Istraživanje Marsa

Najnovija istraživanja planeta Marsa, četvrtog planeta po udaljenosti od Sunca, zbog mogućih ostataka nekadašnjih oblika života te slijetanja ljudi na njega, ponovo su zainteresirala javnost. Premda istraživanje Crvenog planeta, kako se još naziva Mars zbog crvene boje, traje još od izuma teleskopa u XVII. stoljeću, ovo je do sada najsloženija misija u kojoj sudjeluje veliki međunarodni tim stručnjaka. Planet Mars vidljiv je sa Zemlje golim okom, pa su ga poznavali i stari narodi. Dobio je ime po rimskom bogu rata Marsu. Od Zemlje je udaljen 60-ak milijuna kilometara (radi usporedbe Mjesec je od Zemlje udaljen oko 384.400 km). Sa 6792 km ima skoro dva puta manji promjer od Zemlje, dok mu je masa svega 0,107 Zemljine mase. Prosječna temperatura na Marsu je -65°C, ali može biti i 0°C. Za razliku od Zemlje koja ima jedan prirodni satelit (Mjesec), Mars ih ima dva: Deimos i Phobos. Oko Sunca obiđe za 687 zemaljskih dana. Aktualna misija Mars 2020. pokrenuta je u srpnju prošle godine, a cijena se mjeri u nekoliko milijardi američkih dolara. Prvi rezultati ove operacije bili su vidljivi sredinom veljače ove godine kada je terensko vozilo Državne civilne uprave SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj (engl. National Aeronautics and Space Administration, NASA) rover Perseverance (engl. Ustrajnost) zajedno s robotskim helikopterom (dronom), nakon sedam mjeseci putovanja sletjelo na Mars. Osim videosnimke spuštanja na Mars, prvi put su snimljeni i zvukovi s nekog drugog planeta. Krater na koji je sletio NASA-in rover nazvan je Jezero, prema mjestu kod Jajca u BiH, koje ima reljef koji sliči ovom na Marsu (rijeka se ulijeva u jezero, a zatim se opet izlijeva iz njega). Potaknuto znanstvenim pretpostavkama o mogućnosti da je na Marsu nekada postojao život, istraživanje Marsa međuplanetarnim letjelicama započelo je prije pedesetak godina. U posljednje su se vrijeme istraživanja iz orbite i na površini intenzivirala. U njima najviše sudjeluje SAD, ali su također zabilježena i istraživanja Rusije, Indije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), npr. program Mariner (SAD, lansiranja od 1964. do 1971.), Mars (SSSR, od 1971. do 1973.), Viking (SAD, 1975.), Phobos (SSSR, 1988.) i dr. Provodile su ih letjelice kao što su Mars Global Surveyor i Mars Pathfinder (SAD, 1996.), Mars Odyssey (SAD, 2001.), Mars Exploration Rovers s automatskim vozilima Spirit i Opportunity (SAD, 2003.), Mars Express (Europa, 2003.) i dr. Ove godine spušten je peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Prvi je sletio 1997., a zadnji je još ondje od 2012. Trenutačno se u orbiti oko Marsa nalazi više satelita: tri NASA-ina, dva Europske svemirske agencije (engl. The European Space Agency, ESA) te po jedan UAE-a, Indije te Kine.

Slika 1. Planet Mars od Zemlje je udaljen 60-ak milijuna kilometara, odnosno više od šest mjeseci leta svemirske letjelice Slika 2. Za istraživanje Sunčeva sustava izvan Zemljine orbite koriste se međuplanetarne letjelice

Slika 3. NASA je vodeća agencija za svemirska istraživanja, osnovana 1958. godine

Slika 4. Izviđači su najprepoznatljiviji po rupcu svezanom u čvor oko vrata Slika 5. Signalizacija uz pomoć zastavica karakteristična je i među izviđačima

Poštanske marke na temu svemira i astronomije vrlo su popularne među njihovim sakupljačima. Istraživanje i proučavanje Marsa može se pratiti po brojnim takvim izdanjima: planet sunčevog sustava (Australija, 2015.), talijansko sudjelovanje u programu istraživanja Marsa (Italija, 2005.), izviđanje orbite planeta Marsa (Tanzanija, 2006.), 50 godina od osnivanja ruskog državnog satelitskog operatora (Rusija, 2017.), lansiranje međunarodne svemirske postaje 25. rujna 2019. (UAE, 2019.), 50. obljetnica NASA-e (Monako, 2008.), Grčka svemirska agencija (Grčka, 2018.), regionalni svemirski centar (Armenija, 2017.) i dr.

Izviđači ‒ najmasovniji pokret mladih u svijetu

Područje koje obuhvaća Savez izviđača Hrvatske, članica Hrvatske zajednice tehničke kulture, zasigurno je jedno od najpokrivenijih na poštanskim markama. Gotovo da i ne postoji država koja nije izdala jednu ili više maraka povezanih s izviđaštvom. Neke od takvih maraka izdale su: Litva, 2018. (100 godina litvanskog izviđačkog društva), Malezija, 2014. (svečano otvorenje Svjetskog izviđačkog ureda u Kuala Lumpuru), Bangladeš, 2012. (24. azijsko-pacifička regionalna konferencija izviđača), Belgija, 2007. (lord Baden Powell, utemeljitelj izviđaštva) i dr. Povijest izviđaštva veže se za 1907. godinu kada je dvadesetak dječaka na otoku Brownsea u Velikoj Britaniji, zajedno sa svojim voditeljem, osnivačem izviđaštva lordom Robertom Badenom Powellom, organiziralo prvo izviđačko logorovanje. Ovim činom željelo se pridonijeti odgoju djece i mladih izvan škole, radom i životom u prirodi u kojem svi sudjeluju, međusobno surađuju i pomažu jedni drugima. Izviđački pokret proširio se vrlo brzo među mladima u svijetu. Tako se i u Hrvatskoj tijekom 1913. po gimnazijama osnivaju đačke izletne družbe čiji su članovi nazivani skauti (izviđači). Hrvatsko izviđačko udruženje osnovano je u Zagrebu 1914. godine. 1922. osnovana je Svjetska organizacija izviđačkog pokreta (engl. World Organization of the Scout Movement – WOSM). Savez izviđača Hrvatske danas okuplja preko 4500 članova i tako predstavlja najveću nacionalnu organizaciju civilnog društva koja se bavi izvaninstitucionalnim odgojem i izobrazbom djece i mladih, a svojim djelovanjem nastoji pomoći u njihovu uključivanju u procese odlučivanja na svim poljima suvremenog društva. Sukladno uzrastu, članstvo se dijeli na poletarce i pčelice (od 8 do 11 god.), izviđače i planinke (od 12 do 15) izviđače i planinke – istraživače (16 do 20), te brđane i brđanke (stariji od 21 godine). Izviđački se program ostvaruje na sastancima, izletima, logorovanjima, putovanjima, tečajevima, smotrama i drugim zajedničkim aktivnostima, na kojima se kroz praktičan rad, ispunjavanje određenih zadaća, igru, zabavu i natjecanje stječu različita znanja i sposobnosti kao što su izletništvo, orijentacija i kretanje u prirodi, izviđanje i traganje, signalizacija, higijena i prva pomoć, boravak pod šatorima, prehrana i preživljavanje u prirodi, meteorologija i zaštita od prirodnih nepogoda, poznavanje biljnog i životinjskog svijeta, zaštita prirode, kulturne, sportske i zabavne djelatnosti. Ivo Aščić