World Robotics 2020. Sa zakašnjenjem u odnosu na prethodne godine izišla je referentna poslovna publikacija Međunarodne robotičke federacije World Robotics 2020. o stanju robotike u svijetu i procjenama razvoja u idućim godinama. Nakon šest uzastopnih godina rasta prodaje industrijskih robota prvi je put na kraju 2019. zabilježen pad prodanih jedinica robota u svije tu. Prodano ih je ukupno 373 000 što je za 12% manje nego u 2018. godini. Pad prodaje zabilježile su sve regije. Azija i Amerika imale su pad od 13%, dok je u Europi pad bio samo 5%. Robotizacija je smanjivana u gotovo svim industrijama, ali u dvije vodeće pad je bio izrazito velik: u elektrotehnici i elektronici za 17% i automobilskoj industriji za 16%. Kina je ostala najveće svjetsko tržište s udjelom od 38% u ukupnom broju u svijetu instaliranih robota, ali je to bilo 9% manje od prošle godine. Drugi po udjelu instaliranih jedinica je Japan s 13%, treći SAD s 9% ukupnih instalacija. Epidemija Covid-19 ubrzala je četiri “megatrenda” koji temeljito mijenjaju proizvodnju u svijetu. To su individualizacija potrošnje, skraćivanje radnog ciklusa, nesigurnost opstanka na tržištu i digitalizacija. Svakom od tih trendova moguće je prilagoditi se robotizacijom koja u kriznim vremenima omogućava očuvanje zdravlja radnika te održavanje proizvodnje i u nepovoljnim uvjetima. Do kraja 2019. godine u cijelom svijetu radilo je oko 2,7 milijuna industrijskih robota što je + 12% u odnosu na 2018. Razdoblje oporavaka će potrajati, a tek 2022. ili 2023. očekuje se dostizanje stanja prije krize.
SVIJET ROBOTIKE Trenutno u svijetu radi 2,7 milijuna industrijskih robota što predstavlja porast od 12%, unatoč padu godišnje prodaje od 12% u odnosu na prethodnu godinu. U razdoblju od pet godina (2014.‒2019.) broj industrijskih robota u svijetu porastao je za oko 85%. Iznimka u pozitivnom smislu je Kina koja se oporavlja brže. Azija ostaje najjače svjetsko tržište industrijskih robota. U Kini se broj robota koji rade povećao za 21%, tako da ona ima 783 000 industrijskih robota. Za usporedbu Japan ih ima upola manje, tamo je 355 000 jedinica. Indija se ubrzano robotizira i u roku od pet godina udvostručila je broj industrijskih robota. Zanimljiv je odnos robotiziranosti industrije među pojedinim zemljama Europe koja je ukupnu operativnu robotičku zalihu od 580 000 jedinica u 2019. uvećala za 7%. Njemačka s oko 221 500 jedinica ima više robota nego sve ostale europske zemlje zajedno. Od zemalja poput Italije (74 400 jedinica) i Francuske (42 000 jedinica) očekivalo bi se više robota u industriji. Posebno je iznenađujuće mali broj industrijskih robota u Velikoj Britaniji koja ima svega 21 700 jedinica. Ipak, robotiziranost Europe uočava se u disperziranosti po velikom broju zemalja. Među dvadeset prvih zemalja svijeta s najvećom gustoćom robotiziranosti industrije čak trinaest ih je iz Europe. Među njima je i Slovenija. SAD je ostao najveći korisnik industrijskog robota u Americi, dosegnuvši sa 7% povećanja
Indeks gustoće industrijskih robota (dijagram lijevo) pokazatelj je stanja robotiziranosti industrije u svijetu i pojedinim zemljama. Pokazuje koliko robota ima na 10 000 zaposlenih u industriji. Većih promjena u rasporedu zemalja nije bilo osim što se Japan vratio na treće mjesto. Prosječna gustoća robota u svijetu je 113 dok je godinu dana prije iznosila 99. Azija i Europa nešto su iznad svjetskog prosjeka, dok je Amerika ispod prosjeka. Covid-19 utjecao je na pad tržišta robota (dijagram desno) i taj pad će se osjećati sve do 2026. godine.
34
