu da se čista zemlja i čisti zagorski zrak ne mogu ničim kupiti. Jedna lijepa ideja državnog Fonda rasplinula se poput ledene kocke u pustodolskoj sauni, no čini nam se da se i ovaj put iz Zagreba jednoj maloj općini htio podvaliti drveni konj. Ne onaj lijepi dječji iz Laza, nego onaj trojanski.

Milan Leš ispred bivše vojarne Slatina

Alojzije Šaban

Suzana Čulig

CMYK

županija

Zagorski list na fašničkim spelancijama Pripremili: Danijela Čiček, Sebastijan Fuštin, Mija Pavliša, Ivo Šućur, Denis Vincek

Veselje, smijeh i pljesak Naši reporteri posjetili su fašničke priredbe u kojima kao i svake godine sudjeluje i mlado i staro i svi se vesele Fašniku koji je u zagorskoj tradiciji omiljeni lik.

okladne tradicije neizbrisivi su dio pučkog i kulturnog života Hrvatskog zagorja, a u nekim mjestima protežu se već preko tri stoljeća. Da su Zagorci duhoviti ljudi to je svima poznato. I baš ta njihova vesela narav najviše dolazi do izražaja na fašnik. Brojne zabave, povorke i fašnički listovi natječu se tko će bolje ismijati društvene pojave i izmamiti smijeh svojih sugrađana. Fašniku se vesele svi, i stari i mladi. Mlađi možda da pokažu što bi u životu zapravo željeli biti, a stariji da čim bolje ‘piknu’ na pravo mjesto. Ove godine kao i brojnih prije, Zagorje se šarenilo od kostima, šminki, maski. Veselo se pjevalo, plesalo i zabavljalo. U brojnim su mjestima organizirane povorke, zabave, spaljivanje fašnika, pa je tako bilo i u Bedekovčini, i u Tuheljskim Toplicama, Svetom Križu Začretju, Mariji Bistrici, Konjščini, i u školama i u vrtićima i na mnogim mjestima. Krapina je bila domaćin «Malog županijskog fašnika» gdje su svoje umijeće izrađivanja maski i kostima pokazali najmlađi Zagorci, predškolci i osnovci. Glavni zabočki trg najprije su okupirala djeca iz Dječjeg vrtića «Zipkica» uz temu povorke «Zagorski turizam», a zatim se ulicom Matije Gupca provezla i prošetala stotinjak metara duga fašnička povor-

ka u organizaciji Fašničke udruge. Neki su na fašniku dobili vrijedne nagrade, neki su ispraćeni tek uz smijeh i pljesak, a neki su završili i na stranicama našeg lista. Veselje i smijeh odlika su Zagoraca, zato je sigurno da fašničke spelancije nikada neće prestati zabavljati sve u Zagorju.

Fašnik u Zlatar Bistrici

Proteklih smo dana i u gradu Zlataru i susjednim općinama mogli sresti pravu princezu, kraljevića iz bajke, vještice ili klaunove. Zlatarska Turistička zajednica, Udruga žena i Društvo Naša djeca u Zlataru i ove su godine organizirali tradicionalni „Zlatarski fašnik“. Dječja šarena povorka, povorka odraslih, suđenje fašniku i bal pod maskama i ove su godine izmamili mnoštvo velikih i malih, maskiranih i nemaskiranih, željnih ludovanja i dobre zabave. Tradicionalno fašnikovanje održalo se i u Loboru, gdje je glavni organizator bio KUD Lobor, a uz biranje najljepše dječje maske i formiranje velike fašničke povorke koja je po mladenku navratila u Dom Loborgrad, posjetili su Vojnovec i Petrovu Goru, te uz suđenje, vjenčanje i spaljivanje fašnika se ponovno vratili na glavni mjesni trg. Ove se godine u sklopu fašnika u Loboru održala i županijska smotra tamburaških orkestara i sastava. I u Zlatar Bistrici

je okupljanje građana Slobodne fašničke republike pripremio KUD „Kaj“, a povorka maskiranih grupa prošetala se zlatarbistričkim ulicama, na trenutak zaustavivši promet. No, nitko im nije zamjerio...

Završna fašnička svečanost u Tuhlju

Tradicionalna fašnička povorka koju zajednički organiziraju TZ Klanjca, Kumrovca i Tuhlja skupa s neregistriranom fašničkom udrugom ovih mjesta, u nedjelju je izvela svoj humoristično-satirični program. Fašnička povorka se okupila i oblikovala u Zelenjaku, kod Venteka i oko podneva stigla u Klanjec, gdje je aktualnim šaljivim i pomalo zajedljivim programom zabavljala Klanjčane. Sličan je program bio i u Kumrovcu, odakle se šarolika i vesela družina zaputila u Tuhelj, gdje je na Trgu Blažene Djevice Marije u nazočnosti 300-injak građana Tuhlja i okolnih mjesta održana završna svečanost. U očekivanju povorke nazočni su se sladili krafnama koje je besplatno dijelila trgovina PZ Tuhelj. Fašničku priredbu je ponovo vodio iskusni mačak, Željko Čižmek. Nastupali su glazbenici, mažoretkinje, kuburaši, pjevačice, imitatori Severine, Ivice i Janice, Šeksa, Kalmete, Mesića, Kosorice, Pape, Tita i Tuđmana. Smijeh su naročito izmamili Kumrovčani iz Udruge Zipka

Zabok

s poantom «Ki so glave», s aluzijom na obezglavljeni kip maršala Tita te «Sutlanski chu-nami» i voditeljica Bara. Fašnička svečanost se kasnije preselila u tuheljski Vatrogasni dom, gdje je najustrajnije šaljivdžije i smijeha željne čekao domjenak sa jelom i pićem. Naravno, vozači su pazila da ne pređu famoznu crtu - 0,00 promila, ali ne svi...

Vlak zatrpan snijegom u centru Krapinskih Toplica.

Proteklog je utorka u poslijepodnevnim satima u centru Krapinskih Toplica putnički vlak pun osnovnoškolaca ostao zatrpan u snijegu. Krenuli smo tragom ove naizgled nesretne priče i doznali kako kroz spomenuto mjesto uopće

ne prolazi željeznica. Svih nedoumica riješili su nas učenici trećeg razreda OŠ Krapinske Toplice. - Tjedan smo dana izrađivali našu masku - uglas su potvrdili mališani, čija maska nosi ime djeci omiljene knjige «Vlak u snijegu». A da se trud zaista isplatio potvrdila su i njihova nasmijana lica dok su ponosno, u fašničkoj povorci, marširali središtem mjesta praćeni pljeskom mnogobrojne publike. Ove je godine povorka tematskih maski, koju su činili učenici OŠ Krapinske Toplice, Dječjeg vrtića «Maslačak» i Škole pri bolnici punih sat vremena na ne baš ugodnoj temperaturi zabavljala mještane i slučajne prolaznike. Tako je Topličane vrag svojim transparentom pozivao da

glasuju za Mesića, rukometni reprezentativci neumorno su pjevali navijačke pjesme, punkeri su pokušavali objasniti svoju ideju anarhije, a uz još mnoge maske, proskijali su i sudionici sljemenskog Zlatnog medvjeda. Po završetku fašničke povorke i prigodnog programa organizator je mališane nagradio krafnama i čajem. Od predsjednika Turističke zajednice Krapinskih Toplica Eugena Husaka, koja je uz vrtić i spomenute škole suorganizator povorke, doznali smo kako će novac prikupljen od sponzora nakon podmirenja troškova organizacije biti uplaćen na račun Društva Naša djeca Krapinskih Toplica. Iako im prohladno vrijeme nije išlo na ruku, ma-

zagorskilist

CMYK lišani su brže bolje pohitali prema kućama kako bi otpjevali ili zaplesali, onima koji im otvore vrata, te tako zaradili i pokoju kunu za džeparac. Prošla su ona vremena kad su se maškare veselite poklonjenom jajetu.

Pregradske fašničke slike

Ovogodišnje obilježavanje fašničkih dana u Pregradi, započelo je u petak nastupom članova fašničke udruge «Vrabec» u kinodvorani. Izveli su satirično-humorističnu predstavu «Vrabec u brijačnici». U tom su igrokazu ismijali pregradske dogodovštine iz proteklih dvanaest mjeseci. U izvedbi je sudjelovalo devet glumaca-amatera. Nastupila je i Glazbena škola «Bonar» te Zdravko Halamić kao Marica Hrdalo. Gledateljstvo ih je sve nagradilo zasluženim pljeskom, a najslikovitije o uspješnosti programa govori to što publika na kraju nije htjela napustiti dvoranu. Ova skupina entuzijasta, koju predvodi Vlado Večerić, broji 80-ak članova od kojih je i 20-ak žena te zapažen broj izrazito mladih članova. Nositelji su i zanimljivih prikaza u fašničkoj povorci u koju se ove godine uključilo 250

ljudi, a privukli su oko 1500 gledatelja. Uključen je tu bio i Dječji vrtić «Naša radost», s djecom i sa svim tetama, djecu iz Osnovne škole Janka Leskovara animirala je učiteljica Ana Kramberger, a pregradski srednjoškolci uključili su se samostalno. «Akcija vikend», «Naša mala klinika», «Kunapetrol», «Kineski dućan», «Matija Gubec» i «Manekenke» samo su neke od zanimljivih scena viđenih ove godine u fašničkoj povorci. Običaj sudjelovanja u povorci donekle je doživio promjenu. Prije otprilike jedno desetljeće bilo je sasvim normalno da se u povorku uključe ljudi ozbiljnijih godina, a sada to čine uglavnom pripadnici mlađe populacije.

Mali na maskenbalu

Društvo Naša djeca Zabok i Dvorac Gjalski zajedno su organizirali «Disco limač – fašnik», maskenbal za djecu i roditelje. Stotinjak djece svih uzrasta zabavljalo se, igralo i plesalo. U mnoštvu lijepih maski, žiriju se nije bilo lako odlučiti za najbolje koje su nagrađene slatkišima. Ovaj program nastavak je suradnje Dvorca Gjalski i Društva Naša djeca Zabok od Sv. Nikole, preko Dje-

Pregrada

Dvorac Mihanović, Terme Tuhelj

zagorskilist

da Mraza do maskenbala. Očekuje se i daljnji nastavak suradnje. Dio prihoda s maskenbala namijenjen je uređenju novih prostorija DND-a, a kad on zaživi, djeci će se ponuditi i mnoštvo novih programa.

Maskenbal u dvorcu Terma Tuhelj

Više od stotinjak maškara ludo se provelo prošli vikend na maskiranom partyu u dvorcu Mihanović u Termama Tuhelj. Atrakcija večeri bila je glavna nagrada za najbolju masku, automobil Fijat Fijorino iz ‘91. s vrhunskim performansama: pali na guranje, gume ćelestonke s glatkim profilom, s garancijom do prvog kvara, a registriran do prve policijske kontrole. Tu prestižnu nagradu, zbog velike konkurencije, tek nakon ponovljenog glasovanja posebnog žirija osvojila je žena mačka, koja je bila oduševljena nagradom. Drugu su nagradu osvojili mušketiri, treću krinolina, a četvrtu Ciganka. Među gostima te večeri bilo je i puno poznatih lica, Bin Laden (Miladin), Tina Turner, Franjo Tahy, Veronika Desinićka... Svi su bili oduševljeni odličnom zabavom primjerenom njihovom zvjezdanom statusu i nivou...

Zlatar Bistrica

Dvorac Gjalski, Gredice

Krapinske Toplice

CMYK

Za održavanje nove sportske dvorane Zabočani će izdvajati i do milijun kuna Senka Susović ZABOK

an Zabočana o izgradnji sportske dvorane koja bi zadovoljavala potrebe dviju škola, Gimnazije i Strukovnog učilišta, te mnogobrojnih rekreativaca, star više od 10 godina, mogao bi se ostvariti već početkom iduće godine. Gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek, iako je još prošle godine smatrao da Zabok zbog kreditnih zaduženja nije u mogućnosti financijski podnijeti izgradnju, ali još više održavanje takve dvorane, sada smatra da su stvoreni uvjeti koji omogućavaju ostvarenje tog dugo željenog projekta. -Ove godine riješit ćemo se glavnog kreditnog opterećenja vezanog uz rekonstrukciju dječjeg vrtića Zipkica. Isto tako, pojačanom komunalnom izgradnjom po-

sljednjih godina stvoreni su preduvjeti za dolazak novih gospodarskih objekata i subjekata koji će, između ostalog, izdvajanjem u komunalnu naknadu osigurati veće prihode Grada koji će potom moći dignuti kredit i tako sudjelovati u sufinanciranju izgradnje ali i održavanju dvorane. Naime, za održavanje sportske dvorane slične onoj koju namjeravamo izgraditi, nešto manjeg kapaciteta, kakva je izgrađena u Crikvenici, našem prijateljskom gradu, treba izdvojiti 1.500.000 kuna. Mi bismo plaćali manji iznos jer bi dio sufinanciralo nadležno Ministarstvo, odnosno županija s obzirom da bi dvoranu koristile i Srednje škole, no Grad Zabok godišnje izdvaja oko milijun kuna za amaterski sport, a još gotovo milijun kuna za održavanje bilo je za nas preveliki zalogaj-

ispričao je gradonačelnik Hanžek.

Gimnazija A. G. Matoša, Zabok

Kruh iznad pogače

U pokušaju da dobiju novu dvoranu, tijekom posljednjih desetak godina Zabočani su, prema Hanžekovim riječima, kucali na mnoga vrata, no njihove molbe nisu padale na plodno tlo. Iako su naglašavali da ta dvorana treba zadovoljiti tri korisnika, bivšu Tekstilnu školu, današnje Strukovno učilište koje u 40 godina otkako je izgrađena zgrada nema sportsku dvoranu i učenici nemaju mogućnost bavljenja sportom u zimskim mjesecima ili u lošim vremenskim uvjetima, zatim Gimnaziju ali i sam Grad, smatralo se da je dvorana preskupa i da Zabočani traže previše. -Činjenica je da je dvorana bila preskupa, jer kada smo zatražili od potencijalnih izvođača

okvirnu cijenu prema troškovniku ona je iznosila oko 33 milijuna kuna sa PDV-om, a gradski je proračun iznosio 15 milijuna kuna. Neki su nam spočitavali da imamo dvije dvorane u gradu i da nam je to dosta. Još nas boli izjava stručnih službi, «imate Gimnaziju i sportske terene za 21. stoljeće, zašto tražite kruha iznad pogače».

Prema Hanžekovim riječima gradnja nove, moderne trodijelne dvorane s tri pokretne pregrade, okomite i vertikalne koje će omogućavati paralelno održavanje tri različita sportska događaja započet će iduće godine, no potrebna je prethodna revizija projekta i projektne dokumentacije. Isto tako iz decentraliziranih sredstava kojima raspo-

laže Županija, bit će potrebno osigurati učešće za školski program tako da se objekt ne gradi dvije ili tri godine nego da bude završen u jednoj godini, odnosno do početka školske godine 2006. U pogledu gradnje bit će formiran i poseban odbor u koji će biti uključeni svi relevantni faktori koji mogu pomoći u izgradnji dvorane.

zagorskilist

CMYK

Dječje igralište ili eko-dvorište Denis Vincek PREGRADA

Osnovan ogranak ZS-a u Desiniću

Zagorska stranka bogatija je za još jednu općinsku organizaciju i to onu u Desiniću. Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika ogranka izabran je Ivan Antolić, a za dopredsjednika Božidar Antolić. Tajnica ogranka biti će Štefica Kostanjšek, dok je na mjesto rizničarke izabrana Dragica Antolić. Nadzorni odbor čine Josip Kralj, Rodika Štapek i Ružica Antolić kao predsjednica odbora. Osnivanju Općinske organizacije Desinića prisustvovali su predsjednik Zagorske stranke Miljenko Jerneić, dopredsjednik Zvonko Kučiš, glavna tajnica \urđica Mesarić i član Predsjedništva Stjepan Sinković. (S. Fuštin)

redsjedništvo Društva «Naša djeca» Pregrada održalo je prošli četvrtak svoju prvu sjednicu u ovoj godini. U sastavu Društva djeluje i ogranak iz Desinića te je i raščlamba rezultata rada bila zajednička. Predsjednica Društva Josipa Hustić naglasila je da je prošlo ljeto dvanaestoro djece upućeno na besplatno ljetovanje na Velom Lošinju. Za njih je od donatora prikupljen dostatan iznos za troškove boravka, što je po djetetu iznosilo 1650 kuna. Sredstva su pokrila i nabavku obuće za petoro djece, pribor za likovnu radionicu te ulaznice za posjet Centru dupina. Na organiziranom tečaju plivanja proplivalo je šestoro polaznika. Ipak, još je uvijek otvoren problem zamjenskoga prostora jer je ljetovalište Betanija vraćeno vlasniku pa Županijsko društvo «Naša djeca» za potrebe ljetovanja djece unajmljuje prostor Lječilišta za alergijske bolesti. Članovi Društva «Naša djeca» Pregrada inicirali su u rujnu 2004. rad radionice na temu berbe. Uključila su se djeca Dječjeg vrtića «Naša radost» iz Pregrade te iz Osnovne škole Janka Leskovara i Srednje škole Pregrada. Rad radionice odvijao se u prostorijama dječjeg vrtića, a likovni radovi izloženi su na prodajnoj izložbi na «Berbi grojzdja». Prikupljeno je 2000 kuna. Tim je sredstvima pokriven dio troškova kazališne predstave «U iščekivanju Djeda Božićnjaka» koju je izvelo Dječje kazalište «Dubrava» iz Zagreba. Predstavu su u kino dvorani pratila djeca iz

DESINIĆ

ZLATAR

Aktivne članice Društva

Desinića i Pregrade.

Aktivni u radionicama

– S učiteljicama Majom i Gordanom koje rade u područnoj školi u Velikoj Horvatskoj u prosincu su sva djeca iz te područne škole sudjelovala na likovnoj radionici. Izrađivani su ukrasi za bor te božićne čestitke od valovita papira, papira u boji, mapa, kolaža i aluminijskih folija. U Velikoj Horvatskoj organizirana je i prodajna izložba i sakupljeno je 320 kuna-istaknula je učiteljica iz Gorjakova Ana Ljubić. Pregrađani su svoje uratke prodavali na Božićnom sajmu koji je održan u gradskoj knjižnici. U 2005. prioritet ima, neosporno, prikupljanje sredstava za osiguravanje ljetovanja djece kojoj je to potrebno jer u obiteljima nemaju za to mogućnosti. – Na županijskom sastanku Društva «Naša djeca» utvrđeno je da će odlazak naše djece na Veli Lošinj biti u drugoj smjeni (polovica srpnja). Osim toga, u to vrijeme djeca koja boluju od astme, kroničnog bronhitisa, alergijskih oboljenja i psorijaze, moći će, uz uputnicu svojega primarnog liječnika, bez dodatne naknade dobiti i potrebnu terapiju.izvijestila je Josipa Hustić. Predsjednica je doda-

la da je i tijekom ovogodišnjega boravka djece na Lošinju bilo omogućeno da se u sklopu ljetovanja u ambulanti lječilišta obavi pregled, bez obzira na uputnicu. Istaknula je da je velološinjsko lječilište nekad bilo drugo u svijetu u liječenju psorijaze.

Nema prostora za dječje igralište

Cilj svih članica Društva «Naša djeca» iz Pregrade je da taj grad dobije titulu «Grada, prijatelja djece». Zaokupljene su time kako realizirati uvjete potrebne za postizanje toga cilja, od kojih je najvažniji postojanje dječjeg igrališta. Članica predsjedništva Društva Milka Gorup istaknula je da postoje dvije opcije. – Jedna od njih je budući mali park na lokaciji uz Dom zdravlja, a druga je prostor u vlasništvu Grada između školskog igrališta Osnovne škole Janka Leskovara i Dječjeg vrtića «Naša radost». Svakako s Gradskim poglavarstvom treba riješiti koja od ovih lokacija je prihvatljiva.- istaknula je Milka Gorup. No, tu postoji problem. Prostor kod Doma zdravlja nije u vlasništvu grada. Pokrenut je postupak za njegovo vraćanje i pitanje je kada će ta procedura biti dovršena, a neizvjesno je i hoće li uopće to biti pozitivno riješeno

u korist grada. Na drugoj pak spomenutoj lokaciji grad u suradnji s Ekoflorom planira izgraditi Eko-dvorište i postaviti kontejnere za reciklažu.

Žensko društvo

– Trenutačno je velika ambicija članica Društva osiguranje sredstava za izgradnju dječjeg igrališta te je zato i upućen zahtjev za financijsku pomoć poglavarstvima Grada Pregrade i Krapinsko-zagorske županije. Najviše se nade polaže u AED («Academy for Educational Development»), koji u Hrvatskoj već četvrtu godinu zaredom financijski pomaže rad i realizaciju programa nevladinih organizacija.izvijestila je tajnica Društva Perka Marinković. Treba staviti primjedbu prilikom razmatranja GUP-a da se i u južnoj industrijsko-poslovnoj zoni razmotri mogućnost osiguravanja površine za dječje igralište. Ne bude li sluha za ovo pitanje, sva nastojanja Društva «Naša djeca» Pregrada padaju u vodu. Razmatralo se i obilježavanje Majčina dana i Dana obitelji. Prijedlog je da se u svibnju to zajednički proslavi, a način će se osmisliti do sljedećega sastanka. Zanimljivo je da među 25 članova Društva «Naša djeca» Pregrada nema muškaraca. Zašto?

Izborna skupština DVD-a Ove će se subote u Vatrogasnom domu u Zlataru održati izborna godišnja skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Zlatar. Svoja će izviješća o radu i poslovanju podnijeti dosadašnje predsjedništvo, nakon čega će se krenuti u formiranje novog vodstva. Skupština počinje u 17 sati. (D.Čiček) KLANJEC

Obnavlja se sanitetski vozni park Dom zdravlja KZŽ Ispostava Klanjec ovih je dana obnovio svoj sanitetski vozni park. Iz Krapine je stigao novi kombi Citroen Yumper s kompletnom opremom za hitnu službu i prijevoz pacijenata. Vozilo je vrijedno 300 000 kuna. Klanječka ispostava sada raspolaže sa pet vozila- četiri sanitetska i jednim za kontrolnu službu. Budući da je još jedno vozilo starije od 10 godina, bit će zamijenjeno novim, koje će stići tijekom godine. Izgrađena je i nova garaža vrijedna 60 000 kuna, što će produžiti vijek trajanja ovih vozila, važnih za život zdravstvenih osiguranika Klanjca i okolnih mjesta. (I. Šućur) KRAPINSKE TOPICE

Osnovana organizacija HSU-a u Krapinskim Toplicama Hrvatska stranka umirovljenika nastavila je s osnivanjem novih organizacija u Krapinsko-zagorskoj županiji. Tako je osnovana i Općinska organizacija HSU-a Krapinskih Toplica. Na mjesto predsjednika Izvršnog odbora izabran je Juraj Matkun, a za članove Darko Matkun, Terezija Cvek, Stjepan Krog, Rudolf Hršak, Josip Badovinac i Štefica Gudić. Štefica Gudić izabrana je na mjesto tajnice, a Rudolf Hršak na mjesto rizničara. Predsjednik Nadzornog odbora je Antun Čavlek, a Suda časti Stjepan Lovrenčić. Kao gost na Osnivačkoj skupštini, o aktivnostima oko realizacije sporazuma HDZ-HSU, govorio je saborski zastupnik dr. Josip Sudec. Nazočnima se obratio i predsjednik Županijske organizacije HSU-a Božidar Posavec, koji je najavio osnivanje Gradske organizacije HSU-a Oroslavja i općinskih organizacija u Mihovljanu, Maču, Radoboju i Bedekovčini tijekom veljače. (S. Fuštin)

EKO-EKO-EKO

Budućnost na rubu močvare Neven Miškulin ZAGREB

ali ekolozi zabočki škole ponovno imaju razloga da se pohvale. Naime, uz Svjetski dan močvarnih staništa Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Odjel za pri-

zagorskilist

rodoslovlje i matematiku MH, te Ogranak Matice hrvatske Kutina u Palači Matice hrvatske organizirali su tribinu pod naslovom“Budućnost na rubu močvare“. Državni zavod za zaštitu prirode uputio je, tom prigodom, poziv ekolozima OŠ Ksavera Šandora Gjalskog s obzirom da

su se istakli svojim ekološkim djelovanjem u prebrojavanju gnijezda piljaka i lastavica. Naša je zemlja ušla u Projekt za zaštitu močvarnih staništa 1993. i od tada se planirano i sustavno nastoji zaštititi biljni i životinjski svijet močvarnih staništa. Pod posebnom su zaštitom Kopački rit, Lonjsko

polje, Delta Neretve te ornitološki rezervat i ribnjaci Crna Mlaka kod Zagreba. Zabočki mladi ekolozi s učiteljicom Ormož, ravnateljem i prof. Dragčević mogli su čuti predavanje o suživotu ljudi i prirode. Utješno je bilo čuti priču o selu Čigoč gdje ima više roda nego stanovnika, o kara-

kterističnoj gradnji moslavačkih kuća, a susret je završio izvornim moslavačkim pjesmama pjevačke družine iz sela Potok. Zabočki su učenici donijeli sa sobom plakate s prikazom vodozemaca, likovne radove na temu kukci i život, profesorica Božena Dragčević, napomenula je da su osim eko plaka-

ta učenici donijeli košaru zagorskih jabuka, jabučni ocat, licitarsko srce i domaću strepu. Osim toga na tribini je srela neke od svojih profesora s fakulteta koji su se mogli uvjeriti da vrijedna studentica iz Dubrave Zabočke svoje znanje prenosi učenicima i razvija njihovu ekološku svijest.

CMYK

Otvorenje fordovog auto salona Sebastijan Fuštin Z L ATA R B I S T R I C A

z prisutnost brojn i h u z va n i k a , svečano je otvoren novi fordov salon automobila tvrtke “Auto Zagorje”. U suradnji s “Grand Autom”, generalnim zastupnikom Forda za Republiku Hrvatsku, po njihovim standardima uređen je i opremljen ovaj višenamjenski prostor. Tako je Zlatar Bistrica dobila još jedan reprezentativni poslovni prostor, nova radna mjesta, a Zagorje bolju konkurenciju i ponudu u prodaji automobila. - Posao sam pokrenuo u suradnji s partnerom gospodinom Bizjakom koji se kasnije povukao i cijeli je objekt sada u vlasništvu obitelji Buden, a

napravljen je kreditom HBOR-a - rekao nam je na početku razgovora Stjepan Buden, uzbuđen i ponosan na svečanom otvaranju. Na ukupnoj površini od 1875 m² nalaze se prodajno izložbeni salon u centralnom dijelu, pokraj se nalaze servisne radionice za automehaniku, autoelektriku - brze servise te autolimarska radionica. Uz to, tu su autopraonica, vulkanizacija i prodavaonica rezervnih dijelova. Na galeriji je i mali kafić gdje korisnici usluga mogu predahnuti uz kavicu. Tvrtka “Auto Zagorje” nudi kompletnu paletu fordovih vozila od najmanjeg Ka do najvećeg Mondea, uz sva transportna i dostavna vozila. Uskoro stižu i rabljena vozila iz fordove mreže,

male kilometraže, uglavnom proizvedena 2004. godine. Planovi tvrtke su dosta ambiciozni, iako kako kaže Stjepan Buden, Ford u Krapinsko-zagorskoj županiji počinje gotovo od nule. Ima negdje oko 2500 registriranih Fordova, ali je riječ mahom o rabljenim vozilima. Tu treba očekivati uzlet s prodajom novih fordovih vozila. Potencijalni kupci fordovih vozila s punim povjerenjem mogu se obratiti tvrtki “Auto Zagorje”, doći bez obveze na kupnju, razgledati prostor i uvjeriti se u ozbiljnost ponude. Na otvaranje su došli i glavni ljudi Forda, Laszlo Szecsei, regionalni menadžer Ford Motor Co. ureda u Budimpešti zadužen za poslovanje u Hrvatskoj

i David Halfi, generalni direktor “Grand Auta”, generalnog uvoznika i distributera Forda za Republiku Hrvatsku. Obojica su se složili kako je otvorenje svakog novog centra pozitivan događaj, a posebice ovako impresivnog centra sjeverno od Zagreba, budući Ford ima ambiciozne planove prodaje ove godine i računaju na ovaj centar koji je napravljen po svim fordovim standardima. Njihov je plan osvojiti 5-6% tržišnog udjela. Pohvalili su Stjepana Budena za dosadašnje rezultate i zaželjeli mu uspjeh u daljnjem poslovanju. Uz sigurnu ruku voditelja Krešimira Končevskog, umirujuće zvuke zagorskih evergreena te blagoslov prostora, čast presijecanja vrpce pripala je Davidu Halfiju.

Auto Zagorje d.o.o. Grančarska bb, Zlatar Bistrica Tel. 049/461-923; 049/500-730

zagorskilist

CMYK REPORTAŽA Jednog zimskog petka na klanječkom sajmu

ZDS proslavio osmu obljetnicu Sebastijan Fuštin BEDEKOVČINA

Z »Pustite nas Cigane da trgujemo« Ivo Šućur KLANJEC

sve dane, osim petka, Klanjec je tih i pust grad. No, tog dana oživi, prepun ljudi i automobila, parkiranih na nogostupima, jer su javna parkirališta zaposjeli sajamski trgovci te oni koji su došli razgledati, ćaskati sa znancima i prijateljima ili nešto kupiti. A ponuda je uistinu bogata. Ima svačega, ‘od igle do lokomotive’. Klanječki sajam ima svoju tradiciju. Na ovom mjestu održava se redovito 14 godina- prvo pod upravom komunalnog poduzeća Zelenjak, a od 1.studenog ‘98. u nadležnosti gradske uprave, u čije ime vedri i oblači redar Darko Babić. -S korisnicima prodajnog prostora sklapamo godišnje ugovore. Dnevna taksa, od 6-14 sati, iznosi 12 kuna po kvadratnom metru tezge, odnosno štanda. Za kombi prodaju tarifa je 54, a kamionsku 90 kuna. Sezonski prodavači plaćaju samo paušalni iznos. Obračun se vrši svaka tri mjeseca i sve teče kako je dogovoreno- kaže Babić. Ovog petka, zbog zimskog ugođaja, posjet sajmu je ispod očekivanja trgovaca. Nije uzrok tome samo hladnoća već i slaba kupovna moć, koja posebice zimi ‘pokaže zube’. Zato trgovci i ni-

zagorskilist

su bili osobito raspoloženi za razgovor. Svi su samo jadikovali...

Kinezi preoteli kupce

Jedan od starosjedilaca sajma u Klanjcu je Ivan Matić, 51-godišnji zlatar iz Zagreba i njegova supruga Mirjana, profesorica komparativne književnosti, koji prodaju obuću za sve uzraste i prigode. – Od kako su se pojavili Kinezi sa svojom robom i niskim cijenama, promet je svima nama drastično pao. Danas, do 11 sati prodali smo samo po jedan par cipela i papuča- Još neraspoloženiji je bio Stjepan Vranić, 63-godišnji krojač i trgovac iz Martinca kod Bedekovčine.- Skoro će podne, a prodao sam samo jednu kapu, premda sam je cijenio samo 60 kuna. Šivam i prodajem ‘štof’ hlače i radna odijela, ali ih rijetko kome uspijem prodati jer me konfekcionari guše jeftinijim proizvodima- kaže Vranić. Dražen Krog, 30-godišnjak iz Samobora prodaje tekstilne proizvode za žene i djecu. Trguje na sajmovima u Krapini, Jaski, Klanjcu i Samoboru. Kaže da je do podneva prodao donji dio trenirke za 50 kuna i pita se kako će pokriti režijske troškove, i od čega će živjeti. Dječju, žensku i mušku konfekciju nudila je Tatjana Hikec, 31-godišnja Gornjostubičanka. Već

9 godina je na sajmu.Uspjela sam danas prodati samo jednu žensku majicu za 70 kuna- tužna je Tatjana. Najmlađi među tridesetak prodavača ovog petka bio je 21-godišnji Zlatko Kapustić iz Bedenca kod Ivanca. Kako kaže, nastavlja obiteljsku tradiciju jer su njegov djed i otac proizvodili i prodavali drvnu galanteriju. Svoju robu nudi i na sajmovima u Krapini, Zlataru i Ivancu. Ivka Špiljar, 73-godišnja prodavačica sira i vrhnja iz Gredica kod Klanjca, najstarija je među sajmenima u gradu pod Cesarskom gorom, ali prva koja je od početka sajamskog dana ovdje.- Danas ide slabo. Sve više se sira i vrhnja prodaje u samoposlugama i supermarketima, a ja se održavam sa svojim stalnim mušterijamaveli baka Ivka.

\elem, đelem...

Među rijetkim posjetiocima sajma sreli smo umirovljenu Zlatu Juršić iz Zagreba.- U Klanjec često dolazim na vikend. Volim ovo tiho mjesto, njegove ljude, prijateljujem s obitelji Žarka Broza. Ovdje na sajmu uvijek kupim neku sitnicu i popričam s ljudima. U biti, ovdje se zabavljam- kaže gospođa Zlata. Mira Vranković iz Pristave na prošlom je sajmu kupila lijepe ‘kaubojke’, koje je

danas obula i ‘prošetala’ ih, tražeći i prikladnu bluzu uz njih. Ali...- One ljepše bluze su preskupe za moj radnički džep, tako da neću ništa kupitipriznaje Mira. A njen suseljan Josip Petrinec došao je na sajam da po nalogu žene izvidi ima li kakva dobra trenirka i koliko košta za njihovu 10-godišnju kćer Mateju. Dok smo s Josipom razgledali jednu lijepu trenirku, s južnog dijela sajma čula se galama, ili bolje rečeno, svađa. Požurili smo na lice mjesta i zabilježili tragikomičnu scenu. Oko Atifa Huskića (65) i njegove žene Rašide, proizvođača i trgovaca suvenira, Zagrepčana porijeklom iz BiH, okupili su se kolege i kolegice sa sajma. Atif je bio najglasniji. Govorio im je u šali: «Prije ste svi bili zaposleni i primali plaće, a mi Cigani smo trgovali i dobro živjeli. Sada trguju po sajmovima i inženjeri i profesorice i umjetnici jer ne mogu naći posao u struci. Savjetujem: Ljudi moji, idite raditi ono za što ste se školovali, a nas Cigane pustite da trgujemo jer nam je to u krvi...» Bio je to savršen kraj ove tužne priče o sve slabijem poslovanju naših sajmena. Barem smo otišli sa smiješkom na licu. Jer ako se itko može suprostaviti Kinezima, onda su to svakako naši ‘Cigani’...

agorska demokratska stranka skupom u Bedekovčini proslavila je osmu obljetnicu osnivanja. Na Bedekovčanskim jezerima okupili su se članovi stranke, simpatizeri i gosti. Kako je prigoda bila svečarska protokol i govori nisu dugo trajali. Dopredsjednik stranke Petar Štefanec govorio je o zanimljivoj situaciji ZDS-a i prezentirao osam uspješnica ove stranke. Predstavio je i novi pravac ZDS-a u osam brzina (izrađen kvalitetan program stranke, održavanje skupova po ograncima, oblikovanje stranačkih lista, priprema programa u lokalnim zajednicama, pripremljena brošura o stranci, obilazak članova i simpatizera, veliki skupovi na razini stranke i pobjeda na predstojećim izborima). Skup su pozdravili i gosti Željko Kolar iz SDP-a, Tomislav Basa iz HSLS-a i dožupan Đovani Broz. Nazočnima se obratio i predsjednik stranke dr. Stanko Belina. Kazao je kako su se znali prilagoditi promjenama i kako će se i dalje suprotstavljati politici sile i centralizacije, pogotovo onima kojima su ljudi ispred politike, a pokazali su da im je politika ispred svega jer

žele sagraditi u Zagorju Centar za tražitelje azila protiv volje ljudi, odluka lokalne samouprave i Županijske skupštine. Dodao je kako su im neki predviđali raspad, ali su sposobni osvojiti vlast na predstojećim izborima. Nakon toga uslijedila je zabava uz cabaret Adama Končića te glazbu. U razgovoru za naš list dr. Belina rekao je da nakon osnivanja ZDS-a ništa nije bilo isto. - Zadaća je regionalne stranke da štiti interese svoje regije. Koliko smo uspjeli teško je procijeniti, ali moram podsjetiti da smo na lokalnim izborima dobivali od 8,6% do 12%. Smatram da smo učinili puno više nego smo dobili povjerenja građana - kazao nam je dr. Belina. Naveo nam je i neke uspjehe svoje stranke, kao što je inicijativa da Zagorje uđe u Skupštinu europskih regija u vrijeme vladavine HDZ-a. U to vrijeme, kaže dr. Belina, u ZDSu su razvili i koncept malih poduzetničkih zona u Zaboku, koja je postala koncept razvoja ne samo Krapinskozagorske županije već i cijele Hrvatske i to je uspjeh jedne regionalne političke stranke. Danas ZDS ima oko 3000 članova i organizacije u skoro svim jedinicama lokalne samouprave.

YK ŽENSKO PISMO

Srebrna prašina Postojiš li, jesi li stvaran ili san koji sam sanjala sve minule godine. Ti si plod moje mašte koja te stvorila da budeš uz mene kad je sve dobro, kad je teško, nađeš vremena za tužne dane života mog, da me utješiš, saslušaš, razumiješ. Da, ti si plod moje mašte gdje je sve moguće, gdje je sve lijepo, najljepše. Nasmijavao bi me kad bi plakala, odveo me na ples kad nisam mogla ni hodati, donosio mi buket ruža za rođendan. Pokazivao mi kapljice rose, a ja sam vidjela dijamante. Darivao mi poljsko cvijeće, a ja bi vidjela orhideje. Budio u meni nadu kad bi tugovala, uvijek tu uz mene. Tražiš način da manje trpim, pun si lijepih riječi i moj si, samo moja ljubav. Kad me život vrati u danas, mašta postaje stvarnost, vidim da sam sama, ti si negdje daleko, ljut i samo ljut. Moji dijamanti suze su, moje orhideje uvrede su, moja nada, birane riječi su da te ne povrijedim. Tako ti ja dragi moj posjedujem mlin bez kamena, bez mlinara, bez brašna, posjedujem jedino srebrnu prašinu maštanja.

DUBRAVA ZABOČKA

Kada nogostup do Zabočke Dubrave Naši čitatelji iz Dubrave Zabočke pitaju kada će se izgraditi nogostup od nogometnog igrališta Rudara do bolnice Bračak, posebno je kažu problem starijima doći do bolnice, čije usluge često koriste. Pitanje smo proslijedili gradonačelniku Zaboka Ivanu Hanžeku. - Pitanje ovog nogostupa biti će riješeno u sklopu projekta okoliša nove bolnice. Tim će projektom biti riješeno pitanje pristupne ceste, parkirališta i skretanja do bolnice, pa tako i nogostupa od igrališta Rudara do sadašnjeg ulaza u bolnicu. U sklopu tog projekta riješiti će se kanalska mreža, signalizacija, a dio ceste će biti rekonstruiran, posebice ‘hupser’ na koji se nailazi iz pravca Zaboka. Očekujemo da će ova pitanja biti riješena idućeg proljeća. Trenutno je završen natječaj za nogostup kroz Hum do Bračaka i biti će izabran izvođač radova – rekao nam je gradonačelnik Hanžek. Dodao je i to da treba biti strpljiv, iako bi i u gradskoj upravi željeli da se krene s realizacijom ovih projekata, jer će na taj način biti kvalitetno riješena pitanja prometa i transporta na tom dijelu. (S. Fuštin)

Brozova kuća - ponos Klanjčana Ivo Šućur KLANJEC

zaštićenoj staroj gradskoj jezgri Klanjca, na Trgu «Antuna Mihanovića» posebno se ističe ljepotom obnovljena Brozova zgrada, u kojoj domuju Gradska knjižnica «Antun Mihanović» i klanječka Porezna uprava. Ovo vrijedno zdanje je upisano u zemljišne knjige još davne 1860., a vlasnik je bila trgovačka obitelj Broz. Nakon II svjetskog rata, zgrada je nacionalizirana. Uz trgovinu u prizemlju je bio i klanječki kotarski sud sa zatvorom. Zgradu, slabo uzdržavanu, nagrizao je i zub vremena, pa je izgledala jadno. Tek 2000. godine, sredstvima grada i ministarstava za financije i kulturu u visini 10,000.000 kuna, pristupilo se njenoj obnovi, da bi dvije godine kasnije bila izručena namjeni. Prilikom restauracije, na pročelju zgrade otkrivena je slika svetoga Florijana, zaštitnika od požara i grada Klanj-

POLICIJSKI TJEDAN

ječ, već i predavanja, dječje igraonice i radionice i slično. Kulturni život grada ima svoje žarište upravo u knjižnici. Naše poslanstvo nije vezano samo na grad Klanjec, već opslužujemo čitatelje iz Kumrovca, Tuhlja, Zagorskih Sela, Kraljevca na Sutli, pa čak i iz Desinića i Zagreba- kaže ravnateljica Marina Kolar. Knjižnica prikuplja i zaštićenu knjižnu građu.

Trenutno čuva 300 svezaka, među kojima i najvredniji svezak iz 18.stoljeća – filozofsko djelo Mosesa Mendelhsona, djede poznatoga kompozitora Feliksa Mendelhsona. -Knjižničarsko poslovanje je posve kompjutorizirano, a na dječjem odjelu imamo i računalnu radionicu. Knjižnica ima trenutno 500 članova- istakla je Marina Kolar.

djelovali u prometnim nezgodama tek kod jednog je utvrđen alkohol u krvi. Policijska se uprava susrela i s 18 kaznenih djela. Najda je usprkos lošim vremen- više je bilo krađa, pet, dok skim uvjetima, snijegu i ledu, su zabilježene po dvije teške zabilježeno 15 prometnih ne- krađe, oštećenja ili uništenja zgoda, ali samo s jednom la- tuđe stvari i teške tjelesne kše povrijeđenom osobom, ozljede. U policijskim dosjeidok se u 14 slučajeva radilo ma zabilježena je i po jedna tek o pričinjenoj materijalnoj otmica, zlouporaba opojnih šteti. Od vozača koji su su- droga, razbojništvo, bludne

radnje, zlouporaba položaja i ovlasti, krivotvorenje novca i prijevara u gospodarskom poslovanju. Šest je puta policija morala intervenirati zbor narušavanja javnog reda i mira, a deset puta zbor obiteljskog nasilja. Nasreću proteklog tjedan nije zabilježen niti jedan smrtni slučaj, kao niti samoubojstvo.

ca, a na stropu knjižnice i zidna slika. Na blagdan sv Florijana,4.svibnja ,slavi se i dan grada Klanjca. -Naša knjižnica, koja nastavlja dugu tradiciju prve klanječke čitaonice, utemeljene 1886. godine, raspolaže sa 18.000 knjižnih svezaka za djecu, mladež i odrasle. Ujedno organiziramo razne kulturne aktivnosti, ne samo vezane na pisanu ri-

Snijeg, a malo nezgoda Sebastijan Fuštin ZABOK

rotekli tjedan u Policijskoj upravi Krapinskozagorskoj bio je dosta miran. Zanimljivo je primijetiti

zagorskilist

DA DIVLJAČ NE BUDE GLADNA Denis Vincek PREGRADA

lanovi Lovačkog društva «Kuna» iz Pregrade ovih dana vrlo intenzivno skrbe o divljači u svojemu lovištu. Debeli snježni pokrivač i temperature koje se spuštaju i ispod -15 °C dovode do pomanjkanja hrane za šumske stanovnike. Do preostale hrane teško je doći zbog snijega. Veljača se naziva mjesecom gladi za divljač pa je zato to vrijeme prihranjivanja. Hrane treba biti dovoljno u hranilištima. Razgrtanjem snijega može se osigurati pristup, ali se hrana u manjim količinama postavlja i izvan hranilišta. – Hranilišta treba redovito obilaziti te vidjeti ima li hrane dovoljnokaže Milan Storjak iz Pregrade. Ljubav prema životinjama naslijedio je od svojega oca koji bio

lovac 35 godina. Hranilište, o kojemu Milan brine, sam je napravio prije desetak godina, a svake ga godine održava. Nalazi se u Pregrada Vrhima, u Gori. Tijekom čitave zime puni ga i čisti. Inače, hranilišta su obično na takvu otvorenu prostoru kojemu divljač može prići i pobjeći u slučaju napada lisice. Prostora mora biti dovoljno da ptice mogu uzletjeti, a da se ne sapleću u grmlje. To isto radi više od 30ak pregradskih lovaca, koji skrbe o zdravlju divljači. Svaki je napravio ono hranilište o kojemu se brine. Milan tako dvaput na tjedan u «svoje» hranilište donosi kukuruz, a jedanput na mjesec stavlja sol što je važno za srneću divljač. U ekstremno ledenim uvjetima trga grančice imele i skida bršljan sa stabala, a donese i sijeno. Kukuruz je za ze-

Milanova obveza i zadovoljstvo

čeve i fazane. Hoće ponekad i srne zrnatu hranu. Do hranilišta je preporučljivo ići sam. Nakon što očisti stare klipove i napuni hranilište, Milan tiho napušta mjesto. Ne smije se stvarati buka. Razumije sve tragove i osjeća kao da je u zoološkom vrtu. Glavna stvar u hobiju za lovca mora biti prehrana i očuvanje vrste, a tek onda lov. – Za brigu o životinjama dobiju se bodovi te se tako stječe pravo tijekom lo-

Obljetnica Seljačke bune Dunja Horvatin STUBIČKE TOPLICE

rema legendi, završnica bitke u velikoj Seljačkoj buni 1573. odvijala se u dolini između Kamenjaka i Kapelščaka. Na stablima u šumi Kamenjak vješani su uhvaćeni seljaci. Jedno od tih stabala koje je doživjelo naše dane je hrast – Galženjak, zaštićeni spomenik prirode. Inicijativom tajnika Turističkog Saveza Općine Donja Stubica, Božidara Jalžabetića, 1963. godine, uz Dane Gupčevih puntara održavane su razne manifestacije, priredbe, pohodi, druženja... Planinari PD Stubičan, Donja Stubica i PD “Runolist” iz Oroslavja organizirali su pohod “Stazama Gupčevih puntara” koji se tradicionalno BARJAKI ZNAD BREGOV Žarki ogenj na nebu. Ploviju lađe po nebeskom morju. Gledim te svoje brege: Niesu oni same zeleni, nakinđani su kak puca na zapisu, žoti od žmehke ilovače, sivi od megle, poškrapani z rosu. Barjak se puntarov jošče zdiže znad bregov

zagorskilist

održavao svake godine, prve subote u veljači, sve do početka rata. Markirana staza obuhvaćala je Kamenjak, te hrast Galženjak, a odredište je bilo u Gornjoj Stubici , kod Gupčeve lipe, kasnije kod spomenika Matiji Gupcu. Sudjelovali su i učenici osnovnih škola, a 1963. godine Pionirski odred OŠ Gornja Stubica, hrastu Galženjaku poklonio je Spomen ploču koja ga obilježava još danas. U OŠ Oroslavje ovih se dana, osim na satu povijesti, Gupčevog lika prisjećaju i mladi literati iz grupe učiteljice Vesne Kantoci:

vne sezone na određen odstrjel i dodjelu određene vrste plemenite divljači- pojašnjava Storjak. –O tome koliko životinje trebaju pomoć svjedoče i divlje patke u potrazi za hranom na Kosteljini kod škole.- kaže Milan. Snijeg je prava prilika za čitanje tragova što je korisno za lov, ali i za uzgoj te zaštitu divljači na 5774 hektara površine kojom gospodari «Kunininih» 70 članova već 60 godina.

POZNANOVEC

Pretukao suprugu

Na telefonsku dojavu iz poduzeća «Inkop» u Poznanovcu da je zaposlenica R. G. (1966.) stigla na posao s vidljivim ozljedama glave izašli su policijski službenici koju su utvrdili da je u utorak 8. veljače u noćnim satima između 00,30 i 1,00 sat u spavaćoj sobi obiteljske kuće došlo do verbalnog, a potom i fizičkog napada na ženu. Suprug je najprije verbalno, a potom i fizički napao R. G. koja je tom prilikom zadobila vidljive ozljede glave u vidu hematoma i oteklina na desnoj strani lica i oka. Nesretna žena upućena je u Opću bolnicu Zabok gdje je ustanovljeno kako ima frakturu lubanje i s ovom teškom ozljedom upućena je u bolnicu «Sestre milosrdnice» u Zagreb. Protiv supruga je podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Zaboku, zbog osnovane sumnje da je počinio kaznena djela «teška tjelesna ozljeda» i «nasilničko ponašanje u obitelji». (ZL) LUČELNICA TOMAŠEVEČKA

Samoubojstvo Samoubojstvo vješanjem u svojoj staji počinio je u utorak 8. veljače Alojzije K. iz Lučelnice Tomaševečke, rođen 1971. godine. (ZL)

BIROTEHNIKA

CENTAR ZA DOPISNO OBRAZOVANJE ZAGREB, GUNDULIĆEVA 24/III

UPISUJE U ŠKOLOVANJE, DOŠKOLOVANJE I PREKVALIFIKACIJU ODRASLIH ZA SLIJEDEĆE PROGRAME – ZANIMANJA: •EKONOMIST •KOMERCIJALIST •ADMINISTRATIVNI TAJNIK •UPRAVNI REFERENT •OPĆA GIMNAZIJA •PRODAVAČ •KUHAR •KONOBAR •HOTELIJER •HOTELIJERSKO – TURISTIČKI TEHNIČAR •OSNOVNO OBRAZOVANJE ODRASLIH OD V. – VIII. RAZREDA PLAĆANJE U OBROCIMA KNJIGE OSIGURANE ZA SVE PREDMETE UPISI TRAJU TIJEKOM CIJELE GODINE! UPISATI SE MOŽETE PREMA MJESTU STANOVANJA I TO: •KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA, PUČKO OTVORENO UČILIŠTE KRAPINA, TEL. 049/370 561 •ZAGREBAČKA I DRUGE ŽUPANIJE: BIROTEHNIKA, CENTAR ZA DOPISNO OBRAZOVANJE, ZAGREB, GUNDULIĆEVA 24/III, TEL. 01/48 555 25, 48 555 22, 48 182 67 50 GODINA ISKUSTVA GARANCIJA JE NAŠE KVALITETE DO\ITE I UVJERITE SE !

kak jogenj bleščeči, kak krv onih teri su ju zlievali za te brege. A vetri me pitaju za Gupca teri je hmiral za rodnu domaču grudu, teri je rastepel po briege svietli prah slobode. Štimam se pred svietem kaj sam baš s tie bregov, kaj razmem te barjake znad bregov, barjake puntarske, Gupčeve. Mateja Mirt VI. b

CMYK

panorama

Nakon imenovanja Valentina Pozaića pomoćnim biskupom zagrebačkim

ZAGORCI DOBILI JOŠ JEDNOG BISKUPA Željko Slunjski SELNICA

z kraja kojeg je pohodio početkom listopada 1998. godine, kada je u Mariji Bistrici kardinala Alojzija Stepinca proglasio blaženim, papa Ivan Pavao II. na Svijećnicu, 2. veljače, isusovca o. Valentina Pozaića imenovao je pomoćnim biskupom zagrebačkim. Bit će zaređen na blagdan Sv. Josipa, 19. ožujka, u zagrebačkoj katedrali. Vijest je s posebnim veseljem primljena u biskupovoj župi u Mariji Bistrici, u čijoj je crkvi 1973. služio mladu misu. Na petnaest minuta oglasila su se bistrička zvona. U Selnici, koju je crkveni velikodostojnik napustio kao dječak i kamo se vraća kad mu to vrijeme i obveze omoguće, također veselje, kao i diljem Krapinsko-zagorske županije. U pitanju je i ponos, jer Hrvatsko zagorje dalo je Hrvatskoj katoličkoj crkvi dva aktivna biskupa, mons. Marka Culeja, biskupa varaždinskog i mons. Valentina Pozaića, novog pomoćnog biskupa Zagrebačke biskupije.

Ostala sam kak figura

Bistrička medičarska doajenka, gospođa Vera Hubicki, dr. Valentina Pozaića poznaje desetak godina. Kako je predsjednica ogranka Pokreta prijate-

lja prirode «Lijepa naša», sa sadašnjim pomoćnim zagrebačkim biskupom upoznala se na Saboru «Lijepe naše» u Zagrebu, jer dr. Pozaiću ekologija je jedno od područja njegova znanstvenog zanimanja. -Čula sam prezime Pozaić, a spominati se, hvala Bogu, znam, pa sam mu prišla i upitala ga je li iz našega kraja, od Pozaića. Od tada smo, usuđujem se reći, prijatelji. Barem ga tako doživljavam. Uvijek kad dođe u Mariju Bistricu navrati, a kad je prije dvije godine bio u Washingtonu javio mi se razglednicom. Jedan drugi prijatelj poslao mi je poruku mobitelom kako se očekuje da će gospodin Pozaić biti imenovan biskupom i kad sam tu vijest čula na radiju, ostala sam kak figura. Neobično oduševljenje kad se čuje vijest o napredovanju nekoga tko vam je drag! Onda sam cijelo popodne gruntala i jedva čekam Josipovo, pripovijeda gospođa Hubicki. U subotu, rano popodne, dok je u bistričkome kraju sunce obasjavalo brege i bijela polja, krenuli smo prema Selnici, stazama biskupova djetinjstva. Iz Marije Bistrice uputiše nas prema Stubici, pa kad se na jednom raskrižju vidi reklamna tabla za Lojzekovu klet skrene se de-

sno. Činilo se kako nećemo daleko dospjeti.

Pozaići snijegom zameteni

-Tam gdje je biskup rođen ovom cestom ne bute došli. Morate se vrnuti v Zlatar Bistricu pa probati s one strane, savjetuje nas mlađa gospođa koja je o Selnici kao rodnome kraju novoga biskupa saznala iz medija. Poslušali smo savjet. Vratili smo se odakle smo i krenuli. Na jednom raskrižju, nedaleko žute table s natpisom Selnica, kod raspela, opet dilemaje li krenuti desno ili produljiti ravno. -Same desne, nije dalkekaže mladić koji je primijetio našu zbunjenost. Zaustavili smo se, primijetivši postarijeg gospodina s kapom na glavi kako prelazi cestu. Objasnili smo mu kojim smo poslom u ovome kraju: -Joj za Valeka pitate. On mi je od krsnoga kuma sin-razveseli se pitanju sedamdeset petogodišnji Rudolf Hanžek. Ispričao nam je kako su biskupov djed i baka davnih godina prošloga stoljeća odselili u Slavoniju, kod Kapele batinske, a na dijelu grunta ostao je živjeti biskupov otac Janko sa suprugom Agatom, Jagom kako su je ljudi zvali. Počivaju na groblju u Mariji Bistrici. Djece je bilo

Rodna kuća novog pomoćnog biskupa zagrebačkog u kojoj sada više nitko ne živi Rođen je 15. rujna 1945. u Selnici u brojnoj obitelji Janka i Agate rođene Salar. Nakon završene osnovne škole upisao se u sjemenišnu gimnaziju u Zagrebu. Po završetku drugoga razreda stupio je u Družbu Isusovu. Filozofsko-teološki studij pohađao je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 24. lipnja 1973. godine. Nakon ređenja nastavio je studij u Rimu na Papinskome sveučilištu Gregoriana, na kojemu je 1984. doktorirao. Od 1977. do 1979. bio je član uredništva Hrvatskoga programa Radio Vatikana. Vratio se u Zagreb predajući kao profesor moralne teologije na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove.Od 1990. do 1994. predavao je na Gregoriani. Profesor je kršćanske etike na FF Družbe Isusove. U znanstvenom se radu posebice ističe na području bioetike. Autor je brojnih knjiga, rasprava i članaka. Usavršavao se u Americi i Europi. Od 1990. član je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere. Duhovni je asistent Udruženja katoličkih liječnika. mnogo . Točnoga se broja ne može sjetiti . U r a zgovor se uključuje i Rudolfova supruga Dragica: -Taj kraj gde su Valekovi živeli zoveme Pozaići. Bilo je veliko siromaštvo i teško se živele. Otec kaj je prešel v Slavoniju ostavil im je del šume, dvo-

rišta, vinograda i jutro i pol oranice i na tem se živelo. Valek je bil povučen dečec, ali mu je škola jako dobro išla. I zimi i v leti bosonog se išlo v školu. Od roda, na žalost, više ovdje nema nikoga.O imenovanju Valentina Pozaića biskupom

Rudolf je čuo u radijskim vijestima: -Kak slabo čujem, nisam znal o čemu se radi. Pokle je bilo na televiziji, u dnevniku, pa mi je bilo jasno. Svakak da sam vesel i ponosan. Vidim ga kad v letu služi misu kod raspela v šumi, gde imam viken-

zagorskilist

YK dicu, pa se porazgovarame. Puno ljudi već ne pozna pa se spominamo ko je čiji, kak sme je…Zmislim mu se i mlade mise, našeg župnika Lovreka koji je puno pomogel. Kaj vam više morem reći?

»Špicname« Pokopan

S asfaltne ceste Hanžek je pokazao e brdo na kojemu je biskupova rodna kuća, ali se po snijegu gore ne može ni traktorom. -Njegov vam je sused bil Dragec Pozaić koji se odselil v Poznanovec. On je na svojemu gore v šumi napravil raspelo, kod kojeg se na misi skupe ljudi iz cijeloga kraja, čak i iz Mača dojdeju-kaže susretljivi Rudolf Hanžek. Iz Selnice pravac Poznanovec, u potragu za susjedom Dragecom. Putem pješaku ponudimo prijevoz do Zlatar Bistrice, ne sluteći kako je Josip Babić biskupov školski prijatelj: -I ja sam z brega, iz Selnice. Uvek smo ga zvali Valek, a «špicname» mu je bilo Pokopan. Mene pak zovu Loborec. Uvijek je bio jako dobar đak. Roditelji su mu se bavili poljoprivredom, s tim da je tata bil i rudar. Znam da je bilo puno djece, sve sami dečki i samo jedna sestra Jagica. Igrali smo se kao djeca, penjali po jabukama i kruškama, gađali kamenjem. Kad sam ga spazil na televiziji, zval sam ženu da vidi Valeka. Poslije sam ga u jednoj emisiji slušao kako govori. Jako sam se razveselil i štel bi se stati s njim da mu čestitam. Fala Bogu da na takvom položaju imamo našeg dobrog i pametnog čoveka.

Raspelo u šumi

I sada pravac Poznanovec. Dragutin Pozaić živi u obiteljskoj kući, prvoj s lijeva kad se prijeđe pruga kod željezničke stanice. Kao veterinarski bolničar radi u veterinarskoj stanici Zabok, ambulanta u Sv. Križu Začretju.

Strminama i usjecima od traktorskih kotača svojim nas je automobilom dovezao do klijeti. Nasuprot klijeti, u šumi, pedeset trogodišnji Dragec je prije tri godine, u kolovozu, podignuo raspelo. Uz pomoć prijatelja, dakako. Najteže mu je bilo nabaviti kip Isusa. Snašli su se pajdaši zaposleni u zlatarbistričkom Werner metalu: -Ovaj se predio zove Gornja Vrha. Kad je raspelo bilo gotovo pozvao sam župnika Lovreka i Valeka da ga blagoslove. Na godišnjicu blagoslova ovdje se služi sveta misa. Okupi se više od stotinjak vjernika iz cijeloga kraja. Produljili smo prema Selnici i parkirali pred Hanžekovom kućom, pa se preko njegova dvorišta pješke uputili prema brijegu na kojem je zaseok Pozaići, u kojem živi još samo jedan stariji bračni par Miketići. Ambijent je idiličan, jednako lijep ljeti, kao i zimi. Stara hižica s kućnim brojem 191, nigdje nikoga, savršena tišina- to je rodna kuća prof. dr.Valentina Pozaića. Nižu se Dragecova sjećanja i uspomene na zajedničko djetinjstvo: -Valek je četiri razreda škole išel u Selnicu, poslije u Bedekovčinu, a ja u Zlatar Bistricu. Do škole u Selnici je bilo oko četiri kilometra pješačenja. Tih nas je godina osam iz Pozaića išlo u školu u Selnicu. Valek je uvijek imao duha. Kad je s bratom išao u školu u Bedekovčinu, brat se uvijek teško budio i ustajao iz kreveta. Valek, bojeći se da ne zakasne, katkad bi ga malo polijao hladnom vodom. Zimi smo se sanjkali na vreći i starom koritu, a i neke sanjke smo znali napraviti «pod ručni rad». I Dragec se ne sjeća točno koliko su biskupovi roditelji imali djece. Čini mu se jedanaest, od kojih neka nisu živa. -Bio sam presretan kad

sam čuo vijest na televiziji, ali mi u prvome trenutku nije sve bilo sasvim jasno, pa sam nazvao svojega ujaka Lojza u Zagreb, koji s Valekom prijateljuje i posjećuju se. Svog negdašnjeg susjeda s brega , posjetio sam sa suprugom u Zagrebu prije Božića. Darovao nam je knjige i male jaslice. Za sve nas on je uvijek bio i ostao samo Valek kakvog ga znamo iz djetinjstva. Iz siromašne je i poštene obitelji i u svome je zvanju došao do najvišeg mogućeg vrha, a da se prema nama, koje godinama poznaje, nimalo nije promijenio.

ZLATNI PIR Mira i Ivan Mačković i njihovih pola stoljeća ljubavi

Veselje mons. Cindorija

Dugogodišnji bistrički župnik, sada kanonik zagrebački, mons. Lovro Cindori, ganut je događajem. S razlogom: -Već se izvjesno vrijeme govorilo o imenovanju pomoćnog biskupa zagrebačkog i spominjala su se razna imena. O dr. Pozaiću bilo je nekih malih naznaka kako će to biti netko od svećenika redovnika. Kad sam 2. veljače bio pozvan u Nadbiskupski dvor, nisam naslućivao o čemu se radi. Bio je pozvan i bistrički župnik, prečasni Zlatko Koren. Za mene je vijest o imenovanju prof.dr. Valentina Pozaića biskupom bio događaj koji me duhovno potresao, kao čovjeka koji sam ga pratio kroz život, školovanje , do svećeničkoga ređenja i pripremao mu mladu misu kao mojem prvom mladomisniku u župnoj zajednici. Za mene je to bilo obilje duhovne svećeničke radosti, zahvale Bogu i Majci Božjoj. Zato čestitam prof. dr. Pozaiću na imenovanju kojim ga je papa Ivan Pavao II. uvrstio u red biskupstva, čestitam župi Mariji Bistrici na prvome biskupu u povijesti, župljanima i selu Selnici iz kojega potječe, te obitelji.

Fatalan susret na lupitvi Danijela Čiček JERTOVEC

a ljubav može trajati i dugih pedeset godina, minulog su nam vikenda potvrdili Ivan i Mira Mačković, koji su u velikom krugu obitelji, prijatelja i znanaca proslavili svoj zlatni pir. Okrugla brojka okupila je u konjščinskom restoranu veliki broj uzvanika koji su se sa slavljenicima prisjetili protekle polovice stoljeća. - Upoznali smo se prije pedeset godina na lupitvi, koje su nekad bile česte i gdje su se mladi mogli družiti i odabrati svoj par. Odmah smo se svidjeli jedan drugome i za mjesec dana već smo spremali svadbu. Nije to bilo k’o danas, kad mladi hodaju godinama- saznali smo od 78-godišnjeg Ivana kojemu ova godina protječe u znaku jubileja. Na-

ime, Ivan je prije 55 godina u Jertovcu osnovao Vatrogasno društvo, čiji je bio i predsjednik, a ove godine se navršava i 49 godina kako je položio lovački ispit. Lovom se bavi i danas i nada se da će ta ljubav trajati još godinama. Ipak, obljetnica koju je proslavio sa ženom, ipak je ona najdraža, kaže i sa smiješkom prima brojne čestitke i poklone uzvanika. Feštu su pripremile Mirine i Ivanove tri kćerke, Ivanka, Barica i Lidija, a tu je i petero unučadi.

Žena je radila više…

- Puno smo radili cijeli život. Žena malo više, ja malo manje. Ona je ipak nosila najveći dio tereta- priznaje sa smiješkom Ivan koji je u mirovini od 1981. Radio je kao strojar, dok je Mira bila domaćica i držala tri ugla u kući. Osim igre s unucima, još uvi-

jek obrađuju i vinograd, gdje uživaju na svježem zraku. Koja je tajna 50-godišnje ljubavi? – A kaj da vam velim. Uvijek smo se dobro slagali. Važno je međusobno razumijevanje i ljubav. Meni je bilo lijepo u braku. Mogla sam otići kad sam htela i vratiti se kad sam htela. Moj suprug je uvijek bio pun razumijevanja- priča 70-godišnja Mira. – A to vam je važno u braku. Ako nema tolerancije i poštovanja, nema niti sloge niti ljubavi. I zato poručujemo svim mladima da se vole, poštuju i međusobno uvažavaju, jer će samo tako doživjeti ovo što smo i mi doživjeli - završavaju svoju životnu priču Mira i Ivan. Ostavljamo slavljenike u krugu najbližih i želimo im barem još toliko sretnih godina zajedno!

Obljetnica Ogranka Matice Hrvatske Zabok Sebastijan Fuštin ZABOK

Biskup Valentin Pozaić s kanonikom mons. Lovrom Cindorijem i prijateljem iz djetinjstva Dragutinom Pozaićem

zagorskilist

sklopu obilježavanja 14. obljetnice osnivanja Ogranka Matice Hrvatske Zabok, članovi ogranka organiziraju predstavljanje knjige akademika Dubravka Jelčića “100 krvavih godina - Hrvatska u XX. stoljeću”. Riječ je o djelu u kojem se autor bavi pitanjima zašto je Hrvatska uskraćena za mnoge istine i mnoge dokaze, zašto Hrvati za svoju sudbinu uglavnom okrivljuju druge, zašto se o tome šuti i danas u samostal-

noj Hrvatskoj te o događajima skrivanima od hrvatske javnosti (Velikosrpske konstrukcije, Bleiburg, Križni put, Goli otok). Prvi put u Hrvatskoj akademik Jelčić piše o ovim pitanjima otvoreno i dokumentirano. O knjizi će govoriti sam autor, predsjednik Matice Hrvatske Igor Zidić te izdavač Josip Pavičić. O proteklih 14 godina zabočkog ogranka Matice Hrvatske izvijestit će njegov predsjednik Stjepan Bučar. Predstavljanje knjige održat će se u utorak, 15. veljače s početkom u 19 sati u Vatrogasnom domu u Zaboku.

rtv prilog T J E D N A

V I Z I T A

ZAGOREC NA PANTOVČAKU nirci, plesao, ležao bolestan u krevetu, prerušili su ga i u starca. Nadam se da mu je ovo odskočna daska i za druge TV projekte, recimo, idealno bi zamijenio Roberta Ferlina uz Ninu Badrić u “Studiu 10”.

LIJEPA NAŠA HRVATSKA Gromoglasno najavljivana još za prošli tjedan (31.1.) na Novoj TV “Lijepa Naša Hrvatska” razočarala je prvom emisijom, nije ni do gležnjeva, a kamoli do koljena “Zlikavcima”. Mada je to neravnopravna konkurencija, jer oni idu samo jednom NOVITETI NA MALOM EKRANU tjedno, dnevni ritam je puno teže za izdrKonačno je krenula serija “Duga mračna žati. Denisa Latina kao voditelja šaljivog noć” Antuna Vrdoljaka. U još 12 nastavaka, Dnevnika loše su skinuli, ne samo aninakon “Milijunaša” sigurno će biti jako gledamacijom, već i glasom. Fora sa nekoliko na. Subotom navečer RTL je počeo prikazimasleničkih mostova nije bila loša, te Vavati Playboyeve meke erotske filmove, repripiše: kulin dio vremenske prognoze gdje “Zozno u nedjelju. Od 11. veljače na HTV-u starta Darko Ciglenečki ran Molekula” govori da je preko Alpa i novi ciklus “Večernje škole”, humoristične (TV MANiac) Macelja - “magla svuda magla oko nas”, emisije Željka Pervana, pod nazivom “Povraostalo je većinom blijedo i dosadno. Bar tak upisanih”. U “Piramidi” se baš nije proslasu prvu epizodu mogli bolje pripremiti, hajde i drugi vic vio napornim i prastarim forama o Slovencima, vidjet Mesića (Stipe Ražnjića) nije bio loš, bar su spomenuti ćemo može li se vratiti na stare staze slave. Možemo Zagorci. Zagorec je u Zagrebu parkirao bicikl na Panli očekivati i Željka Malnara s OTV-a na nekoj televiziji s tovčaku, pa kad mu policajac kaže da ne može tu parjačim signalom? Nakon dvije ruske serije, njemačkih, kirati jer tu radi predsjednik Hrvatske, Zagorec mu veli: francuske odlične serije “Krim” (svojevrsne verzije “Nju“fala lepa policajac, odmah ga bum zaključal!” Da sve jorških plavaca”) koja je nažalost završila, petkom ide ovo ne bude prestrogo - crtić je ipak bolji i ima više poodlična nova francuska serija kojoj će se više razvesetencijala od “Hrvoja Poštenjaka” koji je na “Novoj TV” liti Primorci no kontinentalci - “Snaga valova”. Imamo i išao u istom terminu. talijansku humorističnu seriju “Voljeni doktor Martni” na RTL-u. Idemo u EU, punom parom, možda je i otvorenost TV stanica također uvjet pristupa u europsku obiSPROVODI U KRAPINSKIM TOPLICAMA telj. Očekuju li nas uskoro bugarske sapunice ili rumunjU “Globalnom sijelu” Hrvoje Bučar imao je zanimljivu ske humoristične serije? Prikazuju li oni ikad naše “Malo reportažu o Podravcu Miji Tkalčecu koji je i kad je bio misto”, “Prosjake i sinove” ili “Gruntovčane”? na liječenju u Krapinskim Toplicama - išao na sprovode, jer i u svom kraju, u nekoliko mjesta ide na sve sprovode, a čitanje osmrtnica mu je najveći hobi. Pomalo bizarno, no kad negdje ne dođe - već primjete i pitaju ga zašto nije bio! ADAM KONČIĆ U DOKUMENTARNOJ SERIJI “Čuda moderne medicine”, znanstveno obrazovna je emisija redatelja Željka Belića koja je nedavno završila, a Adam Končić dobro se snašao kao voditelj u emisiji o kriminalu, kriminalnom ponašanju, gdje su ga za potrebe snimanja emisije i zaskočili u mračnom hodniku! U zadnjem nastavku, o biološkom satu čovjeka - pokazao je svu moć glumačke transformacije, trčao je u tre-

07.45 07.50 08.00 08.05 08.35 09.05 10.30 10.35 11.50 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 15.05 15.15 11.19 15.20 16.10 17.40 18.15 19.15 19.20 19.30 20.05 21.05 22.05 22.10 22.24 22.25 01.00 02.00 03.34 03.35 03.55 05.25

TV raspored TV kalendar Vijesti Najbolji, dokumentarna serija Radoznali vrtlari, dokumentarna serija Villa Maria, serija repriza dvije tjedne epizode Promet danas Ciklus Columbo: Lijepa i opasna, američki film TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik TV kalendar Plodovi zemlje Split: More Nedjeljom u dva Vijesti Promet danas TV raspored Pjesme s potpisom Love Comes Softly, američki film Kad zvoni?, serija za mlade Piramida, zabavni program LOTO 6/45 Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Tko želi biti milijunaš?, kviz Duga mračna noć, dramska serija Burzovno izvješće Dnevnik TV raspored Evergreen: West Side Story, američki film Nedjeljom u dva Balzac, mini-serija TV raspored Simpsoni 12., humoristična serija Love Comes Softly, američki film Pjesme s potpisom

HTV 2 07.45 Hoodlum & Son, britanski film za djecu i mlade 09.20 Bormio: Kup nacija - super G, prijenos 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta 11.00 Samobor: Sveta misa, prijenos 12.05 Videokiosk 12.50 Bormio: Kup nacija - slalom, prijenos 14.05 Mir i dobro 14.35 Umorstva u Midsomeru 6., mini-serija 16.15 National Geographic: Otrov 17.10 Balzac, mini-serija 18.45 Opera Box 19.15 Slobodna zona, dok. film 19.30 Glazbena TV 20.00 Pet plus - sportski program 21.20 Vijesti na Drugom 21.30 Pet plus - sportski program 23.45 Promet danas 23.50 Simpsoni 12., humoristična serija 00.10 Zvjezdane staze: Voyager 5., serija 01.40 Pregled programa za ponedjeljak

NOVA TV 06.40 07.00 09.25 09.55 10.45 11.35 13.10 13.40 14.10 15.00 15.50 16.15 16.20 18.00 19.00 19.30 19.35 20.00 20.45 21.45 23.25 23.55 00.00

TV prodaja NOVA KIDS TV Školska rukometna liga Buffy – ubojica vampira, serija Angel, serija Hrvatski Idol, zabavna emisija Automotiv, auto-moto magazin Tajne veze, dokumentarna serija U sedmom nebu, serija Pet minuta slave, zabavna emisija Sve je relativno, serija Vijesti Zbog jedne Francuskinje, igrani film Jamiejeva kuhinja, show 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, ctana serija Zona smrti, serija Red Carpet, zabavna emisija Crossroads, igrani film Tajne veze, dokumentarna serija Vrijeme sutra Laku noć, Hrvatska, crtana serija

HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.12 09.15 10.00 10.05 10.55 11.25 11.55 12.00 12.15 12.16 12.17 12.30 13.20 13.55 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.00 20.05 21.10 22.05 22.35 22.36 22.40 23.35 23.50 01.20 02.55 03.05 03.55 04.25 04.55 05.30

Nedjelja, 13. veljača 2005 HTV 1

Četvrtak, 10. veljača 2005

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas TV raspored Lugarnica 9., serija Vijesti Putovanje oko svijeta Radoznali vrtlari, dokumentarna serija Najbolji, dokumentarna serija Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Panorama Europe - pitanje TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show TV raspored Vijesti Par-nepar, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Panorama Europe - odgovor Tko želi biti milijunaš?, kviz Brisani prostor Pola ure kulture Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Četvrta zapovijed: Poštuj oca svoga, mini-serija (12) Sade, francuski film (12) Slobodna zona, kratki dokumentarni film Brisani prostor Pola ure kulture Poslovni klub Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 ------10.30 13.30 14.00 17.00 17.10 17.25 18.20 18.45 19.15 19.30 20.00 20.05 20.35 21.25 21.55 22.05 22.10 23.05 01.10 01.55 02.25 02.50

TV kalendar Program za djecu i mlađe: Sjednica Hrvatskog sabora Bram and Alice, serija Res publica: Meta, emisija za branitelje Slobodna zona, dokumentarni film Vijesti za gluhe Putovanje oko svijeta Županijska panorama Poslovni klub Europa i mi Glazbena TV Večeras... Kome zvoni Dora Zapadno krilo 5., serija U uredu 1., humoristična serija Vijesti na Drugom Promet danas Oz 1., serija Poruka u boci, američki film Par-nepar, serija U uredu 1., humoristična serija Bram and Alice, serija Zapadno krilo 5., serija

NOVA TV 07.00 09.55 10.40 11.10 12.00 13.00 13.55 14.20 14.45 15.10 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 22.40 23.10

NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija U sridu – talk show Malcolm u sredini, serija Lude 70-e, serija Futurama, serija Dosje: Krokodil, dok. serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć Hrvatska, crtana serija Drugo lice – Petar Vlahov show Nalog za smrt, igrani film Mr. Bean, serija Košarka Euroliga: Prokom Trefl-Cibona VIP, snimka 01.00 Vrijeme sutra

RTL 06.35 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.20 Anastasia, sapunica (R) 08.05 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.0 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.25 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.50 Roseanne, humoristična serija (R) 10.15 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.40 Dadilja, humoristična serija (R) 11.10 Sanja, talk show (R) 12.05 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.30 Anastasia, sapunica 13.20 Osveta ljubavi, telenovela 14.10 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.00 Exkluziv, magazin (R) 15.20 Simpsoni, humoristična serija 15.45 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.10 Roseanne, humoristična serija 16.35 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Donorska kartica spasila mi je život, talk show 18.25 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Mijenjam ženu hrvatska verzija, dokumentarna sapunica 21.05 Treće čudo, igrani film, drama 23.15 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija 00.10 Vijesti, informativna emisija 00.25 Robert Knjaz Mjenjačnica, zabavna emisija (R) 01.15 Nestali, kriminalistička serija (R) 02.00 Tragovi zločina, kriminalistička serija (R) 02.45 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R) 03.35 Exploziv, magazin (R)

Ponedjeljak, 14. veljača 2005 RTL 06.35 Astro Boy, crtana serija 07.00 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.25 Ed, Edd i Eddy, crtana serija 07.45 Johnny Bravo, crtana serija 08.10 Beyblade, crtana serija 09.20 Opasne čini, igrani film, triler 10.55 Kleopatra, povijesna mini serija, drugi dio 12.30 Titanic, igrani film, drama (R) 15.55 Robert Knjaz - Mjenjačnica, zabavna emisija (R) 16.50 Mijenjam ženu hrvatska verzija, dokumentarna sapunica (R) 17.40 Salto, zabavna emisija 18.15 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv vikend, magazin 20.15 Novi forenzičari, dokumentarnokriminalistička serija 21.15 Dvostruka misija, kriminalistička serija 22.50 FBI: Istraga, dokumentarnokriminalistička serija Izmučena tijela mladih žena otkrivena su uz šumovita rubna područja Aljaske kada su počela izranjati iz plitkih grobova. Serijski ubojica mučio je svoje žrtve, poput životinja divljački ih lovio i likvidirao na kraju nemilosrdne potjere. Ali potraga za poremećenim umom započinje 3000 milja od mjesta zločina gdje su FBI profesionalci locirali ubojicu... 23.45 Autopsija, dokumentarnokriminalistička serija 00.45 Topla kiša Teksasa, igrani film, erotski (R) 02.15 Exploziv vikend, magazin (R)

HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.12 09.15 10.00 10.10 11.05 11.50 11.55 12.00 12.15 12.16 12.30 13.20 13.55 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.00 20.10 21.50 22.35 22.36 22.40 23.35 23.50 ------01.05 02.35 04.05 04.55

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas TV raspored Lugarnica 9., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Tajanstveni Island Oprah Show (630) TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik Panorama Europe - pitanje TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show TV raspored Vijesti Par-nepar, serija Slobodna zona, dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo sa stilom Vijesti Život uživo tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Panorama Europe - odgovor Latinica: Porijeklo imovine Škrinja: Ruža Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Dobro ugođena večer: Praznik u Rimu NOĆNI PROGRAM: Duboko u šumi, francuski film (12) Latinica: Porijeklo imovine Shpitza, zabavna emisija Maja, talk-show

HTV 2 07.50 ------11.10 11.40 12.00 12.45 14.00 15.00 16.20 16.35 17.25 17.30 18.15 18.20 18.45 19.30 20.00 20.05 20.40 21.25 21.40 22.30 22.35 23.30 01.30 02.15 02.40

TV kalendar Program za djecu i mlade: Glazbena TV Slobodna zona, dok. film Zvjezdane staze: Voyager 5., serija Piramida, zabavni program Res publica, religijski program Lijepa i opasna, američki film Vijesti za gluhe Pleme 5., serija Panorama Europe - pitanje CIA 2., serija Panorama Europe - pitanje Županijska panorama Internacional, magazin Bram i Alice, humoristična serija Večeras... Kome zvoni Dora? Bez traga, serija (12) Vijesti na Drugom Shpitza, zabavna emisija Promet danas Oz 1., serija Orkanski visovi, američki film Par-nepar, serija Bram i Alice, humoristična serija Bez traga, serija (12)

NOVA TV 07.00 09.55 10.40 11.10 12.00 13.00 13.55 14.20 14.45 15.10 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 23.20 01.05 01.15

NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija Red Carpet, zabavna emisija Malcolm u sredini, serija Lude 70-e, serija Sve je relativno, serija Um oženjenog muškarca, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Jedan na jedan – talk show Alke Vuice Legenda o jeseni, igrani film Svi kažu volim te, igrani film Laku noć, Hrvatska, crtana serija Vrijeme sutra

RTL 06.30 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.10 Anastasia, sapunica (R) 07.55 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 08.50 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.15 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.40 Roseanne, humoristična serija (R) 10.05 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.35 Dadilja, humoristična serija (R) 11.00 Sanja, talk show (R) 11.55 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.25 Anastasia, sapunica 13.10 Osveta ljubavi, telenovela 13.55 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 14.50 Exploziv, magazin (R) 15.25 Simpsoni, humoristična serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.10 Roseanne, humoristična serija 16.35 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Tko danas slavi, trgovci ili zaljubljeni?, talk show 18.25 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Srcolovka, zabavna emisija 21.15 Srcolovka Valentinovo Party Live 21.55 Valentinovo, igrani film, horor 23.35 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija 00.30 Vijesti, informativna emisija 00.45 Dvostruka misija, kriminalistička serija (R) 02.15 FBI: Istraga, dokumentarnokriminalistička serija (R) 03.00 Novi forenzičari, dokumentarnokriminalistička serija (R)

zagorskilist

YK Petak, 11. veljača 2005 HTV 1 06.20 06.30 09.10 09.15 10.00 10.10 11.05 11.20 11.55 12.00 12.15 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.10 17.20 18.00 18.05 18.40 19.25 19.30 20.10 22.20 22.25 22.35 22.40 00.10 00.35 00.45

01.0 01.25 01.55 02.20 03.05 03.50 04.40 04.55 05.45 06.25 07.00

TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas Lugarnica 9., serija Vijesti Indonezija skupina 13000 otoka Slobodna zona, dokumentarni film Kruške i jabuke - kuharski show Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Par-nepar, serija Slobodna zona, dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Savršeni svijet Villa Maria, serija Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Zapravo ljubav, film Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Umorstva u Midsomeru 6., mini-serija Whoopi, humoristična serija Zlikavci, zabavni program 8 jednostavnih pravila za dečke moje kćeri tinejdžerice humoristična serija Svijet prema Jimu, serija U uredu 1., serija Bram and Alice, serija Par-nepar, serija Alias 2., serija Snaga valova, serija Slobodna zona, dokumentarni film Indonezija skupina 13000 otoka Ljubo Stipišić Delmata, dokumentarna emisija Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.50 TV kalendar ------- Program za djecu i mladež: 13.30 Bram and Alice, humoristična serija ------- BORMIO - SP U SKIJANJU: 13.50 Emisija 14.20 Slalom (Ž), prijenos 1. vožnje 15.40 Emisija 15.50 Sjednica Hrvatskog sabora ------- BORMIO - SP U SKIJANJU: 17.00 Emisija 17.20 Slalom (Ž), prijenos 2. vožnje 18.15 Emisija 18.50 Ljubo Stipišić Delmata, dokumentarna emisija 19.30 Glazbena TV 20.00 Večeras... 20.05 Kome zvoni Dora 20.35 Snaga valova, serija 21.30 Alias 2., serija 22.15 Vijesti na Drugom 22.25 Promet danas 22.30 Metro pop 00.00 Zlikavci, zabavni program 00.10 Zona sumraka, serija 00.55 Šuma, mađarski film 02.25 Savršeni svijet

NOVA TV 07.00 09.55 10.40 11.10 12.00 13.00 13.55 14.20 14.45 15.10 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.55 20.00 21.00 22.45 23.30 00.20

NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija Drugo lice – Petar Vlahov show Malcolm u sredini, serija Lude 70-e, serija Mr. Bean, serija Um oženjenog muškarca, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Laku noć, Hrvatska, crtana serija Vrijeme Pet minuta slave Ledena staza, igrani film Zakon u New Yorku, serija V.I.P., serija Vrijeme sutra

Subota, 12. veljača 2005 RTL 06.35 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.20 Anastasia, sapunica (R) 08.05 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 09.00 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.25 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.50 Roseanne, humoristična serija (R) 10.15 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.40 Dadilja, humoristična serija (R) 11.10 Sanja, talk show (R) 12.05 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.30 Anastasia, sapunica 13.20 Osveta ljubavi, telenovela 14.10 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 15.00 Exkluziv, magazin (R) 15.20 Simpsoni, humoristična serija 15.45 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.10 Roseanne, humoristična serija 16.35 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Vjerujete li u ljubav na prvi pogled?, talk show 18.25 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Zvučni udar, igrani film, akcijski 21.55 Ludi grad, igrani film, drama 00.00 Vijesti, informativna emisija 00.10 Black River, igrani film, znanstveno-fantastični triler 01.35 Treće čudo, igrani film, drama (R) 03.40 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R)

Utorak, 15. veljača 2005 HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.12 09.15 10.00 10.10 11.05 11.55 12.00 12.15 12.16 12.17 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.50 17.55 18.40 19.25 19.30 20.00 20.10 20.45 21.40 22.10 22.11 22.15 23.10 23.25 00.25 02.05 02.35 03.25 04.10 04.55 05.30

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas TV raspored Lugarnica 9., serija Vijesti Putovanje oko svijeta: Jamajka, okus Afrike u Karipskom moru Oprah Show (631) Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Panorama Europe - pitanje TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Par-nepar, serija Slobodna zona, dok. film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Panorama Europe - odgovor Globalno sijelo 100% ja, zabavno-glazbena emisija Svete planine svijeta: Veliki potop, putopisna serija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Na rubu znanosti: Čovjek i NLO The Wolf of the Moon, kanadsko-novozelandski film Globalno sijelo 100% ja, zabavno-glazbena emisija Karte na stol, magazin iz kulture Oprah Show (630) Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

zagorskilist

HTV 2 07.50 TV kalendar ------- Program za djecu i mlade: 11.30 Šume i ljudi: Požari, dokumentarna serija 12.00 Zvjezdane staze: Voyager 5., serija 12.45 Otvoreno 13.35 Slobodna zona, dok. film 14.00 Res publica: Treća dob, emisija za umirovljenike 15.00 The Wolf of the Moon, kanadsko-novozelandski film 16.30 Vijesti za gluhe 16.40 Pleme 5., serija 17.30 CIA 2., serija 18.20 Županijska panorama 18.45 Karte na stol, magazin iz kulture 19.30 Bram i Alice, humoristična serija 20.00 Večeras... 20.05 Kome zvoni Dora? 20.40 Oteti, serija (12) 22.10 Vijesti na Drugom 22.20 Promet danas 22.25 Oz 1., serija 23.20 Zauvijek mlad, američki film 01.00 Par-nepar, serija 01.45 Bram i Alice, serija

NOVA TV 07.00 09.55 10.40 11.10 12.00 13.00 13.55 14.20 14.45 15.10 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.00 21.30 23.35 00.05 01.40

NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija Jedan na jedan, talk show Malcolm u sredini, serija Lude 70-e, serija Djevojke s Beverly Hillsa, serija Um oženjenog muškarca, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć, Hrvatska, crtana serija Naša mala klinika, serija Po ure torture, zabavna emisija Emma, igrani film Svi vole Raymonda, serija Ciklon, igrani film Laku noć, Hrvatska, crtana serija

HTV 1 07.45 07.50 08.00 08.05 08.20 10.30 10.40 10.45 11.15 11.55 12.00 12.15 12.20 13.05 15.15 15.20 15.50 16.50 17.00 17.05 17.50 18.40 19.25 19.30 20.05 21.35 23.05 23.10 ------23.25 01.10 ------02.40 03.25 03.55 04.40 05.05 05.20 06.45 07.00

TV raspored TV kalendar Vijesti Slobodna zona, kratki dokumentarni film Villa Maria, serija repriza tri tjedne epizode Vijesti Promet danas Kućni ljubimci Kruške i jabuke kuharski dvoboj Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Sedam žena, serija (12) Zapravo ljubav, britansko-američki film Vijesti Alpe-Dunav-Jadran Reporteri Vijesti Promet danas Inspektor Rex 6., serija Wildlife Specials: Slonovi - špijun u krdu TV Bingo Show Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Studio 10, show program Where the Money is?, američki film Burzovno izvješće Dnevnik Noćne ptice: Noć prije, američki film (18) Sjajni momci, američki film (12) NOĆNI PROGRAM: Newyorški plavci 10., serija (12) Bez oduševljenja, molim 2. humoristična serija Inspektor Rex 6., serija Simpsoni 12., humoristična serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Studio 10, show program Slobodna zona, kratki dokumentarni film Sedam žena, serija (12)

HTV 2 08.25 Vikendica ------- Bormio - Svjetsko prvenstvo u skijanju: 11.20 Parlaonica 12.15 Slobodna zona, dokum. film 12.50 Slalom (M), 2. vožnja 14.20 Korijeni - hrvatske manjine 14.50 Duhovni izazovi 15.05 Prizma - magazin 16.05 City Folk 16.40 Krugovi - sigurnost 17.00 Crno-bijelo u boji 17.30 Playtime - francuski film 19.30 Glazbena TV 20.00 Večeras... 20.05 Newyorški plavci 10., serija (12) 20.50 Bez oduševljenja, molim 2.humoristična serija 21.20 Vijesti na Drugom 21.30 Parni valjak, snimka koncerta 22.25 Simpsoni 12., serija 22.45 Promet danas 22.50 Sport danas 23.00 Pink Live in Concert 23.55 Reporteri 00.55 Slonovi - špijun u krdu 01.45 Superkrokodil - dok. serija

NOVA TV 07.00 NOVA KIDS TV 09.20 Dosje krokodil, dokumentarna serija 09.45 Smallvile, serija 10.35 Djevojke s Beverly Hillsa, serija 11.05 Futurama, serija 11.35 V.I.P., serija 12.25 Zakon u New Yorku, serija 13.15 Ski magazin 13.45 Goodyear liga – sažeci 14.15 VH 1 Put do slave: Britney Spears 15.05 Ledena staza, igrani film 16.50 Vijesti 16.55 Košarka: Goodyear liga: Zagreb-Reflex, prijenos 19.00 24 sata 19.50 Da pukneš od smijeha, zabavna emisija 20.00 Hrvatski Idol – prijenos 21.30 Doktor, igrani film 23.40 Firefly, serija 00.30 Opstanak, serija 01.20 Vrijeme sutra

RTL 07.40 Beyblade, crtana serija 08.50 Moja cura je zvijezda, humoristična serija 09.10 Rock Me Baby, humoristična serija 09.30 Lud za tobom, humoristična serija 09.55 Zabranjena ljubav, sapunica - maraton pet tjednih epizoda 12.15 Kleopatra, povijesna mini serija, prvi dio 13.50 Tarzan: Kralj New Yorka, kriminalistička serija 14.35 Cijena savjesti, dramska serija 15.20 Pravi poziv, akcijsko-fantastična serija 16.10 Zvučni udar, igrani film, akcijski (R) 17.50 Zvijezde Ekstra: Dobro je biti Ben Affleck i Leonardo Di Caprio, zabavna emisija Nitko ne može reći da on nije zaslužio uspjeh. No, hoće li se taj naočiti momak ikada oporaviti od zaruka s djevojkom iz susjedstva? Ne sumnjamo. Ben Affleck započeo je karijeru u “velikom” stilu, glumeći u teško dobavljivom filmu zanimljivog naslova “Ubio sam svoju suprugu lezbijku”. Ni kod kuće stvari nisu bile puno bolje – to jest, ne kod kuće, nego na kauču prijatelja, na kojem je ovaj uspješni glumac proveo godine. Ne smijemo zaboraviti ni reklame za “Burger King” te mnoge zaboravljene televizijske filmove. Sve je vodilo ka začaranom krugu neuspjeha. 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv vikend, magazin 20.15 Titanic, igrani film, drama 23.50 Topla kiša Teksasa, igrani film, erotski 01.20 Black River, znanstveno-fantastični triler (R) 02.45 Ludi grad, igrani film, drama (R)

Srijeda, 16. veljača 2005 RTL 06.30 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.15 Anastasia, sapunica (R) 08.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 08.50 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.20 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.45 Roseanne, humoristična serija (R) 10.10 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.35 Dadilja, humoristična serija (R) 11.00 Sanja, talk show (R) 11.55 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.25 Anastasia, sapunica 13.10 Osveta ljubavi, telenovela 14.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 14.50 Exploziv, magazin (R) 15.25 Simpsoni, humoristična serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.35 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Mama, lagao sam ti!, talk show 18.25 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica 21.05 Mrtva tišina, igrani film triler 22.45 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija 23.40 Vijesti, informativna emisija 23.55 Srcolovka, zabavna emisija (R) 00.45 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R) 01.35 Valentinovo, igrani film, horor (R) 03.15 Exploziv, magazin (R)

HTV 1 06.15 06.20 06.30 09.10 09.12 09.15 10.00 10.10 11.00 11.50 11.55 12.00 12.15 12.16 12.17 12.30 13.20 14.00 14.10 14.55 15.05 15.30 16.00 16.20 17.00 17.10 17.45 17.50 18.30 19.15 19.21 19.30 20.05 21.50 22.20 22.21 22.25 23.20 23.35 00.05 01.40 02.25 02.55 03.25 04.10 04.55 05.30

TV raspored TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Promet danas TV raspored Lugarnica 9., serija Vijesti Najekstremnije životinje: Snaga Govorimo o zdravlju TV raspored Burzovno izvješće Dnevnik Bioprognoza Panorama Europe - pitanje TV kalendar Sedam žena, serija (12) Maja, talk-show Vijesti Par-nepar, serija Slobodna zona, kratki dokumentarni film Batman, crtana serija Nora Fora, igra za mlade Hrvatska danas Život uživo - sa stilom Vijesti Život uživo - tema dana Promet danas Najslabija karika, kviz Villa Maria, serija LOTO 7/39 Večeras... Dnevnik Sport Vrijeme Uljezi, američkošpanjolsko-francuski film Buky i Franky, dokumentarna emisija Bioprognoza Burzovno izvješće Otvoreno Dnevnik Direkt Meta, francusko-španjolski film (12) Najekstremnije životinje: Snaga Buky i Franky, dokumentarna emisija Direkt Znanstvena petica Oprah Show (631) Maja, talk-show Sedam žena, serija (12)

HTV 2 07.45 07.50 ------13.45 14.00 14.45 15.00 16.30 16.40 17.29 17.30 18.15 18.20 18.45 19.30 20.00 20.05 20.40 22.10 22.20 22.25 23.20 01.20 02.05

TV raspored TV kalendar Program za djecu i mlade: Slobodna zona, kratki dokumentarni film Res publica: Trenutak spoznaje Res publica: Heureka Sjednica Hrvatskog sabora, prijenos Vijesti za gluhe Pleme 5., serija Panorama Europe - pitanje CIA 2., serija Panorama Europe - pitanje Županijska panorama Znanstvena petica Bram i Alice, humoristična serija Večeras... Kome zvoni Dora? Druga sestra Boleyn, mini-serija (12) Vijesti na Drugom Promet danas Oz 1., serija Volim nevolje, američki film Par-nepar, serija Bram i Alice, humoristična serija

NOVA TV 07.00 09.55 10.40 11.10 12.00 13.00 13.55 14.20 14.45 15.10 15.45 16.45 17.35 17.40 18.10 19.00 19.45 19.50 20.00 21.45 22.45 00.15

NOVA KIDS TV Uljez, serija Izlog strasti, serija Ljubav bez grijeha, serija Zatočenica, serija Naša mala klinika, serija Malcolm u sredini, serija Lude 70-e, serija Svi vole Raymonda, serija Um oženjenog muškarca, serija Zatočenica, serija Ljubav bez grijeha, serija Vijesti Izlog strasti, serija Uljez, serija 24 sata Vrijeme Laku noć Hrvatska, crtana serija Obiteljske tajne, igrani film U sridu – talk show Sve za ljubav, igrani film Laku noć, Hrvatska, crtana serija

RTL 06.30 Osveta ljubavi, telenovela (R) 07.15 Anastasia, sapunica (R) 08.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija (R) 08.55 Simpsoni, humoristična serija (R) 09.20 Sabrina, mala vještica, humoristična serija (R) 09.45 Roseanne, humoristična serija (R) 10.10 Bračne vode, humoristična serija (R) 10.35 Dadilja, humoristična serija (R) 11.00 Sanja, talk show (R) 11.55 Zabranjena ljubav, sapunica (R) 12.25 Anastasia, sapunica 13.10 Osveta ljubavi, telenovela 14.00 Voljeni doktor Martini, humoristična serija 14.50 Exploziv, magazin (R) 15.25 Simpsoni, humoristična serija 15.50 Sabrina, mala vještica, humoristična serija 16.15 Roseanne, humoristična serija 16.35 Bračne vode, humoristična serija 17.00 Dadilja, humoristična serija 17.30 Sanja: Ljudi, psi i mačke naglavačke!, talk show 18.25 Exkluziv, magazin 18.45 Vijesti, informativna emisija 19.10 Exploziv, magazin 19.45 Zabranjena ljubav, sapunica 20.15 Robert Knjaz - Mjenjačnica, zabavna emisija 21.05 Nestali, kriminalistička serija 21.55 Tragovi zločina, kriminalistička serija 22.45 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija 23.35 Vijesti, informativna emisija 23.50 Mijenjam ženu, dokumentarna sapunica (R) 00.45 Mrtva tišina, igrani film, triler (R) 02.20 Cobra 11 specijalci s autoputa, kriminalistička serija (R) 03.10 Exploziv, magazin (R)

YK ZA DOMAĆE, ZA PAJDAŠE

Dobreh na svetu treba čem več

eč duge niesi tuj. Več duge nemreš se stati. Več duge neznaš kaj bi z sobu. A življenje, kaj ga zazivaš od gda si na of svet došel, druga stvar e si se dogodil ili su te baš šteli, življenje nemreš sprevarati. V življenju je vse doPiše: bre zapisane, i vse doRajko Fureš bre je poznate, tak da od unoga cajta gda prvi ti se krič na ovomu svetu mogel od vsikud čujti, zate kak i za vsakoga med nami, vse mam bile je poznate. Poznate ti je da moraš dečec biti i da moraš v školu iti, da v življenju si najdeš pajdaše ovak ili unak, ovakve ili unakve, pak da ti nekteri med njimi prijateli i niesu, a nekteri i jesu. Te ti mam znati nemreš, a vse ti je v življenjskih kartaf več od negda zapisane, male ti tuj moreš, gda stvoritelj je vse posložil. A da moreš bolši biti, te nihči ti ne brani, nigdo ti ne smeta da se obrneš oko sebe i da pogledaš kak te vsi glediju, kakve mišljenje o tebe maju, negdar je dobre, a več put i nie, jer človek kak človek jedine bi trebal šteti cieli – dober biti, i pred sobu i med ljudmi, i med vsemi kaj dobre mu čeju, a ma takve ljudi, kak god si negda mislime, gda nam je najtežejše - da ih nie. Pak tak i dečačke vrieme prejte, i dojde življenje, i dojde beteg, veselje, pajdaštve, dojde i ženidba, ženjščica i dečica najdrajša, pak ti življenjski dnevi drugoga smisla mam dobiju. I kak god se okrečeš, kaj god delal vsemu jemput dojde kraj, štel te ti ini ne štel, delal ti ciele življenje nekaj dobrega ili ne delal, povedat ti vsem kak bi bolši trebali biti ili ne povedal, navek ti na iste dojde i tomu ti kak i vsi zbeči nemreš. A kaj moreš, moreš pak povedam - bolši biti, jer kak god pogledaš i kam god pogledaš, vsigde vsi same povedaju i tomu su veseli, gda moreju se o nekteromu drugomu spominati i žnjega bedake delati, male nas je teri bi nekaj o sebe povedali i stem se našalili, kak da bezgrešni su na svetu, a takveh zaistinu nie baš preveč, kak god bi te šteli si priznati.

ENTUZIJASTI Veterinar Josip Kolesarić izradio predložak za monog

Od prošlog stoljeća bez pravog gospodara Mija Pavliša KRAPINSKE TOPLICE

ad uz pomoć pretraživača „Google“ odlučite potražiti informaciju o Krapinskim Toplicama izlistavaju se redom stranice turističkih agencija koje nude aranžmane za ovo turističko mjesto. Rijetko će kojeg znatiželjnika zadovoljiti šture informacije o prostornom smještaju i osobitostima termalne vode koje ovdje možete iščitati. Iako u današnje vrijeme gotovo svako veće hrvatsko selo ima izdanu monografiju, o Krapinskim Toplicama ni ‘knjiškim’ putem nije moguće nešto više doznati. No, kao i u svakoj priči, protagonist ove je beskrajni entuzijast, po struci veterinar, Josip Kolesarić. Posljednjih dvadesetak godina njegov drugi dom su bili mnogobrojni arhivi te Nacionalna sveučilišna knjižnica u Za-

grebu gdje je neumorno sabirao i prepisivao dokumente koji svjedoče o povijesti Krapinskih Toplica. Rezultat njegova rada jest predložak za monografiju koji tumači prošlost Krapinskih Toplica od prapovijesti do prve polovine dvadesetog stoljeća. - Mnoge sam činjenice i sam provjeravao na terenu, a tako bih doznao i zanimljive anegdote koje su se prenosile usmenim putem. Prilikom iskapanja gline za potrebe obližnje ciglane uz kamene sjekire pronađene su i kljove mamuta. Nažalost, nije poznato gdje su završili ti vrijedni arheološki nalazi- kaže Kolesarić. Dodaje da je na ovom području pronađen i putokaz iz rimskog doba što pojašnjava tvrdnju da su upravo stari Rimljani, čiji su se ratnici ovdje liječili, Krapinske Toplice nazvali Aquae Vivae. U naumu da rasvijetli

Kaj ti osel znaš kaj je lubav Josip Kolesarić izdvaja još jednu zanimljivost vezanu uz stare Topličane. -Jedan od suvlasnika Krapinskih Toplica bio je u devetnaestom stoljeću i Antun pl. Kuhtić. O zaljubljivoj prirodi tada već postarijeg Kuhtića govori zapis da ga je nakon smrti supruge grofice Oršić posjećivala mlada žena iz Rogatca. Štajerka je prilikom odlaska ukrala svježe hljebove na što je Kuhtića upozorio sluga. Zaljubljeni ga je starac otpremio riječima „ Naj si ga vozi, kaj ti osel znaš kaj je lubav“- citira Kolesarić. (M. P.)

Opet se žestoko »prašilo« u Gjalskom GREDICE - U organizaciji udruge «Mraz» iz Zaboka, peti po redu «Metal Resurrection» ovog je puta održan u sklopu HGF-a «Zagorje supra omnia», a ugostio je tri demo banda. Domaćoj publici predstavili su se«The Rite Of Retaliation» koji sviraju technical brutal death metal, «Inciter» heavy-thrash metal band, oba iz Zagreba te «Downfall» s melodic-death metal glazbenim izričajem iz Rijeke. Uz dobar odaziv posjetitelja, atmosfera u dvorcu Gjalski bila je «nabrijana» i time se još jednom pokazalo da Zabok može pružiti sadržaj koji je zanimljiv mladima pa čak i onima izvan ove županije. Također je važno napomenuti da se ovom prilikom ostvarila značajna suradnja s projektom sličnog karaktera «Metal Melting Summit» iz Zadra koji se održava u srpnju ove godine. Tako su bandovi s ovog «Metal resurrection» koncerta imali priliku ući u kvalifikacije za nastup u Zadru i to rame uz rame sa slavnim bendovima «Sepultura» i «Rage». Posjetitelji su sudjelovali u nagradnoj igri za ulaznice za ovogodišnji «MMS» te snimku prošlogodišnjeg koncerta u obliku DVD izdanja . Osim ove treba napomenuti suradnju s udrugom «Gokul» i njihovim projektom «Predgrađe urbane kulture» koja od početka pomaže ovaj program. Nadamo se da će ovim tempom udruga «Mraz» i nadalje realizirati ovakve projekte i pružiti alternativu za razvoj urbane kulture. (S. Fuštin)

\URMANEC

prošla vremena Josipa Kolesarića nisu spriječile ni jezične barijere. - Tekstove na starijem hrvatskom i kajkavskom jeziku već sam počeo bez muke prevoditi, no crkvena izvješća pisana latinskim bila su pravi izazov jer sam taj jezik tek trebao naučiti- govori Kolesarić. Iz ne tako davne prošlosti nekima je poznata informacija da je veliki hrvatski književnik Antun Gustav Matoš za boravka u Krapinskim Toplicama napisao svoju antologijsku pjesmu „1909.“ Kulturnjacima je ovo mjesto očito bilo izvor nadahnuća jer spisi potvrđuju da je i zagorski književnik Janko Leskovar svojevremeno službovao u lokalnoj školi. - Ugodan zagorski krajo-

lik odigrao je presudnu ulogu i u političkim previranjima devetnaestoga stoljeća. Naišao sam na podatak da su dvojica zavađenih političara tadašnjeg vremena, pravaš Ante Starčević i pučkoj struji bliži biskup Josip Juraj Strossmayer baš ovdje zakopali ratne sjekire i tako ojačali ideju hrvatskog jedinstvakaže Kolesarić. Stari zemljovidi, hrpe požutjelih papira i pisaća mašina neizostavne su kulise u radnoj sobi Josipa Kolesarića. Teško je ne primijetiti strast kojom ovaj vremešni istraživač pripovijeda o prošlim vremenima. Svoje je istraživanje zaključio razdobljem po završetku Prvog svjetskog rata kada je, kako kaže, najvještiji gospodar i vlasnik Krapinskih Toplica

VESELA USPAVANKA

Pobjeda Lee Vukman

petak je u Đurmancu, u restoranu «Kod Žarka», održano veliko finale Vesele uspavanke- zabavnoglazbene emisije Radija Hrvatsko zagorje Krapina, urednika i voditelja Maria Došena. U radijskim emisijama djevojke od 15 do 25 godina svojim pjevačkim umijećem i glasovima slušatelja i voditelja nastoje izboriti svoje mjesto u finalu. Ovog puta to je pošlo za rukom 18 finalistica: Anamariji Miklaužić, Adrijani Boranić, Bo-

jani Papić, Đurđici Loini, Emmanueli Krog, Ivani Kišiček, Ivančici Vrhovec, Lei Vukman, Martini Gumbas, Martini Hršak, Marini Vlahović, Petri Makar, Romani Ranogajec, Rosselli Mrkušić, Dijani Lončarek, Meliti Poslon i Ivani Puh. Nagradu za Miss Vesele uspavanke dobila je Varaždinka Rossella Mrkušić, a publika je svoju simpatiju pronašla u Martini Gumbas. Drugo i treće mjesto publike osvojile su Petra Makar i Ivana Puh.

Apsolutna pobjednica Vesele uspavanke je po odluci stručnog ocjenjivačkog suda Lea Vukman- Ivančanka koja je bila odlična interpretirajući pjesmu I’m so excited (žiri je bio u sastavu: Tanja Gregurović- direktorica Radija Hrvatsko zagorje Krapina, pjevači Marija Kralj i Rajko Suhodolčan te estradna zvijezda Anika). Javnu emisiju osim Marija Došena vodile su atraktivne voditeljice Gordana Ivanjek i Kristina Presečki, a zajedno su tije-

kom večeri animirali brojnu publiku kroz nagradne igre- ples naranči, ples stolaca, naj par, karaoke i druge igre. Za plesni dio pobrinule su se dvije krapinske grupe- Prva ljubav, kao službeni band Vesele uspavanke i Trnje. U glazbenom dijelu nastupili su Marija Kralj, Rajko i Barbara Suhodolčan i naravno, prekrasna Anika. Bilo je to još jedno uspješno uprizorenje emisije Vesela uspavanka i za sve prisutne, večer koju će dugo pamtiti.(zl)

zagorskilist

CMYK

grafiju o Krapinskim Toplicama Slovenac Jakob Badl rasprodao svoje vlasništvo jer mu lokalno stanovništvo i nije bilo previše sklono. - I meni su neki jalni ljudi prigovorili da što ja, rođeni Slavonac, ne proučavam povijest Slavonije- kaže Kolesarić. Pomalo isprovociran nezavidnom situacijom današnjeg topličkog turizma, zaključuje kako od staroga Ba-

dla i Keglevića, koji je još u sedamnaestom stoljeću ulagao u turizam, Krapinske Toplice nisu imale pravog gospodara. - Iako na to gledaju s nevjericom, Topličani imaju pravo biti ponosni na prošlost svoga mjesta, kaže Kolesarić. Nadajmo se da ćemo o tome uskoro i čitati iz nekog ukoričenog izdanja.

Villa Maria u topličkoj kuriji Neki kadrovi hrvatske sapunice Ville Marije snimljeni su u obnovljenoj kuriji Čret koja se nalazi nadomak Krapinskih Toplica. Malo je kome poznato da se prava sapunica u Čretu odigravala i u prošlim vremenima. – Vlasnik kurije Čret grof Ziga Palfy bio je poznat kao čovjek sklon raskalašenom životu. Palfy je većinu vremena provodio u Pešti dok je njegova bogobojazna supruga grofica Jenny u Čretu kratila dane čitajući svete knjige- kaže Kolesarić. Pojašnjava još kako je Palfy jednom prilikom obavijestio svog špana(slugu) o dolasku s društvom, a ovaj se morao pobrinuti da žena ne bude prisutna. U pratnji su mu bile peštanske pjevačice i glumice, brojno društvo te muzičari s kočijom pretrpanom instrumentima. Nakon višednevnog orgijanja grof se vratio s društvom u Peštu, a kući u Čret se vratila grofica Jenny. - Zapis kaže kako je Jenny po izlasku iz kočije odmah otišla u obližnju kapelicu zapaliti svijeću i tražiti oprost za svog raskalašenog grofa- zaključuje anegdotu Kolesarić. (M. P.)

zagorskilist

Obiteljska kuća sa 33 tornja i tajnim prolazom

Mijo Habulinec: Selim se u dvorac Nakon dugog čekanja vlasnik takozvanog »lego dvorca« dobio je sve papire, pa tako i za sporni toranj, i pretvara to zdanje u obiteljsku kuću. Drago Lončar KRAPINSKE TOPLICE

onačno su riješene i sve dvojbe oko najmlađeg zagorskog dvorca smještenog na Gaju Jurjevec, pored stare ceste od Gubaševog za Krapinske Toplice. Nesvakidašnje zdanje već nekoliko godina zaokuplja pažnju brojnih znatiželjnika i slučajnih putnika, ali jedno je nedvojbeno. Svakome zapne za oko, pa je čak vožnja automobilom opasna, jer dvorac kao iz bajke jednostavno mami pogled. Istina, mišljenja oko arhitektonske ljepote i njegovog uklapanja u zagorski krajolik su među stručnjacima podijeljena. Ima onih koji kažu da je zanimljiv takav kakav jest, ali neki stručnjaci proglasili su ga čistim kičem koji kao takav treba srušiti. No, razlog što upravo sada pišemo o tomu zanimljivom objektu je to što je vlasnik dvorca Mijo Habulinec konačno dobio sve papire za taj dvorac površine 2400 četvornih metara, za sva ona 33 tornja i tornjića, pa čak i za sporni toranj visine 20 metara. Nadalje, konačno je nakon brojnih ideja i nagađanja poznata i buduća namjena dvorca. Neće se tu smjestiti kockarnica niti nekakve kulturne ustanove o čemu se često nagađalo posljednjih godina. -Dvorac sam gradio za sebe i tu ću živjeti. Vjerujem da ću se za dvije godine preseliti s obitelji u tu svoju «kuću». Da se možda ranije ostvarila ideja o kockarnici možda bih i pristao na takvo preuređenje dvorca, no zagorske toplice stagniraju i takav projekt više ne dolazi u obzir. Bit će to dom obitelji Habulinec- ističe Mijo koji je po struci pravnik. Kako kaže, najveći dio namještaja je prikupio, a radi se o vrijednim komadima neorenesanse i neobaroka.

Šetnja oko dvorca pokazuje svu veličinu objekta, a unutrašnjost je također uređena u skladu s nekadašnjim graditeljskim navikama onih koji su gradili dvorce. Na svim katovima, a ima ih četiri, dominiraju široki prostori. Unutrašnjosti su potrebni završni radovi, dakle, podovi, ličenje i naravno grijanje, što će biti najveći izdatak ne samo sada nego i ubuduće, jer je gotovo svih 2400 metara korisne površine dvorce jedan prostor.

Ostvarenje sna »malog« Mije

-Ostvaruje se moj dječački san- priča Mijo svoju priču koja je mnogima znana, ali je uvijek zanimljiva. «Jednom davno u jednom malom austrijskom dućanu gdje se prodaju prekrasne dječje igračke navratio je mladi Mijo Habulinec i zagledao se u prekrasan dvorac izrađen od lego igračaka…» Naravno, kao uspješan poduzetnik kupio je sve lego kockice koje su imali i dao ih kćer-

kama tinejdžerkama da iz toga naprave dvorac iz bajke. -Dječja mašta je nepresušna i vidite što je iz toga izašlo. Samo je malo dorađeno i to je zauvijek ostala osnovna maketa dvorca. Kada sam prijatelju arhitekti Josipu Golubiću predložio da mi projektira dvorac prema maketi koju imam rekao je: «Nema problema!» No, kad je došao i vidio kakvu maketu mora pretvoriti u stvarnost ostao je bez riječi. Četiri puta je obišao te tornjeve i onda mi je trebalo tri mjeseca da ga nagovorim da se ipak prihvati posla. Po meni, napravio je prekrasno čudo, točno ono o čemu sam sanjao dok sam po ovim pašnjacima čuvao kraveDugo je Habulinec govorio kako će na tom brdu napraviti klijet, možda malo veću, ali nešto slično kao što to imaju ostali Zagorci. Obitelj mu je tu imala četiri hektara zemlje, a on je doku-

pio još 16 hektara, tako da je gotovo cijeli brijeg njegov. No, još ima na imanju «džepova» zemlje, jer ima onih tvrdih susjeda koji ni po koju cijenu to ne žele prodati. Ipak, kako kaže naš domaćin, kako vrijeme bude protjecalo, kada njegov sada šestogodišnji sin Damjan preuzme dvorac, bit će to zaokruženo imanje i lijepo mjesto za življenje. Zasad u dvorcu uživaju brojni promatrači, a bilo je i oko 10 000 posjetitelja. Tu znaju kćerke Marija, Vesna i Dijana proslaviti rođendane, a za mališane je svakako najzanimljivije da dvorac ima i svoj tajni prolaz koji ima izlaz duboko u šumi! A neki ljudi kažu da su pravnici suhoparni i bez mašte.

CMYK

kultura MARIJA BISTRICA

Za Valentinovo drugi recital »Željka Boc« Na objavljen natječaj za Recital ljubavne poezije “Željka Boc” pristigle su 283 pjesame od strane 60 autora iz cijele Hrvatske. Stručni ocjenjivački sud u sastavu: predsjednica Julijana Matanović i članovi Enes Kišević i Željko Pavičić odabrao je 42 najuspješnije pjesme od 32 autora, 21 pjesnikinje i 11 pjesnika. Pjesme će biti objavljene u drugom Zborniku “Hod se nastavlja” i interpretirane na samo Valentinovo, u ponedjeljak, 14. veljače u Općinskoj knjižnici i čitaonici Marija Bistrica s početkom u 18 sati. Najbolji autori bit će nagrađeni - riječ je o tri nagrade Stručnog ocjenjivačkog suda i jedne nagrade publike. Stihove će kazivati Vesna Tominac Matačić i Dubravko Sidor, a u glazbenom dijelu programa sudjelovat će Tomislav Šantek i Iva Ranogajec. (D. Ciglenečki) OROSLAVJE

Poziv autorima na »Dane humora« Otvoreno učilište Oroslavje tradicionalno svake godine početkom travnja organizira manifestaciju “Dani humora”. Središnji događaj i ove je godine izložba karikatura. Organizatori pozivaju sve autore i udruge koje se žele predstaviti zagorskoj publici, a koje se bave karikaturama i stripom, da svoje radove pošalju ili osobno dostave u Otvoreno učilište Oroslavje, Milana Prpića 82, 49243 Oroslavje. Središnja tema ovogodišnje izložbe je “Predsjednički i lokalni izbori”. Sve dodatne informacije mogu se dobiti i na broj telefona 049/284 254. (S. Fuštin)

ZLATAR BISTRICA

Valentinovo za umirovljenike Udruga umirovljenika Zlatar Bistrica organizira za svoje članove zabavu za Valentinovo u Gornjoj Dubravi. Polazak je 12. veljače u 16 sati ispred Doma kulture u Zlatar Bistrici. Cijena prijevoza, večere, muzike i neograničene količine pića iznosi 90 kuna. Za informacije i predbilježbe zainteresirani se mogu javiti na brojeve 461-656, 461-212 ili 098/953 5532. (D.Č.) STUBIČKE TOPLICE

Izložba likovne kolonije Stubaki 2004. U općinskoj vijećnici Stubičkih Toplica otvorena je izložba slikarskih i keramičarskih radova nastalih u sklopu likovne kolonije «Stubaki 2004.». Ujedno je održana i promocija knjige Saše Papca «Korak do raja». U prigodnom programu nastupili su vokalna grupa «Žune» iz Bedekovčine, učenici Područne škole Stubičke Toplice, a koktele prigodnih naziva «Lijepa Zagorka» i «Zagorje zeleno» gostima su pripremili učenici Srednje ugostiteljske škole iz Zaboka. (zl)

Muži zagorskog srca predstavili tri kajkavska izdanja »Zagorje povrh vsega«

Govore li kajkavci štokajski? Neven Miškulin ZABOK

rvatska udruga Muži zagorskog srca redovitim susretima i predavanjima eminentnih stručnjaka kojima je „Zagorje povrh vsega“ nastavlja svoju misiju očuvanja kajkavskog jezika. Prošlu godinu izdali su reprint prvog kajkavskog pravopisa iz 1808. godine „Naputčenje za horvatski prav čteti i pisati“. U tijeku su pripreme za okrugli stol na temu Kajkavski jezik-književnost i kultura kroz stoljeća koji će biti održan u Krapini ove jeseni. Muži uspješno, i sa zajedničkim ciljem surađuju s bratskim udrugama Kajkavianom i Pintom. Najnoviji korak u mukotrpnoj, ali entuzijazmom ispunjenoj misiji za reafirmaciju domaće riječi zbio se prošloga petka u Dvorcu Gjalski u Gredicama kraj Zaboka. O s vo j e m b r i ž n o m odnosu prema kajkavštini Muži su progovorili već na poslanim pozivnicama pozivajući »… serčeno Vaše gospodstvo na predstavljanje tri kajkavske knjige. Autori buju sami predstavili svoje knjige, a gospon Lipljin bu takaj zvadke z romana čtel. Če dojdete, lepo nam bu!« Okupljenima su se svojim knjigama predstavili profesori Željko Funda i glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu Tomislav Lipljin.

Ljudeki-prvi kajkavski roman i kajkavska gramatika

Profesor Funda autor je romana „Ljudeki“ za koji tvrdi da je prvi pravi kajkavski roman. Svoje uvjerenje potkrijepio je pregledom kajkavskih hrvatskih romana kroz povijest. U „Ljudekima“ se pojavljuju čak 52 lika, neki stvarni, a neki izmišljeni. Funda svoj način pisanja naziva „fa-

kcija“, budući da fakte spaja s fikcijom. Ljudeki su romaneskna kajkavska popevka u kojoj svaki lik na svoj način, kroz humor, erotiku, molitvu i tragiku, rabi materinjski kajkavski idiom kao „hižu svog bitka“. Ulomke iz romana čitao je Lipljin, a Funda svoje predstavljanje romana zaključuje: „Kajkavci danas govore „štokajski“, čušpajzom kajkavskog i štokavskog.“ Autor se okupljenima predstavio i gramatikom kajkavskog jezika koju je trinaest godina pripremao jer ju je, prema njegovim riječima, bilo iznimno teško napisati. Naglasio je da ni on ne govori čisti kajkavski jezik, ali se bar usudi! Završio je zaključkom: „Ljudi, faljingasto govoriti, ali kajkavski, i nadu ne gubiti!“

Lipljinov kajkavski rječnik

Varaždinski glumac Tomislav Lipljin ponosno ističe da je odrastao u obitelji gdje se i „Oče naš molil na kajkavskom“. Doduše za zadnju rečenicu nije bilo pogodnog prijevoda pa su je „štokarili“. Lipljin, tada lektor u Varaždinskom kazalištu, bio je uključen u projekt JAZU-a na izradi rječnika svih kajkavaca. Za takav projekt bilo je potrebno skupiti tim od 30-ak ljudi i uložiti poprilična novčana sredstva. Pred ukaza-

nim problemima zanos je splašnjavao, ljudi su odustajali pa je na kraju Lipljin ostao sam sa čvrstom odlukom završiti započeto. Iza njega je dvadeset godina požrtvovnog rada u kojima je skupio oko 33 000 kajkavskih riječi ne potrošivši, kako naglašava, ni kunu. Tako je svjetlo dana ugledao »Rječnik varaždinskoga kajkavskog govora«. Rječnik je dokaz iznimne složenosti i bogatstva kajkavskoga jezika, pa i slučajeva „dvostruke kajkavštine“ u varaždinskim govorima. To je potkrijepio nizom primjera iz svakodnevne komunikacije, u kojoj naglasak, intonacija i naizgled male promjene u riječi nose posve drukčiju poruku. Lipljin je ipak uspio napisati takav rječnik koji svaki pravi štokavac može bez problema razumjeti. Kao primjer složenosti kajkavskog narječja naveo je glagol „vudriti“ u svim njegovim pravim i prenesenim značenjima. O bogatstvu varaždinske kajkavštine govori čak 99 sinonima za glagol udariti i 22 frazema koji pokrivaju gotovo sva područja ljudske djelatnosti. Rječnikom je progovorio o povijesti Varaždina te malim i velikim ljudima zaslužnim za razvoj grada. Na upit zašto se zove rječnik, a ne „ rečnik kak bi pra-

vi kajkavac trebal govoriti“, Lipljin odgovara: „Naslov mora svim Hrvatima biti jasan!“

Budućnost kajkavskog jezika

Nakon predstavljanja ovih triju knjiga, raspravljalo se o mogućnostima i potrebi očuvanja kajkavskog jezika. Prema nekim istraživanjima iz vokabulara kajkavaca zauvijek su nestale mnoge riječi, ali situacija još nije kritična budući da u svijetu cijeli niz jezika nestaje u samo jednom danu. Da se to ne bi dogodilo i kajkavcima, brinu se entuzijasti poput Funde, Lipljina, ali i Zabočanina Stanka Vranića koji je ovom prilikom kratko predstavio svoj projekt u kojem je skupio oko 15 000 riječi zabočkog kraja. - Da nema ovakvih ljudi, koji su svoje živote podredili našem dragom i najljepšem kaju, njega ne bi već ni bilo!“, okupljene je na kraju upozorio predsjednik udruge Muži zagorskog srca dr. Rajko Fureš. Budući da se radi o samozatajnom, i široj javnosti nepoznatom ljubitelju i poznavatelju kajkavštine, nadamo se da će Vranićev projekt što prije biti objelodanjen i podastrijet svima onima kojima je „Zagorje povrh vsega“.

zagorskilist

CMYK

Nesvakidašnja izložba Krešimira Bauera

PORUKA TJEDNA

U korizmi Križni put

Darko Ciglenečki GORNJA STUBICA

gornjostubičkoj Galeriji Lipa otvorena je izložba netipična za prostor koji je uglavnom rezerviran za članove Likovne radionice Lipa, koji su mahom slikari i kipari naivci te se amaterski i iz hobija bave likovnošću. Samostalna izložba slika Krešimira Bauera “Crveni makovi” vjerojatno je jedina izložba moderne umjetnosti u tom prostoru, konceptualne tematike. Izloženo je 15 njegovih djela, a ujedno je promovirana i jedinstvena knjiga “Crni kvadrat na bijelom fondu”, objavljena u 10 primjeraka, kao posveta Kazimiru Maljeviču. Slike crvenih makova rađene su u ulju na pla-

piše: Vaš dušobrižnik

Josip Komorčec Pepek župnik iz Bedekovčine

tnu, u maniri impresionizma, kao multiplikati - isti motiv umnožen je u 15 primjeraka, što je posveta Andy Warholu i njegovoj čuvenoj izreci da će svatko u budućnosti imati svojih 15 minuta slave. Slikar je ovim ostvario to pravo, ujedno i doselivši u Gupčev

kraj, na Kamenjak! Bauer je istraživač, sociolog, futurist, povjesničar umjetnosti, grafički dizajner, slikar, konceptualac i teoretičar dizajna, autor 8 knjiga, od kojih smo neke imali prilike i prolistati na otvorenju. U raskošnom katalogu je navedeno i da je izlo-

žba napravljena povodom 431. obljetnice Seljačke bune, te da je slikar zaljubljenik u bunt Matije Gupca. Izložba će biti otvorena do 4. ožujka. Svakako dođite pogledati slike, da one ne bi, kao makovi, uvenuli čim ih se ubere i stavi u vazu!

Nastavak radova na lovrečanskoj crkvi Danijela Čiček LOVREČAN

akon potpune obnove drvenog tabulata koji prekriva u cijelosti crkvenu lađu, odnosno strop lovrečanske crkve, radovi na kapelici koja datira iz 1666. godine i velike je povijesne i arhitektonske vrijednosti, nastavljaju se dalje. Drveni tabulat smatra se najvrednijim predmetom u kapelici građenoj dijelom u baroku, a dijelom u klasicizmu. Radovi na tabulatu koji se sastoji od 88 kvadratnih polja završeni su prije tri godine i iznosili su preko 2 milijuna kuna Obnovljena su i ulazna vrata koja također predstavljaju raritet iz 17. stoljeća. Na ulaznoj niši po-

zagorskilist

stavljen je obnovljeni kip Sv. Lovre, a obnovljena je i slika Antuna Padovanskog. Na svim umjetničkim predmetima i unutrašnjosti crkve izvršena je kompletna zaštita od crvotočina i propadanja. Prošle su godine na restauriranje u Umjetničku radionicu Heferer u Zagrebu otpremljene i orgulje Antona Romera iz 1762. godine, graditelja koji spada u najznačajnije barokne graditelje orgulja, a u Hrvatskoj su sačuvana svega tri njegova djela, tako da se lovrečanske orgulje smatraju neprocjenjivima. Prvobitno su bile namijenjene zlatarskoj župnoj crkvi, no krajem 19. st. Ferdo Heferer izgradio je nove orgulje za zlatarsku crkvu tako da su Romerove

Obnovljeni drveni tabulat i orgulje

orgulje preseljene u Lovrečan. Do sada izvedeni radovi financirani su sredstvima Ministarstva kulture, proračuna općine i Krapinsko-zagorske županije. U planovima za ovu godinu predviđen je nastavak radova na kućištu orgulja te radovi na sanaciji zidova od kapelarne vlage sa odvodnjom oborinskih voda.

rvi dan Korizme u crkvenoj godini je ČISTA SRIJEDA. Zbog simboličnog posipanja pepelom, taj je dan dobio ime PEPELNICA. Taj prvi dan Korizme obilježen je strogim postom i nemrsom te pozivom na druge oblike pokore i karitativnog djelovanja što se posebno preporuča prakticirati kroz cijelu Korizmu. Nadalje, značajno je kako vjernici u Korizmi na spomen Kristove muke prakticiraju pobožnost Križnog puta, koji se sastoji od 14 postaja. Razne su molitve i načini izvedbe Križnog puta, no bit uvijek drže svi jednaku, a ta prati Isusovu muku i smrt od mjesta osude, nošenja križa, razapinjanje i konačno polaganje mrtvog tijela u grob. Mi obavljamo pobožnost križnog puta (petkom i nedjeljom). Svi smo mi od rođenja do smrti na životnom putu koji je svojevrsni naš križni put. U ovoj poruci usmjerujem pozornost i naše misli na prve dvije postaje Križnog puta (Isusovog) s razmišljanjem kakva bih ja bio u tom mnoštvu ili kakav sam ja danas u mnoštvu, koje živi i kreće se? Kao aktivni motorist – duhovnik, dajem poruku motoriziranim ljudima koji osvajaju terene, putove, ceste kroz dva znaka (stop i križanje), prve dvije postaje Križnog puta.

I. Postaja: ISUSA OSUĐUJU NA SMRT (zaustavi se) Znak nas upućuje na obavezno zaustavljanje. O koliko puta u životu bi morali stati i razmisliti, kamo ja to idem? Kako živim? Vlast je zaustavila Isusa i njega koji je činio samo dobro – osuđuje na smrt i to najbolniju i najsramotniju smrt na križu. I nas možda netko nekada nepravedno osuđuje – Isus s križa oprašta mučiteljima ...a Ti, a ja? Što je to u nama da smo možda ponekad svjesno ili nesvjesno bili na suprotnoj strani Istine i Tebi Isuse... Zašto? Odluka: poziv, osvijesti se i postani glasni svjedok PRAVEDNOSTI. II. Postaja: ISUS PRIMA NA SE KRIŽ (križanje) Uz razne poticajne čimbenike mi ipak na koncu sami odabiremo životni put, hoćemo li pravim putem ili se gubimo na raznim životnim stranputicama. Isus govori: «Što koristi čovjeku ako dobije sav svijet, a izgubi svoj život?» Isus je uzeo križ ponio ga i bio prikovan na križ, ubijen, kako bi pomirio svijet, ljude, Zemlju s Bogom i Nebom. I mi prihvatimo naše životne križeve i krenimo putem naše Kalvarije za Isusom. Odluka: Isuse, pomozi mi, da ne dignem ruku na Tebe ili na bližnjega svoga. Razmisli čitaoče, o ovoj poruci, upamti odluku i poticaj. Sretan Vam put kroz ovaj križni naš životni put, osobito Vama motorizirani ljudi – želi Vaš dušobrižnik, zahvalan za pomoć u ideji Mariju Braškoviću i umjetniku Josipu Botteri-Dini.

CMYK

sport Uspješna prvoligaška jesen mladih nogometaša NOGOMET

Sjajni mlađi pioniri Tondacha

Željko Slunjski BEDEKOVČINA

akon završenog jesenskog dijela natjecanja mlađi pioniri NK “Tondach” iz Bedekovčine zauzeli su sjajno peto mjesto na tablici Kvalitetne lige mlađih pionira i pionira središta Zagreb. Ispred njih su pionirske ekipe Dinama, Hrvatskog dragovoljca, Zagreba i Kustošije. Iz Krapinsko-zagorske županije na četrnaestom su mjestu mlađi pioniri NK “Zagorec”. -Plasman u ovome rangu natjecanja izborili smo u sezoni 2003./04. S obzirom na uvjete u kojima se radilo, mali broj igrača i neiskustvo u posljednjem smo trenutku izborili opstanak- kaže trener Stjepan Benčić. Bogatiji za jednogodišnje iskustvo, u pripreme za novu sezonu 2004./05. krenulo se mnogo ambicioznije. Danas boje NK “Tondach” brane dječaci ne samo iz Bedekovčine, nego i Konjščine, Zlatara, Velikog Trgovišča, Belca... čime se ostvaruje ideja da Bedekovčina postane jednim od središta u kojem bi se organizirano okupljali dječaci koji svojim mogućnostima i nogometnim znanjem premašuju okvire županijskoga ranga natjecanja. Stoga se i

ovim putem pozivaju dječaci rođeni 1993., 1992. godine i mlađi, koji teže k novim sportskim izazovima, da se jave u NK “Tondach”. Proljetni dio natjecanja počinje u ožujku, a pripreme se održavaju u Školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Zlatar Bistrica. Kad je riječ o dosadašnjim uspjesima, trener spominje najboljeg strijelca Filipa Vukića s 20 postignutih golova, a slijede Igor Bradač 9, Antun Bručić 7, Nikola Lojna 5, Nikola Antolić 3, te Marko Čižmek i Zvonimir Skočaj s jednim postignutim golom. -Posebice veseli što smo polusezonu završili bez opomenutih ili isključenih igrača i moram pohvaliti igrače za fer i sportski odnos prema nogometnim suparnicima, sucima i trenerimakaže zadovoljno Stjepan Benčić. Pod vodstvom trenera Benčić ovu jesen nastupali su: Robert Sedlar, Tomislav Tkalčić, Nikola Škrlec, Marko Škrlec, Nikola Antolić, Andrija Trčak, Igor Bradač, Kristijan Meglić, Marko Čižmek, Antun Bručić, Filip Vukić, Nikola Lojna, Dino Glumpak, Patrick Kovjanić, Martin Komorski, Goran Piljek, Nikola Kucelj i Zvonimir Skočaj.

SKIJAŠKO TRČANJE

U Delnicama održano 13. Prvenstvo Hrvatske

Pregršt medalja za oroslavske skijaše Sebastijan Fuštin DELNICE

elnice su ove godine ugostile najbolje skijaše trkače na 13. Prvenstvu Hrvatske. Na prvenstvu je nastupila i do sada najbrojnija ekipa Skijaškog kluba Oroslavje i postigla najbolji rezultat na državnom prvenstvu od kada je Hrvatska samostalna. Subota je bila rezervirana za utrke klasičnim načinom. I odmah prva utrka u kategoriji mlađih cicibana bila je puni pogodak za Oroslavčane. Titulom prvaka Hrvatske okitio se Tomislav Češković, dok je treće mjesto zauzeo Vedran Perešin. I među mlađim cicibankama, Marija Sviben uzela je srebrnu medalju. U kategoriji starijih cicibanki nastupilo je čak šest oroslavskih skijašica, a najuspješnija je bila Ema Mikulić koja je bila treća, dok je Yvonne Mrzljak zauzela četvrto mjesto. Među kadetima Filip Kontak bio je četvrti, dok je sve razveselilo drugo mjesto Martina Ptičeka među mlađim juniorima. Darko Škreblin bio je četvrti u konkurenciji seniora, ali valja napomenuti kako mu je to bila prva trka nakon što se mjesec i pol borio s upalom pluća. Rezultati subotnje utrke - klasika: ml. cicibani: 1. Tomislav Češković, 3. Vedran Perešin, 12. Lovro Komljen, ml. cicibanke: 2. Marija Sviben, 8. Ida Mikulić, st. cicibanke: 3. Ema Miletić, 4. Yvon-

ne Mrzljak, 7. Doris Lovrenčić, 12. Ena Mikulić, 14. Iva Šefček, 15. Štefica Češković, st. cicibani: 13. Martin Posavec, ml. dječaci: 9. Jakov Kontak, ml. djevojčice: 11. Barbara Ptiček, 14. Mihaela Visinski, 15. Ana Sviben, st. dječaci: 9. Ivan Jagečić, 11. Danijel Ptiček, 14. Jurica Veverec, st. djevojčice: 14. Jelena Veverec, kadeti: 4. Filip Kontak, ml. juniori: 2. Martin Ptiček, seniori: 4. Darko Škreblin. Nedjelja je donijela utrke štafeta za mlađe kategorije i slobodni način za starije. Dobro raspoloženje od subote držalo je sve u ekipi i očekivale su se nove medalje. Mlađi cicibani prvi su krenuli na stazu i opravdali očekivanja. Štafeta u sastavu Tomislav Češković, Vedran Perešin i Lovro Komljen osvojila je srebrnu medalju. Za njima su slijedile mlađe cicibanke (Ida Mikulić, Ivana Ugljarević, Marija Sviben) koje su osvojile treće mjesto. U kategoriji starijih cicibanki na startu su se našle dvije štafete Ski kluba Oroslavje. Prva štafeta osvojila je drugo mjesto u sastavu Yvonne Mrzljak, Ena Mikulić, Ema Miletić, dok je druga štafeta (Štefica Češković, Iva Šefček, Doris Lovrenčić) osvojila četvrto mjesto. U konkurenciji starijih dječaka Jakov Kontak nastupio je za drugu štafetu Ravnogorca i osvojio brončanu medalju. Nakon njih krenule su starije kategorije slobodnim načinom. Pr-

vi koji je razveselio sve u ekipi i navijače bio je Filip Kontak koji je sjajno odradio svoju utrku među kadetima. Bilo je pravo zadovoljstvo vidjeti ga kako grabi stazom i za to je nagrađen srebrnom medaljom. Nakon njega do trećeg mjesta doskijao je i Martin Ptiček, vozeči pametno i taktički zrelo među mlađim juniorima. U posljednoj utrci Darko Škreblin ponovio je među seniorima još jednom četvrto mjesto. Rezultati nedjeljne utrke - štafete i slobodno: ml. cicibani: 2. Oroslavje (T. Češković, Perešin, Komljen), ml. cicibanke: 3. Oroslavje (M. Sviben, Ugljarević, I. Mikulić), st. cicibanke: 2. Oroslavje I (Miletić, Mrzljak, E. Mikulić), 4. Oroslavje II (Lovrenčić, Š. Češković, Šefček), ml. dječaci: 3. Goranin II (Jakov Kontak), ml. djevojčice: 4. Oroslavje (B. Ptiček, Visinski, A. Sviben), st. dječaci: 6. Ivan Jagečić, 12. Jurica Veverec, st. dje-

vojčice: 12. Jelena Veverec, kadeti: 2. Filip Kontak, ml. juniori: 3. Martin Ptiček, seniori: 4. Darko Škreblin. Treba li reći da su u Skijaškom klubu Oroslavje oduševljeni rezultatima. Kako je na ovo prvenstvo otputovala do sada najbrojnija ekipa, tako je Oroslavje sada treća ekipa u Hrvatskoj. Pripreme za nastup su bile duge i temeljite i sve je to donijelo rezultate. No predaha nema, već ovog vikenda voze se dvije utrke za Kup Hrvatske. Najprije u subotu u Brod Moravicama trči se klasičnim načinom, dok se u nedjelju na Sljemenu trči klasično (mlađi) i slobodno (stariji). Organizator sljemenske utrke na stazi kod Doma izviđača je Skijaški klub Oroslavje, koji i ovim putem poziva sve ljubitelje skijanja da provedu ugodno prijepodne na Sljemenu i bodre skijaše u lovu na što bolje rezultate.

Martin Ptiček - srebro i bronca

Ekipa Skijaškog kluba Oroslavje na Prvenstvu Hrvatske u Delnicama

zagorskilist

CMYK SKIJANJE

Prvenstvo Hrvatske za cicibanke u skijanju (veleslalom)

Zabočanka Saša Tršinski dva puta druga Tomislav Zrinšćak SLJEME

jajne vijesti stigle su nam ovog vikenda sa dvije utrke Prvenstva Hrvatske u skijanju za cicibanke. Osmogodišnja Zabočanka Saša Tršinski osvojila je u prve dvije utrke dva druga mjesta i opravdala očekivanja svog oca Saše koji je najavio da će se Saša ove godine boriti za vodeće tri pozicije u prvenstvu Hrvatske. Bolja od Saše bila je samo Andrea Komšić koja inače živi u neposrednoj blizini Jahorine, ali je prijavljena je u Hrvatskoj. Andrea je imala ove godine 150 dana treninga na snijegu, nasuprot Sašinih 30, pa je u prednosti u odnosu na zabočku skijašicu. U konkurenciji cicibanki nastupilo je dvadeset

zagorskilist

skijašica, a Saša je uvjerljivo bila najbolja predstavnica Skijaškog kluba Zagreb (u kojem su potekli Ivica i Janica Kostelić) pa je nejasno zašto je ona član B ekipe u svom klubu, a mnogo lošije plasirane natjecateljice iz njenog kluba čine A ekipu. Već slijedećeg vikenda očekuju je nove utrke prvenstva Hrvatske na Sljemenu. Primarni ciljevi su smanjiti zaostatak za Andreom Komšić, a kako će sezona odmicati vjerujemo da će se Saša koji puta popeti i na najvišu stepenicu na postolju.

Rezultati

Petak,«Kriterij prvog snijega» 1. utrka PH: 1. Andrea Komšić (SK Mladost), 41.29, 2. SAŠA TRŠINSKI (SK Zagreb),46.50,

3. Marija Bakula (BiH), 46.85, 4. Dora Raos (SK Mladost) 47.65, 5. Tina Nikolić (SK Mladost) 49.67... Subota, «Memorijal Zdenka Mahmeta» 2. utrka PH: 1. Andrea Komšić (SK Mladost) 37.22, 2. SAŠA TRŠINSKI (SK Zagreb) 41.69, 3. Ria Mikulić (SK Mladost) 43.64, 4. Tina Nikolić (SK Mladost) 43.71, 5. Dora Raos (SK Mladost) 44.66... Ukupni poredak u prvenstvu Hrvatske nakon dvije utrke: 1. Andrea Komšić 50, 2. SAŠA TRŠINSKI 40, 3. Dora Raos 26, 4. Tina Nikolić 24, 4. Ria Mikulić 24, 6. Silvija Rigler 20...

YK NOGOMET

Klanjčanke treniraju u Sloveniji Ivo Šućur KLANJEC

ogometašice ŽNK Klanjec-Gorup svake subote odlaze u Europsku uniju, tj. u susjednu Sloveniju. U sportskoj dvorani Osnovne škole «Marije Broz» u Bistrici ob Sutli marljivo treniraju, osobito tehniciranje i održavanje tjelesne kondicije kako bi što spremnije dočekale proljetni izlazak na klanječki travnjak i pripreme za novu prvenstvenu sezonu u 1. Hrvatskoj ženskoj nogo-

Pojedinačno Prvenstvo Hrvatske u streljaštvu

STRELJAŠTVO

Solidan nastup zagorskih strijelaca Tomislav Benčić RIJEKA

metnoj ligi za mladež. S klanječkim ‘pužama’ tretreljački klub Lokoniraju i četiri Slovenke, motiva iz Rijeke bila je proteklog viMaja Požek, Anja Ranogajec, Mateja Brdnik i Na- kenda domaćin pojeditaša Uršič, koje su inače načnog prvenstva Hrčlanice klanječkog prvoligaša. - Sa susjedima preko Sutle gajimo prijateljske i dobrosusjedske odnose. K tome i naša ‘dekleta’ igraju za Klanjec, pa i mi želimo donekle pomoći razvoju ženskog nogometa s obje strane granice – pojašnjava ravnatelj škole Jože Uršić, besplatnu uporabu dvorane.

vatske u streljaštvu. Osim prvenstva na rasporedu je trebalo biti i 5. kolo 1. lige koje je odgođeno. Natjecatelji iz 3 zagorska kluba (Marija Bistrica, Metalis i Tekstilac) nastupili su

na ovom prvenstvu. U subotu su nastupali seniori. Najprecizniji je bio Blaško Jurić iz Dalmacijacementa s 590 krugova. Nenad Cimbal je sa 580 krugova bio 13. Goran Fabrio je pogo-

PLIVANJE

Kadetsko prvenstvo Hrvatske

Olimpovci u Rijeku Tomislav Benčić ZABOK

vog vikenda u Rijeci se u organizaciji Plivačkog kluba Primorje Erste banka održava Prvenstvo Hrvatske u plivanju za kadetski uzrast. Trener Olimpa Ivica Androić u Rijeku će

povesti Mirtu Škof, Lorenu Rukav i Gorana Koprivnjaka. Njima je ovo prvi nastup na državnom prvenstvu i od njih se očekuje da isplivaju što bolja vremena, dok se trener Androić nada da bi u vrlo jakoj konkurenciji mogli ostvariti i svoja najbolja vremena.

Regionalno prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u karateu

Katarina Pleško

NOGOMET

U učeničkoj kategoriji plasman su ostvarili poretkom do trećeg mjesta u svojim kategorijama Anja Kruhek, Marijana Mrazović, te Petar Martinjak, dok su se u m. kadetsku uspjeli plasirati Danijela Bočkal, Iva Gudek i Kristina Čukoić. Sljedeći turnir održat će se 05.03. i to u Virovitici i bit će međunarodnog karaktera što će biti još jedna provjera za državno prvenstvo. (zt)

Bedekovčanski nogometaši uspješni u prijateljskih utakmicama

Dvije pobjede Tondacha Tomislav Zrinšćak BEDEKOVČINA

NEDELIŠČE - U subotu je u Nedelišču održano regionalno prvenstvo sjeverozapadne Hrvatske u karateu za plasman na državno prvenstvo i to za učenike i mlađe kadete, koje će se održati u ožujku u Zagrebu. Na turniru je prisustvovalo 18 klubova iz 6 županija sjeverozapadne Hrvatske sa oko 200 takmičara koji su se natjecali u borbama pojedinačno, prema starosnim i težinskim kategorijama.

dio 579, a Tomislav Bertol (svi Tekstilac – Zabok) 576 krugova. Također 576 krugova pogodio je Dino Čukman (Marija Bistrica), dok je njegov klupski kolega Hrvoje Šimunec pogodio 572 kruga. Član zabočkog Tekstilca Damir Borovčak pogodio je 569 krugova. Kod seniorki najuspješnija Zagorka bila je Jasmina Strugar (Metalis) na 7. mjestu sa 390 krugova. 379 krugova pogodila je Zabočanka Katarina Pleško i osvojila 17. mjesto, dok je Andrea Sokač bila 24. sa 373 kruga. Juniori su nastupali u nedjelju. Među njima najprecizniji je bio Bjelovarac Petar Gorša s 591 krugom. Nikola Vranić je bio 16. s 562 kruga, a Martin Gorup (oba Tekstilac) je pogodio 548 krugova i zauzeo 26. mjesto. Među juniorkama Katarina Pleško je bila 15. pogodivši isti broj krugova kao i dan prije, dok je Vlatka Bertol (Tekstilac) pogodila 375 krugova i zauzela 19. mjesto.

ako im vremenski uvjeti baš i nisu išli na ruku nogometaši Tondacha proteklog su tjedna odigrali dva prijateljska ogleda i oba puta pobijedili. Prvo su u srijedu ugostili županijskog ligaša Savski Marof i ostvarili pobjedu od 2:1. Oba pogotka postigao je Škrlec iz opravdano dosuđenih kaznenih udaraca. Tondach je od početka bio dominantna momčad, ali poveli su gosti iz kontre. Nakon toga sve je na strani bedekovčanskih nogometaša koji su stvorili desetak čistih prilika od kojih su uspjeli iskoristiti samo dvije. Nišanske sprave već su bile bolje namještene u utakmici protiv Save iz Strmca (3:0). Njih su Tondachovci sa svog terena ispratili kući sa tri pogotka, ne primivši pri tom niti jedan. U utakmici punoj tempa i dinamike strijelci

za Tondach bili su Biškup, Bunčec i Mutak. Iako je pobjeda uvjerljivo izražena, gosti iz Str-

mca mogli su poći i puno gore. Još jednom se pokazalo da su Vukić i Antolić ve-

lika pojačanja, a iznimno dobro formu za ovaj dio priprema pokazaju Biškup i Bunčec.

Detalj s utakmice Tondach - Savski Marof

zagorskilist

YK KOŠARKA

16. kolo A-2 lige centar Zabok-Zaboky – Zrinjevac II 93:86

Lagana pobjeda Zaboka Tomislav Benčić ZABOK

obzirom da se ekipa Zrinjevca II u A-2 ligi natječe van konkurencije, ova utakmica poslužila je Zabočkom klubu kao jedan malo ozbiljniji trening. Tako je i trener Črnjević na početku utakmice na parket poslao prilično pomlađenu petorku, dok se većina ključnih igrača odmarala. Takva petorka nije imala šanse protiv prilično raspoloženih gostiju. Previše su domaći „poletarci“ promašivali i gubili lopte. Gosti su to koristili i vrlo često su zabijali iz kontri, koje su s lakoćom organizirali nakon promašaja domaćih ili nakon oduzetih lopti. Na kraju prve četvrtine gosti su vodili 29:15. Ulaskom Peklarića, a nakon toga i Leža u niti pet minuta druge četvrtine Zabočani postižu 21, a gosti samo 7 koševa i rezultat je izjednačen te glasi 36:36. Zabočki klub u vodstvo 38:36 dovodi Peklarić prekrasnim zakucavanjem. Do kraja druge četvrtine domaćini malo popuštaju, ali Kopić i Lež svojim koševima zadržavaju prednost domaće ekipe od 49:46. Uz nekoliko grešaka, izgubljenih lopti i promašaja domaće momčadi treći dio igre pripada gostima i nakon 30 minuta rezultat je ponovno izjednačen 70:70.

Izgleda da su domaći košarkaši tek tada ozbiljno shvatili goste, te ponajviše zahvaljujući koševima Kopića koji ih je ubacio ukupno 30, na kraju pobjeđuju rezultatom 93:86, iako je taj rezultat mogao biti i uvjerljiviji da su domaći košarkaši ozbiljnije shvatili ovu utakmicu.

zagorskilist

ZRINJEVAC II

29 / 17 / 24 / 16

ZABOK: Dvorana OŠ KŠ \alski SUCI: Nenad Belas i Saša Čvrljak (oba Zagreb), OPUNOMOĆENIK: Mario Bivol (Zabok) KK ZABOK-ZABOKY: Martinko, Komorčec 7, Domgjoni, Lež 21, Peklarić 15, Kopić 30, Cvitanović 10, Pišković 3, Zadro 2, Roginić 5, Krčar, TRENER: D. Črnjević KK ZRINJEVAC II: Mišulić 23, Bašljan 3, Knežević, Karin 8, Kežman 2, Miloš 8, Vinković 10, Dražović 28, Dmitrović, Vukoja 4, TRENER: B. Turić

Tomislav Zrinšćak KUTINA

uglači Obrtnika zabilježili su i svoj 7 prvenstveni poraz i to na vrlo teškom gostovanju kod trećeplasirane momčadi Zanatlije iz Kutine. Solidni Medić i Kruljec nisu bili dovoljni za po-

voljan rezultat u Kutini. Slabi rezultati Cvrtile, Sedlara i Latina osnovni su razlog poraza kuglača iz Krapinskih Toplica, za koje ove subote nije nastupio Bruno Milički. U slijedećem kolu Topličane čeka još jedno teško gostovanje u Đurđevcu protiv momčadi Graničar Picok.

ZANATLIJA (KT)

6 (3078)

OBRTNIK

2 (2969) Čustonja-Kruljec 0:1 (463-522) Solenički-Sedlar 1:0 (525-476) Bona-Latin 1:0 (523-471)

2. HKL - sjever Rezultati 13. kolo: Zanatlija (KT) - OBRTNIK 6:2, Lepoglava - Zanatlija (SI) 6:2, Željezničar (KC) - Željezničar (ČK) 6:2, Zanatlija (ČK) - Bjelovar 1:7, Graničar-Picok - Daruvar-Termal 6:2, Tvornica stočne hrane - Croatia osiguranje 4:4

Dražen Kopić (10) - nemilosrdno je punio koš Zrinjevca

29 novih trenera u našoj županiji

15 / 34 / 21 / 17

Ponte-Bukaić 1:0 (539-501) Babić-Medić 0:1 (535-536) Batković-Cvrtila 1:0 (493-463)

U Zaboku je započeo tečaj za izobrazbu trenera «C»

organizaciji Nogometnog saveza Krapinsko-zagorske županije protekli je tjedan u klupskim prostorijama NK Mladost Regeneracija započeo tečaja za trenera «C». Na tečaj se prijavio 29, što bivših, a što aktivnih nogometaša iz svih dijelova naše županije. Budući treneri za sada su prošli gradivo iz teorije treninga koje im je predavao prof. Boris Kubla, sportske medicine koju im je predavao dr. Ivica Balagović, a u sportskoj dvorani OŠ Zlatar Bistrica imali su i praktični

Novi poraz Obrtnika

Duško Medić - najbolji »obrtnik«

NOGOMET

Tomislav Zrinšćak ZABOK

ZABOK ZABOKY

13. kolo II. HKL-sjever, Zanatlija (Kt) - Obrtnik 6:2 KUGLANJE

dio iz tehnike i taktike koju su im uspješno prezentirali prof. Boris Kubla, prof. Goran Lacković, te viši trener nogometa Zlatko Škorić. Ovog tjedna buduće nogometne trenere očekuju predavanje iz pravila nogometne igre koje će im prezentirati instruktor suđenja Božidar Smrekar, te predavanja iz psihopedagogije, kondicije, tehnike i taktike koje će im ponovno prezentirati profesori Lacković i Kubla. Tečaj će se završiti polaganjem ispita 17. veljače, a stečeno će znanje budući treneri produbljivati nizom seminara koji će se održavati nakon tečaja.

NOGOMET

Bjelovar Tvornica stočne hrane Zanatlija KT Željezničar ČK Željezničar KC Croatia osiguranje Graničar-Picok OBRTNIK Lepoglava Daruvar-Termal Zanatlija SI Zanatlija ČK

13 11 13 7 13 8 13 7 13 7 13 4 13 6 13 5 13 5 13 5 13 4 13 2

0 2 0 1 0 5 0 1 1 1 1 2

2 4 5 2 6 4 7 7 7 7 8 9

74 58,5 56,5 58 55 53 49,5 55 46,5 42,5 43 32,5

30 45,5 47,5 46 49 51 54,5 49 57,5 61,5 61 71,5

22 16 16 15 14 13 12 11 11 11 9 6

Nogometaši Toplica počinju s pripremama Kuglači polovično Tomislav Zrinšćak KRAPINSKE TOPLICE

vog tjedna s pripremama započinju i nogometaši županijskog drugoligaša Toplice iz Krapinskih Toplica. Trenirat će se 4 puta na tjedan u prostorijama Osnovne škole u Toplicama, a do početka drugoligaškog natjecanja Topličani će odigrati i 7 pripremnih utakmica. Njihovi protivnici u pripremnom periodu bit će slijedeći: Radoboj, Oroslavje, Regeneracija Mladost, Matija Gubec (2 puta), Igrišće i Luka. U klub su u prijelaznom roku pristigli Matija Petrović (Zagorec Krapina), Tomislav Belošević (Omladinac), te Bojan Apostolovski i Kri-

stijan Barić (oba iz Pregrade), pa su samim time porasle ambicije za konačni plasman na kraju prvenstvu. Topličani vjeruju da će se sa spomenutim pojačanjima uključiti u borbu za vodeće tri pozicije. Prioritetni ciljevi kluba u ovoj sezoni su i sanacija igrališta te završetak klupskih prostorija. Kao jedan od načina financiranja u tom pogledu bit će i organizacija turnira u belotu, od kojih će se prvi održati već ovaj petak 11. veljače u bar sali hotela Aquae-Vivae s početkom u 18 sati. Kotizacija za turnir iznosi 100 kuna po osobi u što je uključena i večera. Prva tri para očekuju vrijedne novčane nagrade.

Sebastijan Fuštin O R O S L AV J E

15. kolu 3. Hrvatske kuglačke lige - sjever zagorski su kuglači postigli polovični uspjeh. Oroslavski Obrtnik pobijedio je na domaćoj kuglani u Krapinskim Toplicama Željezničar iz Čakovca 6:2 (3164:2946). Konačan uspjeh rezultat je ujednačene igre, a pojedinačno Željko Kulfa srušio je 539 drva, Ivica Kulfa 531, Branko Zemljić 482, Božidar Kuharić 531, Darko Tuđa 524 i Željko Curman 557 drva. U Varaždinu MIV je bio bolji od druge ekipe Obrtnika iz Krapinskih Toplica 6:2 (3047:2928). Iako su

Topličani odlično odigrali, u napetom meču presudila je posljednja staza koju je za domaćine odigrao najjači igrač. Kod Topličana najefikasniji su bili Ivica Leljak s 523 drva, Davor Veček 516 i Denis Brodar 495 drva. Kod domaćih najefikasniji je bio Tomislav Peršić s 531 drvom. U slijedećem kolu na rasporedu je zagorski derbi. Obrtnik i Obrtnik II snage će odmjeriti u subotu na kuglani Devetka u Krapinskim Toplicama. Na ljestvici nakon 15 kola vodi Varteks s 26 bodova, drugi je Obrtnik iz Varaždina s 21 bodom, dok je Obrtnik iz Oroslavja treći s 20 bodova i utakmicom manje.

CMYK

NOVO

zagorski oglasnik

NAMJEŠTENJA

OSOBNI AUTOMOBILI

MOTOCIKLI

Ozbiljnu žensku osobu za pospremanje kuće, tražim 098 605 045 Profesorica engleskog jezika s iskustvom rada u osnovnoj i srednjoj školi davala bi poduku svim uzrastima. Cijena sata po dogovoru kao i mjesto i vrijeme. 098 172 45 69 Više radnica za radi na šivaćem stroju, primam u radni odnos 098 227 918 Za rad u prodajnom salonu u Zaboku na poslovima prodaje skutera, motora , dijelova i dr. tražimo ambicioznu i komunikativnu osobu sa poznavanjem rada na PC-u. Motostart d.o.o. 098 460 466 Žensku osobu sa voz.dozvolom B kat., da nema malu djecu, zapošljavam na komerc.poslovima 098 96 60 172 Ženu za izradu ručnih radova, našivavanje, tražim 091 731 1288

Citroen AX, prodajem

Scuter Malaguti, crosser, gen.uređen, prodajem 01 3367 063 Skuter Peugeot 50, Spitfili NG 2, 2000 g, cijena 7200 kuna, prodajem 098 761 431

KUĆE Drvenu kuću, štalu i klijet,Radakovo, prodajem 098 96 60 172 Kuće u izgradnji (13,80 x 8 i 18 x 9,70) u centru Bedekovčine (Trg A. Starčevića 10).Dovršetak gradnje kraj 2005. Sve informacije na 098/292-990 od 16 do 18 sati. 098/292-990 Kuću sa psolovnim prostorom u Krap. toplicama - Čret, prodajem 01 37 03 849, 091 7922 791 Kuću u Krušljevom selu, sa okućnicom i gosp. zgradom,prodajem 049 285 634 Kuću u Zaboku, garaža, gosp. zgradama, te zemljištem 1770 čhv, prodajem 049 234 354 Nedovršenu obiteljsku kuću u Humu Stubičkom, prodajem 049 289 460

VIKENDICE Vinograd- Vargov breg, Zlatar, vikendicu i voćnjak u M. Bistrici, prodajem 098 742 776 Voćnjak u Bedekovčini- Vencerovo, 230 čhv, voda, struja, asfalt, pogodno za klijet ili vikendicu, 3000 Eura, prodajem. 098 250 647

STANOVI Dvoiposobni namješten stan, 58,22 m2, sa centralnim grijanjem u centru Zl. Bistrice, povoljno prodajem 049 223 698 Dvosoban stan u Zaboku, iznajmljujem 049 223 795 Dvosobni stan u Budinščini 54 m2, (centralno, plin, vrt, garaža, drvarnica, podrum) prodajem. 049 458 194

098 96 60 172 Dva stojadina, prodajem 049 283 479 Fiat Punto 97 g.,odlično stanje, prodajem 049 282 833 Ford Escort 83 g, reg. u odličnom stanju, cijena 4600 kn,prodajem 049 465 976 Golf 1.6 diesel, 84 g., prodajem 049 223 356 Golf benzinac u odličnom stanju, prodajem 049 412 068 Golf II, 90 g.,plave boje, benzinac, prodajem 049 284 320 Golf II, 90 g.,reg.do 5 mj., plave boje, prodajem 049 284 320 Golf, 88 g., benzinac,3 vrata, prodajem 049 285 024 Kadet 1.6, diesel, sportski uređen,prodajem 049 223 356 Ladu Nivu 4x4, 89 g., generalno uređena,motor i limarija, napravljen tehn. pregled, prodajem 049 271 724 Mazdu 323 F,99 g., 61000 km, reg.do 5 mj., prvi vlasnik, prodajem 098 197 1972, Mercedes 190 E,89 g., reg. do 7 mj.,prodajem 098 250 275 Opel Corsu,99 g. prodajem 098 96 60 172 Opel Kadett, prodajem 098 657 539 Peugeot 206 XL11s,sva oprema osim kože, klima, usčuvan, 4800 km, 12 mj./03, 5 vrata, metalic plavi, 10500 Eura, prodajem može i zamjena za kućicu 049 283 213 Renault 19,prodajem, moguća i zamjena za razno ili karambolirano 049 223 356 Renault 4 gtl, 84 g., neregistriran crveni i 90 gtl bijeli, za dijeloce, prodajem hitno 049 283 213 Škodu Feliciu 1.9, diesel,98 g., bijele boje, 5 vrata, super stanje, reg.god. dana, prodajem 098 297 254 Vento 1.8 cl, automatic 96/97 g., očuvan, kao nov, dosta opreme, cijena 3700 Eura, prodajem, moguća zamjena za jeftinije 098 761 431 VW Polo 95 g.,, prodajem 098 9418 440 Zastavu 101 u voznom stanju,reg., vrlo povoljno prodajem 049 221 852

AUTO DIJELOVI Četiri čelične felge za Golf IV,i četiri zimske gume, prodajem 098 909 2469

ELEKTRONIKA Digitalni tlakomjer,prodajem 098 9418 440 Mobitel Nokiu 3410 na 091 , prodajem 049 412 068 Mobitel Samsung,i auto zvučnike Sony, nove, prodajem 098 933 2884 Mobitel Siemens MT 50, prodajem 098 9418 440 Playstation I, sa deset igrica 098 352 980 Playstation I, sa deset igrica, prodajem 098 352 980 Rabljenu simpa karticu, kupujem 098 933 2884

NAMJEŠTAJ Kauč na razlvlačenje,prodajem 098 352 980

BIJELA TEHNIKA Protočni kupaonski bojler, prodajem 01 3367 063 Zamrzivač ladičar,prodajem 098 352 980

ŠTEDNJACI I PEĆI El. štednjak plin-struja, kombinirani,prodajem 098 352 980 Peć za centralno grijanje, sa svim priborom, prodajem 049 208 657

ALATI I STROJEVI Pilu Stihl “051”, prodajem. 049 232 734

POLJOPRIVREDNI STROJEVI Mašinu za ruženje kukuruza, ručnu, kupujem 049 289 457 Motor “ACME” za motokultivator, prodajem. 049 232 734 Novu traktorsku prikolicu, nosivosti do 3 t, prodajem 01 33 67 063 Plug dovobrazni, sijačicu dvorednu za kukuruz, okretač za sijeno, prodajem 049 226 468 Prikolicu za stajski gnoj, prodajem 049 213 201 Puhalnik sa 13 m cijevi, prodajem 049 289 650 Rasipač umjetnog gnoja, prodajem 049 228 122 Ručnu ruljaču za kukuruz, prodajem 01 3367 063 Samohodnu roto kosilicu, prodajem. 049 232 734

Silokombajn,tip 200, kola- gumenjak, prodajem 049 289 650 Tanjurače i plug, prodajem 049 208 657 Traktor 533, prodajem 098 657 539 Traktor Ferguson, prodajem ili mijenjam za IMT 539 ili 533, isključivo sa kabinom 049 460 445 Traktor IMT 539, 88 g. sa kabinom, prodajem. 049 232 734 Traktor IMT 560, 88 g.,u besprijekornom stanju, prodajem 049 285 083 Traktor Tomovinković, prodajem 049 214 651

DOMAĆE ŽIVOTINJE Četiri ovce i ovna, prodajem 049 221 852 Divlje patke, prodajem 049 208 074 Domaće odojke, prodajem 049 468 170 Dva muška purana, prodajem 098 192 1956 Dvije bređe junice, prodajem 049 213 201 Dvije svinje, težine 120-130 kg,prodajem 049 287 184 Dvije zečice za rasplod, prodajem 049 227 278 Junicu bređu 5.5 mj., prodajem 049 285 634 Koze- tri komada,hitno i povoljno, prodajem 049 376 459 Kravu 3 g. staru, prodajem, a uz nju poklanjam mlado muško tele 098 9939 722 Kravu za obradu, prodajem ili mijenjam za kravu za domaćinstvu 049 228 154 Mladu kravu, sa ili bez teleta, kupujem 049 214 403 Mladu kravu, staru 2 g. sa ženskim teletom ili bez, prodajem 049 550 668 Odojke 25- 35 kg, prodajem 049 285 083 Odojke oko 40 kg, prodajem 049 290 179 Odojke, prodajem 049 459 609 Odojke, prodajem 098 966 93 91 Odojke,oko 3 kg,prodajem 098 561 019 Pajceka, prodajem 049 284 493 Pastuha za rasplod, 4 g. star, prodajem 049 349 379 Svinju 120 kg, prodajem 098 192 1956

Svinju oko 70 kg, prodajem 049 233 544 Svinju tešku 160 kg, prodajem 049 289 460

KAZALO 1 Namještenja

Svinju za klanje, tešku oko 150 kg, prodajem 049 222 311

2 Kuće

Tri odojka po 30 kg, prodajem 049 226 468

4 Stanovi

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI balirano sijeno, prodajem 049 459 609 Sijeno i otavu u balama, prodajem 049 462 040 Sijeno i otavu, balirano,prodajem 049 213 531 Sijeno i otavu, prodajem 01 3352 668 Suhi kukuruz u zrnu, prodajem 049 491 125 Tvrdo baliranu slamu, sijeno i otavu, prodajem 049 213 229

OSOBNI KONTAKTI Muškarac 50, 180, 80, SSS, slobodan, simpatičan, situiran, želi upoznati slobodnu žensku osobu radi druženja i zajedničkih lijepih trenutaka, moguća ozbiljna veza. 098 818 919

OSTALO Cisternu 3000 l, prodajem 049 208 657 Domaću rakiju, šljivovicu, prodajem 049 271 539 Drva za ogrijev, prodajem 049 289 772

3 Vikendice 5 Građevinski materijal 6 Garaže 7 Lokali i uredi 8 Sobe 9 Građevinsko zemljište 10 Poljoprivredno zemljište 11 Osobni automobili 12 Teretni automobili 13 Terenski automobili 14 Oldtimeri 15 Autodijelovi 16 Motocikli 17 Bicikli i mopedi 18 Foto 19 Video 20 TV 21 Hi-Fi 22 Informatika 23 Glazbala 24 Elektronika 25 Antikviteti i umjetnine

Inkubator automatic 50 jaja, cijena 1500 kn, prodajem. 049 556 360

26 Literatura

Kvalitetno bijelo i crveno vino (cijep miješano), prodajem 049 462 040

28 Nakit

Nove skije Elanove, sa automatskim vezovima, prodajem 01 3367 063

30 Odjeća i dječja oprema

Orahove trupce,prodajem 049 213 531

32 Kamping i rekreacija

Prijave poreza na dohodak građanima, popunjavam. 049 284 328

34 Namještaj

Rakiju lozovaču, prodajem 049 208 074 Sanjke, prodajem 049 287 418 Skije i pancerice, prodajem 049 289 645

27 Filatelija i numizmatika 29 Koža i krzno 31 Sport i oružje 33 Plovila 35 Aparati za domaćinstvo 36 Štednjaci i peći 37 Ugost. i uredska oprema 38 Alati i strojevi 39 Zanatski servisi 40 Poljoprivredni strojevi

Male oglase objavljujemo u suradnji sa Radio Stubicom i Radiom Hrvatsko zagorje - Krapina. Ubuduće će biti objavljivani oglasi koje slušatelji ovih radio stanica objave u emisijama Mali besplatni oglasi. Također ćemo objavljivati i oglase koji putem kupona stignu u našu redakciju.

41 Vrt 42 Domaće životinje 43 Kućni ljubimci 44 Poljoprivredni proizvodi 45 Intelektualne usluge 46 Medicinske usluge 47 Zajmovi 48 Poduka 49 Ženidba i udaja 50 Obavijesti

51 Osobni kontakti 52 Pomoć 53 Ostalo

zagorskilist

CMYK NAGRADNA KRIŽALJKA

HOROSKOP

(10.02.-17.02.)

Ovan (21. ožujka-20. travnja) Put do ostvarenja poslovnih zamisli bit će mukotrpan i težak. Bilo bi uputno da osobi koju nedovoljno pznajete ne nudite odmah srce na dlanu. Kronični zdravstveni problemi mogli bi se pogoršati. SAVJET TJEDNA: Budite smireniji! Bik (21. travnja-21. svibnja) Iskoristite povoljne okolnosti za ostvarivanje poslovnih ili ljubavnih zamisli. Uživat ćete u emocijama i znat ćete potaknuti drugu stranu da vam pruži ljubav. Veliko zadovoljstvo nalazit ćete u društvenim aktivnostima. SAVJET TJEDNA: Hrabro krenite naprijed!

zagorskilist

Svakog četvrtka novi broj!

Dobitnici nagradne križaljke br. 68 1. Amalija Goluban, M. Gupca 152, Zabok 2. Božidar Belko, Podgorje 166, Marija Bistrica 3. Božica Pavliša, Dubrovčan 33a, Veliko Trgovišće Nagrađeni se trebaju javiti na recepciju Hotela Terme Tuhelj

Blizanci (22. svibnja-21. lipnja) Prepustite se ugodnim trenucima u ljubavi, a poslovne probleme ostavite tamo gdje im je mjesto. Netko će vas zatražiti pozajmicu, budite oprezni. Pred vama je prilika za novu ljubav. SAVJET TJEDNA: Više izlazite i zabavljajte se! Rak (22. lipnja-22.srpnja) Na poslu morate biti oprezniji. U ljubavi vaše želje neće biti u skladu s težnjama druge strane, no izvjesno je da ćete idućih dana više pregovarati, voditi važne razgovore, privesti kraju dotrajale odnose i ulaziti u nove. SAVJET TJEDNA: Pronađite ispušni ventil! Lav (23. srpnja-22.kolovoza) Imat ćete uspjeha u poslovnim pregovorima. U ljubavi slobodni će dvojiti između posve različitih osoba. Nećete znati što hoćete. Posvetite više pažnje svom zdravlju, njezi duha i tijela. SAVJET TJEDNA: Ne vjerujte svemu što čujete! Djevica (23. kolovoza-22. rujna) Pokušajte svoju kreativnost u poslu više iskazivati jer tu leže temelji vaše uspješnosti. Nemojte biti u pozadini, vrijeme je da se nametnete. Slobodni će biti u potrazi za srodnom dušom, a oni u vezi tražit će način da ju poboljšaju. SAVJET TJEDNA: Priklonite se zdravijoj prehrani! Vaga (23. rujna.22. listopada) Morat ćete se više truditi i odricati. Posao će vam postati veliki teret. Ništa bolje neće biti ni u ljubavi. Računat ćete na podršku bliske osobe, no ona neće ispuniti vaša očekivanja. Bit ćete ljubomorni na nekog iz okoline. SAVJET TJEDNA: Ne zanemarujte obitelj! Škorpion (23.listopada-21. studenoga) Vrijeme je da se posvetite više sebi i svojim zadovoljstvima. Sada vam je potreban ispušni ventil, osobito zbog napetosti u ljubavnoj vezi. Na kraju bi sve moglo dobro završiti, no morat ćete se potruditi. SAVJET TJEDNA: Ne dajte se isprovocirati od bližnjih! Strijelac (22.studenoga-21. prosinca) Pripazite na novac i troškove. Nepotrebne kupnje suvišnih stvari mogle bi na vašem kućnom proračunu ostaviti ozbiljan trag. Ako ste slobodni mogla bi vas iznenaditi nova ljubavna ponuda. Izbjegavajte stresne situacije. SAVJET TJEDNA: Nije vrijeme za akciju! Jarac (22. prosinca-20.siječnja) Nije vrijeme da se razdvojite od partnera, jer su dani pred vama idealni za obnavljanje strasti i povezanosti. Na poslu ćete prestati brinuti o mnoštvu nevažnih stvari. Brižno ćete čuvati ono što vam je dragocjeno. SAVJET TJEDNA: Budite taktičniji! Vodenjak (21. siječnja-18. veljače) Pokušajte shvatiti da ključ vašeg lošeg raspoloženja leži u vama samima. Samo tako moći ćete nešto poduzeti i mijenjati stvari. Iako vam je odnos s partnerom dobar neke sumnje mogle bi to narušiti. SAVJET TJEDNA: Provjerite dobivene informacije! Ribe (19. veljače-20. ožujka) Nemojte zbog dugog jezika stvarati neprijatelje. Izbrojite do deset prije nego što odgovorite na kritiku ili neki zahtjev. U ljubavi bi vam mogli doći sretniji dani, ako povučete pravi potez. Umor će vas kočiti u daljnjim akcijama. SAVJET TJEDNA: Nemojte pokvariti ovo razdoblje!

zagorskilist KUPON NAGRADNE KRIŽALJKE BR. 69

KUPONE POŠALJITE NA ADRESU: »Zagorski list«, Matije Gupca 81, 49210ZABOK najkasnije do utorka, 15.02.2005. godine SRETNE DOBITNIKE OČEKUJU NAGRADE ZAGORSKOG LISTA

zagorskilist

CMYK Besplatni savjeti stručnjaka

veterina

vinarstvo

Daniel Futivić, dr. vet. med.

dr. Gerhart Schubert

Slabi odojci Kupila sam odojke na sajmu. Dobro mi jedu, ali nikak ne napreduju. Kaj da delam? Vera T., Zlatar Svaka kupnja odojaka na sajmovima je s jedne strane rizik i to zbog toga što se tamo nakupljaju životinje iz raznih uzgoja, na jednom mjestu. Sve te životinje sa sobom donose razne vrste mikroorganizama, bilo virusa, bakterija, te različitih parazita, a nose ih također i njihovi vlasnici na svojoj odjeći i obući. Na taj način životinje dolaze u kontakt sa njima do tada nepoznatim mikroorganizmima, koji tada u stanju smanjenog imuniteta (zbog stresa) mogu izazvati bolest. Stres je tu jedan od najbitnijih čimbenika. Za životinje je stres sam transport do sajma, pa transport od sajma do novog odredišta, prilagodba na nove uvjete držanja, novi režim hranidbe itd. I sada nastaju problemi. Odojci prestaju jesti, nevoljko se

drže, često kašlju ili su pak dobrog općeg stanja, dobro se hrane ali ne napreduju. U prvom slučaju, kada životinje prestaju jesti, svakako treba potražiti pomoć veterinara jer se tu najvjerovatnije radi o bakterijskoj upali dišnih puteva praćenoj povišenom tjelesnom temperaturom i poremećenim općim stanjem. Ovdje treba reagirati što hitnije. U vašem slučaju, kada su odojci veseli, rado jedu, ali unatoč tome ne napreduju, vjerojatno se radi o parazitarnoj invaziji. Vaš problem je relativno lako rješiv i to upotrebom odgovarajućeg antiparazitika jednokratno u hrani. Takav antiparazitik moguće je nabaviti u bilo kojoj veterinarskoj ljekarni. U svakom slučaju novonabavljenim životinjama poželjno je dati neki vitaminsko-mineralni dodatak hrani koji će zasigurno umanjiti neželjene učinke stresa.

Inox cisterne Kako postupati sa inox cisternom? Z.Ž. Stubičke Toplice Uz kupljenu cisternu bi trebali dobiti i dokument o garanciji kvalitete. Posudu, plivajući i pokrovni poklopaca treba vrelom vodom i ekološki prihvatljivim deterdžentom oprati kako bi pastu i ostala sredstva za poliranje izvukli iz mikropora čelika s unutrašnje površine posude. Ako vino to učini umjesto vas može doći do osapunjenja i neugodnog okusa na masno. Potom na mokru krpu natresite žličicu vinske ili limunske kiseline i tom kiselom krpom prebrišite unutarnju površinu posude KOJA MORA BITI OTPORNA NA KISELINE IZ VOĆA. Posudu nekoliko sati ne ispirite. Izostane li pojava mrlja iz korozije na unutarnjoj površini posude

ostanite i nadalje korisnik uz ispravnu primjenu i postupke. Cisternu nakon provjere operite mlazom vode, ocijedite i upotrijebite. Kada mošt provri u cisterni, uobičajeno na stijenki ostaje sloj sasušene pjene koja može postati izvor infekcije. Snalažljivošću spriječite pojavu kiselog mirisa octikavosti ispod pokrovnog poklopca. Ispustite li 5 – 10 lit vina u demižon. Razina vina u cisterni će se spustiti pa ćete čistom i vlažnom krpom moći ukloniti kiseli sasušeni sloj sa stijenke cisterne iznad vina, pazeći da to što uklanjate sa stijenke ne kaplje ili pada u vino. Kada je stijenka čista vratite vino iz demižona i time razinu vina na prvobitnu, ali bez prijetnje infekcije mokrim putem. Dobro je pri otvaranju cisterne dizanjem poklopca dozirati vinobran, pyrovin, sumporastu kiselinu ili drugi

preparat koji će pospješiti obaranje mikroflore vina na dno, ako je obavila razgradnju šećera do po vama željene gradacije. Savjetom struke ili savješću po potrebi primijenite i bistrila kako bi vino pripremili na prelijevanje iz taloga, na stabilizaciju. Kada se vino mora pretakati bez pristupa zraka (zatvoreni pretok) zbog opasnosti od porasta hlapljivih kiselina, tada ako cisterna ima ravno dno, nalijte na dno enološka ulja (vazelinskog), a ako je dno konično, nalijte malo vina na dno, a potom enološko ulje, posebice ako iz najniže točke dna vodi totalni ispust. Pumpom ulijevajte vino uzmičući izlaznim krajem crijeva pred slojem ulja koje se penje pri punjenju cisterne vinom. Kada se hlađenjem vina pojavi vinski kamen na stijenkama. Nakon istakanja vina, cisternu okrenite otvorom prema podu, prelijte je vrelom vodom, jer

će zbog koeficijenta rastezanja čelika, otpasti sav kamenac, nakon čega je dovoljno unutrašnjost isprati mlazom tople vode… NE TREBA STRUGATI…. Pojačano pjenjenje vina pri natakanju u pehar, može biti uzrokovano…osapunjenjem, ako je vino došlo u doticaj s masnoćom koja reagira s vinom (to nije slučaj s enološkim uljem). To je najčešće slučaj kod vina smještenog u drvenoj bačvi, kojoj su vrata, metalna pločica i utor za vrata obilno mazani lojem ili drugim mazivom radi boljeg brtvljenja. U slučaju ovakvog pjenjenja popraćenog okusom i mirisom loja, potražite savjet struke temeljem pregleda uzorka. Ako je samo pjenjenje razlog vašem nezadovoljstvu, a ostala organoleptička svojstva vina su uredna, nakon uklanjanja termolabilnih bjelančevina, pretoka, bistrenja, a ponekad filtracijom može biti uklonjena i pojava pjenjenja vina.

poljoprivreda Nenad Gospočić, dipl. ing. agr.

Gnojidba vinograda Da li je prekasno za zimsku gnojidbu vinograda, koja je njezina osnovna zadaća i kakva se umjetna gnojiva u tu svrhu koriste ? N.N., Sveti Križ Začretje Vinova loza je kultura koja živi i rađa na istom mjestu 25 i više godina. Svako tlo, pa i ono najplodnije, vremenom gubi hranjiva, te ga je, ukoliko želimo dobar i redovit urod, potrebno dohranjivati. Bavimo li se ozbiljnom proizvodnjom, prije same gnojidbe nužno je utvrditi plodnost samog tla (kemijskom analizom tla i lišća), dok ćemo za osobne potrebe spomenuto sta-

nje procijeniti na osnovu općeg stanja nasada, te njegove rodnosti tijekom više godina. U redovitoj gnojidbi vinograda razlikujemo gnojidbu prema starosti vinove loze (gnojidba prilikom sadnje, gnojidba mladog vinograda i gnojidba vinograda u rodu), te godišnju gnojidbu prema vremenu obavljanja (proljetna, jesenska i gnojidba tijekom vegetacije). Kao što možemo zaključiti, zimska gnojidba vinograda ne uklapa se u navedeni koncept, a provodimo je u slučaju izostanka jesenske gnojidbe. Zimsku (u ovom slučaju osnovnu) gnojidbu, pro-

vest ćemo kada to dopuste vremenske prilike, a svakako prije početka kretanja vegetacije. U tlo ćemo unijeti mineralna kompleksna NPK gnojiva, koja sadrže malo dušika, više fosfora, a najviše kalija. Od osobite je važnosti da te formulacije ne sadrže klor koji negativno utječe na vinovu lozu. Najbolje će biti ukoliko koristimo sljedeće formulacije NPK: 7-14-21, 520-30, 7-20-30, 8-26-26, 1030-20, 15-15-15, te 18-9-9. Naime, tijekom zime, nadzemni dio biljke miruje, dok korijen i dalje raste i uzima hranjiva. Za rast korijena kao i za rad mikroba koji razgrađuju organske tvari u tlu potrebno je malo dušika. On je značajan u proljeće budu-

ći da utječe na porast biljne mase. Budući se vrlo brzo ispire, njegovo značajnije unošenje u tlo tijekom zimskog perioda ne bi imalo nikakve osnove. S druge pak strane, fosforna i kalijeva gnojiva teško su topljiva, vrlo se sporo premještaju u dublje slojeve tla (godišnje 1-2 cm), te povoljno djeluju na razvoj korijenskog sustava. Osim mineralnih, u svrhu osnovne gnojidbe (svake 2-4 godine) unose se i organska gnojiva (stajski gnoj i sl.) koja će tijekom zime polagano preći u fiziološki aktivno stanje. U obzir dolazi samo zreli stajski gnoj i to u količini od 2-4 kg/m². Potrebno ga je unijeti po cijeloj površini, tj. širom prostora između dvaju redova trsova.

zagorskilist

CMYK

pravni savjeti

ljekovito bilje

Krešimir Vlajčević, dipl. iur.

U suradnji s Alterom

Nužni dio Moj je otac sastavio oporuku prema kojoj ja ne dobivam ništa. Molim Vas, da li imam bilo kakvo pravo ? P.S., Zabok Vi kao sin imate nakon smrti svojeg oca, ako oporukom ne bi dobi-

li ništa, pravo na ostavinskoj raspravi tražiti svoj nužni dio koji iznosi 1 / 2 onoga što bi dobili kada ne bi postojala oporuka, te kada bi se ostavinska masa raspoređivala na temelju zakona. Vrijednost nužnog dijela izračunava se na način da se prvenstveno utvrdi vrijednost ostavine. Že-

lim samo istaknuti da Vi ako ste živjeli u zajednici sa ocem imate pravo, neovisno o svojem nasljednom pravu, ako ste svojim radom ili davanjima pridonijeli da se njegova imovina poveća, tražiti dio ostavine koji vrijednošću odgovara vrijednosti vašeg doprinosa. Jednako tako s obzirom

da ste sin, ali opet pod uvjetom da ste živjeli sa ocem, imate pravo tražiti kućanske predmete koji služe za zadovoljavanje vaših svakodnevnih potreba, npr. namještaj, aparate i sl. Na navedeno pravo imaju i drugi ukućani ako je riječ o supruzi umrlog ili njegovim potomcima.

mirovinski savjeti Davorin Batinić, dipl. iur.

Tvrda stolica -Za tvrdu stolicu, koju Pero Antičević naziva i slabom probavom, dobro je piti čaj od vodopije. Svakog jutra, prije bilo kakvog drugog jela, treba popiti jednu šalicu čaja od vodopije. Ako živite u prirodi, ili kad dođete na selo, raspitajte se ima li u blizini izvora pitke vode. Za probavu je dobro ujutro, natašte, popiti čašu izvorske vode. - Antičević predlaže da sami napravite pripravak koji je dosad svima pomogao kod tvrde

stolice. Pola kilograma smokava dobro operite i sameljite u stroju za mljevenje mesa. Dodajte pet grama brašna od sene i sve zajedno dobro zamijesite, kao tijesto. Od smjese napravite nekoliko hljebova veličine jedne kobasice. Svaku od tih “kobasica” zamotajte u foliju i spremite u hladnjak. Svakog jutra pojedite jednu takvu “kobasicu” prije drugog jela. Terapiju nastavite dok se probava ne uravnoteži.

Od 2008. godine novi uvjeti U 2007. godini imati ću 58 godina života i 33 godine staža. Kada ću imati pravo na prijevremenu mirovinu? P.O.,Krapina Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti osiguranik odnosno zaposlenik muškarac ako ima navršenih 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Žena može ostvariti pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti kada navrši 55 godina života i 30 godina mirovinskog staža. Navedeni uvjeti smatraju se općim uvjetima, ali obzirom na navedenu mirovinsku reformu predviđeno je prijelazno razdoblje kada se pravo na prijevremenu starosnu mirovinu može ostvariti po blažim uvjetima. Prijelazno razdoblje traje do 31. prosinca 2007. godine, na način da se u 2005. godini može ostvariti pravo na prije-

zagorskilist

vremenu starosnu mirovinu s navršenih 35 godina mirovinskog staža (muškarac) i 30 godina mirovinskog staža (žena) i kada navrše 58 godina i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 53 godine i 6 mjeseci života (žena). U 2006. godini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu uz navedeni navršeni mirovinski staž imaju kada navrše 59 godina života (muškarac), odnosno 54 godine života (žena). U 2007. godini pravo na prijevremenu starosnu mirovinu uz navedeni navršeni mirovinski staž imaju kada navrše 59 godina i 6 mjeseci života (muškarac), odnosno 54 godine i 6 mjeseci života (žena). Nakon 1.siječnja 2008. godine prestaje prijelazno razdoblje i od tada se pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje pod gore opisanim općim uvjetima. Pored navedenog valja upozoriti da osigu-

kulinarstvo Kaj su jeli naši grofovi

Slasne tajne Sofijine bilježnice

ranik odnosno zaposlenik ima pravo na mirovinu od dana kada je ispunio propisane uvjete, a isplatu mirovine može ostvariti tek nakon prestanka osiguranja, odnosno radnog

odnosa. Zahtjev za priznavanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu može se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja odnosno radnog odnosa.

Iza kuharice Sofije Krušelj, čijim su se delicijama slastiligrofovi i biskupi u prošlom stoljeću ostala je samo jednastara izlizana bilježnica puna krasopisom ispisanih recepta. Zagorski list će ubudućeu svakom broju objaviti neke od recepata grofovska jela i pića.

Burek od mesa

30 dkg brašna, 3 dkg masti ili ulja, octene vode, sol. Pola kg svinjetine, 5 dkg masti, 20 dkg luka, 2 žutanjka , sol i papar. Tijesto se zamijesi kao za savijaču i pusti mirovati. Dotle se meso protjera kroz mašinu, metne na fino kosani luk i dodaju sol, papar i žu-

tanjci. Tijesto se razvuče, poškropi s masti ili uljem, nadjene mesom i stavi u namazanu tavu peći. Servira se sa zelenom salatom.

Pita od oraha

21 dkg brašna, 15 dkg putra, 2 žutanjka, 2 žlice ruma, malo soli, 10 dkg šećera i vrhnja toliko da tijesto ne bude pretvrdo. Razvaljati, preklopiti, malo počivati. Staviti u namazanu tavu, filati mljevenim orasima i grožđicama i staviti peći.

CMYK

info MALI ZAGORCI ROÐENI PROTEKLOG TJEDNA U OB ZABOK

Djevojčice su rodile: • Sonja Brčić, Zlatar • Višnjica Broz, Oroslavje • Tatjana Sinković, Tisanić Jarek • Martina Jambrečina, Gornja Stubica • Ivana Stručić, Krušljevo Selo • Sanja Harapin, Zabočki Bregi • Anita Petrovečki, Zabok • Ivana Martinec, Hum Breznički • Ana Sremec Turčec, Dukovec • Anita Piljek, Ciglenica Zagorska • Ksenija Podgajski, Slatina Petrovska • Renata Fučkar, Viča Sela

Dječake su rodile: • Andreja Bivol, Zabok • Martina Valentić, Oroslavje • Marija Dragčević, Sveti Križ Začretje • Lidija Grden, Gusakovec

Anica Mirt Gospočić, Stubičke Toplice

IZ PROGRAMA RADIO ZLATARA IN INFORMATIVNE EMISIJE Vijesti – emitiraju se svakodnevno u 9, 11, 13, i 18.30 sati dok nedjeljom u 10.30 i 17 sati slušatelji mogu pratiti tjedni pregled zbivanja na zlatarskom području u Tjedniku. Informativne emisije prate događaje prvenstveno na lokalnom području – grad Zlatar i susjedne općine. TREĆE POLUVRIJEME Glavni sadržaj tjedne sportske emisije, koja je u programu ponedjeljkom od 17.30 sati, jest pregled lokalnih sportskih zbivanja. Realiziraju se razgovori i prilozi s terena te gostovanja u studiju sportskih djelatnika i samih sportaša – nogomet, rukomet, košarka, i ostali zagorski sportovi. VETERINARSKA ORDINACIJA Svakog drugog ponedjeljka točno u podne gostuju veterinari Veterinarske stanice Zlatar Bistrica, a teme su prilagođene lokalnom stanovništvu i njihovim problemima. Stoga postoji i mogućnost postavljanja pitanja telefonom. AKTUALNOSTI Utorkom, najaktualnijeg dana na zlatarskom području, od 11.15 u informativno-političkoj emisiji gostuju čelnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, političari te drugi istaknuti javni djelatnici. Izbor sugovornika ovisi o važnosti tjednih zbivanja i o tome koliko su gosti voljni otvoreno razgovarati u eteru i odgovarati na pitanja slušatelja. OPUSTI SE I UŽIVAJ Emisija narodne, prvenstveno zagorske glazbe, svakog utorka od 18 sati promovira zagorsku riječ u pjesmi i govoru, a gostuju i domaći glazbeni sastavi. U domaći zagorski štimung uključuju se i slušatelji svojim glazbenim željama i prigodnim čestitkama, a očekuju ih i nagradne igre. BRUUM, BRUMM Naziv emisije sve govori – svijet automobila s popratnim sadržajima, srijedom od 11.15 sati. Z DOMAĆE KOŠARE Zbog ciljanog slušateljstva, poljoprivredna emisija srijedom od 17 sati sadrži novosti, savjete i aktualnosti vezane uz sva zbivanja u agraru. Obuhvaća ratarstvo, stočarstvo, vinogradarstvo, podrumarstvo, vrt i hortikulturu . Mnogi sadržaji nastaju u suradnji s nadležnim poljoprivredno-savjetodavnim i gospodarskim županijskim službama. KUŽIŠ Zabavno-mozaična emisija u večernjem programu srijedom u kojoj se isprepliću razne teme – kino i video noviteti, moda i ljepota, intervjui s hrvatskim glazbenicima… KULTURNI KUTAK Kulturne priredbe, koncerti, promocije knjiga, izložbe… sadržaji su emisije iz kulture, četvrtom od 17 sati. Pravodobnim najavama nastoji se slušatelje zainteresirati za događaje koje mogu posjetiti, a u emisiji često sudjeluju i zanimljivi gosti. VRTULJAK ŽELJA Već niz godina vrlo slušana emisija četvrtkom od 17.30 do 19 sati sastavljena od glazbenih prijedloga slušatelja koji u redakciju stižu poštom, e-mailom i direktno telefonom. TOP 22 Domaća i strana top lista petkom namijenjena mlađem slušateljstvu, sadrži po 11 domaćih i stranih hitova, a nastaje prema glasovima slušatelja. Sve skupa začinjeno je novim prijedlozima, zanimljivostima iz domaćeg i stranog svijeta glazbe, podjelom ulaznica i nagradnim igrama. Početak u 19.30 sati.

vni dio emisije su razgovori sa sportašima, reportaže s terena, ali i dobra glazba. Emisiju uređuje i vodi Mladen Knezić. PANORAMA U ovoj političkoj- kontakt emisiji o aktualnim temama na nivou države i županije, svakog utorka od 18 sati, urednik i voditelj Mladen Kukas razgovara s gostima iz političkog života. U emisiji sa svojim pitanjima i komentarima sudjeluju i slušatelji. EMISIJA IZ KULTURE Svake srijede, urednica i voditeljica emisije, Senka Susović, kroz razgovor s gostima govori o kulturnim zbivanjima na području Županije. Sastavni dio emisije su i predstavljanja raznih društava koji njeguju i čuvaju kulturnu baštinu. Emisija je na rasporedu od 16,15 sati. GLAZBENA DOPISNICA Puno glazbe i razgovori sa zanimljivim gostima s područja domaće estrade čine okosnicu ove emisije zabavnog karaktera koju uređuje i vodi Stjepan Zrinski. U uređivanju jednog dijela programa, kroz izbor glazbe sudjeluju i sami slušatelji. Glazbena dopisnica emitira se svakog četvrtka od 18. sati. INFORMATIVNE EMISIJE Nezaobilazan dio programa Radio Stubice – vijesti koje slušatelji mogu pratiti radnim danom u terminima: 8.50, 9:50, 10:50, 11:50, 12:50, 13:50, 14:50, 15:30, 17:50, 18:50, 19:50, 20:50, 22:50. Nedjeljom su vijesti u 9: 50, 10:50, 14:50, 17:50. Kronika »7 dana emitira se nedjeljom u 12:00 sati. BESPLATNI MALI OGLASI Posebno zanimljiv dio programa, koji se emitiraju od ponedjeljka do subote u 10:00, 10:15 i 10:30 sati, a nedjeljom u 10:30 sati. Telefoni na koji se mali oglasi mogu predati je 060/372-372. Sve oglasa možete pročitati i u Zagorskom listu. IZ PROGRAMA RMB-a VJERSKI PROGRAM: Misa iz Svetišta MBB svaku nedjelju u 11.00 h, te blagdanima i subotama u hodočasničkoj sezoni •svakodnevne rubrike Sveci i imendani i Iz Župe i Svetišta (08.30 h i 15.30 h) •Iz zagorskih župa – subota 13.30 h •Vijesti iz života crkve – Hrvatski katolički radio – svaki dan u 15.45 h •Pobožnost svete krunice – svaki dan u 20.15 h •Sutra je dan Gospodnji – subota u 11.30 h •U jutro blagdansko vjerski mozaični program – nedjeljom od 08.00 h do 13.00 h •Glas srca – emisija duhovne glazbe – srijeda 19.00 h •Duhovna obnova – Ponedjeljak u 17.00 h INFORMATIVNI PROGRAM: •Lokalne vijesti od ponedjeljka do subote 11.00 h i 15.00 h •Kronika RMB-a – nedjeljom u 13.00 h •Vijesti: od ponedjeljka do subote 07.30 h , 09.00 h i 13.00 h •Kronika dana – svaki dan u 18.30 h •Ispod površine – emisija

ponedjeljkom u 13.30 h •Jednom mjesečno gostovanje županice (četvrtak) u 17.00 h KULTURA, SPORT, ZABAVA I DRUGO •Dobro jutro, Zagorje - jutarnji mozaični program – 08.00 – 10.00 h •Kulturna kretanja – četvrtak u 13.30 h •Sportski megaherz – svaki dan osim nedjelje 10.30 h •Sportski tjednik – četvrtkom u 19 h sati •Klackalica – svaki drugi četvrtak u 19 h sati •Veliki pojma nemaju – svaku drugu srijedu u 17 h •Zelene brazde – svaku drugu srijedu u 17 h •Pogled iza ogledala – ponedjeljkom u 19 h •Narodne veselice – petkom u 17 h •Vječne melodije – subotom u 17 h •Dobre vibracije – utorkom u 17 h •Priča za laku noć – ponedjeljak -subota 20.05 h, nedjeljom 9.30 h •Obiteljsko poslijepodne – nedjeljom od 14.00 h •Klasične minute – nedjeljom od 20.00 h •Glazbene želje - ponedjeljak četvrtak: 12.30 h i 16.15 h •Želje, čestitke i pozdravi petkom od 20 h IZ PROGRAMA RADIJA HRVATSKO ZAGORJE KRAPINA SPORT PONEDJELJKOM Emisija koja se emitira ponedjeljkom od 17 do 19 sati , a prate se događaji sa sportskih terena, uz česta gostovanja u studiju, što samih predstavnika klubova i sportaša, što ljudi vezanih uz sport. Sastavni dio emisije su i reportaže sa sportskih terena, te izravna javljanja. Emisiju uređuje i vodi Ivica Tušek. NEK TAMBURA SVIRA Emisija o hrvatskoj narodnoj glazbi, kulturi, baštini i običajima. Nek tambura svira na rasporedu je programa svakog utorka od 17 do 19 sati. OČI U OČI Jednostavna namjera davanja medijskog prostora određenim životnim temama, od politike do aktualnih gradskih događanja, rezultira svakoga tjedna dvosatnom emisijom kojoj naziv Oči u oči govori kako je to vrsta susreta jedne ili više osoba s urednicima i voditeljima emisije Tušek Ivicom i Borisom Uhernikom. Susreti u eteru održavaju se srijedom od 17 sati. TA DOBRA STARA VREMANA Radi se o glazbenoj emisiji domaće zabavne glazbe koja se rijetko ili uopće ne svira i koja je namijenjena slušateljima srednje i starije generacije. Možete ju slušati nedjeljom od 20 do 22, a urednik i voditelj emisije je Dubravko Sopek. Ova emisija najavljuje i svoje javno uprizorenje u festivalskoj dvorani u Krapini 13. ožujka 2005. godine. Svakog dana u programu RHZK, od 13 do 13.30 sati izvode se po tri pjesme starijeg datuma. Slušatelji tijekom tjedna mogu glasati za 1 od 15 ponuđenih pjesama na br. telefona 060 347

743 pritiskom na tipku 6 i tako osvojiti vrijedne nagrade .Izvlačenje tjednih nagrada bit će subotama u programu RHZK, a one glavne- na pozornici festivalske dvorane 13. ožujka 2005. godine prilikom koncerta «Ta dobra stara vremena» . PEH, DOBRI DUH KRAPINE Program petkom od 17 sati prati i dijelom utječe na aktualna zbivanja u Krapini, potiče razgovore o događanjima vezanim uz grad, pokreće akcije kojima nastoji odati priznanje takozvanim malim ljudima, čiji je rad poznat, ali možda manje cijenjen. NEDJELJNI SLOŽENAC Emisija zabavnog karaktera u popodnevnom programu nedjeljom, od 16 do 19 sati, u kojoj se isprepliću razne teme- moda, ljepota, zdravlje,….za svakog ponešto. Emisiju uređuje i vodi Mihaela Horvat. OD SUBOTE DO SUBOTE Mozaično-zabavna emisija urednice i voditeljice Karmelite Pavliša, subotom od 17-20 sati u kojoj se najavljuju važna kulturna, zabavna i sportska događanja. Ugošćuju se naši Zagorci, ostvaruju telefonski kontakti s poznatima. Emisija je prožeta kajkavskim popevkama i dobrim evergreenima i posebno se nastoji njegovati kajkavski govorni izričaj. ODABRALI STE POSLUŠAJTE GGlazbeno zabavna emisija stara koliko i naš radio, a možete je slušati četvrtkom od 17-20 sati. Slušatelji ju vole jer u njoj po svom odabiru mogu čuti i vrlo stare pjesme koje se inače vrlo rijetko mogu čuti. U emisiji ugošćuju se i izvođači i glazbenici. Emisiju uređuje i vodi Ivica Tušek. RAZGOVOR S VETERINAROM Ponedjeljkom u 9 sati u jutarnjem programu gostuje dr. Vladimir Bajcer, veterinar s kojim voditelj i slušatelji razgovaraju o pojmovima i problemima vezanim uz veterinarsku znanost. Telefon na koji možete postavljati pitanja je 371-250 i 060 347 743. MALI TELEFONSKI OGLASNIK Od ponedjeljka do subote u programu RHZK od 11 sati trguje se u malom telefonskom oglasniku. Slušatelji iz cijelog Zagorja i šire prodaju, kupuju, razmjenjuju, poklanjaju. Poziv na broj 060 347 743 tih minuta izravna je veza ove male trgovine. Vaše besplatne male oglase možete ostavljati tijekom cijelog dana na broj telefona 060 347 743, nakon toga pritisnete tipku 3 , te nakon zvučnog signala ostavite Vaš oglas. Oglasi će biti emitirani za vrijeme besplatnog malog ogasnika u 11 sati. VESELA USPAVANKA Emisija koja godinama u subotnjem eteru RHZK-e, od 20 do 22 sata, odzvanja pjesmom djevojaka od 15 do 25 godina koje se ohrabre i nazovu u emisiju. Tim činom ostvaruje se pravo na glazbenu želju. One najbolje okupe se u finalnoj emisiji. Sve zainteresirane djevojke i dalje se mogu prijavljivati za sudjelovanje u emisiji na broj telefona 049/ 371- 255 i 060 347 743.

IZ PROGRAMA RADIO STUBICE

Mala beba teška 3580 grama i dugačka 51 cm, prvo je dijete Anice iz Stubičkih Toplica. Još nema imena, ali budući da se rodilo na obljetnicu Seljačke bune moglo bi dobiti neko staro zagorsko ime ...

SPORTSKA EMISIJA Mozaična sportsko – glazbena emisija na programu je svakog ponedjeljka od 16,15 sati. Uz praćenje sportskih događanja na području Županije, sasta-

zagorskilist

CMYK VODIČ MEDIJI: JUTARNJI LIST - KRAPINA •tel: 503 658, 503 559 •fax: 503 558 VEČERNJI LIST (dopisništvo Krapina, Frana Galovića bb, Krapina) •tel/fax: 315 024 HTV KRAPINA •tel: 300 383 •fax: 300 381 RADIO STUBICA (95,6 + 106,9 Mhz) (Toplička 10/1, Donja Stubica) •tel: 287 005, •fax:288 005 •www.radio-stubica.hr •radio-stubica@radio-stubica.hr RADIO KAJ (88,9; 89; 94,8; 96,6; 97,2; 99,7 Mhz) (F. Galovića bb, Krapina) •tel.: 370 555 •fax: 370 556 •www.kaj.hr, •marketing@radio-kaj.hr RADIO ZABOK (87,8 MHz) (Matije Gupca 74, Zabok) •Tel.: 503 455 •Fax: 503 456 •www.radio-zabok.com •info@radio-zabok.com RADIO ZLATAR (97,9 Mhz) (Zagrebačka 3, Zlatar) •tel/fax: 466 885, 466 665 •radio-zlatar@radio-zlatar.hr) RADIO HRVATSKO ZAGORJEKRAPINA (91,5 + 104,9 Mhz) (Šetalište hrv. nar. preporoda 13, Krapina) •tel/fax: 372 068, 371 250 RADIO MARIJA BISTRICA (100,4 Mhz) (Trg I. Pavla II 24, M. Bistrica) •tel/fax: 468 696, 468 707 •radio-marija-bistrica@kr. htnet.hr) RADIO 1 OROSLAVJE (89 Mhz) (Ulica A. Gredičaka 13, Oroslavje) •tel/fax: 500 592 •radio1@kr.htnet.hr

SERVISNE INFORMACIJE INFORMACIJE: 981; 988; POLICIJA: 92 (374 311, Krapina; 225 111, Zabok); VATROGASCI: 93 (225 281, Zabok, 372-049, Krapina); HITNA POMOĆ: 94 HAK - POMOĆ NA CESTI: 987 VLAK: (www.hznet.hr, 060 333 444) •221 075 (Zabok) •371 012 (Krapina) BUS: (http://bilbo.akz.hr) •221 077 (Zabok) •315 018 (Krapina) BOLNICA: •221 232 (Zabok) •221 242 (Bračak) •221 686 (rodilište, Zabok) DOM ZDRAVLJA: •371 622 (Krapina) •221 585 (Zabok) CRVENI KRIŽ: •371 141 (Krapina) LJEKARNA: ZABOK (0-24) - od ponedjeljka do subote od 7 do 20 sati, nedjeljom i praznikom od 9 do 12 sati, a jedina u županiji dežurna je non-stop - treba doći do ljekarne i pozvoniti na zvonce - ili nazvati: •221 618 •tel/fax: 221 213. BENZINSKE: INA (www.ina.hr):

zagorskilist

DOGODIT ĆE SE... Krapina (jug), A.Mihanovića bb: •370 535 Jakovlje, Autocesta-istok: •01 3352 034 Jakovlje, Autocesta-zapad: •01 3352 055 EUROPETROL, Zabok, Hum Zabočki bb: •222 152 ELEKTRA: •9820, 225 456 ZAGORSKI VODOVOD: •588 640 (Zabok) •430 053 (Lobor) PLIN: •371 170 (Krapina), •587 151 (Zabok) HP - HRVATSKA POŠTA: •9832 HT (www.htnet.hr) •221 111, 062 077 077 HRVATSKE AUTOCESTE: •222 593, 222 594 HRVATSKE ŠUME: •371 123 (Krapina) •287 893 (Donja Stubica) •466 215 (Zlatar) HRVATSKE VODE: •587 100 (Veliko Trgovišće) FOND ZA PRIVATIZACIJU: •376 248 (Pregrada) HITNE INTERVENCIJE NA KANALIZACIJI •098 74 34 24 (Zabok) ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE: •371 176 (Krapina) ZAVOD ZA POLJOPRIVREDNO SAVJETODAVNU SLUŽBU: •371 914 (Krapina) ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE: •371 025 (Krapina) ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE: •371 259 (Krapina) GOSPODARSKA KOMORA: •371 883 (Krapina) OBRTNIČKA KOMORA: •370 929 (Krapina) OPĆINSKI SUD: •371 624 (Krapina), •226 580 (Zabok) OPĆINSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: •371 074 (Krapina), •221 595 (Zabok) ŽUPANIJSKI SUD: •467 600 (Zlatar) ŽUPANIJSKO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO: •467 660 (Zlatar) TURISTIČKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE: •233 653 (Krapinske Toplice)

WEB VODIČ: Krapinsko-zagorska županija: •www.kr-zag-zupanija.hr Krapina: •www.krapina.hr •www.krapina.com Zabok: •www.zabok.hr Pregrada: •www.pregrada.hr Donja Stubica: •www.stubica.com Gornja Stubica: •www.gornjastubica.com Desinić: •www.desinic.tk Lobor: •www.lobor.netfirms.com Hum na Sutli: •http://humnasutli.inet.hr Marija Bistrica: •www.marija-bistrica.hr Oroslavje: •www.oroslavje.hr Zagorje com: •www.zagorje.com

četvrtak, 10.02. •Gornja Stubica, Vatrogasni dom (kraj Done), 13 - 16 sati: akcija darivanja krvi petak, 11.02. •Marija Bistrica, zdravstvena ustanova, 10 13, 14 - 16 sati: akcija darivanja krvi •Krapina, Pučko otvoreno učilište, 19 sati: predstava

PLES KADETA Johanna Straussa mlađeg - izvodi Baletna trupa Croatia subota, 12.02. •Oroslavje, kino, 19 sati: HONEY, uloge: Jessica Alba, Missy Elliot •Krapina, kino, 20 sati: OCEANOVIH DVANAEST, režija: Steven Soderbergh, uloge: George Clooney, Brad Pitt, Julia Roberts

nedjelja, 13.02. •Oroslavje, kino, 19 sati: HONEY, uloge: Jessica Alba, Missy Elliot •Krapina, kino, 19 sati: OCEANOVIH DVANAEST, uloge: George Clooney, Brad Pit, Julia Roberts ponedjeljak, 14.02. • VALENTINOVO - DAN ZALJUBLJENIH

•Marija Bistrica, Općinska knjižnica i čitaonica Marija Bistrica, 18 sati: Recital ljubavne poezije “Željka Boc” pošaljite nam informacije o događanjima, do ponedjeljka navečer, na oba faxa: 290 955, 500 003, te oba E- maila: ciglenecki@inet.hr, redakcija@zagorski-list.net)

NOĆNI ŽIVOT Caffe bar Stars, Zabok • petak - party - živa svirka - DIM guitar band • subota - party - juice vodka - 5 kn • nedjelja - uz kavu gratis cedevita PUB 1829, Oroslavje • petak – godišnjica otvorenja i proslava Valentinova uz Stella party – nagrade, hostese, Stella 8 kn (1-4 nagrada Ulaznice za film Fantom u operi u Cinestaru) • subota – Coctail party – svi kokteli 10 kn Caffe bar Fulir, Zabok • utorak - Fašnik v Fulir-u • petak - zuja party 0,3 L 5 Kn • pon - ned Desperados 10 Kn Temple bar, Irish pub, Stubičke Toplice • utorak - Fašnik u Temple Bar-u • petak - SOUTHERN COMFORT PARTY popite južnjačku po promo cijeni i pokupite hostesama nagrade • nedjelja - provjerite zašto smo najbolje mjesto za nedjeljnu kavicu... • utorak - 15.II IRISH BEER DAY Guinness i Kilkenny -20 % uz irsku zvucnu kulisu ... podrobnije na www.templebar.hr Don Corleone, Stubičke Toplice • svaki ponedjeljak kava gratis • petak – svirka uživo – grupa X LARGE • subota – Red Bat Vodka party disco večer uz DJ-a i proslava Valentinova Disco Afrika, Kumrovec • petak - «Šank» tulum Rock’n’Roll

IZLOŽBE: • Gornja Stubica,Galerija Lipa: izložba slika Krešimira Bauera “Crveni makovi”, do 4. ožujka • Krapina, Galerija grada: izložba “Raster svijetlo i slika” Gordane Bakić, Tomislava

Buntaka, Andreje Pavetić, Mirjane Drempetić i Koraljke Kovač, do 18.2. • Zabok, krčma Polanović: izložba fotografija Miljenka Hegedića “Motivi iz života grada Zaboka”

• subota – u susret Valentinovu – «Love night», Bavaria Party, hostese, nagradna igra (prva nagrada Hi – Fi linija) i non - stop Rock’n’Roll, program priprema i vodi E.K.Mika Pizzeria Fantazija, Zlatar • petak – DJ Speedy • subota – X LARGE i DJ Speedy uz menu «Valentino» (40,00 kn za par) – pizza zaljubljenih uz jedan od koktela: Ti i ja, Brzo uzbuđenje ili Purpurna strast • nedjelja i ponedjeljak – ljubavna kava + kremšnita = 10 kn Sportsko zabavni klub Šerfa, Sekirišće • Više sportova i ljubavi, manje nasilja – besplatan pikado, biljar, stolni tenis, stolni nogomet – godišnja članarina za klub samo 10 kn • subota – sport, zabava i glazba Disco Daniel • petkom i subotom večeri narodne glazbe u Disku Daniel! • zarazite se virusom dobre zabave uz dj-a i band uživo! • subotom se nudi coctail “Daniel”! • Disco Daniel, Vinski vrh Marija Bistica Terme Tuhelj • petak – noćno kupanje uz demonstraciju masaža • subota – romantično noćno kupanje «sjećam se prvog poljupca» uz glazbu rock akademičara i koktele i šampanjac • restoran hotela – večera za zaljubljene uz grupu «Smooth» • ponedjeljak – Valentinovo noćno kupanje uz violinu, gitaru, koktele i šampanjac Dvorac Mihanović • petak – večera uz svijeće i glazbu «Kristina» • ponedjeljak – romantična večera uz svijeće i glazbu «Krtistina» – iznenađenje večeri – solo na violini i gitari

RIMOKATOLIČKI KALENDAR veljača (februar, svečen, veljak, svičan) četvrtak, petak, subota, nedjelja, ponedjeljak, utorak, srijeda

10.02. 11.02. 12.02. 13.02. 14.02. 15.02. 16.02.

Bl. Alojzije Stepinac; Skolastika Gospa Lurdska, Mirjana Eulalija; Zvonimir; Damjan 1. KOR. NEDJELJA (Čista); Katarina Ricci Valentin; Zdravko Klaudije Colombier; Vitomir; Agapa Julijana; Onezim; Miljenko; Kvatre

Izdavač: Zagorski list d.o.o., za nakladničku djelatnost Matije Gupca 81, ZABOK Tel: 049/503 444 • Fax: 049/503 445 E-mail: zagorski-list@zagorski-list.net Redakcija: Matije Gupca 81, 49210 ZABOK K. Š. \alskog 4, 49210 ZABOK Tel: 049/503 444; Fax: 049/503 445 • GSM: 098 9828862 E-mail: redakcija@zagorski-list.net Glavni urednik: Drago Lončar Pomoćnica glavnog urednika: Ljiljana Pavlina Voditelj marketinga: Iva Lež Grafički urednik: Nenad Habazin Fotoreporter: Krunoslav Pavlina Marketing: MufoDesign, Naselje Borovčaki 8, 49210 Zabok • Tel: 049/500 005 • Fax: 049/500 003 • E-mail: mufo@kr.htnet.hr Tisak: Tiskara Zagreb, Radnička cesta 210, 10000 ZAGREB

CMYK

zadnjica

Zli bubnjari su stalni gosti Seljačke bune i svojom glazbom plaše Tahijevce.

Uz kolače i kuhano vino brojni posjetitelji uživali su u ovoj jedinstvenoj manifestaciji u Zagorju.

Nema bune jer nema "kmetov" L

ako je obleči plemenitašku manduru, sjesti u kočiju i otpeljati se od Gornje Stubice do Stubičkih Toplica i uživati u buni. Nas »kmete» poslali su pješice cijeli taj put, a oblekli su nas u jutene vreće. Smrznuli smo se, a kad smo za glumatanje kmetov tražili po sto kuna rekli su da je to volonterski posao. Zato više na priredbi nema kmetov, a kome onda trebaju grofovi? Zato više nema pravog obilježavanja obljetnice seljačke bune, govori jedan od sudionika manifestacije sjećanja na Seljačku bunu koja se ove godine održala skromnije nego ikada. Zamišljena prije četiri godine kao pompozno pred-

stavljanje tog velikog događaja u koji je trebao biti uključen cijeli stubički kraj, buna se danas svela na entuzijazama nekolicine zaljubljenika u takva događanja, odnosno gotovo sva organizacija je spala na Planinarsko društvo iz Stubičkih Toplica. Izostala je ove godine i čuvena bitka kod Kapelščaka jer su, kažu organizatori, «vitezovi» tražili puno novaca, a ni kmeti nisu htjeli badava padati po smrznutom snijegu. Turistički djelatnici Stubičkih Toplice, Donje i Gornje Stubice nisu se baš potrudili oko «bune», a ni vlast u njima baš nije oduševljena kad je trebalo odriješiti kesu za ovaj događaj za koji postoji zanimanje,

jer prisjetimo povijesni događaj viteške bitke u Gornju Stubicu dođe pogledati i po nekoliko tisuća ljudi. U cijeloj ovogodišnjoj proslavi 431. obljetnice Seljačke bune valja izdvojiti dojmljivi nastup «Zlih bubnjara» iz Zagreba, nastup Folklornog ansambla Žuna iz Bedekovčine, pa kuburaša iz Desinića, Puhačkog orkestra iz Gornje Stubice , pa nastup studenata Akademije dramske umjetnosti iz Zagreba, a kao i svake godine gosti su se mogli okušati i u streličarstvu. Planinari su kod kućice na Vidikovcu poslužili odlični gulaš i fino vino, a iskazali se i društvo kod Beljakove kleti.

GOSTUJU NAJBOLJI HRVATSKI KARIKATURISTI DAMIR NOVAK, ČAKOVEC

Plesači Folklornog ansambla Žuna iz Bedekovčine bili su najzanimljiviji dio programa obilježavanja obljetnice Seljačke bune.

O K O

Bajke su toliko utjecale na vlasnika ova tri patuljka u Zagorskim Selima da im je dao počasno mjesto u svom vrtu. To su patuljci veseljaci i samo se pitamo zašto Snjeguljica nije s njima?