PULA UVODI QR KODOVE NA VIŠE OD 20 VRIJEDNIH LOKACIJA
Jednim klikom do osnovnih podataka o znamenitostima
Tjedni program
7,00
KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR
PETAK
str. 9
Pula, 1. veljače 2013. Broj 30 GODINA LXX
POBUNA U SDP-u ISTRE
nezavisni dnevnik
DESET ORGANIZACIJA NA ADRESU GLAVNOG ODBORA SDP-a JUČER UPUTILO DRAMATIČAN ZAHTJEV ZA POŠTIVANJEM SAMOSTALNOSTI
Želimo sami birati koalicijske partnere,
NE TREBAMO POVJERENIKE! PREDSJEDNIK HDZ-a JUČER U PAZINU
str. 2 i 3
VEĆ U VELJAČI OTVORENJE CESTE ISPRED LUČKE KAPETANIJE, DOVRŠENJE IZGRADNJE OBALNOG KOLEKTORA OVISI O DIONICI U FLACIUSOVOJ ULICI
Dobre vijesti za Puljane:
Riva se prije ljeta otvara za promet!
Karamarko: Kukuriku koalicija puca po svim šavovima, ne samo u Istri str. 7 Zaborav je opasna stvar, škola ima presudnu ulogu str. 37
Andreas KANCELAR
RAZGOVOR: SABRINA BENUSSI, DOBITNICA NAGRADE NA TRIESTE FILM FESTIVALU
str. 8 i 9
Glas Istre
istra
Petak, 1. veljače 2013.
15
USUSRET SV. BLAŽU - VODNJANCI U NEDJELJU 801. PUT SLAVE SVOG ZAŠTITNIKA
što je vrlo bitno za očuvanje naših relikvija. Ove godine naša se župa modernizira i otvara svijetu putem svojih web stranica koje će biti prezentirane na blagdan Svetog Blaža. Moram se zahvaliti našem župniku Marijanu Jeleniću zbog svega što je napravio za našu župu i zbog napretka koji se vidi iz godine u godinu, rekao je Vitasović. Danilo Dragosavac, jedan od autora službenih web stranica vodnjanske župe, objasnio je da je ova inicija-
tiva pokrenuta upravo zbog nedovoljne valorizacije sakralnih vrijednosti koje Vodnjan ima, a koje će sada preko interneta biti objavljene cijelom svijetu. - Postoje sve pretpostavke da se hodočasti u Vodnjan, ali te vrijednosti nisu do sada bile iskorištene, iako je župnik Jelenić 40 godina radio sve što je u njegovoj moći da crkvu sv. Blaža s njezinim relikvijama izdigne iz prosjeka, što ona i zaslužuje. Osim što su vodnjanska sveta tijela interesantna vjernicima kao relikvije, interesantno je i ostalima izbliza vidjeti tijela sačuvana u savršenom stanju pa čak i s unutrašnjim organima očuvanima u cijelosti. Bitno je da se sada taj izlazak u javnost konačno dogodio i vjerujem da je vrijeme da ovaj grad konačno postane vitalan i interesantan posjetiteljima, rekao je Dragosavac. Velečasni Jelenić istaknuo je da se ove godine Sveti Blaž slavi 801. put, a proslava počinje već u subotu služenjem svete mise u 17 sati s posvetom ulja i pomazanjem grla. U nedjelju proslava počinje misom u 8 sati, dok je svečana koncelebrirana misa u 11 sati, a predvodit će je porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Nakon toga biti će predstavljanje i predaja relikvija delegaciji s Krfa, uz nastup mješovitih zborova Zajednice Talijana Vodnjana i Galižane te župnog zbora, a nastupit će i flautistica Samanta Stell i violinistica Sanja Pančevski. Biskup u miru Ivan Milovan predvodit će misu i pomazanje grla u 17 sati, dok je za 18 sati zakazano predstavljanje web stranica župe Vodnjan.
slučajnog rasporeda u četiri ponavljanja, a tretmani će biti: konsocijacija maslinabuhač, maslina bez zaštite, maslina zaštićena ekstraktom buhača, maslina zaštićena kemijskim sredstvima i maslina zaštićena sredstvima dozvoljenim u ekološkoj poljoprivredi. Prikupljanje podataka i ekonomska analiza tijekom vegetacije buhača i masline traje dvije godine. - Na osnovu rezultata prihvatit će se ili odbaciti ova konsocijacija kao sustav koji bi se proširio u proizvodnoj praksi. Ovo je, možemo reći, prvi eksperiment na svjetskoj razni, jer nema objavljenih egzaktnih znanstvenih podataka o ovoj konsocijaciji, kaže Ban. Uz porečki Institut kao nositelj, u projektu sudjeluju i Agronomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredni odjel Veleučilišta u Rijeci i Institut za jadranske kultu-
re i melioraciju krša u Splitu s ukupno devet stručnjaka. Institut se projektom javio na natječaj Ministarstva poljoprivrede koji najvećim dijelom financira njegovo provođenje, a sufinancira i Istarska županija, gradovi Pula i Poreč te općine Kaštelir-Labinci i Kršan. Dr.sc. Marin Krapac, jedan od suradnika na projektu iz Instituta, dodaje kako je poziv da se uključe u ovoj projekt otvoren svim maslinarima. Paralelno s postavljenim pokusom podići će i edukacijsko pokazni nasad s ciljem edukacije maslinara, ali i kao pokazni maslinik za turiste gdje bi mogli vidjeti kako su se tradicijske kulture uzgajale na ovim prostorima. Rezultate pokusa prezentirati će na domaćim i svjetskim kongresima i znanstvenim časopisima te u brošuri koju će objaviti po završetku projekta. V. HABEREITER
Slavljenje Svetog Blaža ovaj će put imati i dodatnu posebnost, budući da će vodnjanska župa darovati relikviju sv. Barbara Pravoslavnoj crkvi s Krfa u Grčkoj. Velečasni Marijan Jelenić istaknuo je ovaj događaj kao znameniti ekumenski čin kojim se poziva sve kršćane, ali i sve ljude svijeta, na jedinstvo i mir
M. ANGELINI
Trostruka slava za župu
PIŠE Patricija SOFTIĆ-MEHMEDOVIĆ
Djelić lubanje sv. Barbara uzet je prije desetak dana P. SOFTI -MEHMEDOVI
VODNJAN - I ove će godine bogat program popratiti proslavu zaštitnika Grada Vodnjana, čiji se blagdan obilježava u nedjelju. Slavljenje Svetog Blaža ovaj će put imati i dodatnu posebnost, budući da će vodnjanska župa darovati relikviju sv. Barbara Pravoslavnoj crkvi s Krfa u Grčkoj. Velečasni Marijan Jelenić istaknuo je ovaj događaj na jučerašnjoj konferenciji za novinare kao znameniti ekumenski čin kojim se poziva sve kršćane, ali i sve ljude svijeta, na jedinstvo i mir. - Relikvije sv. Barbara od 2007. godine potražuju pravoslavni samostan u Modonu na Peloponezu i pravoslavna župa Potamos u predgrađu Krfa. Nakon što je Sveta Stolica odobrila da-
Marijan Jelenić, Klaudio Vitasović i Danilo Dragosavac
rivanje jednog dijela relikvije sv. Barbara, s njegove je lubanje prije desetak dana uzet komadić koji će preuze-
ti peteročlana katoličko-pravoslavna delegacija. Tijekom blagdana relikvije će cijeli dan biti izložene u našoj cr-
kvi sv. Blaža, a nakon što stignu na Krf, bit će izložene u katedrali do 15. svibnja kada će biti svečano predane pravoslavnoj župi Potamos, najavio je Jelenić. Gradonačelnik Klaudio Vitasović rekao je da je ponosan na sakralno bogatstvo Vodnjana dodajući kako 300 vjerskih relikvija, koje su jedinstvene u svijetu, treba primjereno iskoristiti za razvoj vjerskog turizma. - Prošle godine uspjeli smo sveta tijela smjestiti u odgovarajuće sarkofage,
NOVI PROJEKT POREČKOG INSTITUTA ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM ZNAČAJAN ZA EKO-PROIZVODNJU
Na maslini se planira pratiti prinos ploda i populacija svih važnijih štetnika, maslinovog moljca i muhe te ostalih kukaca, ovisno o tretmanu, a na buhaču, prirodnom insekticidu, prinos i veličina cvijeta, kaže v.d. ravnatelja porečkog Instituta dr.sc. Dean Ban POREČ - Ispred Instituta za poljoprivredu i turizam jučer je počelo pripremanje terena za sadnju pokusnog nasada konsocijacije, odnosno dviju kultura na istoj površini, maslina buže i rošinjole i dalmatinskog buhača, samonikle biljke poznate kao prirodni insekticid. - Ideja je da se pokuša utvrditi utjecaj dalmatinskog buhača na štetnike masline. To je stara praksa koja se provodila u Dalmaciji i otocima. Na maslini se planira pratiti prinos
ploda i populacija svih važnijih štetnika, maslinovog moljca i muhe, te ostalih kukaca, ovisno o tretmanu, a na buhaču prinos i veličina cvijeta. Buhač dobro raste u Istri i pokušat ćemo i znanstveno utvrditi ovu praksu. Od pokusa će koristi imati ekološki sustav proizvodnje, kaže voditelj ovog projekta i v.d. ravnatelja porečkog Instituta dr.sc. Dean Ban. Dodaje kako će se istraživanje, u cilju agronomskog i ekonomskog vrednovanja, provoditi po-
J. PREKALJ
Buhač za tjeranje nametnika s maslina
Pripremu terena za sadnju maslina pratili su i učenici poljoprivredne škole
stavljanjem poljskog pokusa i ekonomsko-statističke analize. Mjesec dana nakon pripreme terena, kada prođe opasnost od niskih temperatura, kreće sadnja maslinika. Pokus se sastoji iz dva dijela,
a provoditi će se na spomenutoj površini od oko 1.500 kvadrata ispred Instituta i na oko hektar površine maslinika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Igora Kocijančića iz Kaštelira. Pokus će se postaviti po shemi
•Tjedni prilog Glasa Istre
Petak, 1. veljače 2013.
Manuel ANGELINI
Istra PLUS
Sv. Barbar spojio Vodnjan i Krf Zgončara sve više, a sela na Ćićariji poluprazna
Joyce u pulskom caffeu Miramar listao Figaro
2+| Istra
PLUS
Manuel ANGELINI
VODNJANSKA RELIKVIJA ODLAZI NA KRF: RELIKVIJE SVETACA ODUVIJEK SU ŠTOVANE, A PRVO
Doći u Vodnjan K relikvijama su išli kraljevi i vladari, pape, biskupi, feudalci, izumitelji, učenjaci, moreplovci, puk, grješnici i skitnice. Posebna je geografija i itinerer čovječanstva oko svetaca. Koliko je ljudi do danas prošlo tom stazom, koliko je nastalo gradova, kolike su preobražene ljudske sudbine oko svetaca čije se relikvije čuvaju u Vodnjanu? To je to zakopano blago svijeta! PIŠE Marijan JELENIĆ u dragocjeni metalni relikvijar ili u bogato ukrašenu čempreitko neće moći is- sovu škrinju. ključiti svece iz Tako je, primjerice, u vripovijesti čovje- jeme pape Paskala I. (+824.) čanstva. Niti će im pronađena glava sv. Agneze umanjiti zasluge u srebrnoj škrinji. Srebrni su za njegov napre- relikvijari za svetačke ostatdak. Mjesta gdje su sveci rođe- ke, poznati već u 5./6. stoljeni, gdje su djelovali ili prolazi- ću, nađeni u našem susjedli živi ili mrtvi imaju posebno stvu, u Gradu kraj Akvileje. značenje za sva vremena, jer se po njima dobiva nadahnuće za uspješan život. Zato o relikvijama svetaca, koje nas s njima vezuju, postoje brojna svjedočanstva, i detaljni crkveni propisi. Kako Vodnjan ima mnoštvo relikvija svetih, u nedalekoj budućnosti predstoji mu besmrtna slava, a po Vodnjanu i čitavoj Hrvatskoj.
N
Oltari su zapravo grobnice svetaca Sveci se štuju na poseban način, drugačije od heroja i znamenitih ličnosti. Ljudi ih trebaju i drže u posebnoj uspomeni. Umjesto ukopa u zemlju, sveci se drže na otvorenom i štuju. Od početka kršćanstva, ostaci se svetaca u pravilu smještaju pod oltar
Olovna kutijica u kakvoj su se nekad umetale relikvije u oltar
Najbogatije su se, tj. dragim kamenjem ukrašavali relikvijari mučenika. U vrijeme gotike se izrađuju od srebra i pozlaćenog srebra. Od samog početka Crkva nad relikvijama gradi oltare, i oltar je zapravo grobnica
sveca. Kada je papa Damaz (+384.) našao relikvije mnogih svetaca, uredio je i uljepšao njihove grobove. Sveti je Grgur Nazijazenski (+ 389. ) smatrao kapljicu mučeničke krvi vrijednom kao čitavo tijelo. Biskup Brescije, Gaudencije (+410.) primio je od milanskog nadbiskupa sv. Ambrozija samo kapi krvi mučenika svetih Gervazija i Protazija i govorio: “Držimo krv kao svjedočanstvo mučenika”. Taj isti biskup, kad je sabrao relikvije devetoro mučenika, sagradio im je posebno svetište i prozvao ga Concilium Sanctorum - Zbor svetih. Što će povijest reći za Vodnjan gdje se priječi gradnja smještaja za trideset puta više relikvija!? U Rimu se kao svetinja dijelilo komadiće platna koje je diralo grobove mučenika. Sv. Martin, biskup Toursa, molio je hodočasnika koji se u Rimu uspije probiti do groba sv. Petra da mu donese komadić platna kojim je dirao grob, da bi ga držao kao dragocjenu relikviju i vezu sa svetim Apostolom Petrom. U Egiptu su hodočasnici ponijeli vodu iz jezera kraj kojeg je bio poko-
Manuel ANGELINI
znači dotaknuti sva svetišta svijeta Vodnjanski sveci - blaženi Leon Bembo...
… i sveta Nikoloza
Relikvije se mogu štovati i privatno i javno Relikvije se mogu štovati privatno i javno. Svatko može privatno imati relikvije i, uvjeren u njihovu izvornost, može ih štovati. Za javno je štovanje potrebno odobrenje crkvene vlasti. Biskup će se u svakom slučaju savjetovati s teolozima i odrediti mjesto i način štovanja. Nema drugih nadleštava. U slučaju dvojbi savjetovat će se s metropolitom, Biskupskom konferencijom ili pak kod Kongregacije za slučajeve svetih. U drugu se biskupiju na štovanje relikvije mogu prenijeti jedino uz odobrenje biskupa. Relikvije o kojima se izgubio dokaz izvornosti mogu se javno štovati jedino uz odobrenje biskupa. Proizvodnjom ili davanjem na štovanje lažnih relikvija upada se po sebi u ekskomunikaciju, isključenje iz Crkve. Relikvije se od davnine štuju na različite načine: pokazivanjem, davanjem na ljubljenje, nošenjem u procesiji, blagoslivljanjem s relikvijama. Uvijek moraju biti zatvorene u propisno zapečaćenim relikvijarima za slučaj krađe ili mogućeg podmetanja. Tijela se svetih ne smiju oblačiti u novo ruho bez dozvole Kongregacije za slučajeve svetih. I premještanje je relikvija unutar iste crkve moguće jedino uz dozvolu biskupa, a prenošenje iz jedne u drugu crkvu jedino uz dozvolu Svete Stolice. Upravitelj je crkve dužan čuvati relikvije od profanacije i krađe te brinuti se o njima savjesno i s poštovanjem.
| Istra PLUS.
3+
U nedjelju predaja vodnjanske relikvije Grcima
M. ANGELINI
SVJEDOČANSTVO O NJIHOVOM PRIJENOSU POTJEČE IZ 354. GODINE
Ove nedjelje, na blagdan sv. Blaža, zaštitnika vodnjanske župe, u Vodnjanu će se zbiti iznimno rijedak i neobičan događaj. Dio relikvije sv. Barbara, jednu od 300 relikvija svetaca koje se čuvaju u župnoj crkvi sv. Blaža - krenut će put Grčke. Komad kosti skinut s lubanje sv. Barbara vodnjanska će crkva darovati novosagrađenoj pravoslavnoj crkvi na Krfu, posvećenoj ovom svecu. Relikvija je pohranjena u posebnoj kutijici, relikvijaru koji je kanonski zapečaćen i bit će predan grčkoj delegaciji na svečanoj misi koja počinje u 11 sati. Vodnjanska se delegacija u Grčku sprema 15. svibnja na blagdan sv. Barbara. Nakon prijenosa relikvija sv. Šimuna iz Zadra u crkvu u Jeruzalem, ovo je drugi slučaj da moći svetaca iz Hrvatske bivaju darovane u inozemstvo.
Oltar - grobnica sveca oko kojeg se okupljaju sudionici bogoslužja
Manuel ANGELINI
M. JELENIĆ
s Isusom Kristom i Bogorodicom. U Vodnjanu prevladavaju “insignia” relikvije i vezane uz Krista i Bogorodicu, što su sve pravilno zapečatili razni crkveni dostojanstvenici koji su izvršili rekogniciju. Uza sve to, o vodnjanskim relikvijama još veoma malo znamo.
Čitav svijet zajedno nema što Vodnjan ima
Djelić lubanje sv. Barbara vodnjanska crkva darivat će novoj pravoslavnoj crkvi na Krfu
pan mučenik sveti Mena vojnik (+IV. st.). Što onda reći za Vodnjan koji ima 300 stvarnih relikvija nadohvat ruke i gdje se može prošetati i boraviti u tom jedinstvenom prostoru?
Prenošenje relikvija uobičajeno kod Grka
M. JELENIĆ
Radi otvaranja mogućnosti sretanja sa svetima i s ciljem poticanja životnosti i pobožnosti, organiziralo se prenošenje relikvija od mjesta do mjesta. O tome svjedoči pismo pape Ormizde (+523.) caru Justinijanu. Osobito je to bilo uobičajeno kod Grka. Prenošenje se smatralo velikim događajem i uvijek je bilo praćeno velikim mnoštvima ljudi. Prvo je pisano svjedočanstvo o prenošenju svetačkih ostataka zabilježeno 354., kada su u vrijeme cara Gala ostaci svete Babile prenijeti iz Dafne kraj Antiohije. U Carigrad su 356. donijete relikvije sv. Timoteja, a naredne godine 357. sv. Andrije apostola. Godine 381., uz pratnju cara, vojske i 640 biskupa, u Carigrad je iz Kakusa, gdje je bio mučen i ubijen, dopremljeno tijelo sv. Pavla nadbiskupa Carigrada, čije se tijelo danas čuva u Vodnjanu. Carevi su bili osupnuti životom svetaca. Car Justinijan je predložio patrijarhu Manasu da se relikvije sveca gradom provezu pozlaćenom carskom kočijom, optočenom dijamantima. Ne zna se kada su točno relikvije sv. Ignacija Antiohijskog bile
Rukopis kakav obično prati relikvije
prenijete iz Rima u Dafnu s kojim se 392. bio sreo Istranin sv. Jeronim. Isti sv. Jeronim piše kako je za prijenosa relikvija sv. Samuela bila povorka ljudi predvođena kraljem od Palestine do Kalcedonije. Na Zapadu, odnosno u latinskoj Crkvi, u Rimu, prvi je prijenos relikvija svetog Prime i Felicijana zabilježen za vrijeme pape Teodora I. (+649.). U vrijeme provala Longobarda Papa je organizirao prijenos relikvija s mjesta mučenja, iz okolice Rima u grad Rim. A car Teodozije strogo kažnjava krađu i trgovinu relikvijama. Car je 410. ovlastio biskupa Tuluze Ezuperija za prijenos relikvija sv. Saturnina. Carevi vlastodršci, štogod se odnosilo na relikvije, prepuštali su Crkvi.
Drama pred Umagom Što je značio prijenos relikvija svjedoči i nasukavanje 829. na savudrijsko-umaškom plićaku jedrenjaka koji je prevozio glavu svetog Marka evanđeliste u Veneciju, te će poroditi svjetsku velesilu Prejasnu Republiku Svetog Marka - Veneciju. Tada sam dužd hita iz Venecije i osobno zapovijeda odsukavanjem plovila. Isto potvrđuje i veliko slavlje u Veneciji 2. veljače 1617. kada su zbog restauracije crkve samo koju stotinu metara prenijeli tijela sv. Pavla nadbiskupa carigradskog i sv. Barbara. Slavlju je nazočilo šest biskupa s njihovim kaptolima,
čitava Venecija, osim dužda spriječenog bolešću. Upravo zbog masovnosti, papa Klement IX. je godine 1668. donio posebne propise za postupanje s relikvijama. U Vodnjanu smo zadnjih pet godina radili mnogo s relikvijama, ali uglavnom sve bez javnosti zbog, iz totalitarističkog vremena neraščišćenog shvaćanja kako su relikvije isključiva nadležnost Crkve. Talijani su, primjerice, samo za proslavu 120-godišnjice fotografiranja Torinskog platna u Torino doveli 2,5 milijuna turista. Što onda mi nismo u eri turizma mogli organizirati u Vodnjanu da je bilo razumijevanja? Tko je kriv što je narodu otet tako golem materijalni i duhovni kolač? Nek’ prosudi povijest!
Rekognicija - složen pravni postupak Rekognicija je pravni postupak oko utvrđivanja postojanja relikvija u nekom mjestu i utvrđivanja njihove autentičnosti. Naime, Crkva ne dopušta izlaganje na štovanje lažnih predmeta, niti dopušta zavođenje ljudi iz kojih mu drago razloga kao što je bilo slučajeva sve do naših dana, na primjer s Padrom Pijom. Pravni postupci s relikvijama spadaju isključivo na crkvenu vlast, odnosno mjesnog biskupa. Ako se obnavlja grob ili se relikvije prenose, kada postoje sumnje ili se otkriju relikvije nekog sveca koji je bio zametnut ili zaboravljen, potrebna je također rekognicija, o čemu ima mnogo dokumenata. U komisiji za rekogniciju su, prema crkvenim normama, uz biskupa i njegove suradnike, potrebna i dva liječnika kao stručnjaci i prikladno osoblje za otvaranje i zatvaranje relikvijara ili grobnice. Nama je vremenski najbližu rekogniciju, u Poreču i u Svetlovreču Pazenatičkom, izvršio biskup dr. Dra-
Stakleni relikvijar s desnim naprsnikom sv. Antuna opata, XV. stoljeće
Talijani su za proslavu 120. godišnjice fotografiranja Torinskog platna u Torino doveli 2,5 milijuna turista. Što onda mi nismo u eri turizma mogli organizirati u Vodnjanu, da je bilo razumijevanja? gutin Nežić zajedno s glasovitim talijanskim antropologom i stručnjakom za relikvije mons. Corrainom iz Padove. Relikvije su “značajne” ili “insignia” kada su od tijela:
kao što su glava, ruka, koljeno ili dio tijela na kojem je mučenik bio mučen, bez obzira radi li se samo o djeliću ili većem komadu kostiju. Još su znamenitije relikvije u vezi
Kroza sva stoljeća kršćanstva k svecima se masovno hodočastilo za života i nakon smrti. Ispočetka je grob sveca nedodirljiva svetinja. Zbog provale barbara, relikvije se radi sigurnosti premještaju na sigurno, kao što je bio slučaj i u našem Poreču. K svecima se hodočasti zbog njihove svjedočke hrabrosti. Muke su podnijeli dobrovoljno, bez straha jer se u njima očitova nazočnost Božja. A očituje se po čudesima i danas. Zato se relikvijama pridaju čudesne moći i jednostavno se nazivaju “moći”. K svecima se, dakle, ne hodočasti iz komemoracijskih razloga ili umjetničkih razloga, nego zbog primanja čudesnog zagovora i milosti. Najpoznatije su hodočasničke destinacije danas Rim, Jeruzalem, Compostella, Padova, Efez, Lurd, Fatima, Međugorje, gdje se mnoštva povezuju s Kristom, Bogorodicom, apostolima i svecima koji su postigli ono za čim mi tek čeznemo. K relikvijama su išli kraljevi i vladari, pape, biskupi, feudalci, izumitelji, učenjaci, moreplovci, puk, grješnici i skitnice. Posebna je geografija i itinerer čovječanstva oko svetaca. Koliko je ljudi do danas prošlo tom stazom, koliko je nastalo gradova, kolike su preobražene ljudske sudbine oko svetaca čije se relikvije čuvaju u Vodnjanu? To je to zakopano blago svijeta! U Vodnjanu se čuvaju predmeti vezani uz Krista i Bogorodicu, apostole i stotine svetaca, pa se taj čudesni itinerarij čovječanstva na neki način spliće u Vodnjanu, kamo će jednom hrliti milijuni hodočasnika, jer na svijetu nema na jednom mjestu što ima ovdje. Ovdje je na jednom mjesta što sva hodočasnička mjesta sadrže zajedno. O “vodnjanskom slučaju” napisat će se svesci knjiga, pa je, iako još u fazi otkrivanja, slava Vodnjana besmrtna. U duhovnom smislu, ići u Vodnjan znači dotaći sva svetišta svijeta.