TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE
Istraživanje Marsa Najnovija istraživanja planeta Marsa, četvrtog planeta po udaljenosti od Sunca, zbog mogućih ostataka nekadašnjih oblika života te slijetanja ljudi na njega, ponovo su zainteresirala javnost. Premda istraživanje Crvenog planeta, kako se još naziva Mars zbog crvene boje, traje još od izuma teleskopa u XVII. stoljeću, ovo je do sada najsloženija misija u kojoj sudjeluje veliki međunarodni tim stručnjaka. Planet Mars vidljiv je sa Zemlje golim okom, pa su ga poznavali i stari narodi. Dobio je ime po rimskom bogu rata Marsu. Od Zemlje je udaljen 60-ak milijuna kilometara (radi usporedbe Mjesec je od Zemlje udaljen oko 384.400 km). Sa 6792 km ima skoro dva puta manji promjer od Zemlje, dok mu je masa svega 0,107 Zemljine mase. Prosječna temperatura na Marsu je -65°C, ali može biti i 0°C. Za razliku od Zemlje koja ima jedan prirodni satelit (Mjesec), Mars ih ima dva: Deimos i Phobos. Oko Sunca obiđe za 687 zemaljskih dana. Aktualna misija Mars 2020. pokrenuta je u srpnju prošle godine, a cijena se mjeri u nekoliko milijardi američkih dolara. Prvi rezultati ove operacije bili su vidljivi sredinom veljače ove godine kada je terensko vozilo Državne civilne uprave SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj (engl. National Aeronautics and Space Administration, NASA) rover Perseverance (engl. Ustrajnost) zajedno s robotskim helikopterom (dronom), nakon sedam mjeseci putovanja sletje-
Slika 1. Planet Mars od Zemlje je udaljen 60-ak milijuna kilometara, odnosno više od šest mjeseci leta svemirske letjelice
Slika 2. Za istraživanje Sunčeva sustava izvan Zemljine orbite koriste se međuplanetarne letjelice
lo na Mars. Osim videosnimke spuštanja na Mars, prvi put su snimljeni i zvukovi s nekog drugog planeta. Krater na koji je sletio NASA-in rover nazvan je Jezero, prema mjestu kod Jajca u BiH, koje ima reljef koji sliči ovom na Marsu (rijeka se ulijeva u jezero, a zatim se opet izlijeva iz njega). Potaknuto znanstvenim pretpostavkama o mogućnosti da je na Marsu nekada postojao život, istraživanje Marsa međuplanetarnim letjelicama započelo je prije pedesetak godina. U posljednje su se vrijeme istraživanja iz orbite i na površini intenzivirala. U njima najviše sudjeluje SAD, ali su također zabilježena i istraživanja Rusije, Indije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), npr. program Mariner (SAD, lansiranja od 1964. do 1971.), Mars (SSSR, od 1971. do 1973.), Viking (SAD, 1975.), Phobos (SSSR, 1988.) i dr. Provodile su ih letjelice kao što su Mars Global Surveyor i Mars Pathfinder (SAD, 1996.), Mars Odyssey (SAD, 2001.), Mars Exploration Rovers s automatskim vozilima Spirit i Opportunity (SAD, 2003.), Mars Express (Europa, 2003.) i dr. Ove godine spušten je peti rover koji je uspješno završio putovanje od Zemlje do Marsa. Prvi je sletio 1997., a zadnji je još ondje od 2012. Trenutačno se u orbiti oko Marsa nalazi više satelita: tri NASA-ina, dva Europske svemirske agencije (engl. The European Space Agency, ESA) te po jedan UAE-a, Indije te Kine.
3
