Kreativac #6

LIST UCENIKA SREDNJE GRADEVINSKE ŠKOLE MOSTAR Š

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Redakcija Časopisa

SADRŽAJ :

J.U. Srednja građevinska škola Mostar Časopis “Kreativac” broj 6

Riječ urednika

3

Urednik:

Lektor i korektor:

Intervju sa šefom gradilišta i rukovodiocem građenja

4

Kaldrma u Mostaru

8

Arhitektura i stilovi

16

Putohod

22

Kutak za kreativni trenutak

26

Školska pismena zadaća

30

Aktivnosti naše Škole - galerija

32

Književnost

40

Inovatorska sekcija

48

Adnan Džolota Adnan Džolota

Saradnici:

Amra Husrep, Nejra Zaklan, Luka Krulj, Anida Crnalić, Tahir Kapetanović, Elma Alić, Maida Puce, Naida Puce, Selma Tucaković, Anel Memić, Emin Bojčić, Arnis Selimotić, Enisa Mehić, Amina Kuko, Adna Peco, Nihad Bašić, Maida Gosto, Ismeta Šarić, Biljana Anđić-Gaštan i Adnan Džolota Dizajn naslovne stranice: Grafički dizajn:

Enisa Mehić Tea Gaštan

Zahvaljujemo se:

Biljani Anđić-Gaštan i Tei Gaštan Izdavač: Štampa:

J.U. Srednja građevinska škola Sfera d.o.o.

Kulturna dešavanja u našem gradu

56

Mostar April/Travanj 2019. godine 2

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Riječ urednika

Dragi naši čitaoci čeka nas/vas još jedan, dugo očekivani, broj Kreativca. Za naše nove čitaoce samo da kažemo da je ovo šesti broj časopisa Kreativac, časopisa Srednje građevinske škole Mostar koji izlazi u elektronskoj formi, a nalazi se na stranici Škole.

Sadržaj časopisa nije se bitno izmijenio od prethodnog broja, osim u nekim sitnim detaljima.

Naime, na početku je intervju sa rukovodiocem građenja Esvedom Dugalićem diplomiranim inžinjerom građevine i šefom gradilišta Seadom Tipurom d.i.g.

Brojne rubrike idalje krase naš Časopis kao što je rubrika „Putohod“ gdje učenici iznose impresije sa pojedinih putovanja dodajući i pokoju zanimljivu sliku. Dalje, tu je i neizostavna rubrika o tome šta su to učenici, ali i profesori naše Škole zanimljivo radili u toku školske godine i koje su eventualno uspjehe postigli.

Tu su brojni sadržaji potkrijepljeni slikama i fotografijama, od učestvovanja na brojnim takmičenjima kao što je Evropska noć istraživača i “Kulturno nasljeđe, mladi i inovacije” pa sve do posjeta zanimljivim destinacijama i sl. Rubrikama „Savremena arhitektura“, „Književnost“ i još nekim htjeli smo unijeti šarolikost u Časopis i poštedjeti ga monotonosti i jednoobraznosti. U „Kutku za kreativni trenutak“ smo prikazali likovne radove učenika koji nedvojbeno kazuju o njihovoj nadarenosti i kretivnosti. Iako je ovo Časopis učenika Srednje građevinske škole ponovo smo uvrstilii literarne radove nekih profesora koji su i na taj način htjeli dati svoj doprinos.

Članovi redakcije Časopisa

Uživajte u čitanju!

3

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Intervju sa rukovodiocem gradnje na objektu Hotel „Ruža – Mariot“ u Mostaru Esvedom Dugalićen i odgovornim izvođačem radova Seadom Tipurom

Učenici IV-1 razreda školske 2018/2019. godine su prva generacija učenika koji u našoj Školi završavaju nastavu za zanimanje tehničar dizajner enterijera. Kako bi se i praktično upoznali sa poslovima uređenja enterijera u sklopu Praktične nastave Modul Glavni projekat enterijera javnog objekta, učenici su obišli dio objekta Hotela „Ruža-Mariot“ u izgradnji, čiji se radovi privode kraju. Ulazak na gradilište, obilazak objekta i uvid u dijelove projekta omogućili su nam rukovodilac gradnje gospodin Esved Dugalić i odgovorni izvođač radova gospodin Sead Tipura.

Iskoristili smo priliku i napravili kratak intervju sa ova dva iskusna „građevinca“.

Kreativac: Gospodine Dugalić trenutno radite na poziciji rukovodioca građenja Hotela „Ruža – Mariot“ u Mostaru.

Molim vas da za čitaoce „Kreativca“ kažete nešto o sebi i ovom impozantnom objektu.

Esved Dugalć: Po zanimanju sam diplomirani građevinski inžinjer i trenutno zaposlen u preduzeću „ALUCO&CO“ d.o.o. Sarajevo kao rukovodilac građenja na objektu Hotela „Ruža-Mariot“ Mostar. Osnovnu školu sam završio u Donjoj mahali zatim gimnaziju, pa Građevinski fakultet na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.

Diplomirao sam 1986. godine. Malo sam se odmorio od studiranja i nauke, potom izbio rat, ali opet ostao u struci. U kontekstu ranijih poslova u našem gradu radio sam na nizu objekata u Starom gradu, između ostalog na poslovima izgradnje ratnih mostova preko rijeke Neretve, na izgradnji Starog mosta, pripadajućih kula Halebije i Tare, te niz pratećih objekata opisanih u radnoj biografiji, koja je puno šira i bogatija od prije rečenog. Prvo pravo zaposlenje sam dobio u Konjicu februara 2017. godine.

Trenutno imam čast i zadovoljstvo da radim na Hotelu „Ruža-Mariot“ u Mostaru. Ovo je jedan od najvećih objekata koji se trenutno radi u BiH, ukupne korisne površine preko 30 000,00 m2.

Trernutno na objektu hotela Ruža bitiše 40 kooperanata i podizvođača, što jako komplikuje svaku izgradnju, ali poštenim pristupom svakom pojedinačno izgradnja teče bez bitnih trzavica. Moj radni dan, u ovoj poziciji, je vremenski nedefinisan. U uslovima rukovodioca znam biti slobodan ponekad samo 2 sata, nekada 16 sati a ponekad i neprekidnih 24 sata.

4

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Kreativac: Gospodine Tipura, koje je vaše zvanje i kako je tekla vaša karijera u građevinarstvu?

Sead Tipura: I moje zvanje je diplomirani građevinski inžinjer. Završio sam Srednju građavinsku školu i Građevinski fakultet u Mostaru, poslije čega počinje moja radna karijera.

Imao sam sreću da odmah nakon završenog Fakulteta počnem da radim u G.P. „Vranica“ iz Sarajeva i to dijelu preduzeća čija je operativa imala sjedište u Mostaru. Radili smo na teritoriji čitave Jugoslavije, a najviše u Bosni i Hercegovini.

Stizao sam od Vardara pa do Triglava, od Save do Jadranskog mora. Kroz rad i saradnju sa starijim iskusnim kolegama najbolje se uči. Ništa mi nije bilo teško. Posao je dinamičan, svakodnevno se susreću novi ljudi, novi izazovi. Upoznajete se sa novim tehnologijama, novim materijalima i mada na prvi pogled gađevinarstvo izgleda statično ono je itekako dinamično u različitim apektima.

Nekoliko godina sam sa „Vranicom“ proveo na gradilištima u Iraku. Bilo je to posebno iskustvo u smislu organizacije i realizacije posla u potpuno drugačijim uslovima kako klimatski, tako i tehnički. Mnogo sam naučio, ali učim i sada. Posljednjih godina radim u preduzeću „MIP“ d.o.o. iz Mostara na poslovima odgovornog rukovodioca radova ili jednostavno rečeno poslu šefa gradilišta. Moja obaveza je da u ime izvođača realizujem projekat u potpunosti, a u skladu sa ugovorom, projektnom dokumentacijom i dinamičkim planom. U saradnji sa kolegama iz „MIP“-a angažujem potrebne saradnike, materijal, mašine. Tako smo predali na upotrebu brojne objekte u Mostaru. Da navedem samo one koje vaši čitaoci sigurno dobro poznaju, a to je Gradska vijećnica na Bulevaru i Opštinski sud na Titovoj ulici u Mostaru.

Kreativac: Izgleda da uspješno obavljete sve zadatke koji se pred vas postave. Pa recite mi da li vi volite svoj posao ili bi voljeli da ste radili nešto drugo i šta je to?

Esved Dugalć: U principu na ovo pitanje odgovor je da niko iz ljubavi ne radi, ali sama dinamika posla i postignuti rezultati me ispunjavaju i čine zadovoljnim, pa nakon uspješno provedenog dana lijepo zaspim. Imam ideju šta bih volio raditi ali to je opet u domenu narodne 5

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

pjesme „Sa one strane Drine gajtan trava raste“.

Kreativac: Trenutno smo u Hotelu „Ruža – Mariot“ Mostar. Hvala što ste nas primili i omogućili da praktično vidimo završavanje jednog objekta iz velikog lanca „Marriot“. Možete li nam reći neke podatke koji se odnose na sam objekat, kao što su: kapacitet soba, broj restorana, kao i koji su ostali sadržaji hotela?

Esved Dugalić: Na ovo pitanje odgovori su čisto tehnički i sa vrlo impozantnim brojkama: soba 200, restorana šest, konferencijskih sala i sala za sastanke pet, a sve protkano sa svim sadržajima koji se nude u savremenom hotelskom ugođaju: bazen , gimnastičke sale, razne saune, spa centar, suvenirnice i slično.

Sead Tipura: Za restorane ću napomenuti da su to različiti nacionalni restorani sa divnim pripadajućim terasama. Pozicioirani su na različitim mjestima u objektu i imaju drugačija enterijerska rješenja. Gostima će sigurno biti interesantno da sa različitih pozicija i iz drugačijeg ambijenta dožive Mostar. Od drugih sadržaja tu je i kockarnica, objekat ima 13 liftova, agregat, bunar za tehničku vodu i veoma složene instalacije koje zadovoljavaju protivpožarne, sanitarne i druge propise.

nas novina. Jednom riječju ugrađeno je mnogo novih materijala, a ja sam sarađivao sa genijalnim inžinjerima, profesorima, projektantima koji su mi u svakom momentu kad zaškripi bili na raspolaganju. Za mene zaista jedno divno iskustvo.

Kreativac: Da li vam je poznato koliko je betona ugrađeno u objekat? Koliko keramičkih pločica ili neki drugi podatak koji je vas lično iznenadio?

Esved Dugalić: Trenutno mogu da dam samo približan odgovor, a on bi glasio: 30 000 m3 betona, zidne i podne keramike 30 000 m2 (što bi narodnim jezikom bilo rečeno 30 duluma). Malterisano je 100 000 m2 površina zidova i podova. Isto toliko oko 100 000 m2 molerskih radova, što izrađeno brojkama prelazi bilo koji obični konvencionalni objekat u našem susjedstvu.

Sead Tipura: Zbog naknadnih izmjena na projektu od strane investitora i projektanta, na objektu je primijenjena najsavremenija tehnologija ojačanja otvora u armirano betonskim platnima karbonskim vlaknima. Ovakav način ojačavanja otvora prvi put je izveden u Bosni i Hercegovini.

U svim mokrim čvorovima u objektu izvedene su hidroizolacije po principu bijele kade što je kod 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Kreativac: Kakav je osjećaj kad se objekat preda investitoru? Osjećate li prazninu ili zadovoljstvo?

Esved Dugalić: Definitivno zadovoljstvo, jer, u principu, ono što je bio problem meni predao sam ga drugom na upotrebu i korištenje, a ja odoh dalje.

Sead Tipura: Nema mnogo vremena za razmišljanje na tu temu. I drugi poslovi su u toku, nema stajanja i pauza u radu. Preduzeće „MIP“ završava radove na objektu „McDonalds“ na južnom izlazu iz Mostara, a ja sam i tu prisutan. Po završetku određenog posla osjećate se osnaženo, puni novih saznanja. Istovremeno osjećate rasterećenje jer se stvorio slobodan prostor za nove izazove.

Kreativac: Znate li koji je vaš sljedeći veliki zadatak?

Esved Dugalić: Nemam pojma.

Kreativac: Pitanje za kraj. Šta bi poručili čitaocima Kreativca?

Esved Dugalić: Pa evo može jedno neobavezno pametovanje. U skladu sa ponuđenim intervjuom moram dodati neobavezno razmišljanje o građevinskom poslu. Izuzetno dinamičan posao koji uključuje, ogroman rad sa ljudima, materijalnim resursima, građevinskim knjigama, građevinskim dnevnicima, teškim, racionalnim i pragmatičnim odlukama, zadovoljstvo izrađenim i urađenim, velikom odgovornošču za sve radnike, treća lica i objekat. Ako ovu dinamiku uzmemo za prednost moramo građevincima bilo koje struke pripisati i rezultate čiji trag sve naredne generacije vide i koriste, a sa čim se većina ostalih inertnih struka ne može pohvaliti. Dakle za poslove uspješnog građevinca trebaju vispreni, inteligentni, životni,brzi, tvrdi i odlučni karakteri.

Hvala vam na ukazanom povjerenju i prilici da vaši čitaoci, prije svega učenici vaše Škole saznaju ponešto iz prve ruke iz gradilišnog kontejnera-kancelarije.

Razgovarale: AMRA HUSREP I NEJRA ZAKLAN IV 1 7

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Intervju za mKvadrat profesorica Biljane Anđić-Gaštan i Šetke Enide Učenici naše Škole zajedno sa mentorima osvojili su prvu nagradu u projektu Francusko-njemačkog kulturnog fonda 2018.

Prenosimo intervju za internet portal mKvadrat “ Pobjeda predstavlja potvrdu da smo radili na pravi način i učenicima približili dio naše kulturne baštine, kako bi ovaj dio kulturnog nasljeđa predstavili javnosti i kako bi mu se dalo na vrijednosti. Osim navedenog, nadamo se da će nam ova pobjeda otvoriti vrata za nove projekte, u vezi sa kulturnom baštinom, u koje ćemo moći uključiti i naše učenike. ” Intervju: Enida Šetka, dipl.ing.arh. i Biljana Anđić-Gaštan, dipl.ing.arh., Srednja građevinska škola Mostar J.U Srednja građevinska škola Mostar je vaspitno-obrazovna ustanova koja obrazuje kadrove iz oblasti građevinarstva, arhitekture, geodezije, enterijera i zanatskih radova. Nastavnici pokušavaju da kroz realizaciju nastavnog plana i programa rade sa učenicima na konkretnim primjerima sa kojima će se sutra susresti u toku rada. Kao arhitektice se trudimo da sa učenicima radimo vannastavne aktivnosti u vezi sa oblastima arhitekture i građevinarstva, tako da su u Školi aktivne likovna sekcija, inovatorska i maketarska sekcija.

način i učenicima približili dio naše kulturne baštine, kako bi ovaj dio kulturnog nasljeđa predstavili javnosti i kako bi mu se dalo na vrijednosti. Osim navedenog, nadamo se da će nam ova pobjeda otvoriti vrata za nove projekte, u vezi sa kulturnom baštinom, u koje ćemo moći uključiti i naše učenike.

Bitno je napomenuti da je uslov učešća u projektu bio da kompletan razred, koji odaberemo za rad na ovom projektu, mora učestvovati u izradi, kako bi na taj način uključili i učenike koji inače nemaju priliku da učestvuju u vannastavnim aktivnostima.

2. Možete li nam reći zašto ste baš izabrali temu „Kaldrma u Mostaru“? Kakav je bio motiv?

Kaldrma je važan ukras mahala i avlija koje su neizostavan dio našeg kulturnog nasljeđa, čija je uloga u stvaranju vlastitog identiteta često zanemarena.Tema „Kaldrma u Mostaru“ je odabrana iz dva razloga. Prvi što je kaldrma u svojoj originalnoj izvedbi ugrožena.

U Mostaru i danas postoje kaldrmisane avlije čija je starost između 300 i 400 godina. Za učenike srednje škole tema je, iako sakrivena iza avlijskih vrata, dostupna. Bilo je potrebno samo pokucati ili pozvoniti i priča je počela. Drugi razlog za odabir ove teme je što se u gradu već godinama izvode radovi na podzemnoj infrastrukturi. To je zahtijevalo promjene završnih slojeva gradskih ulica i sokaka. Neke ulice u neposrednoj blizini Starog mosta, kao što su Kujundžiluk, Bišćevića, Solakovića i sl. popločane su kaldrmom. Sve nove kaldrme su postavljene na način koji nije tradicionalni, što je učenicima uk-

1. Učenici Srednje građevinske škole su pobjednici u projektu Francusko-njemačkog kulturnog fonda 2018 god. Šta za Vas predstavlja ova pobjeda?

Francuski i Goethe institut su u martu 2018 god. zajednički pokrenuli projekat „ Kulturno nasljeđe, mladi i inovacije : istaknuti značaj kulturne baštine Bosne i Hercegovine kroz umjetnički izraz“. 2018 godina je godina Evropskog kulturnog nasljeđa. Poziv je upućen svim srednjim školama na nivou države kako bi se učenici ohrabrili da istraže i unesu novi život kulturnom nasljeđu. Prva faza projekta su bila predavanja francuskih i njemačkih arhitekata u vezi sa navedenom temom, koji su ujedno imali i glavnu riječ prilikom odabira škola koje su prošle u uži krug, a na kraju i pobjednika.

Pobjeda predstavlja potvrdu da smo radili na pravi 8

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

ljučenim u projekat dalo mogućnost analiziranja metodom upoređivanja, te donošenja zaključaka.

3. Prikupljeni podaci su analizirani kroz različite osobine tradicionalnog načina postavljanja kaldrme. Koji su bili izlazni podaci? Možete li za naše čitaoce malo detaljnije pojasniti ovaj projekat?

Učenici uključeni u ovaj projekat su tokom protekle školske godine imali predmet Razvoj arhitekture i Historiju likovne umjetnosti, što im je svakako uz predmet opće historije, dalo početna znanja o materijalnoj, posebno graditeljsko kulturnoj baštini u BiH. U Školi smo zajedno sa učenicima napravili plan, korak po korak, šta bi sve trebali uraditi i kojim redoslijedom. Bitno nam je bilo da učenicima pokažemo kako je dobra organizacija i priprema važan dio svakog projekta. Cijelo vrijeme smo vodili „Dnevnik kaldrme“ u koji smo svakodnevno zapisivali ideje, plan i program rada, obaveze svake grupe, kao i podatke do kojih smo dolazili stalnim istraživanjem. S obzirom da Mostar raspolaže brojnim objektima sa kaldrmom, morali smo napraviti selekciju. Odabrani su objekti koji su u neposrednoj blizini Škole i koje možemo posjetiti. Trebalo nam je mišljenje nadležnih institucija, odnosno stručnih ljudi, koji su kao historičari umjetnosti, arheolozi ili graditelji upućeni u ovu materiju. Podijelili smo se u manje grupe i krenuli na teren. Sa unaprijed pripremljenim pitanjima posjetili smo Kajtazovu kuću, Muslibegovića kuću i Bišćevića ćošak.

Domaćini, vlasnici objekata, bili su vrlo susretljivi i sa uzbuđenjem odgovarali na sva pitanja. Učenici su napravili arhitektonske skice njihovih avlija i izmjerili dio pokriven kaldrmom. Skicirali su i izmjerili motive kaldrme koji se pojavljuju, fotografisali i uzeli otiske.

Druga grupa učenika je posjetila Muzej Hercegovine, gdje smo u razgovoru sa kustosom došli do bitnih informacija, kao što su razlike između originalne i „lažne „ kaldrme, sve o načinu postavljanja i prednostima tradicionalnog načina izvođenja kaldrme.

Obišli smo i kaldrmu u Kujundžiluku, Šantića park i Bijeli bar, a učenici su također kod svojih kuća istraživali na internetu temu kaldrme. Na osnovu svih prikupljenih podataka, odlučili smo da napravimo tabelu u okviru koje smo analizirali za svaki objekat osobine od načina postavljanja, estetike, odvodnje, ugodnosti i najvažnije stanja očuvanosti u današnje vrijeme. Grupa učenika je bila zadužena da na terenu fotografiše svaki detalj propadanja kaldrme,

gdje smo, nažalost, prikupili bogatu dokumentaciju: izvađenih oblutaka, popucale kaldrme, trusenja maltera i sl. Mislimo da su učenici tek tada postali svjesni koliko je ovaj dio našeg nasljeđa zanemaren i pred propadanjem. Na osnovu svega navedenog, uslijedile su ideje za promovisanje.

4. Osnovni kriteriji kojima se žiri vodio bili su: istraživanje i uvidi na kojima projekat počiva, izvedba ideje, te primjenjivost ideje i njena održivost. Možete li nam reći kakva Vam je bila konkurencija?

Od svih nabrojanih kriterija, sigurno da je najvažniji bio kako navedeni projekat uvesti u društvo, zaštititi ga od zaborava i oživjeti kroz suvenire. Od 20 škola koje su prošle u uži krug, veliki broj njih nije ispunio navedeni kriterij, jer se dosta škola baziralo samo na istraživanju, ali ne i na primjenjivosti. Nekoliko škola je, poput nas, imalo jako kreativne ideje, pa su također osvojili nagrade. Najbitnije je da su učenici iz svakog ovog projekta izašli sa novim saznanjem i pokazali zainteresovanost za naše kulturno nasljeđe.

9

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

5. Učenici su izradili i promo materijal sa motivima kaldrme. Možete li nam reći nešto više o tome?

Kada uspijete da izazovete interes za neki projekat kod učenika, njihova kreativnost nema granica.

Dio učenika koji je bio zadužen za analizu motiva kaldrme, su iste fotografisali, oslikali i osjenčili na papirima koji su nam poslužili kao baza za glavnu ideju. Skice motiva smo iskoristili za izradu „ Moje bojanke „ koja je koncipirana tako da svaku skicu motiva za bojenje prati fotografija, kao i naziv objekta gdje je navedeni motiv pronađen. Učenici su također sami odlučili dizajnirati i svoje motive, koji se nalaze u bojanci, što nas je inspirisalo da predvidimo prostor za budućeg vlasnika bojanke da izrazi svoju kreativnost i dizajnira vlastiti motiv.

Osjenčene skice motiva smo iskoristili i za izradu stickera, koji su jako dobar primjer promocije kaldrme, jer se mogu na razne površine lijepiti. Na stickerima su nazivi objekata, odakle potječu motivi, napisani i na engleskom jeziku, što se može primijeniti i na Bojanci, tako da su dostupni i strancima. U toku istraživanja, učenici su odlazili u Stari grad, gdje su intervjuisali turiste o kaldrmi, koji su ostali iznenađeni njenom specifičnošću, s’ obzirom da skoro nikakve informacije o tome ne dobiju od strane turističkih vodiča. Ovo je jako bitan detalj cijelog projekta, jer nam to omogućava da sve proizvode ponudimo i kao suvenire. Cilj nam je bio da osmislimo kako zainteresovati ne samo našu djecu, nego i turiste, kojih je svakim danom sve više, za jedan dio kulturnog nasljeđa kao što je kaldrma, na koji niko ne obraća pažnju, a koji nas okružuje na svakom koraku. Kroz svakodnevni rad na ovom projektu, ideje su se samo nizale, pa smo fotografije učenika iskoristili i za izradu bedževa, a dali smo prijedlog izrade cekera, šolja, majica i sl.

produktivniji, nakon čega smo zajedno sa njima prošli cijeli proces slaganja i kuckanja oblutaka. Sve su ovo jako bitni koraci, jer samo obrazovanjem ih možemo naučili cijeniti vlastitu historiju.

7. Francuski institut i Goethe-Institut u BiH pripremaju izložbu radova svih učesnika u projektu. Kada će izložba biti organizovana?

Izložba svih radova i eksponata škola koji su prošli u uži krug će biti organizovana u prostorijama Historijskog muzeja u Sarajevu 21.09.2018 godine, gdje su se ujedno održale i prezentacije projekata. Kao nagradu za osvojenu prvo mjesto, svi učenici koji su radili na ovom projektu, su pozvani na otvorenje izložbe u Sarajevo.

8. Smatrate li da je kulturna baština u BiH zanemarena?

Da, nažalost. Voljele bi da je naš odgovor drugačiji. Stalno ističemo kako je kulturna baština Bosne i Hercegovine izuzetno bogata, ali ništa ne radimo da je očuvamo i promovišemo. Svakodnevno smo svjedoci primjera kulturnog vandalizma, koji se dešava sa jedne strane kao posljedica nestručnog obnavljanja objekata i ulica, što znači da zaista moramo poraditi na obrazovanju kadra, ali i institucija koje su zadužene za ovu oblast. S druge strane, mladi ljudi sami uništavaju svoju kulturnu baštinu, za šta krivimo obrazovni sistem. Uništavanje grafitima i sl. je rezultat neznanja, jer iz neznanja se javlja strah prema nepoznatom. Ako kroz nastavni plan i program stalno obrazujemo učenike o kulturnoj baštini, obilazimo sa njima objekte, sigurni smo da će i sami početi cijeniti i svoje i tuđe.

U toku istraživanja za ovaj projekat, učenici su obišli nadležne institucije za kulturnu baštinu kao što su Agencija Stari grad i Zavod za zaštitu spomenika i poražavajuća je činjenica da nisu pronašli nijedan podatak o kaldrmi. Agencija Stari grad čak ne posjeduje projekat obnove Starog grada u poslijeratnom periodu. Svijetli primjer su bili Arhiv Hercegovine koji nam je ustupio materijale u vidu elektronskih knjiga u vezi sa stambenim objektima u Mostaru iz osmanskog perioda i gospodin Zlatko Zvonić iz Muzeja Hercegovina.

6. Recite nam nešto i o eksponatu motiva kaldrme u prirodnoj veličini?

Od samog početka ovog projekta, željele smo da se učenici upoznaju sa originalnom kaldrmom, koje je nažalost sve manje, tako da je izrada eksponata bio samo logičan zadnji korak cijelog procesa. Učenici su obišli obale Neretve gdje su iskupljali oblutke za eksponat. Koliko nam je bilo bitno da shvate ulogu perfektnog izgleda oblutaka za eksponat kaldrme, zbog hodanja po njoj i klizavosti, govori i činjenica da smo im prve oblutke koje su donijeli vratili, jer nisu odgovarali izgledom. Drugi odlazak je bio puno

9. Planirate li možda u plan i program uvesti predmet o kulturnom naslijeđu?

Iako smatramo da bi to trebalo uvesti kao predmet u sve škole, pa čak i u osnovne, ne samo u našu, 10

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

10. Za kraj, imate li možda neku poruku za čitaoce m-Kvadrata?

Moramo stalno u svakoj sferi našeg života se truditi da skrećemo pažnju mladim generacijama na važnost naše kulturne baštine. Ne govorimo sada samo o materijalnoj i graditeljskoj baštini. Pokazalo se da određeni broj učenika, prilikom obilaska objekata gdje smo analizirali kaldrmu, veći dio njih nikada nije posjetio, što govori o propustu i osnovne škole i roditelja. Dužni smo to raditi kao aktivni članovi ovog društva. Nadamo se da će naša Bojanka inspirisati roditelje i učitelje da obiđu sa djecom značajnije arhitektonske spomenike. Toga u Mostaru sigurno ne nedostaje.

to nije u našoj nadležnosti. S obzirom da su interes za ovaj projekat pokazali i učenici koji nisu u njemu učestvovali, odlučili smo da uvedemo sekciju „Kulturno nasljeđe „, u okviru koje bi sa učenicima istraživali teme o kulturnoj baštini Mostara i Hercegovine, koje nisu toliko obrađene i o kojima oni ne posjeduju znanje. Projekat Francuskog i Goethe instituta se pokazao kao izvanredan potez i zaista se nadamo da će ovo prerasti u tradiciju i da će se već od naredne godine u ovakve projekte uključiti i osnovne škole.

Naša misija je, nakon ove pobjede, da pokušamo „Moju bojanku“ uvesti u nastavni plan i program osnovnih škola, gdje bi učenici morali, prije bojenja određenog motiva, obići objekat gdje se motiv nalazi. Također, svi produkti nastali kao rezultat ovog projekta će se pokušati pretvoriti u suvenire prodajnog karaktera.

mKvadrat 11

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Galerija Istraživačko-naučnog rada Kaldrma u Mostaru i Moja bojanka

12

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Rad na uzorku “Kaldrme” učenici koriste saznanja iz zanata

13

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Radionice i konkursi, naši učenici u pojedinačnim takmičenjima Program “Mladi i nasljeđe 2018” “Dani evropskog nasljeđa” 9. septembar 2018.

Federalno ministarstvo kulture i sporta u okviru Dana evropskog nasljeđa 2018. godine raspisali su konkurs za učenike osnovnih i srednjih škola na temu “Naša baština, spoj prošlosti i budućnosti” (likovni, literarni, video, fotografija i dokumentaristički radovi)

Naši učenici su na samom kraju školske godine predali svoje radove i početkom školske godine, stigli su rezultati takmičenja. Učenica Lana Bijedić IV1 je sa svojom skulpturom Emina osvojila prvo mjesto, a učenica Maida Puce III 1 osvojila je treće mjesto sa istaživanjem na temu “Sehara”.

Lana je prikazala proces izrade drvene skulpture, reprodukciju Emine, dok je Maida obavila istraživanje o porijeklu, vrijednosti i značaju sehara u našoj tradiciji.

Sehara je kutija za nakit i vrijedne stvari ili kutija u kojoj se čuva mladino ruho.

Bila je dio kućnog namještaja imala je posebno mjesto u kući.

Ukrašena rezbarijama, dok su neke bile oslikane.

Šantićeva Emina Autor: Bijedić Lana Mentor: Ismeta Šarić JU Srednja građevinska škola Mostar

Sehare Kajtazove kuće u Mostaru

Autor: Puce Maida Mentor: Biljana Anđić-Gaštan JU Srednja građevinska škola Mostar 14

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Radionica Zanemarivanje djece #Vrijedni pažnje 1. decembra 2018.

U decembru organizacija World Vision organizovala je niz edukacija po različitim gradovima Bosne i Hercegovine, na temu zanemarivanja djece. Cilj radionica i predavanja bio je skrenuti pažnju odraslih i mladih na situaciju u društvu.

Naši učenici Krulj Luka, Tahir Kapetanović i Alić Elma su zajedno sa profesoricom Biljanom Anđić-Gaštan posjetili ovu radionicu. Kroz druženje sa drugom djecom različitih uzrasta pravili su grafičke radove na temu zanemarivanja djece.

Konačan rezultat radionice bio je predstavljen kroz dvije stotine pedeset radova, a naša učenica Elma Alić bila je jedna od 15 koji su dobili specijalnu plaketu.

pripremila Tea Gaštan 15

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Objekti koji prkose gravitaciji

Ako postoji jedan zahtjev u arhitekture, onda je to da konstrukcija mora biti uspravna. Ipak, neki arhitekti pomjeraju granice, dizajniraju zgrade koje, naizgled, prkose logici i gravitaciji.

Naravno, sve su ove konstrukcije prošle stroge zakone o prostornom uređenju prije nego što su podignute.

Objekat: Hypo Alpe-Adria banka Objekat: Cube House

LOKACIJA: UDINE, ITALIJA ARHITEKTONSKA KOMPANIJA: MORPHOSIS ARCHITECS

Zanimljiva činjenica: Arhitekti su cijelu zgradu nageli za 14 stepeni prema jugu, tako da gornji spratovi prirodno zasjenjuju donje spratove zgrade, čime se štedi energija.

LOKACIJA: ROTTERDAM, NIZOZEMSKA ARHITEKT: PIET BLOM Zanimljiva činjenica: Dizajn sa 38 domova trebao je predstavljati selo unutar grada, ali praktično govoreći, dizajn je imao za cilj optimizirati prostor unutar kuće postavljen u urbanom prostoru.

16

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Objekat: Solarna jedinica Odeillo

Objekat: Balansirajuća koliba

Objekat: Muzej Marta Herford LOKACIJA: FONT-ROMEU-ODEILLO-VIA, FRANCUSKA

LOKACIJA: HERFORD, NJEMAČKA ARHITEKT: FRANK GEHRY, HARTWIG RULLKÖTTER

Zanimljiva činjenica: Odeillo solarna jedinica je najveća solarna jedinica na svijetu. Lokacija je odabrana zbog trajanja (više od 2.500 sati godišnje) i kvalitete sunčeve svjetlosti koja zahvata područje.

Zanimljiva činjenica: Umjetnički muzej ima kip Tupac Shakura na ulazu

Objekat: Balansirajuća koliba

LOKACIJA: THORINGTON, ENGLESKA ARHITEKTONSKA KOMPANIJA: MVRDV Zanimljiva činjenica: Sa jedne strane kuće, posjetioci unutar prostora mogu doživjeti prirodu u prizemlju, dok sa druge strane kuće, mogu vidjeti pejzažno okružje kao da su na visini stabla, bez da se posjetitelj mora popeti uz stepenice.

17

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Objekat: One Central park

Objekat: KUĆA NA OSAMI MJESTO: ŠPANJOLSKA REGIJA MATARRAÑA ARHITEKTONSKA KOMPANIJA: TAKEI NABESHIMA ARCHITECTS

Zanimljiva činjenica: Uz mješavinu raznih biljaka i cvijeća na vanjskoj strukturi koja dostiže visinu od gotovo 50m. Ovaj vertikalni viseći vrt zgrade je najviši na svijetu.

LOKACIJA: SYDNEY ARHITEKT: JEAN NOUVEL

Zanimljiva činjenica: Iako zgrada nije dovršena, dizajn će predstavljati dvije betonske piramide smještene usred šume, spajajući tako modernu arhitekturu sa prirodom.

Pripremio: EMIN BOJČIĆ II 2 18

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Zanimljive građevine i njihovi stilovi

Gotička arhitektura Gradski obrtnici unose u arhitekturu više svjetlosti, uglavnom jer su ovladali boljom tehnikom smjele uporabe pogodnih konstrukcijskih elemenata među kojima su najvažniji: šiljasti (prelomljeni) luk, rebrasti svod (nastao od križastog + rebra) koji se završava na snopastim stupovima, kontrafor (potporni vanjski luk), transept je pomaknut na sredinu građevine i ne strši izvan građevine, rozeta se pojavljuje više jer je osvje tljenje važno za gotiku.

Prelomljeni luk je nastao iz polukružnog luka kada je primijećeno da se upotrebom ovog luka može postići veća okomica luka. Umjesto bačvastog svoda sačinjenog od polukružnih lukova počinju se križati prelomljeni lukovi koji su, za razliku od polukružnih, mogli imati zajednički završetak u tjemenu (ključ). U križnom svodu svi pritisci se koncentriraju u unaprijed određenoj tački, stoga svodnu konstrukciju ne nose plohe zida nego stupovi i lukovi. To je pridonijelo izjednačavanju dijelova, pa sva tri broda crkve postaju jednako široki i visoki, te crkveni prostor za vjernike nalikuje bilo kojoj gotičkoj dvorani – u vijećnici ili dvorcu … Stoga ih se i naziva dvoranskim crkvama.

Moderna arhitektura Moderna arhitektura se uglavnom odlikuje jednostavnim formama, izostankom ukrasa, i stvaranjem lijepih oblika samim konstrukcijskim elementima. Pojam podrazumijeva više arhitektonskih pokreta i stilova, od kojih su neki povezani dok se drugi jasno razlikuju.

Arhitektura je u 20. stoljeću uznapredovala upotrebom novih materijala (čelik, armirani beton, i dr.) te nevjerojatnom inventivnošću novih konstrukcija, čime su nastale građevine potpuno novih funkcija i raznolikih oblika.

19

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Islamska arhitektura Islamska arhitektura je zbir umjetničkih stilova u arhitekturi koji su snažno obilježeni islamom, a mogu se pronaći po cijelom svijetu gdje žive muslimani.

Nekoliko je relativno jednostavnih obreda islama pospješilo jedinstvenu religijsku arhitekturu, koja uključuje džamije (mošeje), mjesta društvenog okupljanja i molitve, i medrese, ili škole religioznosti. Važni među različitim svojstvenim oblicima islamske sekularne arhitekture su palače, karavan-saraji, i gradovi, čije je planiranje uvijek uključivalo brigu o prevažnim izvorima vode te o stvaranju prikladnih zaklona od vrućine. Treći tip zgrada koje su bile značajne u muslimanskom svijetu su mauzoleji, koji su služili kao grobnice za vladara ili sveca, ali i kao simboli političke moći.

Sve te strukture, religijske i sekularne, dijele mnoštvo svojstava.

Renesansna arhitektura Renesansna arhitektura je razdoblje u historiji arhitekture između 15. i 17. stoljeća koje se javlja, traje i ostavlja različit utjecaj u različitim dijelovima Evrope, a odlikuje se preporodom i razvojem određenih konstrukcijskih elemenata starogrčke i rimske arhitekture. Stilski, ovoj arhitekturi prethodila je gotička arhitektura, a nastavila ju je barokna arhitektura. Rana renesansa je nastala u Firenci, djelovanjem jednih od prvih inovatora novog vijeka, Filippom Bruneleschijem, te se ubrzo proširila na ostale talijanske gradove. Vrlo brzo je stigao u Francusku, Španjolsku, Mađarsku, Njemačku i naposlijetku u sve druge evropske zemlje poput Engleske i Rusije.

Pripremio: TAHIR KAPETANOVIĆ I 1 20

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

ENISA MEHIĆ IV 1, ilustracija

21

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

PUTOHOD Moje putovanje u Tursku

lom mora. Od tog idiličnog prizora dijelio me je samo mali avionski prozor, koji je malo po malo iz daleka otkrivao sve čari veličanstvenog Istanbula. More mi se sve više približavalo,kao da me je polako vuklo u svoj srdačan zagrljaj, želeći mi toplu dobrodošlicu. Pokupili smo kofere i lagano krenuli ka čovjeku koji nas je čekao i koji će nas odvesti do hotela, do mojih snova koji su se već ostvarili čim je avion sletio na tursko tlo. Smjestili smo se u hotel. Nakon toga krenuo je obilazak Topkapi Sarayi dvorac koji smo imali priliku gledati na Tv-u u seriji Sulejman Veličanstveni. Ulazak u dvorac tih dana nije bio dozvoljen tako da smo mogli samo prošetati dvorištem i pogledati predivan pogled ka Bosforu i bosforskom mostu. Posjetili smo i Aya Sofyu koja je nekada bila crkva,a danas muzej, Plavu džamiju i još mnoge znamenitosti Istanbula. Poseban doživljaj je vidjeti svjetla toga grada i taj čarobni most na Bosforu. Most koji povezuje Evropu i Aziju. Sljedećeg dana posjetili smo Cihangir školu koja je bratimska škola sa našom Školom tj. sa školom u kojoj sam pohađala svoje osnovno obrazovanje. Bilo je jako zanimljivo razgovarati i učiti o njihovoj kulturi.

S nekim od nas su razmjenjivali brojeve telefona, Instagram i Facebook profile. Uručili su nam i poklone u znak prijateljstva i sjećanja. Ugostila nas je i gradonačelnica općine u kojoj smo bili smješteni. Poseban utisak na nas ostavio je najduži tepih na svijetu na Sultanahmetovom trgu, gdje je zasađeno 565 hiljada lala i park Emirgan.

Ostale dane smo proveli obilazeći tržne centre.

Poseban doživljaj je bio kada smo od strane hotela pozvani na noć kane ili djevojačko veče gdje smo upoznali njihovu tradiciju, muziku. Istanbul je bio nevjerovatan. Grad koji odiše dugom tradici-

Topli zagrljaji i iskrene želje najbližih ispratili su me na put. To je bio prvi put kada sam se sama bez roditelja otisnula u svijet, puna nade, sreće ali i bojaznosti. Moj san je bio da nekada posjetim Istanbul i Tursku. Bili smo na času matematike kada je profesor turskog jezika poslao jednu učenicu po mene i nekoliko mojih prijatelja. Nismo znali o čemu se radi.Kada nam je rekao nisam mogla vjerovati. Nekoliko dana sam razmišljala da li da idem ili ne idem. Odlučila sam da idem.

I došao je taj ponedjeljak.

Stigli smo na aerodrom Sarajevo. Sjećam se da smo dugo čekali ispred jer su naša dva prijatelja i profesor koji je uvijek kasnio opet zakasnio. Sa koferima u rukama ispratili su nas naši najbliži.

Sjeli smo u avion,to je bio moj prvi put da letim avionom. Bilo me je jako strah,ali sam taj strah prevazišla uz pomoć prijateljica i pažnje koju su mi tada privukle njive koje su ličile na savršeno sklopljene lego kocke. Zatvorila sam oči i razmišljala da li je taj Istanbul baš onakav kakav je u serijama i filmovima koje sam gledala bez prestanka.

Iz tih misli probudio me je nejasan glas stjuardese koja se uporno trudila da izgovori sve te riječi nespretno ih izgovarajući u mikrofon,kao i svjetlost koja mi se uporno provlačila kroz kapke i mamila me da ih otvorim. Tada se pred mojim očima prostiralo kristalno plavo more koje moje radoznale oči nisu mogle da obuhvate, sa još ponekim oblačićima koji su još nakratko skrivali prelijepi grad-Istanbul. Odjednom, sve moje misli bile su okupane istanbulskim suncem i plavetni-

22

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

vjerovatno ne bi doživjela već sedam putovanja u tu zemlju nego maksimalno tri, što zbog dugog sjedenja tako i zbog same činjenice da nismo na tlu.

Pored grada Goteborg i Lilla Edet posjetila sam i : Stenungsund, Vanersborg, Jonkoping, Norrkoping, Uddevalla.

Jedno od najzanimljivijih događaja jeste odlazak u najveći luna park Liseberg gdje je red za ulazak toliko dug da se kolona ljudi proteže od ulaza pa otprilike pola kilometra unazad i to sve glavnim ulicama grada. Bez obzira što je taj dan padala kiša niko nije htio propustiti subotu, a da ne dođe u park. Pored Voza smrti i Kuće strave, najveća atrakcija bila mi je vožnja po vodi u velikom točku gdje se ljudi toliko ismiju osobi koja tada ima najmanje sreće pa završi skroz mokra zbog naleta vode koja uđe u točak ovisno o tome gdje sjedite. Kupala nas je voda iz kanala, kupala nas

jom,postao je jedan od mojih najdražih gradova.

Jedan od najdražih trenutaka je bio kada smo sjedili pokraj mora i gledali kako dolaze i odlaze avioni, ali i miris mora i svježine koju smo udisali.

Sve što je lijepo kratko traje pa tako i ovaj put.

Bilo je vrijeme za povratak u stvarnost. Povratak je bio kao i dolazak samo sada umjesto Istanbula čekalo me je Sarajevo, utisci i osmijesi zbog svega viđenog.

ANIDA CRNALIĆ I 3

Putovanje u Švedsku

Putovanje u Švedsku... Tačnije,putovanja… U Švedskoj sam bila već sedam puta, a sama putovanja do tamo su svaki put pomalo drugačija.

Prvi odlazak je poseban iz nekoliko razloga. Pored toga što sam tada prvi put ušla u tu zemlju tada sam prvi put ušla i u avion. Bilo je to 2016. godine. Sletila sam sa sestrom u Goteborg, a tada smo, za razliku ostalih putovanja, boravili u gradu Lilla Edet.

Sam let avionom nikada nisam ni zamišljala kao nešto strašno, jedino što mi je izgledalo strašno u svemu tome jeste sama kontrola i sve procedure kako bi se uopšte ušlo u avion. Mada, i to svaki put prođem bez problema. Na svu sreću let ne traje dugo, negdje oko dva, dva i po sata, jer

je voda iz skrivenih prskalica i pored svega toga okupala nas je i kiša. Nije nam bilo pomoći, svi smo bili mokri, ali sretni i zadovoljni, svi sa osmijehom na licu.

Drugo i treće putovanje bilo je slično. Boravili smo u Uddevalli. Išli smo na zatvorene bazene da se kupamo, a more ispod kuće samo smo posmatrali jer je i ljeti bilo prehladno. Uz more se nalazi staza gdje sam često išla sama, ili sa mamom i sestrom, da šetam ili trčim jer ima jako lijep pogled i mir.

23

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Četvrto putovanje pamtim po tome što sam išla sama ponovo kod sestre i zeta. Mislila sam da će mi biti dosadno dok putujem pa sam prebacila dosta muzike i igrica na mobitel. No međutim ništa nisam palila jer, gdje god sam sjela našao se neko jako prijatan i započeo razgovor sa mnom i samim tim mi je vrijeme brzo prolazilo. Tada sam prvi put sletila u Malmo, nakon čega me čekalo još tri sata vožnje do Uddevalle. Boravak je bio identičan kao i na prethodnim putovanjima.

Pored tih putovanja posebno ću pamtiti i šesto putovanje kada smo iz Mostara krenuli autom za Švedsku. To je bilo još jedno zanimljivo iskustvo za mene. Putovali smo nešto manje od dva dana.

Vozili smo se do Njemačke autom, te ukrcali na trajekt na kojem smo bili sedam sati. Imali smo sobu pa smo malo odspavali, obilazili smo trajekt, posmatrali smo plaže i more.

Trajektom smo došli u Švedsku gdje smo imali još nekoliko sati vožnje autom. Išla sam sa sestrom,zetom i sestrićem koji je tada imao godinu dana.

Najzanimljivije mi je bilo kada smo stajali da odmaram, svaka pauza je izgledala kao piknik.

Nije mi uopšte bilo teško sjediti dva dana u autu kad znam da smo svi tu zajedno.

2019. godinu sam planirala dočekati u Švedskoj.

I bila sam u Švedskoj. Ali, i ta država nam je dosadila pa smo se zadnji tren odlučili provozati do Danske. Bili smo kod rodbine u Copenhagenu i bio je to možda i najbolji doček Nove godine u mom životu. Sutradan smo planirali obići grad, ali Danska poput Švedske, hladna zemlja, nije nam to dozvolila jer je baš taj dan puhao olujni vjetar pa smo se morali vratiti ranije u Švedsku.

Bez obzira koliko sam puta posjetila ovu zemlju, na meni je uvijek ostavljala lijep utisak.

Lijepi ljudi, uređena zemlja, mir, čistoća, ljubaznost, poštovanje, sve je uvijek ostavljalo samo pozitivan utisak, ali koliko god ljepote ona posjedovala nikada ne može biti bolja od one gdje je naš dom. U mom slučaju najdraži dio svih putovanja, bez obzira koja to zemlja bila, jeste povratak u svoju zemlju.

HUSREP AMRA IV 1 24

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

ARNIS SELIMOTIĆ II 3, ilustracija 25

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 6

KUTAK ZA KREATIVNI TRENUTAK

Čovjek i brdo Rekli su nam: “ Morate ići na Plave vode!”

Kota 234 je pala!

Nakon toga nas poslaše na Bijele vode Dobili smo puške i išli smo gore S malo hrane I još manje vode Do slobode Pa su nam rekli da ići moramo Na neka druga brda Ako želimo da nam utvrda ostane postojana i Tvrda Žuljale su nas čizme Uniforma bijaše velika Jedino smo mi bili Baš po mjeri Uprkos dobroj vjeri Naša tijela išla su ko đulad Kugle što ispaljivali su na neprijatelja Ljetos sam ponovo bio na Plavim vodama Dodirnuh nebesa Uzeo sam kamen u ruku Sasvim slučajno Bilo je na njemu nešto i moga mesa Brdo je ostalo isto Iako isto nije moglo biti Na brdu ti si stajao jedan kamen mu je nedostajao

ENISA MEHIĆ IV 1, ilustracija

SESTRE Putna groznica je vladala našom kućom. Moja prva ekskurzija. Četiri dana odvojena od roditelja, sestre. Ispostavilo se da mi nedostaje stotinu sitnica.Trebaju mi nove papuče, pidžama, četkica za zube....Ništa nije tako dobro da ga mogu koristiti ta četiri dana. Roditelji i tetke i naravno nena su bez pregovora ispunjavali moje želje tako da je u novom koferu uglavnom sve bilo novo.

ADNAN DŽOLOTA

Pred polazak sam tražila novu haljinu. Od svih stvari koje sam kupila ili dobila haljina je bila najljepša.Već sam zamišljala kako u njoj šetam Vodicama. Pitala sam mamu i sastru da li su vidjele moju haljinu. Nisu ništa odgovorile. Polazak je za 26

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

dva sata a ja sam još tražila haljinu. Sve ostalo je bilo spremno.

Na kraju sam pogledala u sestrin ormar. Moja nova haljina zgužvana. Loš predosjećaj mi je grčio stomak jer sam nazirala da je haljina prljava. Bilo je još gore. Haljina je bila uprljana tamnocrvenim flekama. „Šta je ovo?“, nisam znala od čega bi to moglo da bude. „Adelisa!!!“, zvala sam sestru. Moja sestra je došla zbunjena i odmah sam znala da su fleke na haljini njeno maslo. „Rođendan, Mirela, sok od višanja prosuo Ado, prosuo Ado.“

čula pred polazak “Samo ponesi lijek i novac!“ sada je imala pravi smisao.

Eli, koja je moja cimerica nisam ništa rekla. Disala sam duboko i izašla na balkon nadajući se da će me more umiriti. More je bilo pelijepo, ali mene je već počinjalo gušiti.

Krenula sam do razrednice ali sam čula kako zove neke naše učenike. Po glasu se vidjelo da je ljuta.

Sigurno su krenuli da kupe piće i cigarete.

O tome su u autobusu neprestalno govorili.

Počela sam da plačem. Sačekaću da razrednica smiri ove učenike pa ću ići tražiti pomoć. Nazvaću je mobitelom da dođe u sobu. Disala sam teško i duboko i osjetila da mi jezik trne. U mislima sam se već pripremila za odlazak u Hitnu.

Ukljućila sam mobitel, moram zvati razrednicu.

Stiglo je nekoliko poruka od sestre. Otvorila sam instiktivno prvu poruku.

STAVILA SAM TI U UNUTRAŠNJI DŽEP TORBE: LIJEKOVE, INHALATOR I KALCIJUM. IMA JOŠ NEŠTO, HALJINU SAM OBUKLA ZBOG M. NE LJUTI SE. VOLI TE SESTRA!

Ne znam šta je još govorila. Ja sam počela da vičem. Dosta mi je sestre kojoj sve popuštam, koja je uvijek na prvom mjestu, koja mi sve uništava....Puno toga ružnog sam rekla i nije mi bilo lakše. Bila sam jako uznemirena.

Mama i babo su me nekako smirili. Spremila sam to što je bilo preostalo i krenula na svoju prvu ekskurziju očiju oteklih od plača.

Sa sestrom se naravno nisam ni pozdravila.

Put do Vodica je prošao dobro. Javila sam mami da sam stgla u hotel. Dobila sam sobu sa balkom i pogledom na more. Sve je bilo predivno. Smjestili smo se i krenuli u obilazak Vodica. Mobitel mi je zvonio. Bila je to moja sestra Adelisa. Ugasila sam mobitel, znala sam koliko je Adelisa uporna. Još sam bila ljuta.

Pokušala sam da ne mislim na nju i uživam sa rajom iz razreda. Svi smo bili kao pčelice veseli.

Vodice su lijep gradić. Ono najljepše u njemu je što je bio pun mladih ljudi. Muzika se čula sa svih strana. Kao da smo u nekom ogromnom disku.

More je bezbrižno šumilo i svi smo bili kao opijeni.

Oko 23 sata razrednica nas je pozvala da idemo u hotel. Dok smo se približavali hotelu pogledala sam neku čudnu biljku. Kao da me udario grom.

Moj lijek za alergiju, moj inhalator.

To sam trebala staviti zadnje, da mi je pri vrhu torbe. Kako sam bila iznervirana zbog haljine, zaboravila sam ponijeti lijek. Moje tijelo je drhtalo i već sam osjetila da dišem teže. Alergija koju imam je jaka ali sa lijekom, pumpicom ja to držim po kontrolom. Rečenica koju sam najčešće

Brzo sam popila lijek, stavila pumpicu na nos.

Suze su tekle i tekle.

Brzo sam disala normalno.

Kada sam prestala plakati, pogledala sam Elu. Mirno i slatko je spavala.

Niko nikada ne smije saznati kako mi je bilo prvi dan na ekskurziji, pomislila sam. Potopila sam kalcijum koji sam našla u torbi i izašla na balkon.

Zvonio je mobitel. Mama me pita kako sam. Sve je super.Ovje je prekrasno. Čuješ li more?

Po mom glasu majka je znala da sam sretna i da je sve u redu.

Mama pozdravi sve a Adelisu poljubi.

Kada sam legla u čistu posteljinu iznenadila sam se što posteljina nije hladna. Bila je topla i prijatna ugrijana ljubavlju moje sestre.

ISMETA ŠARIĆ 27

KREATIVAC

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

BROJ 6

Zečija rupa Razbiću ogledalo u stotinu komada I svaki komad sa sobom će odnijeti Po jedan lažni odraz Sjenu što me prati staviću na drvo Pa nek se klati Podijeliću vrijeme na trenutaka nebroj Niz ulicu ću poći Što leluja se i pita me ko sam Vrijeme u slomljenom ogledalu se gleda i Kao da kaže: “ Zar već je 8?”

Svaki korak je novi krak Odraza nema i oblik se krije U zečijoj rupi je potpuni mrak Bezbroj lica u lice mi se smije.

ADNAN DŽOLOTA

ARNIS SELIMOTIĆ II 3, ilustracija 28

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Apokalipsa Sačekaj da Zemlja se ohladi Čekaj da ulice postanu puste I kreni kad nikog više ne bude Semaforima žmirkajućim Pokušaj reći nešto lijepo I idi naslijepo Dobro se ispričaj s lišćem nošenim vjetrom I s ponekim psom što pošao je Za boljim svijetom Napokon, ostao si sam Ali i prije je tako bilo Barem ne trebaš novi dan Ni lažne forme što metafore kriju Odsada živi protjerani Raj I sačekaj Evu, na uglu Za kraj.

ADNAN DŽOLOTA

29

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Školska pismena zadaća izdvojeni radovi

Tema: “Čovjekovo je samo ono što da”

Tema: “Čovjekovo je samo ono što da”

Često ljudi misle da je njihovo samo ono što posjeduju, međutim ja mislim da je mnogo važnije ono što damo drugima i da će nam se to kad-tad vratiti, pa možda i u većoj količini. U današnje vrijeme mnogo ljudi želi da stekne neko ogromno bogatstvo koje će biti samo njima od koristi, a nisu ni svjesni da to nema nikakvu svrhu ako se ne podijeli drugima, pogotovo onima kojima je to najpotrebnije. Čovjekovo je samo ono što da iz jednog razloga, a to je da ono što ostavimo iza sebe na ovom svijetu će se pamtiti i drugima će biti od koristi, a svi znamo da niko od nas neće ništa ponijeti sa sobom na “onaj” svijet.

Ako drugima ništa dobro ne ostavimo, ljudi će nas brzo zaboraviti i neće, niti nas mogu pamtiti po nečemu dobrome. Veoma je bitno u životu pomagati druge, jer ja mislim da Bog svima nama sve to nadoknadi i ne ošteti nas ni u kom smislu. Čak mislim i vjerujem u to da nas to može spasiti nekih nevolja, ružnih trenutaka pa i bolesti u budućnosti. Danas, nažalost ima mnogo nezahvalnih ljudi i na razumiju da ne može svako od nas imati ono što poželi, pa baš zbog toga ne pomažu druge i samo misle na sebe. S’ druge strane ima i onih koji dijele i daju koliko mogu bez obzira koliko imaju. Po mom mišljenju te osobe žive veoma ispunjeno i sretno svoj život. Jer, na kraju dana kada se prisjetimo svih onih dobrih djela koje smo učinili za druge, tada možemo reći za sebe da smo dobre osobe i da imamo razloga živjeti u ovome svome svijetu. Po meni, bitno je samo ono što damo jer po tome možemo zaključiti kakve smo osobe i koliko vrijedimo.

Oni koji vjeruju u Boga znaju da, ono što damo nekome može biti dobro i za nas i za tu osobu i da mi ne možemo nikako izgubiti. A i da se to desi vjerujemo da ćemo biti nagrađeni na onome svijetu gdje će se svako naše dobro djelo priznati i gdje neće biti zanemareno. Svako od nas bi se trebao voditi ovom tezom da je naše ono što damo i odmah bi se mnogo ljepše i bolje izgledalo u ovom prolaznom životu.

Mnogi ljudi vjeruju da svako dobije ono što sam da, to vidimo u raznim religijama, starim i novim koje uče da šta bilo uradiš, dobro ili loše, sve se vraća.

Određeni događaji u našem životu nam djeluju nepravedno. Povrijeđeni i ražočarani mi nismo u stanju da pronađemo pravo značenje tih događaja. Tada je potrebno sjetiti se šta mi to dajemo drugima.

Mi ljudi živimo život kako mislimo da je najbolje. Stvaramo neki svoj svijet, oblikujemo ga i nadograđujemo. U tom svijetu potrebno je da volimo svoje bližnje pa tek onda očekujemo da oni vole nas. Život je takav, prvo moraš dati da bi nešto dobio. Ono što dajemo ljudima u životu nam se vraća slično kao riječi koje smo izgovorili.

Ako smo zli prema drugima ne možemo očekivati da nam se nikada neće vratiti.

Danas većina ljudi nije ni svjesna da nam život vraća istom mjerom. Na samom početku života mi učimo da svi naši postupci pozitivno ili negativno utječu na ljude oko nas. Pomažući drugima mi se osjećamo ispunjeno i lijepo.

Ponekad nam život sve to vraća neopipljivim stvarima, ali uvijek treba biti zahvalan.

Naš život je jedno blago koje treba čuvati, jer ako ne živimo život na pravi način onda na kraju našeg putovanja nemamo ostaviti ništa lijepo.

Autor: Nihad Bašić IV 2

Autor: MAIDA GOSTO IV 2 30

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Portret slikarke Fride Kahlo ENISA MEHIĆ IV 1, ilustracija 31

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

FOTO Galerija AKTIVNOSTI NAŠE ŠKOLE Sajam interijera In Dizajn Zagreb

Pripremile: Maida Puce i Selma Tucaković III 1

Izložba Mladi i kulturno nasljeđe

20. septembar 2018.

Mirjana Mikulec, jedna od najutjecajnijih i najinspirativnijih dizajnerica interijera, nakon iznimno uspješna prva dva izdanja sajma ‘In Dizan – Festival modernog doma’, u saradnji s RTL televizijom organizovala je i treće po redu istoimeno događanje koje je na jednom mjestu, na 5000m2 izložbenog prostora, okupilo više od 80 izlagača, redom proizvođača i trgovaca za opremanje interijera, renomiranih stručnjaka i arhitekata. Kao i prošle godine, naši učenici su zajedno sa profesoricom Anđić-Gaštan Biljanom i direktoricom Mesihović Sanelom posjetili ovaj Sajam i vratili se sa mnogo lijepih utisaka i uspomena.

Učenici III1 razreda kao nagradu za prvo osvojeno mjesto boravili su u Sarajevu dva dana. Takmičenje je bilo na temu “Kulturno naslijeđe,mladi i inovacije“. Naši učenici su radili na temu „Kaldrma „ gdje su napravili “Bojanku”, bedževe, te su uradili uzorak kaldrme sa čim su odnijeli nagradu za prvo mjesto.

Izložba u Mostaru je otvorena 6. novembra.

32

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Evropska noć istraživača ekipa MLADI MIMARI 28. septembar 2018.

U sklopu Evropske noći istraživača, naša Škola se prijavila sa projektom Kaldrma, učenika III 1 razreda. Predstavili su svoje istraživanje drugim srednjoškolcima i građanima Mostara. Osvojili su drugo mjesto.

Književno veče 3. oktobar Safvet-beg Bašagić između Istoka i Zapada Pedagoški zavod Mostar u saradnji sa Narodnom bibliotekom Mostar organizovao je Književno veče posvećeno velikanu pisane riječi Safvet-begu Bašagiću. Naši učenici su sa prof. Bašić Anesom i prof. Džolotom Adnanom također prisustvovali ovoj Književnoj večeri.

33

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Turnir u stolnom tenisu 27. novembra 2018.

U našoj Školi organiziran turnir u stolnom tenisu, povodom Dana državnosti Učenik Anel Memić osvojio je prvo mjesto, zatim Afan Krhan drugo mjesto i treće mjesto osvojio je Kemal Kelecija.

Takmičenje u atletici 14. oktobra 2018.

Na takmičenju srednjih škola u atletici (I kolo) naš učenik Benjamin Pripo je bacio kuglu 11.55 metara i time zauzeo treće mjesto u disciplini bacanje kugle. Čestitamo učeniku i prof. Sanji Bajgorić na njenom zalaganju.

ETOS inicijativa druženje sa učenicima iz Italije 29. 10. 2018. godine posjetili su nas učenici i profesori Gimnazije Laura Bassi delle scienze umane iz Italije. Družili smo se, pa čak i pjevali, a njihovi učenici su snimili dokumentarac o našim učenicima.

34

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Dan državnosti Bosne i Hercegovine

Posjeta Srebrenici i Memorijalnom centru Potočari

23. 11. 2018. godine naši učenici su u pratnji profesora Džolote Adnana i Kasumović Mirze posjetili Stari grad u Blagaju, te na taj način obilježili Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Prilikom dolaska na tvrđavu bio je upriličen čas historije, na kojem su učenici bili informirani o historijskoj važnosti ovog nacionalnog spomenika.

Posjeta Muzeju žrtava genocida Odjeljenje I2 je zajedno sa profesoricom Bašić Anesom bilo u posjeti Muzeju žrtava rata i genocida.

Izazov Dabar informatičar U mjesecu novembru održano je međunarodno takmičenje #Izazov #Dabarinformatičar. Svi učenici, bez obzira na prethodna znanja i uspjehe, imaju pravo učešća u pomenutom izazovu.

Cilj ovog događaja je promocija informatike kao nauke, a učenici imaju priliku razvijati svoje kompjutaciono razmišljanje i pokazati svoje skrivene talente.

35

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Marko Vego, arheolog i historičar

Zimski grad 2019. godine

Naša učenica Nikšić Lejla je uzela učešće na Nagradnom konkursu na temu „Marko Vego, arheolog i historičar”, te osvojila drugu nagradu. Čestitamo Lejli i profesoru Pali Nermanu.

25.decembar 2018.

Učenici naše Škole za vrijeme praznika priredili su muzičku zabavu na Španskom trgu gdje su nastupali naši talentovani učenici.

Posjeta Sajmu knjiga u Beogradu 26-28. oktobar 2018.

U kalendaru kulturnih dešavanja jugoistočne Evrope centralno mjesto krajem oktobra već decenijama pripada Međunarodnom beogradskom Sajmu knjiga. Ova, regionalno najveća manifestacija posvećena knjizi bavi se promocijom književnog stvaralaštva i obrazovanja, kulturnom razmjenom sa inostranstvom i pokretanjem aktuelnih književnih i društvenih pitanja.

Naši učenici su u pratnji profesora, direktorice i pedagogice obišli i Muzej automobila, Kuću cvijeća, Kalemegdan i Hram Svetog Save.

36

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Sportske aktivnosti Turnir u malom nogometu povodom 1. marta Dana nezavisnosti BiH

Učenici četvrtog razreda Srednje građevinske škole su povodom Dana nezavisnosti organizovali Turnir 23. 2. 2019. godine u sali Memić Sport na Bišću Polju. Na Turniru je učestvovalo šest srednjih škola te Srednja građevinska škola Mostar.

Turnir je prošao u lijepom ozračju i prijatnoj atmosferi, a od osnovnih škola prvo mjesto osvojila je Četvrta osnovna škola, drugo mjesto škola “Mustafa Ejubović - Šejh Jujo, a treće Osnovna škola “Gnojnice”. Od ekipa iz naše Škole prvo mjesto osvojio je razred II 1, drugo I 2, a treće III 2.

Intervju sa organizatorima ili Backstage turnira

Ovi sjajni momci su uz pomoć (ili kako sada vole da kažu: uz logističku podršku) direktorice Sanale Mesihović i profesorica Sanje Bajgorić, Almase Beganović i Tee Gaštan uspjeli u svojoj namjeri da organizuju Turnir koji je postao tradicionalan.

Sasvim logično nameće se pitanje: Kako im je to uspjelo?

Moj sagovornik Faris Memić, učenik IV-1 razreda bio je raspoložen da mi ispriča kako je tekla organizacija Turnira. „Pripreme za Turnir su počele početkom februara. Kao prethodnih godina tako i ove organizatori Turnira smo bili Grcić Zinedin i moja malenkost. Poučeni iskustvom od prošle godine nas dvojica smo odabrali učenike koji će raditi na

Treći turnir u malom nogometu povodom Prvog marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine je završen. U vrijeme održavanja Turnira mostarska bura je napravila haos u gradu, a u dvorani „Memić Sport“ sve je prošlo u savršenom redu. Organizacija je bila sigurno najbolja do sada. Upravo zbog toga meni je nešto nedostajalo. Nedostajala mi je „odjavna špica“ u kojoj bi se jasno pojavila sljedeća imena: Faris Memić, , Zinedin Grcić, Meris Sabljić, Mirnes Puce, Namik Husnić, Benjamin Omanović, Afan Krhan, Adin Bektaši, Emin Bojčić i Harun Macić.

37

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

38

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

realizaciji Turnira. To su bili: Meris Sabljić, Mirnes Puce, Namik Husnić, Benjamin Omanović, Afan Krhan, Adin Bektaši, Emin Bojčić i Harun Macić.

Međusobno smo podijelili zadatke i krenuli prvo u akciju obezbjeđenja sponzora. Na spisku smo imali preduzeća s kojima smo imali porodične veze, ali i neke druge za koje smo znali da imaju pozitivan odnos prema ovakvim projektima i da su uvijek spremni za pomoć i saradnju.

Direktorica nam je obezbijedila dopis Škole za sponzor Turnira i mi smo krenuli u akciju.

Već kod prvog obilaska budućih sponzora Turnira naišli smo na problem: „Škola nema mogućnost da primi novac na svoj račun i da njime namjenski može raspolagati“. Vratili smo se pognute glave kod raspoloženih sponzora, koji su nam, na naše oduševljenje i sa puno povjerenja, predali planirani novac „ u kešu“.

Preduzeće smo obilazili svakodnevno u prijepodnevnim satima, a poslije podne u Školi svakodnevno na odmorima (ponekad i na času) podnosili izvještaj gdje smo bili, kako je protekao razgovor i koliko smo sredstava prikupili. Približavao se dan održavanja Turnira, a mi smo uspjeli obezbijediti sljedeće sponzore: „Memić-dekor d.o.o.“, „Amitea d.o.o.“,“Sfera d.o.o.“, „Elko- Marić d.o.o.“, Hotel „Amikus Mostar“, „Mobis d.o.o.“, „IC štamperija“ Mostar, „Dema S“, zatim „Megamarket“, „Stilo“ d.o.o., Sportsko društvo „Donja mahala“ Mostar.

Moram da napomenem da su sve kontakte i realizaciju sa sponzorima obavili učenici. Od sponzora smo obezbijedili salu, novčani iznos od ukupno 600,00 KM, sokove, promo materijal, hranu, pehare za pobjedničke ekipe.

Zadovoljno smo trljali dlanove, Turnir se može održati. Sa profesoricom Teom smo osmislili plakat i napravili pripremu za štampu. Kada je „IC štamparija“ završila sa štampom podijelili smo se u dvije grupe i to Namik i Mirnes u jednoj, a Zinedin i ja u drugoj obišli sve osnovne škole i zalijepili plakate.

Datum održavanja turnira se bližio, a mi nismo obezbijedili sudije.

Uputili smo e-mail Savezu sudija BiH, ali je njihov odgovor bio da su sve sudije na dan 23.02.2019. god. prema njihovom rasporedu zauzeti. Svi smo upali u depresiju, ali kasno u četvrtak veče pred samo održavanje Turnira obezbijedili smo sudiju sa licencom i kako su svi mogli da se uvjere sudija u sudijskoj uniformi svoj zadatak je izvršio

odgovorno i profesionalno.

Prije početka Turnira obezbijedili smo profesionalno obezbjeđenje. Cijelo vrijeme održavanja Turnira obezbjeđenje u civilu je bilo prisutno.

Svi organizatori i pomoćnici su imali odgovarajuće akreditacije. O.Š. „Mujaga Komadina“ iz Donje mahale nam je ustupila ozvučenje.

Zinedin, Mirnes, Namik i ja smo svojim vozilom prebacili stolove i stolice iz Škole za formiranje zapisničarskog stola. Prevezli smo i sokove, voće i hranu od naših sponzora. Kopirnica „Grin“ je pomogla u vezi sa dekorisanjem enterijera sale sa zastavicama i obavještenjima.

Prikupljeni novac je iskorišten za plaćanje sudija, obezbjeđenja, hrane, pića, uređenje enterijera sale i novčane nagrade za osvojena prva tri mjesta. Za osvojeno prvo mjesto ekipa je dobila iznos od 80,00KM, drugo mjesto 60,00 KM i treće mjesto 40,00 KM. Simboličo, ali neka se zna da je u fudbalu „velika lova“.

Turnir je završen. Dobili smo pohvale. Priznajem i mi smo zadovoljni. Naša želja je da sljedeći Turnir bude još bolje organizovan i da zaista postane tradicionalan. Recept za uspjeh ovog Turnira je sljedeći: svi koji su preuzeli obaveze za bilo kakvu organizaciju moraju posao da završe do kraja. Od ideje do realizacije. Ovo važi za svaku kariku u lancu, za svakog učesnika u projektu.“ rekao je Faris Mamić.

Ekipa organizatora odeljenje IV 1 Razgovor vodila: BILJANA ANĐIĆ-GAŠTAN 39

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KNJIŽEVNOST Manuel Mujica Láinez Manuel Mujica Láinez (11. septembar 1910, Buenos Aires, Argentina - 21. april 1984., Cruz Chica, La Cumbre, Córdoba, Argentina) bio je argentinski romanopisac, esejista i likovni kritičar.

Biografija

Njegovi roditelji pripadali su starim i aristokratskim porodicama, potomcima osnivača grada, Juan de Garayu, kao i poznatim piscima iz Argentine iz 19. stoljeća, kao što su Florencio Varela i Miguel Cané. Kao što je u to vrijeme bilo tradicionalno, porodica je provodila dugotrajne periode u Parizu i Londonu, tako da je Manuel, poznatiji kao Manucho, mogao da nauči francuski i engleski. Formalno obrazovanje završio je na Colegio Nacional de San Isidro, a kasnije je napustio Pravni fakultet. Uprkos njihovom ponosnom porijeklu, porodica Mujica-Laínez nije bila posebno bogata do tog vremena, a Manucho je otišao da radi u novinama Buenos Aires La Nación kao književni i likovni kritičar. To mu je omogućilo da se oženi 1936. godine, a njegova nevjesta je bila prelijepa patricijska djevojka, Ana de Alvear, potomak Carlosa María de Alvear. Imali su dva sina (Diego i Manuel) i kćer (Ana). 1936. bila je i godina prvog izdanja 25-godišnjeg Glosas castellanas. Mujica Lainez je bilo član Argentinske akademije pisama i Akademije likovnih umjetnosti. Godine 1982. dobio je francuski orden Legije časti. Umro je u svojoj vili “El Paraíso” (Raj) u Cruz Chica, provinciji Cordoba, 1984. godine.

Juan Rulfo

Bibliografija Glosas Castellanas (1936) Don Galaz de Buenos Aires (1938) Miguel Cané (padre) (1942) Canto a Buenos Aires (1943) Vida de Aniceto el gallo (1943) Estampas de Buenos Aires (1946 Vida de Anastasio el pollo (1947) Aquí vivieron (1949)

Juan Nepomuceno Carlos Pérez Rulfo Vizcaíno, najpoznatiji kao Juan (16. svibnja 1917. - 7. siječnja 1986.) bio je meksički pisac, scenarist i fotograf. Najpoznatiji je po dvoma književnim djelima, El Llano en llamas (1953), zbirci kratkih priča i romanu Pedro Páramo iz 1955. godine.

40

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Petnaest od sedamnaest kratkih priča u El Llano en llamama prevedeno je i objavljeno na engleskom jeziku pod nazivom “The Burning Plain” i ostale priče. Ova kolekcija sadrži popularnu priču “Diles que no me maten!” (“Reci im da me ne ubiju!”).

Rani život

Rulfo je rođen 1917. u Apulcu, Jalisco (iako je bio registriran u San Gabriel, Jalisco), u domu svog djeda po ocu. Rulfova godina rođenja često je bila navedena kao 1918, jer je dao neprecizan datum za ulazak u Vojnu akademiju u koju ga je uputio njegov ujak David Pérez Rulfo - pukovnik koji radi za Vladu. Nakon što je njegov otac ubijen 1923. godine, a njegova majka je umrla 1927. godine, Rulfova baka ga je odgojila u Gvadalahari, Jalisko. Njihova proširena porodica sastojala se od zemljoposjednika čije je bogatstvo uništeno Meksičkom revolucijom i Cristerovim ratom 1926-1928, rimokatoličke pobune protiv progona kršćana od strane meksičke vlade, nakon Meksičke revolucije. Meksički narodni rat za vjersku slobodu..Rulfo je poslan u školu Luis Silva, gdje je živio od 1928 do 1932. Završio je šestogodišnju osnovnu školu i posebnu sedmu godinu iz koje je diplomirao kao knjigovođa, iako nikada nije obavljao tu profesiju. Rulfo je pohađao sjemenište (analogno srednjoj školi) od 1932. do 1934. godine, ali nije nakon toga, pošto je Univerzitet u Guadalajari zatvoren zbog štrajka i zato što Rulfo nije pohađao pripremne školske kurseve.

vot u ruralnom Meksiku u vrijeme Meksičke revolucije i Cristero rata. Među najpoznatijim pričama su “Diles que no me maten!” (“Reci im da me ne ubije!”), Priču o jednom starcu koji će biti pogubljen, koga zarobljava pukovnik, koji je sin čoveka koga je osuđeni ubio prije četrdesetak i nešto godina, ova priča sadrži odjeke biblijske Kainove i Abelove teme, kao i teme od kritičnog značaja za Meksičku revoluciju kao što su zemljišna prava i korištenje zemljišta; i “No oyes ladrar los perros” (“Ne čujete pse koji laju (?)”), o čovjeku koji je na leđima nosio svog otuđenog, odraslog, ranjenog sina da pronađe liječnika.Druga knjiga je Pedro Parao (1955), kratki roman o čovjeku po imenu Juan Preciado koji putuje u rodni grad nedavno preminule majke, Comala, kako bi pronašao svog oca, samo da bi naišao na doslovni grad duhova naseljen, odnosno spektralne figure. U početku, roman se sreo sa kritičkim prijemom i prodao je samo dvije hiljade primjeraka tokom prve četiri godine; kasnije, međutim, knjiga je postala visoko cijenjena. Paramo je imao ključni utjecaj j na latinoameričke pisce kao što je Gabriel García Márquez. Pedro Páramo je preveden na više od 30 jezika, a na engleskom jeziku prodato je više od milijun primjeraka u Sjedinjenim Državama.

Knjiga je prošla kroz nekoliko promjena imena. U dva pisma napisana 1947. svojoj zaručnici Clari Aparicio, on se poziva na roman koji je pisao kao “Una estrella junto a la luna” (“Zvijezda pored Mjeseca”), rekavši da mu je to uzrokovalo neke nevolje. U poslednjim fazama pisanja napisao je u časopisima da će naslov biti “Los murmullos” (“The Murmurs”). Uz pomoć donacije Centro Mexicano de Escritores, Rulfo je uspio da završi knjigu između 1953. i 1954. godine, a objavljena je 1955. godine.Između 1956. i 1958. godine, Rulfo je radio na noveli pod nazivom “El gallo de oro” (“The Golden Cockerel”), koja nije objavljena do 1980. godine. Revidirano i ispravljeno izdanje izdano je posthumno u 2010. godini. romani, “La cordillera” i “Ozumacín”. Rulfo je rekao intervjueru Luisu Harssu da je napisao i uništio jedan noviji roman postavljen u Meksiko Sitiju. Od 1954 do 1957, Rulfo je sarađivao sa “La comisión del rio Papaloapan”, vladinom institucijom koja radi na društveno-ekonomskom razvoju naselja duž rijeke Papaloapan. Od 1962. do smrti 1986. godine radio je kao urednik Nacionalnog instituta za autohtone ljude.

Karijera

Na Univerzitetu je Rulfo počeo da piše pod nadzorom kolege Efrena Hernandeza. Godine 1944. Rulfo je osnovao književni časopis Pan. Kasnije je uspeo da napreduje u svojoj karijeri i putuje po Meksiku kao imigracioni agent.

Godine 1946. počeo je kao predradnik za Goodrich-Euzkadi, ali njegov blagi temperament ga je naveo da radije radi kao agent za prodaju naveliko. To ga je obavezalo da putuje po cijelom južnom Meksiku, sve dok ga nisu otpustili 1952. godine tražeći radio za svoj službeni automobil.

Rulfo je dobio stipendiju u Centro Mexicano de Escritores, koju je podržala Fondacija Rockefeller.

Tamo je, između 1952. i 1954. godine, bio u mogućnosti da napiše dvije knjige.Prva knjiga bila je zbirka oštro realističnih kratkih priča, El Llano en llamas (1953). Priče su bile usredotočene na ži41

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Odabrani radovi Lecturas rulfianas / Milagros Ezquerro, 2006 Tríptico para Juan Rulfo: poezija, fotografija, crtica / Víctor Jiménez, 2006 La recepción inicial de Pedro Pamo / Jorge Zepeda (Uvodnik RM-Fundación Juan Rulfo, Meksiko, 2005. ISBN 84-933036-7-4) Entre la cruz y la sospecha: los cristeros de Revueltas, Yáñez y Rulfo / Angel Arias Urrutia, 2005 Estructura y discurso de género en Pedro Páramo de Juan Rulfo / Alba Sovietina Estrada Cárdenas, 2005 Voces de la tierra: La lección de Rulfo / Felipe Garrido, 2004Mito y poesía i la Juan de Rulfo / María Luisa Ortega, 2004La ficción de la memoria: Juan Rulfo ante la crítica / Federico Campbell, 2003Juan Rulfo / Núria Amat, 2003Análisis de Pedro Páramo, Juan Rulfo / César Pérez P, 2003Homenaje i Juan Rulfo / Dante Medina, 2002Perfil de Juan Rulfo / Sergio López Mena, 2001Revisión crítica de la obraza de Juan Rulfo / Sergio López Mena, 1998 Juan Rulfo / Alberto Vital Díaz, 1998

Czesław Miłosz je rođen u selu Szetejnie (litvanski: Šeteniai), pokrajini Kovno, ruskom carstvu (sada Kėdainiai, Kaunas, Litvanija) na granici između dva litvanska istorijska područja, Samogitija i Aukštaitija, u centralnoj Litvaniji. Bio je sin Aleksandra Miłosz (umro 1959) i Weronika (rođ. Kunat; 1887-1945), potomak plemićke porodice Syruć (njen deda je bio Szymon Syruć).

Miłosz je tečno govorio poljski, litvanski, ruski, engleski i francuski jezik. Njegov brat, Andrzej Miłosz (1917–2002), poljski novinar, prevodilac književnosti i filmskih titlova na poljski, bio je producent dokumentarnog filma. Njegov rad je uključivao poljske dokumentarce o njegovom bratu.Miłosz je zapamtio svoje litvansko detinjstvo u romanu 1957. “U dolini Issa” i u memoarima iz 1959. godine “Native Realm”. Kasno u životu zaposlio se kao učitelja litvanskog jezika kako bi poboljšao vještine stečene u djetinjstvu. Rekao je da bi to mogao biti jezik koji se govori na nebu. U mladosti, Miłosz je došao usvojiti, kako je rekao, uglavnom “naučnu, ateističku poziciju”, iako se kasnije vratio katoličkoj vjeri. Po završetku Gimnazije Sigismund Augustus u Wilnu (zatim u Poljskoj, sada u Vilniusu u Litvaniji), studirao je pravo na Univerzitetu Stefan Batory.Godine 1931. otputovao je u Pariz, gdje je bio pod utjecajem njegovog dalekog rođaka Oscara Milosza, francuskog pjesnika litavskog porijekla koji je postao Swedenborg. Godine 1931. osnovao je poetsku grupu “Aryagary” sa mladim pjesnicima Jerzyjem Zagórskim, Teodorom Bujnickim, Aleksandrom Rymkiewiczom, Jerzyjem Putramentom i Józefom Maślińskim. Miłoszova prva knjiga poezije objavljena je na poljskom jeziku 1934. godine.

Nakon što je te godine diplomirao pravo, proveo je godinu dana u Parizu u zajednici. Po povratku, radio je kao komentator na Radio Wilno, ali je otpušten. Ova akcija opisana je kao da proizlazi iz njegovih ljevičarskih stavova ili zbog stavova koji suviše suosjećajni sa Litvanijom. Miłosz je napisao svu svoju poeziju, fikciju i eseje na poljskom jeziku i preveo Psalme Starog zavjeta na poljski.

Czesław Miłosz

Czesław Miłosz 30. lipnja 1911. - 14. kolovoza 2004.) bio je poljski pjesnik, prozni pisac, prevoditelj i diplomat. Uvijek se snažno poistovjećivao s Litvanijom, jer je rođen u sadašnjoj županiji Kaunas, odrastao u seoskoj Litvaniji, a školovao se na Univerzitetu u gradu Vilniusu koji je u to vrijeme bio u sjeveroistočnoj Poljskoj. Svoj rad u Drugom svjetskom ratu “Svijet” je zbirka od dvadeset “naivnih” pjesama. Nakon rata, služio je kao poljski kulturni ataše u Parizu i Vašingtonu, a 1951. prešao je na Zapad. Njegova književna knjiga “The Captive Mind” (1953) postala je klasik anti-staljinizma. Od 1961 do 1998, bio je profesor slovenskih jezika i književnosti na Kalifornijskom univerzitetu u Berkliju. Godine 1970 postao je građanin SAD-a. Godine 1978 dobio je Međunarodnu nagradu za književnost “Neustadt”, a 1980. Nobelovu nagradu za književnost za svoju poeziju, eseje i drugo pisanje.

Godine 1999. imenovan je Puterbaughovim saradnikom. Nakon pada Željezne zavjese, podijelio je vrijeme između Berkeley-a, Kalifornija i Krakova u Poljskoj.

Smrt

Czesław Miłosz je umro 14. augusta 2004. u svom domu u Krakovu, imao je 93 godine. Sahranjen je u rimokatoličkoj crkvi Skałka u Krakovu, postajući jedan od posljednjih koji se 42

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Odabrani radovi • 1936: Trzy zimy (Three Winters); Warsaw: Władysława Mortkowicz • 1945: Ocalenie (Rescue); Warsaw: Spółdzielnia Wydawnicza Czytelnik • 1954: Światło dzienne (The Light of Day); Paris: Instytut Literacki • 1957: Traktat poetycki (A Treatise on Poetry); Paris: Instytut Literacki • 1962: Król Popiel i inne wiersze (King Popiel and Other Poems); Paris: Instytut Literacki • 1965: Gucio zaczarowany (Gucio Enchanted); Paris: Instytut Literacki • 1969: Miasto bez imienia (City Without a Name); Paris: Instytut Literacki • 1974: Gdzie słońce wschodzi i kedy zapada (Where the Sun Rises and Where it Sets); Paris: Instytut Literacki • 1982: Hymn o Perle (The Poem of the Pearl); Paris: Instytut Literacki • 1984: Nieobjęta ziemia (Unattainable Earth); Paris: Instytut Literacki • 1989: Kroniki (Chronicles); Paris: Instytut Literacki • 1991: Dalsze okolice (Farther Surroundings); Kraków: Społeczny Instytut Wydawniczy Znak • 1994: Na brzegu rzeki (Facing the River); Kraków: Społeczny Instytut Wydawniczy Znak • 2000: To (It), Kraków: Społeczny Instytut Wydawniczy Znak • 2002: Druga przestrzen (The Second Space); Kraków: Społeczny Instytut Wydawniczy Znak • 2003: Orfeusz i Eurydyka (Orpheus and Eurydice); Kraków: Wydawnictwo Literackie • 2006: Wiersze ostatnie (Last Poems) Kraków: Społeczny Instytut Wydawniczy Znak

tamo slavi. Demonstranti su zaprijetili da će prekinuti postupak na osnovu toga što je bio antipoljski, antikatolički i potpisao peticiju koja podržava gej i lezbijsku slobodu govora i okupljanja. Papa Jovan Pavle II, zajedno sa Miłoszovim ispovjednikom, objavio je javne poruke da je Miłosz primao sakramente, što je ugušilo protest. Miłosovu prvu ženu, Janinu (rođenu Dusku, 1909–1986), koju je oženio 1944. godine, imali su dva sina, Antuna (1947.) i Ivana Petra (1951). Njegova druga žena, Carol Thigpen (rođena 1944.), američka povjesničarka, umrla je 2002. godine.

Miłosz je počastvovan u Izraelovom spomen-obilježju Yad Vashem holokaustu, kao jednom od “Pravednika među narodima”. Miłoszova pjesma pojavljuje se na spomeniku Gdanjsku protestantskim radnicima brodogradilišta koje su 1970. godine ubile vladine sigurnosne snage. Njegove knjige i pjesme prevedene su od strane mnogih, uključujući Jane Zielonko, Peter Dale Scott, Robert Pinsky i Robert Hass.U novembru 2011. godine, Univerzitet Yale je bio domaćin konferencije o Miłoszovom odnosu s Amerikom.Biblioteka rijetkih knjiga i rukopisa Beinecke, u kojoj se nalaze Czesław Miłosz Papers, također je bila domaćin izložbe kojom se slavi Miłoszov život i djelo, pod nazivom “Izgon kao sudbina”.

43

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Juan Carlos Onetti Borges

siete locos”, “Los lanzallamas” . Postao je jedan od najistaknutijih pisaca Latinske Amerike, koji je 1962. godine dobio Nacionalnu nagradu za književnost u Urugvaju. Bio je smatran višim članom ‘Generacije 45’, urugvajskog intelektualnog i književnog pokreta: Carlos Maggi, Manuel Flores Mora, Ángel Rama, Emir Rodríguez Monegal, Idea Vilariño, Carlos Real de Azúa,

Juan Carlos Onetti Borges (1. jul 1909, Montevideo - 30. maj 1994, Madrid) bio je urugvajski romanopisac i autor kratkih priča.

Odabrani radovi • El pozo (1939) – The Pit • Tierra de nadie (1941) – No Man’s Land • Para esta noche (1943) – Tonight • La vida breve (1950) – A Brief Life • Un sueño realizado y otros cuentos (1951) • Los adioses (1954) • Para una tumba sin nombre (1959) – A Grave with No Name

Alejo Carpentier Alejo Carpentier y Valmont (26. decembar 1904.

- 24. april 1980.) bio je kubanski romanopisac, esejist i muzikolog koji je uveliko utjecao na latinoameričku književnost tokom svog čuvenog perioda “buma”. Rođen u Lozani, Švajcarska, Carpentier je odrastao u Havani, na Kubi, i uprkos svom evropskom rodnom mjestu, snažno se identifikovao kao Kubanac tokom svog života. Mnogo je putovao, posebno u Francuskoj, i u Južnu Ameriku i Meksiko, gdje se susreo s istaknutim članovima latinoameričke kulturne i umjetničke zajednice. Carpentier se zainteresovao za politiku Latinske Amerike i često se povezivao s revolucionarnim pokretima, kao što je komunistička revolucija Fidela Kastra na Kubi sredinom 20. stoljeća. Carpentier je zatvoren i izgnan zbog svojih ljevičarskih političkih filozofija. Sa razvijenim znanjem o muzici, Carpentier je istraživao muzikologiju, objavljivao duboku studiju o muzici Kube, La música en Cuba i integrisao muzičke teme i književne tehnike kroz svoja djela. Istražio je elemente afro-kubanizma i uključio kulturne aspekte u većinu svojih spisa. Iako je Carpentier stvarao u bezbroj žanrova, kao što su novinarstvo, radiodrama, dramaturgija, akademski eseji, opera i libreto, najpoznatiji je po svojim romanima. Bio je među prvim praktičarima magijskog

Rani život Onetti je rođen u Montevideu, Urugvaj. Bio je sin Karlosa Onetija, zvaničnika irskog porijekla, i Honorije Borgesa, Brazilca koji je pripadao brazilskoj plemićkoj porodici iz države Rio Grande do Sul. Imao je dva brata, jednog starijeg od njega, Raula i mlađu sestru, Rachel. Sjetio se djetinjstva kao sretneg vrijemena, opisujući svoje roditelje kao vrlo bliske.

Karijera Odustajanje od srednje škole, prvi roman Onetija, El pozo, objavljen 1939. godine, susreo se s neposrednim priznanjem njegovih bliskih prijatelja, kao i od nekih pisaca i novinara svoga vremena. Štampano je 500 primjeraka knjige, od kojih je većina ostavljena da trune u jedinoj knjižari koja ga je prodala, Barreiro (knjiga nije bila preštampana do 60-ih, s uvodom i preliminarnom studijom Ángela Rame). Sa 30 godina, Onetti je već radio kao tajnik uredništva poznatog urugvajskog lista Marcha. Živeo je nekoliko godina u Buenos Airesu, gde je objavljivao kratke priče i pisao kritike o lokalnim medijima, i sreo se i sprijateljio sa zloglasnim romanopiscem i novinarom Robertom Arltom, piscem romana “El juguete rabioso, Los 44

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

realizma koristeći tehniku, pravi maraviloso da istraži fantastičan kvalitet latinoameričke istorije i kulture. Najpoznatiji primjer afro-kubanskog utjecaja i upotrebe pravog maravilosa je roman Carpentiera iz 1949. “El reino de este mundo” (Kraljevina ovog svijeta) o haitijskoj revoluciji krajem 18. stoljeća.

Rani život i obrazovanje Carpentier je rođen 26. decembra 1904. u Lozani, Švajcarska, kod Jorgea Julian Carpentiera, francuskog arhitekte, i Lina Valmont, nastavnika ruskog jezika. Dugo vremena se vjerovalo da je rođen u Havani, gdje se njegova obitelj preselila odmah nakon njegovog rođenja. Međutim, nakon Carpentierove smrti, njegov rodni list je pronađen u Švicarskoj. Godine 1912. Alejo i njegova porodica su se preselili iz Kube u Pariz.

Govorio je i francuski, a kao adolescent čitao je Balzaka, Flauberta i Zolu. Godine 1921. Carpentier je pohađao Arhitektonsku školu Univerziteta u Havani. Kada je imao 18 godina, brak njegovih roditelja se raspao i otac je otišao. Sljedeće godine, Carpentier je napustio studije i pokušao da nađe posao kako bi podržao svoju majku. Okrenuo se novinarstvu, radeći za kubanske novine Carteles i Social. Studirao je i muziku.

Parizu 24. aprila 1980. godine. Njegovi posmrtni ostaci vraćeni su na Kubu na intervenciju na groblju Colon, Havana École Française de la Havane “Alejo Carpentier”, Francuska međunarodna škola u Havani, nazvana je po njemu.

Romani ¡Écue-Yamba-O (1933) (Hvaljen Budi Gospod!)

El reino de este mundo (1949) (Kraljevstvo ovog svijeta)Los pasos perdidos (1953) (Izgubljeni koraci)El acoso (1956) (Chase, američki engleski prijevod 1989 Alfred Mac Adam)El siglo de las luces (1962) (Eksplozija u katedrali) Concierto barroco (1974) (Concierto barroco; engleski: Barokni koncert), zasnovan na sastanku Vivaldija, Handela i Domenica Scarlattija iz 1709. godine, uz nastupe Vagnera i Stravinskog, kao i izmišljene likove iz novog svijeta koji inspiriraju operu venecijanskog skladatelja, Motezuma.

El Recurso del método (1974) (Razlozi za stanje) La consagración de la primavera (1978) (Obred proljeća; Le Sacre du Printemps, balet Igora Stravinskog)El arpa y la sombra (1979.) (The Harp and the Shadow) koja se bavi Columbusom.

Kratke priče Guerra del tiempo (1956) (Rat vremena)Otros relatos (1984) (Other Stories)

Kasniji život Carpentier se vratio na Kubu nakon komunističke revolucije Fidela Kastra 1959. godine. Radio je za Državnu izdavačku kuću dok je dovršio knjigu o baroknom stilu, “El Siglo de las Luces” (“Eksplozija u katedrali”) 1962. “Prosvjetljenje i ideje Francuske revolucije u Novom svijetu”. Ona ima dva lajtmotiva štamparije i giljotine i može se čitati kao “meditacija o opasnostima koje su inherentne svim revolucijama dok se počinju suočavati sa iskušenjima diktature”. Nakon čitanja knjige, kaže se da je Gabriel García Márquez odbacio prvi nacrt Stotinu godina samoće i počeo ponovo od nule. Godine 1966. Carpentier se nastanio u Parizu, gdje je bio kubanski ambasador u Francuskoj. Godine 1975. bio je dobitnik “Prix mondial Cino Del Duca”. Dobitnik je nagrade “Cervantes” 1977. godine, a dobitnik je francuske nagrade “Priznanje” iz 1979. za La harpe et l’ombre.

Carpentier se borio sa rakom dok je završio svoj konačni roman “El arpa y la sombra” da bi umro u

Eseji La música en Cuba (1946) (muzika Kube), etno-muzikološka studija Kube počevši od šesnaestog stoljeća, dolazak evropskih istraživača, do današnjeg dana objavljivanja, sredinom dvadesetog stoljeća.

Pripremio: ANEL MEMIĆ IV 2 45

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

ELMA ALIĆ IV 1, ilustracija

46

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Naši profesori čili - i u drugim školama su bili Okrugli sto-Meša Selimović: “Derviš i smrt” Povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika Druga gimnazija Mostar organizirala je okrugli sto na temu - Meša Selimović: “Derviš i smrt”. Gosti događaja su bili: pjesnik i pofesor Adnan Džolota i doc. dr. Irma Marić.

na Omanović, Milica Kovačić, Umihana Mulać, Asja Kuko, Ilma Milišić, Mirza Idriz, Lejla Marić, Dženita Gadara, Amar Omerika, Adla Kajtaz, Ilhana Džeko, Šejla Čampara, Anida Cerić i Senija Demirović.

Irma Marić je u ime Fakulteta humanističkih nauka svim učesnicima okruglog stola poklonila prigodne knjige i čestitala na kvalitetnom angažmanu sa željom da događaji ovog tipa budu što češći. Maturantima se posebno dopalo tumačenje profesora Džolote pa se rodila ideja o „dva i više profesora na času” koji bi svojim predavanjima obogatili nastavni proces i predavanja učinili dinamičnijim i zanimljivijim.

Analizirajući djelo „Derviš i smrt” nametalo se bezbroj pitanja, komparacija i odgovora.

Da li je čovjek rođen da pati i bude nesrećan ili moža ipak postoji mogućnost da se život ispuni smislom? Šta je ispred, lično ili opće i da li je sudbina greška pojedinca ili zakonitost kome pojedinac ne može da se odupre? Šta smo naučili od Ahmeda Nurudina i Hasana, hoće li nam pomoći njihova iskustva. „Želimo biti ljudi naoružani ljudskošću, znanjem i vjerom da sve što je dobro ima veliku moć. Ne želimo biti Ahmed Nurudin, ne želimo da život prođe pored nas. Svi smo mi tu radi nečega i zbog nekoga samo je potrebno pronaći put, potruditi se i dati mnogo od sebe da bismo uživali u plodovima svog postojanja”- poručili su maturanti Druge gimnazije Mostar.

20. 2. 2019. godine povodom obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika u Drugoj gimnaziji Mostar u organizaciji profesorice Elvire Isaković Hrle održan je okrugli sto na temu “Meša Selimović: ‘Derviš i smrt’”. Svoje eseje izlagali su učenici četvrtih razreda i njihove profesorice: Jasmina Omerika, Edina Čomić, Elvira Isaković Hrle i Seima Ekinović. Gosti događaja bili su: pjesnik i profesor Adnan Džolota, profesor u Srednjoj građevinskoj školi Mostar i doc. dr. Irma Marić, profesorica na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić” u Mostaru. Ćamil Tabaković, direktor Škole, u svom uvodnom obraćanju istakao je poseban značaj bosanskog jezika u očuvanju našeg identiteta, naglasivši da je uloga škole, profesora i učenika neizmjerno bitna u afirmaciji i borbi za bosanski jezik, koja je i danas prisutna.

Moderator okruglog stola bila je Adna Kujan.

Maturanti su u svojim esejima iscrpno analizirali problematiku koju otvara roman „Derviš i smrt” i predstavili svoje tumačenje različitih moralnih, kulturoloških, socijalnih, psiholoških i ostalih vrijednosti koje se pronalaze u djelu. Svoje eseje predstavili su: Šerifa Šuta, Ajla Gološ, Almedi-

47

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Inovatorska sekcija Novosti u građevinarstvu i arhitekturi ‘POLA KILE MRKVE UŠTEDI DESET KILA CEMENTA’ grama cementa po kubnom metru betona”, rekao je Saafi.

Nanočestice mrkve proizvodi tvrtka CelluComp sa sjedištem u Škotskoj koja se bavi razvojem obnovljivih izvora energije.

EU poticaji Uz proizvodnju čvršćeg i izdržljivijeg cementa, cilj tvrtke je i korištenje manje količine materijala u građevinskim radovima.

Ravnatelj CelluCompa Christian Kemp-Griffin objasnio je da 88 posto mrkve čini voda, a celuloza je čini čvrstom i hrskavom.

“Vlakna celuloze većinom su vrlo čvrsta, netopljiva u vodi, slabim kiselinama i lužinama, kao i u organskim otapalima. Celuloze ima i u drvu, no jednostavnije ju je ekstrahirati iz povrća”, rekao je.

Za promjenu svojstava cementa potrebna je mala količina celuloze iz mrkve. Ona mijenja način na koji se voda ponaša u procesu stvrdnjavanja, postupnoga “prijelaza” svježeg betona u nosivu betonsku konstrukciju”, objasnio je Kemp-Griffin, dodavši da na čvrstoću betona ne utječu sama vlakna mrkve, već način na koji se u tom procesu zadržava vodu.

Pojasnio je i da se pritom između vlakana i cementa događa potrebna kemijska reakcija.

Saafijev tim nastavit će s testiranjem neuobičajene smjese, a u daljnjem postupku kani upotrijebiti šećernu repicu.

S obzirom na to da dosadašnja istraživanja upućuju na uspješan proizvod, Sveučilište iz Lancastera dobilo je dodatne poticaje iz programa EU za daljnja istraživanja.

Omiljeno povrće moglo bi potpuno transformirati građevinsku industriju, a pritom i spasiti cijeli planet!

Mrkva je svima poznata kao zdravo i ukusno povrće, no britanski znanstvenici tvrde da bi se mogla upotrijebiti i u izradi čvršće mješavine cementa, koji bi se mogao ojačati dodavanjem nanočestica iz ovog i ostalog korjenastog povrća.

Istraživači s britanskog Sveučilišta u Lancasteru koriste običan mikser za hranu kako bi usitnili nanočestice iz vlakana ovog zdravog povrća i kažu da su one “znatno poboljšale” čvrstoću cementa.

Ističu da su troškovi pritom bili manji nego što je uobičajeno jer su koristili manju količinu cementa, a ona znači smanjenje globalne emisije ugljičnog dioksida.

To su odlične vijesti i za građevinsku industriju i za okoliš.

Po podacima Međunarodne agencije za energetiku cement je odgovoran za čak osam posto ukupne globalne emisije CO2.

“Ustanovili smo da ‘novi’ materijal može pojačati čvrstoću cementa za 80 posto. A potrebna je tek mala količina”, rekao je za Reuters voditelj istraživanja Mohamed Saafi. Objasnio je da dodavanje usitnjene mrkve u betonsku smjesu uspješno sprječava njegovo pucanje.

“Naši preliminarni rezultati pokazuju da pola kilograma nanomaterijala mrkve štedi oko 10 kilo48

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Nagrade za Samira Poškovića „Mi smo započeli ovaj ogromni bolnički objekat u najgorem mogućem vremenu - bio je pravi građevinski bum u Sjevernoj Americi i pogotovu ovdje u Kalgariju“, kaže Samir Pošković. Nismo mogli naći dovoljno kvalifikovanih radnika za naše ogromne potrebe, pokušali smo da dovedemo radnike iz Južne Amerike ili iz Evrope, ali nije nam pošlo za rukom. Dogodilo se, nekako istovremeno, da na naš tender za izradu oplata za beton stigne više ponuda, a nijedna nije zadovoljavala. Nije bilo druge, morali smo naći neko vlastito rješenje. Došao sam na ideju da bi najbolje bilo konstruisati, velike panele koji bi se mogli, odgovarajućim mehanizmima, pomicati na sve četiri strane i tako bez pomoći „ljudskih ruku“ precizno i kontrolisano stavljati i dizati betonska oplata.

Angažovao sam naš istraživački tim, zajedno smo radili na koncipiranju i razvoju ove ideje, potom smo pozvali sve koji su bili zainteresirani da isporučuju oplate i objasnili im šta nam je potrebno. Njemačka firma “Peri” je pokazala interes za razvoj ove nove vrste tehnologije i zajedno s njima smo napravili jednu posve novu vrstu oplate, a rezultat je bio fantastičan, ne samo da smo s minimalnim brojem radnika postali neuporedivo efikasniji, nego smo i uštedjeli desetine miliona dolara.

Stručni časopis “Glas građevinske industrije” Kanade CCA NEWS je donio ovih dana vrlo detaljan stručni prikaz projekta iza kojeg stoji Samir Pošković i nisu štedjeli na komplimentima. Ideja, rješenja, rezultati - sve je to vrijedno “zlata” i prve nagrade za uspjeh u građevinarstvu ove godine.

Nagrada je trebalo da pripadne samo Samiru, ali on je prihvatio da bude nominalni nosilac, a da nagrada pripadne cijelom timu bez kojeg ne bi bilo ovog rješenja. I tako je i bilo. Nagrada je dodijeljena projektu ELLIDSDON, a Samir je nominalno primio nagradu na havajskom Big Island-u.

Samir Pošković, rođeni Sarajlija, danas naturalizovani Kanađanin, sa timom kompanije ELLISDON dobitnik je najprestižnije nagrade za inovacije u građevinarstvu u Sjevernoj Americi - “Excllence in Inovation of the year Aword for Canada”.

Samir Pošković, rođeni Sarajlija, danas naturalizovani Kanađanin, sa timom kompanije ELLISDON dobitnik je najprestižnije nagrade za inovacije u građevinarstvu u Sjevernoj Americi - “Excllence in Inovation of the year Aword for Canada”.

Svake godine, Kanadska građevinska asocijacija (Canadian Construction Association) dodjeljuje nagrade u građevinarstvu, koje izdvajaju najveća dostignuća u ovoj oblasti u Sjevernoj Americi. U konkurenciju ulaze samo oni projekti i inovativna rješenja koja su na vrhu svjetskih dostignuća i stoga je priznanje koje je Pošković dobio doista izuzetno.

Oko njega je danas sve izuzetno - nepregledan prostor koji se pretvara u savremeni medicinski centar, mehanizacija, vrhunska nauka i rješenja - od građevina, uređenja enterijera do najsavremenije medicinske opreme i organizacije života koja je nalik “svemirskom brodu”. Glavni nosilac radova u izgradnji savremenog medicinskog centra je firma ELLISDON, jedna od najvećih u Alberti, a glavni šef (senior superitendent), odgovoran za sve poslove na najvećem gradilištu u Kanadi, bolnice u Kalgariju (Calgary) u proviniciji Alberta je Bosanac Samir Pošković.

South Health Campus, kako je zvanično ime ove ultra moderne bolnice prepuna je kurioziteta - prostire se na 220 hiljada kvadratnih metara, agregati za slučaj nestanka struje, na primjer, biće takve snage da mogu četvtinu milionskog Kalgarija snabdijevati električnom energijom, podzemni sistemi za snabdijevanje, objekti u kojima će biti kuhinja i prijem materijala (od lijekova do posteljine) je povezana tunelom sa zgradom bolnice u kojem će biti “zaposleni” samo - roboti. Prva, najveća i najznačajnija građevinska faza ovog kolosalnog projekta će koštati oko 1,2 milijarde dolara i trebalo bi da bude završena u aprilu iduće godina, a prvi pacijenti bi trebalo da budu primljeni istog ljeta, u julu. Naredna faza će koštati novih 900 miliona dolara.

49

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Inače, Samir je rođeni Sarajlija, u svom rodnom gradu je odrastao i stekao obrazovanje, po izbijanju rata u bivšoj SFRJ odlazi u Njemačku gdje počinje “od nule““ radi po građevinama, posebno po onim novootvorenim u tek pripojenoj nekadašnjoj istočnoj Njemačkoj. Brzo je napredovao, gradio je svoje mjesto u ovoj zemlji, ali je iznenada sve morao da napusti. Njegova, u ratu, teško oboljela majka je evakuisana u Kanadu s bratom koji je imao samo 14 godina i Samir se uputio k njima u Kalgari.

Zapošljava se u kompaniji ELLISDON u kojoj je već jedanaest godina, počeo je 1999. godine u ovoj firmi kao poslovođa tesarima na građevinskim oplatama, da bi već 2003. godine postao šef gradilišta na tako značajnim objektima kao što su zgrada Hitne pomoći ili Child Developmenet Center Univerziteta u Calgariju ili zgrada Muzeja u istom gradu. Danas je Samir Pošković jedan od uglednijih građana milionskog Kalgarija.

Dekoracije u betonu Kompanija Marshalltown proizvodi Rock ‘N’ Roller – inovativan proizvod koji na betonsku površinu prenosi šaru pa ona izgleda kao da je popločana.

Svi ćemo se vjerovatno složiti da popločane staze izgledaju mnogo ljepše od betonskih, međutim njihovo izvođenje je komplikovanije i skuplje jer zahtjeva ručno slaganje ploča koje iziskuje puno vremena.

staze. Prema podacima kompanije Marshaltown, pravljenje staze na ovaj način je pet puta brže nego da se prave popločane staze.

Mustre za svačiji ukus U ponudi su razne vrste valjaka s različitim širinama – najveći modeli širok je 90 centimetara – ali i različitim mustrama poput pravougaonih ploča, ciglica, cik-cak pločica i slično. Postoje i valjci za izvlačenje kontura kao i ručni valjci za fino dekorisanje.

S druge strane, betonske staze izvode se lako i brzo pa stoga ne čudi što ih mnogo više viđamo nego prve. Međutim, tu na scenu stiže kompanija Marshaltown koja sa svojim proizvodom Rock ‘N’ Roller nudi alternativno rješenje koje pomiruje prethodna dva postupka.

Pogledajte kako radi Rock ‘N’ Roller: Rock ‘N’ Roller je zapravo valjak čija je površina izdubljena u dekorativne oblike koji se valjanjem prenose na beton. Kada se valjkom pređe preko svježih betonskih površina one će dobiti oblik pločica, odnosno, izgledaće kao popločane

Nakon valjanja, na dekorisanu betonsku površinu sprejom se nanosi zaštitni sloj koji se potom ponovo pređe valjkom uz korišćenje tečnog agensa.

Nakon ovog postupka, betonska staza, koja izgleda kao da je popločana, praktično je vječna.

Cijena valjaka kreće se od 900 dolara za manje modele, pa sve do 1.700 dolara za najšire valjke.

50

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

Zaštita poda od vlage

Vrste hidroizolacije za kupatila

Kako napraviti kvalitetnu izolaciju poda u kupatilu? U procesu obavljanja svih potrebnih poslova, potrebno je uzeti u obzir niz tehničkih nijansi, od kojih će period neproblematične eksploatacije poda zavisiti u budućnosti. Hidroizolacija ima samo jednu namjenu - zaštitu kvalitete podna ili obloga od negativnog utjecaja vlage.

Prema pravilima navedenim u SNiP-u, izolacija se mora izvršiti bezuslovno, ukoliko se prostorija ponovo planira ili je stara poklopac se demontirana. Moderni materijali sa niskim koeficijentom apsorpcije vode istovremeno obavljaju nekoliko zadataka: • spriječiti nanošenje sloja za curenje vode; • spriječiti oštećenje i uništavanje podloge; • zaštiti pod od izgleda gljiva i pljesni; • spriječiti akumulaciju kondenzacije ispod poda.

Ako odlučite da napravite sopstvenu izolaciju u kupatilu ispod pločice, ali se nikada ranije nisu suočili sa takvim zadacima, budite spremni da uskoro zamijenite oblogu. U slučaju nepoštivanja tehnoloških uslova i propisa, regulisanih SNiP-a, polovi vjerovatno neće trajati više od tri do četiri godine.

U procesu implementacije građevinski radovi Mogu se koristiti različite metode hidroizolacije, čiji izbor zavisi od sljedećih faktora: • stanje osnove; • kvalitet materijala koji čine preklapanje; • minimalni uslovi izvođenja izolacionih radova; • broj spratova stana (iznad susjednog stana, iznad podruma); • potencijal za smanjenje visine plafona.

Prilično složen uređaj podova podrazumijeva korištenje vještina i znanja zgrade, bez kojeg je kvalitetna hidroizolacija jednostavno nemoguća.

Zbog toga se završnim premazima s vlastitim rukama može pretrpjeti ozbiljnih posljedica. Na primjer, u procesu izolacije poda drveni podovi Oni ne mogu koristiti materijale za rasvjetu, jer stvaraju veliko statično opterećenje na podlozi.

Prema SNiP-u, nepoštovanje tehnoloških normi može dovesti do administrativne odgovornosti.

Prije nego što nastavite sa radovima na izgradnji, neophodno je razumjeti glavne vrste hidroizolacije, koje se koriste za završetak “sirovih” prostorija. Razmotrite postojeće vrste izolacije i potrebne materijale za ovo: 1.

Lepljiva. U ovom slučaju se na bazi bitumena koriste hidroizolacioni materijali. Mogu biti ili rolne ili listovi. Među najpopularnijima su krovni premaz, ruberoid, polimer i stakleni listovi.

Prilikom planiranja instalacije izolatora sopstvenim rukama, možete odabrati poklopce sa različitim opcijama montiranja, i to: o samoljepljiva; o lijepljeni (sa posebnim mastikom ili lepkom); o zagrijavani (koristeći plinski gorionik).

2.

Premazivanje. U kupatilu je jedna od najtraženijih hidroizolacija podnih obloga moderna gradnja. Da bi se završila baza, koriste se tečna jedinjenja, koja nakon solidifikacije formiraju monolitni sloj sa odličnim vodoodbojnim svojstvima. Punjenje može biti hladno ili vruće, u zavisnosti od toga da li su materijali zagrijani prije upotrebe ili ne. Ova metoda hidroizolacije je optimalna za postavljanje poda ispod pločice, u kojoj se tečnost sastoji direktno na betonsku košuljicu; 3.

Bojenje. Najjednostavniji način izolacije, što je lako učiniti s vlastitim rukama. Međutim, izolator neće trajati toliko dugo koliko želimo samo 3-4 godine. Bitumen ili polimerni lak sa niskom higroskopnošću se koristi kao materijal za rad. Metoda je pogodna za dovršavanje podloge ispod pločice, tj. nanesite tečnu mastiku direktno na košuljicu, kao u prethodnoj verziji; 4.

Backfill. Kao hidroizolaciono sredstvo, loose materijale se koriste za vrste klajdita. Ali to stvara veliki teret na plafonu, tako da je pogodno za završavanje sopstvenih ruku kupatila na prvim spratovima kuća; 5.

Malterisanje. Guste u formulaciji konzistencije uključuju aditive polimera sa dobrim vodootpornim parametrima. Uređaj poda uz pomoć gipsanih izolatora pretpostavlja ponovljenu crtanje materijala na pripremljenoj osnovi.

51

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Karakteristike maziva za tečne izolacije

• difuzne pvc-membrane; • stezne trake; • hidrobranžeri listova.

Prilikom skladištenja materijala sopstvenim rukama, obratite posebnu pažnju na obradu šavova između listova. Propuštanje premaza će dovesti do curenja, tako da se ispod poda može formirati gljivica i plesni, što će dovesti do brzog razaranja baze.

Za završnu obradu “vlažnih” prostorija, najčešće korišćeni sloj je hidroizolacija i zaštita od vlage.

Prvi tip izolatora ima dobru adheziju, otpornost na promjene temperature i vlagu. Zbog toga, polako počinju da zamjenjuju rolne i limove.

Podmazivanje (tečnost) za hidroizolaciju prema SNIP-u može se izvesti pomoću sljedećih vrsta premaza: • Cementni polimer. Univerzalne mješavine koje imaju dobru hidro i toplotnu izolaciju. Koriste se za izolaciju radova sa podovima, zidovima i plafonom; • Bitumen-polimer. Sastav tečnog premaza uključuje lateks punila, bitumen, plastifikatore i organske komponente. Mastik pruža dobru adheziju na podlogu i gotovo 100% zaštitu od vlage; • Akril. Materijali za vodu emulziju često se koriste za završetak grubog premaza ispod pločice, jer se odlikuju visokom adhezijom, čvrstoćom i hidrostabilnošću; • Bitumen. Jedna od najekonomičnijih opcija za izolatore, pogodna za završnu obradu betona i drvenih podova. U procesu rada može se koristiti kao “hladan” i “vruć” bitumen. Prvi se ne preporučuje za upotrebu u slučaju hidroizolacije betonske košuljice zbog mogućeg kontakta alkalnog i kiselog materijala.

Za informacije: čista hidroizolacija je jedna od najefikasnijih i najoptimalnijih za danas, jer omogućava stvaranje nečeg poput monolitnog korita u prostoriji, odakle je curenje vode praktično nemoguće.

Prednosti i mane različitih vrsta izolacije Budući da je tečna i rolna hidroizolacija najpopularnija među potrošačima, razmotrimo prednosti i nedostatke svake od hidroizolacionih opcija: tečna hidroizolacija - premaz: • dobra adhezija na crnoj osnovi; • formiranje monolitnog vodonepropusnog sloja; • otpornost na utjecaj hemijskih reagensa; • jednostavan način primjene; • relativno niski troškovi materijala; • toksičnost materijala u tečnoj državi; • niska čvrstoća; • lagana otpornost na mraz. istencije uključuju aditive polimera sa dobrim vodootpornim parametrima. Uređaj poda uz pomoć gipsanih izolatora pretpostavlja ponovljenu crtanje materijala na pripremljenoj osnovi. rolo-hidroizolacija: • niski troškovi premaza za rolne i limove; • jednostavna instalacija (u slučaju upotrebe samoljepljivih filmova); • visoka termička stabilnost; • složenost u procesu završetka zglobova; • neprijatan miris povezan sa prisustvom bitumena u sastavu; • nemogućnost upotrebe u sistemu toplog poda.

Kao što je već navedeno, veoma je važno da se tokom hidroizolacije kupatila uzimaju u obzir pravila koja su predviđena u SNIP-u. Pri dizajniranju kupatila poželjno je obratiti pažnju na takve trenutke: 1.

U procesu saniranja kupatila prije polaganja završnog sloja, hidroizolacija se mora obavljati bez prekida; 2.

Prema stavu 4.11 SNiP, nivo poda u

Karakteristike izolatora Uređaj baze sa premazima rolne i lima je jedan od najbitniji. Cijena materijala iznosi od 1,5 do 20 dolara po m2. Zbog ekonomičnosti i jednostavnosti rada izolatori su idalje u potražnji među potrošačima, iako objektivno ove vrste prevlaka su inferiorne u svojim tehničkim karakteristikama za tečne forme.

Koji izolatori se zahtijevaju?

• samo; • ruberoid; • stakleni refraktor; 52

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

kupatilu treba biti najmanje 15 cm niži nego u drugim prostorijama; 3.

U skladu sa odredbom 2.03 i tačke 13.89 SNiP-a, nakon što se kombinira kupatilo sa WC-om ili proširenje površine kupatila prije postavljanja pločice, potrebno je napraviti visokokvalitetnu hidroizolaciju.

Savjet: ako planirate da izvodite u kupatilu ne samo remonti, već pre nego što počnete da radite, koordinišite projekat koji ste vi razvili sa inženjerima u odgovarajućim organima. U suprotnom, ponovni razvoj će se smatrati nezakonitim, zbog čega ćete imati administrativnu odgovornost.

BIOMIMIKRIJA Biomimikrija (bio-život; mimesis-oponašati) je nova grana znanosti koja se bavi proučavanjem najboljih dizajna i idejnih riješenja koja se mogu pronaći u prirodi. Te ideje i postupci se onda oponašaju i koriste u rješavanju različitih problema u drugim granama znanosti (medicina, energetika, itd.) Biomimikriju bi jednostavno mogli opisati kao skup inovacija inspiriranih prirodom.

Osnovna ideja iza biomimikrije jest da je priroda, domišljata po potrebi, riješila veliki broj problema s kojima se moderno društvo danas susreće. Životinje, biljke i mikrobi su pronašli rješenja koja funkcioniraju, a ono što je najvažnije koja su održiva za planet Zemlju. Nakon 3,8 milijarda godina evolucije, odnosno istraživanja i razvoja metodom pokušaja i promašaja, priroda je došla do genijalnih rješenja koje pronalazimo svuda oko nas. Zadaću koju čovječanstvo mora naučiti od prirode jest put ka održivom razvoju. Naziv biomimikrija pojavio se je 1982., a popularizirana je 1997. izdavanjem knjige Biomimicry: Innovation Inspired by Nature autorice Janine Benyus

Troškovi rada Koliko je dodatna hidroizolacija kupatila? Zavisno od troškova rada veliki je broj faktora i to: • stanje grubog poda; • bazna površina; • tip hidroizolacije; • tip materijala koji se koristi; • složenost izvođenja srodnih radova.

Koliko će trošiti hidroizolaciju betona koji je već pripremljen za podove?

1.

U slučaju korišćenja prodornih hidroizolacija cijena za obradu 1 m2 pokrivenosti varira od 3,5 do 5 dolara; 2.

Pri završetku poda pomoću izolacionog valjka troškovi rada će biti približno 3-4,5 dolara po m2; 3.

Hidroizolacija podruma za topli pod bit će najmanje 4 USD po m2.

Da bi se razumjelo koliko je potpuna priprema osnove za postavljanje završnog sloja (nanošenje košuljice, pare, - hidro, - toplotne izolacije), vrijedi se konsultovati sa stručnjacima.

Savjet: Prilikom podnošenja zahtjeva za pomoć u građevinskoj kompaniji, dajte prednost samo onim kompanijama koje imaju dobru reputaciju i pozitivne povratne informacije od stvarnih ljudi.

Energija vjetra Kanadska tvrtka Whale Power dizajnirala je lopatice vjetroelektrana kao i lopatice industrijskih ventilatora tako da imitiraju izbočine na perajama grbavih kitova – točnije kvržice koje se nalaze na samom rubu peraja. Te kvržice izrazito povećavaju aerodinamičnu učinkovitost. Testiranja su pokazala da takve peraje imaju 32% manji otpor kretanju kroz fluid kao i 8% veći uzgon od onih peraja koje nemaju kvržice. Kut udara peraja s kvržicama može biti do 40% strmiji nego kod peraja bez kvržica prije zaustavljanja, tj. može doći do izrazitog smanjenja u uzgonu i naglog povećanja otpora kretanja peraje kroz fluid. To ima za posljedicu da do zaustavljanja dolazi postepeno, a ne naglo. U kompaniji tvrde da turbine s lopaticama koje će oponašati kvržice na perajama grbavih kitova mogu proizvoditi el. energiju iz vjetrova manjih brzina, tj. pri onim brzinama vjetra kod kojih se konvencionalne elise prestaju vrtjeti ili stoje. U kompaniji se nadaju da će to za posljedicu imati povećanje povoljnih lokacija za gradnju velikih vjetroparkova.

53

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Energija Sunca

Učinkovitije solarne elektrane Solarne termalne elektrane koriste koncentriranu sunčevu energiju za proizvodnju topline koja pokreće toplinski stroj koji onda generira el. energiju. Jedan od načina proizvodnje el. energije je pomoću usmjeravanja sunčeve svjetlosti ogledalima ili pomoću leća (heliostata) na solarni toranj. Jedno od mogućih poboljšanja učinkovitosti solarnih tornjeva dolazi iz biomimikrije, a tiče se rasporeda leća za koncentriranje sunčeve svjetlosti. Implementiranjem spiralne formacije pronađene kod suncokreta (u cvijetku, ne u rasporedu latica) je rezultiralo većim prinosom energije kao i manjom potrebnom površinom za leće. U januaru 2012. godine istraživači s RWTH Aachen University-a u saradnji s MITom su proizveli kompjuterski model za koji vjeruju da bi mogao utrti put poboljšanom dizajnu koncentriranih solarnih sistema. Model je promijenio izgled s konvencionalne strukture koncentričnih krugova na izgled baziran na Fermatovoj spirali.

U svijetu botanike raspored lišća na stabiljci biljke je uobičajeno strukturiran tako da se dobije najveći mogući odnos stabiljke i cvijeta u odnosu na svoju okolinu. Na primjer kod suncokreta su cvijetkovi poslagani u Fermatovu spiralu tako da je jedan cvijetak od drugog udaljen za tačno 137.5o. Taj ugao je poznat i kao zlatni ugao, tj. oštri kut koji nastaje kada se 360o (puni krug) podijeli zlatnim rezom. Ta idealna proporcija omogućava učinkovitost kao i lijep izgled. Istraživači s Aachen University-ja i MIT-a kažu da ukoliko bi se primijenila Fermatova spirala, tj. leće postavile pod zlatnim kutom došlo bi do 10 postotne uštede prostora bez smanjenja učinkovitosti solarnih tornjeva.

Znanstvenici proučavaju način na koji morske spužve dobivaju jednostavne anorganske materijale kao silicij iz silicijske kiseline koju pronalazimo u morskoj vodi. Ti anorganski materijali su im potrebni za izgradnju u komplicirane nano i mikrostrukture. Znanstvenici se nadaju da će time omogućiti proizvodnju solarnih panela pomoću kupki s reagirajućim tvarima umjesto dosadašnjeg postupka koji zahtijeva veliku potrošnju energije (pri izradi PV potrebne su visoke temperature) kao i skupa postrojenja za proizvodnju poluvodiča. Postupak koji se sada testira koristi cinkov oksid umjesto silicija za proizvodnju primitivnih solarnih ćelija Tim znanstvenika predvođenih dr. Marianom Plotkinom, radeći u Izraelu i u Velikoj Britaniji, otkrio je da je stršljen, tačnije, vrsta Vespa Orientalis za razliku od ostalih osa i pčela daleko aktivnija u poslijepodnevnim satima nego ujutro kada je sunce tek na izlasku. Znanstvenici su također uočili da stršljeni radilice daleko intenzivnije kopaju gnijezda kad je sunčevo zračenje jače. Promatrajući pod elektronskim mikroskopom strukturu epiderme kod stršljena kao i čvrstog sloja od koje je izgrađen egzoskelet ustanovljeno je da je smeđi dio kutikule izrađen od kanalića (veličine od samo 160 nanometara) koji raspršuju svjetlost u divergirane zrake. Žuta traka na abdomenskom dijelu je izrađena od ovalnih izbočina, od kojih svaka sadržava malu udubinu. Sve izbočine su od otprilike 50 nanometara, te se međusobno spajaju. Kutikula također sadrži i pigment xanthopetrin koji pretvara svjetlost (divergirane zrake) u energiju. Ono što je zadivljujuće kod ovog procesa kao i kod fotosinteze je da priroda koristi samo osnovne gradivne materijale (kisik, vodik, dušik, ugljik, itd.) i reakcije na bazi vode pri okolišnoj temperaturi za učinkovitu proizvodnju energije

Poboljšanje solarnih ćelija Leptir je bio inspiracija za nedavna otkrića u poboljšanju skupljanja sunčeve energije kao i njezinog skladištenja. Krila leptira su izrazito osjetljiva, ali opet pohranjuju sunčevu energiju na učinkovit i sofisticirani način, pomažući leptiru da zadrži toplinu. Istraživači se nadaju da će razumijevanjem principa pohrane energije unutar leptirovih krila to znanje moći primijeniti na tankim 54

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

filmovima solarnih ćelija i za dobivanje vodika kao oblika pohrane energije. Profesor Tongxian Fan s Research Institute of Composite Materials na Shanghai Jiaotong University u Kini je objavio svoje istraživanje o krilima leptira kao sredstvu za pohranu sunčeve energije, a u svojem istraživanju je koristio crnog leptira. Korištenjem elektronskog mikroskopa otkriveno je da je razmjer strukturiranja unutar krila leptira daleko složeniji nego što se prvobitno mislilo. Iako postoji mala varijacija u strukturiranju između različitih vrsta leptira, postoje i zajednička obilježja. Ta obilježja su: prisutnost izduženih pravougaonih ljuski koje se međusobno preklapaju i otvori koji vode do temeljnog sloja te se protežu duž cijele strukture. Raspored osigurava da leptir zadrži najveću moguću količinu dozračene sunčeve energije. Strme stjenke ljuski hrbata apsorbiraju sunčevu energiju većih valnih duljina, dok otvori uokolo hrbata dozvoljavaju prolaz sunčevoj energiji nižih valnih duljina do baznog sloja. Korištenjem prave strukture krila leptira (vrste Papilio Helenus) kao predloška, profesor Fan i njegov istraživački tim umočili su modele krila u otopinu titana te ih kalcinirali i naknadno oljuštili pomoću nanočestica platine. Testiranje tog modela krila, tretiraniog spojem katalizatora, rezultiralo je dvostruko većom proizvodnjom vodika. To znači da će pohranjivači energije, pomoću ovog tretiranog katalizatora rezultirati dvostruko većom brzinom cijepanja molekula vode na vodik i kisik, te ohrabreni ovim uspjehom dobiti dodatni poticaj za daljnji razvoj. Pošto je sunčeva energija intermitentan izvor njezin puni potencijal još nije ostvaren zbog nedovoljno razvijenih metoda pohrane energije. S ovim otkrićem smo korak bliže dostupnosti sunčeve energije 24 sata dnevno.

ELMA ALIĆ IV 1, ilustracija

Pripremila: AMINA KUKO II 2 55

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Kulturna dešavanja u Mostaru 2018. godine Zimski grad povodom Nove godine 2019.

Na temelju Odluke Grada Mostara o organizaciji Zimskog grada i dočeka Nove 2019. godine Studio za izvedbene umjetnosti Mostar raspisao je Poziv za prijavu na program “Zimski grad Mostar 2018”.

Gradskom Odlukom o organizaciji Zimskog grada Studio za izvedbene umjetnosti zadužen je za organizaciju zabavnog programa Zimskog grada u Mostaru od 2. 12. 2018. do 7. 1. 2019. godine. Ekipa iz Tima Mostar 2024, koja priprema mostarsku kandidaturu za Evropsku prijestolnicu kulture, pripremila je za ovogodišnji Zimski grad preko stotinu različitih dnevnih programa za sve građane Mostara, ali i ostale koji u Winterwillu mogu naći dobru zabavu i mnoštvo zanimljivog sadržaja.

Za razliku od prethodnih, ove godine pripremljen je još raznovrsniji, sadržajniji i zabavniji program, a sve u cilju podizanja ove manifestacije na još višu razinu. Zimski grad je zatvoren 7. januara 2019. godine.

Učenici naše Škole zajedno sa učenicima Srednje škole likovnih umjetnosti Gabrijela Jurkića Mostar i Srednje gađevinske škole Juraja Dalmatinca učestvovali su u ovom projektu. Za potrebe prodaje suvenira, ukrasa, čestitki, nakita učenici IV 1 su sa profesoricama Amrom Sarić, Biljanom Anđić-Gaštan i Teom Gaštan radili vrijedno, sav prihod zarade dat je u humanitarne svrhe a čestitke uručene ispred Škole.

56

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

naši učenici naše profesorice

Restauracija Ćejvan Ćehajinog mekteba u Mostaru

“Iznimno mi je drago što je danas ovdje turski ministar kulture i turizma, koji je i službeno otvorio ovu instituciju, koja uveliko, s vrlo šarolikim programom i lepezom svojih ponuda, pomaže građanima Mostara bez obzira na njihovu vjersku, nacionalnu ili drugu pripadnost – istaknula je ministrica Dilberović. Ćejvan Ćehajin mekteb podignut je 1554. godine uz Ćejvan Ćehajinu džamiju i ta islamska osnovna škola radila je sve do 1945. godine. Mekteb je srušen 1895. godine, a na njegovom mjestu je 1899. godine izgrađena reprezentativna zgrada u pseudomaurskom stilu, u kojoj je sve do 1945. godine radio mekteb. Kasnije je zgrada prenamijenjena u muzej, a u razdoblju između 1997. i 2013. godine tu je bila smještena Karađoz-begova medresa, koja je 2013. godine preseljena u novi objekt. Ćejvan Ćehajin mekteb uvršten je na privremenu listi nacionalnih spomenika BiH.

24. 11. 2018. godine Restaurirana zgrada Ćejvan Ćehajinog mekteba, koja se nalazi pored Starog mosta u Mostaru, svečano je otvorena u subotu u prisustvu ministra kulture i turizma Republike Turske Mehmeta Nurija Ersoyja i brojnih drugih visokih funkcionera iz Turske i BiH. Zgrada je ustupljena na korištenje Institutu Yunus Emre, a radove je finansirala Turska agencija za saradnju i koordinaciju.

Federalna ministrica obrazovanja i nauke Elvira Dilberović u izjavi za novinare je rekla, kako je ovo još jedan dokaz odlične saradnje između BiH i Turske, izrazivši nadu kako će ta saradnja u budućnosti biti još intenzivnija na obostrano zadovoljstvo, pogotovo kada su u pitanju obrazovanje i znanost.

57

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

Knjiga “Tragom drevnih Bošnjaka”

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine

30. 12. 2018.

U Mostaru je održana promocija knjige „Tragom drevnih Bošnjana“ U organizaciji Instituta za strategijske studije „Foruma Bosna“ u Mostaru je održana promocija knjige „Tragom drevnih Bošnjana“ autora Tanera Aličehića i Đenana Galešića.

Promocija je imala za cilj otvoriti javni dijalog o izgradnji, jačanju i promociji bosanskog nacionalnog identiteta, a autori ovog djela govorili su u kontekstu „razvoja bosanske države i nacionalnog identiteta kroz historiju“. „Knjiga se bavi prepoznavanjem zabluda i preispitivanja koje su nas na nekin način obilježile tokom našeg odrastanja, koje su bile nametnute u prošlosti od strane antibosanskih politika. Veoma se lako može uvidjeti koliko su nacionalisti s ovog područja oduvijek strahovali od bosanske države i bosanskog naroda. Jednostavno zbog toga što je bosanstvo bilo sinonim za ljubav i inkluzivnost na ovim prostorima“, poručio je Aličehić.

Nadalje, kazao da je u Bosni uvijek živio jedan narod i da se stoljećima nazivao Bošnjacima. On je jedini na prostorima Evrope „uvijek bio vjerski pluralan“.

Asim Krhan govorio je o specifičnost bosanskog pluranog društva, snažnim vezama koje su isprepletene u našem društvu. „Te veze i ta pluralna suština su bili velika brana kod ove zadnje agresije. Svako drugo duštvo, društvo koje je labavije, ne bi izdržalo ovakvu razinu agresije“, ističe Krhan.

U Mostaru svečano obilježen Dan nezavisnosti BiH U zgradi Vlade FBiH u Mostaru pod pokroviteljstvom zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Edina Mušića, federalne ministrice obrazovanja i nauke Elvire Dilberović i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine HNK Šerifa Špage organizovan je svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Uz čestitke Dana nezavisnosti i podsjećanje na važne historijske činjenice o donošenju odluke za održavanje referenduma u Skupštini RBiH 25. januara 1992. godine, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Edin Mušić kazao je da je 1. mart jedan od najvažnijih datuma u bosanskohercegovačkoj historiji, te naglasio da „Bosna i Hercegovina kao suverena i nezavisna država ima međunarodno priznat identitet, ustav, granicu, pismo, jezik, parlament, glavni grad i da svi građani trebaju raditi na njenom putu ka EU i NATO savezu, prosperitetu, jačanju i ekonomskom uzdizanju“. „Ipak jednim časnim i hrabrim otporom odbranili smo slobodu i nezavisnost, a BiH kao multietnička, multikulturalna, demokratska država svih ravnopravnih naroda i manjina očuvala je svoj državopravni i historijski kontinuitet“, istakala je ministrica Dilberović, te dodala da je obaveza svih građana da daju puni doprinos njenom očuvanju, jačanju, ponosni na bogatstvo svih različitosti i na zajednišvo.

Svečanom prijemu prisustvovao je i veliki broj zvanica iz političkog, kulturnog i javnog života, kao i predstavnici vjerskih zajednica i udruženja.

Naši profesori na Fortici za Dan nezavisnosti.

Pripremili: ADNA PECO I NIHAD BAŠIĆ IV 2 58

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

KREATIVAC BROJ 6

ENISA MEHIĆ IV 1, ilustracija 59

KREATIVAC BROJ 6

LIST UČENIKA SREDNJE GRAĐEVINSKE ŠKOLE MOSTAR

kontakt:

J.U. Srednja građevinska škola Mostar adresa: Konak bb 88 000 Mostar, Bosna i Hercegovina broj telefona: +387 36 551 456 sekretar -387 36 552 936 direktor elektronska pošta: srednjagradskola@bih.net.ba internet stranica: http://srednjagradjevinska.com.ba facebook stranica: facebook.com/SrednjaGradevinskaSkolaMostar instagram: instagram.com/gradjevinskaskola

60

ALIĆ ELMA IV 1, ilustracija

Pozdrav do narednog broja!

Vaš Kreativac