Mjerna jedinica amper
MJERNE JEDINICE NAZVANE PO ZNANSTVENICIMA
Neke su mjerne jedinice od XIX. stoljeća nazivane po zaslužnim znanstvenicima. Danas je u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) takvih 19 jedinica, a još je jedna iznimno dopuštena. Takvi nazivi mjernih jedinica starih sustava ili izvan sustava (angstrem, gaus, kiri, meksvel, rendgen i dr.) otišli su u povijest. Opisat će se kako je 20 danas zakonitih jedinica nazvano po znanstvenicima i kako su normirane. U ovom se nizu1 opisuje i kako se kroz gotovo dva stoljeća mijenjalo oslanjanje jedinica od tvarnih pramjera do suvremenog oslanjanja na prirodne stalnice ili konstante2. Jedinice su u nizu navedene uglavnom po vremenu usvajanja. Amper (engl. ampere; znak A) je mjerna jedinica jakosti električne struje, jedna od osnovnih jedinica Međunarodnog sustava jedinica (SI). Nazvan je po André-Marieu Ampèreu, a jedna je od najstarijih mjernih jedinica nazvana prema nekom znanstveniku. Podrijetlo naziva mjerne jedinice amper André-Marie Ampère (1775.–1836.), francuski fizičar i matematičar. Odrastao je u imućnoj obitelji, a otac ga je, pod utjecajem zamisli J. J. Rousseaua, poticao da samostalno aktivno uči izravno iz prirode te ga opskrbljivao knjigama znamenitih prosvjetitelja i enciklopedista G. L. Leclerca, D. Diderota, J.-B. le Rond d’Alamberta, a potom znanstvenika L. Eulera i D. Bernoullija. Za vrijeme Francuske revolucije, kad je André-Marie imao 18 godina, otac mu je bio giljotiniran, te se potom sam probijao kroz život. Prvo je radio kao učitelj matematike, profesor fizike, kemije i matematike, usprkos nedostatku formalnih kvalifikacija. Na sveučilištu u Parizu predavao je kolegije filozofije i astronomije, a 1824. godine izabran je za profesora fizike na uglednom Collège de France. Ampère je 1820. godine saznao za otkriće Hansa Christiana Ørsteda (1777.–1851.), dan1 Osnova ovoga niza, uz ostale izvore, je i niz napisa o povijesti, nazivima i definicijama mjernih jedinica, objavljenih u autorovu Leksikonu mjernih jedinica te u časopisima Svijet po mjeri i Radio HRS. 2 Vidi o tome npr.: Z. J., Nove definicije osnovnih SI jedinica-a. ABC tehnike, br. 622, veljača 2019., str. 15-16 i 21.
26
André-Marie Ampère
skog fizičara, o djelovanju električne struje na magnetsku iglu, čime je ustanovljena veza između elektriciteta i magneta. Na osnovu toga je Ampère postavio matematički formuliranu osnovu elektromagnetizma, a njegova formulacija, nazvana Amperèovim zakonom, jedna je od znamenitih Maxwellovih jednadžbi. U svojim je pokusima 1822. godine sa silama između vodiča kojima teče električna struja postavio osnove strujne vage. Za života je Ampère primio mnoga priznanja te izabran za člana znanstvenih društava i akademija. Njegovo je ime zapisano među imenima 72 najuglednija francuska znanstvenika na Eiffelovu tornju u Parizu, a jedno je brdo na Mjesecu nazvano Ampèreovim brdom. Povijest mjerne jedinice amper Mjernu jedinicu jakosti struje je zbog dinamičnosti pojave teško ostvariti, održavati i pohraniti kao neku statičnu pramjeru. Morala se ostvariti nekim učinkom električne struje. Stoga su prve pramjere ostvarivale neki učinak po kojem se zaključivala jakost struje, a potom se strujnom vagom ostvario definirani amper, a njime omjer vrijednosti pramjera napona i otpora. Još je Michael Faraday (1791.–1867.), znameniti britanski fizičar i kemičar, 1820-ih godina elek-
