poezija: Alen Alispahi}
Svijet kao karneval Pro{loga mjeseca na Omnifestu u Travniku, upoznali smo ovog mladog pjesnika. Alen studira Bosanski jezik i knji`evnost u Travniku i pi{e poeziju. Nastupao je na Evropskim knji`evnim susretima pro{le i pretpro{le godine. Neke pjesme objavljene su mu i u francuskoj knji`evnoj reviji Europe. Alen ima gotovo ~etiri dovr{ena rukopisa, a uskoro }e u Travniku biti objavljena njegova knjiga s naslovom Kidane stranice dnevnika no{ene vjetrom koju sa~injavaju lirski fragmenti i raznovrsne teme tako da je zaista postignut dojam kidanih stranica. Ti zapisi izgledaju ovako: Dolazila si tako da mi jezik svoj na vratima plazi{... Ali su ti se ruke obavijale u zagrljaj i usne ostavljale dah od kojeg }e sve po~eti. Vidi{ kako priroda to sve lijepo rje{ava u parovima... Tu su jo{ i dvije zbirke pjesama u rukopisu: Karnevalska sentimentalnost i Oplakivanje. U Karnevalskoj sentimentalnosti Alen opisuje ljudski rod op}enito, odnosno cijeli svijet predstavlja kao karneval u kojem je mogu}e sresti i vidjeti sve {to postoji. Veoma je primjetna i Alenova naklonjenost moderni kojoj pripadaju o~igledno i njegovi B.A. knji`evni uzori.
*** Parada likova iz nekih najljep{ih romana I mali zeleni ljubi~asti rozi, kako ma{taju Marsovce Na nebu paraglajderi i padobranci bacaju novce Sad znamo da je historija obmana
Moja historija i historija moga prijatelja Iz nutrine moj glas je pojao Ne}e u}i u historiju svijeta, otpijam gutljaj [um gaziranog soka, dijete mi Pru`a jo-jo igra~ku baj Bejbi baj...sebe sam se bojao Prolaze u ma{karadi likovi iz pro{lih vremena Modna pista davnih odora i odijevanja I galerija va`nih ljudi i te`ine njihovog bremena Moja oklijevanja I ova pjevanja koja su radosna a zabole I ovi ljudi koji, evo, vole
promocije: Fadila Nura Haver
Knjiga koja ~ita lekciju uvrije`enim knji`evnim veli~inama Kad umrem da se smijem, naziv je knjige Fadile Nure Haver, koja je 10. decembra promovisana u Karabitu. Radi se o zbirci koja je pobijedila na prvom natje~aju za zbirku kratkih pri~a koji je zaklju~en 31. decembra 2003. godine, a pobjednik je progla{en u aprilu 2004. Iako je knjiga ugledala svjetlo dana tek sedam mjeseci nakon same ceremonije progla{enja, izgleda da se ~ekanje isplatilo. Izdava~ je Naklada ZORO, a promotori knjige bili su Ferida Durakovi}, Enver Kazaz i Ivan Lovrenovi}. Kad umrem da se smijem je, misle promotori, subverzivna knjiga koja ru{i konvencije (Lovrenovi}), kao i teorijski neosvije{tena knjiga (Kazaz). No, ono {to je ovu promociju u~inilo neobi~nijom od ostalih jeste to {to je otvorena i zatvorena pjesmom (pjevao je Nermin Pu{kar) i to {to je odlomke iz knjige ~itao glumac Izudin Bajrovi}. Ba{ takvu promociju za sebe je `eljela i ostvarila sama S.J. autorica. A i posjetiteljima je godila promjena.
anketa: šta pokloniti?
Knjigu u papir, molim! Tri su pitanja koja smo postavili ljudima od knjige iz BiH i susjednih zemalja, a ti~u se pretprazni~ke groznice. 1. Koju bi knjigu voljeli dobiti za Novu godinu? 2. Da li poklanjate knjige? Koji je va{ izbor za poklon prijatelju? 3. Koja je, po vama, najbolja knjiga za dje~iji paketi}? A, evo i odgovora: Vladimir ARSENIJEVI], pisac i izdava~, SCG 1. Ne znam. Mo`da POPULAR MUSIC, roman sjajnog {vedskog autora Mikaela Niemia. Ali zapravo ne bih voleo da dobijem knjigu za Novu godinu po{to knjige i ina~e redovno dobijam tokom ~itave godine. 2. Poklanjam knjige svakodnevno: to je sastavni deo mog, uredni~kog posla. Tako da uglavnom poklanjam knjige izdava~ke ku}e RENDE. Prijateljima tako|e. 3. Du{kova ku}a Du{ana Radovi}a sa crte`ima Du{ana Petri~i}a, koju je nedavno objavila beogradska izdava~ka ku}a VIA CONNECT. Enver KAZAZ, knji`evni kriti~ar, BiH 1. Dosta mi je vi{e knjiga. Zato, ako bih birao, volio bih dobiti CD grupe Dubioza Kolektiv. 2. Opet CD, i to: Dragan Dautovski kvartet 3. Chief Drvena noga, Rizaha Pa{ali}a
~itaonica: Veselin Gatalo
Du{anka PROFETA, izdava~, Hrvatska 1. Za Novu godinu, ali i ina~e, voljela bih dobiti Norve{ke bajke u izboru i prevodu Muniba Delali}a. 2. Poklanjam knjige, naravno, a ~esto se dogodi i da poklanjam istu knjigu ljudima koji se dru`e i posu|uju knjige jedni drugima, pa sam na tu temu konstruktivno iskritizirana. Stvarno nema smisla da svi imaju svoj primjerak Lovrenovi}eve Unutarnje zemlje. 3. U dje~iji paketi} svakako bi trebalo staviti Pipi Dugu ^arapu, ako je dijete slu~ajno nema. Kako su za to male {anse, treba dodati i ^udnovate zgode [egrta Hlapi}a. Nura BAZDULJ – HUBIJAR, spisateljica, BiH 1. Ian Mcewan: Amsterdam 2. Amos Oz: Crna kutija 3. Ahmed Hromad`i}: Patuljak iz zaboravljene zemlje Elvis J. KURTOVICH, rocker i knji`evnik, BiH 1. Onu najve}u {to je iza{la, o Muhamedu Aliju... Dodu{e za nju mi treba i ve}i stan... Drzat }u je u {pajzu, dok do|e kamionom pojest }e se kiseli kupus! 2. Poklanjam svoje knjige, na`alost! Zavisno od prijatelja pravim izbor, ali uvijek poklanjam ne{to iz beletristike {to znam da bi im se moglo svidjeti (Hornby,Wivegh, neki doma}i autori...). 3. Ne{to zbog ~ega me mladi ~itaoci ne}e zamrziti. Andersen, ]opi}, Twain, Tolkin... Mi smo odrasli uz takve knjige pa nam ni{ta ne fali. Valjda...
Knji`evni `urnal objavljuje KONKURS za kratke pri~e koje }emo objavljivati u narednim brojevima, kao i na na{oj internet stranici: www.omnibus.ba u stalnoj rubrici ^itaonica. Jedini uvjet je da pri~e dosad nisu objavljivane. Pri~e i kratke podatke o sebi, {aljite na e-mail citaonica@gmail.com. Jedan autor mo`e poslati najvi{e tri pri~e, a u odabiru }e u~estvovati redakcija Knji`evnog `urnala. Pri~e se ne honorari{u.
Rambo, drumski i onaj tre}i Rambo se probudio prvi i otkrio da je sino} zaspao u svom krevetu. Desno i lijevo od njega nije bilo nikoga. Po`eli odmah ustati, kao dobro dresiran vojnik. Drumski je odmah htio ustati i napisati ne{to. A onaj tre}i, vje~ito gladan sna i prepun obi~nih `elja, opet ju je htio nazvati. Rambo ga udari {tapom sujete, udari ga po prstima uzdrhtalim od `elje da pritisnu {est brojeva njenog telefona. Zapravo, njihova nesre}a je {to imaju samo jedno tijelo. Onaj tre}i je, iako najmo}niji u njihovom zajedni~kom tijelu, izjutra pu{tao da ih Rambo vodi. Bio bi previ{e pospan da bi reagovao. Vani je sijalo sunce. Onaj tre}i se sanjivo pitao na kojoj }e im strani biti sjena kad iza|u. I sjetio se jedne ve~eri kad ju je ~ekao ispod tri uli~ne svjetiljke. Tad su Rambo, Drumski i onaj tre}i imali svaki svoju sjenku. Rambo je htio iza}i ne umiv{i se. Nije htio sprati sa lica svoj jutarnji izraz. Izraz lica tek probu|enog gladijatora koji ~eka da ga neko zagrli i poka`e mu gdje je arena. Na brzinu se obukao, spustio liftom i iza{ao na ulicu. Pravio se da ne primje}uje grudi srednjo{kolki pobjeglih sa ~asa koje su se otimale ko{uljama i jaknama, utegnute tetice u lovu na mu`eve,
za ~itanje: Miljenko Jergovi}
Historija sitnica Miljenko Jergovi}, Historijska ~itanka 2, Naklada ZORO Zagreb-SSarajevo, 2004. Zbirka kolumni Historijska ~itanka 2 hronolo{ki je i smisaono nastavak knjige Historijska ~itanka. Jergovi} se u ovoj knjizi igra samim principom na kojem je konstruisana zvani~na/kanonska historija. Uzimaju}i sitnice za teme svojih tekstova on premje{ta fokus interesovanja sa velikih ljudi i velikih doga|aja na kojima po~iva, danas dominantan tzv. monumentalni koncept historije. Od malih stvari, neprimjetnih u svojoj uobi~ajenosti: OHO ljepila, kravate za znakom ZOI ’84, debitanata u fudbalskoj reprezentaciji Jugoslavije, ~ista~a cipela iz Titove ulice, Jergovi} konstrui{e pripovijesti u kojima, istra`uju}i od pojedina~nog ka op}em, pi{e o kulturi, politici, lifestyleu kroz svakodnevnicu posljednja dva desetlje}a Jugoslavije i socijalizma. Uz sve to, svoju knjigu naziva prema zvani~nom {kolskom ud`beniku te tako ironizira u{togljenost historije kao nauke. Jergovi} pokazuje da je historija vi{e sposobnost umije}e pripovijedanja nego egzaktna nauka, a upravo umije}e pripovijedanja e-SSejo ovu knjigu svrstava u vrh knjiga kolumni koje se sve ~e{}e objavljuju.
mre`a: www.teolcafe.net
Kad umiru pisci
Ni{ta lak{e nego napraviti website. Izabere{ podlogu, boju slova, poka~i{ mp3ica za dijasporu, stavi{ koji vje~ni vic o Sulji, Muji, plavu{ama i drotovima i – gotovo. Car si ve-ve-vea. Kada u va{e browsere upi{ete www.teolcafe.net, na prvi mah pomislit }ete da ste uplovili u jednu ba{ “takvu” stranicu. Ponu|eni meniji nemaju ba{ nikakve veze jedni s drugima: knji`evnost, zanimljivosti, diskusije, online igre, chat i webmail. [ta je tu je, sad ste tu gdje jeste, pa {to ne zaviriti u ovu prvu od {est ponu|enih oblasti. Tek kad u|ete u ogranak Knji`evnost, a potom nasurfate i na stranicu sa posljednjim rije~ima slavnih pisaca, shvatit }ete da je novootkriveni site vrijedan i druga~iji od ostalih. Za{to? Zato {to nigdje na webu ne}ete saznati da: ...je neki napuljski plemi} u XVIII stolje}u ~etrnaest puta izlazio na dvoboj brane}i mi{ljenje da je Dante bolji pisac od Ariosta. ...je isti plemi} iz gornjeg navoda, nakon ranjavanja u 14. dvoboju, od kojeg }e i umrijeti, priznao da nikad nije ~itao niti jedno Danteovo ili Ariostovo djelo. ...je Gogolj pred samu smrt u groznici tra`io ljestve. Vjerovao je da Bog, kad za to odabere pravi trenutak, do umiru}eg spu{ta ljestve i tako ga dovodi sebi. ...se Kafka posljednjih dana `ivota toliko patio da je svom doktoru uputio o~ajne rije~i: Ubij me, ako ne}e{, onda si ubica! Nakon toga, doktor mu je ubrizgao morfij. ...je Onore de Balzak bio pravi ovisnik o kafi. Za `ivota je popio preko 50000 jakih, crnih kafa i, naravno, dobio te{ko oboljenje srca. ...je posljednja osoba koju je na samrti dozivao Balzak bila, ne njegova ljubljena Eva, ve} lik iz jednog njegovog djela: Horacije Bin{on. ...je Hemingvej, prije nego je digao ruku na sebe, obolio od {e}erne bolesti, arterioskleroze, ciroze, slabljenja vida i impotencije! ...je Pu{kinov sprovod obavljen u tajnosti. Naime, po{to se Pu{kin otvoreno izja{njavao kao liberal, vlada je, u strahu od nereda, naredila da se njegov sanL.B. duk do groblja preveze u kolima natovarenim sijenom!
duge noge studentkinja izostalih sa predavanja koje su ga gledale kao neobi~nu divlju `ivotinju koja se jo{ nije oporavila od no}nog lova. Bio je sujetan taj tre}i. Ve} odavno je shvatio da je manja distanca izme|u zanimljivog i privla~nog nego izme|u lijepog i privla~nog. Da je zanimljivo uvijek privla~no, makar bilo i ru`no… Zapravo je namjeravao prona}i neku djevojku sa dugom kosom i melanholi~nom o~ima i pozvati je na kafu. Re~i joj da izgleda kao {umska vila koja u sumrak sklapa o~i umornim cvjetovima, kao sun~an zimski dan, kao princeza prognana iz bajke zato {to je voljela pjesnika, kao oni crveni cvijetovi {to rastu me|u krpicama poluotopljenog snijega… Rambo je punim plu}ima udahnuo prohladan zimski dan, pomiren s tim da onaj tre}i ve} uveliko vodi igru. Drumski, pozvav{i za svjedoka sunce {to sve podjednako grije, govori kako se ru`no poigravati tu|im osje}ajima. Tre}i napominje da svako rado slu{a ono {to `eli ~uti. Da nikog ne zanima razvijanje binomnog obrasca i ra~unanje zapremine dodekaedra. Da je to zanimljivo, svi bi o tome pri~ali ispijaju}i jutarnju kafu. Da je to zanimljivo, Drumski ne bi ni o ~emu drugom piskarao nego o elektronskim sudarima i kvadraturi kruga. Drumski govori kako se sve u `ivotu pla}a, da je `ivot mre`a spojenih
posuda, da se bol lak{e zadaje nego prima. Tre}i mu za`eli da nikad ne objavi knjigu i prestade obra}ati pa`nju na njegove blesave argumente. Odakle li ih samo izvla~i, pitao se onaj tre}i… Na mjestu gdje staje gradski autobus, primje}uje djevojku. Duge crne kose i modrih o~iju. Sama je. Ljepote kakvu Bogovi ponekad daju smrtnicima da se poigraju s njima. Crna torbica joj je na ramenu, ruke u d`epovima, pogled prosut po osun~anom asfaltu. Onaj tre}i uputi se prema njoj, preduhitriv{i bilo kakvu raspravu na temu. Po tome {to ne skre}e pogled, zna da ga je primijetila jo{ prije nego on nju. To mu dade kilovat hrabrosti neophodan da stane ispred nje. Gleda je. Kao neko ko je poznaje a nije je dugo vidio, pa se sad pita ho}e li ga prepoznati. Ona ga posmatra za~u|eno. Instinktivno se odmakla pola koraka, vjerovatno pomisliv{i da je jedan od lu|aka kojih je zadnjih godina prepun grad. On izgovori prvo ime koje mu pade na pamet… Zbirka pri~a pod naslovom Rambo, Drumski i onaj tre}i Veselina Gatala osvojila je tre}u nagradu na natje~aju za zbirku kratkih pri~a Naklade ZORO. Knjiga je u pripremi, a naslovnu pri~u, ljubazno{}u autora i izdava~a, objavljujemo premijerno. Ovo je tek njen dio, a cijelu pri~u ~itajte na www.omnibus.ba.
Hubijar za ~itanje: Nura Bazdulj-H
Rat kao nevjestinski ponor Nura Bazdulj- Hubijar, Nevjestinski ponor, Fraktura, Zapre{i}; Buybook, Sarajevo, 2004. Po legendi koja se prenosila s koljena na koljeno, u tu se provaliju iz kolone svatova s konja bacila mlada nevjesta koju su na silu udali. Ve} u prvoj od tri pri~e koliko ih ima u knjizi pri~a Nure Bazdulj-Hubijar, otkriva se otkud naslov Nevjestinski ponor. Ali, otkriva se i da to nije samo mjesto nadomak sela koje su, zbog legende, svi izbjegavali. Geografski pojam postaje simbolom sudbine svih likova iz knjige. Jer sve tri pri~e govore o presudnom trenutku `ivota glavnih likova kada je neophodno sagledati sve u sebi i oko sebe i donijeti kona~nu odluku.U prvoj, naslovnoj, pripovjeda~ica otkriva sebe kao podvojenu li~nost. Jedna je lo{a, ali `ivi ve} 30 godina, druga je dobra, ali traje tek dvije. Previ{e je rizi~no dati {ansu mla|oj li~nosti i zato je njena kona~na odluka – smrt. U drugoj pri~i, Memento mori, junak je postavljen pred ubicu svoga brata. @edan je osvete. I ba{ kad se ~ini da je oduka o osveti neopoziva, nastupa preokret. On se sjeti bratovih rije~i o ~ovjekovoj slobodi, shva}a da }e osvetom postati rob, i pu{ta ubicu. U tre}oj, Milost, doktor ubija pacijenta u kojem prepoznaje silovatelja djevojke koja mu je trebala postati `enom, ali je, nakon silovanja, poludjela i ne zna vi{e ni{ta i nikog oko sebe. Nakon ubistva odlazi u d`amiju da molitvom poku{a spasiti zdrav razum ili na}i mir i zaborav. Pri~a zavr{ava epilogom u kojem se otkriva da se djevojka i{~upala iz nesvjesnosti, ali i da su doktora prona{li smrznutog u d`amiji. S.J. Sve tri pri~e uzrokovane su i odvijaju se na/u Ratnom ponoru.
posjete: kafe-kknji`ara
Novela u gradu uglja Fenomen kafe-knji`are u na{oj zemljici i nije neka ~esta pojava. Kada dvije takve postoje u glavnom gradu, to i nije neko ~udo, ali kada se ona na|e u prili~no sumornom i siroma{nom gradi}u kakav je Kakanj ~uditi se vrijedi! Kafe-knji`ara Novela nalazi se u centru Kaknja. Radi se o prostoru na dva sprata. Kafe je, dodu{e, na dva sprata, a knji`ara samo na jednom. Police s knjigama nisu ba{ dupke pune, ali mo`e se na}i interesantnih naslova: od enciklopedija, dje~ijih knjiga, do svih izdanja Buybooka i Izdava~ke ku}e Vrijeme iz Zenice. Iako ih nema mnogo,
knjige se ~itaju, a ljudi raznih profila koji navrate u Novelu na kaficu od pola marke, vrlo rado posegnu za knjigom i, ako ni{ta, prelistaju je. Jo{ ako umjesto plasti~nih stolica, zateknete slobodne fotelje i sofe, sasvim }ete se ugodno provesti u gradu koji i ne nudi previ{e sadr`aja mladima. Za kraj, prenosimo vam dio jednog dijaloga dva kakanjska momka koje bi u `argonu nazvali jalija{ima. Prvi: Joj, ja bi sve ovo pro~ito! L.B. Drugi: A ja bi sve to prodo!
Redakcija: Bjanka Alajbegovi} Lamija Begagi} Bori{a Gavrilovi} Alma Genjac Sanja Juri} Nihada Lubovac Selma Muzaferija Nenad Veli~kovi} Sead Vrana Jasmin Zeherovi}
V I J E S T I
KNJIGOM PROTIV SIDE Svi se jo{ sje}amo velike akcije Boba Geldofa i drugih muzi~ara koji su velikim koncertima pod nazivom Live Aid sakupljali pomo} za ugro`eno stanovni{tvo Afrike. Sada su u humanitarnu misiju krenuli pisci, njih 21, koji su odlu~uli da sav novac od prodaje Antologije kratkih pri~a usmjere za pomo} oboljelim od AIDS-a u ju`noj Africi. Antologija nosi naziv Telling Tales, a Salman Rushdie, Margaret Atwood, Gabriel García M`rquez, Susan Sontag, Woody Allen, Günter Grass i John Updike samo su neki od slavnih autora ~ije su pri~e objavljene u ovoj knjizi. PRE[ERNOVE NAGRADE Veliki slovena~ki pjesnik France Pre{ern ro|en je 7. februara, a upravo na taj datum svake se godine dodjeljuju nagrade za gotovo sve oblasti kulture. Tako }e biti i nadolaze}e, 2005. godine. Iz svijeta knji`evnosti nominovan je slovena~ki knji`evnik Ale{ ~~ar, kao i pjesnici Milan Vinceti~ i Iztok Osojnik. Ostale oblasti kulture koje se bore za nagradu Franca Pre{erna su arhitektura, slikarstvo, re`ija, muzika, kiparstvo, ples... IZ PRITVORA PU[TEN PISAC RADOSLAV PETKOVI] Krajem pro{log mjeseca ukinut je pritvor Radoslavu Petkovi}u, knji`evniku i biv{em direktoru Zavoda za ud`benike Srbije. On se na{ao u pritvoru zbog navodne zloupotrebe polo`aja, sa jo{ dva svoja saradnika iz Zavoda. Tu`iteljstvo smatra da su Petkovi} i saradnici o{tetili Zavod za oko 750.000 eura i 48 miliona dinara. Optu`eni je pu{ten iz pritvora nakon apela mnogobrojnih kolega iz svijeta knji`evnosti koji su se iskreno zabrinuli zbog pogor{anja njegovog zdravstvenog stanja izazvanog {trajkom gla|u. Petkovi} je za svoje romane dobio brojne nagrade (NIN-ovu nagradu kritike, Andri}evu nagradu, nagradu Milo{ Crnjanski...). Tu`ba protiv njega nije ukinuta, ve} mu je samo pru`ena mogu}nost da se brani sa slobode. CENZURA ZA HOMOSEKSUALNE KNJIGE U ameri~koj saveznoj dr`avi Alabami radi se na zakonu koji bi iz knji`ara i biblioteka posve izbacio knjige sa homoseksualnom tematikom i likovima. Pokreta~ ove inicijative je republikanski poslanik Gerald Allen, a smetnju mu ne prave samo romani homoseksualne tematike, ve} i svi {kolski ud`benici koji homoseksualnost prikazuju kao ne{to normalno i prirodno. O ovom prijedlogu, Kongres }e vije}ati u februaru. KNJI@EVNA KREMA NA USIDRENOM BRODU U sklopu manifestacije Sa(n)jam knjige u Puli po prvi je put dodijeljena knji`evna nagrada Kiklop. Nagrada je dodijeljena u 12 kategorija, a sve~ana dodjela desila se u salonu broda Dalmacija koji je bio usidren u pulskoj luci. Evo dobitnika: pjesni~ka zbirka godine: Arsen Dedi}, Zabranjena knjiga, prozna knjiga godine: Renato Bareti}, Osmi povjerenik, knjiga eseja godine: Zdravko Zima, Gondolijer s Vltave, debitantska knjiga: Sla|ana Bukovac, Putnici, dje~ija knjiga godine: Zvonimir Balog, Zmajevi i vukodlaci, prijevod godine: Zrakasti subjekt - talijanski pjesnici 20. stolje}a, urednik godine: Kruno Lokotar, AGM, biblioteka godine: Biblioteka za po~etnike, Jesenski-Turk, hit ljeta: Dan Brown, Da Vincijev kod, publicisti~ko djelo godine: Igor Mirkovi}, Sretno dijete i J. M. Coetze: @ivot `ivotinja, inozemna knjiga godine: Mary Flannery O’Connor: Te{ko je na}i dobra ~ovjeka, oblikovanje knjige: Dejan Kr{i}, Mirko Ili} te Sibila i Seid Serdarevi}, za knjigu Sretno dijete, i, na kraju, specijalna nagrada oti{la je u ruke turskom autoru Orhanu Pamuku.