Upoznajte gljivu koja bi jednoga dana mogla zamijeniti plastiku

Gljiva bukova guba (Fomes fomentarius) na oborenom stablu u belgijskoj šumi

Gljiva koja bi jednoga dana mogla biti dobra zamjena za plastične dijelove u elektronici, vozilima, kao i sportskoj opremi. Zvuči zanimljivo!

Korištenje gljiva umjesto plastike moglo bi smanjiti hrpe otpada koje stvaramo. Plastiku napravljenu od fosilnih goriva zapravo je teško reciklirati i obično završi u nepreglednim hrpama na odlagalištima ili još gore, u prirodi i u vodama, stajaćicama, tekućicama i morima. Materijali napravljeni od gljiva, s druge strane, bili bi biorazgradivi i mogli bi se ponovno upotrijebiti na kraju životnog ciklusa proizvoda.

Bukova guba (Fomes fomentarius) u središtu je istraživanja objavljenog u časopisu Science Advances. Ova gljiva ima dobar potencijal za proizvodnju širokog raspona materijala s različitim svojstvima ‒ od mekih i spužvastih do žilavih i drvenastih. Proučavajući građu i strukturu gljive, znanstvenici se nadaju da će otkriti način kako od nje dobiti održivi građevni materijal.

“Bili smo stvarno zadivljeni strukturom jer jedna stvar koju odmah primijetite ako ste biolog je da kada se nešto tako lijepo počne formirati, priroda to jednostavno ne čini samo zbog ljepote ‒ mora postojati i određena funkcija te forme,” kaže Pezhman Mohammadi, jedan od autora novog rada i viši znanstvenik u VTT Technical Research Centre u Finskoj.

U netaknutoj prirodi, F. fomentarius raste na truloj kori drveta i oblikom podsjeća na zvono ili konjsko kopito. Ljudi su ovu gljivu od davnina koristili za potpalu vatre. Ispod tanke, ali tvrde kore nalazi se smeđi dio koji se koristio kao kresivo sve do pojave šibica. Zbog toga je dobila nadimak kresiva guba. Kako je bila korisna u prošlosti, tako ima i velik potencijal za budućnost, jer novo istraživanje pokazuje da bi se bukova guba mogla koristiti za stvaranje nove klase ultralaganih materijala visokih performansi. Ono što je jedinstveno kod ove gljive je to što se sastoji od tri sloja s različitim svojstvima, od kojih svaki može biti koristan na svoj način.

Njena vrlo čvrsta vanjska kora može se na primjer koristiti za izradu otpornih premaza za vjetrobranska stakla. Zatim, prema Mohammadiju, tu je mekani srednji sloj koji je ugodan za kožu i koji bi mogao kopirati kožu za tekstilnu industriju. Treći, unutarnji sloj sličan je drvetu.

Postoji velik interes za proizvodnju građevinskih materijala, ambalaže i tekstila na bazi gljiva. Znanstvenici su već uspjeli napraviti prototip slušalica koristeći nitastu strukturu micelija, sastavnog dijela gljive.

Jednog dana vaš bi dom mogao biti napravljen od gljiva

Naravno, još je dug put prije nego što gljive zamijene plastiku. Ne možete ih neograničeno brati u šumama jer bi to nepovratno oštetilo ekosustav. Micelij bi se morao masovno proizvoditi za današnje zahtjevno tržište. Osim toga, trebalo bi i prilagoditi genom gljive kako bi se još više naglasile određene karakteristike. Potrebno je još dosta toga istražiti kako bi se dobili materijali sa zadovoljavajućim omjerom biorazgradivosti i izdržljivosti, odnosno da budu primjereni za željenu uporabu.

Nadamo se da će se proizvodi na bazi gljiva razgraditi nakon što više ne budu uporabljivi umjesto da predstavljaju trajno onečišćenje poput velike većine plastičnih proizvoda. Kao otpad, proizvodi načinjeni od materijala od gljiva mogu čak postati temelj za ponovnu proizvodnju micelija, zaokružujući time zatvoreni ciklus proizvodnog procesa. To je neka vrsta zlatnog standarda koji čini potrošačke proizvode održivima.

Izvor: The Verge

Foto: Arterra/Universal Images Group via Getty Images

Sandra Knežević