Kreativac #5 by thea

BROJ 5

GODINA 2018.

LIST UCENIKA SREDNJE GRADEVINSKE ŠKOLE MOSTAR Š

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Redakcija časopisa

SADRŽAJ :

J.U. Srednja građevinska škola Mostar Časopis “Kreativac” broj 5

Riječ urednika

Urednik: Lektor i korektor:

Intervju sa direktoricom

Savremena svjetska arhitektura

Adnan Džolota Adnan Džolota

Saradnici: Elma Alić, Maida Puce, Naida Puce, Selma Tucaković, Rijad Dostović, Anel Memić, Faris Čolić, Lana Bijedić, Emin Bojčić, Arnis Selimotić, Enisa Mehić, Amina Kuko, Ališa Sabljić, Adna Peco, Nihad Bašić, Ismeta Šarić, Adnan Džolota Dizajn naslovne stranice: Grafički dizajn: Zahvaljujemo se: Izdavač: Štampa:

Enisa Mehić Tea Gaštan Biljani Anđić-Gaštan

J.U. Srednja građevinska škola Grafički studio “Impress”

Putohod

Kutak za kreativni trenutak

Aktivnosti naše Škole

Književnost

Inovatorska sekcija

Kulturna dešavanja u našem gradu 58

Mostar 03. april 2018. godine 2

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Riječ urednika Dragi naši čitaoci čeka nas/vas još jedan, dugo očekivani, broj Kreativca. Za naše nove čitaoce samo da kažemo da je ovo peti broj časopisa Kreativac, časopisa Srednje građevinske škole Mostar koji izlazi u elektronskoj formi, a nalazi se na stranici Škole. Sadržaj časopisa nije se bitno izmijenio od prethodnog broja, osim u nekim sitnim detaljima. Naime, na početku je intervju s našom direktoricom, Sanelom Mesihović, koja se, kako se vidi, spremno uhvatila u koštac s brojnim izazovima koji su se pred nju postavili u toku njenog mandata. Brojne rubrike idalje krase naš časopis kao što je rubrika „Putohod“ gdje učenici iznose impresije sa pojedinih putovanja dodajući i pokoju zanimljivu sliku. Dalje, tu je i neizostavna rubrika o tome šta su to učenici, ali i profesori naše Škole zanimljivo radili u toku školske godine i koje su eventualno uspjehe postigli. Tu su brojni sadržaji potkrijepljeni slikama i fotografijama, od učestvovanja na brojnim takmičenjima kao što je takmičenje za najbolji strip pa sve do posjeta zanimljivim destinacijama i sl. Rubrikama „Savremena arhitektura“, „Književnost“ i još nekim htjeli smo unijeti šarolikost u časopis i poštedjeti ga monotonosti i jednoobraznosti. U „Kutku za kreativni trenutak“ smo prikazali likovne radove učenika koji nedvojbeno kazuju o njihovoj nadarenosti i kretivnosti. Iako je ovo časopis učenika Srednje građevinske škole uvrstili smo i literarne radove nekih profesora koji su i na taj način htjeli dati svoj doprinos.

Uživajte u čitanju! 3

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Intervju sa direktoricom

MAIDA: Da li je postojao neki poseban razlog za vašu prijavu na mjesto direktora? DIREKTORICA: Postojalo je više posebnih razloga. Neću govoriti onim redosljedom, znači ne postoji neki koji je prvi i neki koji je drugi. Jedan od razloga je to što je posljednjih godina popularnost naše Škole u ovom gradu bila opala, a ja sam lično smatrala kao i mnogi drugi ljudi u kolektivu da je to totalno bezrazložno. Nema nikakvog razloga zašto bi neke druge škole kotirale više od naše Škole i mislila sam da se to treba promijeniti. Sa pozicije profesora nisam mogla previše utjecati da se to promijeni, a lično smatram da posjedujem i energiju i sposobnost da sa ove pozicije utječem na to da se to itekako promijeni. Tako dakle, jedan od glavnih razloga je bio taj što je trebao, uslovno rečeno, spas ovoj Školi, a ja sam mislila da imam i snage, entuzijazma i energije, a i poprilično kvalifikacija da utječem na te pozitivne promjene. Drugi razlog je bio što sam ja osoba koja je dinamična i već četrnaest godina sam radila posao profesora i bilo mi je zaista vrijeme za neku promjenu. Treći razlog je što je ovo promjena nabolje, ne u smislu da je ovo lakši posao, ustvari ovaj posao je teži i odgovorniji i zahtjevniji, ali je ipak neki napredak u karijeri, jedna stepenica više. MAIDA: Koliko ste vi zadovoljni dosadašnjim rezultatima? (Vas, učenika i profesora). DIREKTORICA: Ako profesori i učenici nemaju rezultate onda ni ja nemam rezultate. Ako oni nisu uspjeli nisam ni ja. Moj uspjeh se ogleda kroz njihov uspjeh. Mislim da su oni dosta toga uradili, učenici pojedinačno i grupno, ali i profesori. Smatram da se stvarno dosta toga u Školi popravilo. Bili smo se jedno vrijeme uspavali svi skupa. Sad se malo budimo. Po meni bi to buđenje trebalo da bude malo brže i intenzivnije, ali ne može sve da bude onako kako bi htjela, pa polahko ćemo.

Razgovarala MAIDA PUCE II 1 Draga direktorice, za početak da Vas pozdravimo! MAIDA: S obzirom na to da ste tek prije godinu dana postali direktorica, kako se osjećate na ovoj poziciji? DIREKTORICA: Postepeno počinjem da se privikavam na nove dužnosti i obaveze. U početku je bilo malo bojazni da li ću biti dorasla ovoj funkciji, međutim vremenom sam se potrudila da savladam sve i da budem svoj na svome.

MAIDA: Kolika je zainteresovanost učenika za ovu Školu? DIREKTORICA: Evo kao što sam već rekla bilo je godina kad je bila mala zainteresovanost učenika, nekad prije je bila veća. Mislim da je ovu posljednju godinu dana interes učenika za ovu 4

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

MAIDA: Bliži li se neki događaj značajan za Školu?

Školu jako porastao, ne onoliko koliko bismo mi željeli i koliko mislimo da kao Škola zaslužujemo, ali je ipak puno veća nego što je bila.

DIREKTORICA: Mislimo u narednom periodu ponovo organizovati oslikavanje Škole, čak nam se obratila jedna skupina vrtića da im pomognemo u oslikavanju dvorišta pošto su vidjeli i čuli ono što smo radili u našoj Školi prošle godine. Dakle, proces oslikavanja će biti ponovo ove godine, postat će nekako tradicionalno. Znači ako ne budemo oslikavali ništa u našoj Školi ići ćemo negdje drugo da ostavimo traga, odnosno naši učenici koji imaju takve talente. Bit će oslikavanje i bit će naravno izložba na proljeće, a u međuvremenu će sigurno ispasti puno nekih drugih aktivnosti koje će se desiti, a koje sad možda nemamo u vidu.

MAIDA: Koliko su zastupljene vannastavne aktivnosti u Školi? DIREKTORICA: Mislim da i ti možeš primijetiti da su sve zastupljenije, kao što znaš neki učenici su išli na obuku iz robotike, pa su neki učenici prije nekoliko dana učestvovali na partyju gdje su bili pozvani učenici nižih razreda srednjih škola i viših razreda osnovnih škola, pa su opet neki drugi učenici učestvovali u izradi stripa gdje su uzeli čak dvije nagrade. Obje su bile specijalne nagrade u kategoriji od 15 godina. Dalje, kao što znaš da učenici idu sada na gradilište, u neke posjete salonima podova, fabrikama za proizvodnju pločastog namještaja itd. Sad, ne može svaki dan i svake sedmice zapasti jedan te isti razred da negdje idu i da nešto rade, nekako nastojimo da kružno obuhvitmo sve učenike. Na početku školske godine išlo se u Zagreb na Sajam enterijera. Mislimo da se sad dosta toga nudi učenicima, može naravno opet i više, ali eto smatram da je i to živnulo dosta. MAIDA: Da li ste zadovoljni radom odnosno rezultatima učenika što školskim što vannastavnim aktivnostima? DIREKTORICA: Zadovoljna je nekako relativan pojam. Ja uvijek mislim da svi možemo više i bolje. Ja sam zaista presretna i zahvalna kad bilo ko od mojih učenika ili profesora ostvari bilo kakav rezultat i to često nema nikakve veze sa mnom. Ako moji učenici imaju neke talente koje ispolje npr. kroz strip, to je, ustvari, njihov uspjeh, ali eto, s obzirom da ih ja potaknem itd. ja se nekako osjećam ponosnom zbog tog njihovog uspjeha. Mislim da svi moramo više raditi, tačnije učenici moraju da se odgovornije odnose prema nastavi. Profesori također moraju više da se trude, uvode inovacije u nastavni proces, znači da što više djecu zaista nauče ono što treba da poslije znaju, a ja isto tako treba da se još više trudim da nekako ispromoviram ovu Školu i da svi budu zadovoljni i da nekako na pozitivan način motivišem sve skupa uključujući sebe da što više radim.

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 5

Arhitektura i najljepše arhitektonske građevine Arhitektura je umjetnost gradnje, planiranja, oblikovanja i izrade najrazličitijih objekata sa različitim funkcijama: za življenje, odmor, rekreaciju, obrazovanje, radne djelatnosti i brojne druge aktivnosti. Šira definicija obuhvata i druge grane, počevši od oblikovanja i planiranja razvoja okoline, pa do dizajna namještaja i drugih proizvoda. • • • • • • • •

Viktorijanski stil gradnje

Vrste arhitekture: Grčko - rimska Romanička Gotička Osmanska Viktorijanska Novoklasična Novogotička Postmoderna

Postmoderna •Najstariji tekst o arhitekturi jeste „De Architectura” latinskog autora Vitruvija, koji kaže da se arhitektura zasniva na skladu i ravnoteži triju načela: Ljepote (Venustas), Čvrstoće (Firmitas) i Korisnosti (Utilitas). •U prethistoriji gradile su se zemunice ili sojenice. •U antičkoj Grčkoj poznajemo dvoćelijsku kuću kojoj je prva prostorija bila za goste (megaron), a povučenija za žene i djecu. •Rimljani razvijaju kuću sa kvadratičnim dvorištem okruženo hodnicima i trijemovima (atrij), uokolo kojeg se nižu sobe. •U srednjem vijeku kuće se pojednostavljuju (soba iznad sobe, drveni strop i stepenice). •U gotici se kuće šire na susjedne, a u renesansi se ponovno grade veće gradske kuće i palače po uzoru na antiku, te od tada stambene zgrade rastu u visinu i gradovi okupljaju veliki broj stanovnika na relativno malom prostoru. •Od trokatnica i četverokatnica u 19. st., nastaju deseterokatnice i na kraju neboderi u 20 st.

Grčko - rimski stil gradnje

Osmanski stil gradnje 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Najljepše arhitektonske građevine

•Partenon, Tadž Mahal, Aja Sofija. Građevine koje su prije jednog vijeka svima oduzimale dah. Kako je bilo tada, tako je i danas. Ipak, u posljednjih sto godina je izgrađen veliki broj zgrada u modernističkom stilu, a neke se oslanjaju na tradicionalnu vrijednost. •Ovo su neke od najčuvenijih, najspektakularnijih građevina ikad napravljene:

detalj Burj Al Arab, Dubai, UAE

Sagrada familia, Barcelona, Španija

Šezdesetospratni hotel u obliku jedra je smješten na svom privatnom ostrvu, te je dizajniran da bude nacionalna ikona. Zapravo je interijer mjesto gdje leži sva njegova ljepota: atrijum visok skoro 180 metara je najveći atrijum na svijetu.

Katalonski arhitekt Antoni Gaudi je proveo više od četrdeset godina svog života radeći na ovom veličanstvenom i pomalo haotičnom projektu. Katedrala u gotskom stilu još uvijek nije dovršena, a završetak radova se očekuje između 2017. i 2026. godine

teniski teren 7

interijer

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Institut za zvuk i sliku, Hilversum, Holandija

Zlatni hram, Amristar, Indija

Fasada zgrade je sastavljena od panela livenog stakla u boji. „Tvorci” zgrade su arhitekte Willem Jan Nentelinngs i Michael Riedijk, a u saradnji sa umjetnikom Jaap Drupsteenom, a na panelima su odštampani poznati kadrovi sa holandske televizije.

Najsvjetije mjesto Sika se nalazi na obali jezera. Na ovom mjestu je meditirao Buda te Guru Nanak, osnivač vjere Sika. Hram je podignut u kasnom osamnaestom vijeku, te je star preko petsto godina i sagrađen je od čistog zlata.

Zgrada kongresa, Brazilija, Brazil

interijer 8

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Brazilija vjerovatno bolje funkcioniše kao bašta sa brojem skluptura, nego kao grad, ali ako postoji jedno mjesto koje objedinjuje spomenuto, to je onda definitivno zgrada kongresa. Na ovoj građevini nalaze se dvije kupole: jedna je kupola Senata, druga je obrnuta kupola Donjeg doma.

Palača Gresham, Budimpešta, Mađarska

Muzej Gugenhajm, Bilbao, Španija

Prvobitno je bila statusni simbol londonske firme za životno osiguranje Gresham, ali je tokom Drugog svjetskog rata i nakon njega pretrpjela velike štete. Sada je hotel Four Seasons. Nalazi se uz rijeku Dunav, pored trga Scezhenyi. Američki arhitekt Frank Gehry je uspio promijeniti tradicionalno poimanje arhitekture i umjetnosti muzeja te je pretvorio u stvarnost i strategiju oživljavanja depresivnih, industrijskih gradova. Ovaj je muzej jedan od mnogih muzeja koji pripadaju Fondaciji Solomona Guggenheima. U muzeju se može vidjeti stalni postav, ali i mnoge gostujuće izložbe kako španjolskih, tako i svjetskih umjetnika.

Manastir Mont Saint-Michel, Francuska

Manastir Mont Saint-Michel, Francuska Lociran na stijeni čija visina prelazi osamsto metara, samostan Tigrovo gnijezdo je apsolutno spektakularan. Kompleks je izgrađen oko pećine u kojoj je, navodno, meditirao Guru Rinpoche u osmom vijeku. Legenda o Tigrovom gnijezdu : U 17. su stoljeću budistički redovnici započeli gradnju samostana oko pećine koja je stoljećima služila kao duhovni hram. Prema legendi upravo je ova pećina mjesto na koje je 747. godine na letećem tigru sletio Guru Padmasambhava i donio budizam s Tibeta u Butan. Dolazak budizma ukrotio je brojne zle duhove koji su ranije obitavali na ovom području. Navodno je Guru u pećini meditirao puna tri mjeseca!

Iako nije raskošan poput drugih vjerskih objekata koji se nalaze na kopnu, ovaj manastir se svakako nalazi na veoma dramatičnoj lokaciji, na samoj normandijskoj obali. Gradnja je počela 709. godine, a nastavljena je stotinama godina poslije.

EMIN BOJČIĆ I 2 9

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

PUTOHOD

po kojom su poznati kao sto su pite, japrak, itd.

Putovanje u Italiju i Tursku Putovanja su sastavni dio našeg života i zahvalan sam Bogu što sam obišao tako mnogo. Ali putovanja koja bih vrlo rado izdvojio i kojih se najčešće i najradije prisjećam su putovanja ka velikim historijskim i civilizacijskim silama, Turskoj i Italiji. Odlazeći avionom iz našeg glavnog grada Sarajeva, pri slijetanju već se zaljubljujem u grad koji je jedan od centara svijeta-Istanbul. Više puta sam boravio u Turskoj i mnogo sam naučio o njihovoj kulturi, tradiciji, jeziku kojeg i sam pomalo progovorim. Znamo iz historije mnogo o toj zemlji jer su donijeli svoju kulturu i tradiciju i na naše prostore. Njihovi fascinantni gradovi su jedni od najljepših na svijetu (Istanbul, Ankara, Eski Šehir). Bazirat ću se na Istanbul. Istanbul kako ga u narodu još zovu Stambol ili po starom nazivu Carigrad je višemilionski grad, pomiješan ruskom, evropskom i azijskom kao i upečatljivom turskom kulturom. Prekrasni moreuz Bosfor krasi velegrad koji je most između Evrope i Azije. Imao sam priliku ploviti granicom ispod veličanstvenog mosta, preći na azijski kontinet i otići na „brdo ljubavi“. To nam odaje prostranstvo koje golo oko ne može pregledati. Ime “brdo ljubavi„ samo govori o ljepoti tog izletišta, tu se nalaze na stotine dvogleda kojim možete detaljnije i bolje da razgledate grad.

Drugo putovanje, rekao bih i za nijansu ljepše, putovanje u Ankonu. Nisam mogao ni sanjati da ću otići u državu poput Italije. Putovali smo brodom iz Hrvatske, sa reprezentacijom grada Mostara. Zaista je predivan osjećaj, mada se putovanje oduljilo, ali sa prijateljima bilo je, takoreći, prekratko. Pored nas, iz Bosne i Hercegovine tu su bili predstavnici i drugih država, osim naših komšija tu su bili sportisti iz Slovenije, Grčke, Makedonije, Albanije. Samim ulaskom u „čizmu“ se osjeti njihova prepoznatljiva rimska kultura. Zabava i druženje nisu izostali. Obilazili smo antičke gradove i tvrđave, muzeje. U komunikaciji sa ljudima iz Italije je jako teško stupiti u kontakt. Fascinantno je to koliko oni drže do svog jezika, kad god smo stupili u kontakt s njima, pored univerzalnog engleskog jezika kojim smo i komunicirali, oni su ubacivali svoj maternji te smo se jako mučili u komunikaciji. Inače su oni jako gostoprimljivi, ugodan i blag narod, u to smo se i uvjerili, priredili su za nas nekolike manifestacije. Prva je bila u znak dobrodošlice, druga manifestacija je oduševila sve prisutne, dolazile su poznate grupe iz Italije kako bi mi Bosanci rekli, pravu su feštu napravili. Treća manifestacija je prošla u dodjelama nagrada i to je bio najpozitivniji dio večeri te dodjela zahvalnica na dolasku i zatvaranje Dana igara oproštajem od predivne zabave. Infrastruktura im je dovedena do samog savršenstva, doduše po pojedinim ulicama Ankone baš i ne bi rekli. U samom gradu se nalaze ulični tereni koji su jako lijepo i kvalitetno urađeni. Ankona je gradić na obalama mora te u ranim jutarnjim satima budili su nas brodovi sa svojim jakim trubama koji su svakodnevno pristizali u luku.

U samom gradu je uzburkana atmosfera, ubrzani način života poput ostalih velikih gradova. Na samim trgovima nalaze se aščinice, čajdžinice i kafane po čemu su Turci i najpoznatiji, tj. turskom čaju, kahvi i ostaloj hrani

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Za dnevne obroke su nam pripremili tradicionalna italijanska jela koja su nama dosadila već nakon drugog dana, tako smo mi tražili „spas“ u turskom restoranu koji nas podsjeća na bosanski šmek. Kao što rekoh, nakon tmurne treće manifestacije vratili smo se u hotel, spakirali stvari i do ranog jutra nismo oka sklopili. Svanulo još nije kad smo krenuli nazad ka svojim domovima. Svi uspavani, tužni od rastanka, riječi do svojih domova nismo progovorili, ali u srcu ostaju samo najljepši trenuci.

Kažu da se Amerika najbolje doživi upravo na ulicama, tako sam i ja proveo većinu vremena. Sljedeći dan bila je šetnja, sve do Predental centra. Mirniji i vrlo lijepo uređeni dio, jednostavno je za uživanje. Treba posjetiti svaki dio da bi se grad u potpunosti doživio. Neizostavan dio razgledavanja je svakako bio pogled sa Predental centra. On nam je pružao pogled sa 55-tog sprata i po lijepom danu smo gotovo mogli pronaći sve sto nas je zanimalo. Pogled je bio fascinantan. Ali, naravno, noćni pogled je bio jedan i jedinstven, trenutak za pamćenje koji svakako oduzima dah. Također sam posjetio i Washington, glavni grad SAD-a. Dobio je ime po prvom predsjedniku Amerike. On je sjedište Svjetske banke, MMF-a i Organizacije Američkih Država. On ima brojne američke spomenike pa je jedno od glavnih američkih odredišta. Boston posjeduje i razna zanimljiva mjesta: Spectacle Islands, New England Aquarium, Peddock Islands, Franklin Park ZOO.

FARIS ČOLIĆ, II 2

Putovanje u Ameriku

Amerika – država različitih kultura, mode, noćnog života, shopinga uglavnom, država snova, koji uistinu nikad ne spava! Od kada znamo za sebe i od kada počinjemo maštati o putovanjima, Amerika je bila najveći od svih snova. Nekako sam jednostavno znao da će se to jednog dana ostvariti, mada nikada nisu bile nikakve mogućnosti da se to i dogodi, ali ne kaže se uzalud - pazite što želite jer se to može i ostvariti. I evo dokaz da se snovi i ostvaruju ako u to i vjerujete. Američku vizu sam dobio bez problema pa je nakon toga postalo jasno da će se snovi stvarno ostvariti. Putovanje iz Evrope do Amerike traje ogromnih 8 sati, ali blještavilo Atlanskog okeana nas brzo zadivi i prestanemo razmišljati o vremenu. Prvi dan je bio malo naporan, trebalo se priviknuti na vremensku razliku, ali nam ni to ne traje jako dugo.

DOSTOVIĆ RIJAD III 2 11

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Osam mjeseci u Americi U julu 2016. smo saznale da je moja majka dobila Fulbright stipendiju za Ameriku, na devet mjeseci i tako smo počele da se pripremamo za put. No, prije Amerike, morale smo obići i još neka mjesta, a i srediti sve za tako dugo odsustvo. To ljeto smo bile u Norveškoj. Norveška mi se dopala više od ičega što sam do tada vidjela.

No, na kraju smo sve sredile i krenule na put. Putovale smo iz dva dijela, sa pauzom u glavnom gradu Amerike, Vašingtonu, gdje žive moji ujak i ujna. Ostale smo kod njih nekoliko dana i vidjele Bijelu kuću i njenu okolinu, probale smo američku brzu hranu i šetale pokraj rijeke Potomak. Onda smo konačno odletjele za Šarlot, u Sjevernu Karolinu i smjestile se u naš novi

Obilazile smo moja omiljena mjesta za kupanje i provod s prijateljima...

privremeni stan. Mama je radila na Univerzitetu (UNCC), vrijeme je uglavnom bilo toplije nego kod nas, ali nam je ipak pao i snijeg.

I morale smo pronaći kome ćemo pokloniti našeg psa...

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Otišle smo na koncert Red Hot Chili Peppersa, kojima je predgrupa bila Babymetal

Bile smo prvo u Tampi, pa smo se kroz močvare Evergladesa (gdje je bilo puno komaraca i prilično aligatora) odvezle do Majamija, stigle smo na naš Key Largo, a išle smo i skroz do najjužnijeg „ključa“ (to su ostrva povezana putevima) i odatle na ronjenje u Atlantiku. Nakon pet dana smo se vratile u Tampu i još malo uživale na njihovoj ogromnoj plaži sa neobično bijelim pijeskom.

U maju smo odletjele do Oregona, gdje živi mamin drug iz srednje škole koji radi na University of Oregon, i oni su nas odveli u Japanski vrt u Portlandu i na rijeku Kolumbija (koja je dijelom granica između država Oregon i Vašington). Bilo nam je lijepo, ali smo bile tužne jer su nam javili da je umrla moja prabaka, Milica. Sa grupom volontera smo podigle jednu montažnu kuću, uživale smo u izlascima i zalascima sunca u našem naselju, a gledale smo i vatromet 4. jula. A onda je došao moj omiljeni dio našeg boravka: sa dvije mamine drugarice iz osnovne škole smo otišle na Floridu.

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

U augustu smo ponovo otišle u Vašington i onda sam se vratila kući. U Americi mi se najmanje dopala hrana, jedva sam čekala da ponovo probam naša jela, ali bilo je i ukusnih zalogaja.

Sve u svemu, za mene je to bilo neobično iskustvo: vidjela sam zemlju koja je toliko različita od naše i u kojoj ima i puno toga boljeg, ali i puno toga što nije bolje nego kod nas, ali ono što mi je ostalo najupečatljivije je da su čovjeku potrebni prijatelji da bi se osjećao lijepo... a meni je puno značila komunikacija sa mojim prijateljima iz Mostara! LANA BIJEDIĆ III 1 14

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

KUTAK ZA KREATIVNI TRENUTAK

Labirint Naslućuju se linije jasne Ucrtani pravci i ulice sa znakom Više od toga su na grani vrapci Al odoše i oni Sa prvim mrakom Žuti autobus lijeno vuče Tijelo svoje i skoro da muče Sa svojim suncem odnese i boje Kako boje da nađem svoje Ptice u krošnjama ćute i Pjesma je nijema Nevidljiva zavjesa se spušta i diže ali Pljeska nema Od tijela do tijela Od ruke do ruke Po granitnoj cesti sudbina tuče Na koncu Lice svoje svako će sresti Dok negdje u mraku Minotaur muče, al glas mu je ljudski I valja mu jesti U našem domu Glasova nema Puni smo života A život drijema U našem domu Sve je sjena Što za rep se hvata i iznova mijenja Kamo se skriti? Ni kompasa, ni svjetla Nestalo je klupka Istrošile se niti

ADNAN DŽOLOTA

Ilustracija SELIMOTIĆ ARNIS I 3 15

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 5

Geto Vrijeme će doći I doći će vrijeme Sjeme naše i Tijelo naše Sada je vaše Ali naše duše Ali duše naše Doći će vrijeme Od nas do neba Pružiti samo ruku Treba Da smo sami To smo već znali Pupčanu vrpcu Prekinut će kosac Neumorni kosac Ko bezvremen prosac A iz geta izaći se može Ti ne sličiš njemu, ona nema kome

A iz geta izaći se može Ograda od mesa, presvlaka od kože A iz geta izaći treba Samo preko neba Samo preko neba ADNAN DŽOLOTA

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Ilustracija NAIDA PUCE II 1 17

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Ilustracija SELIMOTIĆ ARNIS I 3 18

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Bajram Bolest se kao zmija otrovnica uvukla u našu kuću, donoseći bol i strah. Njena pobjeda bila je okrutna i strašna. Život moje majke se ugasio tiho, ostavljajući za sobom tužna dječija srca. Brat i ja nismo mnogo toga razumjeli, ali smo osjetili bezgraničnu tugu i bol.

I onda je nena, odlučno kao vojnik, rekla da je dosta. Moramo praviti baklavu, sređivati kuću. Iz svoje šarene stare torbe izvadila je orahe i ostale namirnice. Bratu i meni je dala zadatke oko pospremanja kuće. Otac je telefonom javio da će malo zakasniti. Nisam mu rekli za nenu. Htjela sam da ga prijatno iznenadim. Kada je otac ušao u kuću, na njegovom umornom licu se pojavio osmijeh. Miris baklave i bureka se ispreplitao. Taj isprepleteni miris podsjećao ga je na ono sretno vrijeme. Otac se istinski obradovao neni, ali suze koje su mu okupale lice su ga spriječele da išta kaže. Zar je trebalo nešto da kaže, njoj sa kojom ga veže ova prevelika bol. Nena, već umorna od kućnih poslova i kuhanja, rekla je ocu da se ide presvući i dođe ručati. Znala je da ne smiju pustiti emocijama da ovladaju njima, ne danas, ne zbog djece. Iako je kuća već odisala čistoćom, nena je iznova davala zadatke. „Sutra će vam djeco poslije klanjanja Bajrama doći dedo i podijeliti bajramluke, zato rano na spavanje!“ rekla je nena poslije večere. Već dugo nisam tako mirno i bezbrižno otišla u krevet.

Kao starija sestra preuzela sam brigu oko kuće. Majka mi je nedostajala svake sekunde. Nekada bih se kasno u noć sjetila da brat nema čiste pantalone, pa bi ih oprala i sušila peglom do zore. Osjećala sam takvu prazninu i ogroman teret. „Kako ćemo dalje?“, bilo je pitanje koje me stalno mučilo. Čas vjeronauke mi je u tim danima uvijek donosio olakšanje. Vjeroučitelj nam je pričao o životu Muhammeda, a.s. I naš Poslanik je rano ostao bez roditelja. Bio je Allaha, dž.š. miljenik, a ipak doživio velika iskušenja. Dragi Allah, dž.š. se brine za sve nas i pruža nam milost. Ove riječi su mi bile utjeha i putokaz. Kada bi osjetila da gubim snagu odmah bi nešto proučila i zatražila pomoć od dragog Allaha, dž.š. Trudila sam se svom snagom da brat i ja budemo čisti i uredni. Muhammed, a.s. je uvijek bio čist, veselog lica. Tako sam se i ja trudila biti vesela, naročito zbog brata i oca. I njima je bilo teško kao i meni. Dani su se nekako nizali. Dolazio je Bajram. Do sada mi je to uvijek pričinjavalo zadovoljstvo i radost a sada zebnju i nemir. Prvi Bajram bez majke. Kada su nam u školi rekli koliko imamo slobodnih dana, samo sam uzdahnula. Ponovo sam osjetila tugu za majkom. I bol, veliku bol. Iz dubine duše sam zatražila pomoć od dragog Alaha,dž.š., da nam pomogne da izdržimo. Mislila sam na brata, oca i sebe. Nećemo valjda i za Bajram jesti makarone ili jaja. Dragi Allah, dž.š. uslišava dove i moju je. Kada sam došla kući, veliko izneneđenje. „Došla nam je nena!“, radosno mi je javio brat. Ovo je prvi put, otkako majka nije s nama, da je nena došla. Skupila je snage i ispred svoje prevelike tuge stavila ljubav, ljubav prema nama. Ljubljenje, suze...

Ilustracija SELIMOTIĆ ARNIS I 3 19

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Bajram. Kada sam otvorila oči prvo što sam vidjela pored kreveta bila je nova haljinica. Majka bi nam uvijek nešto novo darovala za Bajram. Nekada bi to bilo nešto sitno, čarape ili veš, nekada krupnije, ali uvijek nešto novo. Ovog Bajrama se otac pobrino da budemo brat i ja u novom. Zato je jučer kasnio kući. Haljinica je bila predivna. Kada sam vidjela bratovo odijelce i kako mu se okice sijaju bila sam presretna. Dedo nam je dao najveći bajramluk. Prije ručka smo otišli mami na mezar. Proučili smo Fatihu. Suznih očiju smo krenuli kući. Brat se iznenada okrenuo i rekao: “Mama ne brini, mi smo dobro, a i skupio sam dosta para !“. Ova dječija iskrenost je izazvala osmijeh na očevom licu. Pored nene i dede na Bajram su nam došle i rodice. Bajramski ručak je protekao veselo i bučno. Na kraju dana sam se zahvalila dragom Allahu, dž.š. „Tuga za majkom neće prestati ali uz Božiju pomoć sve može biti dobro,“ pomislila sam dok sam pokrivala brata koji je slatko spavao u novom odijelcu. ISMETA ŠARIĆ

Autor slike NAIDA PUCE II 1 20

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Čekajući smjenu u Ljubljanskoj banci Drvena tijela miješaju se sa zemljom i doje njene sokove. Sokove pramajke. Žilama ispituju djevičanska mjesta i snažna i obnovljena idu prema nebu i suncu. U njihovoj sjeni, između dana i noći kriju se ljubavnici. Tanke linije drveća, ograda su iza koje se krije strašni vuk. Priče pred spavanje i djetinjstvo okruženo maštom i starim panjevima. Lišće pod nogama šušti budeći uspavane zmajeve i vile. Dodiruju se stoljetni divovi i hrvu s drugim boreći se za prostor. Ni na nebu, ni na zemlji, poput kakvih rasijanih umjetnika razmiču zrak, nečujno i strpljivo. Šuma. Samo zvuci lomljenog kamena-tucanika, što su neujednačeno odjekivali između tračnica i prelijevali se, dalje, u prostor, remetili su njegove misli. Pun mjesec osvjetljavao je njen rep dok je tijelo u oštrom luku zalazilo iza brda. Pruga već odavno nije na svojim željeznim bokovima osjetila točkove lokomotive i vagona što su nekada davno prevozili robu i ljude prema udaljenim primorskim krajevima. Iznad zahrđalih šina ostao je duh ljudske potrage za srećom. Dvije siluete sporo su se provlačile Dobrim Vodama. Ljeto i hladna noć na obroncima Zelengore i nepripremljen, neobičan dvojac. Topla tijela su im podrhtavala, a krv ispod kože se sudara s hladnim planinskim vjetrom. Tišina i pokoji huk sove su im bili jedini saputnici.

Ilustracija SELIMOTIĆ ARNIS I 3 tako intenzivno osjećao. Vidio je žene na čijim žuljevima su stasale generacije, sa borama što podsjećaju na brazde, izrodile, po petero djece, šutke rade i nose na plećima tuđe godine. Tek navečer, kad se ugasi lampa i namiri blago one zažive postajući ponovo žene. Zdravi i preplanuli obrazi, a u zavežljajima obrok koji su ljeti, po najvećoj žegi, nosile umornim koscima. Domaći ražov hljeb, koji bi se mlio u Dedinom mlinu ispod Zagovanja, crnji od zemlje, a slađi od meda i hladna izvorska voda iz planinskih dubina što prska prema van, noseći memoriju Zemlje. Bile su to slike koje je nosio sa sobom na povratku s ferija. Njegov drug nije ništa studirao i samo bi otpuhnuo jedva čekajući da dođu do sela. Hodajući, činilo se kao da su u središtu nekog ogromnog amfiteatra, a otečene noge su, sve teže, nosile njihova tijela. Iako se selo već trebalo nazirati nikakav znak nije upućivao da su blizu. Dobro je poznavao kraj i znao je sve puteve i staze koji vode do Bistrice.

Ljeti bi dolazio u tu daleku oazu svojih pradjedova gdje bi refleksije o životu zamijenile dosadna predavanja iz psihologije. Predavači bi govorili o duši, a poneki bi, usput, oduševio i neku studenticu. Kao seminarski za profesore. Zna jednu Tanju Č. koja je bila opasna, jedino nije za A.Š. koji je inače poznat po moralu, a i godine ga sustigle. Nije bila neki student, ali je zato za ostalo dobivala desetke. Spojila ugodno s korisnim, a profesori mahom uzimali bolovanje pa je čitav semestar bio otkazan. Miris pradavne zemlje vraćao mu je misli u neko vrijeme kojem nije bio svjedok, ali kojeg je 21

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR ostavljali su staro pravoslavno groblje dok su teški kameni grobovi ćutali, skoro se dodirujući.

Je li sigurnost u pun mjesec, ili njegova zadubljenost u vlastite misli bili razlog da još nisu našli selo nije znao. Umor mu je počeo kočiti mišiće i um, a rijedak zrak i iscrpljenost su postajali suvišna prtljaga. Učini mu se da vidi nekakvu svjetlost i sjeti se da sutra mora rano krenuti za Mostar.

Sedmogodišnjak, vraćajući se iz škole, bježi njemačkom ovčaru Lesiju koji se otkinuo s lanca. Teka s plašljivo ispisanim slovima abecede pada na granitne kocke ulice Matije Gupca. Vlaho, vlasnik Tri platana, prve kafane u Mostaru, trči za psom. „ Igra se samo! Ne boj se! “ Nakon dva sata zvuk se pojavio iz preplašenog dječijeg grla, tek nakon što mu je Šefika Đuliman, mati njegovog druga Salke, salila stravu. Proces se sastojao od toga da se zatvore oči i ipred stavi posuda s vodom u koju bi se ubacilo vrelo olovo dok bi druga osoba izgovarala riječi da strah ode. Više ništa nije čuo dok mu je glava, prestravljenom i umornom, padala na tlo.

U Ljubljansku banku mu je svaki mjesec otac slao novac, a zadnju lovu je spiskao na jednu Anu. Misao o tom malo ga otrijezni i krenuše prema svjetlosti koju, prema pogledu svog druga, nije bio samo on primijetio. Učini im se da svjetlost mijenja pravac, a malo nakon toga začuše se i nekakvi nejasni zvukovi. U početku slabo, a zatim sve jače, iz nerazumljivih zvukova što su odjekivali u noći počeše se rađati ujednačeni ritmovi. Nije dugo trebalo da se sjeti na što ga je taj zvuk podsjećao. Ritam, gotovo obredni, ispunjavao je prostor, ali i njihove duše zebnjom i nejasnim osjećanjem. Izmiješani muški i ženski glasovi, prigušeni i skoro poput hihota parali su hladni ljetni zrak. „Ilijin dan?! To je!“ Ilindan. Sjeti se jednog blagdana kojeg su starosjedioci tog kraja obilježavali uvijek u ljetno vrijeme. Srbi su nazivali taj dan Ilindan, a muslimani Aliđun. Iako je narod po selima znao do kasno u noć da se veseli za vrijeme te svetkovine, bi mu čudno da neko u ta doba igra kolo. Tada, iako još nejasno,počeše nazirati siluete koje su se gibale u mraku držeći se za ruke. „Prijatelju, rekoh li da će sve biti uredu!“ „Hajde, mogli bi i mi malo zaigrati!“, smiješeći se reče Lutvo ne bi li bar malo oraspoložio druga čije je zabrinuto i umorno lice dovoljno govorilo. Noge, poskakujući u ritmu ocrtavale su se na mjesečini i mijenjale smjer nakon svakog uzvika kolovođe. Ču glas Petra Tepavčevića sa kojim je, nekada davno, još kao dječak, išao u lov. Svjetiljku koju je držao u ruci podiže uvis kako bi pozdravio starog Petra. Dočeka ga prazan i sleđen prostor i obrisi okolnih brda. Lice mu se pretvori u zgrčenu masku, a strah prekri kratko oduševljenje. Zvuci prestadoše. Talasi krvi u ušima skoro zaglušiše korake prijatelja iza. Brda okolo i prostor pred njima nestadoše. Sve se to skupilo u njihova tijela koja su se jedva kretala bježeći. Iza sebe,

Glomazni, ali pokretljivi, T-84 kreće se oko Hita, nekadašnje ikone grada. Tu su se, u sretna vremena, kupovale ploče i trošila ušteđevina. Ogromna slika Tita, s potpisom ispod, leži po razbacanim i iskomadanim dijelovima montažne građevine. Lijevo, na jednom zidu ogroman plakat Discipline kičme i frontmen Koja buljavih očiju. Jedna obrva mu je pala preko Tita. Jugoslavija i Mediteran. Kolijevka civilizacije. Možda i grobnica. Pod teškim gusjenicama stenje asfalt. Iz crnog čeličnog oka tog dana nije izletjela nijedna granata. Kurt ustade. Pogleda na sat i shvati da je predugo spavao. Uze Ciganku i pogleda kroz prozor. Iz zvučnika koji su bili na tenku dopirali su preglasni ritmovi hercegovačkog Ere i, praveći eho, ponovo se vraćali razbijajući se o okolne ruševine. -Jen-dva-tri, jen-dva-tri,jen-dva-jen-dva-jen-dva-tri.... Oko njega, svuda unaokolo, razbacani komadi papira. Uze jedan. Dok je buljio u čekove prenuše ga koraci. Stovrag??!! Zidovi, ispucali od gelera, počeše lelujati. Stovrag... Vrag..

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Na ulazu u banku stajao je njegov prijatelj. Veliki drveni križ bio mu je na prsima, a za njega su bile zavezane Milanove krvave ruke. Natečene usne izgledale su pomalo groteskno dok je Lutvo s nevjericom gledao misleći da još spava. „Utvare! Uhvatile su ga! Gotovo je..“ Ko zna o čemu je razmišljao dok je srce, zadnji put, tjeralo krv prema obalama, sad već mrtvog tijela. Lutvo Kurt se 1993. godine vraća iz Njemačke i pridružuje redovima Armije Bosne i Hercegovine. Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija se raspala poput lošeg braka. Sukobi između Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog Vijeća Obrane traju od 1993 do 1994. podijelivši grad na dva dijela. Borbena linija razdvajanja ide Bulevarom. Milan Stovrag, njegov prijatelj, koji je živio u Centru 2 nije se vidio sa Lutvom skoro petnaest godina, još od događaja koji im se kao mladićima desio na planini. Protjeran je, a njegov prelazak se dešava, upravo u trenutku, dok je Lutvo, čekajući smjenu, čuvao stražu u nekadašnjoj Ljubljanskoj banci.

ADNAN DŽOLOTA Ilustracija ENISA MEHIĆ III 1

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Autor slike NAIDA PUCE II 1 24

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Majla Drač

snalazi kao riba u vodi. Dodao je kako je dobro što se vratila i Njemačke, jer da je ostala tamo nikada ne bi upoznao takav dragulj. Što se mora, mora, pomislila je Majla. „Rijade, hajde da sjednemo!“, rekla je Majla. Glas joj je već drhtao. Kada su sjeli lagano je podigla haljinu koja se do tada vukla po zemlji. “U Njemačkoj nikada nisam ni mislila ostati, tamo smo otišli poslije mog ranjavanja.” Ipak, u Njemačkoj su dobri ljekari, a i dobro rade proteze. Pokazala je dio svoje proteze za desnu nogu. To je bilo to.. Tada je podigla glavu i pogledala Rijada. Kada je ugledala njegovo lice, za nju je ponovo pala ona ista granata. Granata koje je pala u Sarajevu kada je sa majkom išla po vodu i koja je ubila 14 ljudi, 34 ranila i nju napravila invalidom. Bol je bio isti. Rijadovo lice koje se do sada kupalo u njenom, odjednom se zgrčilo. Ona je nekada na licima ljudi čitala sažaljevanje, nekada radoznalost. On je želio samo da što prije ode od nje. Da razbije šutnju počela je nevezano da priča. Ona dobro crta jer je danima u bolnicama samo to mogla da radi. „Divno crtaš“, rekao je Rijad, ali bez uobičajene topline. Nije mogla da uhvati njegov pogled, a po boji i tonu njegovog glasa znala je da više neće biti poziva za izlazak. Čim je pomislila da je prevazišla svoj invaliditet i da je sretna i jaka, sve se to raspršilo kao mjehurić od sapunice. Operacije, liječenje, privikavanje na razne proteze sve to nije ništa u odnosu na ovu nerečenu situaciju. Rijad se nespretno udaljio od nje. Majla je željela da što prije ode kući. Majka je primijetila na Majli promjenu i pomislila da je to od umora. „Danas si uzbuđena i premorena, sutra ćeš uživati u ovom uspjehu“ rekla joj je majka i nježno je potapšala po ruci. Kada je došla u svoj stančić, bacila se na krevet i dugo plakala. Ovih kriza je bilo i bit će. Kroz glavu su joj prolazile slike ranjenih i raskomadanih tijela.

„Čestitam!“ „ Sve pohvale!“ „ Odlično!“ „ Zaslužila si ovakav uspjeh!“ Riječi pohvale stizale su sa svih strana. Majla je stajala i mirno primala čestitke. Njena prva izložba je postigla veliki uspjeh i ona je osjećala veliku sreću. Svi dragi ljudi su bili ovdje i radovali se zajedno s njom. Naravno, na prvom mjestu roditelji, zatim rodbina, prijatelji i tako redom. Slike su dobijale uglavnom dobre kritike. Čak je i prodaja išla jako dobro. Ali izložba je nešto drugo. Ona je sveobuhvatna. Svi pozvani su se odazvali, a pozvani su svi koji nešto znaju o slikanju, o umjetnosti. Pozvani su političari, funkcioneri i privrednici. Njene rodice, Hana i Nađa, ništa nisu ostavile slučaju. Organizacija je besprijekorna. Majla Vrač je danas postigla veliki uspjeh. Hana je cijelo jutro sređivala Majlu. Posjeta kozmetičarki, frizeru, haljina iz najskupljeg butika i Majlina prirodna ljepota i elegancija, sve to je činilo da Majla izgleda kao princeza. Ovdje je bio i Rijad. Majla je krišom pratila svaki njegov pokret. Na Rijadovom licu se očitavala sreća. On je bio glavni organizator izložbe i kao vlasnik jedne od vodećih galerija u Sarajevu ovo je za njega bio veliki poslovni uspjeh. Iz Pariza je došao prije četiri mjeseca i već važi za uspješnog biznismena. Simpatiju koju gaji prema Majli nije krio. Znao je da i ona prema njemu nije ravnodušna i da je samo pitanje dana kada će prihvatiti poziv za izlazak, bolje rečeno sastanak. Majla je taj sastanak stalno odgađala iako mu je na bezbroj načina pokazala da joj je drag. Srce u Majlinim grudima je lupalo jako. Osjećala je da je došao taj trenutak istine. Bila je sigurna u sebe. Osjećala se sretno i ispunjeno. Spremna je na ono što mora. Rijad je došao do Majle i još jednom je pohvalio i nju i izložbu. Njegove zelene oči nježno su gledale Majlu. Njegov stil i način držanja govorili su da on želi samo najbolje. Biti u centru pažnje, biti na vrhu, to je njegovo prirodno stanje. On se tu 25

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Neke slike blijede, a neke su jače i jače. Zvuk granate je sve jači. U raznim bolnicama stekla je i različita poznanstva, čak i prijateljstva. Najteže joj je bilo gledati roditelje koji pate jer ona pati. Jednom u bolnici je izmislila da joj se jede pita jabukovača samo da bi mama otišla u iznajmljen stan to praviti. Čula je majku kako govori ocu na mobitel da je Majli sigurno lakše dok joj se jede pita jabukovača. Bol je bio toliki da lijekovi nisu ništa pomagali. Kaka se majka poslije dva sata vratila sa vrućom pitom već je bilo lakše. A da bi bilo još lakše uzela je kist i slikala. Šta je talenat? Dane i dane, godine i godine crtanja, bojenja. Kist, boje moje drugarice i drugovi, moji izlasci, moja ekskurzija, prve simpatije i prvi poljupci, sve moje...

Kada je na četvrtoj stanici izašla iz tramvaja i kada je Hasan noseći njene slike pozvao na piće Majli je to izgledalo kao normalna stvar. Piće i razgovor sa Hasanom sve je više i više šokiralo Majlu. Hasan je o Majli znao skoro sve. Znao je sve o njenim slikama, njenom školovanju. Granata koja je ranila Majlu je ubila njegovu rodicu Irmu. Irma je bila od Majle mlađa samo dva mjeseca. Na tećoj godišnjici masakra Majla je bila na mjestu zločina. Tu je bio i Hasan. Došao je odati počast žrtvama zajedno sa Irminim roditeljima. Rekao je da je tada primijetio Majlu. Od tada je pratio njen rad. Divio se njenoj borbi, a i ljepoti. Čak je bio i otvoreniji rekao je da se zaljubio u Majlu. Majla se samo čudila, čudila i prepustila rijeci ljubavi koja je došla iznanada. Poslije su se zezali da je njihova ljubav došla tamvajem br.3. Hasan je inžinjer elektrotehnike. Inteligentan, dobar radnik i cijenjen u svojoj firmi. Plemenit i vrijedan čovjek, koji je pored Majle mogao proći bezbroj puta, a da ga ne primijeti. Upoznavši Hasana shvatila je kako je griješila u ocjeni karaktera ljudi. Previše je značaja davala ambalaži, formi, a suština... Suština je važna. Biseri su u školjkama, ne hodaju okolo u markiranim stvarima uzdignute glave. Do bisera treba doći. Neki čekaju hrabre skriveni u dubinama, a neke oluja izbaci na obalu, pa ih pronađu sretni. Tako je Majla upoznavši Hasana, zapravo pronašla sreću. On je život shvatio i volio. Njegova jednostavnost ga je činila savršenim. Ono najvažnije, vidio je Majlinu borbu i cijenio Majlu, tačno onakvu kakva ona jest. Od Hasana je Majla mnogo naučila. Važnost malih stvari, važnost familije i prijatelja. Imao je sestru i dvije sestrične. On je njih bezgranično volio a one njega razmazile. Sve tri su prihvatile Majlu i sa njima je usamljenost koju je Majla godinama osjećala potonula kao staro gvožđe u okean. Događaji koji su slijedili, bili su sasvim prirodni. Majla i Hasan vjenčali su se nakon godinu dana zabavljanja. Poslije dvije godine rodila se Lejla. Lejla, Majlina ljepota, a Hasanova narav, prijatelji su im govorili da je to najbolja kombinacija.

Uspjeh izložbe je bio evidentan i u finansijskom smislu. Rijad je za galeriju kupio sve što je ranije bilo dogovoreno, a narudžbi je bilo napretek. Majla je mogla da poklonima obraduje svoje najmilje. Roditelji su joj bili presretni, a Hana i Nađa oduševljene idejom da će im za svaku narudžbu dati 5%. Pošto je završila i Likovnu akademiju Majline slike su čak kupovali i profesori koji su joj predavali. Ipak joj je godio uspjeh i vraćao snagu koja je sa Rijadom odmaglila. Majla je voljena citirati neke poslovice, ali od dana kada joj se pokvario auto njena izreka je „ u svakom zlu ima nešto dobro“ Zapravo vremenom je ona o ovu izreku pretvorila „u malom zlu ima veliko dobro“. Kada joj se tog dana pokvario automobil i morala do ateljea tramvajem, Majla je bila očajna. Trebala je da nosi neke crteže i dovrši ih do sutra. Ušla je u tramvaj sa zebnjom. Znala je da će odmah nastati komešanje i ustupljivanje mjesta. To se zaista i dogodilo. Čim je ušla u tramvaj mladić u smeđoj jakni je skočio i ponudio je da sjedne. Na sljedećoj stanici žena koja je sjedila do nje je izašla i mladić koji joj je ustupio mjesto je sjeo pored nje. Mladić u smeđoj jakni joj se predstavio. Zove se Hasan i rekao joj je da cijeni njen rad. Majla se jako iznenadila što je na ulici prepoznaju. 26

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Druga izložba Majle Drač Krpo bila je posjećenija od prve. Hana i Nađa su ponovo opravdale Majlino povjerenje. Rijad sa djevojkom Elom je i na ovoj izložbi otkupio najviše slika. Njegov posao je cvjetao i njihov odnos je bio korektan, čak prijateljski. Majla je bila manje uzbuđena nego prvi put. Gledala je Rijada i čudila se šta joj se to ranije sviđalo na njemu. Ela je bila prijatna djevojka. U jednom trenutku ostala je sama sa Majlom. Majla je popravljala haljinu. Ela je pitala da li je to nažuljala proteza. Majla se nasmijala i rekla da popravlja haljinu, jer joj je pukla štrampla, a na protezu se davno navikla. Ela joj je na to rekla da je i ona imala nekoliko operacija kod plastičnog hirurga. Prvo silikoni, pa nos. Sada su na redu uši. Majla se nasmijala i rekla kako su joj uši uredu. Još bi tako njih dvije čavrljale da Majla nije prepoznala Hasanov glas. Pogledala je gomilu ljudi kroz koju se probijao Hasan, noseći u naručju Lejlu. Lejla je radoznalo gledala oko sebe, kada je ugledala Majlu na dječijem licu se pojavio osmijeh. „Mama!“ pružajući ručice Lejla je dozivala Majlu. „Najljepša slika ove izložbe!“ pomislila je Majla gledajući Lejlu i Hasana.

djevojke su se smjenjivale. Hasan je jednom Majli rekao da je Rijad jako čudno gleda. „Čuj čudno!”, rekla je Majla ne dajući značaj tim riječima. Kasnije je i ona primijetila kod Rijada tu izrazitu ljubaznost. Gledao je kao nekada davno. Oči govore jasnije od riječi. Nekada je čeznula za tim pogledom, a sada. Sada joj to nije važno.

ISMETA ŠARIĆ

Sav prihod od prodatih slika Majla je odlučila darivati djeci sa invaliditetom. Željela je da sva djeca rastu sretno i zdravo kao njena djevojčica i da bol koju je ona osjtila ne osjeti ni jedno dijete. Osjećala je obavezu da animira što više ljudi da pomažu djecu kojoj je pomoć bilo koje vrste potrebna. Borba protiv rata i ubijanja mora biti jaka i glasna. Majlin krik u toj borbi su bile njene slike. Slike na kojima je uvijek skriven dio granate, dio krvi, dio njene otkinute noge i njene boli. Na slikama je uvijek bilo dio njene neproživljene mladosti. Stotine trenutaka sreće koje je zamijenila patnja. Sve to je Majla prenosila na svoje slike i ljudi su to mogli prepoznati. Ona je svoje oružje pravilno koristila. Kritike poslije druge izložbe su svrstale Majlu u red najtraženijih slikara. Rijad je razvio prodaju u galerijama i često je Majli govorio da je ona njegov rudnik zlata. Njegove

Ilustracija ENISA MEHIĆ III 1 27

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Ilustracija ENISA MEHIĆ III 1

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Kap dobrote

ljudi zaista teško žive. Nisam znala kako da joj pomognem. Majina mama je tog dana bila jako loše. Maja nije došla u školu i svi smo osjećeli neku zebnju. Morala je hitno u bolnicu. Dva dana su joj se ljekari borili za život. Maja je treći dan došla u školu. Bila je tiha i blijeda. Svi smo je tješili i ohrabrivali. Sutradan sam vidjela Emu da daje nešto Maji. Ema je rekla da je to od njene mame. Ovaj čaj je mnoge ljude izliječio. Maja je uzela kesicu sa ljekovitim biljkama i osmijeh se pojavio na njenom blijedom licu. Borba sa bolešću i borba za život trajali su oko četiri mjeseca. Po Majinom licu i držanju smo znali kako joj je mama. Ako je bila tiha i povučena nismo ništa pitali. Kada bi joj mami bilo bolje Maja bi odmah postajala hrabrija, sigurnija i njene vesele okice bi sjajile kao zvjezdice. Dobro - loše stanje Majine mame se smjenjivalo, sve do proljeća. Svo to vrijeme Ema bi Maji donosila kesice čaja. Nekada je to bila kadulja, nekada korpiva, ivina trava i ko zna koje još. Maja je čak ponekad i pitala da joj donese određenu travu. Jednom je Maja Emi ponudila novac, što je Ema odlučno odbila. „Samo da ti mama bude bolje,“ iskreno bi odgovorila Ema. Proljeće kao da je probudilo život u napaćenom tijelu Majine mame i pobijedilo bolest. Izašla je iz bolnice. Viđali smo je kako šeta, bere prve cvjetiće. Kriza je prošla. Proljeće je i na nas djecu djelovalo. Više vremena smo provodili vani, više igre, smijeha. Svi smo kao pčelice uživali u njemu. Skinuli smo zimske jakne i zimsku obuću. Jednog dana sam na Emi primijetila novu majicu. Odmah sam joj rekla kako mi se sviđa njena majica. Rekla mi je da je to poklon od Majine mame. Pomogle su joj ljekovite trave.

Početak školske godine uvijek očekujem s oduševljenjem. Malo mi je žao što je vrijeme bez obaveza i bezbrižnih dana prošlo, ali se radujem susretu sa učenicima iz mog razreda. Pripreme za školu su već bile obavljene. Nove teke, knjige i nove tene su se smiješile, kao da su se i one radovale početku nastave. Ponedjeljak, prvi dan škole je bio pun iznenađenja. U naš razred je došla nova učenica, Maja. Maja se doselila iz Sarajeva i izgledala je kao princeza. Svi smo u nju gledali sa divljenjem. Izgledala je tako nježno i umiljato. Prema njoj smo osjećali divljenje, pa čak i skrivenu ljubomoru. Ta ljubomora je nestala kada smo saznali razlog njenog preseljenja u naše mjesto. Majka joj je bila bolesna i trebala je promijeniti klimu. Maja je dobila našu podršku i ljubav. Svi smo od srca željeli da joj majka ozdravi. Dok sam se pozdravljala tog prvog dana sa ostalim učenicima moju pažnju su privukle Emine tene. Bile su slične mojim starim tenam.To su mi bile najdreže i bilo mi je teško što sam ih morala baciti u kontejner. Već su mi bile male i puknute sa strane. Tek što sam pošla da kažem Emi da sam i ja imala takve tene shvatila sam da to i jesu moje stare, odbačene tene. I ove su bile puknute na istom mjestu. Ta spoznaja me je kao nož ubola u grudi. Znala sam da neki ljudi uzimaju iz kontejnera i da nemaju, ali me je zaboljelo da je to moja kolegica iz razreda. Prvi dan škole sam provela razmišljajući o Maji i Emi. Kada sam u kući rekla mami da sam na Emi vidjela svoje stare tene, mama je samo uzdahnula. „Jadni ljudi, niko ne radi a troje djece ide u školu.“ „Emina mama prodaje ljekovite trave da bi zaradila koji dinar”, rekla je mama. Odjednom mi je bila jasna teška finansijska situacija Emine porodice. S početkom školske godine počeše i obaveze. Dani su brzo prolazili. O Maji smo svi govorili i pratili zdravstveno stanje njene majke. Ja sam krišom pratila Emu. Shvatila sam da je sva njena odjeća stara i vjerovatno je do nje došla na sličan način kao i što je došla do tena. Neki

Šta je pomoglo nije važno.Važno je da je Majina mama dobro. Ponekad se pitam, možda je Majinoj mami zaista pomogla ta kap dobrote koja je krenula iz Eminog srca. ISMETA ŠARIĆ 29

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Autor slike NAIDA PUCE II 1

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Pitanje

Ljudi uvijek nešto pitaju I umjesto da broje svoje mane oni sole tuđe životne rane. Al upitan neka odgovor da Sutra ću tebe to isto pitati ja.

ISMETA ŠARIĆ

Ilustracija SELIMOTIĆ ARNIS I 3 31

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

AKTIVNOSTI NAŠE ŠKOLE

Ekskurzija u Italiji

Sajam interijera Učenici Srednje građevinske škole posjetili su Sajam interijera „InDizajn”u sportskoj dvorani Arena, Muzej Iluzije, Tržni centar Arena, Kaleu, vodopade Slunja, Bihać. Proveli su prekrasno druženje, vidjeli mnogo novog i ponešto naučili.

Učenici četvrtih i trećih razreda išli na ekskurziju u Italiju, te proveli sedam nazaboravnih dana u lijepoj atmosferi i lijepom druženju.

Razgledanje štandova, Sajam interijera

III 1 Pauza u Bihaću

III 2

Muzej Iluzija, Zagreb 32

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Evropski dani jezika

Mreža evropskih kulturnih centara (EUNIC BIH) svake godine obilježava „Evropski dan jezika”.Ove godine grad Mostar je izabran kao mjesto zvaničnog obilježavanja ove manifestacije, te su i naši učenici i profesori uzeli učešće u istoj.

Svjetski dan srca

Dan učitelja

Naša Škola je učestvovala u obilježavanju SVJETSKOG DANA SRCA!

Profesori i uposlenici naše Škole su 5. oktobra obilježili „Dan učitelja” u lijepom provodu i ugodnoj atmosferi u Stocu na divnoj Bregavi.

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Posjeta fabrici namještaja Učenici prvih razreda su u pratnji profesorica i direktorice posjetili fabriku namještaja Adonis i prodavnicu podnih obloga Avisa.

Mi smo svoj dan, Dan srednjoškolaca, posvetili njima, osobama u Domu za stara i iznemogla lica. Nadamo se da smo im našim skromnim programom i doprinosom barem malo uljepšali dan i svakodnevicu.

Svjetski dan srednjoškolaca Mreža Vijeća učenika je prisustvovala obilježavanju Svjetskog dana srednjoškolaca na platou tržnog centra Mepas Mall.

druženje 34

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Posjeta prodavnici Maccao

Izazov Dobar informatičar

Učenici trećih razreda obišli su poslovnicu Maccao, kako bi se upoznali sa velikim izborom zavjesa, tepiha i svih ostalih vrsta štofova.

Naši učenici su pristupili izazovu Dabar informatičar, koji je međunarodnog karaktera, a u Bosni i Hercegovini se održava od 13 do 24.11.2017.godine. Osnovni cilj izazova je promocija nauke, a naročito informatike, korištenje logičkog razmišljanja i kreativnosti. Cilj je bio i da se učenici zabave, a vjerujemo da među njima ima svakako talenata koji zaslužuju posebnu pažnju. Najbolji će biti nagrađeni vrijednim nagradama, kao što su besplatni kampovi i/ili učešće na međunarodnim takmičenjima.

pregledanje uzoraka

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Izložba ZEMLJA HUMSKA Razred II1 je u pratnji profesorice Jadranke Bešo posjetio izložbu „ZEMLJA HUMSKA”, čiji je autor Marin Topić.

Party naših srednjoškolaca Srednja građevinska škola u saradnji sa Mostar Rock School organizirala je zajedničko druženje srednjoškolaca i osnovnoškolaca. Party je održan u Pavarottiju gdje su se učenici, ali i mnogi profesori ugodno zabavljali.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Grahijada I ove godine održana je tradicionalna „Grahijada” na Rujištu. Imali smo lijep provod i druženje.

Naša kuhinja

Grah se krčka...

Predavanje o pogubnom utjecaju droge Našu Školu su posjetili višegodišnji prijatelji iz kriminalističke policije MUP-a HNK. Nikola Lovrić učenicima je održao predavanje o prevenciji ili ovisnosti o drogama.

Pripremile MAIDA PUCE I SELMA TUCAKOVIĆ 37

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Posjeta učenika Međunarodnog koledža iz Hong Konga I ove godine posjetili su nas učenici Međunarodnog koledža iz Hong Konga, razgovarali smo o kulturi, tradiciji naroda i običajima. Gosti su nam demonstrirali način pripreme, serviranja i konzumiranja tradicionalnog kineskog čaja.

Naši učenici su gostima pokazali svoje grafičke radove iz stručnih predmeta. Profesori su razmijenili iskustva u vezi sa suživotom i tolerancijom.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Posjeta spomenicima kulture Mostara U okviru redovne nastave, učenici su sa profesoricom Biljanom Anđić-Gaštan posjetili Muzej Hercegovine u spomen - kući Džemala Bijedića i muzej-kuću porodice Bišćević u vezi sa predmetom historija enterijera i razvoj arhitekture.

Dani maternjeg jezika Učenici i profesori zajedno na predavanju povodom Dana maternjeg jezika u Centru za kulturu Mostar.

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Sportske aktivnosti Turnir u malom nogometu povodom 1. marta Dana nezavisnosti BiH U organizaciji Javne ustanove Srednje građevinske škole Mostar 24. februara u sportskoj sali preduzeća Memić-dekor, na Bišću polju, održan je turnir u malom nogometu povodom Dana nezavisnosti BiH Domaćini turnira su učenici od 1. do 4. razreda Srednje Građevinske škole Mostar, zatim reprezentacije devetih razreda osnovnih škola O.Š. Mustafa Ejubović Šejh -Jujo, O.Š. Zalik, O.Š. Mujaga Komadina, O.Š. Gnojnice, O.Š. Blagaj, IV Osnovna škola i VI Osnovna škola. Cilj turnira je da se kroz sportske aktivnosti i druženje mladih obilježi predstojeći Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine. “Ono što ovom turniru daje poseban značaj je da je cijeli projekat, od ideje, preko organizacije, pa sve do realizacije djelo učenika građevinske škole, na čelu sa Farisom Memićem, uz malu logističku pomoć menadžmenta Škole”, istakla je direktorica Sanela Mesihović.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Ovaj događaj je primjer saradnje između obrazovnih institucija s jedne i sa druge strane. Kada postoji ideja i dobra namjera da se urade pozitivne stvari, onda će se sigurno naći mnogo dobrih ljudi koji će takav projekat nesebično podržati.

Izvor: www.mostarski.ba

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Naša Škola je vrijedna - puno radi, malo drijema STRIP Naša Škola dobila je prijavu za konkurs TPO Fondacije Sarajevo. Radi se o konkursu za najbolji strip na temu (ne)nasilja u našoj sredini. Ovo je jedan od projekata ka buđenju svijesti mladih da se efektivno suprotstave različitim vrstama nasilja koji nas okružuju. Ima za cilj da pomogne školama i roditeljima da lakše uspostave pravilne mehanizme za prevenciju i smanjenje nasilja. Učenici iz različitih krajeva BiH čiji radovi budu najbolji imat će priliku družiti se u Sarajevu na zajedničkom obilježavanju Dana ljudskih prava. Njihovi radovi će biti izloženi i nagrađeni.

Konkurs je otvoren do 1.decembra 2017.godine. Učenici mogu da rade strip na više primjera nasilja/nasilje nad djecom, nasilje nad ženama, nasilje u porodici, nasilje na školskim hodnicima, na ulici, u javnom prevozu, u vezi s medijima, na društvenim mrežama i sl.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Ovaj strip su radili učenici II 1 : ALDINA CRNALIĆ, MAIDA PUCE, NAIDA PUCE, ANIDA TORLO, EMMA ČOPELJ I NEJRA DŽINOVIĆ. Naziv stripa je Pohlepa.

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

ZERINA ORUČEVIĆ I3 Naziv stripa je Pluća

MELISA KURTOVIĆ I ENA MARIĆ I3 Naziv stripa je Pas i čovjek 44

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

ELDAR HUSIĆ I3 Naziv stripa je Šutnja nije zlato

ARNIS SELIMOTIĆ I3 Naziv stripa je Ljudi su često klaunovi, klaunovi su često ljudi 45

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

SADIKA DŽOLOTA I 3

ELMA ALIĆ III 1 Naziv stripa je Pas i čovjek 46

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Učenici Arnis Selimotić i Elma Alić su dobili specijalnu nagradu za najbolji strip, čime su čitavu Školu učinili veoma ponosnom!!!

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KNJIŽEVNOST

i imućno stanje, trebaju razviti čitateljske navike i imati pristup knjigama. Sarađuje u organizaciji Festivala i uredila je dvije bitne antologije: Għaraq Xort’Oħra (zbirka LGBTIQ poezije i proze koju su napisali slovenski autori Brane Mozetič i Suzana Tratnik) te Klijenti Antipatiċi u Kapuċċini Kesħin (antologija kratkih priča s Malta Mediterranean Literature Festivala).

Azzopardi Clare

Bavi se pravima žena, kako svojim pisanjem, tako i saradnjama s fotografima, sociolozima, socijalnim radnicima, pozorišnim redateljima i antropolozima. Pažnju ‘odrasle’ publike privukla je dvjema zbirkama kratkih priča Zelena linija (Il-Linja l-Ħadra, 2006), te Ime koje su napustili (Kulħadd Ħalla Isem Warajh, 2014.) Obje su dobile pozitivne kritike zbog stilske i tematske inovativnosti, te su nagrađene najvišom državnom nagradom za beletristiku.

U sklopu projekta Literary Europe Live kojeg vodi platforma Literature Across Frontiers, međunarodni žiri odabrao je deset najzanimljivijih pisaca i spisateljica aktivnih danas u Europi. Na portalu predstavljamo autore i njihov rad.

Nagradu ‘male’ publike dobila je za seriju romana Jake Cassar o nepismenom dječaku koji ima priliku postati heroj i spasiti kraljevstvo. Popularni serijal čak je dijelom preveden na nepalski i hindu.

Postoje književnici koji misle da političke teme nagrđuju čistu ljepotu teksta. Postoje aktivisti koji smatraju da je čitanje knjiga dokoni bijeg od društvene odgovornosti. Srećom, postoje i ljudi poput Clare Azzopardi (1977.) iz Malte.

Kad Azzopardi stigne sve to napisati i napraviti? I gdje možemo čitati tekstove ove superautorice? Fragmenti njenih radova zasad se mogu pronaći na njenoj web stranici. Novi prevodi njenih tekstova na engleski očekuju nas već ove godine u sklopu projekta Literary Europe Live : New Voices of Europe.

Azzopardi se svakim svojim angažmanom bori da književnost bude društveno bitna i svima dostupna. Smatra da pisanje može pružiti priliku za govor potlačenim skupinama. Tu ideju ne ostvaruje samo djelom, nego i riječima. Teško je pronaći književno i društveno polje u kojom Azzopardi nije ostavila trag. Piše sve za svakoga: pjesme, drame, kratke priče za djecu i odrasle, slikovnice, kratke romane za mlade, a trenutno dovršava svoj prvi roman. U svim djelima eksperimentira sa stilom i jezikom, te se ne libi pisati o nelagodnim društvenim i političkim temama. Za razliku od ‘ozbiljnih’ autora, Azzopardi nema kompleks pisati poticajne knjige namijenjene najmlađoj publici. Uz to, predaje maltešku književnost na fakultetu, ali i vodi radionice u osnovnim i srednjim školama jer smatra da svi, bez obzira na svoju pozadinu 48

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Laini Taylor

Ajahn Brahm

Laini Taylor je rođena u Chicou, Kalifornija. Ona je američki pisac. Trenutno živi u Portlandu sa mužem i kćerkom. Njena prva knjiga Drea dark je objavljena 2007 i osvojila je Cybil nagradu 2009 godine. Najpoznatija je po djelu Daughter of Smoke and Bone čije je treće izdanje objavljeno 2014. godine.

Ajan Brahmavamso Mahathera (poznatiji kao Ajan Bram) rođen je kao Peter Betts u Londonu, Engleska 7. avgusta 1951. godine. Trenutno, Bram je monah manastira Bodhisattva u Serpentinu u zapadnoj Australiji, duhovni lider budističkog društva zapadne Australije, duhovni savjetnik budističkog društva u Viktorija, duhovni savjetnik budističkog društva Južne Australije, duhovni lider budističke asocijacije u Singapuru i duhovni lider Centra Bodhikusuma u Sidneju.

Rhoda Belezza

Porijeklo Peter Bets dolazi iz radničke klase i pohađa Latimersku gornju školu. Dobio je stipendiju za Teorijsku fiziku na Univerzitetu u Kembridžu krajem 1960-ih. Po završetku ovog Univerziteta, godinu dana je radio kao nastavnik u srednjoj školi, nakon čega je otputovao na Tajland i postao monah sa čuvenim učiteljem Ađanom Ča. Praktikuje meditaciju šamanske tradicije sa Ađanom Ča. Djela : Umjetnost nestanka : Budin put za trajnu radost. Sreća kroz meditaciju. Jednostavno ovaj trenutak. Mudrost rođena od tišine.

Rhoda Belezza je rodjena u Los Anđelesu, gdje je odrasla pišući X-files.Trenutno radi kao dječiji editor. Njen prvi roman je bio Empress of a Thousand Skies.

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Lucia Berlin

ričku nagradu za knjige 1991. godine za Homesick i dobila je stipendiju iz Nacionalne zadužbine za umetnost. U 2015. godini izdata je zbirka njenih kratkih priča pod naslovom “Priručnik za čišćenje žena: kratke priče”. Prvu sedmicu je debitovala na #18 mjestu na listi najprodavanijih knjiga New York Times, i na redovnoj listi se pojavila sljedeće sedmice. Debitovala je na #14 mjestu na listi bestselera ABA Indie

Svetislav Basara Lucia Brown Berlin (12. novembar 1936. - 12. novembar 2004.) bila je američki pisac kratkih priča. Nije imala masovnu publiku tokom svog života. Do iznenadne književne slave uzdigla se jedanaest godina nakon svoje smrti, u augustu 2015. godine, sa Farrar, Straus i Giroux objavljivanjem odabranih priča, Priručnik za čišćenje žena, koje je uredio Stephen Emerson. U drugoj nedjelji je ušla na listu bestsellera New York Times, [3] i za nekoliko sedmica je prevazišla sve svoje prethodne knjige. Zbirka nije bila kvalifikovana za većinu nagrada na godišnjem nivou, ali je ušla na liste na kraju godine, uključujući i listu “10 najboljih knjiga” New York Timesa od 2015. Bila je takođe finalista za nagradu Kirkus. Berlin je počela objavljivati relativno kasno u životu, pod podsticajem, a ponekad i podučavanjem pjesnika Eda Dorna. Njena prva mala kolekcija, Angels Laundromat, objavljena je 1981. godine, ali njene objavljene priče su napisane već 1960. Nekoliko njenih priča pojavilo se u časopisima poput The Atlantic i Saul Bellow’s The Noble Savage. Berlin je objavila šest zbirki kratkih priča, ali najveći dio njenog rada može se naći u tri kasnije knjige iz knjige “Čarobni sparrow”: Homesick: Nove i izabrane priče (1990), So Long: Stories 1987-92 (1993) i Where I Live Now : Priče 1993-98 (1999).

Svetislav Basara (rođen 21. decembra 1953. godine u Bajinoj Bašti) jedan je od najvažnijih srpskih proznih pisaca. Autor je više od četrdeset književnih dela - romana, zbirki priča, drama i eseja. Biografija Svetislav Basara je rođen 21. decembra 1953. u Bajinoj Bašti. Njegovu majku Dobrilu su, kao djevojčicu usvojili Svetislav i Zorka Veizović pa je ime dobio po dedi. Dobitnik je nekoliko nagrada za srpsku književnost. Njegov roman “Fama biciklista” (izdavač Dereta, Beograd), po mnogima je jedan od najboljih romana devete decenije dvadesetog stoljeća. “Prije dvadeset godina, pomislio sam, nisam bio spreman za pojavu Fame biciklista. Basara je ranije objavio svoju prvu priče i romane, a ja sam u mojoj kolekciji Fras u šupi objavio priču “intervju Svetislav Basara Samuela Becketta za Treći program Radio Beograda.” (David Albahari)

Berlin nikada nije bila bestseler, ali je imala širok utjecaj u književnoj zajednici. Uspoređena je sa Raymondom Carverom i Richardom Yatesom. Njena jedna stranica priča “My Jockey”, koja se sastoji od pet paragrafa, osvojila je Priznanje Jack London za 1985. Berlin je takođe osvojila Ame50

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Bibliografija

Basarini rani romani naznačavaju razigranost pisca, postmoderni sadržaj za igru i formu, da se preda apsurdnom, kao i sve karakteristike tipične Basarine proze i postupka, ali ništa nije najavilo veliki skok, veliki nadvožnjak, koji će se održati objavljivanjem romana, koji će postati još tipičniji primer njegove proze. Nakon pojave Fame biciklista, slobodno tako reći, srpska proza više nije bila ista, čak i Basara nikada nije bio isti pisac, kao što ni ja nisam isti čitač. “ - David Albahari

-Priče o nestanku (1982) -Beijing by Night (1985) -Kinesko pismo (1985) -Cracked Mirror (1986) -Na ivici (1987) -Bicikli Fama (1987) -Fenomeni (1989) -Na traci Gral (1990) - nastavak poznate slave o bajkerima -Mongolski bedeker (1992) -Tamna strana meseca (1992) -De bello civili (1993) -Drvo istorije (1995) -Skrivena zemlja (1995) -Virtualni kabel (1996) -Looney Tunes (1997) - Manično-paranoična istorija srpske književnosti u razdoblju 1979-1990. godine -Masti vijeća (1998) - Nastavak manično-paranoidne istorije srpske književnosti u razdoblju 1979-1990. godine -Vučji brlog (1998) -Ideologija heliocentrizma (1999) -Machine Illusions (2000) -Shorty (2000) -Džon B. Malkovich (2001) -Bumerang (2001) -Oxymoron (2001) -Srce zemlje (2004) -Fantom bol (2005) -Uspon i pad Parkinsonove bolesti, Beograd: Dereta (2006) ISBN 86-7346-554-0 -Izgubljen u ličnom interesu (2008) -Majmunopisanije (2008) - knjiga priča -Marte Koen’s Diary (2008) -Povijest Tree (2008) - knjiga koju je objavio “Službeni glasnik BiH”, koja sadrži eseje prethodno objavljene u knjigama “The Edge” (1987), “Povijest Tree” (1995), “Virtual Kabala” (1996) i “Ideologija heliocentrizam” ( 1999) -Nova Stradija (2009) -Fundamentalizam debalnosti (2009) -Eros, Giros i Tanatos (2010) -Početak pobune protiv dahija (2010)

Njegove predstave izvođene su u mnogim evropskim gradovima i knjige prevedene na engleski, francuski, njemački, mađarski, bugarski, italijanski i makedonski jezik. Basara je bio ambasador Savezne Republike Jugoslavije 2001-2005 na Cyprusu . Kolumnista je dnevnog lista Danas. Kolona se naziva Famous. Iz braka sa Vidom Crnčević-Basara ima dvoje djece : Taru i Relju. Nagrade i priznanja Za roman Fama o bajkerima, dobio je nagradu “Železara Sisak”. Dobitnik nagrade “Nolita Award” za knjigu Mongolski Bedeker. Roman Uspon i pad Parkinsonove bolesti, u izdanju beogradske izdavačke kuće “Dereta” dobio je NIN-ovu nagradu za najbolji roman 2006. godine, kao i nagradu za najbolju knjigu Narodne biblioteke Srbije i 25 najčitanijih u mreži Narodne biblioteke Srbije u 2008. i nagradu za 2007. godinu “Laza Kostić”. Za roman Anđeo atentata, koji je objavljen u izdanju izdavačke kuće “Laguna”, osvojio je 2015. nagradu srpskog književnog društva “Biljana Jovanović” nagradu “Isidora Sekulić”. Prvi je pobjednik Fonda Borislava Pekića. Kao kolumnista za “Danas” dobio je 2010. godine nagradu “Stanislav Staša Marinković”. Njegov roman Majn Kampf je ušao u izbor za Ninovu nagradu za 2012. godinu.

pripremio ANEL MEMIĆ III 2 51

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Inovatorska sekcija naše Škole prati inovacije u građevinarstvu i arhitekturi. Neobuild zgrada (inovacija u građevini)

Ovaj jedinstveni inovacijski centar nastao je udruživanjem luksemburških poduzetnika i građevinskih tvrtki u Savjet za ekonomski razvoj graditeljstva (Conseil pour le Développement Economique de la Construction). Na udruživanje i razmjenu ideja potaknula ih je potreba i želja za razvojem što kvalitetnije strategije građevinskog sektora radi bolje konkurentnosti na tržištu. Koristan alat za testiranje novih proizvoda Zgrada je već dosada izazvala veliki interes za testiranje različitih građevinskih komponenti i njihovih funkcija jer se pokazala kao izrazito koristan alat osobito kada je u pitanju testiranje zvučne izolacije, toplinske izolacije, kvalitete nivoa svjetlosti. Primjerice, testiranje novih prozora sa specifičnim mogućnostima upravljanja jačinom propuštanja svjetlosti u prostor omogućeno je upravo ugradnjom u ovu zgradu i korisničkim iskustvom. Laboratorij novih tehnologija je zapravo pokazao koliko ima prostora za razvoj inovacija u građevinskom sektoru te kako ih na najbolji mogući način unaprijediti za primjenu na tržištu. Zasad svoj interes za ovaj laboratorij najviše iskazuju industrijske tvrtke kako bi testirale svoje nove proizvode i kako bi ih u suradnji s korisnicima zgrade unaprijedili za lansiranje na tržište.

Jedinstvena usluga za proizvođače u građevinskom sektoru Zamislite zgradu u kojoj je moguće mijenjati konfiguraciju i konzistenciju u svrhu testiranja najnovijih inovacija u građevinskom sektoru. Zamislite zgradu koja služi za to da se u nju ugrađuju novi materijali i tehnologije prije nego dođu na tržište, a čija se kvaliteta ocjenjuje na temelju korisničkog iskustva. Zamislite mogućnost da proizvođač prije nego lansira svoju najnoviju inovaciju na tržište ima priliku poboljšati ili promijeniti određene nedostatke i tako se poštedi kritika na tržištu i eventualnih grešaka. Zamislite mjesto gdje građevinski startup-ovi razvijaju svoje ideje u jednom ovakvom živom laboratoriju i gdje odmah imaju priliku testirati svoje ideje i njihovu korisnost na tržištu. Luksemburški Neobuild inovacijski centar sagradio je upravo takav objekt čije je otvorenje bilo prije nekoliko mjeseci. Dizajnirali su zgradu, jedinu takve vrste u Europi, u kojoj je moguće testirati najnoviju visoku tehnologiju, ugradnju novih materijala i ispitati učinkovitost korištenja obnovljivih izvora energije. Sve što pridonosi boljoj i kvalitetnoj izvedbi zgrade, učinkovitosti i samoodrživosti može se testirati na ovom objektu prije nego se ponudi na tržištu.

Sinergija znanja, inovacija i razvoja Međutim, Neobuild inovacijski centar je zapravo i inkubator za razvoj novih ideja gdje su svoje mjesto našli mnogi startup-ovi. Osim toga u samoj blizini ovog objekta nalazi se i Institut za obuku u građevinskom sektoru koji omogućava izobrazbu i usavršavanje djelatnika iz ove branše. Sinergija dvaju centara gdje se isprepliću znanje, volja za učenjem, inovacije i razvoj novih ideja u građevinskom sektoru jedinstveni su u Europi, i bacaju jedno sasvim novo svjetlo na potencijal ovoga sektora.

Udruživanje struke radi jačanja konkurentnosti Neobuild inovacijski centar je živi laboratorij u kojem je moguće u okvirima stvarnih životnih uvjeta ocijeniti kvalitetu i svrsihodnost inovacija u građevini. 52

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Šta bi ETICS bio bez Baumita?

„Izolacija je prva“ i „Masa je klasa“ samo su dvije premise koje su Baumit učinile fiksnom veličinom u segmentu građevinskih materijala u Evropi

Baumit fasadne boje se posebno lako obrađuju, a moguće je i “airless” špricanje. Uz tako velik izbor, osobito na području nijansi, savjetovanje je neophodno, pa su zato nastali korisni alati za mobitel i PC, ali i nekoliko profesionalnih centara u mnogim zemljama u kojima je Baumit zastupljen, a u kojima se korisnici mogu posavjetovati pri odabiru boje.

Evropski prvak po pitanju ETICS sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi Baumit je u međuvremenu tržišni lider u segmentu sistema za vanjsku toplinsku izolaciju i završnih slojeva za fasade. Oko 40 miliona kvadratnih metara toplinske izolacije godišnje dobar su argument za visokokvalitetne i raznolike Baumit izolacijske proizvode. Svaki investitor ili arhitekt može birati čime će izolovati, ovisno o budžetu, ekološkoj osviještenosti i lokalnim prilikama i tako ključno poboljšati stambenu klimu, uštedjeti do 60% na troškovima grijanja i značajno smanjiti emisiju CO2, što se opet pozitivno odražava na zaštitu klime. Baumit je tokom desetljeća istraživanja i razvoja stalno razvijao nove sisteme izolacije i završnih slojeva, stvarajući brojne mogućnosti korisnicima da „upakuju“ svoju kuću, od ekonomičnih, prozračnih, mehanički otpornih do ekstra tankih rješenja. Danas nema vizije fasade koja se ne bi mogla izvesti u stvarnosti.

O sole mio! Zamislite blistavo lijepu fasadu koja ostaje mlada zauvijek i s vremenom ne posivi. Nemoguće? Ne, nije. Jedan proizvod Baumitovog istraživanja i razvoja, NanoporTop i NanoColor, opremljen je fotokatalizatorom i time postiže posebno djelotvoran efekt samočišćenja. Dnevna svjetlost aktivira fotokatalizator u malteru odnosno u boji. Fotokatalizator razgrađuje čestice prljavštine nataložene na površini. Kiša i isparavanje vlage odstranjuju nečistoće i čiste fasadu. Rezultat je površina rezistentna na prljavštinu, zahvaljujući čemu ostaje trajno lijepa. Najnoviji rezultati istraživanja, osim toga, pokazuju da Nanopor ne održava samo fasade čistima nego i zrak, zato što Baumit Nanopor smanjuje dušične spojeve i ozon u zraku. Baumit StarTrack - štedi energiju, vrijeme i troškove - jedan za sve debljine izolacije - sigurnost prilikom obrade - održiv je: nema toplinskih mostova

Snažna i lijepa Mogućnosti oblikovanja na fasadi su gotovo beskonačne: od 888 nijansi „Life“ preko funkcionalnog maltera koji se može individualno modelirati pa sve do završnih slojeva s efektom samočišćenja, sve je moguće, a i više od toga. 53

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Beton koji upija vodu je izum koji nas može spasiti od poplava Poplave su prošle godine doslovce poharale jugoistočnu Europu, a među pogođenim državama bila je i BiH. Voda je odnosila kuće, ali i ljudske živote, a najgore je što niko ne može garantirati da takve scene nećemo gledati i u budućnosti. Ceste, parkirališta i javne garaže s ovim betonom mogle bi biti potpuno sigurne i prohodne čak i za vrijeme velikih kiša. Ali, izum firme Tarmac ipak daje tračak nade u neko bolje rješenje. Njihova uzdanica nosi naziv Topmix Permeable, a riječ je o poroznom betonu koji može upiti više od 3300 litara vode u minuti.

Stručnjak u pozadini No, kako toplinska izolacija dolazi na fasadu? Tiplanjem bez konca i kraja. Jedno od Baumitovih načela oduvijek je jednostavnost i praktičnost obrade. Bavili smo se razmišljanjem kako bi se rad na gradilištu mogao olakšati, a ono što je proizašlo iz tih razmišljanja zapravo je priča o jednom uspjehu. „Lijepljenje umjesto tiplanja“ bilo je rješenje, a s proizvodom StarTrack/KlebeAnker/ Baumit je 2005. godine izazvao revoluciju u fasadnoj tehnici. S ovom inovativnom austrijskom tehnologijom pričvršćivanja u međuvremenu je učvršćeno više od deset miliona kvadratnih metara povezanih sistema za vanjsku toplinsku izolaciju po čitavoj Evropi. To otprilike odgovara brojci od 50.000 porodičnih kuća i jednako toliko zadovoljnih investitora. Baumit StarTrack štedi energiju, čuva resurse i smanjuje troškove na apsolutni minimum. Tako je i ovaj proizvod jedna od ideja budućnosti koje su postale stvarnost.

Takav beton, gdje god se postavi, može spriječiti poplave, a prvotna namjena mu je spasiti urbana područja od vodenih bujica. Ceste, parkirališta i javne garaže s ovim betonom mogle bi biti potpuno sigurne i prohodne čak i za vrijeme velikih kiša. Sistem funkcionira tako da kroz porozni sloj betona propušta velike količine vode u sloj kamenja i šljunka kroz kojih padavine odlaze izravno u podzemne vode.

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Lafarge Tarmac - magični beton

Beton koji svijetli

„Lafarge Tarmac“ je izbacio „magični“ izum propusni beton, koji drastično redukuje rizik od poplave, dok ujedno doprinosi zaštiti životne sredine. Standardan nepropusni beton može stvoriti ozbiljne probleme tokom obilnih padavina. Preopterećenost drenažnih sistema dovodi do plavljenja, stvaranja bazena vode na površini, poledice, kao i do niza problema koji se tiču zaštite životne sredine, te zaštite imovine ljudi. Kompanija „Lafarge Tarmac“, razvila je propusni beton, koji na nevjerovatan način rješava sve ove probleme, prenosi „Springwise“. Ovim pomakom na polju tehnologije građevinskog materijala dosegnuti su višestruki benefiti u oblasti građevinarstva. Topmix Permeable, kako je nazvan ovaj proizvod, dozvoljava kišnici da se direktno izdrenira do prvog sloja iznad podzemnih voda, rasterećujući drenažne sisteme. Ovo je postignuto povećanim prazninama unutar samog materijala –35% u odnosu na standardni beton, čime se postiže odvođenje čak 1000ml vode, sa kvadratnog metra i minuti. Sam materijal je takav da filtrira prljavštinu i zagađenja iz vode, koja bi inače otekla u vodovodni sistem. On takođe doprema veću količinu vode do različitih slojeva zemljišta, čime sprječava isušivanje. Iako nepraktičan za površine snažno opterećene saobraćajem, pokazao se izuzetno pogodnim za pešačke zone, parkirališta, stambena naselja, sportske terene i biciklističke staze.

Stolberg - Njemački proizvođač betona LUCEM je predstavio prvu “medijsku fasadu” to jest sustav betonskih ploča koje emitiraju svjetlost uz pomoć ugrađenih LED dioda. Ovaj sustav ne samo da izgleda jedinstveno, već na svoj način pomaže i održivosti okoliša. Prva medijska fasada postavljena je na Sveučilištu RWTH Aaachen gdje betonske ploče dimenzija 150x50 cm sa ugrađenim optičkim vlaknima počinju emitirati svjetlost i mijenjati boje oko sat vremena prije zalaska sunca.

Očaravajuća arhitektura u obliku šišarke

Montpellier dobija luksuzni stambeni toranj u obliku šišarike Japanski arhitekta Sou Fujimoto otkrio je planove za izgradnju tornja u obliku šišarike s balkonima koji su raspoređeni u svim smjerovima. Toranj će dizajnirati u sklopu serije “modern follies” (moderne gluposti) u francuskom gradu Montpellieru. Sou Fujimoto sarađuje sa francuskim studijima Manal Rachdi OXO i Nicolas Laisne Architects u drugoj seriji 12 zgrada planiranih da se izgrade u Port Marianne distriktu u Montpellieru. Toranj nazvan Arbre Blanc, u prevodu “bijelo drvo”, ima 17 spratova, a izgled je nastao na osnovu Fujimotove ideologije da arhitektura treba reflektovati oblike koje pronalazimo u prirodi. 55

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Zgrada će imati zakrivljeni oblik koji podsjeća na deblo, dok su balkoni za 120 stanova dizajnirani poput listova koji traže sunčevu svjetlost. Stanovi će biti usmjereni prema različitim smjerovima, što omogućava budućim stanarima da izaberu pogled koji žele. Dnevni boravci će biti otvoreni prema balkonima koji će biti veličine pola stana. U tornju će biti smještena i umjetnička galerija, restoran, panoramski bar i uredi. Iza zgrade će biti park uz rijeku Lez. Izgradnja tornja trebala bi početi u julu 2015. godine, a kraj radova se očekuje u decembru 2017. godine. 56

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Pokretne fasade

Automatika i senzori, upravljanje pokretnim fasadama U saradnji sa francuskom firmom SOMFY u mogućnosti smo da opremimo automatikom i senzorima sve eventualne objekte, kako male tako i velike. Komfor i ušteda energije Automatika omogućava individualno i centralno upravljanje svakom fasadom ili spratom zgrade imajući u vidu arhitekturu zgrade, njenu okolinu i način korišćenja. Korisnička udobnost Konvencionalni sistemi istovremeno sa promjenom vremenskih prilika izvršavaju niz automatskih radnji (komandi). U određeno doba dana, npr. između 8 i 17 časova prioritet je udobnost, pa korisnik može lokalno isključiti centralne komande Automatsko ili ručno Korisnici prostorija mogu da upravljaju prozorskim zasjenčivačima i nezavisno od automatskih signala (npr. senzora za sunce) bez čekanja na potpuno spuštanje ili podizanje koje je uslovljeno senzorom. Ušteda vremena Zasjenčivači se mogu brzo postaviti u određen željeni položaj, a spoljašnjim žaluzinama se lamele mogu dodatno podesiti u željeni položaj. Optmizacija svih troškova Sistem se može tako konfigurisati da ograničava nepotrebno trošenje električne energije. Na primjer, ukoliko se kao zasjenčivači koriste spoljašnje žaluzine, može se programski blokirati okretanje lamele od 0 do 45 ° u zimskom periodu, svaki radni dan od 8 do 17 sati. To garantuje da korisnici neće koristiti vještačko svjetlo i na taj način doći će do uštede električne energije.

Automatika uspješno upravlja prirodnim osvjetljenjem, temperaturom unutar zgrade i prirodnom ventilacijom, a zahvaljujući fleksibilnosti svakom korisniku omogućuje individualnu kontrolu sopstvenog okruženja. Fasadom (područjem), smatramo grupu prozora ili prozorskih zasjenčivača sa zajedničkom automatikom, koji su identično postavljeni u odnosu na sunce. Prozorski zasjenčivači različito postavljeni u odnosu na strane svijeta pripadaju različitim područjima. Svi prozorski zasjenčivači koji pripadaju jednoj fasadi (području), moraju biti istog tipa. Spoljasnje žaluzine ili spoljasnji roloi Prozorski zasjenčivači unutar dvorišta, djelimično ili potpuno zaklonjeni, trebaju biti usklađeni sa posebnim fasadama (područjima), imajući u vidu specifične klimatske prilike (npr. pravac i jačinu vjetra, pravac i intenzitet sunčeve svjetlosti, itd.). Ovim se omogućuje optimalno podešavanje čitavog sistema.

Izvor: Wikipedia pripremile ALIŠA SABLJIĆ i AMINA KUKO 57

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Kulturna dešavanja u Mostaru 2018. godine 14. februar “Najveći praznik Grada Mostara”

65 godina Pozorišta lutaka Mostar

U okviru “Dana antifašizma u Mostaru”, mostarsko Udruženje antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (UABNOR) nizom događaja je obilježilo 14. februar, Dan oslobođenja Mostara u Drugom svjetskom ratu. „Ovaj dan i svi ovi dani su zapravo nastojanje da se mladim ljudima otvore oči, da im se kaže šta to mi sve baštinimo, a mnogo veći gradovi bi bili ponosni kada bi imali ono što Mostar ima u svojoj historiji”, rekao je predsjednik UABNOR-a Mostar, Sead Đulić.

U okviru obilježavanja jubileja 65 godina postojanja Pozorišta lutaka u Mostaru je u Centru za kulturu Grada Mostara otvorena izložba iz arhive Pozorišta lutaka. Izložbu je pripremila ranija direktorica Pozorišta Ranka Mutevelić. Na izložbi je postavljen materijal iz sačuvanog arhiva ove kuće, od davne 1952. godine do danas, brojni stari dokumenti, fotografije, isječci iz štampe, scenografije i lutke. Glumac Pozorišta lutaka Nedžad Maksumić, koji je u ovoj instituciji od 1997. godine, je u svom obraćanju prisutnima podsjetio da je Pozorište osnovano Odlukom Narodnog odbora grada Mostara, koji je još 1949. godine prihvatio inicijativu gospodina Safeta Ćišića za otvaranje Pozorišta lutaka u Mostaru. “Prva premijera “Snježana i sedam patuljaka” i otvaranje pozorišne zgrade bilo je na današnji datum, 15. novembra davne 1952. godine. Direktor Edin Kmetaš rekao je, između ostalog, da je Pozorište lutaka državna institucija, dostojanstvena, kvalitetna, postojana, institucija koja će se svom snagom s vlastima ovog grada i države boriti da se omogući nesmetan rad, obnova i modernizuju objekti, zaposle mladi kako bi se radilo više, te umjesto jedne imali tri premijere godišnje, te napravila kvalitetna radionica za izradu scenografije i lutaka, ali i sistemski odgajao nov kadar s domaćim snagama.

Član tog Udruženja, Amer Zagorčić je poručio kako 14. februar predstavlja “najveći praznik Grada Mostara”, te podsjeća kako je u oslobođenje Mostara u Drugom svjetskom ratu “ugrađeno” oko 2350 života građana grada koji je tad imao 19 hiljada stanovnika. “Poređenja radi, ako to prenesemo na ovaj rat, to bi značilo da je u ovom ratu poginulo oko 15 hiljada ljudi, tolike su razmjere bile i tolika je cijena plaćena za taj 14-ti februar. Niko nema pravo taj 14. februar dovoditi u pitanje”, kazao je Zagorčić. Izvor: www.mostarski.ba

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Obnovljen Centar za kulturu

U Centru za kulturu grada Mostara 24.11.2017. održana je svečanost povodom obnove institucije kulture na čemu se aktivno radilo gotovo dvije godine. “Današnji dan je od izuzetne važnosti za Centar za kulturu, jer na ovaj način ova javna ustanova kulture ulazi u novu fazu svog djelovanja, poboljšavajući uslove za rad i kvalitet usluga koje nudi javnosti i građanima”, rekao je na početku svog obraćanja prisutnima direktor Centra Senad Suljić.

tno poboljšati kvalitet usluge Centra za kulturu i omogućiti mu još uspješniji rad. Federalna ministrica obrazovanja Elvira Dilberović se također obratila u ime Vlade FBiH i Ministarstva na čijem je čelu. “Rezultat je više nego impresivan, okončan je veliki projekt obnove i nadogradnje Centra za kulturu Mostar i sada na sveopće zadovoljstvo imamo nove, moderno opremljene prostorije Centra za kulturu za sve vrste kulturnih i umjetničkih sadržaja. Kultura je zbir svih vidova umjetnosti, ljubavi i misli koji, već stoljećima omogućuju čovjeku da se osjeća slobodnijim. Kultura je nevidljiva veza koja spaja ljude. Kultura nas ujedinjuje i daje nam osjećaj sigurnosti. Uglavnom, ne može se dovoljno istaći značaj kulture. Vama u Centru za kulturu Mostara, želim da svakodnevno svjedočite tome, slaveći kulturu i umjetnost. Isto se tako nadam da će se ovaj Centar u budućnosti razvijati i u smjeru obrazovanja i nauke, jer su kultura i nauka neodvojivi. Lijepo bi bilo vidjeti i svjedočiti razvoju ove ustanove i u smislu jednog obrazovnog i naučnog centra, kako bi naši naučnici još značajnije mogli priložiti svoje znanje i iskustva u riznicu cjelokupnoga duhovnog bogatstva Mostara i Hercegovine i cijele naše BiH”, zaključila je ministrica Dilberović. Na kraju svečanosti uručene su zahvalnice svima onima koji su pomogli obnoviti ovu ustanovu.

“A sve je počelo vrlo skromno prije više od 20 godina, u tek nekoliko prostorija i uz želju da se mladima Mostara, ugroženim posljedicama rata, pruži neka nova i bolja perspektiva, mjesto gdje će stvarati i predstavljati svoja dostignuća. Takav rad i potencijal prepoznala je i tadašnja Evropska administracija nad gradom Mostarom, na čelu sa Hansom Košnikom, te je na ovom mjestu izgrađen potpuno novi, za to vrijeme reprezentativni kulturni centar sa više različitih sadržaja. Zahvaljujući razumijevanju nadležnih institucija Centar za kulturu je pokrenuo, za nas, ovaj veliki projekat obnove i nadogradnje prostora. Dugo očekivana obnova drugog dijela našeg objekta koji je godinama iz raznoraznih razloga ostajao nedovršen, konačno je u okviru ovog projekta završena. Dobili smo novu, veliku univerzalnu salu, potpuno preuredili eksterijer sa spomeničkom građom, te izgradili više popratnih sadržaja, koji će zna-

Izvor: www.mostarski.ba

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Dan sigurnog interneta

U organizaciji Udruženja “Novi put” 6.2.2018. u Centru za kulturu grada Mostara održano je predavanje za mlade, povodom obilježavanja Dana sigurnog interneta, s ciljem podizanja svijesti među djecom i roditeljima o sigurnom korištenju interneta. Glavni cilj ovog predavanja jeste upoznavanje mladih sa opasnostima koje mogu naći na internetu. “Cilj nam je da okupimo znatan broj mladih grada Mostara, da porazgovaramo o pametnom korištenju interneta i na taj način obilježimo ovaj dan. Udruženje “Novi put” kontinuirano radi preventivno edukativne radionice na području nekoliko kantona u Federaciji gdje za cilj imamo da stvorimo prijateljski odnos sa mladima. Na osnovu tih radionica mi uspijevamo da dopremo do mladih i dobijamo informacije koje nama pomažu i daju nam tačne tokove gdje da se usmjeravamo”, rekla je Edisa Demić menadžerica za prevenciju i edukaciju i portparol Udruženja “Novi put”.

Abida Pehlić, dopredsjednica Udruženja “Novi put” je rekla da se Dan sigurnog interneta obilježava s ciljem podizanja svijesti među djecom, ali i među roditeljima. “Mi još uvijek imamo situaciju da roditelji upozoravaju djecu na fizičko zlostavljanje, tipa nemojte sjesti sa nepoznatom osobom u automobil. Međutim, roditelji nisu ni svjesni da sada veća opasnost vreba putem interneta, da kada jednom postanu žrtve putem interneta one mogu ostati žrtve čitav život. To može biti zlostavljanje sa dugoročnim posljedicama, zato što kada se jednom nešto objavi na internetu to ostaje pohranjeno, jako je teško ukloniti bilo kakve eksplicitne materijale, a čak i ako se uklone nema nikakve garancije da već neko taj video ili fotorafiju nije pohranio na svoj mobitel. Tako da se ta fotografija može ponovo iskoristiti i zlupotrijebiti u razne svrhe”, rekla je Pehlić. Mladi su imali priliku da pogledaju kratku videoprodukciju koja demonstrira na koji način mladi mogu postati žrtve zlostavljanja na internetu. Izvor: www.mostarski.ba

“Cilj nam je potaknuti mlade na kritičko promišljanje što znači da su oni ti koji odlučuju kad, koliko i gdje će biti na internetu, ali isto tako apelujemo i promovišemo važnost pravog drugarstva i korištenje slobodnog vremena u dvorištima. Mladi toliko vape za pažnjom i željom da se prikažu i dokažu i budu popularniji. Veliki broj mladih koji prođu naše edukacije otvoreno nam kažu da imaju preko 1500 prijatelja što je zaista zabrinjavajuće da jedna mlada osoba od 14 godina ima 1500 prijatelja. S druge strane, mi im ukažemo da je to toliko više mogućnosti da nas neko prati, dodala je Demić. 60

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Aplikaciju “Ajmo na fuka” osmislila grupa mladih Mostaraca “Ajmo na fuka” naziv je nove aplikacije i društvene mreže koju je osmislila grupa mladih Mostaraca, a koja će uskoro biti dostupna korisnicima.

hovih promotivnih akcija. Ugostiteljima se to već dopada. Imamo već dosta prijava iz Mostara, ali i ostatka BIH pa i čitavog Balkana – istaknuo je Raič.

– Neko skine aplikaciju, izradi profil sa slikama i kratkim opisom (…) Prikazat će vam se sve osobe suprotnog spola. Ako vam se neko sviđa, pritisnete šoljicu i to je poziv – ajmo na fuka – objasnio je u izjavi za Fenu član tima Nedžad Grizović.

Mreža je najprije trebala biti ograničena na Mostar, no, zbog velikog interesa, proširena je na cijelu BiH. Cijeli tim mladih ljudi, među kojima ima i srednjoškolaca, studenata ali i zaposlenih, vrijedno je radio kako bi aplikacija bila uspješno pokrenuta.

Ideja mu je pala na pamet jer, kako je kazao, mrzi dopisivanje. Prema njegovim riječima, iako to možda zvuči čudno, mladi žele stvarni kontakt, a ne dopisivanje preko mreže. Zbog toga je broj poruka između dvije osobe ograničen na pet. Nakon toga jedina mogućnost preko aplikacije je dogovoriti mjesto i vrijeme susreta.

Tim je otvorio i web stranicu, aplikacija je dostupna preko Google trgovine na području BiH, a plan je uskoro učiniti aplikaciju i korisnicima u okolnim zemljama. Informacije o aplikaciji možete potražiti i putem Facebooka.

Za korisnike aplikacije registracija je besplatna, dok se vlasnici ugostiteljskih objekata preko aplikacije mogu reklamirati. Izvor: www.mostarski.ba

Sukreator nove mreže Nikola Raič kaže kako aplikacija “Ajmo na fuka” pruža velike mogućnosti promociji ugostiteljskih objekata i njihovih aktivnosti. – Korisnicima će izravno dolaziti obavijesti nji-

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Internet obilježio Dan nezavisnosti Bosne I Hercegovine

Pozadinu microsoftovog pretraživača u četvrtak je krasila slika Starog mosta u Mostaru. Na ovaj način Microsoft je čestitao Dan nezavisnosti svim Bosancima I Hercegovcima. Autor fotografije je britanski fotograf Gavin Hellier.

Google je na početnu stranicu postavio logo u plavo-bijeloj-žutoj boji iznad kojeg se nalazi zastava BiH. Klik na taj logo vodio je do linkova koji su vezani za Dan nezavisnosti naše zemlje. Podsjećamo, prije 26 godina većina građana i građanki Bosne i Hercegovine na referendumu su se opredijelili za nezavisnu državu ravnopravnih građana, naroda BiH - muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive.

Podsjećanja radi, fotografija Starog mosta naslovnicu Binga krasila je i u aprilu 2013. i augustu 2009. godine. Osim Microsofta sa svojim pretraživačem Bing, Dan nezavisnosti nam je također čestitao i jedan od najkorištenijih pretraživača na internetu Google.

Tada se 64 posto građana izjasnilo da želi živjeti u “suverenoj i nezavisnoj Bosni i Hercegovini, državi ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.

Izvor: www.mostarski.ba 62

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Mladi Mostara protiv online nasilja

Obilježen Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima

Volonteri Youth Power-a i članovi Budi Muško Kluba Mostar su implementirali niz aktivnosti s ciljem ukazivanja na problem nasilja preko interneta. Nakon što su prošli kroz edukativne radionice, ovi mladi ljudi su organizovali prikupljanje potpisa u svojim školama i lokalnim zajednicama s ciljem podržavanja inicijative za uvrštavanje online nasilja u zakonske okvire, saopštili su iz organizacije Youth Power. Aktivnosti mladih ljudi iz Mostara su dio kampanje koju Centar ženskih prava iz Zenice (ranije Centar za pravnu pomoć ženama) provodi uz podršku nevladinih organizacija i individualki u 13 gradova Federacije Bosne i Hercegovine: Bihać, Bugojno, Goražde, Gornji Vakuf/Uskoplje, Konjic, Maglaj, Mostar, Sarajevo, Travnik, Tuzla, Visoko, Žepče i Zenica.

Povodom 18. oktobra koji se obilježava kao Evropski dan trgovine ljudima Udruženje “Novi put” iz Mostara u Centru za kulturu je organizovalo edukativnu panel diskusiju. Portparol udruženja Edisa Demić je rekla da se 18. oktobar, poznat kao Dan borbe protiv trgovine ljudskim bićima, obilježava od 2007. godine.

Kampanja ima za cilj da skrene pažnju javnosti na problem i ozbiljnosti posljedica nasilja nad ženama i djecom u čijem se izvršenju koriste savremene tehnologije i mobilna telefonija i nemogućnost sankcionisanja počinitelja zbog nepostojanja zakonskog okvira.

Udruženje „Novi put“ svake godine obilježava ovaj dan i njihov cilj je da nas upozna sa problemima sa kojima se susrećemo u našem društvu. Nastoje da i mlade osobe upoznaju sa ovim problemom tako da su ove godine pozvali i predstavnike osnovnih i srednjih škola kao i ostale partnere.

Članovi Youth Power poručuju da: “ Ako nije vidljivo ne znači da nije stvarno, zato tražim/o zaštitu od nasilja putem interneta i mobilne telefonije!!’’ Više o aktivnostima ove organizacije može se pronaći na web stranici: www.youth-power.org.

“Svi smo svjedoci da danas veliki broj djece radi na ulici. A ako su prosjačenje i prisilan rad trgovina ljudima, onda mi imamo već godinama identifikovan taj problem kao i činjenicu da pored domicilnih imamo priljev sa strane porodica koje primoravaju djecu da rade na ulici”, rekla je Demić.

Izvor: www.mostarski.ba

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Promovisana knjiga “Epski svijet Avda Međedovića” posebnosti značaja Avde Međedovića”, rekla je Efendić.

U sklopu Prvog međunarodnog kolokvija Bosanska usmena tradicija u kulturi svijeta, u Centru za kulturu Grada Mostara, promovisana je knjiga Seada Šemsovića pod nazivom “Epski svijet Avda Međedovića”. Knjiga je objavljena 2017. godine u Novom Pazaru u izdanju Narodne biblioteke“ Dositej Obradović.“ Avdo Međedović je najveći bošnjački epski pjesnik svih vremena i jedan od najvećih epskih stvaralaca uopšte. Autor je čuvenog epa „Ženidba Smailagić Meha“.

Autor knjige Semir Efendić je rekao da je ovo prva knjiga koja se podrobnije bavi Avdom Međedovićem. “Konačna studija u ovom obliku sadrži tekstove i poglavlja kojih nije bilo u disertaciji. Pokazala se potreba da progovorim koliko je to bošnjačka usmena epika bila prisutna u tim zajedničkim ostvarenjima koja su bila objavljivana na različitim stranama, a pod imenima južnoslavenskih, jugoslavenske ili srpskohrvatske antologije.

“Nakon niza osvrta, prikaza i ogleda na temu usmenog, epskog i lirskog pjesništva Sead Šemsović pripremio je studiju koja sadrži njegov istraživački pohod kroz usmenu epiku Bošnjaka sandžačkog kraja. Zadatak koji je Šemsović stavio pred sebe ogledao se u sagledavanju dosadašnjih naučnih postignuća u pručavanju naše usmene epike, te određivanju i kontekstualiziranju

“Epika je nešto što se pojavljuje uvijek na krajištu”, zaključio je Šemsović.

Izvor: www.mostarski.ba

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 5

Sve više ovisnika o heroinu Pored kocke i alkohola, ovisnost o opojnim drogama u velikoj mjeri je zastupljena u Mostaru, rekao je prof.dr. Almir Popo, sa Odsjeka za sport Nastavničkog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”, koji je 16.11.2017.g. održao predavanje o ovisnosti o drogama. “Zabrinjavajući je podatak da je sve više ovisnika o heroinu, prema podacima do kojih sam ja došao”, rekao je prof. Popo, dodajući da ima i onih ovisnika koji uopšte nisu registrovani, bilo u policijskim bilješkama ili psihijatrijskim ustanovama, kao ni kod svih onih koji se bave tim problemom.

On smatra da je sport važan u borbi protiv svih vrsta ovisnosti. Sport utječe tako da mladi uopšte ne ulaze u svijet ovisnosti i jedna je od ključnih karika da se djeca i oni nešto stariji ne bi uopšte “uključili u svijet droge, u svijet pakla”.

On se usprotivio načinu na koji se prilazi liječenju ovisnika. “Takve osobe ne treba liječiti, nego ih uvezati u ‘normalno’ društvo, jer te osobe su u biti toliko osamljene, još ako ih i društvo odbaci, oni nemaju šanse da se snađu u svemu tome”, naglasio je prof. Popo. Najveći problem s mladima je kada ulaze u pubertet, dodao je Popo, odnosno kada je veliki utjecaj vršnjaka i okoline, u periodu kada se mladi manje druže s roditeljima. “I baš u tom periodu, mi moramo što više da utječemo na njih, što više educiranja i da im pokažemo kakav je zaista svijet pakla droge”, rekao je prof. Popo.

“Samo jedan sat dnevno bavljenja sportom, a to je još dva sata dok se pripreme djeca za trening, još sat vremena poslije treninga dok ručaju, dok završe s tim; onda sam taj osjećaj zadovoljstva, ponosa što su ‘odradili’ trening i svi ti pozitivni utjecaji, kada im mozak luči endorfine pod utjecajem sporta, sve to utječe na samopouzdanje kod djece, osjećaj samopoštovanja, socijalizacije među djecom itd, tako da njihov fokus u biti nije fokus besposličarenja, nego fokus na sport i pravu stvar koju čine za sebe”, naglasio je prof. dr. Almir Popo. Predavanje je održano u sklopu projekta “Borba protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću, kocki”, a pod jedinstvenim nazivom “Zajedno smo jači 2 ”.

Izvor: www.mostarski.ba pripremili ADNA PECO i NIHAD BAŠIĆ 65

KREATIVAC BROJ 5

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

kontakt:

J.U. Srednja građevinska škola Mostar adresa: Konak bb 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina broj telefona: +387 36 551 456 sekretar -387 36 552 936 direktor elektronska pošta: srednjagradskola@bih.net.ba internet stranica: www.srednjagradjevinska.com.ba facebook stranica: facebook.com/SrednjaGradevinskaSkolaMostar

Ilustracija ENISA MEHIÄ&#x2020; III 1

Pozdrav do narednog broja!

Vas Kreativac v