Konoplja kao održivi građevni materijal

skoga tijela itd.) izražene manjim brojevima, a nula Celzijevih stupnjeva (0 °C) je ledište vode, jedna vrlo važna i uočljiva temperatura u prirodi! Preračunavanje je tih temperatura vrlo jednostavno, jer su “koraci” obiju ljestvica jednaki (°C = K). Pri izražavanju vrlo visokih temperatura, kakve su na Suncu i zvijezdama, gotovo je nevažno kojom se temperaturom izražava, jer je neznatna razlika, na primjer pri brojčanoj vrijednosti od 10 000 ta razlika samo oko 3%, što je unutar točnosti daljinskoga mjerenja tako visokih temperatura. Neispravno je izjednačavati vrijednosti u pojedinim temperaturama, kako se to često nalazi, pa pisati, na primjer, 37 °C = 310,15 K, jer to kao i bezbroj drugih mogućih “izjednačavanja” ne odgovara osnovnoj jednadžbi °C = K. Valja ispravno izraziti da Celzijevoj temperaturi od 37 °C odgovara termodinamička temperatura od 310,15 K, ili jednostavnije 37 °C odgovara 310,15 K, ali nikako nije jednako! Zbog jednakosti Celzijeva stupnja i kelvina (°C = K), temperaturni odsječak, tj. razlika temperatura, može se izražavati jednom ili drugom jedinicom, dakle Δt/°C = ΔT/K. Na primjer, promjena Celzijeve temperature za 10 °C jednaka je promjeni termodinamičke temperature za 10 K.

Obje mjerne jedinice, kelvin i Celzijev stupanj, rabe se u Međunarodnoj temperaturnoj ljestvici iz 1990. godine (engl. International Temperature Scale of 1990; ITS-90), koja služi za usklađivanje svih termometrijskih mjerenja. Dr. sc. Zvonimir Jakobović

GRADITELJSTVO

Sportska dvorana Pierre Chevet u gradu Croissy-Beaubourg prva je javna zgrada u Francuskoj građena od polimernih kompozitnih blokova na bazi konoplje (engl. hempcrete). Konoplja može narasti do 4 metra i može se uzgojiti za 90 do 120 dana, a lakša je i jeftinija od drveta te može rasti 100 puta brže od hrasta. Osim što ima potencijala u gotovo svakoj industriji, može se koristiti čak i kao građevinski i izolacijski materijal kod izgradnje kuća, zgrada i sl. Brojne studije procjenjuju da je konoplja jedan od najboljih pretvarača CO2 u biomasu. Učinkovitija je čak i od drveća. Industrijska konoplja apsorbira između 8 do 15 tona CO2 po hektaru uzgoja. Hempcrete, što dolazi od riječi hemp (hr. konoplja) + concrete (hr. beton), lakši je materijal od običnog betona. Izvrstan je regulator i izolator topline, regulira vlagu, iznimno je “prozračan”, omogućuje odličnu zvučnu izolaciju, teško gori i otporan je na visoke temperature. Blokovi na bazi konoplje 100% su biorazgradivi, zato što svi materijali kod proizvodnje dolaze iz prirode. Prema nekim povijesnim izvorima Gali su prije 2000 godina prvi koristili konoplju kod gradnje mostova i izolacije u domovima, a navodno je gradnja s konopljom bila vrlo popularna i u Japanu u to doba. Arhitekti sportske dvorane rekli su da je glavni izazov s konopljom bio uvjeriti klijente da je to održiva alternativa betonu jer zid od konoplje izgleda prerustikalno i nije tako profinjen kao beton. Hempcrete je trenutno skuplji od betona, ali sa svojim izolacijskim svojstvima dugoročno može biti povoljniji zbog smanjenja računa za energiju. Činjenica je da su građevinski materijali odgovorni za 11% globalnih emisija ugljika, a kako građevinska industrija traži način na koji bi se omogućilo smanjenje ugljičnog otiska, znanstvenici, arhitekti i proizvođači proučavaju prirodne materijale. Zajedno s mnogim drugim biomaterijalima poput micelija i algi, konoplja postaje sve popularnija kao jedan od najodrživijih materijala na svijetu. A hoće li ovaj novi ekološki prihvatljiv materijal biti prihvaćen u arhitekturi diljem svjeta, vidjet ćemo kroz godine.

Sandra Knežević

Sportska dvorana Pierre Chevet, maketa