Izvještaj o aktivnim mjerama zapošljavanja mladih by ADP- Zid

Regional advocatingsocial social Regional CSO CSO platform platform advocating innovation employmentpolicies policies that innovation under under employment that guarantees security for for youthatatrisks, risks, an an EU-funded project. This document has EU. been produced by financial assistance of the EU founds of Civil Society Facility Operating Grants to IPA CSO Associations.

LEAD APPLICANT

CO-APPLICANTS

The content of this document are the sole responsibility of YOU SEE! project partnership and can under no circumstances be regarded as reflecting the position of the EU.

IZVJEĹ TAJ O AKTIVNIM MJERAMA ZAPOĹ LJAVANJA MLADIH

Izvještaj o aktivnim mjerama zapošljavanja mladih

Izdavač: Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid (ADP – Zid)

Za izdavača: Sanda Rakočević

Autorke izvještaja: Ksenija Martinović Izvještaj o aktivnim mjerama zapošljavanja mladih Olivera Komar Evaluacija Programa sturčnog osposobljavanja za lica sa stečenim visokim obrazovanjem

Lektura i korektura: ADP-Zid Dizajn i priprema za štampu: Marko Milošević

U Podgorici, Crna Gora, Novembar 2016

IZVJEŠTAJ O AKTIVNIM MJERAMA ZAPOŠLJAVANJA MLADIH Rezultati monitoringa i evaluacije programa za mlade

2016. godina

Uvod

Monitoring i evaluacija programa: „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu”

Metodologija

Opšti pregled aktivne mjere „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu”

Analiza relevantnosti mjere u odnosu na postojeće politike

Analiza efektivnosti, održivosti i uticaja iz ugla korisnika

Analiza efikasnosti mjere

Generalna percepcija mladih o politikama zapošljavanja mladih u Crnoj Gori

Zaključci i preporuke

Evaluacija Programa sturčnog osposobljavanja za lica sa stečenim visokim obrazovanjem

Metodologija

Struktura ispitanika

Opšta percepcija programa

Lično iskustvo sa programom

Percepcija uslova za rad

Poslodavac kao korisnik programa

Zloupotrebe programa

Mentorstvo tokom trajanja Programa

Potrebne kvalifikacije i stečene vještine

Evaluacija Programa

Zaposlenje nakon Programa

Zaključak

UVOD U okviru regionalnog projekta „Regionalna platforma organizacija civlinog društva za zagovaranje socijalnih inovacija u oblasti zapošljavanja mladih koji su u riziku od socijalnog isključenja“ ADP-Zid je u 2015. godine sproveo kvalitativno istraživanje koje je utvrdilo razloge nezaposlenosti mladih. Ova vrsta istraživanja je urađena u svim zemljama regiona i Turskoj, na osnovu čega je nastao Policy Brief koji je dao pregled razloga nezaposlenosti mladih, kao i preporuke i smjernice za pobljšanje politika zapošljavanja mladih koje se mogu primijeniti za cijeli region. Sistem monitoringa i evaluacije uspješnosti realizovanih programa, strategija, nacionalnih akcionih planova kreiranih da povećaju zapošljivost i zaposlenost mladih je bila jedna od glavnih preporuka. Nacionalni izvještaji su pokazali da se u cijelom regionu pridaje velika pažnja broju sprovedenih programa zapošljavanja, broju donesenih dokumenata i strategija za rješavanje pitanja nezaposlenosti, povećanja stope aktivnosti radno sposobnog stanovništa, poboljšanje kvaliteta obrazovanja, smanjenje broja siromašnih i ljudi koji su u riziku od siromaštva, ali realni i mjerljivi rezultati uspješnosti sprovedenih aktivnosti i dalje nedostaju. Većina zvaničnih izvještaja, koje izdaju zavodi i agencije za zapošljavanje, kao i druga vladina tijela, ustvari predstavljaju statističke podatke, koji suštinski ne daju podatke o ispunjavanju ciljeva samih aktivnih mjera. U Crnoj Gori Zavod za zapošljavanje Crne Gore sprovodi najveći dio mjera aktivne politke zapošljavanja u skladu sa prioritetima i ciljevima politike zapošljavanja. U 2015. godini Zavod je realizovao programe stimulisanja zapošljavanja dugoročnih nezaposlenih lica, ukupne vrijednosti 3.734.206,61 eura, dok 7

je za 2016. godinu iznosio 2,6 miliona eura za mjere aktivne politike zapošljavanja i tri miliona za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom. Pored toga, Vlada Crne Gore je u 2015. i 2016. godini izdvojila po 8 i po miliona eura za Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, dok kroz sredstva Investicionog razvojnog fonda godišnje izdvaja oko 3 miliona eura za posebne kreditne linije za podršku preduzetnicima, početnicima u biznisu, mladima, ženama u biznisu itd. Ulaganje ovako velikih finansijskih sredstava zahtijeva i posebnu posvećenost utvrđivanja postignutih rezultata kroz adekvatne analize i evaluacije. Upravo je to bio povod da veću pažnju posvetimo praćenju i evaluaciji aktivnih mjera za zapošljavanje i na taj način dobijemo pregled njihove uspješnosti. Cilj nam je bio da uradimo monitoring i evaluaciju onih programa koji su sprovedeni u 2015. godini, a u fokusu su imali mlade, odnosno populaciju između 15 i 30 godina. Stoga, Izvještaj o aktivnim mjerama za zapošljavanje mladih u Crnoj Gori predstavlja dokument koji je obuhvatio istraživanje o uspješnosti aktivnih mjera „Mladi su naš potencijal pružimo im šansu”, koja se sprovodi od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, kao i evaluaciju Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Evaluacijom i monitoringom ovih mjera, došli smo do zaključaka i preporuka koje mogu poslužiti za unapređivanje kvaliteta aktivnih mjera za mlade.

MLADI SU NAŠ POTENCIJAL, PRUŽIMO IM ŠANSU Rezultati monitoringa i evaluacije Programa

METODOLOGIJA Odabir aktivne mjere „Mladi su naš potencijal pružimo im šansu” nastao je kao posljedica desk istraživanja koje je obuhvatilo komparativnu analizu sprovedenih aktivnih mjera u periodu 2014, 2015, i donesenih akcionih planova za implementaciju aktivnih mjera za zapošljavanje u 2016. godini. Upoređivana su finansijska ulaganja, broj uključenih korisnika i kategorija korisnika kojima je aktivna mjera namijenjena. „Mladi su naš potencijal” je mjera koja je u fokusu imala visokoobrazovane mlade ljude do 30 godina, a u poređenju sa ostalim aktivnim mjerama za mlade, predstavlja mjeru u koju se uložilo najviše finansijskih sredstava, u poređenju sa brojem mladih uključenih u program. Izvještaj o sprovođenju ove mjere je vođen evalucionim aspektima i monitoringom programa i treba da posluži kao objektivni pokazatelj uspješnosti aktivnih mjera koje su namijenjene mladima i rješavanju njihove nezapošljivosti i nezaposlenosti. Korišćenjem kombinovane tehnike prilikom analiziranja, došli smo do nalaza na osnovu kojih su definisani zaključci i preporuke za poboljšanje programa zapošljavanja za mlade. Pored toga, u ovom izvještaju smo obuhvatili i druga pitanja koja su kroz odgovore korisnika mjere dobijena, a na osnovu kojih se kreira šira slika o nezaposlenosti mladih iz njihovog ugla. Predmet analize ovog dokumenta predstavlja aktivna mjeru za zapošljavanje mladih, odnosno program „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu“, sproveden od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i realizovan u svim opštinama Crne Gore. Cilj analize je da se na objektivan način procijeni relevantnost, efikasnost, efektivnost, održivost i uticaj programa kao aktivne mjere za zapošljavanje mladih. 10

Analiza mjere „Mladi su naš potecijal, pružimo im šansu”, sprovedena je kombinovanom metodom, kroz sekundarno (desk) istraživanje, anketiranje i intervjue sa korisnicima programa, kao i na osnovu podataka dobijenih od strane Zavoda za zapošljavanje, putem zahjteva za slobodni pristup informacijama. Sekundarno istraživanje obuhvatilo je analizu svih zvaničnih dokumentata Vlade Crne Gore i Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koja su se bavila pitanjem zapošljavanja mladih, u periodu od 2014. do 2016. godine i korišćeni su kako bi se procijenili svi evalucioni aspekti. Za analizu su korišćeni sljedeći dokumenti:

• Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2012-2015;

• Nacionalni akcioni plan zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za 2015. godinu;

• Program rada Zavoda za 2015. godinu (mjere i aktiv-

nosti iz Nacionalnog akcionog plana zapošljavanja za 2015. godinu koje sprovodi Zavod);

• Nacionalni izvještaj o nezaposlenosti mladih u Crnoj Gori, sproveden od ADP-Zid u 2015. godini;

• Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih

resursa 2016-2020 sa Akcionim planom za 2016. godinu;

• Izvještaj o radu Zavoda za zapošljavanje za 2015. godinu; • Izvještaj o radu Zavoda za zapošljavanje za I polugodište 2016. godine;

• i ostale informacije koje su se mogle naći na internet

portalima i kao novosti Zavoda za zapošljavanje, a vezane za realizaciju programa.

Za potrebe analize kreiran je upitnik koji je korišćen prilikom ispitivanja korisnika aktivne mjere „Mladi su naš potencijal”. Upitnik je rađen telefonskim putem, dok je sa jednim dijelom 11

korisnika mjere, na osnovu istog upitnika, korišćena metoda intervjua. Od ukupno 50 učesnika aktivne mjere ispitan je 41 učesnik programa. Potrebno je naglasiti da je u program incijalno uključeno 50 učesnika, dok je nakon prve godine realizacije i produžetkom roka za sprovođenje mjere njih 46 nastavilo angažman na programu. Kontakt telefoni korisnika dobijeni su na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama i dostavljenog spiska od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Iako je kreiranjem istraživanja kao zadatak postavljen rad na apsolutnom uzorku, dio dobijenih kontakt telefona nije bio u funkciji, dok je dio polaznika koji su odustali od progrma odbilo da odgovori na upitnik. Obzirom na specifičnost aktivne mjere, koja je uključivala i angažovala po dva korisnika na biroima rada u 25 opština, uključujući i opštine Golubovci i Tuzi, kroz evaluaciju smo uključili barem po jednog učesnika iz svake opštine, kako bismo dobili uvid korisnika iz svih opština. Na taj način, dobili smo reprezentativan uzorak, te je samim tim i postignuta potrebna validnost istraživanja. Svaki ispitanik je prilikom anketiranja i intervjua bio upoznat sa procedurom ispitivanja i ciljem evaluacije. Na osnovu upitnika koji je sadržao 24 pitanja, korisnici su davali svoje odgovore koji su se bilježili i/ili snimali u cilju preciznije obrade podataka. Anketiranje i intervjuisanje se vršilo u periodu između jula i septembra 2016. godine. U tabeli su prikazani evalucioni kriterijumi i pitanja, koja su prilikom analize obrađivana. Kriterijumi

Evoluciona pitanja

• Da li je program u skladu sa postojećim politikama koje Relevantnost

tretiraju pitanje povećavanja zapošljivosti mladih?

• Da li je mjera u skladu sa Strategijom zapošljavanja u Crnoj Gori?

Kriterijumi Efektivnost (ciljevi programa i očekivani ishodi u odnosu na ostvarene učinke i ishode)

Evoluciona pitanja

• U kojoj su mjeri ostvareni rezultati, specifični i glavni cilj programa?

• Koji su razlozi (interni i eksterni) za postizanje ili nepostizanje rezultata i svrhe aktivne mjere?

• Da li je sprovođenje intervencije razumno u smislu Efikasnost (odnos input-output i input - outcomes)

efikasnosti (omjer troškova i koristi)?

• Koje su mjere preduzete tokom planiranja i primjene politike kako bi se osiguralao da se resursi efikasno troše?

• Da li su se mogli postići veći rezultati sa istim ulaganjima? Održivost

• Da li intervencija odgovara okruženju u kome se sprovodi? • Da li je program dugoročno podržan od strane institucija? • Koji su to očekivani i neočekivani pozitivni i negativni uticaji mjere na korisnike?

• Kakav je uticaj imala mjera na institucije koje učestvuju Uticaj

u njenoj implementaciji i da li je došlo da izgradnje kapaciteta i jačanja institucija?

• Postoje li mehanizmi unutar institucija koji će mjeriti efekte mjere na korisnike nakon godinu dana od realizacije programa?

OPŠTI PREGLED AKTIVNE MJERE „MLADI SU NAŠ POTENCIJAL, PRUŽIMO IM ŠANSU” Sprovođenje aktivne mjere „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu“ je najavljeno planom rada Zavoda za zapošljavanja za 2015. godinu. Planom je istaknuto da će se sprovesti pilot program za mlade visokoškolce u cilju unapređivanja njihovih preduzetničkih znanja i vještina, kroz odgovarajuću edukaciju, radnu praksu, mentorstvo i evaluaciju. S druge strane, za istu godinu, Nacionalnim akcionim planom, zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa sprovođenje ove mjere nije planirano, iako je istaknut problem visoke nezaposlenosti mladih i neophodnosti rješavanja tog problema, posebno kada su visokoškolci u pitanju. Planom sprovođenja mjere kao indikator uspješnosti sprovođenja ove mjere, navodi se promjena broja lica obuhvaćenih pilot programom.

Ciljnu grupu programa predstavlja 50 nezaposlenih lica sa stečenim visokim obrazovanjem, do 30 godina života, sa radnim iskustvom ne kraćim od 9 mjeseci, u trajanju od 12 mjeseci. Finansiranje ove mjere u 2015. godini je predviđeno od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore u iznosu od 400.000,00 eura. Sa realizacijom ovog programa započeto je sredinom aprila 2015. godine kada je objavljen javni poziv za korisnike i izvođače programa, koji je bio otvoren 8 dana. Polaznici su krenuli sa obukom mjesec dana kasnije, nakon čega su nastavili sa praktičnim angažmanom u Biroima rada, u opštinama korisnika. Obuka je trajala 3 mjeseca, dok je praktični angažman planiran 9 mjeseci, odnosno do aprila naredne godine. Iako je pilotiranje ovog programa bilo namijenjeno za 50 mladih koji će zajedno sa obukom i praktičnim radom biti angažovani 12 mjeseci, Odlukom Upravnog odbora Zavoda njegova realizacija je produžena za iste korisnike na još 9 mjeseci angažmana. Period sprovođenja produženog angažmana korisnika mjere je nastavljen u aprilu 2016. godine, zaključno sa decembrom 2016. godine. U periodu kada se realizovalo desk istraživanje, na osnovu kojeg je odabrana aktivna mjera „Mladi su naš potencijal“ za monitoring i evaluaciju, ova odluka još uvijek nije bila donijeta, i istraživanje je planirano na osnovu do tada donesenih planova zapošljavanja. Prema Planu programa rada Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za 2016. godinu, kada je ova mjera u pitanju navodi se sljedeće: „Polazeći od potrebe ublažavanja negativnih posljedica prolongiranog zapošljavanja visokoobrazovanih lica, Zavod u okviru raspoloživih sredstava za ove namjene, realizuje program ¨Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu¨ kojim 14

se stimuliše zapošljavanja 50 mladih lica, što je na nivou planiranog broja učesnika ovog programa. Učešće sredstava za realizaciju ovog programa u ukupno raspoloživim sredstvima za mjere aktivne politike zapošljavanja, iznosilo je 10,2%.“ Kao indikator uspješnosti se i ovog puta navodi promjena broja lica obuhvaćenih programom. Definisana ciljna grupa programa su mlada lica sa stečenim visokim obrazovanjem i radnim iskustvom do 9 mjeseci uključenih u programe njima namijenjene. Finansiranje za razliku od prvog ciklusa, u 2016. godini izdvajanje za ovu mjeru je smanjeno na 300.000,00 eura i sprovedeno od strane Zavoda za zapošljavanje. Imajući na umu dobijene podatke prilikom monitoringa i evaluacije, kao i odluku Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje možemo sumirati da „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu“ predstavlja aktivnu mjeru namjenjenu za 50 visokoobrazovanih mladih lica, za čiju je namjenu izdvojeno 700 000 eura iz fonda Zavoda za zapošljavanje, u trajanju od 21 mjesec, dok indikator uspješnosti predstavljaja promjena broja lica obuhvaćenim programom. Na osnovu definisanog indikatora, na samom početku istraživanja moglo se zaključiti da ne odgovara mjerenju postizanja glavnog cilja programa koji se bazira na unapređenju predzetničkih znanja i vještina korisnika, međutim, moramo napomenuti da kroz IPA Operativni program za razvoj ljudskih resursa 2012-2013, koji je namijenjen Ministarstvu rada i socijalnog staranja i Zavodu za zapošljavanje Crne Gore, utvrđeno da je potrebno bolje oblikovanje indikatora aktivnih mjera, na čemu

će se raditi u narednom periodu, te se predlaganjem definisanja indikatora ovim mjerama nećemo posebno baviti.

ANALIZA RELEVANTNOSTI MJERE U ODNOSU NA POSTOJEĆE POLITIKE Bez obzira u kom trenutku se radi evaluacija programa veoma je važno utvrditi da li su intervencija, postavljeni ciljevi i očekivani rezultati u skladu sa potrebama ciljne grupe i samih korisnika; potrebama i prioritetima države, regiona ili opštine u kome se intervencija sprovodi; i svakako u skladu sa definisanim strategijama i planovima svih aktera koji rade na realizaciji date intervencije. Relevantnost programa smo pratili u skladu sa sljedećim pitanjima:

• Da li je program u skladu sa postojećim politikama koje tretiraju pitanje povećavanja zapošljivosti mladih?

• Koliko je bilo hitno intervenisati politikom u ovoj oblasti? • Da li je mjera u skladu sa Strategijom zapošljavanja u Crnoj Gori?

Stopa nezaposlenosti mladih1 za 2014. godinu, za populaciju od 15 do 24 godine, iznosila je 35.8 %, dok je za istu kategoriju u 2015. godini stopa bila 37,6 %. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u 2014. godine došlo je do pada nezaposlenosti među mlađim kategorijama nezaposlenih do 25 godina starosti, kod kojih je zabilježen pad od 1,5 %, sa 5.720 na 5.631, dok je u starosnoj grupi od 25-30 godina zabilježen blagi rast od 3,0 %, sa 5.887 na 6.065. Zvanična statistika pokazuje da broj mladih na evidenciji nezaposlenih, posebno mladih sa visokoškolskim obrazovanjem, ubrzano raste. Kao posljedica 1 Podaci iz Analize radne snage - ARS za 2014. i 2015. godinu, koju objavljuje MONSTAT.

se navodi znatno povećavanje srednjoškolaca koji se upisuju na visokoobrazovne ustanove (sada već preko 80%) što potvrđuje i prisutan trend smanjivanja prijavljenih srednjoškolaca na evidenciji nezaposlenih, a rast prijavljenih visokoškolaca. Svim dokumentima je predviđeno je da se trend upisa na visokoobrazovne ustanove nastavi i narednih godina. Prema Nacionalnoj strategiji zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2012-2015, koja za cilj ima stvaranje boljih uslova za otvaranje novih radnih mjesta, ulaganje u ljudski kapital kako bi se podigao nivo zaposlenosti i unaprijedila ekonomska konkurentnost Crne Gore, kao jedan od prioriteta navedeno je povećanje zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti. Cilj prioriteta bio je povećanje efikasnosti mjera aktivne politike zapošljavanja – sa posebnim naglaskom na integraciju dugoročno nezaposlenih lica, mladih nezaposlenih i nezaposlenih žena, povećanje samozapošljavanja, kao i podsticanje preduzetništva, posebno u nerazvijenim područjima Crne Gore. Međutim, prilikom donošenja nove Nacionalne strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2016-2020 sa Akcionim planom za 2016. godinu, utvrđeno je da je stategija preambiciozno postavljena te stopa nezaposlenosti mladog stanovništva (15-24 godine) nije ostvarila svoju ciljnu vrijednost od 28%. Glavni uzrok tome navodi se nepovoljna kretanja u prvim godinama primjene strategije kada je ova stopa porasla iznad 40%. Ipak, kako je u Strategiji navedeno, u 2014. godini došlo je do pada vrijednosti ovog pokazatelja na nivo od 35,8%, koji, iako prilično udaljen od predviđene vrijednosti, predstavlja smanjenje stope nezaposlenosti mladih od 3,5 posto u odnosu na baznu 2011. godinu. Za razliku od prethodne Strategije zapošljavanja kada je cilj bio smanjenje nezaposlenosti mladog stanovništva na 28% novom strategijom planirano je da do 17

2020. godine bude dostignuta vrijednost od 29% što predstavlja i dalje nerealističnu brojku. Cilj od 29% je posebno upitan imajući u vidu da bez otvaranja novih radnih mjesta ne može ni doći do povećanja zaposlenosti, a za ovaj poduhvat treba obezbijediti veća i ozbiljnija ulaganja. S druge strane, ono što karakteriše tržište rada u Crnoj Gori jesu regionalne razlike u nezaposlenosti i neujednačen razvoj tri geografska regiona. Ova pojava je prisutna već relativno duži vremenski period, a poslednjih nekoliko godina je u stalnom rastu. Razlog tome su, prije svega, okolnosti da je u Crnoj Gori izražen deficit u ponudi nekih zanimanja iz oblasti, prije svega, građevinarstva, turizma i ugostiteljstva, u vrijeme najintenzivnijeg obavljanja poslova u tim djelatnostima i činjenice da je u zemljama iz okruženja izražena, što neminovno povećava ponudu na crnogorskom tržištu rada i pruža mogućnost zadovoljavanja potreba poslodavaca po obimu, strukturi i dinamici i to, po pravilu, jeftinijom radnom snagom. Ovo je prvenstveno posljedica činjenice da su raspoloživi razvojni resursi regiona u prethodnih nekoliko decenija realizovani na neadekvatan način, što kao dugoročnu posljedicu ima odliv stanovništva po regionima i izražene regionalne dimenzije u pokazateljima zaposlenosti i nezaposlenosti. Takođe, izazov u domenu socijalne inkluzije govori o nedovoljno razvijenom sistemu usluga na lokalnom nivou. Sadašnja mreža ustanova i stepen razvijenosti usluga u lokalnim zajednicama u Crnoj Gori ne omogućava korisnicima u sistemu socijalne i dječje zaštite da koriste usluge u neposrednom okruženju. Iako se u kontinuitetu sprovode aktivnosti na unapređenju strateškog i zakonodavnog okvira za razvoj preduzetništva i malog i srednjeg biznisa, teškoće u dobijanju finansijskih ili garantnih sredstava, poslovanje u neformalnom sektoru i ne18

dostatak preduzetničkog ambijenta, kao i kontinuirane edukacije za preduzetništvo, predstavljaju glavne izazove za razvoj preduzetništva. Zaključak:

• Mjera je u skladu sa Nacionalnom strategijom zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2012-2015, jer se fokusira na povečanje efikasnosti aktivnih mjera, posebno nezaposlenih mladih.

• Mjera je djelimično u skladu sa potrebama regionalnog razvoja, obzirom da strategijom utvrđena potreba za određenim zanimanjima, nije na direktan način podržana kroz ovu mjeru.

• Mjera je u skladu sa potrebama razvijanja sistema

usluga na lokalnom nivou, jer omogućava lakše dobijanje asistencije kada su ostvarenje prava od nezaposlenosti u pitanju.

• Mjera je djelimično u skladu sa potrebom stvaranja

preduzetničkog ambijenta, jer su korisnici mjere dobili edukaciju o preduzetništvu i pružali usluge u razvijanju preduzetničkih ideja, međutim bez unapređenja zakonodavnog okvira i olakšavanja dobijanja finansijskih grantova neće doći do ispunjavanja ovog prioriteta.

ANALIZA EFEKTIVNOSTI, ODRŽIVOSTI I UTICAJA MJERE IZ UGLA KORISNIKA Rad na evaluaciji mjere „Mladi su naš potencijal” otpočeo je u prvom kvartalu 2016. godine, kada još uvijek nije bila donesena odluka da se naredni ciklus ove mjere nastavi za korisnike koji su već uključeni u program. Ipak, evaluaciona pitanja su se uspjela prilagoditi mid-term sistemu evaluacije, dok će 19

se krajnja uspješnost ove mjere moći mjeriti nakon završetka programa. Telefonsko anketiranje i intervjui vršeni su u periodu od jula do septembra 2016. godine. Odgovori korisnika aktivne mjere su ključni u procjeni efektivnosti, odnosno u procjeni zadovoljovanja ciljeva programa i očekivanih ishoda u odnosu na ostvarene učinke i ishode, kao i u procjeni održivosti i uticaju mjere. Rezultati ispitivanja korisnika su kombinovani sa rezultatima sekundarnog istraživanja i predstavljena su hronološkim redom na osnovu upitnika. Ključna pitanja za ove evalucione parametre su:

• Koji su razlozi (interni i eksterni) za postizanje ili neposti-

zanje rezultata i svrhe aktivne mjere (samo)zapošljavanja?

• Da li intervencija odgovara okruženju u kome se sprovodi? • Koji su to očekivani i neočekivani, pozitivni i negativni uticaji mjere na korisnike?

Prema sekundarnim podacima dostupnim na medijskim online portalima, u pozivu je traženo da kandidati koji se prijavljuju imaju najmanje 9 mjeseci radnog iskustva. S druge strane, Programom rada Zavoda za zapošljavanje navodi da je aktivna mjera namijenjena visokoškolcima koji imaju radno iskustvo do 9 mjeseci. Primjetna neusaglašenost i nejasni kriterijumi za odabir kandidata za učešće u aktivnoj mjeri pokazali su da kreiranje planova nije usaglašeno sa kreiranjem javnog poziva. U cilju dobijanja preciznijih podatka o radnom iskustvu odabranih učesnika mjere, kroz intervjue i ankete smo ih pitali o njihovom prethodnom iskustvu. Obzirom da je poziv za apliciranje javan i na osnovu njega su se kandidati prijavljivali, odlučili smo se da kriterijumi definisani u javnom pozivu budu parametar za utvrđivanje činjenice da li su odabrani učesnici aktivne mjere zadovoljili uslove učešća iz poziva. 20

Istraživanje je pokazalo da je većina polaznika prije uključivanje u aktivnu mjeru imala radno iskustvo od najmanje 9 mjeseci. Od toga većina je učestvovala u programu stručnog osposobljavanja dok je jedan dio odradio tzv. klasični pripravnički (pripravnički po starom sistemu) ili učestvovalo u javnim radovima. Dio korisnika je reklo da nije imalo radnog iskustva prije uključenja u program, što prilikom procesa selekcije bi trebalo da bude eliminatorni faktor. S druge strane, na osnovu njihovog radnog iskustva možemo takođe postaviti pitanja suštine samih aktivnih mjera. Kao što je navedeno većina je već učestvovala u programima aktivnih mjera sprovedenih od Vlade Crne Gore, odnosno programu stručnog osposobljavanja, ili onih sprovedenih od strane Zavoda za zapošljavanje, uključujući pripravnički i javne radove. Aktivne mjere bi trebalo da budu mehanizam koji će pomoći ljudima da izađu spremni za tržište rada, a dobili smo situaciju da mladi samo prelaze iz jedne aktivne mjere u drugu. Isti zaključak se može izvesti u smislu trajanja aktivne mjere, koja je predmet naše analize, a koja je kreirana kao pilot programa za mlade na 12 mjeseci. Pilot programi bi trebali da budu dobra baza za testiranje uspješnosti aktivnih mjera i njihovih efekata za određenu grupu, dok u slučaju „Mladi su naš potencijal“ polaznici su imali 3 mjeseca obuku, 9 mjeseci rada, a njihov angažman je produžen na još 9 mjeseci. Odlukom Zavoda smo dobili da aktivnu mjeru od 21 mjeseca, odnosno polaznici su korisnici aktivne mjere zapošljavanja skoro dvije godine. Što se tiče načina oglašavanja i razloga za odobir ove aktivne mjere učesnici programa su dominantno kao razlog prijavljiavanja na ovu mjeru novodili nezaposlenost, dok je drugi dominantni razlog mogućnost dobijanja znanja iz preduzetništva. Takođe, dio polaznika programa je posebno istakao da im je 21

program bio interesantan jer se dešava u njihovoj opštini. Većina učesnika programa je za mjeru saznalo preko medija i to prvenstveno preko televizije, zatim su navodili internet, novine, sajt Zavoda, dok je jedan dio dobio informaciju direktno od savjetnika sa Biroa rada. Iz ovoga zaključujemo da je prilikom oglašavanja ove mjere licima koja traže zaposlenje pružena adekvatna informisanost i korišćena su sredstva informisanja koja zadovoljavaju potrebe mladih. Takođe, ovaj nalaz potvrđuje da se na informisanosti mladih mora raditi na interaktivniji i drugačiji način, dominantni sistemi informisanja kod mladih ne predstavljaju dnevne novine ili oglasne table te je potrebno uvijek prilagođavati informacije njihovim potrebama. Kada je u pitanju vrsta ugovora sklopljena sa učesnicima programa, prema dostavljenim podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobili smo odgovor da „učesnici programa su zaključili ugovore o uključivanju u program i ugovor o radu na određeno vrijeme“. Kada je ovo pitanje postavljeno korisnicima programa odgovori su varirali i obuhvatali sve vrste ugovornih angažmana: ugovor na određeno, ugovor o djelu, ugovor o radu, ugovor o privremenim i povremenim poslovima. Takođe, dobili smo podatak da su korisnici angažovani preko agencije za zapošljavanje DEKRA (što se potrvrđuje iz prometnog lista računa ZZZCG), jer je to „bio legalni način“ da budu učesnici programa. U početnoj fazi iskustvo učesnika govori da su im u ugovor stavili da je pripravnički i nakon što se „bunili“ izmijenjeno. Iako u jednom dijelu ovo pitanje ostaje kao nerazriješeno, ono što se definitivno može zaključiti jeste da mladima nije jasno ukazana priroda njihovog angažmana. Takođe, sprovođenje ovakve mjere bez koherentnosti sa ostalim javnim politikama i zakonskim rješenjima predstavlja klasični mehanizam traženja rupe u zakonu, 22

kao i dodatno finansijsko opterećenje za budžet. Ovo potvrđuje i činjenicu da različite programe radnog angažmana, koji se sprovode kao aktivna mjera, neophodno regulisati na bolji način i stvoriti mogućnost regulisanja angažmana bez zasnivanja radnog odnosa i kreiranje većeg broja sličnih programa na zakonski način. Vođeni ciljem programa, predstavljanje unapređivanja preduzetničkih znanja i vještina mladih, kroz odgovarajuću edukaciju, radnu praksu, mentorstvo i evaluaciju, upitnikom smo dobili informacije o edukaciji korisnika, radnoj praksi i mentorstvu, dok smo na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama i informacijama dostupnim kroz izvještaje ZZZCG dobili kakva je evaluacija sprovedena. Istraživanje je pokazalo da su korisnici aktivne mjere imali organizovanu obuku od 2 i po mjeseca, koja je trajala od 15. aprila do 1. jula, i organizovanu 3 puta nedeljno. Obuka je obuhvatala 3 modula: 1. Razvoj preduzetničkih vještina, 2. Pisanje projekata, uključujući IPA projekte i 3. Formiranje klastera. Tokom obuke učesnici van Podgorice bili su smješteni u hotelu City, gdje je i obuka organizovana. U periodu obuke, na osnovu ugovora o pohađanju obuke, korisnici su dobijali novčanu nadokadu sa kojom su pokrivali putne troškove obuke. Na pitanje koje su vještine i sposobnosti najviše unaprijedili tokom obuke korisnici su izdvojili lične sposobnosti: samouvjerenost, samopouzdanje, asertivnost, lični razvoj, samoincijativnost, samomotivaciju, stručnost, samostalnost i vještine pisanja biznis planova, projekata, preduzetništva, organizovanja i klasterskog udruživanja, vještine pregovaranja, poslovne komunikacije, odgovornost na radu.

Skoro svaki ispitanik je imao mentorsku podršku izvođača programa koja se sastojala od početne obuke, poziva, posjeta i navode da im veoma značajna mentorska podrška u svim periodima. Sa druge strane, jedan dio učesnika navodi i nedostatak mentorske i druge vrste podrške od strane zaposlenih iz Biroa rada i/ili centrale odnosno ZZZCG. Ovo ujedno predstavlja i jednu od glavnih mana programa, koju su učesnici navodili. „...ali u matičnim biroima nismo imali nikog. Bili smo prepušteni sami sebi“ „To sto smo bili prepušteni sami sebi. Nismo imali podršku mentora. Nas dvoje nismo mogli sami da odradimo sav posao“. Korisnici programa uglavnom ne očekuju da će dobiti posao na Biroima rada nakon isteka produženog ugovra, dok jednaki broj njih ne zna ili se nada da će ostati raditi u područnim jedinicama Zavoda. Mali dio njih je rekao da bi želio ipak da realizuje sopstvene biznise ili ostane u domenu pisanja projekata. Iako je cilj programa bilo unapređivanje preduzetničkih znanja i vještina mladih, dio korisnika programa te vještine žele da koriste u državnim institucijama, te stečene vještine ne predstavljaju katalizator pokretanja preduzetništva za primarnu grupu mjere. Kao pozitivne strane porgrama korisnici posebno navode da je program omogućio da se angažuje 50 mladih ljudi i/ili stvaranje mreža mladih ljudi koji mogu da multiplikuju svoje znanje i doprinesu svojim opštinama. „U slučaju da se program ne nastavi za nas uvijek postoji mogućnost da se pokrene incijativa od strane nas i da se pokrene neki sopstveni biznis”. Kao drugi razlog najčešće su navodili ostvarivanje kontakata sa opštinama, institucijama, privrednicima. 24

Dominantno negativnu stranu programa predstavljala je nedovoljna komunikacija i koordinacija od strane ZZZCG, kao i nedovoljna umreženost institucija sa kojima se očekivalo da učesnici rade i sa kojima smatraju da su mogli postignuti bolje rezultate. Otežana komunikacija sa centralom Zavoda, ili kako neki učesnici navode njihova „nezainteresovanost“ i „neažurnost“ je posebno u početku programa učesnicima predstavljala problem, jer je za njihove aktivnosti bila potrebna saglasnost, te im je za bilo koje apliciranje odugovlačilo proces rada. Pored toga učesnici su se susretali sa raznim problemima na lokalnim nivoima, za koju smatraju da je nastala iz nedovoljne informisanosti i neadekvatnog umrežavanja pri sprovođenju programa. „Isprva nije medijski ispraćeno i dosta ljudi nije znalo što se dešava počev od Zavoda pa do zajednice. Kada bi došli u druge institucije smatrali su da je kontrola. Kada bi pitali koliko privrednika ima, govorili su da ne znaju. Tehnički, radnici nisu bili spremni“. Pored toga kao negativne strane učesnici su naveli i sljedeće:

• ZZZCG ima samo jedan PIB, pa samo mogu konkurisati

za jedan projekat, a učesnika na programu je 50, te stoga mogu pisati samo manje projekte, grantove za druge raspisane od strane ambasada i sl;

• Kratak vremenski period tokom obuke posvećen pisanju projekata, posebno kada su pitanju IPA projekti;

• Ugovori preko agencije za posredovanje pri zapošljavanju; • Sastanci svih zaposlenih (ovdje se misli na one uključene u aktivnu mjeru) su mogli biti češći, jer su bili samo na svakih 6 mjeseci;

• Neodgovarajuća naknada za angažman; 25

• Neki ih doživljavaju kao konkurenciju, NVO se boji da finansijska sredstva ne odu kod njih;

• U nekim opštinama ima dosta sličnih timova u institu-

cijama te njihova pomoć nije potrebna, dok NVO sektor ne traži operativnu pomoć, već finansijsku podršku;

• Neizvjesnost koju program nosi vezano za njihov angažman; • Nedostatak konkretnih zadataka i/ili ne obavljanje zadataka projektom definisanih „mi ne radimo posao za koji smo primljeni ovdje, jer nama stoji potpuno drugačije u ugovoru, a oni nam kažu npr. da radimo u arhivi“.

Međutim, ono što bi moglo predstavljati jednu od glavnih mana, uočenih tokom anketiranja dvoje učesnika različitih opštine su: „U našim biroima nisu postojale slobodne kancelarije, svi smo bili u istoj prostoriji u kojoj su kolege primale stranke, to nas je omelo u radu“. „Mi smo bili smješteni praktično na hodniku i mi tu treba da pišemo IPA projekte ili neke biznis planove“. Korisnici programa, iako zadovoljni mogućnošću da rade u svojoj opštini, smatraju da primjenjenjeni model nije adekvatan. Naime, smatraju da situacija nije ista u svim opštinama i da je trebalo prilagoditi potrebama opština. Učesnici smatraju da je to rezultiralo i ograničenošću u njihovom djelovanju, kao i nedovoljnom iskorišćenosti njihovih kapaciteta. Pored samih učesnika na programu, obavili smo i razgovor sa par kandidata koji su se prijavili, a nisu prošli selektivni proces za učešće. Kao glavni nalaz tih razgovora ističe se da nije objavljena rang lista prijavljenih učesnika, već su obavještavani preko mailova da nisu prošli selekciju i stvara im sum26

nju da su odabrani najbolji kandidati. Iako su u javnom pozivu postojali definisani kriterijumi i testovi na osnovu kojih će se učesnici primiti (testovi engleskog jezika, poznavanje rada na računaru, testovi inteligencije) izvođač programa je isključivo na osnovu intervjua odlučio koje osobe će dobiti pravo učešća na programu. Obzirom da se radi o aktivnoj mjeri koja podrazumjeva rad u državnim institucijama, prvenstveno je bilo potrebno voditi se principima dobrog upravljanja, pa se može zaključiti da odabir učesnika nije bio transparentan i time je ostavljena mogućnost za zloupotrebe. Na pitanja koje su projekte i biznis ideje radili tokom angažmana, kao i da li imaju informaciju koliko je odobreno, odnosno koliko projekata i biznis planova je dobilo podršku za realizaciju korisnici mjere su uglavnom naveli da nemaju informaciju o tome koliko je planova i projekata dobilo podršku. Što se tiče napisanih projekata većina ih je bila za nacionalne fondonve, a često su se i odnosili na pisanje projekata koji se odnose na sprovođenje drugih aktivnih mjera poput onih za teže zapošljive grupe, javnih radova, gerento domaćica i programa za zapošljavanje lica sa invaliditetom. Kao što su korisnici naveli, za IPA i druge evropske projekte ograničavajuće je bilo što Zavod ima jedan PIB broj što znači da se može aplicirati sa maksimalno dva projekta, te su se njihove usluge svodile na pomoć opštinama i drugim tijelima na način što su se pridruživali njihovim projektnim timovima u apliciranju. Kada su u pitanju biznis planovi, učesnici su pisali planove za lica koja su konkurisala za kreditne linije Investicionog razvojnog fonda. Biznis planovi u ovom slučaju predstavljaju jedan propratni segment procesa konkurisanja na osnovu IRF odlučuje o dodjeli kredita. U ovom slučaju IRF odlučuje samostalno i ne dostavlja dodatne informacije koliko biznis planova je dobilo podršku za realizaciju, pa je i objektivno mjerenje uspješnosti rada korisnika 27

ograničeno. Posebne kreditne linije IRF za podršku preduzetnicima, početnicima u biznisu, mladima, ženama u biznisu u suštini i predstavljaju aktivnu mjeru jer ima za cilj da doprinese zapošljavanju. Praktično, aktivna mjera „Mladi su naš potencijal“ je uveliko korišćena za realizaciju i servisiranje realizacije drugih aktivnih mjera, sa veoma ograničenim djelovanjem na stvaranje novih investicija i radnih mjesta. Analizirani sekundarni podaci pokazuju da u izvještajnom periodu Zavoda za zapošljavanje, za I polugodište 2016. godine, kao uspjesi učesnika se navode sljedeći:

• doprinjeli podizanju svijesti učenika, koji će se usko-

ro naći na tržištu rada, o značaju preduzetništva kroz vršnjačku edukaciju, kao i učesnika osnovnih i srednjih škola za koje su održali radionice, širom Crne Gore, na temu »Mladi i preduzetništvo«;

• u saradnji sa opštinama, biznis centrima, centrima

za socijalni rad, školama, turističkim organizacijama, nevladinim organizacijama, sportskim klubovima i drugim organizacijama, učestvovali u izradi projektnih aplikacija za dodjelu sredstava iz nacionalnih i međunarodnih fondova. Riječ je o projektima koji se prevashodno odnose na zapošljavanje i pokretanje sopstvenog biznisa, posebno mladih, žena, pripadnika populacije Roma i Egipćana i lica sa invaliditetom. Ukupno su u toku ove godine razrađene 102 projektne ideje, dok se za dodjelu sredstava apliciralo sa 76 projekta.

• učestvovali u izradi biznis planova za nezaposlena lica

kao potencijalne korisnike kredita IRF-a. Ukupno za potrebe nezaposlenih lica su razrađena 92 biznis plana.

• inicirali osnivanje četiri klastera. U Kolašinu i Mojkovcu; Plužinama, Šavniku i Žabljaku; Rožajama; Kotoru,

Tivtu i Herceg Novom; Na osnovu već ostvarenih rezultata u dosadašnjoj realizaciji programa, da se zaključiti da će rezultirati ostvarenjem projektovanih ciljeva.

ANALIZA EFIKASNOSTI MJERE Aspekt efikasnosti obuhvata analizu ekonomskih aspekata realizacije programa. Njime se procenjuje odnos uloženih resursa i ostvarenih rezultata. Ono što je bitno naglasiti jeste da se pod ovim aspektom ne analiziraju samo finansijski resursi već i moguće beneficije koje imaju širi društveni značaj. U slučaju „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu“ opredijeljeni finansijski troškovi za sprovođenje mjere u toku pilot faze iznosili su 400 000 eura. Za produženje mjere opredijeljeno je 300 000 eura. U oba slučaja finansijska sredstva opredijeljena su za 50 korisnika i finansirana od strane Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Obzirom na to da je produžetak mjere namijenjen istim korisnicima iz faze pilotiranja, možemo reći da je na 50 učesnika, odnosno 46 koliko ih je nastavilo program, utrošeno 700 000 eura. Taksativno nastali troškovi prilikom sprovođenja ove mjere su:

• Naknada za obuku 50 učesnika aktivne mjere, 3 mjeseca; • Naknada za hotelski smještaj učesnicima koji žive van Podgorice tokom trajanja obuke;

• Kupovina računara i druge opreme za rad učesnika; • Troškovi promocije programa „Mladi su naš potencijal“; • Dodatno opterećenje postojećeg rada službenika u biroima rada;

• Naknada za 50 učesnika i njihov angažman od 9 mjeseci u prvom ciklusu;

• Naknada za 46 učesnika u produženom angažmanu za 9 mjeseci;

• Troškovi angažmana agencije za zapošljavanje; • Troškovi anagažmana izvođača programa u implementaciji ovog programa i obuke.

Sa druge strane, u benefite programa spadaju:

• 50 mladih ljudi koji su postali konkurentniji na tržištu rada, stekli iskustvo, nova znanja i vještine;

• Životni standard mladih visokoškolaca uključenih u

mjeru se unaprijedio u periodu od 18 mjeseci dobijanjem naknade za učešće;

• Nezaposlena lica koja su aplicirala za kreditne fondove In-

vesticionog razvojnog fonda su dobili mogućnost besplatne izrade biznis planova, kao dio kriterijuma za konkurisanje;

• Formirani klasteri. Ukoliko bismo na klasični matematički način odradili računicu troškova po jednom korisniku za period realizacije mjere dobijamo da potrošeno je najmanje 140 000 evra na svakog korisnika pojedinačno, dok su realni troškovi bili mnogo veći. Njihov angažman realizovan je bez prethodne analize i jasnog plana ima li potrebe za ovim kadrom na tržištu rada, kao i bez plana njihovog angažmana nakon završetka programa. Postavlja se pitanje „gdje im je konkretno pružena šansa“ kada nakon 21 mjeseca angažmana nema izvjesnosti o njihovom daljem radu i zaposlenju. Može se zaključiti da se programom „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu” mogla postići veća finansijska opravdanost, obzirom na velika finansijska sredstva uložena u sam program. Iako se neki od efekata ovih mjera tek 30

očekuju u narednom periodu kroz moguće odobrenje kredita Investicionog razvojnog fonda za realizaciju nekih od napisanih biznis planova namijenjena nezaposlenim licima, beneficija koje formirani klasteri mogu donijeti udruženim poljoprivrednicima kroz moguće formiranje novih radnih mjesta i samozapošljavanja učesnika mjere, u ovoj fazi implementacije uložena finansijska sredstva ne donose jednak broj beneficija. S druge strane, pilotiranje predstavlja aktivnost malog dometa osmišljene radi testiranja ideje za rješavanje nekog problema i utvrđivanje u kojoj mjeri obavlja posao za koju je osmišljena, nakon čega se može implementirati ili iskoristi u širem obimu. U slučaju „Mladi su naš potencijal“, već u pilot fazi programa opredijeljena su velika finansijska sredstva i sprovodila se u svim opštinama Crne Gore, što predstavlja veliki uzorak i ulaganja za testiranje. Pilotiranje je bilo potrebno sprovesti sa manjim ulaganjima i u manjem broju opština, kako bi se na kvalitetan način pratilo i utvrdilo da li daje odgovarajuće rezultate, a uočene greške eliminisale. Prije kraja pilot faze, bez analize koliko je aktivna mjera odgovorila na potrebe korisnika i podneblju u kome se sprovodila, odlučeno je da se nastavi sa implementiranjem aktivne mjere za iste korisnike. Produžavanjem mjere za iste korisnike dobijena je aktivna mjera koja traje 23 mjeseca, a bez ulaganja u novu generaciju mladih, može se zaključiti da je ova aktivna mjera neodrživa na duži vremenski period. Neki od mogućih alternativnih modela koji su mogli biti realizovani u rješavanju problema i dobijanja bolje održivosti:

• Formiranje mreže mladih koji će nakon obuke o pre-

duzetništvu, finansijsku i mentorsku podršku, započeti sopstveni biznis;

• Kreiranje mreže bivših polaznika aktivne mjere koji bi

kao dio angažmana sprovodili obuke novim generacijama i/ili biti angažovani kao mentori;

• Optimalizacija uslova za angažmane civilnog sektora u sprovođenju obuke mladima za pripremanje i sprovođenje IPA aplikacija;

• Uvođenje obrazovanja o preduzetništvu, kako bi nakon sticanja kompetenci mladi imali znanja za pokretanje sopstvenog biznisa;

• Formiranje novih radnih mjesta pri biroima rada ili In-

vesticionom razvojnom fondu, u okviru kojih će se svim zainteresovanim nezaposlenim licima pružati stručna pomoć u izradi biznis planova radi pokretanja sopstvenog biznisa;

• Kreiranje aktivne mjere po potrebama opštine u kojima se realizuje, umjesto korišćenja unificiranog modela aktivne mjere;

• Uvođenje i pružanje finansijske podrške servisima koji bi bili specijalizovani za sprovođenje aktivnih mjera.

Korišćenjem kombinovanog modela djelovalo bi se efektivnije na srž problema, obuhvatio bi se veći broj korisnika i dobili dugoročniji i efektivniji rezultati. Aktivne mjere je neophodno prilagođavati vremenskom okviru i sredini u kojoj se sprovodi, potrebama određenim kategorijama lica uz vođenje računa o njihovoj efikasnosti i održivosti, jer u suprotom sprovođenje aktivnih mjera bez analize svih tih elemenata dovodi u pitanje njihove efekte.

GENERALNA PERCEPCIJA MLADIH O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA MLADIH U CRNOJ GORI Iako u formalnom smislu dio postavljenih pitanja učesnicima ne pokriva potrebe evalucionih kriterijuma odlučili da ih predstavimo u ovom dokumentu, jer smatramo da daju ključne nalaze u sprovođenju aktivnih mjera u Crnoj Gori. Tokom anketiranja i intervuja sa učesnicima aktivne mjere „Mladi su naš potencijal” razgovarali smo i generalnom stanju politika zapošljavanja mladih, njihovim barijerama pri zapošljavanju i da imaju mogućnosti na koji način bi uticali da se ovo pitanje bolje riješi. Na pitanje šta smatraju najvećom barijerom mladima pri zapošljavanju, korisnici su dominantno odgovorali: nedostatak radnog iskustva, preopterećenost javnog sektora, nepotizam, politička opredijeljenost, loši uslovi u privatnom sektoru, nezadovoljavajuće novčane nadoknade, čekanje da im neko drugi nađe posao itd. U većini slučajeva njihovi generalni stavovi vezani za barijere mladih pri zapošljavanju su se poklapale sa njihovim ličnim barijerama, ali su navedene i barijere poput: želja za rad u struci gdje nema dovoljnog broja slobodnih pozicija, nedovoljna angažovanost pri traženju posla i nesigurnost u sopstvene kompetence. Korisnici se slažu da politika zapošljavanja mladih u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou, da im se ne pridaje dovoljno pažnje i ne daje dovoljno šanse — Smatraju da nema dovoljno aktivnih mjera za mlade, posebno ne za visokoškolce i da ukoliko žele da se zaposle da moraju biti politički angažovani. Navode da izuzev programa sturčnog osposobljavanja i programa na kojem su angažovani, nema drugih prilika da se mladi dodatno edukuju, ali da trošenje sredstava na aktivne mjere bez otvaranja novih radnih mjesta i ne ostvaruje veće rezultate.

Na osnovu toga preporuke korisnika za unapređenje politika zapošljavanja mladih se mogu svesti na sljedeće:

• Pokretanje više programa i dodatnih obuka za mlade; • Obuka koja bi omogućila mladima da se upoznaju sa načinima prijavljivanja na biro, aktivnog traženja posla i sl;

• Davanje povoljnih kreditinih linija ili bespovratnih kredita i regulisanje rigoroznih uslova za dobijanje finansijskih sredstvava;

• Javna i transparentna zapošljavanja, isključivo na osnovu struke provjere znanja putem testova;

• Obavezno mentorstvo za mlade ljude; • Podržavanje deficitarnih zanimanja, bez hiperprodukcije određenog kadra;

• Uključivanje mladih prilikom donošenja politika zapošljavanja mladih.

ZAKLJUČCI I PREPORUKE Aktivna mjera „Mladi su naš potencijal, pružimo im šansu“ u svojoj osnovi je objedinila neke od ključnih aspekata za strateško rješavanje problema nezaposlenosti mladih. Međutim, u njegovom sprovođenju primjećeno je dosta elemenata koja su samo djelimično odgovorili na potrebe korisnika, tržišta i namjeni. Na osnovu nalaza monitoringa i evaluacije, a u cilju optimalizacije postojeće i budućih aktivnih mjera, kreirali smo set preporuka, koje bi primjenom doprinjele cjelokupnom poboljšanju politike zapošljavanja mladih.

• Limitirati trajanje aktivnih mjera zapošljavanja. Aktivne mjere treba da predstavljaju mehanizam povećavanja zapošljivosti nezaposlenih lica i njihove konkurentno-

sti na tržištu rada nakon čega bi korisnici trebalo da budu osposobljeni za stupanje na tržište rada. Dugoročnim učešćem u aktivnim mjerama učesnici ne dobijaju dovoljno ohrabrenja, jer se stvara zavisni položaj i osjećaj nesigurnosti. Takođe, ukoliko su aktivne mjere uspješne, moraju se organizovati na način da pruži šansu novim generacijama korisnika kako bi i drugi mogli unaprijediti svoje vještine i znanja neophodna za tržište rada.

• Upoznati mlade sa njihovim radnim pravima, mehani-

znima zapošljavanja i načinima angažovanja. Istraživanje je pokazalo da mladi nisu upoznati na osnovu kojeg ugovora je zasnovan njihov angažman u aktivnoj mjeri. To za posledicu ima da učesnici programa nisu upoznati koja ih prava i obaveze sleduju iz ugovornog procesa, osim osnovnih aspekata koji su dio svakog ugovornog rješenja (vremenski period angažmana, nadoknada za angažman i sl). Prilikom sprovođenja aktivnih mjera veoma je važno upoznati mlade sa njihovim radnim pravima, mehanizmima zapošljavanja i načinima angažovanja, posebno jer za mlade ljude aktivne mjere predstavljaju prvi susret sa radnim odnosima i neophodno ih je pripremiti za njih kako bi izašli spremni na tržište rada.

• Uspostaviti transparentnost u procesu selekcije kandi-

data za angažovanje u aktivnim mjerama. Nepovjerenje mladih u procese zapošljavanja i njihovog angažmana prepoznato je u svim sektorima, posebno prilikom angažmana u državnim institucijama i organima. Stoga, potrebno je stvoriti ambijent u kojem će mladi biti sigurni da je odabir kandidata nastao u skladu sa traženim kriterijumima i pokazanim kompetencijama i kvalifikacijama kandidata. Neophodno je definisati jasne kriterijume za selekciju kandidata, njihovo poštovanje u procesu odabira i nakon selekcije dostavljanje rang liste svim prijavljenim kandidatima da bi se transparentnost u potpunosti ispunila. 35

• Osigurati kontinuirano mentorstvo korisnicima aktiv-

nih mjera. Mentor predstavlja ključnu osobu u procesu osposobljavanja kandidata i trebalo bi da prati, usmjerava, nadzire i procjenjuje rad korisnika programa. Mentor je osoba koja kroz dodjeljivanje radnih zadataka i praćenje njihovih izvršenja, treba da predoči i opšte radne procese i tehnike, kao i prirodu međuljudskih odnosa u kolektivu. U konkretnom slučaju uloga mentorstva je dominantno stavljena na eksternog izvođača programa koji je, u domenu svoje struke, tokom obuke predočio ove elemente i periodično pratio njihov rad. Međutim, učesnicima je često nedostajalo usmjerenje i podrška u sjedištima gdje su bili raspoređeni, te su za svoj rad bili često „prepušteni sami sebi”. Ukoliko je mentor odabran da bude eksterni konsultant, kao osoba stručna iz date struke, ne smije se zanemariti potreba postojanja osobe koja će u svakodnenom poslovanju moći upućivati korisnike i davati im adekvatnu podršku.

• Uspostaviti

jasnu koordinaciju, sistem praćenja i evaluacije aktivnih mjera. Iako u načelu za sprovođenje aktivne mjere postoji određen sistem koordinacije i praćenja, prilikom intervjua sa korisnicima mjere utvrđeno je da ta koordinacija često izostaje ili nije dovoljna, a ponekad ih je i blokirala u adekvatnom ispunjavanju definisanih ciljeva. Neophodno je definisati javnu koordinaciju koja će biti jasna i efikasna, uz kontinuirano praćenje sprovođenja mjera kako bi se na vrijeme reagovalo, uklonili uočeni problemi, unaprijedio kvalitet usluge i ispunjavanje same svrhe aktivne mjere.

• Nakon pilotiranja programa odraditi evaluaciju koja

će na objektivni način procijeniti uspješnost programa. Pilotiranje aktivnih mjera treba da posluži za ocjenjivanje da li aktivna mjera ostvaruje definisane efekte na korisnike. Nakon sprovođenja pilot programa potrebno je

ispitati sve evalucione aspekte kako bi se ocijenilo da li nastaviti sprovođenje mjere i na koji način.

• Uključiti

druge zainteresovane aktere u proces kreiranja i sprovođenja aktivnih mjera zapošljavanja. U proces kreiranja aktivnih mjera su najčešće isključeni oni kojima se servis pruža, socijalni partneri i akteri koji bi mogli na dobar način da odgovore i/ili daju doprinos, posebno kada su marginalizovane kategorije ljudi u pitanju. Odgovori polaznika aktivne mjere jasno ukazuju na njihovu potrebu da budu uključeni u proces donošenje politika zapošljavanja mladih, obzirom da se dio mjera na njih odnosi. Takođe, uloga civilnog sektora pri kreiranju programa svedena je na minimum, dok na osnovu svoje ekspertize predstavljaju veliki potencijal u pružanju specijalizovanih servisa za zapošljavanje mladih i marginalizovanih grupa. Kada su u pitanju obuke, civilni sektor takođe prestavlja veliki resurs, posebno kada su u pitanju obuke koje se tiču pripreme i sprovođenja IPA projekata. U evropskoj praksi, kreiranje partnerstva i deinstitualizacija sprovođenja aktivnih mjera predstavlja model uspješnog rada u rješavanju nezaposlenosti.

• Uvesti društvene inovacije kao sredstvo za rješavanje

problema nezaposlenosti. Društvene inovacije u Evropi već predstavljaju način i izvor zapošljavanja mladih ljudi. Stoga, društvene inovacije je potrebno prepoznati, promovisati i podržati kroz uključenje svih aktera, a posebno onih kojima je društvena inovacija namijenjena. Uključivanje svih zainteresovanih aktera, kao i onih za koje je inovacija kreirana, dovodi do boljeg razumijevanje problematike i nalaženje adekvatnog modela za rješavanje nezaposlenosti. Društvene inovacije za zapošljavanje pored toga što korisnike izvode spremnije na tržište rada, često dovode i do stvaranja društveno odgovornih preduzeća, formiranje novih radnih mjesta i potrebno ih 37

ukljuÄ?iti u politiku zapoĹĄljavanja, posebno za grupe u riziku od socijalno ekonomske iskljuÄ?enosti.

EVALUACIJA PROGRAMA STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA ZA LICA SA STEČENIM VISOKIM OBRAZOVANJEM Rezultati ankete o iskustvima i zadovoljstvu korisnika Programa

Sadržaj Metodologija

Struktura ispitanika

Opšta percepcija programa

Lično iskustvo sa programom

Percepcija uslova za rad

Poslodavac kao korisnik programa

Zloupotrebe programa

Mentorstvo tokom trajanja Programa

Potrebne kvalifikacije i stečene vještine

Evaluacija Programa

Zaposlenje nakon Programa

Zaključak

METODOLOGIJA U oktobru 2016. godine četvrta generacija polaznika Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem je završila svoje devetomjesečno usavršavanje u firmama, organizacijama i institucijama u Crnoj Gori. Za program u prethodne četiri generacije izdvojeno je 34 miliona eura budžeta Crne Gore, dok izuzev istraživanja koje je Asocijacija za demokratski prosperitet - Zid organizovala sa polaznicima prve generacije Programa za sve ovo vrijeme nije odrađena procjena isplativosti programa niti je sprovedeno istraživanje koje bi moglo prikupiti informacije o iskustvu i zadovoljstvu korisnika Programa. Iako je Program probudio puno pažnje javnosti, posebno potencijalnih korisnika i poslodavaca koji bi se uključili, izostala je opsežna evaluacija njegovih učinaka. Ovo istraživanje ima za cilj da prikupi relevantne informacije na reprezentativnom uzorku korisnika Programa i na taj način pruži njegovu ocjenu iz jednog ugla – ugla onih koji su kroz Program prošli. Da bi evaluacija bila kompletna, trebalo bi ispitati i zadovoljstvo i učinke programa iz ugla poslodavaca, ali i uporediti podatke o sredstvima koja su uložena za prethodne četiri godine u Program sa podacima o postignutim ciljevima koje bi trebalo operacionalizovati kroz niz konkretnih indikatora (brzina zapošljavanja korisnika Programa u odnosu na brzinu zapošljavanja onih koji nisu imali to iskustvo, na primjer). No, konkretno ovo istraživanje ima znatno manje ambicije – da odgovori na pitanje kako su njime zadovoljni korisnici. Iz njihovih odgovora moguće je identifikovati brojne jake, ali i slabe tačke Programa koje bi trebalo unapređivati u budućnosti.

ADP Zid je pripremio predlog izmjena Zakona o stručnom osposobljavanju koje bi trebalo da odgovore na brojne identifikovane slabosti trenutnog modela. Upitnik za istraživanje je izrađen u saradnji sa ADP - Zid, pri čemu se naročito vodilo računa o tome da se obuhvate kako opšta pitanja koja se tiču percepcije kvaliteta i uspješnosti Programa, tako i pitanja ličnog zadovoljstva onim što je Program mogao da ponudi svojim korisnicima. Pored demografije, upitnik je sadržao niz specifičnih pitanja:

• Zbog čega se mladi prijavljuju na Program i kako uopšteno ocjenjuju njegove pojedinačne aspekte,

• Kakvo je lično iskustvo korisnika programa kada su u pitanju: • Uslovi rada • Odnosi sa poslodavcem • Slučajevi zloupotrebe programa • Mentorsto tokom trajanja Programa • Potrebne kvalifikacije i stečene vještine

• Kako korisnici po završetku devetomjesečne prakse

konačno ocjenjuju Program stručnog osposobljavanja i koje su njihove preporuke za unaprjeđenje istog.

Istraživanje je sprovedeno kvantitativnom metodom, na uzorku reprezentativnom za sve četiri generacije polaznika. Anketirani su svršeni visokoškolci, koji su uspješno završili devetomjesečni angažman na Programu stručnog osposobljavanja. Imajući u vidu da ukupna populacija polaznika Programa iznosi 14.865 lica, sa 1.777 anketiranih greška mjerenja iznosi +/-2,19%, sa intervalom povjerenja od 95%, za pojave sa incidencom od 50%.

Treba napomenuti da je sam proces prikupljanja podataka zahtijevao izuzetan napor i snalažljivost jer je saradnja nadležnih institucija izostala. Naime, Zavod za zapošljavanje je odbio da pruži podatke o imenima i kontaktima lica koja su prošla kroz Program, tako da je projektni tim koristio spiskove dodijeljenih osposobljavanja koji su izašli na internet prezentaciji Zavoda svake godine, a onda tražio pojedinačne osobe sa tih spiskova koristeći društvene mreže i telefonski imenik. Sve to je značajno i bespotrebno zakomplikovalo proces prikupljanja podataka. Na kraju, sa 1.777 realizovanih intervjua, ravnomjerno raspoređenih u odnosu na pojedinačne generacije korisnika, uspješno je ispunjen uslov reprezentativnosti. Podaci su prikupljeni kombinacijom tehnika CAWI (Computer Assisted Web Interviewing) i CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing), u periodu od maja do novembra 2016. godine.

STRUKTURA ISPITANIKA Istraživanje je obuhvatilo ukupno 1.777 ispitanika koji su u posljednje četiri godine bili angažovani u okviru Programa za stručno osposobljavanje. U odnosu na ukupan broj visokoškolaca koji su se prijavili za Program, anketiran je svaki osmi polaznik, pri čemu je kroz pozivanje iz imenika izbjegnut „samoizbor“ ispitanika. Broj STRUKTURA anketiranih korisnika po generacijama je sljedeći: ISPITANIKA

• • • III generacija – 401 ispitanika Broj anketiranih korisnika po generacijama je sljedeći: • IV generacija – 420 ispitanika • I generacija – 550 ispitanika

Istraživanje je obuhvatilo ukupno ispitanika koji su u posljednje četiri godine I generacija – 550 1.777 ispitanika bili angažovani u okviru Programa za stručno osposobljavanje. U odnosu na ukupan broj visokoškolaca koji su se–prijavili za Program, anketiran je svaki osmi polaznik, II generacija 406 ispitanika pri čemu je kroz pozivanje iz imenika izbjegnut „samoizbor“ ispitanika.

• II generacija – 406 ispitanika

• III generacija – 401 ispitanika U poređenju sa Monstatovim podacima o polnoj strukturi svr• IV generacija – 420 ispitanika šenih visokoškolaca iz 2015. godine, vidimo da su dati parameU poređenju sa Monstatovim podacima o polnoj strukturi svršenih visokoškolaca iz tri i oni postoje u su uzorku gotovo izjednačeni. 2015.koji godine, vidimo da dati parametri i oni koji postoje u uzorku gotovo

izjednačeni.

Grafik 1: Poređenje Monstat podataka sa uzorkom istraživanja

Imajući u vidu da su jedino lica sa stečenim visokoškolskim obrazovanjem imala pravo da se prijave na Program, te da se broj svršenih visokoškolaca u posljednje četiri godine kretao u ovom prosjeku – možemo reći da je u uzorku postignuta ravnomjerna distribucija ispitanika, lica koja sa održava stavove visokoškolskim polaznika četiri Imajući u vidu da su jedino stečenim generacije Programa.

obrazovanjem imala pravo da se prijave na Program, te da se broj svršenih visokoškolaca u posljednje četiri godine kretao u 26

ovom prosjeku – možemo reći da je u uzorku postignuta ravnomjerna distribucija ispitanika, koja održava stavove polaznika četiri generacije Programa. Najveći broj ispitanika je završilo Ekonomski fakuletet (17,9%), Najveći broj završilo Ekonomski fakuletet (17,9%), dok je 14,3% svršilo dokispitanika je 14,3%jesvršilo osnovne studije na Fakultetu političkih osnovne studije na Fakultetu političkih nauka. Značajan broj ispitanika je takođe nauka. Značajan broj ispitanika je takođe završio Filozofski, završio Filozofski, Pravni fakultet, Elektrotehniku i Turizam. Pravni fakultet, Elektrotehniku i Turizam.

Grafik 2: 2: Fakultet Fakultet koji završili Grafik koji su su završili

Tokom trajanja Programa, 41,3% polaznika je bio angažovan Tokom trajanja Programa, 41,3% polaznika je bio angažovan u privatnoj firmi ili u privatnoj firmi ili sektoru kompaniji, dokpriliku je u javnom kompaniji, dok je u javnom dobilo da radisektoru gotovodobilo 46% polaznika priliku radi gotovo 46% polaznika (kumulativni zbir odgovo(kumulativni zbirda odgovora ustanova koje čine javni sektor). Svaki šesti ispitanik je radio u državnoj upravi na čine centralnom nivou, Svaki školstvu iliispitanik zdravstvu, je skoro tri ra ustanova koje javni sektor). šesti je dok radio puta manji broj onih koji su radili u državnim preduzećima, lokalnoj upravi ili javnim preduzećima. 46

u državnoj upravi na centralnom nivou, školstvu ili zdravstvu, dok je skoro tri puta manji broj onih koji su radili u državnim preduzećima, lokalnoj upravi ili javnim preduzećima.

Grafik 3: U kojem tipu ustanove/preduzeća ste bili angažovani u okviru Grafik 3: U kojem tipu ustanove/preduzeća ste Programa? bili angažovani u okviru Programa?

U sektoru civilnomjesektoru je priliku za rad dobilo 7,1% ispitanika, dok broj bio U civilnom priliku za rad dobilo 7,1% ispitanika, dok je najmanji jeunajmanji broj bio angažovan u političkim partijama (3,2%) i angažovan političkim partijama (3,2%) i medijima (2,5). medijima (2,5). Svaki drugi korisnik Programa je bio radno angažovan u Podgorici (53,1%), dok je broj onih Svaki sa stalnim u je ovom za gotovo drugi mjestom korisnik boravka Programa bio gradu radno manji angažovan u Po-10%. Ovaj podatak ukazuje na to da je Program pospješio neželjenu mobilnost radne snage iz dgorici (53,1%), dok je broj onih sa stalnim mjestom boravka drugih krajeva Crne Gore ka glavnom gradu. U poređenju sa drugim najvećim u ovom gradu manji za gotovo 10%. Ovaj podatak ukazuje na gradom u Crnoj Gori, u Podgorici je bilo angažovano pet puta više polaznika Programa.to da je Program pospješio neželjenu mobilnost radne snage iz drugih krajeva Crne Gore ka glavnom gradu. U poređenju sa drugim najvećim gradom u Crnoj Gori, u Podgorici je bilo angažovano pet puta više polaznika Programa.

Grafik 4: Mjesto boravka i mjesto angažovanja

OPŠTA PERCEPCIJA PROGRAMA Nakon završenih osnovnih studija, mladi se najčešće prijavljuju na Program radi sticanja znanja, vještina i kontakata koji će im koristiti pri budućem zaposlenju. Svaki treći ispitanik kao motiv prijavljivanja vidi mogućnost dugoročnog zaposlenja kod poslodavca kod koga bi bio angažovan (36,4%). Ovaj podatak nam govori o tome da je svaki drugi ispitanik ispravno razumio pravu svrhu Programa.

Nakon završenih osnovnih studija, mladi se najčešće prijavljuju na Program radi sticanja znanja, vještina i kontakata koji će im koristiti pri budućem zaposlenju. Svaki treći ispitanik kao motiv prijavljivanja vidi mogućnost dugoročnog zaposlenja kod poslodavca kod koga bi bio angažovan (36,4%). Ovaj podatak nam govori o tome da je svaki drugi ispitanik ispravno razumio pravu svrhu Programa.

Grafik 5: Šta je bio Vaš osnovni razlog za prijavu na Program? Grafik 5: Šta je bio Vaš osnovni razlog za prijavu na Program?

Pored ponuđenih odgovora, ispitanici su navodili i druge razloge zbog kojih se mladi ponuđenih odgovora, ispitanici suda navodili druge razloge Program prijavljujuPored na Program. Odgovori upućuju na to jedan ibroj ispitanika vidi kao „jedinu šansu“ ili „idealnu priliku“ da započnu radni upućuju odnos, budući da su zbog kojih se mladi prijavljuju na Program. Odgovori na njihovi napori do tada bili bezuspješni. Neki od odgovora su dati u nastavku: to da jedan broj ispitanika Program vidi kao „jedinu šansu“ ili „ide• „radi mogućnosti polaganja stručnog ispita” alnuopcija priliku“ započnu budući da njihovi napori koristila • „Jedina pod da kojom je bilo radni mogućeodnos, da se zaposlim jer su je većina poslodavaca program kaobili opciju dobijanja besplatne radne snage” su dati u nastavku: do tada bezuspješni. Neki od odgovora • „Jedini način za zaposlenje nakon završenih studija” • „Mogućnost obavljanja pripravničkog,polaganja kao neko bez „veza" nikad ne bih bila u mogućnosti da „radi mogućnosti stručnog ispita” obavim pripravnički i polozim državni ispit” „Jedina opcijapokušavala pod kojomdaje odradim bilo moguće da se staž, a pritom nema • „Pet godina sam bezuspješno pripravnički adrese na koju nisam slalajer cv je (uključujući i privatni sektor, advokatura...), pa mi je program zaposlim većina poslodavaca koristila probio idealno rješenje u kao datom trenutku”. gram opciju dobijanja besplatne radne snage”

• •

• tvrdi da je na pokretanje Programa najviše uticao veliki broj Najveći broj mladih „Mogućnost obavljanja pripravničkog, nezaposlenih ljudi• koji su stekli visoko obrazovanje (61,9%).kao Svaki sedmi ispitanik neko bez „veza” nikad ne bih bila u mogućnosti kao najznačajniji razlog pokretanja Programa vidi želju za motivisanjem i da obavim i polozim ispit” osposobljavanjem mlade radnepripravnički snage u Crnoj Gori.državni Nije zanemarljiv ni broj onih koji tvrde da su • u „Pet pozadini pokretanja Programa politički razlozi, u prvom redu godina sam bezuspješno pokušavala da „Jedini način za zaposlenje nakon završenih studija”

odradim pripravnički staž, a pritom nema adrese na koju nisam slala cv (uključujući i privatni sektor, advokatura...), pa mi je program bio idealno rješenje u datom trenutku”.

Najveći broj mladih tvrdi da je na pokretanje Programa najviše uticao veliki broj nezaposlenih ljudi koji su stekli visoko obrazovanje (61,9%). Svaki sedmi ispitanik kao najznačajniji razlog pokretanja Programa vidi želju za motivisanjem i osposobljavanjem mlade radne snage u Crnoj Gori. Nije zanemarljiv ni broj onih koji tvrde da su u pozadini pokretanja Programa politički razlozi, u prvom redu želja da se Crna Gora pokaže privrženom politici EU kada je riječ o zapošljavanju mladih želja da se Crna Gora pokaže privrženom politici EU kada je riječ o zapošljavanju (8,1%), a potom vlasti pridobije mladih (8,1%), a potomiiželja želja vlasti dada pridobije mlađemlađe glasačeglasače (7,8%). (7,8%).

Grafik 6: Po Vašem mišljenju, šta je najviše uticalo na to da se pokrene Program?

Grafik 6: Po Vašem mišljenju, šta je najviše uticalo

Kada su pitanju ocjene različiti aspekata Programa, više od 90% polaznika na to da se pokrene Program? (kumulativni zbir odgovora „veoma dobro“ i „dobro“) najbolje ocjenjuje „isplativnost Programa s stanovišta poslodavaca“. Veoma dobrimPrograma, ili dobrim jeviše ocijenjena sama Kada su pitanju ocjene različiti aspekata od 90% zamisao Programa od strane 85,6% ispitanika. Na trećem mjestu je kvalitet polaznika (kumulativni zbir odgovora „veoma dobro“ i „dobro“) međuljudskih odnosa u firmi u kojoj su bili angažovani.

najbolje ocjenjuje „isplativnost Programa s stanovišta poslodavaca“. Veoma dobrim ili dobrim je ocijenjena sama zamisao Programa od strane 85,6% ispitanika. Na trećem mjestu je kvalitet međuljudskih odnosa u firmi u kojoj su bili angažovani.

Grafik 6: Po Vašem mišljenju, šta je najviše uticalo na to da se pokrene Program?

Kada su pitanju ocjene različiti aspekata Programa, više od 90% polaznika (kumulativni zbir odgovora „veoma dobro“ i „dobro“) najbolje ocjenjuje „isplativnost Programa s stanovišta poslodavaca“. Veoma dobrim ili dobrim je ocijenjena sama zamisao Programa od strane 85,6% ispitanika. Na trećem mjestu je kvalitet međuljudskih odnosa u firmi u kojoj su bili angažovani.

Grafik 7: Molimo vas da ocijenite sljedeće aspekte programa?

Najlošije ocijenjeni aspekti su „realizacija Programa u cjelini“ (kumulativno 67,5%) i „isplativost Programa sa stanovišta njegovih učesnika“ (67,6%), gdje gotovo svaki

Najlošije ocijenjeni aspekti su „realizacija Programa u cjelini“ (kumulativno 67,5%) i „isplativost Programa sa stanovišta njegovih učesnika“ (67,6%), gdje gotovo svaki četvrti ispitanik obje stavke ocjenjuje lošim. Iz ovoga možemo zaključiti da iako ispitanici smatraju da je Program dobro zamišljen, gotovo petina manje ispitanika smatra da je on u cjelini dobro realizovan.

LIČNO ISKUSTVO SA PROGRAMOM U narednom dijelu upitnika postavljena su pitanja koja se odnose na lično iskustvo korisnika programa. Podaci ukazuju na određena pozitivna, ali i negativna iskustva koja su korisnici imali. Očekivano, sami korisnici smatraju da su poslodavci bili zadovoljni njihovim radom, međutim, da bi smo znali da li je to zaista tačno morali bismo pitati i same poslodavce, čije ispitivanje nije predviđeno ovim istraživanjem. Vidimo, takođe, 51

da se značajna većina mladih nije pokajala što se uključila na program i da je veliki procenat njih imao relativno sadržajan dan na poslu. Kada su negativna iskustva u pitanju, iz odgovora saznajemo da je bar jedan od deset korisnika imao sukobe i razmirice sa ostalim zaposlenima u firmi u kojoj je radio, da skoro trećina nije radila posao za koji se školovala i da im radni zadaci nisu bili detaljno definisani, te da nije postojao adekvatan plan napredovanja i usavršavanja.

Grafik 8: Molimo VasVas da da nam date odgovore Grafik 8: Molimo nam date odgovorenanasljedeća sljedećapitanja: pitanja:

Iako tri od četiri ispitanika kaže da je radio posao za koji se školovao, kada 52 ukrstimo ovaj podatak sa ustanovom/preduzećem u kojem su bili angažovani preko Programa, dobijamo sljedeće podatke:

Iako tri od četiri ispitanika kaže da je radio posao za koji se školovao, kada ukrstimo ovaj podatak sa ustanovom/preduzećem u kojem su bili angažovani preko Programa, dobijamo sljedeće podatke:

Grafik 9: Radio/la zaVas kojida senam školovao/la, ukršten sektorom angažovanja Grafik 8:posao Molimo date odgovore na sa sljedeća pitanja:

polovina ispitanika bila angažovana u političkim Iako tri Skoro od četiri ispitanika kaže koja da jejeradio posao za koji se školovao, kada partijama kaže da nije radila posao za koji se školovala. Slična ukrstimo ovaj podatak sa ustanovom/preduzećem u kojem su bili angažovani preko je situacija i sa civilnim sektorom, gdje 40% polaznika kaže Programa, dobijamo sljedeće podatke: da to nije bio slučaj ni kod njih. Oni koji su radili posao za koji su se školovali, u najvećem broju dolaze iz sektora školstva/ zdravstva, medija i privatnih firmi. 53

Pitanja koja se odnose na lično iskustvo sa programom možemo podijeliti na nekoliko potcjelina. Prva je percepcija uslova rada od strane korisnika Programa.

PERCEPCIJA USLOVA ZA RAD Odgovori na konkretna pitanja koja se odnose na uslove u kojima su radili, otkrivaju nešto lošiju sliku o samom Programu. Tako, vidimo da dvije trećine korisnika Programa tokom rada nije imalo sopstveni računar, četvrtina nije imala sopstveni sto, a čak 14% nije imalo ni sopstvenu stolicu. Ako se ima u vidu osnovna svrha programa – obuka mladih i priprema za tržište rada – vidim da značajan dio poslodavaca nije obezbijedio elementarne uslove koji su neophodni za obuku. Ovi podaci potkrepljuju percepciju Programa kao izvora besplatne radne snage za poslodavce i ukazuju na to da sprovođenje programa nije bilo dovoljno dobro pripremljeno od strane značajnog broja poslodavaca.

Grafik 10:ponuđenog Šta Vam jebilo od obezbjeđeno ponuđenog bilo Grafik 10: Šta Vam je od na radnom mjestu? obezbjeđeno na radnom mjestu?

Ukrštanjem podataka podataka sa sektorom u kome suukorisnici osposobljavanje sa Ukrštanjem sa sektorom kome suobavlji korisnici obavonim koji se odnose na uslove u kojima su radili pokazuju da nešto manje od pola lji osposobljavanje sa onim koji se odnose na uslove u kojiangažovanih u zdravstvu ili školstvu nije imalo sopstveni sto, dok svaki treći nije ma su stolicu. radili pokazuju nešto manje od druge pola angažovanih u Manje imao sopstvenu Tehničkada opremljenost je sa strane oskudnija. od jedne trećine angažovanih u oblasti zdravstva/školstva nije imalo svoj kompjuter, dok je u istoj situaciji bilo nešto više od polovine angažovanih u lokalnoj upravi i javnim54preduzećima. Generalno posmatrano, najbolje uslove za rad su imali polaznici u državnim preduzećima, medijima i privatnim firmama.

Grafik 10: Šta Vam je od ponuđenog bilo obezbjeđeno na radnom

Ukrštanjem podataka sa sektorom u kome su korisnici obav onim koji se odnose na uslove u kojima su radili pokazuju da angažovanih u zdravstvu ili školstvu nije imalo sopstveni sto imao sopstvenu stolicu. Tehnička je sa druge str zdravstvu ili školstvu nije imalo sopstveni sto,opremljenost dok svaki treći od jedne trećine angažovanih u oblasti zdravstva/školstva nije nije imao sopstvenu stolicu. Tehnička opremljenost je sa druge dok je u istoj situaciji bilo nešto više od polovine angažovan strane oskudnija. Manje od jedne trećine angažovanih u oblajavnim preduzećima. Generalno posmatrano, najbolje uslo sti zdravstva/školstva imalo svoj kompjuter, dok je ui privatnim istoj polaznici nije u državnim preduzećima, medijima firma situaciji bilo nešto više od polovine angažovanih u lokalnoj upravi i javnim preduzećima. Generalno posmatrano, najbolje uslove za rad suGrafik imali u ponuđenog državnim me-mjestu ukršten 11:polaznici Šta Vam je od bilopreduzećima, obezbjeđeno na radnom dijima i privatnim firmama.

Šta Vam je od ponuđenog bilo obezbjeđeno na radnom mjestu?

sa sektorom u kome su korisnici obavlji osposobljavanje sa a uslove u kojima su radili pokazuju da nešto manje od pola tvu ili školstvu nije imalo sopstveni sto, dok svaki treći nije . Tehnička opremljenost je sa druge strane oskudnija. Manje ovanih u oblasti zdravstva/školstva nije imalo svoj kompjuter, bilo nešto više od polovine angažovanih u lokalnoj upravi i Generalno posmatrano, najbolje uslove za rad su imali reduzećima, medijima i privatnim firmama.

onuđenog bilo obezbjeđeno na radnom mjestu ukršten sa sektorom angažovanja

Grafik 12: Šta Vam je od ponuđenog bilo obezbjeđeno na radnom mjestu ukršten sa sektorom angažovanja Grafik 12: Šta Vam je od ponuđenog bilo obezbjeđeno na radnom mjestu ukršten sa sektorom angažovanja

U susret ovakvom nalazu ADP-Zid je već inicirao promjene zakonodavstva prije otvorenog konkursa za petu generaciju, a koje su trebale da obezbijede pripremu Programa i veću U susret ovakvom nalazu ADP-Zid jebolju već inicirao promjene zakonodavstva prije posvećenost poslodavaca osnovnim ciljevima programa. Tako otvorenog konkursa za petu generaciju, a koje su trebale da obezbijede bolju se Programa sljedeći prijedlozi odnose na poslodavaca potrebu da se stručno ciljevima usavrša- programa. pripremu i veću posvećenost osnovnim sprovodi u odnosu na potrebu unaprijed sa kojim sprovodi u Tako se vanje sljedeći prijedlozi odnose na da definisan se stručnoplan usavršavanje bi korisnik blagovremeno upoznat: odnosu na unaprijedbio definisan plan sa kojim bi korisnik bio blagovremeno upoznat: Član 1 Član 1

U stav članu 2, stav o2 stručnom Zakona oosposobljavanju stručnom osposobljavanju U članu 2, 2 Zakona lica sa ste- lica sa stečenim čenim visokim riječi „za „za određenu određenuoblast oblastdjelatnosti, koji je visokimobrazovanjem obrazovanjem brišu brišu se riječi djelatnosti, koji je donijet u skladu sa posebnim zakonima“ i dodaju donijet u skladu sa posebnim zakonima“ i dodaju se nove riječi: se nove riječi: „kojeg donosi poslodavac, na osnovu sadržaja Plana stručnog osposobljavanja“ „kojeg donosi na osnovu sadržaja Plana stručnog i obaveze korisnika“, a Iznad poslodavac, člana 13 Zakona dodaje se podnaslov „Prava osposobljavanja“ sam član 13 mijenja se tako da glasi: Iznad člana 13 Zakona dodaje se podnaslov „Prava i obaveze ko„Korisnik tokom trajanja stručnog osposobljavanja ima sledeća prava: risnika“, a sam član 13 mijenja se tako da glasi: 1) da od poslodavca kod koga se stručno osposobljava u pisanom obliku dobije „Korisnik tokom trajanja stručnog osposobljavanja ima sledeća prava: program stručnog osposobljavanja sa očekivanim ishodima, u skladu sa ovim 1) da od poslodavca kod koga se stručno osposobljava u pisazakonom; nom obliku dobije program stručnog osposobljavanja sa očeki-

vanim ishodima, u skladu sa ovim zakonom;

Drugi 56element uslova rada je radno vrijeme. Upitani koliko im je bilo prosječno nominalno/zvnično radno vrijeme, ispitanici su dali bitno različite odgovore. Ti odgovori su varirali od 2h, što je najniže prijavljeno zvanično radno vrijeme, do 12h.

Drugi element uslova rada je radno vrijeme. Upitani koliko im je bilo prosječno nominalno/zvnično radno vrijeme, ispitanici su dali bitno različite odgovore. Ti odgovori su varirali od 2h, što je najniže prijavljeno zvanično radno vrijeme, do 12h. Najčešći odgovor koji su ispitanici dali (medijana) bio je 8h što je u skladu sa zakonodavstvom u ovoj oblasti. Kad pogledamo aritmetičku sredinu, vidimo da je prosjek, pak nešto malo niži i iznosi 7.47 sati dnevno. Potpuno drugo pitanje bilo je koliko su za to vrijeme efektivno imali posla, tj. radili. Tu su, takođe odgovori varirali između 0.14 do 15h. Najčešće dat odgovor je 6 sati, što znači da su korisnici efektivno radili 2 sata kraće nego što je bilo nominalno njihovo radno vrijeme. Kada pogledamo aritmetičku sredinu, vidimo da je prosječno vrijeme još niže i iznosi 5.6h. Ovi podaci pokazuju da veliki broj ispitanika nije imao osmišljen i efikasan radni dan, što je još jedna od slabosti Programa koja je uočena ovim istraživanjem. Radno vrijeme: Nominalno

Efektivno

Minimalno

0,14h

Maksimalno

12h

15h

Medijana

7,47h

5,64h

Aritmetička sredina

Grafik 13: Koliko sati je iznosilo Vaše radno vrijeme?

Na pitanje da li su imali pauzu tokom radnog vremena većina ispitanika je odgovorila potvrdno.

Medijana Aritmetička sredina

8h 7,47h

6h 5,64h

Grafik 13: Koliko sati je iznosilo Vaše radno vrijeme?

Na pitanje da li su imali pauzu tokom radnog vremena većina ispitanika je odgovorila potvrdno.

Grafik 14: Da li ste imali pauzu tokom radnog vremena? Grafik 14: Da li ste imali pauzu tokom radnog vremena?

je većina ispitanika odgovorila da pravo li Iako jeIako većina ispitanika odgovorila potvrdno ipotvrdno na pitanjei na da pitanje li su imali na godišnjisuodmor, primijetiti procenat onih koji su odgovorili negativno imali moramo pravo na godišnji da odmor, moramo primijetiti da pronije zanemariv – 14% ispitanika tvrdi da nije koristilo godišnji odmor. cenat onih koji su odgovorili negativno nije zanemariv – 14% ispitanika tvrdi da nije koristilo godišnji odmor.

Grafik 15: Da li ste imali godišnji odmor? Grafik 15: Da li ste imali godišnji odmor?

Kako bi se prava i obaveze korisnika programa detaljno regulisale, Kako bi se prava i obaveze korisnika programa detaljno regulisale, ADP-Zid je ADP-Zid je predložio izmjenu člana Zakona. Izmjenom se pokušalo predložio izmjenu člana Zakona. Izmjenom se pokušalo precizno definisati status precizno definisati status korisnika u smislu njegovih prava i obaveza. korisnika u smislu njegovih prava i obaveza. 58

Iznad člana 13 Zakona dodaje se podnaslov „Prava i obaveze korisnika“, a sam član 13 mijenja se tako da glasi: 2) na odgovarajuću obuku, ukoliko je takva obuka neophodna za obavljanje poslova koji su predmet ugovora o stručnom osposobljavanju; 3) na godišnji odmor srazmjerno vremenu provedenom na stručnom osposobljavanju; 4) na plaćeno odsustvo za vrijeme trajanja ugovora o stručnom osposobljavanju, ako za to postoje opravdani razlozi (bolest, smrt člana uže porodice, davanje krvi, tkiva i organa, polaganja ispita, sklapanja braka); 5) na odgovarajuće mjere zaštite na radu, shodno propisima zaštite i zdravlja na radu i zaštite od zlostavljanja na radnom mjestu; 6) da bude upoznat sa opštim aktima poslodavca kod kojeg se stručno osposobljava, a koji se odnose ili su od značaja za aktivnosti na kojima je angažovan; Korisniku se ne može naložiti prekovremeni rad, rad u vrijeme državnih i drugih praznika i rad noću.

U javnosti je često spekulisano informacijom o tome da je jedna od čestih zloupotreba Programa bila to da su korisnici samo nominalno bili angažovani u firmama, a da zapravo nisu imali obavezu da dolaze na posao. Kako bi se ova spekulacija provjerila, postavljeno je direktno pitanje ispitanicima o tome da li su mogli da ne dolaze na posao. Kao što vidimo iz narednog grafika, jedna petina ispitanika priznaje da su mogli da ne dolaze na posao.

Grafik 16: Da li ste mogli da ne dolazite na posao?

Najveći broj ispitanika koji je mogao da ne dolazi na posao je bio angažovan 59 u političkim partijama (37,5%). Svaki četvrti polaznik koji je bio angažovan u civilnom sektoru, mogao da ne dolazi na posao, dok kada su mediji u pitanju, više od četvrtina polaznika takođe je imala pravo da ne dolazi na posao.

Grafik 16: Da li ste mogli da ne dolazite na posao?

Najveći broj ispitanika koji je da ne je Najveći broj ispitanika koji je mogao damogao ne dolazi nadolazi posao na je posao bio angažovan u bio angažovan u političkim partijama (37,5%). Svaki četvrti popolitičkim partijama (37,5%). Svaki četvrti polaznik koji je bio angažovan u civilnom laznik da kojine je dolazi bio angažovan mogao da ne više od sektoru, mogao na posao,u civilnom dok kadasektoru, su mediji u pitanju, četvrtina polaznika takođe je imala pravo da ne dolazi na posao. dolazi na posao, dok kada su mediji u pitanju, više od četvrtina polaznika takođe je imala pravo da ne dolazi na posao.

Grafik 17: Da li ste mogli da ne dolazite na posao Grafik 17: Da li ste mogli ukršten da ne dolazite na posao ukršten sa sektorom angažovanja sa sektorom angažovanja

Kako bi se ove i slične zloupotrebe eliminisale, ZID je predložio da se detaljnije nego što je to slučaj trenutno definišu obaveKako bi seze ove i slične zloupotrebe ZID je ovih predložio da sesmatra detaljnije nego korisnika programa, eliminisale, te i da se kršenje obaveza što je to slučaj trenutno definišu obaveze korisnika programa, te i da se kršenje ovih osnovom za raskid ugovora. obaveza smatra osnovom za raskid ugovora. Predlog ZID-a: Korisnik je obavezan da: 1) poštuje ugovor o stručnom osposobljavanju; 2) se ponaša u skladu sa opštim aktima poslodavca i profesionalne etike; 3) na stručnom osposobljavanju kod poslodavca provede 8 sati dnevno, odnosno 40 sati nedeljno; 4) čuva podatke do kojih dođe u toku trajanja stručnog osposobljavanja ukoliko su isti imaju karakter profesionalne tajne; 5) blagovremeno obavijesti poslodavca o razlozima spriječenosti za rad ili o namjeri korišćenja plaćenog odsustva iz člana 13 stav 1 tačka 4;

Predlog ZID/a: Korisnik je obavezan da: 1) poštuje ugovor o stručnom osposobljavanju; 2) se ponaša u skladu sa opštim aktima poslodavca i profesionalne etike; 6) bez odlaganja obavijesti Koordinacioni tim o prekidu i prestan3) na stručnom osposobljavanju kod poslodavca provede 8 sati dnevno, ku Ugovora; odnosno 40 sati nedeljno; 7) ispunjava i druge obaveze utvrđene i 4) čuva podatke do kojih dođe u ovim toku zakonom trajanja stručnog osposobljavanja ugovorom o stručnom osposobljavanju.” ukoliko su isti imaju karakter profesionalne tajne; 5) blagovremeno obavijesti poslodavca o razlozima spriječenosti za rad ili o namjeri korišćenja plaćenog odsustva iz člana 13 stav 1 tačka 4; 6) bez odlaganja obavijesti Koordinacioni tim o prekidu i prestanku Ugovora; 7) ispunjava i druge obaveze utvrđene ovim zakonom i ugovorom o stručnom pitanjeosposobljavanju.” o tome kakav je bio odnos zaposlenih u firmi u od-

POSLODAVAC KAO KORISNIK PROGRAMA

Na nosu na broj korisnika programa, ispitanici su najčešće navoPoslodavac kao programa dili da ih korisnik je bilo manje. Ipak, podatak da je u skoro 9% slučajeva broj korisnika programa bio ili isti ili veći od do tada zaposlenih Na pitanje o tome kakav je bio odnos zaposlenih u firmi u odnosu na broj korisnika u firmi ukazuje na potencijalnu zloupotrebu programa. Ukoliprograma, ispitanici su najčešće navodili da ih je bilo manje. Ipak, podatak da je u je jedanbroj odkorisnika osnovih programa ciljeva programa se mladi ljudizaposlenih obuskoro 9%ko slučajeva bio ili isti da ili veći od do tada če u svojoj struci ili pak pripreme za tržište rada, onda je od jasno u firmi ukazuje na potencijalnu zloupotrebu programa. Ukoliko je jedan osnovih ciljeva programa se mladi obučeuusituaciji svojoj struci ili pak pripreme za tržište da tako da nešto nije ljudi moguće u kojoj nema dovoljno rada, onda je jasno da će tako nešto nije moguće u situaciji u kojoj nema dovoljno mentora koji usmjeravati njihov rad. mentora koji će usmjeravati njihov rad.

Grafik 18: U firmi/sektoru u firmi/sektoru kojem ste bili angažovani, brojbili učesnika Program je bio: Grafik 18: U u kojem ste angažovani

broj učesnika Program je bio:

Da bi se ovakve zloupotrebe u budućnosti spriječile, ADP-Zid je predložio da se broj Daprograma bi se ovakve zloupotrebe u budućnosti spriječile, je kod korisnika koji poslodavac traži ograniči samim brojemADP-Zid zaposlenih predložio da se broj korisnika programa koji poslodavac traži konkretnog poslodavca.

ograniči samim brojem zaposlenih kod konkretnog poslodavca.

„Korisnik se može stručno osposobljavati kod poslodavca koji obav-koji obavlja „Korisnik se može stručno osposobljavati kod poslodavca lja djelatnost na teritoriji Crne Crne Gore,Gore, koji uz prijavu dostavi dokaze djelatnost na teritoriji koji uz prijavu dostavi dokaze o broju o broju zaposlenih izmirenim obavezama naprimanja lična primanja za godinu. zaposlenih ii izmirenim obavezama na lična za prethodnu prethodnuBroj godinu. korisnika koji se stručno osposobljava kod poslodavca iz stava 1 ovog „Korisnik sestručno može kod poslodavca koji1 obavlja člana ne se može biti stručno veći od osposobljavati polovine brojaizzaposlenih kod tog Broj korisnika koji osposobljava kodukupnog poslodavca stava djelatnost na teritoriji Crne Gore, koji uz prijavu dostavi dokaze o broju ovog članaposlodavca.” ne može biti veći od polovine ukupnog broja zaposlenih zaposlenih i izmirenim obavezama na lična primanja za prethodnu godinu. kod tog poslodavca.”

Broj korisnika koji se stručno osposobljava kod poslodavca iz stava 1 ovog člana ne može biti veći od polovine ukupnog broja zaposlenih kod tog odgovorima ispitanika, svaki drugi poslodavac PremaPrema odgovorima ispitanika, bar svakibar drugi poslodavac je više od je jednom poslodavca.”

učestvovao u Programu stručnog usavršavanja. više od jednom učestvovao u Programu stručnog usavršavanja.

Prema odgovorima ispitanika, bar svaki drugi poslodavac je više od jednom učestvovao u Programu stručnog usavršavanja.

Grafik 19: Ako vam je poznato, možete nam je reći da li je Vaš poslodavac učestvovao Programu u prethodnim Grafik 19: Akolivam poznato, možete li nam reći da liu je Vaš poslodavac učestvovao uciklusima? Programu u prethodnim ciklusima? GrafikTakođe, 19:prema Ako vamprema je poznato, informacijama možete li nam da li jekoje Vaš poslodavac u prethodnim Takođe, informacijama kojereći imaju ispitanici u učestvovao bar 42%u Programu slučajeva poslodavac imaju ispitanici u bar 42% ciklusima? je nakon završetka programa zadržao bar jednog korisnika zaposlivši ga. Iako slučajeva poslodavac je nakon završetka programa zadržao zaposlenje nije bilo primarni cilj ovog programa, važna je dodatna vrijednost koja Takođe, prema informacijama koje imaju ispitanici u barzaposlenje 42% slučajeva poslodavac barna jednog zaposlivši ga. Iako nije bilo sa ukazuje to da sekorisnika kroz program mogubar efikasno tržišta je nakon završetka programa zadržao jednoguparivati korisnikapotrebe zaposlivši ga. rada Iako radnom snagom koja je u ponudi. primarni ciljprimarni ovog programa, važna jevažna dodatna vrijednost koja zaposlenje nije bilo cilj ovog programa, je dodatna vrijednost koja

ukazuje na to da program mogu efikasno uparivati potrebe tržišta rada ukazuje nasetokroz da se kroz program mogu efikasno uparivati po- sa radnom snagom koja je u ponudi.

trebe tržišta rada sa radnom snagom koja je u ponudi.

Grafik 20: Ako Vam je poznato, možete li nam reći da li je Vaš poslodavac zadržao ijednog korisnika Programa u svojoj firmi ili instituciji, tj. možete zaposlio li ganam nakonreći završteka Grafik 20: Ako Vam je poznato, da li jeprograma? Vaš poslodavac Grafik 20: Ako Vam je poznato, možetekorisnika li nam reći da li je Vaš poslodavac korisnika Programa u zadržao ijednog Programa u svojoj zadržao firmi iliijednog instituciji, svojoj firmi instituciji, zaposliozavršteka ga nakon završteka programa? tj. ili zaposlio gatj.nakon programa?

ZLOUPOTREBE PROGRAMA Više već predstavljenih podataka ukazuju na potencijalne zloupotrebe Programa. Na direktno pitanje ispitanicima da li su Zloupotrebe programa primijetili nekepodataka zloupotrebe od zloupotrebe deset ispitanika Više već predstavljenih ukazuju najedan potencijalne Programa. je odgoNavorilo direktno potvrdno. pitanje ispitanicima da li su primijetili neke zloupotrebe jedan od desettvrdi da je Od svih ispitanika, svega njih 1.2% ispitanika je odgovorilo potvrdno. Od svih ispitanika, svega njih 1.2% tvrdi da je zloupotrebe koje je primijetilo nadležnojiinstituciji. zloupotrebe koje jei prijavilo primijetilo prijavilo nadležnoj instituciji.

Grafik 21: Da li ste primijetili neke zloupotrebe Programa, a ako jeste da li se to prijavili nadležnoj instituciji? Grafik 21: Da li ste primijetili neke zloupotrebe Programa,

a ako jeste da li se to prijavili nadležnoj instituciji?

Tako nizak procenat onih koji su prijavili zloupotrebu koju su primijetili bi se dao objasniti dijelom i odgovorom na pitanje o adresi na koju bi se obratili u slučaju Tako nizak onih su prijavili zloupotrebu koju su zloupotrebe. Naime, procenat kao što možemo vidjetikoji iz narednog grafika ispitanici lutaju u odgovorima. Skoro 40% ispitanika je odgovorilo da nema odgovor na ovo pitanje. primijetili bisusedali daoodgovor, objasniti dijelom i odgovorom Najviše onih kojih bira Upravu za kadrove, pa Zavod na za pitanje o zapošljavanje i Ministarstvo prosvjete.

adresi na koju bi se obratili u slučaju zloupotrebe. Naime, kao što možemo vidjeti iz narednog grafika ispitanici lutaju u odgovorima. Skoro 40% ispitanika je odgovorilo da nema odgovor na ovo pitanje. Najviše onih kojih su dali odgovor, bira Upravu za kadrove, pa Zavod za zapošljavanje i Ministarstvo prosvjete.

42 22: U Programa, slučajudazloupotrebe Programa, da Grafik 22: U Grafik slučaju zloupotrebe li znate kojoj instituciji biste se obratili?

znate kojoj instituciji biste se obratili?

Među ostalim odgovorima izdvajaju se: • • • • • •

„ADP Zid-u” „Ne znam, a voljela bih da znam” „Ni jedna institucija ne bi riješila problem u korist korisnika” „Niko ne bi reagovao na zloupotrebu za koju pouzdano znam!” „Nikome. Jer su poslodavci nadmoćni, niko ne štiti pripravnike” „nevladinim organizacijama”

Među ostalim odgovorima izdvajaju se:

• „ADP Zid-u” • „Ne znam, a voljela bih da znam” • „Ni jedna institucija ne bi riješila problem u korist korisnika” • „Niko ne bi reagovao na zloupotrebu za koju pouzdano znam!” • „Nikome. Jer su poslodavci nadmoćni, niko ne štiti pripravnike” • „nevladinim organizacijama” • „Uzaludno bi bilo svako obraćanje. Takođe, ukoliko ukrstimo pitanje o tome da li su ispitanici primijetili i prijavili slučajeve zloupotrebe Programa, sa tim kome bi se obratili tim povodom – vidimo da je značajan broj onih koji su primijetili, ali nisu prijavili slučaj zbog toga što zapravo ne znaju kome bi se obratili (43,9%). Na kraju, ispitanici su upitani da podijele primjere zloupotreba koje su primijetili. Interesantno, bili su veoma otvoreni u svojim iskustvima:

• „Angažovanje zaposlenih s ciljem dobijanja besplatne radne snage i iskorišćavanje istih u smislu prekovremenih radnih časova i različitosti poslova koje obavljaju”

• „da pojedini učesnici programa za stručno osposobljavanje se za tih 9 mjeseci nisu ni jednom pojavili na poslu, a primali su mjesečnu naknadu”

• „formalno

zapošljavanje u pojedinim firmama, učesnici programa su primali naknadu, a na posao nisu dolazili”

• „Da pripravnici rade više nego oni koji su zapošljeni za stalno za taj posao”

• „direktor

ustanove je pred predsjedničke izbore (2013.) pozivao sve pripravnike na individualne razgovore, kada ih je pitao za njihovu političku orijentaciju. Bio je ‘zabrinut’ da tu nema kadidata koji žele da ‘opstruiraju sistem’ i ‘koji ne

poštuju državu, njene simbole i njene institucije’. veoma neprijatno iskustvo. odbila sam da odgovorim”.

• „iskorišćavanje radnika, nema osposobljavanja, omalovažavanje” • „Iskoristavanje pripravnika za sve poslove koje zaposleni nijesu htjeli da rade”

• „jedan broj kandidata je preko veze moga upasti na određe-

na radna mjesta, mimo zvaničnih pravila i procedura po kojima zvanično funkcioniše program”

• „kandidat je 2 puta radio pripravnički sa jednim fakultetom” • „Kod mog poslodavca bilo je 5 korisnika stručnog osposo-

bljavanja, nas 3 korisnika smo primljeni preko sajta e-uprave, dok dvoje nije primljeno legalno, nego preko veze i bas to dvoje je ostalo za stalno. Slučajnost?”

• „Konkretno na mom primjeru: radio sam noćne smjene, radio sam bez nadzora...”

• „Medjuljudski

odnosi zaposlenih koji su bili uvredljivog karaktera, izražena netrpeljivost i degradiraranje ličnosti korisnika Programa”.

• „Neke kolege su naporedo sa učešćem u Programu, radile

puno radno vrijeme u drugoj školi, za šta nijesu imale položen stručni ispit, kao ni licencu za rad, pritom ne dolazeći na časove u školu u kojoj su učesnici programa”.

• „Od 9 mjeseci, koliko traje program, 3 mjeseca su prošla u

radu koji nije imao veze sa strukom i opisom predvidjenog radnog mjesta”

• „Poslodavac

je jedini zaposleni u svojoj firmi, makar zvanično. Primio je 12 pripravnika, od čega 6 u Podgorici. Sa svakim od pripravnika, osim mene, napravio je dogovor o kraćem radnom vremenu za novčanu nadoknadu koju mu je pripravnik isplaćivao u trenutku kada legne plata. Bilo je pripravnika koji su imali dogovor o nedolasku na posao uz odricanje pola plate u korist poslodavca”.

Donekle ovo nije iznenađujuća činjenica znajući da zakonski definisani inspekcijiski nadzor nad primjernom Zakona o 65

stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem dodijeljena inspekciji rada, dok se inspekcija proglasila nenadležnom jer korisnici programa nisu bili u radnom odnosu. I pored niza uočenih primjedbi i slučajeva kršenja prava, nije zabilježen niti jedan slučaj kontrole zaštite radnih prava, samim time nije izrečena ni jedna kaznena odredba Zakona. Zaštiti korisnike programa stručnog osposobljavanja od zloupotrebe programa trebalo bi da predstavlja jedan od temeljnih aspekata zakonskog rješenja. Radna grupa ADP-Zid ocijenila da se prema programu treba ophoditi kao obrazovnom programu tako da je predlogom izmjene i dopune zakona nadležnost nad inspekcijskim poslovima i kažnjavanjem, u slučajevima kada su principi obuke i stručnog osposobljavanja prekršeni, dodijeljeni Prosvjetnoj inspekciji. S druge strane, postoji Koordinacioni tim koji prati sprovođenje programa stručnog osposobljavanja, koji zakonski nema formalnu nadležnosti i obaveze. Predlog ADP-Zid dodaje novi član zakona kojim se definiše tijelo nadležno za praćenje i izvještavanje o provođenju programa stručnog osposobljavanja, sastav, način izborara i finansiranja, te njegove nadležnosti i obaveze. „Nadležnost nad praćenjem i izvještavanjem o provođenju programa stručnog osposobljavanja vrši Koordnaconi tim. Koordinacioni tim iz stava jedan ovog člana imenuje Vlada Crne Gore na predlog organa uprave nadležnog za poslove prosvjete. Koordinacioni tim broji najmanje 7 članova koje od kojih su 3 (tri) predstavnik reprezentatvnog udruženja poslodavaca, predstavnik sindkata i predstavnik nevladinog sektora. Sredstva za finansiranje rada Koordinacionog tima iz stava jedan ovog člana obezbjeđuju se iz sredstava opredijeljenih za sprovođenje ovog zakona. Način rada i druga pitanja od zanačaja za rad Koordnacionog tima bliže će se urediti Poslovnikom.“

reprezentatvnog udruženja poslodavaca, predstavnik sindkata i predstavnik nevladinog sektora. Sredstva za finansiranje rada Koordinacionog tima iz stava jedan ovog člana obezbjeđuju se iz sredstava opredijeljenih za sprovođenje ovog zakona. Način rada i druga pitanja od zanačaja za rad Koordnacionog tima bliže će se urediti Poslovnikom.“

MENTORSTVO TOKOM TRAJANJA PROGRAMA Mentorstvo tokom trajanja Programa NajvećiNajveći broj ispitanika je imalo mentora ili neku osobu koja u firmi bila zadužena broj ispitanika je imalo mentora ili je neku osobu koja je za to da ih upućuje u posao ili nadgleda.

u firmi bila zadužena za to da ih upućuje u posao ili nadgleda.

Grafik 23: Da li ste u firmi u kojoj ste bili angažovani u

Grafik 23: Da li ste u firmi u kojoj ste bili angažovani u sklopu Programa imali mentora ili drugu osobu koja Vas sklopu Programa imali mentora ili drugu osobu koja je upućivala ili nadgledala?

Vas je upućivala ili nadgledala?

Od onih ispitanika koji su izjavili da nisu imali klasičnog mentora nego da je „neko drugi“ Od bio onih zadužen za rad koji sa njima, najviše kao tu osobu izdvaja mentora direktora, ispitanika su izjavili da nisu imali klasičnog projektnog koordinatora i sekretara.

nego da je „neko drugi“ bio zadužen za rad sa njima, najviše kao tuseosobu izdvaja koordinatora sekretara. Kako bi izbjegli budućidirektora, eventualni projektnog problemi sa radom mentora iADP-Zid je u svojim predlozima za izmjenu zakona dao niz predloga usmjerenih ka tome da se bimentora se izbjegli budući eventualni problemi sa radom menuloga i Kako obaveze detaljnije definišu.

tora ADP-Zid je u svojim predlozima za izmjenu zakona dao

• U članu 5, prvi stav se briše i na njegovo mjesto dodaju pet novih stavova koji glase: niz predloga tomeosposobljavanje, da se uloga idužan obaveze „Poslodavac kod usmjerenih kojeg se obavljaka stručno je da mentoobezbijedi mentora koji će pratiti, usmjeravati, nadzirati i procjenjivati rad korisnika. ra detaljnije definišu. • Mentor iz stava 3 ovog člana mora imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i korisnik kojem je dodijeljen. U članu 5, prvi stav se briše i na njegovo mjesto dodaju pet • Mentor prati, nadgleda i procjenjuje rad najviše dva korisnika“.

•

novih stavova koji glase: „Poslodavac kod kojeg se obavlja stručno osposobljavanje, dužan je da obezbijedi mentora koji će pratiti, usmjeravati, nadzirati i procjenjivati rad korisnika.

• Mentor iz stava 3 ovog člana mora imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i korisnik kojem je dodijeljen.

• Mentor prati, nadgleda i procjenjuje rad najviše dva korisnika“.

Oni ispitanici koji su imali mentora su uglavnom zadovoljni njegovim ili njenim radom. Najmanje su zadovoljni, što je inOni ispitanici koji su imali mentora su uglavnom zadovoljni njegovim ili njenim teresantno, znanja vještina koje su im prenešene, a radom. Najmanjekoličinom su zadovoljni, što je interesantno, količinom znanja vještina koje su im prenešene, a najvišeljubaznošću zadovoljni ljubaznošću mentora. je još jedan aspeaspekat najviše zadovoljni mentora. OvoOvo je još jedan koji bi se mogao unaprijediti detaljnim planom napredovanja korisnika Programa. kat koji bi se mogao unaprijediti detaljnim planom napredovanja korisnika Programa.

Grafik 24: UkolikoGrafik ste imali24: mentora ili neku koja Vas nadgledala, molimo Vas da nam kažete u Ukoliko stedrugu imaliosobu mentora ilijeneku drugu osobu ste bili zadovoljni sljedećim aspektima rada? koja kojoj Vasmjeri je nadgledala, molimo Vas da namnjegovog/njenog kažete u kojoj mjeri

ste bili zadovoljni sljedećim aspektima njegovog/njenog rada?

Potrebne kvalifikacije i stečene vještine

POTREBNE KVALIFIKACIJE I STEČENE VJEŠTINE

Posljednja dva pitanja u vezi sa ličnim iskustvom sa programom, odnosila su se na slaganje sa određenim ocjenama koje bi trebalo da opišu uslove u kojima je program realizovan, kao i na ocjenu u kojoj mjeri je program uspio da doprinese poboljšanju znanja i vještina kod samih korisnika.

Posljednja dva pitanja u vezi sa ličnim iskustvom sa prograVeoma interesantno primijetiti da preko 20% ispitanikaocjenama smatra da koje je za mom,jeodnosila su se na slaganje sa određenim obavljanje zadataka na radnom mjestu na kome su bili angažpvani bio neophodan bi trebalo da opišu uslove u kojima je program realizovan, kao niži nivo kvalifikacije od onog koji su oni imali i koji je bio predviđen programom. Takođe, interesantno je primijetiti je preko 30% ispitanika smatra da su učesnici i na ocjenu u kojoj mjeri jedaprogram uspio da doprinese poboljprograma tretirani kao besplatna radna snaga. šanju znanja i vještina kod samih korisnika. 46

Veoma je interesantno primijetiti da preko 20% ispitanika smatra da je za obavljanje zadataka na radnom mjestu na kome su bili angažpvani bio neophodan niži nivo kvalifikacije od onog koji su oni imali i koji je bio predviđen programom. Takođe, interesantno je primijetiti da je preko 30% ispitanika smatra da su učesnici programa tretirani kao besplatna radna snaga.

Grafik 25: U firmi/instituciji u kojoj ste bili

Grafik 25: U firmi/instituciji u kojoj ste bili angažovani preko Programa... angažovani preko Programa...

Na kraju, vidimo da su učesnici prilično zadovoljni time koliko su uspjeli da unaprijede vješine sposobnosti naprilično samom programu. Iz pregleda tabele, Na kraju,svoje vidimo dai su učesnici zadovoljni time koliko vidimo da su najviše unapređivane soft vještine kao što su vještina snalaženja u su uspjeli da unaprijede svoje vješine i sposobnosti na samom novoj sredini ili timski rad, što se poklapa sa ocjenom da zvanični obrazovni sistem programu. Iz pregleda tabele, vidimo ne pridaje dovoljno pažnje razvoju ovakvih vještina.da su najviše unapređi-

vane soft vještine kao što su vještina snalaženja u novoj sredini ili timski rad, što se poklapa sa ocjenom da zvanični obrazovni sistem ne pridaje dovoljno pažnje razvoju ovakvih vještina.

Grafik 26: Tokom učešća u Programu, u kojoj mjeri ste uspjeli da unaprijedite sljedeće vještine i sposobnosti?

EVALUACIJA PROGRAMA Na samom kraju smo pitali učesnike da na osnovu svog iskustva daju ocjenu cjelokupnog Programa. Najveći broj njih se slaže sa tvrdnjom da je kroz Program postao upoznat sa pravima i obavezama iz radnog angažmana (kumulativno, 81,6%). EVALUACIJA PROGRAMA Pored lične koristi, gotovo 80% polaznika smatra da Program pomaže i poslodavcima da pronađu kvalitetne radnike. Na samom kraju smo pitali učesnike da na osnovu svog iskustva dajuIpak, ocjenu cjelokupnog Programa. Najveći broj njih se slaže sa tvrdnjom da je kroz Program mladi su skeptični u pogledu efekata Programa koji se odnose postao upoznat sa pravima i obavezama iz radnog angažmana (kumulativno, na Pored smanjenje nezaposlenosti povećanje šansi zapošljava81,6%). lične koristi, gotovo 80% ipolaznika smatra da za Program pomaže i poslodavcima da pronađu kvalitetne radnike. Ipak, mladi su skeptični u pogledu nje mladih. Pa tako imamo podatak da se sa prvom tvrdnjom efekata Programa koji se odnose na smanjenje nezaposlenosti i povećanje šansi za ne slaže više od 45% polaznika, dok se sa drugom tvrdnjom ne zapošljavanje mladih. Pa tako imamo podatak da se sa prvom tvrdnjom ne slaže slaže od 40% više od 45%više polaznika, dok ispitanika. se sa drugom tvrdnjom ne slaže više od 40% ispitanika.

Grafik U kojojmjeri mjeri se se slažete sasa sledećim stavovima? Grafik 27:27: U kojoj slažete sledećim stavovima?

Po pitanju stavova koji su vezani za uspješnost Programa, ispitanici se u najvećoj Po pitanju stavova koji su vezani za uspješnost Programa, ismjeri slažu sa tim da su mladi uključeni u program upoznali radnu sredinu i stekli pitanici se u najvećoj mjeri slažu sa tim da su mladi uključeni iskustvo (kumulativno „u potpunosti se slažem“ i „djelimično se slažem“, 87%). Najizraženije slaganje imamo kod stava da je nedostajala evaluacija Programa, u program upoznali radnu sredinu i stekli iskustvo (kumula-kao i konsultacije sa organizacijama mladih kako bi se ispravile greške iz prošlih tivno „u potpunosti se slažem“ „djelimično se slažem“, Sa ovim stavom se veoma slaže višeiod polovina istpitanika (55,1%).87%). godina.

Najizraženije slaganje imamo kod stava da je nedostajala evaluacija Programa, kao i konsultacije sa organizacijama mladih kako bi se ispravile greške iz prošlih godina. Sa ovim stavom se veoma slaže više od polovina ispitanika (55,1%).

Grafik 28: U kojoj mjeri se slažete sa sledećim stavovima? Grafik 28: U kojoj mjeri se slažete sa sledećim stavovima?

Izraženo je pozitivna percepcija prema sticanju novih znanjatokom i Izraženo je pozitivna percepcija prema sticanju novih znanja i vještina trajanja Programa, čime sePrograma, slaže više od 80% ispitanika (kumulativni vještina tokom sa trajanja sa čime se slaže više od 80% zbir odgovora, 83,3%). ispitanika (kumulativni zbir odgovora, 83,3%). Svaki treći ispitanik se uopšte ne slaže sa stavom da su mu kontakti stečeni u Svaki treći ispitanik uopšte Dodatno, ne slažesasa stavom dadjelimično su mu ne okviru Programa pomogli pri se zaposlenju. tim stavom se slaže još 14,7%. Kod stava da su Programom povećane šanse pri mladih da dođu do kontakti stečeni u okviru Programa pomogli zaposlestalnog zaposlenja imamo podijeljeno mišljenje ispitanika. Nešto više od pola se nju. Dodatno, stavom se ne djelimično nemišljenje. slaže još 14,7%. slaže sa tim stavom, sa doktim značajnih 43,9% dijeli njihovo

Kod stava da su Programom povećane šanse mladih da dođu do stalnog zaposlenja imamo podijeljeno mišljenje ispitanika.

Nešto više od pola se slaže sa tim stavom, dok značajnih 43,9% ne dijeli njihovo mišljenje.

Grafik 29: U kojoj mjeri se slažete sa sledećim tvrdnjama vezanim za Program?

Zabrinjavajući je podatak da se dva od tri korisnika (kumulativno slaganje, 67,2%) Zabrinjavajući je podatak da se dva od tri korisnika (kuslaže sa tim da je glavni motiv poslodavca, kada je sprovođenje Programa u pitanju mulativno slaganje, 67,2%) slaže sa tim da je glavni motiv – dobijanje besplatne radne snage.

poslodavca, kada je sprovođenje Programa u pitanju – do-

U prilog negativnom stavu ide i visoko slaganje ispitanika sa tim da Program nije radne snage. imaobijanje šansi zabesplatne uspjeh, jer nema novih radnih mjesta. Sa ovim stavom se ukupno slaže 57,9% korisnika Programa.

U prilog negativnom stavu ide i visoko slaganje ispitanika sa tim „Obaveza poslodavca da zaposle nekog” da Program imaodašansi za uspjeh, mje„Bolje uparivanje,nije u smislu moze kandidat tačnojer da nema zna da linovih postoji radnih mogućnost da bude zaposlen kod određenog poslodavca. Npr. iako pokazuje da je 5. na listi, postoji mogućnost da sta. Sa ovim stavom se ukupno slaže 57,9% korisnika Programa. ipak bude zaposlen kod tog poslodavca, jer prethodnih pet kandidata, budu raspoređeni na

druga mjesta.” zaposle nekog” „Da se„Obaveza ne dozvoli daposlodavca poslodavci kojida nemaju potrebu za određenim profesijama uopšte raspisuju konkurs za date profesije, te da se nakon prijave poslodavaca vrši provjera istinitosti njihovih „Bolje(pr: uparivanje, smislu da mozeodnose kandidat tačno da uzna potraživanja osoba koja je u završila međunarodne je tražena za rad fudbalskom klubu)”da li postoji mogućnost da bude zaposlen kod određenog „kad bi moglo da preduzeća ne koriste mlade , već da ih uče poslu, da zavod vodi brigu o poslodavca. Npr. iako pokazuje da je 5. na listi, postoji mofirmama koje se prijavljuju, da posoje kriterijumi, da neko sa pomorskim fakultetom ne radi u gućnost dakaoipak bude zaposlen poslodavca, jer prepolitičkoj partiji, ili ja poljoprivrednoj apoteci,kod već utog struci” „6 mjeseci bi bilo dovoljno za stručno osposobljavanje” thodnih pet kandidata, budu raspoređeni na druga mjesta.” „bolja selekcija poslodavaca” Neophodna evaluacija naučenog nakon usavršavanja „Bolje opis poslova koji će učesnik Programa obavljati; Predstavljanje plana rada; Evaluacija” 73 „Da bude intervju prilikom izbora između poslodavca i pripravnika”

• •

• „Da

se ne dozvoli da poslodavci koji nemaju potrebu za određenim profesijama uopšte raspisuju konkurs za date profesije, te da se nakon prijave poslodavaca vrši provjera istinitosti njihovih potraživanja (pr: osoba koja je završila međunarodne odnose je tražena za rad u fudbalskom klubu)”

• „kad bi moglo da preduzeća ne koriste mlade , već da ih uče

poslu, da zavod vodi brigu o firmama koje se prijavljuju, da posoje kriterijumi, da neko sa pomorskim fakultetom ne radi u političkoj partiji, ili kao ja poljoprivrednoj apoteci, već u struci”

• „6 mjeseci bi bilo dovoljno za stručno osposobljavanje” • „bolja selekcija poslodavaca” • Neophodna evaluacija naučenog nakon usavršavanja • „Bolje opis poslova koji će učesnik Programa obavljati; Predstavljanje plana rada; Evaluacija”

• „Da bude intervju prilikom izbora između poslodavca i pripravnika”

• „da bude angažovanje na radnom mjestu za koje smo se

školovali, mentori koje će nagledati rad, da vam se posveti pažnja iako se ne ostaje na radnom mjestu”

• „Da budu kvalitetniji poslodavci” • „da ne postoje fantom firme koje uzimaju radnike koji ne moraju ništa da rade”

• „Da ponovo bude upisan kao radni staž” • „Da postoje dodatna testiranja. Da se provjeri koliko su ljudi

radili, da li su učili, napredovali...da li su zaslužili da se ostane na radnom mjestu”

• „Da se anketa vrši u toku Programa, nadgledanje poslodavaca” • „da svi pripravnici moraju dolaziti na posao” • Da institucije budu ažurnije u kontroli i rigoroznije ako se pravila Programa krše

• Follow up nakon Programa 74

ZAPOSLENJE NAKON PROGRAMA Pitanje zaposlenja nakon devetomjesečnog angažmana u okviru programa je jedan od najvažnijih indikatora uspješnosti samog Programa. Svaki četvrti ispitanik je nakon završetka Programa našao zaposlenje kod istog poslodavca (23,5%), dok je nešto više od petine (21,9%) našlo zaposlenje kod drugog poslodavca, u svojoj struci. Još uvijek zaposlenje nije našlo 42% ispitanika, pri čemu kad ukrstimo odgovore iz ovog pitanja sa generacijom polaznika Programa, dobijamo sljedeće podatke:

• Gotovo svaki treći ispitanik iz prve i druge generacije još uvijek nije našao posao;

• Kod naredne generacije raste broj ispitanika koji još uvijek

nije našao posao, pa možemo reći da je kod treće generacije broj zaposlenih manji za desetinu, u poređenju sa prethodne dvije;

• Dva od tri polaznika posljednje generacije nakon Programa

nije našla zaposlenje. Posljednje podatke bi trebalo tumačiti s oprezom, budući da je anketiranje završeno svega dva mjeseca nakon završetka Programa za ovu generaciju.

Da li ste našli zaposlenje nakon završetka Programa? Grafik 30:Grafik Da li30: ste našli zaposlenje nakon završetka Programa?

Kada ovo pitanje ukrstimo sa ustanovom/preduzećem u kojem su bili zaposleni, dobijamo da polaznici najčešće nakon Programa nalaze posao u medijima, preduzećima u većinskom vlasništvu države i privatnim firmama. Najmanji broj njih ostaje zaposleno u školstvu/zdravstvu i političkim partijama.

Grafik 30: Da li ste našli zaposlenje nakon završetka Programa?

Kada ovo pitanje ukrstimo sa ustanovom/preduzećem u kojem Kada ovosu pitanje ukrstimo sa ustanovom/preduzećem u kojemnakon su biliProzaposleni, bili zaposleni, dobijamo da polaznici najčešće dobijamo grama da polaznici Programa nalaze uposao u medijima, nalaze najčešće posao u nakon medijima, preduzećima većinskom preduzećima u većinskom vlasništvu države i privatnim firmama. Najmanji vlasništvu države i privatnim firmama. Najmanji broj njih broj njih ostaje zaposleno u školstvu/zdravstvu i političkim partijama. ostaje zaposleno u školstvu/zdravstvu i političkim partijama.

Grafik 31: Našli zaposlenje, ukrštenou sa Grafik 31: Našli zaposlenje, ukršteno sa ustanovom/preduzećem kojem su bili angažovani ustanovom/preduzećem u kojem su bili angažovani

Ukoliko posmatramo samo podatke za prve tri generacije, vidimo da je najveća stopa onih koji nisu još našli zaposlenje kod ispitanika koji su bili angažovani u političkim partijama (66,7%). Oni koji su ostali da rade kod istog poslodavca, kao motiv uključivanja u Program najčešće navode mogućnost dugoročnog zaposlenja kod poslodavca (42,8%), te sticanje znanja, vještina i kontakata (49,8%), što se ne razlikuje od svih ostalih korisnika Programa. Najveći broj ispitanika koji je našao zaposlenje kod istog poslodavca kod kojeg je bio angažovan u okviru Programa – i dalje je zaposlen na tom radnom mjestu. Sa druge strane, skoro trećina

najčešće navode mogućnost dugoročnog zaposlenja kod poslodavca (42,8%), te sticanje znanja, vještina i kontakata (49,8%), što se ne razlikuje od svih ostalih korisnika Programa. Najveći broj ispitanika koji je našao zaposlenje kod istog poslodavca kod kojeg je bio angažovan u okviru Programa – i dalje je zaposlen na tom radnom mjestu. Sa druge strane, skoro trećina(29,3%) ispitanika (29,3%) kod istog zadržana poslodavcamanje zadržana manje od ispitanika je kod istog je poslodavca od gogodinu dana. dinu dana.

Grafik 32: Ako ste našli zaposlenje kod poslodavca kod kojegste bili Grafik 32: Ako ste našli zaposlenje kod poslodavca kod kojeg ste bili angažovani u okviru Programa, koliko dugo angažovani u okviru Programa, koliko dugo ste ostali na tom radnom mjestu? ste ostali na tom radnom mjestu?

Poređenjem ovog podatka sa uloženim sredstvima od 34 miliona za realizaciju četiri generacije programa stručnog osposobljvanja, može se izračunati da je za jednu poziciju angažmana kod istog poslodavca uloženo oko 15 800 evra, što predstavlja velika izdvajanja naspram konkretnih rezultata. Kada ukrstimo ovaj podatak sa ustanovom/preduzećem u kojem su bili angažovani tokom Programa, vidimo da oni koji su i dalje zaposleni na istom radnom mjestu, taj posao obavljaju u medijima (80%), državnim upravama na centralnom nivou (65,8%) i lokalnim upravama ili javnim preduzećima (61,9%). Bez obzira što polaznici najčešće nalaze posao u državnim i privatnim firmama, ove posljednje tri ustanove se pokazuju kao trajnije rješenje po pitanju zaposlenja za korisnike Programa. Najveći broj onih koji ostaje manje od tri mjeseca na istom poslu, završio je Program u državnim preduzećima. Skoro polovina onih koji nisu našli zaposlenje kod poslodavca kod kojeg ste bili angažovani u okviru Programa, za 77

(65,8%) i lokalnim upravama ili javnim preduzećima (61,9%). Bez obzira što polaznici najčešće nalaze posao u državnim i privatnim firmama, ove posljednje tri ustanove se pokazuju kao trajnije rješenje po pitanju zaposlenja za korisnike Programa. Najveći broj onih koji ostaje manje od tri mjeseca na istom poslu, završio je Program u državnim preduzećima.

i dalje da je nezaposlena (47,8%). Skoro Skoro sebe polovina onih kaže koji nisu našli zaposlenje kod poslodavca kod četvrtina kojeg ste bili angažovani u okviru Programa, za sebe i dalje da jedo nezaposlena (47,8%). (kumulativno „preko godinu dana”, „6kaže mjeseci godinu dana”, Skoro 22,1%) četvrtina „preko godinu pronašla dana”, „6 mjeseci do godinu dana”, je (kumulativno prvo naredno zaposlenje tek nakon šest mje22,1%) je prvo naredno zaposlenje pronašla tek nakon šest mjeseci, dok je polovina seci, dok je polovina njih čekala preko godinu. Sa druge strane, njih čekala preko godinu. Sa druge strane, ohrabrujuće djeluje podatak da je na ohrabrujuće djeluje podatak da je na prvo naredno zaposlenje, prvo naredno zaposlenje, manje od tri mjeseca čekala svega petina ispitanika. manje od tri mjeseca čekala svega petina ispitanika.

Grafik 33: Akokod niste zaposlenje kodsteistog poslodavca Grafik 33: Ako niste našli zaposlenje istognašli poslodavca kod kojeg bili angažovani u okviru Programa, kod kojeg ste bili angažovani u okviru Programa, koliko dusgo ste bili nezaposleni nakon završetka Programa? koliko dugo ste bili nezaposleni nakon završetka Programa?

Na pitanje da li su im znanja i vještine koje su stekli tokom trajanja Programa pomogle zapošljavanju, drugi ispitanik tvrdikoje da jesu (kumulativni Napri pitanje da li susvaki im znanja i vještine su stekli tokomzbir odgovora „u velikoj mjeri“ i „u dovoljnoj mjeri“). Svaki šesti ispitanik kaže da mu trajanja Programa pomogle pri zapošljavanju, svaki drugi ispistečena znanja i vještine uopšte nisu pomogle pri zapošljenju.

tanik tvrdi da jesu (kumulativni zbir odgovora „u velikoj mjeri“ i „u dovoljnoj mjeri“). Svaki šesti ispitanik kaže da mu stečena znanja i vještine uopšte nisu pomogle pri zapošljenju.

Grafik 34: U kojoj mjeri smatrate da su Vam znanja i vještine koje ste stekli u Programu, pomogli pri zapošljavanju?

Kada su u pitanju najkorisnije stvari ili vještine koje su naučili tokom angažmana u okviru Programa, ispitanici navode:

Grafik 34: U kojoj mjeri smatrate da su Vam znanja i vještine koje ste stekli u Programu, pomogli pri zapošljavanju?

Kada su u pitanju najkorisnije stvari ili vještine koje su naučili tokom angažmana u okviru Programa, ispitanici navode:

• „adaptaciju, komunikaciju, poslovnu komunikaciju” • „administrativne poslove” • „da budem tolerantniji i realniji” • „da je to zaista posao koji želim da radim u životu” • „da moram stalno učiti i usavršavati se” • „da bolje organizujem vrijeme i obaveze” • „Disciplinu” • „fleksibilnost” • „dobila sam dobre kontakte” • „odgorvornost” • „primjenu naučenog u praksi” Iako su mnogi imali priliku da se u toku devetomjesečnog angažmana oprobaju u odabranim poslovima, steknu praksu i dobre poslovne vještine, određeni broj ispitanika navodi i neke negativne aspekte rada sa kojima su se susreli tokom trajanja Programa. Neki od odgovora su dati u nastavku:

• „da će onaj koji se više dopadne ljudima,

iako je manje stručan od vas bolje uspjeti”

• „da ćutim” • „da je mobing izražen kod poslodavaca” • „da nisam za posao u kolektivu” • „da pazim šta potpisujem” • „da nepotizam vlada u svim segmentima društva” • „da podižem pijesak i cement” • „da se angažman i trud ne cijene” 79

• „da posao nikoga ne čeka” Interesanto je što negativni odgovori ispitanika više referiraju na uslove poslovanja i poslovnu klimu u Crnoj Gori uopšteno, nego li na konkretne poslodavce. Pa tako vidimo da je za određeni broj ispitanika poslovno iskustvo bilo razočaravajuće, u smislu da su, prema njihovim riječima, naučili „da posao ne čeka nikoga”, „da se trud ne cijeni”, „da nepotizam vlada u svim segmentima društva” ili da oni sami „nisu za posao u kolektivu”. Polaznici Programa tvrde da su im sljedeća znanja i vještine bile potrebne na poslu, ali da ista nisu prethodno stekli na fakultetu:

• Administrativna strana posla • Rad sa ljudima • Komunikacija • Fleksibilnost • Rad na računarima • Stručna znanja • Komunikacija na stranim jezicima • Liderske vještine • Odgovornost • Snalaženje u kriznim situacijama • Timski rad Na pitanje da li bi preporučili ovaj program budućim korisnicima, skoro 90% ispitanika kaže da bi. Broj onih koji ne bi preporučili Program je ispod 10%.

Liderske vještine Odgovornost Snalaženje u kriznim situacijama Timski rad

Na pitanje da li bi preporučili ovaj program budućim korisnicima, skoro 90% ispitanika kaže da bi. Broj onih koji ne bi preporučili Program je ispod 10%.

Grafik Dapreporučili li bisteovaj preporučili ovaj Program Grafik 35: Da 35: li biste Program budućim polaznicima? budućim polaznicima?

ZAKLJUČAK Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem je ostvario značajne koristi za veliki broj njegovih korisnika – od konkretnog zaposlenja, do sticanja važnih iskustava i vještina. Pored toga, očigledno je da su postoje brojne zloupotrebe Programa od strane svih uključenih subjekata tako da je efikasna evaluacija i kontrola ključna za njegovo funkcionisanje. Eefekti Programa se mogu vidjeti u sljedećim brojkama:

• Program je podstakao centralizaciju – Jedan od pet korisnika koji su obavljali usavršavanje u Podgorici nije iz Podgorice.

• Četvrtina ispitanika nije radila posao za koji su školovani (26.3), skoro trećina nije bila detaljno informisana o zadacima (30.4), a četvrtina nije imala plan rada (26.2)

• Svaki treći nije imao sopstveni kompjuter, gotovo svaki četvrti nije imao sto, svaki deseti nije imao stolicu – detaljnija provjera uslova!

• Svaki peti je mogao da ne dolazi na posao, po sopstvenom priznanju

• U 8.6% slučajeva broj pripravnika je bio isti ili veći od broja zaposlenih!

• Svaki treći korisnik ne bi znao kome da se obrati u slučaju zloupotrebe

• Svaki deseti korisnik nije imao mentora • Svaki četvrti ispitanik tvrdi da je za obavljanje posla na

njegovom radnom mjestu bio potreban niži nivo kvalifikacija od predviđenog

• Svaki treći smatra da su zaposleni posmatrali učesnike programa kao konkurenciju

• Skoro svaki treći tvrdi da su ispitanici bili tretirani kao jeftina radna snaga

• Svaki deseti korisnik je bio izložen ili svjedok narušavanju profesionalnog i ličnog dostojanstva na poslu.

• Svaki četvrti u prosjeku nalazi

zaposlenje kod istog poslodavca

• Svaki drugi ispitanik tvrdi da su mu znanja i vještine koje su stekli u Programu pomogle u zapošljavanju

• Skoro svaki deseti ispitanik je primijetio zloupotrebu Programa, ali nije nikome prijavio!

Istraživanje je pokazalo da prijedlozi za izmjenu i dopunu Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem ADP-Zid, koje je trebalo biti prelazno rješenje za eliminaciju najkrupnijih problema u primjeni ovog zakona, imaju empirijsko utemeljenje u stavovima i iskustvima polaznika. Raspisivanjem javnog poziva za novu generaciju Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, pod istim uslovima kao i do sada, govori u prilog tome da se pitanjem nezaposlenosti mladih i državnim novcem ne upravlja na adekvatan način, te se može očekivati da se i uočene zloupotrebe u daljem periodu nastave. Očigledno je da ovakva vrsta angažmana zahtijeva nastavak, ali u nekom transformisanom obliku koji će podrazumijevati racionalnije korišćenje sredstava za postizanje planiranih efekata, bolju integraciju sistema formalnog obrazovanja i tržišta rada kroz sistem organizovanih praksi. Program stručnog ospsobljavanja, koji je zamišljen kao dodatni doprinos države obrazovanju mladih, potrebno je redefinisati i objediniti sa drugim radnim angažmanima bez zasnivanja radnog odnosa u novo zakonsko rješenje. Kreiranjem novog zakona o radnim angažmanima bez zasnivanja radnog odnosa bi se omogućilo institucijama, organizacijama civilnog društva i kompanijama sprovođenje praksi i stažiranja na legalni način, dok bi 83

nadležnost trebalo vratiti ministartvu nadležnom za politiku zapošljavanja i institucijama koje je sprovode. Rješenjem je potrebno formirati i minimum standarda kvaliteta, koji bi bili u skladu sa pozitivnom praksom Evropske unije, kako bi se garantovalo da se angažmani bez zasnivanja radnog odnosa sprovode na kvalitetan način. U tom procesu kreiranja novog zakonskog rješenja neophodno je uključiti sve zainteresovane aktere i socijalne partnere u cilju boljeg regulisanja, a kasnije i pružanja usluge korisnicima.