Bureau International des Expositions) sa sjedištem u Parizu. Za domaćinstvo EXPO-a uvijek se vodi neizvjesna utrka u kojoj sudjeluju najbogatije države svijeta, slično izboru zemlje domaćina Olimpijskih igara ili Svjetskog nogometnog
prvenstva. Izložba EXPO postala je zbog velikog broja posjetitelja i izlagača financijski isplativa za zemlju domaćina. Odluka o sudjelovanju na izložbi neke zemlje donosi se na najvišoj državnoj razini, npr. u Hrvatskoj to čini Vlada RH. Ivo Aščić
Čudesni svijet bakterija Premda bez njih ne bi bilo niti života – uključujući i nas, suvremene ljude kao takve ‒ prva asocijacija koja nam padne na pamet na sam spomen bakterija, vrlo će vjerojatno biti ona negativna. Međutim, izuzev u svojstvu patogena odnosno uzročnika bolesti, većinski se broj bakterija javlja u svojstvu temelja svake biološke evolucije, kao i osnove svakog hranidbenog lanca u prirodi. Naime, od cca 1500 najosnovnijih opisanih vrsta bakterija, samo su stotinjak vrsta ljudski patogeni. Nasuprot tome, ukupna masa bakterija koje čovjek nosi u svom organizmu, teži ukupno nešto manje od 2 kilograma. Vidite, već samo u ustima imamo više bakterija nego što je izbrojano ljudi na čitavom planetu! Koliko su pak upravo one ključne za planetarnu biologiju i ekologiju te zdravlje svakog živućeg višestaničnog organizma na Zemlji doznajte u našem članku! Bakterije vam se na prvu možda i neće učiniti “najnapetijim” štivom no, prije nego što krenemo dalje, obećavam vam da će ovaj članak posvećen upravo njima biti sve samo ne dosadan! Bakterije su, iako možda baš i ne “najljepša”, svakako najbrojnija skupina organizama na Zemlji. Usudila bih se reći i najbitnija jer je većina ovih jednostaničnih “faca” nužna za održavanje života svih
TEHNIKA I PRIRODA
ostalih makroorganizama na Zemlji. Prisutni su svagdje oko nas, na nama i u nama, u tlu i u vodi. Neke su bakterije pripadnici fiziološke flore ljudi i životinja, koje su svoj dom utemeljile na koži, u usnoj i nosnoj sluznici, crijevima, donjem dijelu ženskog spolnog sustava itd., dok druge obavljaju poželjne kemijske procese te se primjenuju u raznim gospodarskim djelatnostima. No krenimo iz početka. Što su to, uopće, bakterije? Po definiciji, bakterije (grč. βαϰτηρία: batina, palica), mikroskopski su sitni jednostanični organizmi s prokariotskom građom stanice (tzv. prokarioti), koji posjeduju dvolančani DNK poput zatvorene kružne omče, koja nije obavijena jezgrinom opnom. Prosječni je promjer bakterijskih stanica oko 1 μm. Carstvo prokariota (Procaryotae) obuhvaća jednostanične i kolonijalne oblike različitih bakterija, a razlikujemo dva glavna tipa: arheobakterije (Archaeobacteria – prastare bakterije) i eubakterije (Eubacteria – prave bakterije). Arheobakterije se prema građi stanice razlikuju od eubakterija s obzirom na to da njihove citoplazmatske membrane sadrže neobične lipide, a ribonukleinska kiselina (RNK) u ribosomima razlikuje se građom od RNK u ribosomima eubakterija. Arheobakterije obuhvaćaju tri skupine: metanogene (koji stvaraju plin
5
