Upoznajte AU-Spota

demija završiti i koliku smrtnost može izazvati, vrlo je važno različitim edukativnim porukama doći da najšire svjetske populacije. Jedan od načina privlačenja pozornosti su i poštanske marke radi svoje vjerodostojnosti. Na desetine nacionalnih poštanskih operatora u vlasništvu vlada država izdale su ih u protekloj godini te tako dale svoj doprinos u ovoj borbi. Njima se

Upoznajte AU-Spota, robota psa s umjetnom inteligencijom koji je treniran za istraživanje špilja na Marsu

Sjedni! Stani! Hvataj! Pronađi marsovsku pećinu! Istraživanje Marsa prepušta se psima. Točnije, psima robotima. Znanstvenici opremaju četveronožne robote koji oponašaju životinje, s umjetnom inteligencijom i nizom senzorske opreme koja će botovima pomoći da se samostalno kreću po nepoznatom terenu i podzemnim špiljama na Crvenom planetu. U prezentaciji na godišnjem sastanku Američke geofizičke unije (AGU), održanom krajem prošle godine putem interneta, istraživači s NASA-e/JPL-Caltecha predstavili su svoje “pse s Marsa” koji mogu manevrirati na način na koji roveri na kotačima kao što su Spirit, Opportunity, Curiosity i nedavno lansirani Perseverance nisu nikada mogli. Spretnost i izdržljivost novih robota udružena je sa senzorima koji im omogućuju izbjegavanje prepreka, odabir između više staza i izradu virtualnih mapa ukopanih tunela i pećina za operatere u matičnoj bazi, kažu znanstvenici iz AGU-a. Tradicionalni Marsovi roveri ograničeni su uglavnom na ravne površine, ali do mnogih znanstveno zanimljivih Marsovih područja moguće je doći samo preko vrlo grubog terena ili silaženjem pod zemlju. Hodajući “psi” roboti dobro su pripremljeni za takve izazove ‒ čak i ako padnu, mogu se ponovno podići. “Padanje ne znači neuspjeh misije”, rekli su znanstvenici tijekom prezentacije. “Koristeći algoritme za oporavak, robot se može uspraviti iz velikog broja padova.” najčešće odaje priznanje zdravstvenim djelatnicima (Španjolska), upozorava na držanje distance između ljudi (Austrija), nošenje maski (Bahami), održavanje higijene (Ujedinjeni narodi), mjerenje temperature (Tajland), ali isto tako uz pomoć njih se ostvaruju određene financijske koristi, najčešće za najpotrebitije (Kirgistan). Ivo Aščić

SVEMIRSKA ISTRAŽIVANJA

Marsovski pas bio bi otprilike 12 puta lakši od trenutnih rovera te sposoban putovati puno brže, postižući normalnu brzinu hodanja od 5 kilometara na sat tijekom testova. U usporedbi s time, rover Curiosity kotrlja se po površini Marsa brzinom od 0,14 kilometra na sat. Na Marsu špilje mogu pružiti utočište budućim ljudskim kolonijama, pružajući prirodnu zaštitu od smrtonosnog UV-zračenja, ekstremne hladnoće i jakih oluja prašine koje mogu trajati tjednima i ponekad su dovoljno velike da ih mogu registrirati teleskopi na Zemlji, tvrde u NASA-i. Špilje također mogu sadržavati dokaze o životu iz Marsove daleke prošlosti ili čak pružiti trenutni dom organizmima koji žive duboko pod zemljom. Roveri s nogama koji mogu hodati oko kamenja, spuštati se u špilje i birati stazu ‒istovremeno prikupljajući mjere i crtajući mapu onoga što “vide” ‒ mogli bi znanstvenicima ponuditi nove mogućnosti za otkrivanje znakova života izvan Zemlje. Autonomni Marsov pas, nazvan Au-Spot, dotjerana je verzija Spota, četveronožnog mehaničkog istraživača kojeg je napravila robotska tvrtka Boston Dynamics. Više od 60 znanstvenika i

Au-Spot skenira svoju okolinu nizom senzora koje obrađuje računalo, omogućujući “marskovskom psu” da 3D mapira ono što se nalazi oko njega. (NASA/JPL-Caltech)