112 vjesnik - broj 29

Broj 29 Sadržaj 1 Natječaj za likovne, literarne i foto radove 2 - 3 Terenska vježba potrage i spašavanja zrakoplova “ASAR 2018 JASTREBARSKO” 4 - 5 Rezultati ispitivanja organizacijske klime i zadovoljstva poslom 6 Organizacija pasivnog dežurstva inspektora zaštite okoliša, inspektora zaštite prirode i vodopravnih inspektora 7 Osobni razvoj 8 Impressum

Jedinstveni europski broj za hitne službe 112 u Republici Hrvatskoj uveden je u operativnu funkciju 11. veljače 2005. godine.

U cilju podizanja svijesti o postojanju prijetnji od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa, Državna uprava za zaštitu i spašavanje objavila je Natječaj za izradu likovnih, literarnih i foto radova djece i mladih predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta te djece i mladih s posebnim obrazovnim potrebama iz Republike Hrvatske za školsku 2018./2019. godinu, na temu katastrofa i snaga sustava civilne zaštite.

Natječaj je otvoren do 22. veljače 2019. g.

Više: http://duzs.hr/natjecaj-za-izradu-likovnih-literarnih-i-fotoradova-djece-i-mladih-2/

1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

U organizaciji Državne uprave za zaštitu i spašavanje održana je 22. rujna 2018. terenska vježba potrage i spašavanja zrakoplova „ASAR 2018 JASTREBARSKO“, kao nastavak na prethodno održanu komunikacijsku vježbu „ASAR 2017–1“ i stožernu vježbu „ASAR 2017-2“.

Cilj vježbe „ASAR 2018 JASTREBARSKO“ bila je provjera usklađenosti operativnog djelovanja sudionika zrakoplovne potrage i spašavanja, koordinacija aktivnosti na mjestu događaja zrakoplovne nesreće te provjera važnih procedura za razmjenu informacija i upućivanje sudionika na lokaciju zrakoplovne nesreće sukladno Uredbi o uvjetima i načinu obavljanja potrage i spašavanja zrakoplova.

Terenska vježba održana je u realnom vremenu u kompleksu bivše vojarne „dr. Ante Starčević“ u Jastrebarskom (lokacija pada zrakoplova) te na lokaciji Spasilačkog koordinacijskog centra na kopnu (zgrada Državne uprave za zaštitu i spašavanje), Kontrole zračnog prometa i Međunarodne zračne luke Zagreb „dr. Franjo Tuđman“, kao i na lokacijama operativnih dežurstava sudionika sustava zrakoplovne potrage i spašavanja.

2 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

Scenarij vježbe se temeljio na prisilnom slijetanju zrakoplova na redovitoj liniji Frankfurt – Zagreb s 55 putnika i članova posade. U zadnjoj zaprimljenoj radio poruci, pilot prijavljuje tehničke probleme i traži hitno slijetanje u Međunarodnu zračnu luku Zagreb „dr. Franjo Tuđman“. Nakon toga kontrola leta gubi radio vezu sa zrakoplovom, a u području Jastrebarskog gubi i radarski kontakt s istim. Hrvatska kontrola zračne plovidbe dostavlja sve relevantne podatke Državnom centru zaštite i spašavanja, koji pokreće akciju spašavanja i obavještava nadležna tijela potrage i spašavanja zrakoplova na državnoj razini, aktivira Područni koordinacijski centar – RSC (PUZS Zagreb), koji putem Županijskog centra 112 Zagreb obavještava nadležne hitne službe i druge sudionike u potrazi i spašavanju zrakoplova.

U vježbi su sudjelovali predstavnici Ministarstvo unutarnjih poslova – Ravnateljstvo policije, Ministarstvo unutarnjih poslova – Policijska uprava Zagrebačka, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Oružane snage Republike Hrvatske, Glavni stožer Oružanih snaga RH – Zapovjedno operativno središte, Glavni stožer Oružanih snaga RH – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije, Zavod za hitnu medicinu Karlovačke županije, Zavod za hitnu medicinu Sisačko-moslavačke županije, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, Hrvatska vatrogasna zajednica, Vatrogasna zajednica Zagrebačke županije, JVP Velika Gorica, JVP Samobor, DVD Jastrebarsko, Hrvatska gorska služba spašavanja, GSS stanica Zagreb, GSS stanica Samobor, GSS stanica Karlovac, Hrvatski Crveni križ, Međunarodna zračna luka Zagreb, Croatia Airlines, Državni hidrometeorološki zavod, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost, Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping, Veleučilište Velika Gorica te Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Ukupno je sudjelovalo 230 pripadnika hitnih i drugih službi, a korišteno je 55 vozila, 2 helikoptera i 3 drona. Vježbu su sa zanimanjem pratili brojni domaći i inozemni promatrači.

3 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

Organizacijska klima ili psihosocijalna klima se obično definira kao percepcija svih onih aspekata radne okoline (događaji, postupci, pravila, odnosi) koji su članovima organizacije psihološki značajni.

Zadovoljstvo poslom se odnosi na stavove prema radu. Definira se kao pozitivno emocionalno stanje koje proizlazi iz nečije procjene svog posla ili doživljaja i iskustva na tom poslu. Za razliku od klime, ovdje se radi o individualnom emocionalnom odgovoru na radno okruženje.

Mjerenje organizacijske klime i zadovoljstva poslom omogućuje posredno zaključivanje o učinkovitosti načina upravljanja ljudskim resursima u organizaciji. Cilj mjerenja je dobiti jasnu sliku o tome kako pojedine procese i sustave koji se odnose na njih doživljavaju sami zaposlenici.

Od ukupnog broja obuhvaćenih ispitanika 596, upitnik je ispunilo 290 zaposlenika, dok ih je 316 upitnik ispunilo neispravno (upitnik je ispunilo oko 50% zaposlenika).

Prosječne vrijednosti dimenzija Organizacijske klime na razini DUZS-a

Najslabije su ocijenjene dimenzije Ocjenjivanje i nagrađivanje (2,32) i Razvoj karijere (2,09). Ovakvi rezultati na dimenzijama ukazuju da većina djelatnika u DUZS-u nije zadovoljna s provedbom ocjenjivanja radne uspješnosti koju smatraju neobjektivnom i nesvrsishodnom, kao da i ne postoje jasni kriteriji napredovanja. Dimenzija Stručno osposobljavanje ocijenjena je s 2,53 što je također pokazatelj da zaposlenici nisu dovoljno zadovoljni s mogućnošću profesionalnog i stručnog osposobljavanja u DUZS-u.

4 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

Prosječne vrijednosti dimenzija Zadovoljstava zaposlenika na razini DUZS-a

Zaposlenici su uglavnom nezadovoljni s aspektom posla koji se odnosi na Mogućnost napredovanja (2,38) što se podudara s rezultatima na dimenzijama organizacijske klime gdje je dimenzija Razvoj karijere također ispodprosječno ocijenjena.

Ispitivanje i rezultati analize organizacijske klime i zadovoljstva poslom provedeno na razini cijelog DUZS-a, pokazuju da djelatnici (50%) uglavnom pozitivno ocjenjuju većinu dimenzija organizacijske klime i zadovoljstva poslom, osim dimenzija Ocjenjivanje i nagrađivanje i Razvoj karijere koje su najnegativnije ocijenjene kod većine ispitanika. Nešto slabije u odnosu na druge dimenzije, ocijenjene su dimenzije Poznavanje misije, vizije i ciljeva, zatim Stručno osposobljavanje te Unutarnje informiranje i komuniciranje. Unatoč nezadovoljstvu djelatnika s provedbom ocjenjivanja radne uspješnosti i razvojem karijere (mogućnošću napredovanja) unutar DUZS-a, djelatnici sebe percipiraju kao visoko motivirane zaposlenike kojima nije problem uložiti dodatan napor kada posao to od njih zahtjeva što govori o pozitivnim unutarnjim osobinama djelatnika neovisno o okolinskim faktorima (nagrade, priznanja, napredovanja, bolja ocjena). Također, ovim ispitivanjem pokazuje se i visoka percepcija djelatnika o vlastitoj inicijativnosti tj. poduzetničkom duhu što je jednako tako važna unutarnja osobina te koju rukovodeći kadar treba znati prepoznati i njegovati kao poželjnu i pozitivnu osobinu radnika. Iako je status plaće u državnoj službi unaprijed određen sistematizacijom radnih mjesta, treba imati na umu da većina istraživanja organizacijske klime i zadovoljstva poslom u svijetu faktor plaće ne povezuju s najvažnijim faktorom koji utječe na zadovoljstvo nekim poslom, nego su to dobri međuljudski odnosi, kako sa rukovoditeljima, tako i s djelatnicima na horizontalnoj razini.

Sukladno suvremenim istraživanjima, ispitivanje zadovoljstva poslom u DUZS-u također pokazuje da je aspekt plaće koji utječe na zadovoljstvo poslom i kod našim zaposlenika srednje ocijenjen.

Povjerenje, poštovanje, informiranje i dobra komunikacija uz poticanje motivacije i samoinicijative te slobode i odgovornosti u radu, ključ su dobre organizacijske klime i zadovoljstva poslom u svakoj organizaciji.

Izvor: Izvještaj o rezultatima ispitivanja organizacijske klime i zadovoljstva poslom u DUZS Autorica Dunja Radauš, dipl. prof. psiholog

5 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

Uprava za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike dostavila je očitovanje vezano za organizaciju pasivnog dežurstva inspektora zaštite okoliša, inspektora zaštite prirode i vodopravnih inspektora te postupanja pri razmjeni podataka s navedenim inspektorima.

Izvod iz upute glavne inspektorice zaštite okoliša gospođe Sandre Bućan: - za vrijeme pasivnog dežurstva, Centar 112 treba kontaktirati isključivo inspektora koje je u to vrijeme dežuran za područje na kojemu je dobivena informacija o izvanrednom događaju - za razliku od dežurstva u redovno radno vrijeme kada su za određeno područje prema planu zaduženi inspektori koji i inače redovno obavljaju nadzore na području određene županije, za vrijeme pasivnog dežurstva po 1 inspektor u području zaštite okoliša, zaštite prirode i zaštite voda zadužen je za područje nekoliko županija - pasivno dežurstvo inspektora je za sada organizirano prvenstveno u cilju rješavanja problema telefonom, a izlazak na mjesto događaja predviđen je u iznimnim slučajevima nakon konzultacija sa pasivno dežurnim rukovoditeljem ukoliko prijavu/dojavu nije moguće riješiti telefonom - temeljem prijave o događaju inspektor u pasivnom dežurstvu povratno će centru 112 telefonom proslijediti informaciju o daljnjim koracima ukoliko prijavu/dojavu nije moguće riješiti telefonom odnosno informaciju o poduzetom ukoliko su temeljem prijave/obavijesti poduzimane određene aktivnosti – informacija telefonom je dovoljna s obzirom da se razgovori snimaju - ukoliko je moguće, Centar 112 će prije pozivanja inspektora prijavu provjeriti putem drugih službi (policija, vatrogasci,…) odnosno isto će svakako učiniti na traženje inspektora - Centar 112 neće direktno spajati prijavitelje s inspektorom u dežurstvu (osim ako to zatraži inspektor radi dodatnih informacija ili pojašnjenja) - bitno je da se informacija o događaju proslijedi pravovremeno, a ne s odmakom od nekoliko sati (primjer curenja amonijaka u Koprivnici) te da informacije koje od strane DUZS eventualno idu prema medijima budu dobro provjerene u smislu sudionika (primjer onečišćenja s broda na području Rijeke koji je rješavala lučka kapetanija, a ne inspekcija zaštite okoliša).

VAŽNO! Nakon obavješćivanja nadležne inspekcijske službe i drugih institucija na županijskoj razini, potrebno žurno izvijestiti Državni centar ZiS. Ukoliko je informacija o onečišćenju zaprimljena izvan vremena pasivnog dežurstva nadležne inspekcijske službe (od 0:00 do 8:00 sati) ŽC 112 će istu dostaviti u Državni centar ZiS, koji će sa sadržajem iste upoznati nadležne inspektore na državnoj razini.

6 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

NLP - neurolingvističko programiranje je psihološki-komunikacijski model koji koristi niz metoda koje nam pomažu dati odgovore na to kako doživljavamo sebe, svijet oko sebe, kako stvaramo svoje misli i osjećaje, i kako naše misli i osjećaji utječu na ono što govorimo i radimo. Vrlo je koristan kao jedna od coaching metoda kako u individualnom tako i u grupnom radu. Omogućuje otkrivanje i osvještavanje temeljnih uzroka nastalih problema, njihovo rješavanje, a time i ostvarenje postavljenih ciljeva.

Ovaj model je nastao u Americi sedamdesetih godina 20.st., a njegovi začetnici su matematičar Richard Bandler i lingvist John Grinder. Osim primjene u pedagogiji, coachingu, psihoterapiji, primjenjuje se u obrazovanju odraslih, managementu, sportu, kao i na području osobnog razvoja. Što znači NLP? Neuro – neodređeni i autonomni živčani sustav koristimo za proživljavanje naših događaja i iskustava pomoću pet čula; vizualno, auditivno, kinestetski, olfaktorično i gustatorski.

Lingvističko – govorni i neverbalni sustavi komunikacije kroz koje naše neuralne reprezentacije dobivaju značenje; slike, zvukovi, osjećaji, miris, okus, riječi (unutarnji dijalog).

Programiranje – sposobnost otkrivanja i korištenja novih mogućnosti, mijenjanje našeg živčanog sustava i našeg tijela kako mi želimo u cilju postizanja uspjeha u kontekstima koje smo zamislili.

10 načela NLP-a Svatko doživljava svijet na svoj način, poštujte različitosti i ne sudite drugima.

Odgovornost kako ćemo biti shvaćeni u komunikaciji je na nama, a ne na našem sugovorniku jer o nama ovisi na koji način prenosimo naše misli tokom komunikacije kako bi nas sugovornik razumio.

3. U nama samima su svi resursi koji su nam potrebni za uspjeh – svi naši ciljevi su ostvarivi, samo treba pronaći odgovarajući način.

4. Ne postoji neuspjeh, samo povratna informacija.

5. Svako ponašanje je motivirano dobrom i pozitivnom namjerom i ljudi čine najbolje što znaju koristeći se resursima koji su im u tom trenutku dostupni.

6. Fleksibilnost je vrlo važna u komunikaciji te jedan od jer smo svi različiti i imamo različite obrasce ponašanja, kao i stavove koje trebamo poštivati.

7. Otpor je samo znak nedovoljnog praćenja sugovornika.

8. Tijelo i um su dijelovi istog sistema, te s tog stajališta promjene uma dovode do promjena u tijelu pa tako i promjene u tijelu dovode do promjena u umu.

9. Ako ponavljate određene obrasce ponašanja uvijek će dobivati ono što ste time postigli, odnosno ono što ste uvijek radili, dobijete ono što ste uvijek imali.

10. Ako to što radite ne dovodi do željenog ishoda, promijenite način djelovanja i razmišljanja.

1.

2.

Izvor: Lakoća življenja 7 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.

Impressum Objavljeni brojevi: Broj 14 – srpanj 2014.

Državna uprava za zaštitu i Broj 13 – travanj 2014.

Izvor: HMS broj 8/17 –spašavanje službeno glasilo Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Broj 12 – veljača 2014.

112 Vjesnik Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr

Tekstovi i slike: Marijan Bajt Mladen Tadić Internet stranice

Broj 11 – studeni 2013.

Broj 10 – srpanj 2013.

Broj 9 – travanj 2013.

Broj 8 – veljača 2013.

Broj 7 – prosinac 2012.

Broj 6 – srpanj 2012.

Broj 5 – travanj 2012.

Broj 4 – veljača 2012.

Broj 3 – prosinac 2011.

Broj 2 – studeni 2011.

Broj 1 - listopad 2011.

Broj 28 – svibanj 2018.

Broj 27 – veljača 2018.

Broj 26 – studeni 2017.

Broj 25 – kolovoz 2017.

Broj 24 – srpanj 2017.

Broj 23 – svibanj 2017.

Broj 22 – veljača 2017.

Broj 21 – kolovoz 2016.

Broj 20 – svibanj 2016.

Broj 19 – veljača 2016.

Broj 18 –listopad 2015.

Broj 17 – srpanj 2015.

Broj 16 – veljača 2015.

Broj 15 – listopad 2014.

Svi objavljeni brojevi su dostupni na intranetu DUZS-a: Izdanje: listopad 2018.g.

112 Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112.

Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

8 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 29 – listopad 2018.