Gram

2012; 01 (01)

Besplatni primjerak

G ra fiÄ?ki magaz in - ÄŒas opis s tu d e n a ta Gra fi Ä? kog fa k u l te ta u Zag re b u

Natječaj za naslovnicu Od 13 prijavljenih radova studenata grafičkog fakulteta pobijedio je student Roko Jurjević koji za svoj rad kaže: “On prestavlja neku cijelinu, zajednicu, iz koje mi naposljetku izlazimo kao kreativci i idemo različitim smjerovima. Krug je kao cijelina, a boje CMYK-a smo mi.“ Tko je Roko Jurjević?: On je 92. godište, iz Zagreba. Dizajn je upoznao već u 7. razredu osnove i od tad se bavi time. Išao je u Školu Primijenjenih Umjetnosti i Dizajna, gdje je pronašao svoj stil izražavanja kroz dizajn.

Grafički fakultet je upisao iz razloga što je u polju njegove struke tako da svoje mogućnosti oblikuje u potpunosti.

Ostale radove možete vidjeti kroz ostatak časopisa. Čestitamo svima koji su poslali svoja rješenja i nadamo se da će ih u buduće biti još i više!

Ana Bevanda, 1989.

10 filmova koje svaki GRAFIČAR mora pogledati!

Č

esto si volimo postavljati granice tehničke ili umjetničke prirode kada trebamo realizirati neki projekt odnosno dizajn. Medij filma možda je stoga jedan od najboljih primjera da se podsjetimo koliko je naša struka povlašten vid izražavanja, jer nam je u biti sve dopušteno!

..... Zato umjesto po knjigu ili klik na neki umjetnički blog, trk do ekrana po malo inspiracije kroz čarobni medij filma...

Primjera

dobrog grafičkog dizajna, montaže, animacije i fotografije na filmu sigurno je mnogo više od deset reprezentativnih predstavljenih u ovom članku. Kriteriji prema kojima je sastavljena ova šarolika lista filmskih poslastica, aspekti su filma koji vjerojatno svakog modernog grafičara u određenoj mjeri zanimaju, kako s profesionalne i tehničke, tako i s one čisto umjetničke strane.

GRAM 2012; 01 (01)

7

1

2

ZANIMLJIVA MONTAŽA

ORIGINALAN GRAFIČKI DIZAJN

Zdrpi i briši (Snatch, 2000.)

Komični prikazi britanskog podzemlja i sitnog kriminala učinili su redatelja Guya Ritchieya jednim od zanimljivijih umjetnika suvremenog filma, za što je velikim dijelom zaslužna njegova dugogodišnja suradnja s montažerom Jon Harrisom.

Originalni prijelazi između kadrova, odlično ukomponirana prateća glazbena podloga i ponekad izrazita grafičnost, Jonov su zaštitni znak, koji film na kojemu radi redovito podiže na nove umjetničke razine. Svaki grafičar koji se ozbiljnije bavi montažom trebao bi pomno pratiti rad ovog talentiranog montažera, koji je jedan od rijetkih u svojoj struci čiji je intervju jednako tražen kao i onaj autora filmova s kojima surađuje.

8

2012; 01 (01) GRAM

Simpatija za gđu Osvetu (Sympathy for Lady Vengeance, 2005.)

Drugi dio otkačene tri-logije korejskog genija Chanwook Parka donosi priču o neobičnoj i brutalnoj osveti zatvorenice Geumja Lee, bivšem ljubavniku i nekažnjenom ubojici. Film je i tehički i artistički gotovo savršen, a originalna uvodna špica, zanimljiva montaža, gotovo suptilni specijalni efekti i originalan promidžbeni tiskani materijal, odličan su primjer svakom grafičaru kako se uz malo vještine i puno imaginacije može stilski zaokružiti originalno remekdjelo.

3 Vječni sjaj nepobjedivog uma (Eternal Sunshine of The Spotless Mind, 2004.)

Od redatelja koji je reputaciju izgradio na vizualno praovokativnim i stilski originalnim spotovima bendova poput The White Stripesa, zaista se ne može očekivati konvencionalna filmska priča.

Dvoje ljubavnika svoju će problematičnu vezu pokušati riješiti uz pomoć nekonvencionalnog medicinskog zahvata, čije će posljedice dovesti jednoga od njih do suočavanja sa cjelokupnom emocionalnom prošlosti. Film stilski nadmašuje apsolutno svaki uradak prije njega, bilo u pogledu neobičnih rakursa i pokreta kamere, vizualno bogate scenografije i fotografije, specijalnih efekata ili pak intervencija u montaži. Ovaj art film u pravom smislu te riječi, djelo francuskog redatelja i umjetnika Michela Gondrya, prava je vizualna poslastica za sve ljubitelje umjetnosti.

4

5

6

UMJETNIČKI PROJEKTI

Sin City (2005.)

Film redatelja Roberta Rodrigueza, djelo je nastalo prema poznatom serijalu stripova grafičkog genija Franka Millera. Iako je prema mnogima malo previše teatralan i površan u pristupu scenariju i dizajnu likova, Sin City je ipak filmski uradak koji se s grafičke strane najviše uspio približiti izgledu stripa kao specifičnog medija, za što je naravno bila zaslužna vojska grafičkih dizajnera, animatora i montažera u fazi postprodukcije filma.

Češki san (2004.)

Čežnja za životom (Lust for life, 1956.)

Kada skupina studenata češkog FAMU odluči za završni projekt realizirati cjelokupnu grafičku promidžbu za nepostojeći trgovački centar, projekt će rezultirati originalnim i komičnim prikazom mentaliteta društva sličnog našem, potpuno opterećenog kapitalističkim vrijednostima i zapadnjačkim idealom života.

Zagrebački grafičari su imali priliku ovaj neobični dokumentarac pogledati za vrijeme ovogodišnjih Medijancija u Močvari.

Danas možda nešto manje razvikan od filmova poput Preživjeti Picassa ili Fride, film Vincenta Minnelija jedan je od rijetkih koji se više bavi tematikom samog slikarskog čina i umjetnika kao individue, nego glamuriziranjem umjetničkog života kao boemskog raja. Karizmatični Kirk Douglas uvjerljivo je na ekranu utjelovio nizozemskog slikara Vincenta van Gogha, nastojeći gledatelju prenijeti sve umjetnikove artističke i psihičke uspone i padove, bez pretjeranog osjećaja klasične hollywoodske patetike i/ili ‘oscarovske retardiranosti’.

Klasik!

GRAM 2012; 01 (01)

9

7

8

FOTOGRAFIJA NA FILMU KAO GLAVNI NOSITELJ UMJETNIKOVE ZAMISLI Paranoid Park (2007.)

Dead man (1995.)

Drama prati nekoliko emocionalno burnih dana u životu teenagera pobornika skaterske kulture, nakon što postane sukrivcem stravične željezničke nesreće. Djelo redatelja Gus van Santa oduševiti će svakog filmofila svojom neobičnom kamerom, melankoličnim ugođajem i jednim od najneobičnijih i najljepših primjera kinematografije u povijesti filma. Direktor fotografije Christopher Doyle prema mnogima je u ovom filmu dosegnuo sam vrh artističkih potencijala fotografije u filmu uopće.

Filmofili su s radom ovog ekscentričara upoznati preko vizualno također originalnih i romantičnih djela cijenjenog kineskog redatelja Wong KarWaia, a Doyleov rad je prije koju godinu slavio i priznao i prvi One Take Film Festival u Zagrebu.

Niti jedan popis vizualno i scenaristički dojmljivih filmova nije potpun bez Jima Jarmuscha. Tko je s njegovim radom upoznat, ne može mu osporiti ekscentričnost u prikazu dosadnjikavih životnih situacija, a u filmu Dead man je u priču o tipičnom životnom gubitnku nekako uspio umiješati i američki Zapad 19. stoljeća, indijansku kulturu, razmišljanja o smislu života i smrti, te uistinu zanimljivu fotografiju.

Tehnički i umjetnički.

10 2012; 01 (01) GRAM

9 NAJBOLJE OD ANIMACIJE

Howl’s Moving Castle (2000)

U ovoj animiranoj pustolovini, mlada djevojka odlučuje potražiti pomoć slavnog čarobnjaka kada ju zapadne nezgodno prokletstvo koje joj mijenja fizički izgled a s time i životne prilike. Da je Japanac Hayao Miyazaki jedan od najzanimljivijih suvremenih animatora, svi već znaju.

Kome je poznata ta činjenica, zasigurno se slaže i s time da klasična animacija nije mrtva, i da nije uvijek potreban Pixar, 3D tehnologija i 200 milijuna dolara kako bi se napravio dobar animirani film.

10 Wallace and Gromit – The Curse of the Were-Rabbit (2005.)

..... Uz filmove dobro prija(n)j(aj)u kokice ...

Ukoliko imate ikakvih problema sa štetočinama u svom vrtu, simpatični Wallace i njegov anksiozni pseći pomagač riješiti će vas muka u trenu. Na humani način, naravno.Redatelj serijala Wallace i Gromit, Nick Park i ekscentrik Tim Burton dva su glavna razloga zboga kojih stop-animacija još uvijek nije mrtva i ograničena tehnika animiranja. Svakome animatoru u nastajanju ovaj je stariji oblik animacije zbog svoje duge povijesti i relativne jednostavnosti često prvi korak na putu usavršavanja u svijetu animiranog filma.

GRAM 2012; 01 (01)

11

NE/RAD

Pitanje je sad?

Toni Davanzo, 3. godina.

12 2012; 01 (01) GRAM

Ž

elite brzo zaraditi? Želite imati mnogo novca kako biste si mogli kupiti apsolutno sve što ugledate? Želite imati masu slobodnog vremena? Želite se alkoholizirat četvrtak-petak-subotunedjelju i mamurati do besvijesti? Otkrit ću vam kako!

Kao prvo odite u studentski centar te izvadite studentsku iskaznicu kako biste se mogli zaposliti i krenuti s punjenjem vlastitog džepa.

Preporučamo karlovački, ne treba vam ona 3,5x4,5 cm precijenjena slika (za razliku od zagrebačkog) fotografirana u nekom skučenom fotostudiju za milijun para te možete svaki mjesec dizat novce osobno. I kao najveći razlog zašto treba upravo karlovački (te još sisački dolazi u obzir) biti vaš izbor je vrijeme stizanja plaća, a to je bar 7-10ak dana prije zagrebačkog. (Ne, ne dobivamo proviziju od reklame!)

Nakon što odaberete SC bitno je pronaći izvor prihoda. Tu nastaju problemi. Anketiranje, rad u call centru, hostesiranje, konobarenje, skladištarenje kao jedini ponuđeni poslovi u cijelom gradu Zagrebu i čekaju samo na Vas. Prva sumnja se javlja, jer želite radit nešto kreativno, što će vas ispuniti i pružiti vam zadovoljstvo. Pa ipak dolazite s Grafičkog fakulteta i želite pronaći posao u struci, a ne završiti u Mekdonaldsu.

Očekivali ste mnogo, takve poslove nećete naći na oglasnoj ploči SC-a. Takve poslove možete pronaći kod frenda od frenda koji drži neki studio i traži studenta, ili preko roditelja- slavna veza.

I tad se dogodi prijelomni trenutak, trenutak u kojem spustite standarde i odlučite promijeniti zanimaciju. Igrati se konobara. Ipak je to studentski posao, kvragu!

Prihvatit ćete, naravno, jer

2. SKLADIŠTARENJE

želimo ostvariti zadane ciljeve na početku. Nakon što prihvatite posao bitno je da znate napraviti sebi raspored.

PREDNOSTI: Mogućnost dolaska u trenerki na posao, jer ipak radite u skladištu gdje se praši; upoznavanje i socijalizacija s drugim studentima tijekom obavljanja poslova.

Kako biste povjerovali u naše riječi donosimo svjež izvještaj poslova iz SCa:

NEDOSTACI: Citiramo „Mogućnost rada na puno radno vrijeme, 5 dana u tjednu u 3 smjene“ – loša strana većine studentskih poslova, očekivanje od studenata da su dostupni uvijek ali oni ipak (većinom) idu na predavanja. Zato ako prihvatite ovakav posao bitno je znati se organizirati.

1. ANKETIRANJE PREDNOSTI: Mogućnost rada iz vlastite kuće, odnosno manje stresa tijekom vožnje od zetovaca; radno vrijeme od 15:30-21:00 ugodno poslijepodne provedeno u anketiranju u trajanju od 5ipo sati, a nakon svega se stignete spremiti i alkoholizirati.

NEDOSTACI: Plaćanje po odrađenoj anketi što dovodi u pitanje vašu moć nagovaranje ljudi za suradnju tijekom idućih desetaka minuta (svi znamo vrijeme trajanja ankete te koliko smo lijeni za nju)

CIJENA SATA RADA: 16kn, 18 kn, možda čak i 20 kn

SS Zagreb

Studentski servisi

CIJENA SATA RADA: 13kn, 15kn, 18kn(ovisno o agenciji)

SS Sisak

SS Karlovac

GRAM 2012; 01 (01)

13

Studentski servis Zagreb Savska cesta 25, 10 000 Zagreb Radno vrijeme: pon - pet 7:30 - 15:30 Student servis - informacije Tel: 01/4593-658, 4593-666 Fax: 01/4593-560

Studentski centar Karlovac, podružnica Zagreb Antuna Mihanovića 28; 10 000 Zagreb Radno vrijeme: pon-pet 8-16h, isplate 9-15:30h Tel. 01 / 485 -6306

3. VOĐENJE TEČAJEVA STRANIH JEZIKA

vanje novih ljudi i socijaliziranje s istomišljenicima na poslu i to uglavnom u smislu tračanja poslodavaca.

Budući da u opisu stoji „ Student 4.godine ili apsolvent navedenih jezika (engleskog, talijanskog, španjolskog, francuskog, japanskog i kineskog jezika), Filozofski fakultet Zagreb“ ovaj posao ćemo u startu eliminirat

NEDOSTACI: Nestabilna satnica; proživljavanje traumatičnih razgovora s korisnicima koji su frustrirani vlasnicima usluga te se istresaju na jadne studente; obavezni treninzi prije početka samog rada u trajanju 16-21 dan i to punih 8h dnevno sa minimalnom satnicom (cca 13kn).

4. HOSTESIRANJE PREDNOSTI: Brza i laka lova, satnica iznad 20 kuna te se traže mlade djevojke (dečki žao nam je, ali u većini slučajeva ovo je prava istina, a mi vam u ovom članku ne lažemo) NEDOSTACI: Stajanje tijekom posla, preživljavanje „slučajnih gurkanja“ frustriranih starijih ljudi, ostanak na poslu do kasno u noć (minimalno jedan sat rada pojede taxi).

CIJENA SATA RADA: 16kn ,18kn ,20kn (ovisno o službama)

6. FACE-TO-FACE FUNDRAISING Ako Vam slučajno nije poznato, ovo ime obuhvaća sve agencije koje se bave „hvatanjem ljudi na ulici“ kako bi im opisali važan problem, socijalne tematike, i ukazali koliko je važna pomoć donacija.

PREDNOSTI: Među većim cijenama sata rada na studentskom tržištu, rad u vrijeme kad vi želite i kreirate vlastiti raspored.

NEDOSTACI: Stajanje tijekom cijelom radnog vremena što uzrokuje tjelesne tegobe, neugodni razgovori.

CIJENA SATA RADA: 20 do 25 kn

Studentski posao nije idealan.

Donosi prednosti, ali bome i nedostatke (njih doduše mnogo više). Zaraditi se može.

Bitno se organizirati, uskladiti studentski život (znamo što simbolizira naziv studentski život) s „poslovnim“ kako nam ne posap previše utjecao na studentske obaveze i ostalo.

Do slušanja!

Posljedica rada u kontaknom centru... -.-

CIJENA SATA RADA: 20, 25, čak i do 40 kn po satu (ovisno o agenciji i poslu)

Korisni linkovi: 5. AGENT KORISNIČKE PODRŠKE PREDNOSTI: Fleksibilno radno vrijeme, sami unosite dostupnost kad točno želite raditi koja je uglavnom poštovana; upozna-

14 2012; 01 (01) GRAM

www.mojfaks.com/poslovi www.hocuposao.net/ www.studentnet.hr/stud_poslovi www.zivotopis.hr/poslovi/studenti/ www.bika.net/poslovi/studentski-posao

Barbara Klenkar, godište 1988. ”Dopusti da mašta upravlja s tobom, a ne ljudi!”

GRAM 2012; 01 (01)

15

erasmus

(ex)change your life!

P

rogram Erasmus je dio EU Programa za cjeloživotno učenje (LLP - Life Long Learning Programme) osmišljen za jačanje europskog prostora visokog obrazovanja kao i jačanje uloge visokog obrazo vanja i stručnog usavršavanja. Studenti mogu provesti jedan dio studija studirajući na visokom učilištu u inozemstvu ili obavljajući stručnu praksu što značajno pridonosi njihovoj samostalnosti, kulturnoj obogaćenosti, poznavanju stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama.

U program Erasmus trenutno je uključeno više od 4000 institucija, a do sada je razmjenu ostvarilo i pohađalo više od 2,2 milijuna studenata.

16 2012; 01 (01) GRAM

U

srpnju 2001 godine, Europski Parlament i Vijeće odobrili su prijedlog Komisije o jačanju suradnje EU i treće zemlje(zemlja koja nije članica EU) u području visokog obrazovanja. Slijedilo je odobrenje prijedloga programa Erasmus World, u srpnju 2002. Program je izuzetno dobro primljen od strane institucija europskog visokog obrazovanja. Oni vide program kao sredstvo za suočavanje s izazovima pred kojima se nalazi europsko visoko obrazovanje, pogotovo u dijelu stimuliranja promjene u strukturi obrazovanja, kako bi se povećala atraktivnost EU visokog obrazovanja širom svijeta. To je zapravo centralna tema Bolonjskog procesa i nacionalnih obrazovnih reforma svih zemalja članica i kandidata.

Iako postoje i drugi programi koji promoviraju partnerstvo između EU visokoobrazovnih institucija i onih iz ostalog svijeta ili trećih zemalja (TEMPUS, ALFA, Asia-link), Ersamus Mundus je nova globalna shema, koja nudi euroski način edukacije. Primarni cilj programa je poboljšanje kvalitete i atraktivnosti europskog viskokog obrazovanja širom svijeta.

Studenti koji se prijave na natječaj Erasmus odlaze na studij ili stručnu praksu u periodu od najmanje 3 mjeseca do najviše 12 mjeseci. Erasmus program jamči da je razdoblje provedeno na stranom sveučilištu priznato na matičnom sveučilištu ili sastavnici (prema uvjetima koje određuje sastavnica). Predavanja na stranom sveučilištu mogu se izvoditi na materinjem jeziku stranog sveučilišta ili na engleskom jeziku.

Glavni uvjet i pogodnost programa je da studenti ne plaćaju dodatne školarine na stranom sveučilištu.

Ciljevi Erasmus programa: ✗✗ Jačanje europskog prostora visokog obrazovanja ✗✗ Povećanje mobilnosti studenata i članova osoblja (da se do 2013. godine dosegne broj od 3 milijuna) ✗✗ Povećanje mogućnosti za razvoj visokog obrazovanja ✗✗ Jačanje suradnje između visokih učilišta u Europi ✗✗ Jačanje suradnje između gospodarskog i obrazovnog sektora

Ciljevi Studijskog boravka: ✗✗ Stjecanje novih iskustava u području obrazovanja, jezika i kultura ✗✗ Promocija suradnje među visokim učilištima ✗✗ Izgradnja visokokvalificiranog, stručnog kadra s međunarodnim iskustvom u obrazovanju ✗✗ Jednostavnije priznavanje razdoblja mobilnosti te prijenos bodova primjenjujući ECTS bodovni sustav

Ciljevi Stručne parkse: ✗✗ Prilagodba specifičnim zahtjevima tržišta rada stranih zemalja EU ✗✗ Stjecanje specifičnih vještina ✗✗ Bolje razumijevanje ekonomije i društva kroz radno iskustvo u različitim firmama, institucijama i sl.

Erasmus Desiderius, poznatiji kao Erasmus Roterdamus bio je filolog, teolog, filozof, pedagog, pjesnik. Pripadao je sjevernoeuropskom humanizmu, koji je, za razliku od južnoeuropskog, bio više kršćanski.

Bio je izuzetno miroljubiv te je odbacivao bilo kakvo nasilno rješavanje sukoba. Bio je veliki protivnik tiranije i ratova i s time veliki protivnik gluposti. Gluposti svoga doba ismijao je u svom satiričnom djelu “Pohvala ludosti”. U toj satiri nije nikoga poštedio, niti donje niti gornje slojeve društva.

Erazmo Desiderius Roterdamski (1467-1536)

Erasmus je vjerovao da se obrazovanjem i prosvjećivanjem, nipošto oružanim bunama, može čovječanstvo učiniti plemenitijim. Svoja je djela pisao na europskom jeziku svoga doba - latinskom. Premda je rođenjem bio Nizozemac smatrao se građaninom Europe.

GRAM 2012; 01 (01)

17

Pozdrav svim čitateljima!

Za prvi broj našeg časopisa GRAM, kao naše mlade i uspješne studente odlučili smo intervjuirati Ivicu Nolu i Rijanu Hadžić, djevojke koje stoje iza modnog branda „Nohaa“. Tko su Ivica i Rijana, kako su uspjele, koje su im želje i još puno više informacija saznat ćete čitajući sljedeće redove.

Evo za početak djevojke, recite nam kako ste trenutačno?

Odlično.

Poznato je da ste studentice Grafičkog fakulteta. Na kojoj ste godini studija?

Ivica: Ja sam na 1.godini diplomskog studija Grafičke tehnologije.

Rijana: Ja sam apsolventica na Dizajnu grafičkih proizvoda.

Koji su vam predmeti tokom studija bili najmrskiji, a koji najdraži?

Pa ne možemo izdvojiti neke posebno mrske ni posebno drage, svi su nam na neki način jednako prerasli srcu. J Kada ste shvatile da je dizajn ono čime se želite baviti?

Pa oduvijek smo na neki način pokazivali interes za dizajn.

Možemo reći da su sami počeci bili već u onim najranijim dječjim danima kada smo šivale odjeću za barbike i zamišljale svoje 40 2012; 01 (01) GRAM

modne revije, tako da možemo reći da smo zapravo oduvijek znale čim se želimo baviti.

Bavite li se strukom u smislu grafičkog dizajna i tehnologije?

Obje se bavimo i svojom strukom jer nam je za svaku kolekciju uvijek potrebno napraviti cijeli vizualni identitet.

Fotografirati modele, napraviti etikete, kataloge, zapravo imamo veliku sreću jer studiramo na Grafičkom fakultetu, a bavimo se modnim dizajnom jer je sve to jako povezano, tako da sve što zamislimo možemo same izrealizirati.

Pokazale ste se izrazito kreativnim i uspješnim mladim osobama posebice na području modnog dizajna. Kako je vaš brand Nohaa nastao?

Provodeći vrijeme skupa i družeći se otkrile smo da nas zanimaju iste stvari. Sve je počelo kao hobi,ali vidjevši da se naši radovi sviđaju ljudima odlučili smo tu nasu priču i proširiti. Oduvijek pratimo modu te nas je to na neki način i povezalo. Počele smo realizirati naše ideje u stvarnost te jedna drugu uvijek upotpunjujemo.

Ljudi pozitivno reagiraju te nam je to drago.

Nohaa je nastala u prosincu 2009. godine, samim prijavljivanjem na natječaj časopisa „Cosmopolitan“, gdje smo

i pobjedile. Zadatak je bio napraviti najkreativniji poklon za Valetinovo koji se prodavao uz Noami parfeme u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini po većim drogerijama, te nakon toga se naša priča nastavlja, sudjelujući i izlagajući naše radove po raznim događanjima.

Prošle godine smo sudjelovale na sajmu mode Fashion.hr Industrije, te imale prvu modnu reviju na Fashion Incubatoru u Osijeku.

Koje su karakteristike modnog branda Nohaa?

Budi posebna nosi Nohaa. To nam je zapravo glavni motiv. Želimo da se dame koje nose naše stvarčice osjećaju posebno, šik te da ih naši modni dodaci upotpune u cijelosti.

Tko vam je od dizajnera poslužio kao uzor?

Pa na neki način od svakoga po nešto nam se sviđa, ali uglavnom volimo da su jedinstveni i inovativni, tako da nam se od hrvatskih sviđa Amarie, a od stranih Lanvin, Givency, Gianfranco Ferre, Viktor&Rolf... Što vam u izradi vaših kreativnih djela i radova služi kao inspiracija?

Inspiraciju crpimo iz gotovo svega; umjetnosti, svakodnevnog života, boja, tekstura, oblika i uzoraka iz

prirode... Najveća inspiracija nam je materijal koji se u tom trenutku nalazi ispred nas, od toga zapravo sve kreće.

Koja je vaša formula za uspjeh?

Raditi ono što voliš,biti uporan i ne odustajati od svojih snova.

Treba li dosta odricanja u privatnom životu da bi se uspjelo u poslovnom?

Nije potrebno jako puno odricanja, važno je dobro se organizirati, a i ako nešto voliš i ako ti je do nečeg stalo onda ti ništa nije teško tako da se uvijek sve može stići.

Gdje se vidite u skorijoj budućnosti te kakvi su vam planovi?

Vidimo se sa malim ateljeom u srcu Zagreba J Nadamo se da će se ti naši snovi u skoroj budućnosti i ostvariti.

Koje je vaše mišljenje o grafičkom dizajnu u Hrvatskoj?

Smatramo da je stanje na području grafičkog dizajna jako loše.

Prije svega mislimo na zaposlenje u toj struci, jer nas ima jako puno, a radnih mjesta jako malo, no to nažalost nije slučaj samo u našoj struci.

Inače smatramo da oni koji se njime bave rade to odlično, a i to pokazuju brojna svjetska priznanja.

Imate li planove za širenje na svjetsko tržište?

Nismo još razmišljale o većem širenju na svjetsko tržište jer potrebna dosta jaka financijska podrška da bi to bilo moguće.

Jako je teško uspjeti i u Hrvatskoj jer je stanje trenutno jako loše, a sve ono što je potrebno da bi mogao otvoriti nešto svoje jako komplicirano tako da smo trenutno usmjerene samo na naše tržište.

Gdje se vaši proizvodi mogu kupiti?

Naši proizvodi se mogu kupiti u Beogradu u galeriji Katapult, naručiti preko Facebooka i Krpe. hr, a tijekom ljetnog perioda u Makarskoj, Podgori i Tučepima.

za zaposlenje, a u modnom da možemo uspjeti bez obzira na obrazovanje, već da jednostavno moraš biti talentiran, jako uporan i da se jednostavno nekako sve zvjezdice moraju poklopiti.

I za kraj, imate li kakav savjet za mlađe generacije kreativaca?

Pa nemamo baš neki savjet, onaj tko to želi i gaji svoj interes prema tome ce svakako to i učiniti, jer kad ne radiš ono što te ispunjava, nikad to nećeš raditi s ljubavlju i nikad nećeš postići stopostotne rezultate.

Zbog toga trebaš raditi ono što voliš, slijediti svoje srce i biti uporan, rezultati će se kad tad vidjeti.

Čime se bavite u vaše privatno vrijeme? Šijemo,šijemo,šijemo i šijemo... ako ne za druge onda za sebe.

Po vašem mišljenju, je li završen fakultet garancija za uspjeh?

Smatramo da fakultet nije garancija za uspjeh. Mi smo čisti primjer toga.

Studiramo na Grafičkom fakultetu,a veliki uspjeh imamo na području modnog dizajna koji je na drugom fakultetu.

Priliko samog upisa na ovaj fakultet smo se i vodile s tom misli jer nas je uvijek zanimao dizajn, a smatrale smo da u grafičkom imamo veće šanse GRAM 2012; 01 (01)

41

Ljubica Šimić Art Director at Luminus Creative

1. Bok, možeš li se molim te predstaviti u par rečenica.

Pa ovako, ja sam Ljubica, imam 31 godinu, i bavim se grafičkim dizajnom cca 12 godina. U oglašavanju sam više od 7 godina. Inače sam iz Makarske došla na fakultet u Zagreb, i evo, ostala. Trenutno radim u firmi Luminus Creative. Radila sam stvarno na brdu projekata, od art directiona cjelokupnih kampanja (ATL i BTL materijala), vođenja photo shootinga, izrade ambalaže, do osmišljanja vizualnih identiteta. Dugo sam radila za Erste Banku i sve članice Erste grupe, Kraft – Milku, Diners, HBO, Phillip Morris, YTONG, LG, Belupo, razne shopping centre – Avene Mall, Garden Mall, Grad Biograd na moru, Atlantic grupu – Rosal LipBalm, Cedevitu, Kraš...

Trenutno pišem završni rad na Specijalističkom postdiplomskom studiju – Upravljanje marketinškom komunikacijom na Ekonomskom fakultetu.

Volim sunčane naočale, mornarske prugice i čokoladu.

2. Kako ti je bilo studirati na Grafičkom fakultetu?

Bilo je to nezaboravno iskustvo, prvenstveno zbog ljudi kojima sam bila svakodnevno okružena. Zajedno smo i polagali ispite, i izlazili i družili se... Sami smo izmišljali projekte da bismo naučili kako se 42 2012; 01 (01) GRAM

dizajnira, jer je tada stvarno nedostajalo konkretne prakse.

Sve one kemije i fizike na prvoj godini su meni bile lagane jer sam završila Opću gimnaziju.

Nadam se da se program od 2005. godine nešto promijenio i modernizirao, jer smo mi radili vježbe na muzejskim strojevima koji su svakako predstavljali izazov i veselje.

Ja sam fakultet završila s lakoćom, i fakultetsko vijeće mi je dalo priznanje najboljeg studenta generacije 1999. - 2004. godine.

3. Jednom si spomenula da si bila na razmjeni studenata, kako je to bilo? Koji su tvoji dojmovi?

Bila sam na studentskoj razmjeni u malom gradiću Lübeck na sjeveru Njemačke. Svakom bih preporučila da, ako ima priliku, ide u inozemstvo studirati jedan ili dva semestra, ili na stručnu praksu. Tada, 2003. godine je bilo praksu jako teško za dobiti i za organizirati, ali danas je sve puno pristupačnije. Osim što sam usavršila znanje stranih jezika, i engleskog i njemačkog, rad u grafičkom softwareu, upoznala sam jako puno ljudi, proputovala pola Europe... bio je to jedan od ljepših perioda u mom životu. Evo ovo ljeto idem na vjenčanje u Grčku prijatelju iz tog razdoblja.

4. Prvi posao nakon faksa?

Baš je tada bio aktualan program S faksa na posao, u koji sam ja «uskočila». Bio je to Young&Rubicam Zagreb – agencija za oglašavanje, i doslovno sam u isti tjedan diplomirala i počela raditi kao grafički dizajner.

5. S kojim problemima si se suočila u početku svoje karijere?

Pa moram priznati da nisam imala nekih većih problema.

Prvi radni dan sam prvi put u životu sjela pred MAC, i još i danas se sjećam trebala sam složiti storyboard za čokoladicu Milka Wafellini. Nisam pojma imala od kud da krenem, niti što je to storyboard, ali sam se vrlo brzo snašla u svemu.

Nije bilo nekog mentora da me vodi, nego sam se morala sama svakodnevno snalaziti, jer se od mene očekivalo kao da radim kao netko s brdom iskustva. A danas ne mogu zamisliti da ne radim na MAC-u :) 6. Reci nam malo o tome gdje sada radiš i kako je to biti Art Director?

Sada radim u agenciji Luminus Creative, više od dvije godine.

Firma je krenula kao produkcijski studio, pa se logično razvila i agencija za oglašavanje. Luminus je radio i za internacionalne klijente, od koji su najpoznatiji

uvodna špica za Oskare, MTV...

Svakodnevno dolaze neki novi projekti. Evo trenutno radimo na razvoju ambalaže za nove okuse Rosal LipBalma, Cedevitinu novu kampanju, nekoliko novih vizualnih identiteta...

7. Smatraš li svoje projekte izazovom ili problemom koji se treba riješiti?

Naravno da je svaki projekt izazov. Posao stvarno ne bi trebalo shvatiti kao nekakav problem, jer to onda nije nešto s čime bi se trebalo baviti u životu.

8. Odakle crpiš inspiraciju za projekte, pratiš li možda neke portale, blogove ili slično?

Nema nekog posebnog pravila za inspiraciju. Ja najviše inspiracije pronalazim u svakodnevom životu, ljudima koje susrećem, stvarima koje vidim na putu od posla do kuće, u PUTOVANJIMA! A tu i tamo bacim pogled na Computer Arts časopis J 9. Možeš li u tri rečenice opisati proceduru realizacije nekog projekta?

Prvi korak je briefing klijenta našima accountima (voditeljima projekta), koji taj brief

proslijede kreativi.

Accounti su neka vrta filtera između kreative i klijenta. Ovisi o tome o čemu se radi, o nekoj kampanji ili o plakatu, prvo kreativni direktor ili copywriter radi na ideji, sloganu ili naslovu (headlineu), i nakon toga Art Director i dizajneri dalje vizualiziraju ili dizajniraju sve – od igle do lokomotive: billboarde, citylighte, print oglase, plakate, letke, brošure, POS-ove, raznorazne gadgete... Najčešće u sve za 2-3 dana, a nekada i manje!

Nakon prezentacije, odobenje smjera kreative, milijun dorada, slijede pripreme za tisak, i ovjera otiska u tiskari.

10. Koji vam je projekt bio najteži, a koji recimo najzanimljiviji?

Ne bih nazvala problematičnim određeni projekt, jer svakodnevno raditi ovaj posao stvarno meni predstavlja veliki gušt. Nekad je teško raditi s određenim klijentom, jer ovisno o zahtjevima i najobičniji newsletter može postati beskonačna trakavica od 1000 izmjena.

Ali, jako sam uživala radeći za klijenta HBO Adria i press kitove (pokloni za novinare za promociju HBO-ovih serija), dok sam radila u New Moment Y&R. Agencija je dobila brdo nagrada za te press kitove – zlato na Festu, Piran CEE festivalu; bila finalist na Golden Drumu, Epici...

11. Što smatraš najvažnijim za realizaciju dobre reklame?

Apsolutno je važno povjerenje klijenta agenciji. Što agencija ima slobodnije ruke, to su konačni proizvodi puno

kreativniji i kvalitetniji. To je po meni sigurna formula.

12. Kako se slažeš sa svojim timom? Koliko je bitna komunikacija i timski rad u tvom poslu?

Mi svi zajedno radimo, pomažemo jedni drugima međusobno. Jedni bez drugih ne bismo mogli funkcinirati.

Jako je važna komunikacija, da se ne bi dogodio tzv. Sindrom gluhog telefona :) 13. Gdje se vidiš za 10 godina?

E to stvarno pojam nemam :) vidjet ćemo!

14. Da možeš birati da li bi ponovo odabrala ovu struku i studiranje na Grafičkom fakultetu?

Jedno vrijeme sam mislila da ću studirati stomatologiju, ali nije me dugo držalo. Još od vrtića kada sam svima crtata štrumfove, i kada sam u osnovnoj školi s bratom sam crtala po majicama jer u Makarskoj nije bilo kupiti odjeće s printevima – znala sam da želim raditi kao dizajner, tako da je to bilo logičan nastavak.

Ovu struku bih sigurno ponovo odabrala, u svakom slučaju!

15. Koji savjet bi dala studentima Grafičkog, a i svima ostalima koji se jednog dana žele baviti sličnim poslom?

Rad, rad i samo rad. To sve zvuči vrlo fensi šmensi, ali iza toga stoji jako puno – kako ja kažem – kliktanja. Budite kreativni, inovativni, svakodnevno razmišljajte jer osnova i početak svega je ideja. Originalna ideja. Rad u Illustratoru, PhotoShopu, InDesigneu se lako nauči, i to može skoro svatko. Ali ako nešto naučiš na tečaju, to te sigurno ne čini dizajnerom, već smisao za estetiku, vlastita logika i originalnost.

GRAM 2012; 01 (01)

43

Ideja zelene boje G

ledam ponekad - muka mi je od svih tih silnih zelenih kampanja, silovanja čovjekovog postojanja, da sam odlučio pobliže istražiti ovu temu. Iskreno, počelo me zanimati stanje našeg planeta s neke neutralne točke gledišta, promotriti što zapravo sve suprotstavljene strane imaju za reći – jedni vas uvjeravaju da ćete bacanjem žvake istrijebiti sve oblake, drugi da je kriv prirodni proces, pa ovo pa ono... Bezveze sve to nekako zvuči, ali kada uzmete i najlošije dokaze iz svih argumenata, sastavite ih, postane vam ubrzo jasno - nekako smo i mi ljudi u sve to umiješani. U zadnje vrijeme to se počelo i iskorištavati na negativan način pa tako imamo hrpu organizacija koje propagiraju neke stvari koje nisu ni istražili, a najbolji primjer je vječni rat gladijatora – „plastična vrećica vs. papirnata vrećica“. Koliko je zapravo kompliciran proces integracije „zelenog“ proizvoda u sivilo današnjeg shvaćanja svijeta?

Č

ak i grafička struka puno uzima prirodi ako mene pitate – šibamo po tim drvećima, koristimo neke materijale koji su mutni i sve to kako bismo uljepšali nečiji posao i karijeru. Tako sam došao na ideju da na neku čudnu foru zamislim i kreiram idealni proizvod i ambalažu i vidim na koji način doći do toga. Recimo, kreirao bih računalnog miša koji bi morao biti superioran svim miševima. Krenimo od sirovina. Kada bih rješavao pitanje izvora sirovina, vjerojatno bih se morao okrenuti nekom smetlištu – kako bih napravio svoj proizvod od recikliranog materijala, i tu bih zapravo već počeo sa zelenim certifikatom. Zamislio sam što čvršći proizvod kako bih udovoljio kupcima. Zadovoljio bih se aluminijem jer aluminija ima podosta u reciklaži – proces obrade aluminija je malo skuplji, učinkovit je, jedini je minus što se oblikovanje prepušta strojevima koji su skupi. Kako to rade strojevi-roboti, to bi značilo manje ljudske umiješanosti i manja je mogućnost odrezanih prstiju, ruku i kojekakvih srodnih brutalnih scena. Znači, glavni materijal svog proizvoda sam prepustio aluminiju koji je čist i kvalitetan, ali skup. Što bi značilo da u odnosu na svoje plastične konkurente imam prednost kod ekološke raje. Da moj

44 2012; 01 (01) GRAM

Zanimljivo je kako je teško ostvariti neke naizgled jednostavne ekološke misije svojim proizvodima, unatoč tome što nas nanovo prosvijetljeni ljudi uče.

Pokušajmo smisliti nekako taj univerzalni proizvod, u ovom razdoblju kad iz minute u minutu mijenjamo kriterije mišonja bude energetski na nekoj normalnoj razini, morao bi funkcionirati putem bežične veze. Baterija koju sadrži je litijionska i uz njega bi dolazio poseban punjač koji bi, kad bi se miš napunio u potpunosti, zvonio, vrištao iliti proizvodio neku vrstu buke kako bi korisnika upozorio da se uređaj napunio i ne bi prestao pištati sve dok ga korisnik ne isključi. I eto očuvanja električne energije. U isto vrijeme, kutija u kojoj bih to sve ponudio morala bi biti od stakla koje u sebi ne sadrži nimalo plastike, na kojoj piše samo „Aluminijski miš“ i pokoja specifikacija, kako ne bih potrošio puno boje. Normalno, i boja mora biti nenormalno ekološki nastrojena. Nikakve upute ne bi dolazile uz miša, jer bi to samo značilo sječu drveća pa bih se zamjerio pticama i lišću. U konačnici, još bih i na to morao trošiti boje pa mi računica ne bi bila na mjestu. Upute bi bile na nekom web odredištu, koje bi korisnik sam pronašao putem Google-a, a na web stranici bi ga dočekao neizbježni propagandni video o ekologiji i zašto je taj miš tako zelen u odnosu na druge ljubimce. I to je moj proizvod. Znači, niti jedan materijala u mome mišu ne bi smio biti na listi opasnih i nerazgradivih. Eh da ne zaboravimo, moja tvornica bi radila na sunčevu energiju, a auti bi u neku ruku morali biti ekološki prihvatljivi.

O

vo jako lijepo zvuči, i vjerojatno bi se masno pisalo u ekološkim krugovima o mome mišu i takvi ljudi bi ga kupovali. Ali, ja se recimo zapitam koliko je tih ljudi koji bi to primijetili? Nedovoljno da ja zaradim. Ali, uzeo sam k tome i skupe strojeve, koji ne mogu raditi kavu, sok ili bilo što drugo, već samo melju metal. Normalno, moj miš bi morao besprijekorno funkcionirati. Sjetimo se samo upozorenja koje vam pili mozak svaki puta kada je miš pun. Tko to želi imati doma uopće? A pogotovo još kada ljudima uvalim pakiranje koje je otisnuto

GRAM 2012; 01 (01)

45

S

par redaka, a u kutiji uopće nema uputstva, niti web stranice navedene na koje morate ići za podršku.

Ili kada odete na internet i konačno nađete nešto korisno i onda vam pričam o tome kako sam najbolje očuvao okoliš...

Niti ću ja kao proizvođač naići na neki profit i ugled, a kupaca neću imati puno.

Ali ja sam dobro mislio i činim dobro za ovaj svijet. Sjetim se udruga koje su mene potakle na razmišljanje i pitam se što li one sad rade? Ja imam proizvod, oni me ne primjećuju, a u istom smo timu. Okrećem broj od neke udruge da mi pomognu, jer potrošači ne prepoznaju potencijal moga proizvoda. I gle, javi mi se netko. A baš sam mislio da neću nikoga naći. Zove me velika kompanija da njima prodam miševe, jer, eto, oni nemaju baš najbolju ekološku prođu. No, mene bocka što oni uopće nemaju napravljene proizvode koji se mogu u potpunosti reciklirati i ja njima dam svoj recept, ponudim da se dio materijala obrađuje i proizvodi kod mene. E sad, ja sam se uvalio prilično velikoj tvrtci. Tu je moja prilika, oni puno računala prodaju, ja prodajem puno miševa. Ovo meni smanjuje troškove proizvodnje, veća mi isplativnost i veća zarada općenito. E, sad imam para da osmislim i ekološki prihvatljivu tipkovnicu. I ne samo to, na TV-u se vrti već druga reklama vezana za njihova računala, a tu je i posebno mjesto dobio i moj miš. Možda me budu i drugi zvali da i njima tovarim miševe, a možda čak i drugi 46 2012; 01 (01) GRAM

proizvođači miševa počnu razmišljati kao ja pa ponude isto ekološki prihvatljive miševe i oduzmu mi dio kolača. Ali, nisam li onda obavio ono što sam u biti htio? Konačno sam pokrenuo lijenu zajednicu – od onoga što je mene inspiriralo natjerao sam da mi pomogne, svoje znanje posvetio sam izradi onoga što najviše volim, računalnoj periferiji, imam najboljeg mišonju i promijenio sam jednu veliku tvrtku, jer sam imao jaku želju to učiniti.

Jedini je problem što je sad novac u mome džepu isto od papira i tekstila. Ništa, odoh i to promijeniti.

Ivan Gataric, 1988.

“Svaki dan nauči nesto novo.”

GRAM 2012; 01 (01)

47

RADNI STOL

Vrijeme je za pauzu između učenja!

N

emam vremena...nije mi blizu...nemam love...to su one, neke, najčešće isprike koje čujemo kada raspravljamo o vježbanju i fizičkoj aktivnosti. Kako ne bi svaki puta slušali iste, loše isprike, uzeli smo si malo truda te odabrali pet jednostavnih vježbica koje si svatko može „priuštiti“.

Pošto smo strukom najčešće vezani uz kompjuter i sjedenje, vježbe smo prilagodili svima onima koji dijele isti problem, jer kada su mišići dugo vremena stacionarni (u istom položaju) smanjuje se cirkulacija i mišići se umaraju, što otežava obavljanje zadataka.

Mikropauze i aktivni odmori mogu se provoditi u bilo koje doba dana, u, za njih predviđenim intervalima, a velika im je prednost što su vježbe iznimnno lake za izvođenje, mogu se izvoditi pokraj radnog mjesta i traju samo par minuta! Stoga, da izbjegnemo „zvonarcrkvenotredame“ look, odvojite tih par minuta za svoje ručice, zglobove i leđa & that’s all folks!!!

Vježbe istezanja 1. Isprepletite prste te tako spojene ruke podig-

nite visoko iznad glave na način da dlanovi gledaju prema gore. Naizmjenično radite otklone (naginjanje u stranu) sa spojenim rukama. Pokret se radite do početka osječaja nelagode, a u toj poziciji tijelo zadržite 10 sekundi. Ova vježba isteže i opušta mišiće podlaktice, nadlaktice i leđa.

2. Iza leđa primite jednu ruku drugom. U isto

vrijeme nagnite glavu na jednu stranu te sa rukom koja je na toj strani povlačite drugu. Kada osijetite istezanje mišića zadržite poziciju 10 sekundi. Ova vježba isteže i opušta mišiće nadlaktice, ramena, vrata i gornjeg dijela leđa.

3. Spojite dlanove ispred tijela tako da prsti

„gledaju“ prema gore, a laktovi prema van. Ne razdvajajući dlanove pomičite ih prema dolje do osječaja istezanja. Zadržite tu poziciju 10 sekundi.

Ova vježba služi za opuštanje i jačanje mišića koji služe za manipulaciju šakom.

4. Spojite dlanove ispred tijela tako da prsti

„gledaju“ prema gore, a laktovi prema van. Rotirajte spojene dlanove tako da prsti gledaju prema dolje. Zadržite poziciju 10 sekundi. Ova vježba služi za opuštanje i jačanje mišića koji služe za manipulaciju šakom.

5. Isprepletite prste te tako spojene ruke stavite iza glave (na

potiljak). Gurajte laktove i ramena u nazad, a prsa unaprijed.

Zadržite poziciju 4 sekunde. Zatim uz blagi počučanj pokušajte spojiti laktove ispred sebe, a istovremeno zaoblite leđa (kao kada se mačka nakostriješi) uz blagi pretklon. Zadržite poziciju 4 sekunde. Ovu vježbu možete ponoviti par puta.

GRAM 2012; 01 (01)

55

Maksimilijan Gečević, 1983.

“The creative adult is the child who survived”, Ursule K. Le Guin GRAM 2012; 01 (01)

39

PROJEKT KUHINJA Praktični eksperimenti za svakog studenta Bogatstvo studentskih menzi često ne zadovoljava one izbirljive njuške. Bez obzira što zadovoljava studentski džep. No, nije potrebno biti toliko izbirljiv da vam se želudac ne okrene pri pojavi žilave komadine mesa u vašem vidnom polju ili nedajbože iste koja pliva u zamamnom zlatnožutom ulju. Radije ćete odabrati mahune i salatu. Živjelo povrće! Mesoljupci ostaju praznog želuca, odlaze iz menze i proždiru pizzu ili burek s mesom. Mmmmm... mljac!

Studenti u posjedu vlastitih kuhinjskih prostora često vrhunac petljanja s loncima dosegnu

Juha od rajčice/paradajza/ pomidora • • • • • • •

ulje brašno sol papar sok od rajčice rezanci za juhu celer

Jednostavna i brza priprema, minimalni trošak nabave namirnica. Načinite zapršku od ulja i brašna (1-2 žlice, ne žličice :) ), kratko popržite dok brašno ne počne tamniti. Dodajte soli, papra po želji i 0,5l hladne vode, naglasak na hladnoj vodi – u protivnom, stvorit će vam se nepoželjne grudice. Uz miješanje dodajte 5dl soka od rajčice. Po želji, možete dodati više soka od rajčice, a manje vode, tko kako voli.

Tako pripremljenu juhu prokuhati 20min, doda ti rezance i kuhati na laganoj vatri cca 5min dok se rezanci ne skuhaju. Gore spomenuti celer možete očistiti i narezati na četvrtine, ubaciti četvrtinu-dvije u juhicu – finije će zamirišati i okus će biti puniji.

56 2012; 01 (01) GRAM

kuhajući kavu za duga noćna druženja uz skriptu.

Eventualno juhice iz vrećice za oporavak duše dođu na red nakon..hm... sadržajnog vikenda. Rušeći zidove koji vas za samo korak dijele od glasnog rikanja vašeg studentskog želuca do fine klope, stavljamo vam bubu u uho donoseći par recepata i zlatnih kulinarskih savjeta.

Kao mladi na čijim leđima teret svijeta ostaje, potrebna su nam prilično snažna leđa za nošenje istog. Zdrav duh bez zdravog tijela neće vas daleko dovesti. Krenimo hranom prema zdravlju, a protiv tuge i čemera...

Zašto juha?

30 min

Juhe griju organizam, bogate su vitaminima i mineralima, te su, uz vodu i sokove koje svakodnevno pijemo, jedan od načina unošenja potrebne nam tekućine u organizam čime poboljšavaju detoksikaciju.

Voda je najbolje otapalo i da bi se izlučile otpadne tvari, treba ih otopiti u nečem, a većina je topiva u vodi. Nakon juhice za oporavak duše, prelazimo na konkretnije stvari...

Tjestenina sa šunkom u bešamel-umaku • • • • • • • •

maslac sol papar brašno mlijeko šunka sir (Podravec, Gauda...) tjestenina

Zašto tjestenina?

Dugo je nije bilo u popularnim dijetama. 150 g kuhane tjestenine sadrži 1 g masnoća, 7 g bjelančevina, 40 g škroba i 180 kalorija. Tjestenina je niskokalorična, dragocjena pomoć u održavanju vitkosti.

Jedite integralnu tjesteninu od nerafiniranih zrna. Jedna porcija osigurava 20% dnevno preporučene količine vlakana. Osim što poboljšava rad crijeva, integralna tjestenina bogatijeg je okusa, bolje podnosi kuhanje i upija manje umaka.

Brzo, jednostavno, zasitno, financijski također prihvatljivo!

U pripremi ovog jela, startate s bešamel umakom. Bešamel ćete napraviti tako da načinite zapršku s brašnom kao i iz prethodnog recepta, no ovaj put s malo maslaca.

Miješajući pjenjačom dodajte mlijeka, količinski toliko da dobijete finu teksturu, ne prerijetku, ali ne ni pregustu. Šunku nasjeckajte na tanke rezance, sir na sitne kockice i dodajte u pripremljen umak. Na laganoj vatri kuhajte nekoliko minuta dok se umak ne zgusne. Tjesteninu skuhajte u slanoj vodi, ocijedite i prelijete s bešamelom.

Pašteta od tune • • • • • •

kruh (crni, bijeli, polubijeli) maslac konzerva tune 2 kuhana jaja kiseli krastavci kiselo vrhnje

Zašto riba/tuna?

Zna se da je riba izrazito zdrava. Tuna je plava riba, iznimno nutritivno bogata, stoga je liječnici i nutricionisti preporučaju za održavanje dobre krvne slike, ali i za prevenciju bolesti srca i krvnih žila i moždanih udara.

Jaja skuhajte i oljuštite, tunu izvadite iz ulja i sve zajedno usitnite vilicom i pomiješajte. Sitno naribajte par kiselih krastavaca i dodajte u smjesu. Dodajte malo maslaca i 1dl kiselog vrhnja. Sve zajedno izmješajte u jednoličnu smjesu i pašteta je gotova. Kruh (preporučam crni – zdravije je :) ) možete kratko ubaciti u toster i tako prepečen namažete paštetom. Za neke ovo možda nije bog zna kakav ručak, ali može biti jako dobra večera!

GRAM 2012; 01 (01)

57

Salata sa feta-sirom • • • • • • • •

svježi krastavci svježa paprika luk rajčica feta – sir ulje ocat papar

Zašto salata?

Salata je baš savršena za ove ljetne dane. Nikad nam nije dovoljno svježine i ludih kombinacija različitih okusa. Feta sir dobar je ukoliko pokušavate imati niskokaloričnu prehranu.

Ima oko 250 kalorija. Ipak, nemojte ni u njemu pretjerivati jer ima zasićenih masnih kiselina u sebi.

Krastavce i luk očistite i narežite na ploške, papriku na rezance, a rajčicu također narežite na ploške. Feta-sir narežite na kockice i zajedno s povrćem izmješajte u velikoj zdjeli, popaprite po želji, soliti nije potrebno, jer je feta-sir sam po sebi dovoljno slan. Začinite s octom, maslinovim ili bučinim uljem i prije posluživanja rashladite u hladnjaku.Odlična, lagana klopa za vruće ljetne dane. Za one koji ne mogu bez mesa, možebitna kombinacija sa sendvičem od dimljene vratine, komadinom mesa s roštilja, čevapčićima, ražnjićima...mesnih kombinacija ima bezbroj.

Za kraj, par zlatnih savjeta kako birati namirnice..

Orijentir vam prije svega mora biti zdrava i uravnotežena prehrana. Mnogima zdrava hrana obično nije ona najukusnija i najdraža. No, vjerujte, imaju i kelj i mrkva svojih čari (čitaj: vitamina i minerala bez kojih, ruku na srce, zbilja ne možemo). Malo smo googlali i izdvajamo ono najbitnije...

Krom

Krom je u tijelu zadužen za pretvaranje hrane u energiju. Nalazimo ga u cjelovitim žitaricama, mesu, orašastom voću, grožđicama, suhim šljivama, ali i (na veliko zadovoljstvo :) ) u vinu i pivu.

Orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci) također su dobri za, studentima prijeko potrebnu, koncentraciju i rad sivih stanica.

Betakaroten

U tijelu se betakaroten pretvara u vitamin A koji je iznimno važan za dobar vid, imunitet i rast stanica. Nalazi se u zelenom povrću, poput špinata i blitve, u mrkvi i dinji.

58 2012; 01 (01) GRAM

B12

Vitamin D

Vitamin C

Kalij

Ovaj vitamin je važan za stvaranje DNA od koje se sastoje geni, za živčani sustav te za crvene krvne stanice. Izvori vitamina B12 su proteini, stoga ga nalazimo u mesu, ribi, jajima i mliječnim proizvodima.

Vitamin C je moćan antioksidans i osnovni vitamin za izgradnju kolagena od kojeg nastaju kosti, koža i krvne žile te ostalo tkivo. Pomaže pri apsorpciji željeza, ali i u izgradnji obrambenog sustava. Izvori vitamina C su rajčice, naranče, jagode, brokule, lubenice.

Vitamin D ili, kako ga mnogi zovu, vitamin svjetla ima važnu ulogu u izgradnji kostiju uz pomoć kalcija. Ovog vitamina ima u punomasnom mlijeku, žitaricama, sardinama, a nastaje i pri izlaganju suncu.

Kalij sudjeluje u skoro svim važnim tjelesnim procesima: održava krvni tlak, funkciju srca i bubrega, bitan je za mišićnu kontrakciju, a važan je i za probavu. Kalij se nalazi u krumpiru, grahu, ribi, rajčici, banani, brokuli, naranči.

Terezija Đonlić

GRAM 2012; 01 (01)

59

Damir Kralj, 1987. “Život je ono što ti se događa dok ti radiš planove za život”. John Lennon

Ilustracija nastanka dizajna u obliku tipografskog crteža. Sunce ispisano riječju “world” simbolizira svijet koji nam daje informacije, korijen stabla ispisan riječju “idea” koji simbolizira korijen svakog nastanka - ideju, stablo ispisano od riječi “author” i krošnju od riječi “design” kao finalni produkt procesa.

G R AM 2 0 1 2 . © G ra f i č k i fak u lte t S ve u č iliš te u Zagre b u