World Robotics 2020

Sa zakašnjenjem u odnosu na prethodne godine izišla je referentna poslovna publikacija Međunarodne robotičke federacije World Robotics 2020. o stanju robotike u svijetu i procjenama razvoja u idućim godinama. Nakon šest uzastopnih godina rasta prodaje industrijskih robota prvi je put na kraju 2019. zabilježen pad prodanih jedinica robota u svijetu. Prodano ih je ukupno 373 000 što je za 12% manje nego u 2018. godini. Pad prodaje zabilježile su sve regije. Azija i Amerika imale su pad od 13%, dok je u Europi pad bio samo 5%. Robotizacija je smanjivana u gotovo svim industrijama, ali u dvije vodeće pad je bio izrazito velik: u elektrotehnici i elektronici za 17% i automobilskoj industriji za 16%. Kina je ostala najveće svjetsko tržište s udjelom od 38% u ukupnom broju u svijetu instaliranih robota, ali je to bilo 9% manje od prošle godine. Drugi po udjelu instaliranih jedinica je Japan s 13%, treći SAD s 9% ukupnih instalacija. Epidemija Covid-19 ubrzala je četiri “megatrenda” koji temeljito mijenjaju proizvodnju u svijetu. To su individualizacija potrošnje, skraćivanje radnog ciklusa, nesigurnost opstanka na tržištu i digitalizacija. Svakom od tih trendova moguće je prilagoditi se robotizacijom koja u kriznim vremenima omogućava očuvanje zdravlja radnika te održavanje proizvodnje i u nepovoljnim uvjetima. Do kraja 2019. godine u cijelom svijetu radilo je oko 2,7 milijuna industrijskih robota što je + 12% u odnosu na 2018. Razdoblje oporavaka će potrajati, a tek 2022. ili 2023. očekuje se dostizanje stanja prije krize.

SVIJET ROBOTIKE

Trenutno u svijetu radi 2,7 milijuna industrijskih robota što predstavlja porast od 12%, unatoč padu godišnje prodaje od 12% u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od

pet godina (2014.‒2019.) broj industrijskih robota u svijetu porastao je za oko 85%.

Iznimka u pozitivnom smislu je Kina koja se oporavlja brže. Azija ostaje najjače svjetsko tržište industrijskih robota. U Kini se broj robota koji rade povećao za 21%, tako da ona ima 783 000 industrijskih robota. Za usporedbu Japan ih ima upola manje, tamo je 355 000 jedinica. Indija se ubrzano robotizira i u roku od pet godina udvostručila je broj industrijskih robota. Zanimljiv je odnos robotiziranosti industrije među pojedinim zemljama Europe koja je ukupnu operativnu robotičku zalihu od 580 000 jedinica u 2019. uvećala za 7%. Njemačka s oko 221 500 jedinica ima više robota nego sve ostale europske zemlje zajedno. Od zemalja poput Italije (74 400 jedinica) i Francuske (42 000 jedinica) očekivalo bi se više robota u industriji. Posebno je iznenađujuće mali broj industrijskih robota u Velikoj Britaniji koja ima svega 21 700 jedinica. Ipak, robotiziranost Europe uočava se u disperziranosti po velikom broju zemalja. Među dvadeset prvih zemalja svijeta s najvećom gustoćom robotiziranosti industrije čak trinaest ih je iz Europe. Među njima je i Slovenija. SAD je ostao najveći korisnik industrijskog robota u Americi, dosegnuvši sa 7% povećanja

Indeks gustoće industrijskih robota (dijagram lijevo) pokazatelj je stanja robotiziranosti industrije u svijetu i pojedinim zemljama. Pokazuje koliko robota ima na 10 000 zaposlenih u industriji. Većih promjena u rasporedu zemalja nije bilo osim što se Japan vratio na treće mjesto. Prosječna gustoća robota u svijetu je 113 dok je godinu dana prije iznosila 99. Azija i Europa nešto su iznad svjetskog prosjeka, dok je Amerika ispod prosjeka. Covid-19 utjecao je na pad tržišta robota (dijagram desno) i taj pad će se osjećati sve do 2026. godine.

Udio novoinstaliranih robota u Aziji iznosio je oko dvije trećine svjetske opskrbe. Prodaja gotovo 140 500 novih robota u Kini ispod je onih u rekordnim godinama 2018. i 2017., ali je i dalje više nego dvostruko veća od broja prodanih prije pet godina (2014. iznosila je 57 000 jedinica). Kineski proizvođači industrijskih robota kojih ima više od tisuću prodaju uglavnom na domaćem tržištu i njihov udio u tržištu raste. Čak 71% novih robota u Kini isporučuju još uvijek strani dobavljači. Na slici desno je robot poznatog kineskog koncerna Foxxcon.

novi operativni rekord zaliha od oko 293 200 jedinica. Meksiko je na drugom mjestu s 40 300 jedinica s povećanjem od 11%. U Meksiku je jaka automobilska industrija. Zanimljivo je usporediti robotiziranost Meksika i europskih zemalja. Kanada ima relativno malo robota, tek oko 28 600 jedinica. SAD nema većih proizvođača robota i uglavnom uvozi robote iz Japana i Europe. Instalacija kobota porasla je na svjetskoj razini za 11% što potvrđuje kontinuitet razvoja pristupa suradnje robota i radnika u proizvodnji. Kolaboracija čovjek robot ostaje važan trend i primjetno je njegovo širenje. Najčešće se dijeli isti radni prostor tako da radnik i robot rade sekvencijalno, dok su operacije s istovremenim zajedničkim radom rijetke. Dugoročno, tržišna prednost i glavni poticaj robotizacije je brža proizvodnja i isporuka prilagođenih proizvoda po konkurentnim cijenama. Industrijski roboti su i “pametniji”, pa je instaliranje i programiranje jednostavnije. Programiraju se demonstriranjem, zadatak koji treba izvesti robotska ruka nauči se tako da radnik fizički vodi manipulator kroz pokrete. Pokreti se posredstvom digitalnih senzora prevode u program gibanja u zadatku. Važnost industrijskih robota je velika u umreženim proizvodnjama karakterističnima za Industry 4.0. Uzajamna komunikacija robota i mogućnost njihova povezivanja, definiranje standarda kojim će se omogućiti povezivanje s Industrijskim internetom stvari (IioT) otvara daljnje mogućnosti širenju robotike. Digitalna povezanost robota s tehnologijom oblaka omogućava provedbu novog trenda robotičkog lizinga nazvanog RaaS (Robots-as-a-Service). Riječ je o servisu iznajmljivanja robota za određene poslove. Tako mala i srednja poduzeća mogu

SERVISNI ROBOTI, za razliku od industrijskih, imali su unatoč epidemiji porast prodaje veći od 30%. To se jednako odnosi na profesionalne servisne robote kao i na osobne kućne robote (dijagram lijevo). Prodaja je rasla u svima kategorijama, a predviđa se i daljnji rast prodaje u idućim godinama. Sve više je zemalja koje razvijaju robote za pomoć starijim osobama. Virusna epidemija pokazala je sve nedostatke domova za starije osobe, ali i tamo su servisni roboti od pomoći jer omogućavaju povećanje razine i kvalitete komunikacije. Na slici desno izraelski je robot za pomoć starijim osobama.

Posebice su povećani zahtjevi za robotima dostavljačima hrane i lijekova po ustanovama poput bolnica i različitim domovima (slika desno). Povećana je i potražnja za informacijskim interaktivnim “kioscima” (slika lijevo) koji omogućavaju različite vrste daljinske komunikacije s pacijentima uz održavanje distance što je u današnjim situacijama izloženosti bolničkog osoblja vrlo važno. robotizirati proizvodnje, čak i ako nemaju početni kapital za kupnju robota i školovanje kadrova. Za razliku od industrijskih, servisni roboti zabilježili su rast veći od 30%. Poslovi dezinfekcije i čišćenja prostora zabilježili su izraziti rast. Poslovi vezani uz higijenu također povećavaju potražnju za robotima. Preko 30 različitih tipova dezinfekcijskih robota različitih proizvođača pojavilo se u 2020., tako da se u ovom području očekuje rast s dvoznamenkastim postotkom. Daljnji rast bilježe i do sada uspješne primjene dostave robe robotima. Snažan rast prodaje zabilježen je i u područjima osobne i kućne robotike. Ističu se tri vrste proizvoda s masovnom ponudom: za čišćenje podova, šišači trave i zabavno-obrazovni roboti. Dodatno je povećana potražnja robota asistenata za hendikepirane i starije osobe. To će stimulirati daljnji razvoj kućnih robota koji će postati složeniji i s više mogućnosti pomaganja u tipičnim kućnim aktivnostima. Brojnošću se izdvajaju roboti za inspekciju i održavanje ili obavijesni (public relations) roboti. Po udjelu u visini prihoda i dobiti i dalje prednjače najskuplji profesionalni servisni roboti koji se koriste u logistici (skladišta), medicini i poljoprivredi.Glavnim pokretačima razvoja servisne robotike smatraju se tehničke inovacije u digitalizaciji, cloud-tehnologijama, 5G-mrežama i strojnom učenju. COBOT (kooperacijski robot) definira se kao industrijski robot (kako se pojam robot definira po ISO 8372:2012), ali je konstruiran za izvođenje zadataka u istom radnom prostoru kao i radnik.

Najveća je potražnja na tržištu za dostavnim (logističkim) robotima, posebice onima po skladištima gdje se nude mnoga nova naprednija rješenja. Zbog nedostatka radne snage skladišta se sve više robotiziraju, a novi sustavi omogućavaju organizaciju rada sa stotinjak autonomnih platformi istovremeno. Svi klasični poslovi dostave poput onih u kojima su se koristili viljuškari sada se prepuštaju autonomnim vozilima. Smatra se da korištenje servisnih robota podiže konkurentnost tvrtki koje ih koriste jer postaju kompetitivnije i inovativno snažnije. Pojavljuju se novi poslovni modeli koji uklanjaju financijske barijere visokih početnih ulaganja što potiče tvrtke na odluku o korištenju robota. Jedna od takvih usluga je “Robot-as-a-service” korištenjem koje korisnici plaćaju samo posao koji su servisni roboti uspješno obavili. U servisnoj robotici takvih poslova je mnogo: od iznajmljivanja robota za čišćenja do čuvara po ustanovama. Igor Ratković