POLICY inSight

R H SSB LA AH SDP ID RV UR HN S N B S I HR UR H HS HD ATS IST D VA IS NS LS S KI I O SH T T H H SB LA H D SK I O D SS I L R Z NS RV B A I B S H AB H DP DS ATS RV U H H AT RI N HS DS SK ST S H LS S I L I O D HN AB RA Z S S U H DP RI H ST N HS IO SH RA DZ H H N

POLICY inSight BROJ

1

Debata o EU(ropi)

god.1

I. kvartal 2014.

ISSN 1849-403X

Prekomjerni deficit Kako se izvući?

Obvezno članstvo u komorama Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine Regionalizacija Hrvatske |1|

POLICY inSight

Alpheus Policy inSight - Izvješće o stavovima političkih stranaka

POLICY inSight

Uvodna riječ Iako je iza nas više od dvadeset godina demokracije u Hrvatskoj, ona je u mnogim pogledima još uvijek u povojima.

Izborne utakmice dobivaju se na temelju imidža i retorike stranačkih vođa ili preko ideološke i identitetske mobilizacije, dok konkretna pitanja poput strateških državnih ciljeva i javnih politika nerijetko padaju u drugi plan. S druge strane, birači i podupiratelji stranaka imaju svoja mišljenja o nizu pitanja koja smatraju bitnima za svoje svakodnevne živote, no stranke često nemaju jasno izražena stajališta, čak ni oko stvari koje se nalaze u aktualnom žarištu medijske pozornosti.

Bez jasnih pozicija stranaka oko bitnih socioekonomskih pitanja i politika, izborna natjecanja su siromašnija te se najčešće svode na verbalne političke dvoboje oko svjetonazorskih i simbolično-povijesnih pitanja.

No, uskoro će barem dio stavova hrvatskih stranaka postati jasniji i dostupniji javnosti. Alpheus Policy inSight, čiji prvi primjerak se upravo nalazi pred vama, ima veliku ambiciju poboljšati stanje u hrvatskoj političkoj areni i to na najmanje dva načina. Biračima će prvenstveno biti jasno predstavljeno koje stavove zastupa koja stranka, u pitanjima oko kojih je rijetko tko u Hrvatskoj ravnodušan. Drugo je, ali ništa manje

IMPRESSUM

Alpheus Policy inSight Izvješće o stavovima političkih stranaka IZDAVAČ:

Alpheus d.o.o., Budmanijeva 5, 10000 Zagreb www.alpheus.hr ZA IZDAVAČA:

Mario Aunedi Medek AUTOR PROJEKTA:

Mario Aunedi Medek UREDNIK:

Zdravko Ivić AUTORI:

Zdravko Ivić Jakov Žižić Grafičke analize napravljene su na temelju istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos Puls iz travnja 2014. godine.

PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK:

Ivan Fischer SAVJETNIK:

Tin Nuić

LIKOVNO I GRAFIČKO OBLIKOVANJE:

Bernardić studio d.o.o., Zagreb NAKLADA: 300

TISAK: Stega

kom

tisak d.o.o., Zagreb

3

bitno, da će potaknuti stranke na jasniju i precizniju komunikaciju sa svojim biračima. Rijetko će se događati da stranke o nekom pitanju nemaju jasan stav ili da se mudro drže po strani kako se ne bi zamjerile nekoj skupini birača, jer je odgovor na naš upitnik samo jedna metodološka razina ovog izvješća. Konačni pregled stavova stranaka dobili smo sintezom medijskih istupa njihovih istaknutih članova, promatranjem njihove zakonodavne aktivnosti te analiziranjem službenih programskih dokumenata. Uz sve to, u partnerstvu s renomiranom agencijom Ipsos Puls, napravljeno je i istraživanje javnog mnijenja na uzorku od 968 ispitanika kako bi se ispitali stavovi građana o istim ovim pitanjima. Na taj način povećana je vrijednost izvješća jer pomoću njega i stranke mogu ”opipati puls” građana i svojih simpatizera.

Nakon ideoloških i identitetskih bitaka koje su obilježile prošla dva desetljeća hrvatske politike, hrvatskim biračima konačno će biti predstavljeno ono što ih najviše zanima – pozicije stranaka oko konkretnih socioekonomskih i drugih ključnih političkih pitanja te će moći donijeti informiraniju političku odluku koja je u skladu s njihovim preferencijama i prioritetima.

PREKOMJERNI DEFICIT – KAKO SE IZVUĆI?

12

Obvezno članstvo u komorama – da ili ne?

17

Regionalizacija Hrvatske – da ili ne?

24

Debata o EU(ropi)

30

Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Uredništvo

Prekomjerni deficit Kako se izvući?

Od početka ove godine Hrvatska je i službeno u Proceduri prekomjernog deficita, svojevrsnom korektivnom mehanizmu Europske unije osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a. Europska komisija predstavila je svoje preporuke za smanjenje deficita u Hrvatskoj ispod 3 posto do kraja 2016. godine, što znači da će se ovim pitanjem sigurno baviti i sljedeća Vlada RH. Valja naglasiti da Europska komisija ne preuzima kontrolu nad izvršenjem proračuna države članice, nego samo nadgleda ostvarenje ciljeva zadanih u preporukama. Država članica sama određuje na koji će način konsolidirati svoje javne financije.

|3|

POLICY inSight

?

Vox populi:

Treba li manjak u državnom proračunu smanjiti tako da se reže potrošnja države na različitim stavkama ili manjak treba smanjiti tako da se povećaju prihodi, primjerice prodajom državne imovine, uvođenjem novih poreza, koncesijama itd.?

Rezanjem državne potrošnje Povećanjem prihoda države Kombinirano Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2014., veličina uzorka = 968 ispitanika

HNS Na općenitoj razini HNS smatra kako bi fokus konsolidacije javnih financija trebao biti na smanjenju rashoda državnog proračuna, čime bi se izbjeglo daljnje povećanje javnog duga. Prema HNS-u, samo jačanje gospodarstva i konkurentnosti može osigurati popunjavanje državnog proračuna te potaknuti društveni razvoj. Stavovi o konsolidaciji financija smanjenjem rashoda te naglasak na jačanju konkurentnosti u skladu su s liberalnim policy stavovima koje HNS zastupa u socioekonomskim pitanjima te programskim načelima europske grupacije ALDE (Alliance of Liberals and Democrats for Europe) kojoj ta stranka pripada.

HNS kao stranka članica vladajuće koalicije sudjeluje u kreiranju javnih politika Vlade RH, koja upravo provodi mjere kojima pokušava ispuniti ciljeve zadane Procedurom prekomjernog deficita,

hns FOKUS KONSOLIDACIJE JAVNIH FINANCIJA TREBAO BI BITI NA SMANJENJU RASHODA DRŽAVNOG PRORAČUNA; NE PODRŽAVAJU NOVE POREZE a čiji naglasak nije isključivo na smanjivanju rashoda. Prijedlog izmjena dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koje je HNS podržao, uključuje prijenos sredstava osiguranika s beneficiranim radnim stažem iz II. u

Alpheus POLICY inSight / Prekomjerni deficit – kako se izvući?

I. mirovinski stup u ukupnom iznosu od 5 milijardi kuna. Prihodi proračuna rast će i povećanjem trošarina, povratkom stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 % te novim naknadama na telekomunikacijske usluge. HNS ističe kako trenutna konsolidacija javnih financija također uključuje mjere smanjivanja rashoda proračuna, prvenstveno kroz ukidanje dodatka na plaće državnim i javnim službenicima od 4,8 % i 10 % na vjernost službi, uštede na materijalnim troškovima, investicijama te državnim subvencijama.

Prema napisima u medijima, HNS se protivi novim porezima, a njegovi ministri čak su više puta najavljivali kako sigurno do kraja ovog mandata neće podržati nove poreze, posebno ne uvođenje poreza na nekretnine. Također, predsjednica stranke Vesna Pusić se navodno na užem kabinetu Vlade protivila i posljednjem povećanju trošarina na gorivo te novoj naknadi na telekomunikacijske usluge – mjerama koje je Vlada na kraju ipak usvojila. Svoj negativan stav o novim porezima HNS je istaknuo odgovorima na upitnik u kojima su naglasili kako su snažno protiv uvođenja poreza na nekretnine te poreza na štednju i vrijednosne papire. Što se tiče ostalih mjera kojima se mogu povećati proračunski prihodi, HNS snažno podržava nove investicije modelom javno-privatnog partnerstva te monetizaciju autocesta, dok djelomično podržavaju povećanje prihoda privatizacijom trgovačkih društava u državnom vlasništvu te dugoročne koncesije nad ostalom imovinom u državnom vlasništvu. U potencijalnoj situaciji u kojoj je neizbježno rezanje proračunskih stavki, HNS smatra kako bi se prostor za smanjenje rashoda trebao naći u materijalnim pravima javnih službenika. Sljedeće na takvoj ljestvici prioriteta bilo bi smanjivanje javnih investicija te smanjivanje subvencija gospodarstvu i poljoprivredi, dok su naknade za nezaposlene te izdaci za mirovine posljednje proračunske stavke koje bi HNS-ovci dirali.

HSS Hrvatska seljačka stranka prepoznaje da središnja država kontinuirano stvara deficite unazad 15 godina koji su se pokrivali zaduživanjem države kod domaćih i međunarodnih banaka.

|5|

Unatoč tome što je ekonomska kriza iz 2008. snažno smanjila proračunske prihode te ograničila mogućnosti zaduživanja, proračunski prihodi su u proteklih pet godina rasli što je Hrvatsku u konačnici dovelo do situacije prekomjernog pro-

HSS FOKUS KONSOLIDACIJE JAVNIH FINANCIJA NA SMANJENJU RASHODA; SUBVENCIJE POLJOPRIVREDI I POTICAJE ZA ZAPOŠLJAVANJE BI ZADNJE REZALI računskog manjka. Ovakva kritika funkcioniranja proračuna središnje države na tragu je vrijednosti koje zastupa Europska pučka stranka (EPP), europska politička grupacija kojoj pripada i HSS, koja se na europskoj razini zalaže za koncept uravnoteženih proračuna te strogo poštivanje kriterija javnog zaduživanja definiranih Paktom o stabilnosti i rastu.

U skladu s tim, HSS smatra kako fokus konsolidacije javnih financija mora biti na “strukturnom (dugoročno održivom) smanjivanju javnih rashoda”. Kako bi se osigurala spomenuta održivost, HSS predlaže promjene u strukturi postojećih proračunskih rashoda, za što je prema njima potrebna promjena određenih zakona te postizanje političkog konsenzusa. Konkretno, HSS-ovci bi u srednjem roku od tri godine snizili diskrecijske troškove ministarstava za 10 %, plaće zaposlenih u javnom sektoru za 10 %, a za isti postotak snizili bi mirovine dodijeljene po posebnim propisima te subvencije za poduzeća. Snizili bi se i troškovi socijalnih transfera, a potpore usmjerile prema ciljanim grupama socijalno ugroženih. Ipak, HSS-ovci su u odgovoru na upitnik spomenuli i dvije mjere na prihodovnoj strani proračuna – uvođenje poreza na financijske transakcije i poreza na kapitalnu dobit (uključujući kamate) te uvođenje imovinskih poreza koji bi u konačnici zamijenili komunalnu naknadu. HSS snažno podržava privatizaciju trgovačkih društava u državnom vlasništvu, investicije modelom javno-privatnog partnerstva te koncesije nad imovinom u državnom vlasništvu,

POLICY inSight

u što se ne ubrajaju autoceste čijoj se monetizaciji HSS djelomično protivi. Od ostalih mjera koje bi u srednjem roku mogle pridonijeti konsolidaciji javnih financija, HSS ističe privatizaciju 30 % bolničkih kapaciteta uključujući i rehabilitacijske bolnice Topusko, Daruvar, Krapinske toplice, Varaždinske toplice i Naftalan.

U situaciji u kojoj je neizbježno rezanje proračunskih stavki, za HSS najviše prostora za “rezanje” postoji u materijalnim pravima javnih službenika i namještenika. Druge na takvoj negativnoj listi bile bi javne investicije, a na trećem mjestu izdaci za mirovine po posebnim propisima, isključujući one stečene nakon punog radnog staža. Posljednje što bi HSS dirao bili bi izdaci za socijalnu pomoć, subvencije gospodarstvu i poljoprivredi te poticaji za zapošljavanje. Nizak stupanj za subvencije u poljoprivredi u ovakvoj negativnoj ljestvici u skladu je s HSS-ovim programskim načelima koji u središte političkog rada stranke stavljaju “borbu za bolji život hrvatskog seljaka, poljoprivrednika i ribara” te promatranje poljoprivrede kao strateške djelatnosti koja “svojom gospodarskom, ekološkom i socijalnom ulogom pridonosi održivom razvoju Hrvatske”.

IDS Izlazak iz Procedure prekomjernog deficita i konsolidaciju javnih financija Istarski demokratski sabor vidi u novoj gospodarskoj politici usmjerenoj prema stvaranju povoljnijih uvjeta za rast investicija i povećanju konkurentnosti. Prema IDS-u, Vlada još snažnije mora raditi na rješavanju nelikvidnosti u sustavu te što prije zakonski uskladiti rokove plaćanja s regulativom EU. Prema njima, nelikvidnost i neplaćanje su ključno kratkoročno ograničenje za odvijanje poslovnih procesa i njihovo rješavanje otvorit će potencijal za rast potrošnje i nove investicije. IDS-ovci su mišljenja kako je hrvatska ekonomska politika zastarjela i neuspješna te kako “vječito pitanje” treba li povećati prihode proračuna ili smanjiti rashode kroz rezanje prava ne daje dugoročne rezultate. Zaokret u ekonomskoj politici mora se sastojati od poreznog rasterećenja gospodarstva, smanjenja doprinosa na plaće, smanjivanja cijene proizvodnih inputa te izravnih poticaja na nove investicije i zapošljavanje. Sve ove mjere neminovno sma-

njuju prihode proračuna, što podrazumijeva konsolidaciju javnih financija kroz smanjenje prihoda, iako to u odgovoru stranka nije izravno spomenula.

Povećanje gospodarske aktivnosti, a time i proračunskih prihoda, IDS vidi u stavljanju u funkciju “velike i gotovo potpuno neiskorištene državne imovine” te pojednostavljenju birokratskih procedura. Rješenje za ostvarivanje spomenutih mjera vide u decentralizaciji ovlasti i sredstava. Prema IDS-u, središnja bi država “trebala ovlastiti lokalnu i regionalnu samoupravu da raspolaže, uz potrebna ograničenja i suglasnosti, državnom imovinom na svom području”, što bi otvorilo prostor za novi investicijski ciklus, osobito u strateškim gospodarskim granama poput turizma i poljoprivrede. Izlazak iz Procedure prekomjernog deficita IDS također vidi i kroz osnaživanje položaja malog i srednjeg poduzetništva te obrtništva. Što se tiče ostalih mjera koje su se spominjale u javnosti, a koje bi utjecale na prihodovnu stranu proračuna, IDS ima neutralan stav prema mogućim porezima na nekretnine te štednju i vrijednosne papire, dok snažno podržava investicije modelom javno-privatnog partnerstva te koncesije nad imovinom u državnom vlasništvu. Privatizaciju trgovačkih društava u državnom vlasništvu IDS djelomično podržava, dok se djelomično protivi monetizaciji autocesta.

U situaciji u kojoj je neizbježno “rezanje” proračunskih stavki, za IDS najviše prostora za smanjenje rashoda postoji u materijalnim pravima javnih službenika. Takav stav na tragu je i nedavne odluke istarskog župana iz redova IDS-a koji je

IDS Središnja bi država trebala ovlastiti lokalnu i regionalnu samoupravu da raspolaže, uz potrebna ograničenja i suglasnosti, državnom imovinom na svom području; To bi pokrenulo novi investicijski ciklus i povećalo prihode proračuna

Alpheus POLICY inSight / Prekomjerni deficit – kako se izvući?

zaposlenicima županije smanjio osnovicu plaće za 11 %, uz objašnjenje da je zemlja “u stanju prekomjernog deficita”. Na drugo mjesto takve ljestvice IDS stavlja javne investicije, na trećem mjestu su subvencije gospodarstvu i poljoprivredi, a poslije subvencija IDS-ovci bi, da moraju, smanjivali izdatke za socijalnu pomoć. Posljednje proračunske stavke u koje bi se diralo bili bi poticaji za zapošljavanje te rodiljne naknade.

HDSSB smatra kako javne financije treba konsolidirati kombinacijom mjera na prihodovnoj i rashodovnoj strani – u omjeru 60:40 na strani prihodovnih komponenti – uz provođenje drugih reformi koje bi poticale strana i domaća ulaganja.

Ova stranka smanjivala bi rashodovnu stranu proračuna na svim troškovima koji mogu čekati iduća proračunska razdoblja. Odgodili bi kupovinu pokretne i nepokretne imovine, strože kontrolirali potrošnju po državnim agencijama i ustanovama te se pridržavali donesenih planova i projekcija.

Uz to, HDSSB zagovara “radikalno provođenje fiskalne odgovornosti”, uz smanjivanje broja zaposlenih u državnim institucijama te povećanje učinkovitosti javne uprave. Što se tiče planova na prihodovnoj strani, HDSSB smatra kako se državni proračun treba povećavati “stavljanjem hrvatske imovine u funkciju, ali i oporezivanjem dobitka od štednje po određenim cenzusima” što bi omogućilo aktivaciju štednje građana.

U situaciji u kojoj je neizbježno smanjivanje proračunskih prihoda, HDSSB smatra kako bi se najprije moralo pronaći prostora za “rezanje” u materijalnim pravima javnih službenika i namještenika te u izdacima za mirovine. Posljednje u što bi HDSSB-ovci dirali su rodiljne naknade, subvencije gospodarstvu i poljoprivedi te poticaji za zapošljavanje. Što se tiče mjera koje su se u posljednje vrijeme spominjale kao moguće rješenje za povećanje prihoda, HDSSB djelomično podržava porez na nekretnine, dok snažno podržava porez na štednju i vrijednosne papire. Stranka djelomično podržava i privatizaciju trgovačkih društava u državnom vlasništvu te investicije modelom javno-privatnog partnerstva. S druge strane, HDSSB se djelomično protivi koncesijama nad imovinom u državnom vlasništvu, dok su snažno protiv monetizacije au-

|7|

HDSSB zagovara radikalno provođenje fiskalne odgovornosti, smanjivanje broja zaposlenih u državnim institucijama i povećanje učinkovitosti javne uprave; Zadnje u što bi dirali su rodiljne naknade, subvencije poljoprivredi i gospodarstvu te POTICAJI ZA zapošljavanje tocesta te povlačenja dobiti javnih tvrtki i “otimanja” sredstava iz mirovinskih fondova.

ORaH U kreiranju javnih politika kojima bi Hrvatsku izveli iz Procedure prekomjernog deficita ORaH se ne bi vodio logikom “gašenja požara”, odnosno saniranja posljedica, iako priznaju kako će to “s obzirom na stanje u kojem se zemlja nalazi, biti potrebno”. Njihove javne politike bit će usmjerene eliminiranju uzroka koji su doveli do problema s deficitom. Tako uzroke krize, među ostalim, planiraju eliminirati racionalizacijom javne potrošnje, što znači potrošiti najmanje koliko je potrebno za efikasno funkcioniranje sustava ovisnih o državnom proračunu – zdravstva, obrazovanja, socijale te mirovinskog i pravosudnog sektora. OraH uspoređuje državu s racionalnom i odgovornom obitelji koja “kad dođe u situaciju da joj rashodi premašuju prihode, racionalizira svoje potrošne izdatke”. U praksi to bi označavalo smanjivanje troškova državnih i lokalnih agencija, smanjivanje izdavanja za razne udruge koje se financiraju iz proračuna te smanjivanje izdataka za luksuzne automobile, skupocjene mobitele te kreditne kartice dužnosnika. Kod svih spomenutih stavki racionalizacija je moguća odmah, samo uz političku volju.

Cilj je javnih politika ORaH-a značajno podići učinkovitost svakog javnog servisa uz utrošak najmanje moguće količine javnog novca. Veća učinkovitost ne može se postići smanjivanjem plaće u javnom sektoru za 10 ili 15 %, nego,

POLICY inSight

među ostalim, teritorijalnim preustrojem države čime bi se značajno smanjio broj teritorijalnih jedinica. Povećanje njihovih ovlasti dovelo bi do znatno većeg stupnja uključenosti građana u donošenje odluka što bi povećalo učinkovitost sustava. ORaH se djelomično protivi zadiranjima u drugi mirovinski stup što je za njih partikularno rješenje koje će donijeti tek trenutno poboljšanje.

Sličan stav imaju i prema ostalim mjerama “rezanja” proračuna koje će, ukoliko ih ne prate sustavne reforme, proizvesti samo nove neravnoteže.

Unatoč tome, ORaH smatra kako ipak treba ići prema smanjivanju ukupnog poreznog opterećenja, što bi potaknulo investicije, pokrenulo poslovanje te podignulo razinu osobne potrošnje. Sve to potaknulo bi gospodarski rast koji je za ovu stranku pravi način rješavanja problema prekomjernog deficita. Naime, s rastom bi se otvorila mogućnost za nova javna zaduživanja kojima bi se sanirali deficiti, bez relativnog povećanja javnog duga. Za ostvarivanje rasta potrebna je i promjena uloge Hrvatske narodne banke. OraH se

60%

simpatizera orah-a smatra kako se manjak u proračunu treba smanjivati rezanjem potrošnje zalaže za njezino aktivnije djelovanje u gospodarstvu te na prihodovnoj strani proračuna. Pod tim misle prvenstveno na implementaciju elemenata plivajućeg tečaja kune, što bi prema njima osnažilo hrvatski izvoz te posredno smanjilo deficit trgovinske bilance i povećalo zaposlenost.

Vrijedi napomenuti kako se na europskoj razini OraH, kao dio grupacije Europskih zelenih, zalaže za preraspodjelu poreznog tereta, od malih i srednjih na velike i bogate, te za porezno rasterećenje rada. Iz toga se može zaključiti kako bi OraH djelomično podržavao fiskalne mjere koje bi ciljale k oporezivanju imovine i nekretnina onih nešto bogatijih.

LABURISTI Hrvatski laburisti započinju raspravu o prekomjernom deficitu pitanjem jesu li uopće ciljevi zadani Procedurom ostvarivi, ukoliko želimo oporavak gospodarstva u skoroj budućnosti. Prema njima, nema nijednog čvrstog ekonomskog pokazatelja “da se države s deficitom od 3 i manje % i dugom manjim od 60 % uspješno oporavljaju ili da su se uspješno gospodarski oporavljale”. Osobito ne države s gospodarskom strukturom kakvu (je) ima(la) Hrvatska. Laburisti ističu da i kreatori pravila o 3 % deficita priznaju njegovu opravdanost tek uz rast BDP-a od 5 %, a inflaciju ne veću od 2 %. Uzroke krize u zemlji treba tražiti u “neprovođenju reformi i u nakani svih dosadašnjih vlada da udovolje nezasitnim apetitima uvozničkih lobija te uspješnosti svih vlada u zatiranju proizvodnje”.

Rješavanje strukturnih problema neće se riješiti “pogrešnom Procedurom prekomjernog deficita, jer je ona dokazano prorecesijska mjera koja će Hrvatsku gurnuti u još dublji glib.” Rješavanje problema Laburisti vide u hitnom pronalasku saveznika na europskoj razini koji dijele slične probleme te zajedničkom nastupu prema relevantnim institucijama u kojem će se tražiti otpis duga, “naročito od MMF-a i Svjetske banke”.

Kratkoročno, Laburisti bi konsolidirali javne financije uspostavljanjem ravnoteže u povećanju prihoda i smanjenju rashoda. Ipak, smatraju kako se ne smije dirati cijena rada, odnosno snižavati plaće.

Na općenitoj razini, ova stranka smatra kako se mjerama “rezanja” proračuna može samo povećati recesijski problem, jer kad bi se “banalnim rezanjem prava ili poticaja rješavala recesija, ne bi bilo grčkog sindroma”. Ovakav stav prema mjerama štednje Laburisti dijele s grupacijom Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice (GUE/ NGL) kojoj i pripadaju u Europskom parlamentu.

GUE/NGL je izrazito kritična upravo prema štedljivosti čelnika EU koje optužuje da potrebe financijskog tržišta stavljaju ispred socijalnih potreba.

I u situaciji u kojoj je neizbježno smanjivanje prihoda proračuna, Laburisti bi se strogo protivili smanjenju rashoda za mirovine, rodiljnih naknada, naknada za nezaposlene te davanja za socijalnu pomoć. Nešto blagonaklonije, iako su i dalje protiv, gledaju na rezanje izdataka za javne investicije te subvencije gospodarstvu i poljoprivredi. Što se tiče mjera povećanja proračunskih prihoda o kojima se proteklih mjeseci raspravljalo u hrvatskoj javnosti, Laburisti su snažno protiv poreza na nekretnine,

Alpheus POLICY inSight / Prekomjerni deficit – kako se izvući?

Što se tiče ostalih mjera na području fiskalne politike, Laburisti u svojim programskim dokumentima ističu kako se zalažu za smanjenje PDV-a s 25 na 24 %, kako bi se ostvario očekivani učinak smanjenja maloprodajnih cijena od 4 %, za skidanje postojeće olakšice za reinvestiranje dobiti te za uvođenje prihodovnih razreda prema kojima bi se ona oporezivala. Tako bi tvrtke koje ostvare prihod do 10 milijuna kuna plaćale porez na dobit po stopi od 15 %, dok bi stopa za tvrtke s preko 500 milijuna kuna prihoda bila 30 %. Konačno, Laburisti smatraju kako drugi mirovinski stup treba transformirati u dobrovoljni mirovinski fond, a članovima omogućiti da sami odluče žele li svoj novac prenijeti u prvi stup ili ga ostaviti u dobrovoljnom drugom stupu.

populističkog zdravstvenog sustava itd.) te poticanje kompletno krivih gospodarskih grana”. Za Forum u ovom trenutku “nije bitno hoće li zemlja ostati unutar Procedure dvije, pet ili više godina, nego da se što prije počne sa strateškim, duboko promišljenim i cjelovitim pristupom strukturnim promjenama koje će onda polako dovesti do suficita državnog proračuna”. To planiraju postići u nekoliko koraka. Prije svega kroz hitni preustroj teritorijalne organizacije Hrvatske u kojem bi se ukinule sve lokalne jedinice koje se ne mogu same financirati te se ukupni broj gradova i općina sveo na najviše 140. Nadalje, Nacionalni forum se zalaže za hitnu reformu zakonske regulative koja ometa investicije i preispitivanje postojećih kolektivnih ugovora, Zakona o radu te sustava donošenja dozvola i mišljenja javne uprave. Ova stranka zalaže se i za reviziju socijalnih transfera i poreznog sustava koji bi ustrojili na način da potiče zapošljavanje. Smanjenje prihoda do kojeg bi došlo poreznim rasterećivanjem tvrtki Forum bi nadoknadio porezima na kapitalnu dobit, kamate, nezdravu hranu te imovinu koja je izvan funkcije. Nacionalni forum, dakle, smatra kako je konsolidacija javnih financija moguća jedino uz “ravnomjerno povećanje prihoda i balansirano smanjenje rashoda”. Ipak, težište konsolidacije mora biti na povećanju prihoda koje će biti rezultat povećanja cjelokupne gospodarske aktivnosti.

Rast gospodarstva za Forum je moguć potpunom depolitizacijom upravljanja javnim poduzećima te aktiviranjem postojećih hrvatskih gospodarskih (državna javna poduzeća, koncesije, imovina) i prirodnih resursa (nafta, plin, vode, šume).

U eventualnoj situaciji u kojoj je neizbježno smanjivanje proračunskih stavki, Nacionalni forum bi najprije štedio na materijalnim pravima javnih

NACIONALNI FORUM Za Nacionalni forum osnovni je razlog ulaska Hrvatske u Proceduru prekomjernog deficita “dugogodišnje nerazmjerno trošenje putem javnih radova, ‘populističkih’ investicija i mjera radi socijalnog mira (razni oblici povlaštenih mirovina, masovnog ranog umirovljenja, izbjegavanje reorganizacije neefikasnog i

NACIONALNI FORUM zalaže se za hitnu reformu zakonske regulative koja ometa investicije te preispitivanje postojećih kolektivnih ugovora i Zakona o radu

privatizacije trgovačkih društava u državnom vlasništvu, monetizacije autocesta te investicija modelom javno-privatnog partnerstva. Djelomično su protiv koncesija nad imovinom u državnom vlasništvu, dok snažno podržavaju porez na štednju i vrijednosne papire.

Hrvatski laburisti SU SNAŽNO PROTIV UVOĐENJA MJERA ŠTEDNJE; 34 % NJIHOVIH SIMPATIZERA SMATRA KAKO IPAK TREBA RACIONALIZIRATI DRŽAVNU POTROŠNJU

|9|

POLICY inSight

službenika i namještenika. Drugo mjesto na takvoj negativnoj ljestvici prioriteta zauzimale bi subvencije poljoprivredi dok su na trećem mjestu izdaci za javne investicije. Posljednje u što bi Forum dirao bile bi rodiljne naknade te izdaci za mirovine, pri čemu smatraju kako bi pune starosne mirovine trebale biti u skladu s ostalim mirovinama. Što se tiče modela povećanja proračunskih prihoda, Nacionalni forum djelomično podržava porez na nekretnine, porez na štednju i vrijednosne papire te privatizaciju trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Snažno podržava investicije modelom javno-privatnog partnerstva i aktiviranje imovine u državnom vlasništvu putem koncesija, isključujući autoceste, čijoj se monetizaciji djelomično protive.

HDZ nije izravno odgovorio na postavljena pitanja iz upitnika, ali ostali metodološki stupovi ovog izvješća otkrivaju kako bi ova stranka izlazak iz gospodarske krize, a samim time i iz Procedure prekomjernog deficita, temeljila na trima stupovima: povećanju ulaganja, jačanju konkurentnosti te uravnoteženju proračuna. Koncept gospodarskog razvoja s proračunom u kojem je zbroj prihoda jednak zbroju rashoda HDZ dijeli s njemačkim CDU-om, vodećom strankom grupacije Europskih pučkih stranaka u Europskom parlamentu. S njima HDZ dijeli i viziju tzv. socijalno-tržišnog gospodarstva koje podrazumijeva punu poduzetničku slobodu i privatnu inicijativu, uz zaštitu ugroženih društvenih slojeva. Što se tiče konsolidacije javnih financija, u ovom trenutku, prema HDZ-u, Europska komisija traži oštro smanjivanje deficita od najmanje 2,4 % samo zato što uz prijedlog rebalansa proračuna Vlada nije u Bruxelles dostavila kvalitetan plan reformi i strategiju gospodarskog rasta. Ako bi takav plan postojao, i Europska komisija bi odobrila manje ograničenje proračunskog deficita. Reforma državne administracije jedna je od stavki koju bi takav plan morao sadržavati, jer je upravo ona, prema HDZ-u, ključni problem i kočnica razvoja hrvatskog gospodarstva. Stoga su u HDZ-u već napisali nove zakone o državnim službenicima te zakon o njihovim plaćama koji će uvesti kriterij stručnosti i kvalitete rada. Iako u HDZ-u napominju kako reforma ne znači rezove ni otpuštanja, na-

jave “beskompromisnog rješavanja” tog problema neminovno znače i smanjivanje materijalnih prava te sigurnosti radnika u administraciji. Konačni cilj bio bi osigurati “jeftiniju, stručniju, bržu i kvalitetniju javnu uslugu”. Javna uprava bi se također depolitizirala, kao i upravljanje javnim tvrtkama. HDZ se vodi primjerima Estonije i Litve, zemalja koje su dokazale kako je porast gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja moguć i uz trenutačnu situaciju s deficitom. Kako bi potaknuli porast investicija, HDZ-ovci su pripremili i prijedlog novog Zakona o uklanjanju prepreka za investitore kojim će se micati barijere na temelju prijedloga poduzetnika, ali smatraju kako se pozitivna investicijska klima ne kreira samo zakonima, nego “stabilnošću i predvidivošću ekonomske i porezne politike”. Od konkretnijih mjera HDZ planira uvođenje imovinskog načela u financiranju zdravstvene potrošnje. Prihodovnu stranu proračuna popravili bi uvođenjem poreza na nezdravu hranu te dodatnih poreza na

42%

BIRAČA hdz-a SMATRA KAKO SE MANJAK U PRORAČUNU TREBA RJEŠAVATI SMANJIVANJEM POTROŠNJE

alkohol i cigarete od kojih očekuju do 1,8 milijardi kuna godišnje. Privatni sektor, posebice mala i srednja poduzeća, prema HDZ-u moraju biti generator rasta i zapošljavanja. Tako malim poduzetnicima s prometom nižim od 2,5 milijuna kuna te obrtnicima planiraju omogućiti plaćanje PDV-a po naplati računa te bi za svakog novozaposlenog poslodavce oslobodili godinu dana plaćanja doprinosa. Od fiskalnih mjera koje se u zadnje vrijeme spominju u javnosti, HDZ je strogo protiv uvođenja poreza na nekretnine, kao i poreza na kamate za koji drže da bi smanjio štednju u situaciji kad nam je najpotrebnija. Nadalje, djelomično se protive monetizaciji autocesta, a protiv su i privatizacije jedine preostale banke u većinskom državnom vlasništvu. HDZ je i protiv zadiranja u drugi mirovinski stup, što je u skladu s platformom EPP-a koja se zalaže za postojanje privatnih mirovinskih fondova.

Alpheus POLICY inSight / Prekomjerni deficit – kako se izvući?

Budući da njihovi čelni ljudi smatraju kako “država košta previše”, može se pretpostaviti kako bi na prvom mjestu negativne ljestvice prioriteta bila materijalna prava državnih službenika i namještenika.

SDP Kao ni HDZ, ni SDP nije izravno odgovorio na upitnik te je pregled stava za ovu stranku napravljen na temelju analize dokumentacijske građe. Vrijedi napomenuti kako je SDP, kao vodeća stranka trenutne vladajuće koalicije, u posebnoj situaciji jer raspolaže s najviše informacija te ima stvarnu mogućnost formuliranja javnih politika.

Polazimo također od postavke kako se stavovi ove stranke o pojedinim pitanjima uglavnom preklapaju sa stavovima Vlade RH. SDP uzroke trenutne situacije s deficitom pronalazi u činjenici da je Hrvatska godinama živjela iznad svojih mogućnosti te se često, skupo i nepotrebno zaduživala. Takvo zaduživanje u vremenima prije recesije, ali i usred nje, u velikoj je mjeri paraliziralo državu u borbi protiv ekonomske krize. Servisiranje naslijeđenog duga i zatečeni nered, posebice u javnim tvrtkama, najveći su i najkonkretniji utezi hrvatskog izlaska iz krize. Uz to, SDP-ovci navode probleme ogromne nelikvidnosti koju su zatekli, velik broj radnika kojima nisu isplaćivane plaće i/ili doprinosi, skrivene dugove u zdravstvu te preuzimanje dugova brodogradilišta na središnju državu. Socijaldemokrati su svjesni kako im trenutna konsolidacija javnih financija otežava i usporava ekonomski oporavak, a iz Procedure prekomjernog deficita planiraju izaći kombinacijom “reformi i interventnih mjera”. U kratkom roku planiraju smanjiti javni dug privatizacijom ili koncesioniranjem dijela državne imovine.

Tako ističu projekte Kupari i Duilovo, potragu za strateškim partnerima u Croatia Airlinesu i ACI-u, a moguća je i reaktualizacija privatizacije Hrvatske poštanske banke. U SDP-u su svjesni kako dugoročne konsolidacije javnih financija neće biti bez ekonomskog rasta. Jedna od poluga kojom planiraju ostvariti rast su javne investicije. Tako ističu kako su u pripremi investicije u željezničku infrastrukturu vrijedne 25 milijardi kuna, započeta je gradnja novog terminala Zračne luke Zagreb dok će investicije u vodno gospodarstvo dosegnuti

| 11 |

1,5 milijardi kuna. Također, gospodarski rast planira se ostvariti uklanjanjem administrativnih prepreka za izravna ulaganja, ponajviše kroz za to posebno napravljen zakon, izravnim poticajima privatnim tvrtkama te oslobađanjem od poreza na dobit koja se reinvestira.

Ulaskom u Proceduru prekomjernog deficita hrvatska Vlada, za čije je funkcioniranje najodgovorniji SDP kao najsnažnija stranka, došla je u situaciju gdje mora odlučiti na koji način konsolidirati financije. Na rashodovnoj strani najviše su smanjene subvencije gospodarstvu i poljoprivredi te su ukinuti dodaci na plaće zaposlenicima iz javnog sektora. Prema najavama čelnih ljudi stranke ove godine više neće biti “rezanja” proračuna. SDP je kritičan prema konceptu da će mjere štednje donijeti gospodarski oporavak, što je skepsa koju dijele s Progresivnim savezom socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu. Stoga socijaldemokrati veći naglasak u konsolidaciji javnih financija stavljaju na prihodovnu stranu. Tako je SDP predložio uvođenje poreza na kamate te poreza na nekretnine, čime bi bogatiji slojevi društva adekvatnije sudjelovali u financiranju javnih servisa. Prihodi proračuna rast će i povećanjem trošarina, povratkom stope doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13 na 15 % te povećanjem radiofrekvencijskih pristojbi telekom operaterima. (Z.I.)

SDP IZ PROCEDURE PREKOMJERNOG DEFICITA PLANIRAJU IZAĆI KOMBINACIJOM REFORMI I INTERVENTNIH MJERA; RJEŠAVANJE PRORAČUNSKOG MANJKA KOMBINACIJOM REZANJA POTROŠNJE I UVOĐENJA NOVIH MJERA NA PRIHODOVNOJ STRANI PODRŽAVA 39% NJIHOVIH BIRAČA

POLICY inSight

Obvezno članstvo u komorama – da ili ne?

Europska praksa iskristalizirala je dva osnovna oblika komorskog udruživanja: javno-pravni (kontinentalni) s obveznim članstvom te anglosaksonski s dobrovoljnim članstvom. Oba modela relativno uspješno funkcioniraju u zemljama u kojima su ukorijenjena, sa svim svojim prednostima i manama. Od svoje samostalnosti Hrvatska prakticira model obveznog članstva, ali u javnosti su sve glasnije inicijative za promjenom takvog modela.

Alpheus POLICY inSight / Obvezno članstvo u komorama – da ili ne?

?

Vox populi:

Treba li ukinuti obvezno članstvo u obrtničkoj i gospodarskoj komori, što bi moglo značajno oslabiti te institucije, ili ga treba zadržati, kako bi se one održale i nastavile obavljati svoju ulogu?

Treba ukinuti obvezno članstvo Treba zadržati obvezno članstvo Ne zna Izvor: Ipsos Puls, travanj 2014., veličina uzorka = 968 ispitanika

HDSSSB smatra kako je moguće i potrebno objediniti Gospodarsku i Obrtničku komoru kako bi se racionaliziralo njihovo poslovanje. Argument za to pronalaze i u činjenici da Komore ionako dijele zajedničke probleme, a njihovo bi skupno djelovanje osnažilo nastup gospodarstvenika u inozemstvu, odnosno gospodarsku diplomaciju. HDSSB također smatra kako se komorska naknada mora planski smanjiti u četverogodišnjem razdoblju, uz povećanje prihoda iz ostalih komercijalnih djelatnosti.

IDS prepoznaje dugogodišnju tradiciju koju imaju hrvatske komore, ali smatraju kako se one moraju reorganizirati i “prilagoditi današnjem vremenu”. U ovom trenutku su protiv ukidanja obveznog članstva, ali komorski | 13 |

doprinosi se moraju smanjiti, a cjelokupni sustav decentralizirati. Prema IDS-ovcima, nije pošteno da “centrala u Zagrebu odlučuje o svim relevantnim pitanjima i raspodjeli prihoda i rashoda po županijskim komorama”.

Dugoročno, kad se sustav reorganizira, a prihodi iz ostalih djelatnosti povećaju, može se razmotriti ukidanje obaveznog članstva.

LABURISTI smatraju kako se treba ukinuti obvezno članstvo u svim komorama u kojima je to zakonski propisano. Članstvo može i mora biti dobrovoljno, a tvrtke koje će imati koristi od Komore rado će se učlaniti. Laburisti napominju kako je za “tisuće malih tvrtki članarina HGK-u parafiskalni namet od kojeg nemaju baš nikakvu korist ili pomoći” te se pitaju kako je moguće “da se zagovornici neoliberalnog kapitalizma koji zagovara sa-

POLICY inSight

SIMPATIZERA LABURISTA JE ZA UKIDANJE OBVEZNOG ČLANSTVA U KOMORAMA, DOK NJIH 32% PROTIV TAKVE ODLUKE

tiranih direktora poduzeća tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske gospodarske komore.

Za SDP, ukidanje obveznog članstva ne znači i kraj komorskog sustava. Komore će opstati jer će u većoj mjeri nuditi usluge kakve poduzetnici i obrtnici trebaju. Uz to, i jedna i druga komora raspolažu vrijednom imovinom, a i već sad oko 20 % prihoda ostvaruju iz drugih izvora. Daljnjom komercijalizacijom povećat će se postotak prihoda koji dolazi iz ostalih izvora, iz čega će se onda financirati rad komora.

moregulaciju tržišta i apsolutne tržišne slobode, uz što manje upliva države, u slučaju komorskog organiziranja zalažu za intervenciju i posredovanje države.” Prema Laburistima je ionako najvažnija i ključna zadaća komora služiti svojim zaposlenicima. Ako je ta teza pogrešna, onda ne treba strahovati da će ukidanjem obvezne članarine Komore nestati.

56%

59%

SDP Sluteći prema izjavama vodećih ljudi stranke, a i najavama zakonodavnih inicijativa, za SDP dobrovoljno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i Hrvatskoj gospodarskoj komori nema alternative. Prema SDP-u, suvišno je da političari govore o koristi koju od komora imaju poduzetnici i obrtnici, kad oni sami te koristi ne prepoznaju. Tako se ministarstvo pod kontrolom SDP-a poziva na istraživanje provedeno među članovima HOK-a i HGK-a, čiji rezultati ukazuju na to da je premoćna većina protiv obveznog članstva. Nadalje, čak 74,8 % anketiranih vlasnika obrta tvrde da nikada nisu koristili usluge Hrvatske obrtničke komore, a 80,9 % anke-

BIRAČA SDP-a PODRŽAVA STRANAČKI STAV O UKIDANJU OBVEZNOG ČLANSTVA U KOMORAMA; NJIH 26% JE PROTIV TAKVE ODLUKE

HSS smatra kako ne bi bilo dobro ukinuti obvezno članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj i Hrvatskoj gospodarskoj komori. To potvrđuju i primjerom Hrvatske poljoprivredne komore, koja je zbog naglog prelaska na drugačiji članski model praktički “preko noći” ostala bez većine prihoda.

Prema HSS-ovcima, komore trebaju imati važnu ulogu u promicanju i zaštiti hrvatskog

Alpheus POLICY inSight / Obvezno članstvo u komorama – da ili ne?

gospodarstva. Ipak priznaju kako dosadašnji model ima manjkavosti koje se “manifestiraju kroz slabu učinkovitost i neekonomičnost poslovanja”. Stoga predlažu da se utvrdi minimalan obvezan dio doprinosa definiran ovisno o snazi i veličini poduzeća ili obrta (“minimalni paušal”) te dopunski (varijabilni) dio doprinosa koji bi ovisio o vrsti i intenzitetu korištenja pojedinih usluga navedenih institucija. Ovakvim bi se modelom osigurala dovoljna financijska sredstva za stabilno funkcioniranje organizacija, koje bi također dobile poticaj za daljnji razvoj usluga i aktivnosti s ciljem boljeg zadovoljavanja potreba korisnika usluga te veće ekonomičnosti poslovanja.

ORaH smatra kako su nam Komore potrebne, ali u bitno promijenjenom obliku u odnosu na danas. One trebaju biti udruženja hrvatskih poslovnih subjekata te obavljati funkcije koje sami subjekti ne mogu ili teško mogu. OraH prepoznaje da skoro 99 % hrvatskih gospodarskih subjekata čine mala i srednja poduzeća koja uglavnom nemaju financijska sredstva niti druge resurse za kvalitetno obavljanje svih poslovnih funkcija, od menadžmenta do istraživanja i razvoja. Prema OraH-u, upravo bi to trebala biti osnov-

64%

SIMPATIZERA Orah-a JE ZA UKIDANJE OBVEZNOG ČLANSTVA U KOMORAMA

| 15 |

na funkcija komora – pomoć gospodarskim subjektima za lakši nastup na domaćem ili stranom tržištu. OraH smatra kako bi komore trebale istaknuti popis svojih usluga koje su obvezne isporučivati svojim članovima na njihov zahtjev. Takve organizacije bile bi potporni stup gospodarstva te bi onda obvezno članstvo imalo smisla. Ova stranka se također zalaže da se tvrtke ili obrti u prvim godinama svog djelovanja oslobode plaćanja komorskih doprinosa, kao i tvrtke koje su u gubicima.

U slučaju da komore odbiju transformaciju u servis gospodarstva, OraH smatra kako obvezno članstvo treba ukinuti.

HNS U HNS-u smatraju kako je komorski sustav važan za svaku nacionalnu ekonomiju “neovisno o njenjoj veličini, volumenu, uspješnosti i dinamici aktivnosti”. Uspješnost pojedinog komorskog sustava ovisi o uravnoteženom poslovnom modelu te povijesnim odrednicama, a u hrvatskom kontekstu u obzir se mora uzeti i trenutna teška gospodarska situacija. Jednostrano ukidanje obveznog članstva donosi rizik raspada komorskog sustava te otvara prostor “za usitnjavanje interesa kroz razvoj niza interesnih udruženja, što zbog veličine tržišta i snage hrvatskog gospodarstva može rezultirati potpunim gubitkom snažne poluge razvoja”.

Iz svega ovoga iščitava se stav HNS-a koji je protiv ukidanja obveznog komorskog sustava. Ipak, HNS-ovci zagovaraju inovativan i propulzivan poslovni model koji će omogućiti da članarina kao parafiskalan namet

POLICY inSight

kroz prijelazno razdoblje postane simboličan udio gospodarskih subjekata. Istovremeno, mora se osigurati reforma i strateškog i operativnog poslovanja komore prema tržišnom principu. Tako za HNS poslovni ciljevi novog komorskog sustava moraju biti usklađeni s nacionalnim gospodarskim ciljevima i ciljevima gospodarskih subjekata. Imovinom komora mora se upravljati javno i transparentno, uz redovito financijsko izvještavanje u kojem će poseban naglasak biti na trošenju prihoda iz obveznog članstva.

Kako bi se ostvarili spomenuti ciljevi, HNS smatra da HGK u razdoblju od 1 do 2 godine mora dostići ostvarivati 70 % prihoda iz svojih poslovnih aktivnosti, a 30 % iz obvezne članarine. HNS-ovci bi zakonom definirali godišnje snižavanje članarine, a također i model prema kojem male tvrtke i start-upovi ne plaćaju članarinu dok ne dostignu određenu razinu prihoda i zrelosti, ali mogu koristiti usluge komore prema određenim cijenama.

Novi Zakon o komori jasnije bi uredio uloge i odgovornosti tijela te definirao nadzor u okvirima Ministarstva gospodarstva.

NACIONALNI FORUM smatra kako Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora u osnovi ne ispunjavaju svoju zadaću. Forum je siguran kako komore, u praksi, za preko 90 % gospodarskih subjekata nisu ispunjavale nijedan od svojih zakonski propisanih zadataka. Dakle, za veliku većinu tvrtki članstvo u komori je beskorisno.

Upravo zbog takve situacije, koja traje već 20 godina, formirane su brojne druge interesne organizacije, poput Hrvatske udruge poslodavaca, koje su u međuvremenu potpuno popunile potrebu grupnog nastupa ili organi-

ziranja zainteresiranih poslovnih subjekata.

Za Nacionalni forum komore su danas “(polu) beskorisne ‘agencije’, a hrvatskom gospodarstvu ipak treba ‘nešto’ što nudi ‘upotrebljive’ usluge”.

HDZ Iako njihovi čelnici rijetko istupaju u javnost na ovu temu, procjena analitičara je kako se HDZ protivi ukidanju obveznog članstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori. HDZ često naglašava kako pronalazi inspiraciju u njemačkom socijalno-tržišnom gospodarskom modelu, u kojem gospodarska komora s obveznim članstvom ima

58%

BIRAČA HDZ-a SMATRA KAKO BI TREBALO UKINUTI OBAVZNO ČLANSTVO U KOMORAMA, DOK JE 26% ZA OČUVANJE DOSADAŠNJEG SUSTAVA snažno mjesto. Također, dok je bio na vlasti HDZ nikad nije pokrenuo raspravu o ukidanju obveznog članstva, a prema medijskim napisima stranka je snažno lobirala da se upravo njen član izabere na mjesto novog predsjednika HGK. Ova činjenica možda i najviše svjedoči tomu da gospodarska komora i dalje ima političku važnost za HDZ.

(Z.I.)

Alpheus POLICY inSight / Obvezno članstvo u komorama – da ili ne?

Regionalizacija Hrvatske – da ili ne?

Ustav RH definira pravo svakog građanina na područnu, odnosno regionalnu samoupravu. U hrvatskom kontekstu regionalna samouprava ostvaruje se u županijama (ukupno njih 20 i Grad Zagreb) koje imaju ovlasti u područjima školstva, zdravstva, prostornog planiranja, prometa i prometne infrastrukture te gospodarskog razvoja. Županije su uvedene posebnim zakonom 1993. godine i otad su praktički ostale u jednakom broju i identičnom teritorijalnom okviru. Rasprava o njihovoj reorganizaciji stara je gotovo koliko i one same, a eskaliranjem gospodarske krize samo se intenzivirala. | 17 |

POLICY inSight

?

Vox populi:

Treba li zadržati postojeći sustav regionalne samouprave s 20 županija ili bi trebalo provesti reformu regionalne samouprave kojom bi se Hrvatska podijelila na manji broj većih regionalnih cjelina?

Treba zadržati postojeću podjelu na 20 županija i Grad Zagreb Treba provesti reformu kojom bi se Hrvatska podijelila na manji broj većih regionalnih cjelina Ne zna Izvor: Ipsos Puls, travanj 2014., veličina uzorka = 968 ispitanika

NACIONALNI FORUM Nužnost regionalizacije Hrvatske jedna je od glavnih poruka kojom Nacionalni forum pokušava privući birače. Prema ovoj stranci, zemlju je potrebno teritorijalno (pre)urediti na sasvim drugačiji način od postojećeg županijskog sustava.

Forum smatra kako su se županije pokazale neuspješnima te su čak postale razvojni problem Hrvatske. U Hrvatskoj postoje područja koje tvore gospodarske, socijalne, prometne, kulturne i tradicijske cjeline – regije. One su prisutne u svijesti ljudi, bez obzira na činjenicu da nisu formalno-pravno priznate te ne ugrožavaju nacionalni identitet, naprotiv, njegov su bitan dio.

Iako smatraju da se trebaju uvažiti kulturalni i povijesni kriteriji, Nacionalni forum bi ipak dao prednost funkcionalnim kriterijima u procesu određivanja veličina regija. Tako bi ova stranka Hrvatsku podijelila u najmanje pet, a najviše sedam regija. Pri podjeli zemlje vodilo bi se računa o načelu supsidijarnosti, a sve novostvorene jedinice trebale bi imati dostatne izvore financiranja kako bi se u praksi osigurala samoodrživost i ustavna autonomija regije. Tako provedena regionalizacija, prema Forumašima, omogućila bi “puno brže i efikasnije zadovoljavanje interesa i potreba građana”.

Nacionalni forum ne slaže se ni s postoje-

Alpheus POLICY inSight / Regionalizacija Hrvatske – da ili ne?

ćom podjelom Hrvatske na dvije statističke (NUTS II) regije, koje su podloga za korištenje fondova Europske unije u okviru Kohezijske politike. Prema njima, posljedica takve odluke bit će otežan pristup europskim sredstvima, a neće se ostvariti ni konačni cilj europske regionalne politike – smanjivanje razlike u BDP-u per capita po regijama.

HDZ Iako se o ovom pitanju nisu izravno izjasnili u upitniku, HDZ se protivi regionalizaciji zemlje i zalaže se za očuvanje županijskog sustava. HDZ-ovi župani i gradonačelnici žestoko su se usprotivili trenutnoj “puzajućoj regionalizaciji i nasilnoj centralizaciji”, a neke od županija u kojima je HDZ na vlasti čak su donijele posebne deklaracije u kojima potvrđuju i brane svoj regionalni status.

Prema HDZ-ovcima, regionalizacija se već potiho provodi. Prepoznaju to u ukidanjima

37%

BIRAČA HDZ-a SMATRA KAKO TREBA ZADRŽATI POSTOJEĆU PODJELU NA REGIJE, 56% ŽELI REFORMU SUSTAVA

velikog broja institucija s javnim predznakom – zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ureda državne uprave, ispostava carina, škola, bolnica, željezničkih linija i dopisništava HRT-a. Zbog ukidanja javnih servisa, građani izvan Zagreba ili zamišljenih “regionalnih središta” gube prava zajamčena Ustavom te im se poručuje da se presele. Nadalje, županijama se konstantno

| 19 |

zadire u ovlasti, a dodatno centraliziranje financijskih sredstava ih polako guši. HDZ naglašava kako je riječ o proizvoljnoj regionalizaciji koja se provodi bez ikakve strategije, isključivo prema političkim kriterijima i posebno se kažnjavaju lokalne jedinice u kojima je najveća oporbena stranka na vlasti. Rješenje za HDZ nije u ukidanju županija, već u njihovom snaženju i partnerskom povezivanju. Sustav od 20 županija pokazao je daleko više prednosti nego mana. Županije su apsolutno ispunile svoju svrhu i one su danas iznimno bitne institucije jer u velikoj mjeri uređuju svakodnevni život građana na komunalnoj razini – od cesta i bolnica do regionalnih agencija na koje se građani i poduzetnici najviše oslanjaju u povlačenju sredstava iz europskih fondova.

HDZ se protivi i podjeli zemlje na dvije statističke regije. Prilikom donošenja ove odluke stranačko vodstvo snažno je kritiziralo trenutnu vladu, uz argumente da takva podjela ugrožava ujednačeni razvoj zemlje te da će usporiti povlačenje europskih sredstava zbog dodatnog vremena potrebnog samo za prilagodbu na nove uvjete.

ORaH se snažno zalaže za teritorijalni preustroj i regionalizaciju Hrvatske. Za njih je to i strukturni preduvjet za održivi gospodarski razvoj, jer je trenutni regionalni sustav neefikasan, skup te nije servis građana. Regionalizaciju zemlje povezuju s reorganizacijom javne uprave i preustrojem lokalne samouprave kojim bi se drastično smanjio broj jedinica lokalne samouprave i to prema principu fiskalne samostalnosti. U praksi to znači cjelovitu fiskalnu decentralizaciju i financijsku odgovornost jedinica lokalne samouprave i novoosnovanih regija, koje država više neće spašavati. Samo na taj način regije će postati pokretači gospodarskog razvoja. OraH

POLICY inSight

inspiraciju pronalazi u Danskoj, državi po veličini i broju stanovnika sličnoj Hrvatskoj, i njihovom modelu reforme javne uprave i teritorijalnog preustroja. Danska svoju reformu nije provela “preko noći”, pripremana je nekoliko godina, a njen temelj bilo je spajanje jedinica (općina), ukidanje okruga (županija) te formiranje regija, uz jasnu delegaciju poslova i ovlasti između triju razina vlasti – državne, regionalne i lokalne. Dakle, OraH bi sličan model primijenio i u Hrvatskoj, za koju smatra da bi je trebalo podijeliti na slavonsku/istočnu, sjevernu, zapadnu i dalmatinsku/južnu regiju. Pri takvoj podjeli stranka se ponajviše vodi funkcionalnim kriterijima, a ovakvu podjelu slijedila bi i istovjetna podjela na europske statističke regije što bi olakšalo korištenje sredstava iz europskih fondova.

Kako bi se osigurala uspješna provedba, nužno je reformu provesti u zasebnim fazama koje uključuju široke javne rasprave, detaljne stručne analize te provedbu referenduma na kojem bi se građani izjasnili o novom teritorijalnom preustroju.

Iako su u OraH-u kritični prema trenutnom regionalnom sustavu, ipak mu priznaju određene prednosti koje bi mogle biti argumenti protivnika reforme. Prije svega, za OraH je

79%

SIMPATIZERA ORaH-a ŽELI NOVI TERITORIJALNI PREUSTROJ ZEMLJE, 15% JE ZA OČUVANJE ŽUPANIJSKOG SUSTAVA

“Hrvatska u osjetljivom trenutku kada mora raditi na učinkovitom korištenju EU fondova, a ovakva velika reforma dovela bi do dužeg razdoblja paralize sustava”, a županije su io-

nako najspremnije za apliciranje EU projekata i izvlačenje EU sredstava. Također, OraH smatra kako prioritet mora biti reforma sustava središnje vlasti pa tek ona niže razine vlasti, jer, primjerice, županije koriste samo 1 % sredstava za plaće u javnoj upravi, što znači da su “jeftine i efikasne”.

HSS Za HSS je vrijednost općina, gradova i županija nezamjenjiva jer su ove institucije “bliže” građanima i omogućuju im da neposrednije sudjeluju u javnoj vlasti. Upravo zbog toga, za HSS funkcionalni kriteriji kao što su fiskalna snaga i broj stanovnika ne mogu biti temeljni kriteriji za ustroj lokalne i regionalne samouprave. Na fiskalnu snagu općina ionako u velikoj mjeri utječe nepravedna raspodjela financijskih sredstava unutar države te fiskalna centralizacija. Uz to, svaka reforma mora voditi računa o dosadašnjoj uspješnosti samoupravnih jedinica, što se prvenstveno odnosi na razvoj potrebne komunalne, ali i društvene infrastrukture.

Ni u jednom trenutku ne smije se smetnuti s uma povijesno nasljeđe, kulturni identitet i cjelovitost prostora. Lokalne jedinice ukorijenjene su u svijesti njihovih građana.

HSS upozorava kako postoje veliki dispariteti u razvijenosti između hrvatskih regija, kao i između gradova i ruralnih krajeva. Regionalizacija “okrupnjavanjem” i koncentracijom ekonomskih resursa u većim gradovima neće ukloniti spomenute disparitete. Upravo zbog toga, svaka nova regionalna politika mora biti izravno povezana s politikom ruralnog razvoja, kako bi se osigurao ubrzani ekonomski razvoj i rast u regijama.

HSS je protiv trenutne podjele zemlje na dvije statističke regije, ali u odgovoru na upitnik nisu dodatno obrazložili svoj stav.

Alpheus POLICY inSight / Regionalizacija Hrvatske – da ili ne?

HDSSB Regionalizacija Hrvatske jedna je od temeljnih političkih platformi HDSSB-a još od osnivanja stranke. Stranka se stalno zalaže za ukidanje županija i uvođenje regija, prvenstveno kroz medijske nastupe, ali i kroz djelovanje u Hrvatskom saboru u kojem im je upravo ustavno definiranje regionalizacije bio uvjet za podržavanje ustavnih reformi. Prema HDSSB-u, Hrvatska bi se trebala podijeliti na pet regija – regiju Slavonije i Baranje (otprilike 806 tisuća stanovnika), Dalmacije (otprilike 857 tisuća), Jugozapadne (otprilike 857 tisuća) i Sjeverozapadne Hrvatske (otprilike 976 tisuća stanovnika) te metropolitanskog područja grada Zagreba (otprilike 792 tisuća stanovnika).

Pritom bi HDSSB novoosnovane regije i dalje nazivao županijama, zbog povijesnog značenja i simbolične vezanosti uz tu instituciju.

Nova regionalna podjela omogućila bi smanjivanje administrativno-birokratskog aparata koji je “često sam sebi svrha” te bi se postigao učinkovitiji način rada i razvoja Hrvatske. Takva podjela ne bi se vodila isključivo funkcionalnim kriterijima, nego bi uvažila povijesne i kulturne prilike te razvijenost pojedinih regionalnih identiteta. Novu administrativnu podjelu slijedila bi istovjetna podjela na europske statističke regije. HDSSB se žestoko protivio odluci Vlade RH o podjeli zemlje na dvije statističke regije, nazivajući je čak “velikom prijevarom”. Prema njima, Slavonija i Baranja su došle u situaciju da se moraju natjecati sa Zagrebom koji ima neusporedivo veće kadrovske i financijske kapacitete. Upravo zbog toga, ovakva podjela je u suprotnosti s konceptom europske regionalne politike koja je i uvedena kao instrument smanjenja razvojnih dispariteta među različitim područjima EU. HDSSB je zbog te odluke čak poslao u proceduru interpelaciju o radu, pri čemu je dobio podršku don Ivana Grubišića, Ruže Tomašić, Damira Kajina te zastupnika Hrvatskih laburista.

| 21 |

HRVATSKI LABURISTI zalažu se za reorganizaciju regionalne i lokalne samouprave.

Prema njima, “država s 4,3 milijuna stanovnika, s minornim, zaostalim i nekonkurentnim gospodarstvom ne može financirati 556 jedinica lokalne samouprave”. Laburisti prepoznaju kako brojne općine i gradovi ne mogu financirati čak ni svoje “hladne pogone”, što znači da su sami sebi svrha. Iz ovog je jasno kako je za Laburiste financijska samoodrživost jedan od temeljnih kriterija za postojanje lokalnih jedinica. No, ova stranka je svjesna kako treba uvažiti i ostale specifičnosti Hrvatske, kao što su daljnja i bliža povijest, politički ustroj, zemljopisna posebnost te kulturološki aspekti.

Laburisti smatraju kako je potrebno napraviti

66%

SIMPATIZERA LABURISTA PODRŽAVA STRANAČKI STAV O NUŽNOSTI REORGANIZACIJE REGIONALNE SAMOUPRAVE, 27% JE ZA OČUVANJE TRENUTNOG MODELA

temeljite analize prije svake reforme regionalnog sustava. U reformu bi uključili i građane koji bi na referendumu odlučili o postojanju ili ukidanju samoupravnih jedinica, uz preuzimanje obveze njihovog financiranja.

Za Laburiste ustavna odredba o samoupravnosti nema smisla ako o osnivanju i ukidanju jedinica ne odlučuju građani. Građani onda moraju prihvatiti i financijsku odgovornost za funkcioniranje takve jedinice, što može zna-

POLICY inSight

čiti veće prireze i druga komunalna davanja.

Središnja država bi također morala povećati udio decentraliziranih sredstava “barem na razinu europskog prosjeka”.

Laburisti su također protiv trenutne podjele zemlje na statističke regije, jer se, prema njima, “dvjema regijama ne stvaraju pretpostavke za lakše povlačenje novca iz EU fondova”.

IDS je definicijski regionalna stranka i više puta se jasno izjasnio kako neće podržati nijedan koncept regionalizacije u kojem njihov poluotok gubi status samoupravne jedinice.

To su istaknuli i u dokumentu Deklaracija o regionalnom razvoju i jedinstvenosti Istre koji je usvojila županijska skupština u kojoj ova stranka ima političku većinu. IDS podržava promjene u regionalnom sustavu i primjećuje kako je današnja kriza u Hrvatskoj u dobroj mjeri uzrokovana centralističkim uređenjem države. No, promjena za Istrane znači “spuštanje inicijativa na niže instance koje su bliže životnim problemima”, dok bi država ostala zakonodavna i kontrolna funkcija. Nove regije trebale bi imati višestruko veće ovlasti u odnosu na sadašnje županije, što znači promjenu fiskalne politike te preraspodjelu vlasništva nad dobrima. IDS se jednostavno zalaže za što veću primjenu načela supsidijarnosti na kojem se i temelji Europska unija i koje označava da se aktualni problemi trebaju rješavati tamo gdje nastaju – na najnižoj razini.

Prema IDS-u, činjenica je da regije u Hrvatskoj postoje. One imaju svoja imena, svoju povijest, kulturu, govore, običaje – one postoje i moraju se prepoznati. Regija ima možda manje nego što je danas županija, ali ih je svakako više od “četiri koje danas ravnalom neki predlažu”. Sadašnji sustav je vjerojatno neodrživ, ali ne zbog njegove skupoće.

IDS ističe činjenicu kako je skupoća trenutnog regionalnog sustava mit, s obzirom na to da je “ struktura javne potrošnje takva da na središnju državu otpada 90 %, Grad Zagreb 5 %, a na sve ostale županije, gradove i općine zajedno 5 %”. Stoga funkcionalnost i ekonomski kriteriji ne smiju biti jedini ključ prema kojem će se određivati nove regionalne podjele. Uostalom, IDS naglašava kako regije i općine nisu “trgovačka društva pa da se definiraju kao profitne institucije”. U demokratskom društvu postoji i demokratski kriterij, naglašavaju u IDS-u, i nikako se ne smije zanemariti demokratska volja građana da žive u određenoj regiji.

Iako u ovom upitniku nisu dodatno objašnjavali svoj stav, IDS se jasno izrazio kako podržava trenutnu podjelu zemlje na dvije statističke regije. Ovakvim modelom Istra će duže biti ispod 75 posto prosjeka BDP-a Europske unije, što znači i više sredstava iz europskih fondova za tu županiju.

HNS U svom odgovoru na upitnik HNS je naglasio kako još od 90-ih godina prošlog stoljeća ističu potrebu za regionalizacijom i decentralizacijom Hrvatske. Njihova unutarnja organizacija stranke, kroz 5 regionalnih saveza županija i Grad Zagreb, jasno govori o narodnjačkim promišljanjima o regionalnom ustroju zemlje. HNS naglašava kako je ta stranka i u prvoj koalicijskoj Vladi bila kreator prve faze decentralizacije te posebnih zakona o otocima i brdsko-planinskom području kojima su ciljali smanjiti razvojne disparitete među regijama.

Funkcionalni kriteriji prema HNS-u moraju biti polazišna točka reorganizacije regionalnog ustroja zemlje. Uz to, u sklopu tog procesa trebala bi se ostvariti četiri neposredna cilja – decentralizacija ovlasti i sredstava u područjima obrazovanja, zdravstva, socijal-

Alpheus POLICY inSight / Regionalizacija Hrvatske – da ili ne?

ne skrbi, kulture, prostornog planiranja, prometa i komunalne infrastrukture; raspodjela poreznog novca; mogućnost popravka modela neposrednog izbora čelnih ljudi na lokalnoj i regionalnoj razini te stvaranje regionalnih centara izvrsnosti. U HNS-u su svjesni kako je “taj novi korak nužan” te će kao član vladajuće koalicije što prije moguće krenuti u ostvarivanje spomenutih ciljeva.

U HNS-u su zadovoljni s podjelom zemlje na dvije statističke regije. Prema njima to je pragmatična odluka Kukuriku koalicije koja ne stavlja nijedan dio Hrvatske u nepovoljniji položaj u odnosu na neki drugi. U HNS-u zaključuju kako uprosječena razvijenost ovakvih statističkih regija omogućava da svi ravnopravno i pod gotovo jednakim uvjetima imaju pravo na povlačenje sredstava iz EU fondova.

SDP se nije izravno izjasnio u odgovoru na ovo pitanje, ali dojam je kako je ova stranka protiv većeg regionalnog preustroja zemlje.

Prema medijskim natpisima, jedan je od razloga iz kojeg su Socijaldemokrati odustali od regionalizacije zemlje činjenica da je pravo na regionalnu samoupravu definirano u Ustavu RH. Za svako mijenjanje Ustava SDP-u je nužna dvotrećinska većina koju u Saboru Kukuriku koalicija nema. U SDP-u naglašavaju kako i dalje teže ozbiljnijoj i dubljoj decentralizaciji, iako smatraju kako ona ne može biti instrument za izlazak iz ekonomske krize. Vlada pod njihovim vodstvom ističe kako trenutno uvodi novu kategorizaciju jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojoj će glavni kriterij biti indeks razvijenosti, što će osigurati pravedniji sustav potpore manje razvijenim područjima te smanjiti disparitete među regijama. Također, Vlada pri-

| 23 |

prema studiju o promjeni nadležnosti jedinica lokalne samouprave, odnosno “prilagodbi nadležnosti fiskalnom kapacitetu pojedinih gradova i općina kojoj je cilj da male općine i gradovi dobiju manje nadležnosti i racionalniju upravu”.

Iako Vlada nije pokrenula kampanju i javne rasprave o reorganizaciji zemlje, ministarstva pod kontrolom SDP-a pokrenula su reorganizaciju ureda i ustanova pod njihovom kontrolom. Tako je pokrenuta reorganizacija porezne uprave (Ministarstvo financija), koja će se svesti na pet područnih ureda umjesto dosadašnjih 21. Isto toliko bit će i centara za socijalnu skrb, policijskih uprava te ureda državne uprave, iz čega se može naslutiti u kojem smjeru bi SDP išao u teritorijalnom preustroju zemlje.

SDP snažno podržava podjelu zemlje na dvije statističke regije i naglašava brojne prednosti takvog pristupa. Tako će, prema njima, sva područja RH moći koristiti sredstva iz Strukturnih fondova s najvećim stupnjem povoljnosti najmanje do 2027. godine. Nadalje, nova klasifikacija olakšava planiranje i provedbu razvojnih projekata zbog jednakih pravila na cijelom teritoriju zemlje te administrativno praćenje provedbe Operativnih programa. Uz to, omogućava se veća razina državnih potpora korisnicima na području sjeverozapadne Hrvatske, a zbog uključenosti Zagreba povećava se i ukupni apsorpcijski kapacitet zemlje. (Z. I.)

34%

BIRAČA SDP-a ŽELI ZADRŽAVANJE POSTOJEĆEG ŽUPANIJSKOG MODELA, 61% BI REFORMU

POLICY inSight

Debata o EU(ropi) Želja za efikasnijim rješavanjem zajedničkih problema jedno je od osnovnih načela koje prati europske integracije od njihovih početaka nakon Drugog svjetskog rata.

Još od početka stvaranja zajednice europskih naroda postoji problem prenošenja suvereniteta na tijela sa supranacionalnim ovlastima. Današnja Europska unija predstavlja kombinaciju interguvermentalizma i supranacionalizma. Njene institucije najviše govore o toj dvojnosti – Vijeće Ministara i Europsko vijeće predstavljaju interese zemalja članica, dok Europska komisija, Europski sud i Europski parlament predstavljaju institucije koje ”zagovaraju” dublju integraciju u okviru federalne države. Ovakvo uređenje rezultat je tenzija između “logike integracije” (europske komponente) i “logike podjele” (nacionalne komponente). Ove tenzije još su uvijek prisutne te oblikuju i današnju debatu o budućnosti EU(rope).

Alpheus POLICY inSight / Debata o EU(ropi)

?

Vox populi:

Treba li u budućnosti povećati ovlasti Europske unije, a smanjiti ovlasti država članica, zadržati sadašnju raspodjelu ovlasti ili bi trebalo smanjiti ovlasti Europske unije i vratiti dio ovlasti državama članicama?

Povećati ovlasti Europske unije Zadržati sadašnju raspodjelu ovlasti Smanjiti ovlasti Europske unije Ne zna Izvor: Ipsos Puls, travanj 2014., veličina uzorka = 968 ispitanika

HDSSB se zalaže za Europu kao zajednicu suverenih zemalja u kojoj su regije glavni pokretači razvoja i to svaka sa svojim specifičnostima. Smatraju da se veliki europski birokratski aparat mora smanjiti, dok se državama članicama moraju povećati ovlasti, kao i regijama unutar njih. Europski parlament jedina je institucija unutar EU kojoj bi, prema HDSSB-u, trebalo povećati ovlasti, ali ne pod cijenu derogiranja nacionalnih parlamenata.

Prema njima, takvi stavovi nisu euroskepticizam, nego eurorealizam. Njihov “eurorealistički stav” potvrđuje se i odgovorima na kontrolna pitanja ovog upitnika u kojima naglašavaju kako se zalažu da države članice trebaju imati mogućnost veta kako bi sprije-

| 25 |

čile odluke koje su u suprotnosti s njihovim nacionalnim interesima. Isto tako, HDSSB smatra kako se ovlasti Europske unije ne bi smjele širiti u smjeru porezne i socijalne politike, odnosno da ta organizacija ne bi trebala imati mogućnost samostalnog prikupljanja poreza te distribucije socijalnih transfera.

Ipak, HDDSB podržava eventualno daljnje proširenje Europske unije na preostale zemlje jugoistočne Europe, ali pod jednakim uvjetima kakvi su postojali za Hrvatsku kao posljednju članicu koja je ušla u EU. U kratkom razdoblju pred ulazak Hrvatske u EU HDSSB je imao promatrača u Europskom parlamentu koji nije ušao ni u jednu političku grupaciju, već se pridružio neopredijeljenim zastupnicima (Non-Inscrits) koje uglavnom čine euroskeptični zastupnici.

POLICY inSight

HDZ se zalaže za snažnu i jedinstvenu Europu. Prema njima, Europska unija je okvir za razvoj svih njenih članica u “suvremenom društvu i ekonomiji”. Ona je, prema HDZ-ovcima, prvenstveno zajednica vrijednosti, koja mora istovremeno poštovati raznolikost i različite tradicije država članica.

12%

birača HDZ-a SMATRA DA TREBA POVEĆATI OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 40% ŽELI ZADRŽAVANJE SADAŠNJE RASPODJELE OVLASTI, A 41% SMANJENJE

Kao član Europske pučke stranke (EPP) HDZ se zalaže za povećanje ovlasti Europske unije jer se “s mnoštvom izazova možemo suočiti jedino zajednički, a ne samostalno”.

Za HDZ će europski narodi postati ili snažniji zajedno ili slabiji odvojeno. Također, kao europski zastupnici iz redova EPP-a HDZ-ovci su predani politici koja “slijedi proces federalnog ujedinjavanja i integriranja u Europu, koji je sastavni dio Europske unije, kao unije građana i država.” Ipak, ova stranka protivi se centraliziranoj Europi koja se bavi svakim detaljem ljudskih života jer Europa može biti doista jaka samo ako se temelji na načelu supsidijarnosti.

Iako nisu izravno odgovorili na pitanje iz upitnika, HDZ se kao član EPP-a protivi da države imaju nepovredivu mogućnost veta kako bi spriječile odluke EU koje su u suprotnosti s njihovim nacionalnim interesima, van onih mogućnosti koje već predviđaju temeljni ugovori. No, HDZ isto tako smatra kako Europska unija ne bi trebala imati mogućnost samostal-

nog prikupljanja poreza te distribucije socijalnih transfera među državama članicama.

HDZ podržava daljnje proširenje Europske unije na preostale zemlje jugoistočne Europe, ali samo ako zadovolje sve političke i gospodarske uvjete koje pred njih postave EU i države članice.

SDP Kao član Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu (S&D), SDP se zalaže za proširenje ovlasti Europske unije. Socijaldemokrati se zauzimaju za aktivan europski pristup izazovima ekonomske krize, klimatskih promjena, globalizacije i socijalne nesigurnosti. Uz već postojeću ekonomsku i monetarnu, eurozona bi se također trebala integrirati i u socijalnu uniju. SDP smatra kako EU građanima mora jamčiti jednaka osnovna radnička prava i socijalnu zaštitu, a ne isključivo ustrajati na strogoj financijskoj disciplini i provođenju mjera štednje. Iako SDP nije izravno odgovorio na pitanja iz upitnika, ova stranka zalaže se da EU ima mogućnost samostalnog prikupljanja poreza te distribucije transfera među državama članicama, s ciljem smanjivanja socio-ekonomskih razlika među zemljama. Isto tako, smatraju kako bi se trebale povećati ovlasti

15%

BIRAČA SDP-a SMATRA DA TREBA POVEĆATI OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 39% JE ZA ZADRŽAVANJE TRENUTNE RAZINE, DOK NJIH 45% ŽELI EU S MANJIM OVLASTIMA

Alpheus POLICY inSight / Debata o EU(ropi)

Europskog parlamenta, čak i na uštrb derogiranja ovlasti nacionalnih predstavničkih tijela.

Nadalje, ova stranka protivi se tomu da države članice imaju nepovredivu mogućnost veta kako bi spriječile one odluke za koje smatraju da ugrožavaju nacionalne interese.

SDP snažno podržava daljnje proširenje Europske unije na preostale zemlje jugoistočne Europe koje ne smiju ugroziti niti usporiti financijska kriza ili negativne populističke kampanje.

HSS prepoznaje opasnost koja prijeti malim državama Europske unije, “koje bi se mogle ‘utopiti’ u glasačkoj mašineriji velikih članica” s daljnjom federalizacijom. No, isto tako naglašava kako je nužno učiniti veliki sustav Europske unije bržim i učinkovitijim. HSS ističe da smo o tromosti sustava bolno svjedočili za vrijeme Domovinskog rata “kad se u EU nitko nije mogao dogovoriti ni s kim, što je dijelom razvidno i danas u slučaju Ukrajine”. HSS smatra kako bi bilo oportuno provesti dublju integraciju na pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, gdje je imperativno usvajanje brzih i učinkovitih mjera često. Povećanje ovlasti EU na tom polju moglo bi se provesti kontrolirano, uz moguće ograničavanje vijeka trajanja. Druga pitanja koja “zadiru duboko u nacionalne interese”, a osobito svjetonazorska i kulturološka pitanja, moraju se izuzeti iz takvih procesa i HSS-ovci se uglavnom slažu da bi u takvim situacijama zemlje članice EU trebale imati mogućnost veta.

Za HSS, nadležnosti Europskog parlamenta trebale bi se definirati kao sve one koje mu konsenzusom prepuste nacionalni parlamenti država članica. To u praksi znači da ne smije biti derogiranja uloge nacionalnih parlamenata u odnosu na europsko predstavničko tijelo.

Uz to, HSS smatra kako Europska unija ne bi trebala imati mogućnost samostalnog prikupljanja poreza i distribucije socijalnih tran-

| 27 |

sfera, što je stav koji dijeli s grupacijom Europske pučke stranke (EPP), kojoj i pripada.

IDS se zauzima za povećanje ovlasti Europske unije u budućnosti jer nijedna zajednica ne može opstati ako nema “zakonodavne, izvršne, sudske i monetarne ovlasti”. U suvremenom svijetu Europa i njeni narodi sve se teže nose s konkurencijom velikih svjetskih igrača (SAD-a, Rusije, Kine i dr.). U takvoj konkurenciji jače ujedinjena Europa bi sa svojim resursima i kapacitetima mogla i dalje poboljšavati životne uvjete svojih građana ili u najmanju ruku sprečavati njihov pad. Ključan je preduvjet za to početak fiskalne integracije te nastavak i dovršavanje monetarne. IDS se zalaže i za veću integraciju i u čitavom nizu drugih područja, što bi u konačnici trebalo stvoriti puno funkcionalniju i fleksibilniju EU. No, sve te nove ovlasti moraju kontrolirati izabrani predstavnici građana. Istovremeno, IDS se zalaže i za razgradnju nekih europskih struktura. IDS-ovci ovdje misle na ‘fondizaciju’ koja “ide za tim da se putem europskih fondova financira sve i svašta – od strateških do beznačajnih stvari čime se samo stvara potreba za sve većom europskom birokracijom”. Stalno preispitivanje europske birokracije bio bi za IDS značajan doprinos jačanju ovlasti Europske unije.

Ova stranka također smatra kako se ovlasti Europskog parlamenta trebaju povećati, ne samo u odnosu na nacionalne parlamente, nego i u odnosu na ostale institucije EU. Za IDS, “tek kad Europski parlament bude središnja institucija Europske unije, moći će se reći da je Europa ujedinjena”.

IDS snažno podržava daljnje proširenje Unije na ostale zemlje jugoistočne Europe i smatra kako bi taj proces trebao ići pod olakšanim uvjetima i ubrzanim tempom kako bi se regija u potpunosti politički stabilizirala.

POLICY inSight

NACIONALNI FORUM Za Nacionalni forum prirodno je vidjeti budućnost Europske unije s “više Europe”, ali to je proces koji se spontano odvija. Prema njima, dublja integracija Europske unije ide “sporije od maksimalno mogućeg”, ali je nepovratna i postignuti integrativni mehanizmi u budućnosti jamče veću moć od one koju svaka članica može ikako i ikada samostalno ostvariti. Daljnja integracija je neminovna i na području gospodarstva i financija, i na području obrazovne, socijalne i zdravstvene politike. Sintagma “više Europe” neminovno znači i povećanje izravnih prihoda Unije pa se tako Nacionalni forum uglavnom slaže s tezom da bi EU trebala imati mogućnost samostalnog prikupljanja poreza te redistribucije socijalnih transfera.

Sve se veća potreba ukazuje i za daljnjom integracijom na području vanjske, sigurnosne i obrambene politike. Integracija na tim poljima nužna je zbog potrebe učinkovitih reakcija na globalne procese, ali i na iznenadne događanje na vanjskim granicama EU. No, Nacionalni forum priznaje kako je pitanje vanjske i sigurnosne politike posebno osjetljivo za velike države članice, kojima to spada u sferu nacionalnih interesa. Bez obzira na ugroženi nacionalni interes, Forum se uglavnom ne slaže da zemlje trebaju imati mogućnost veta kako bi spriječile pojedine odluke.

Za ovu je stranku proširenje Unije na jugoistok interes Republike Hrvatske. Jačanje nama susjednih zemalja “bit će jamstvo prosperiteta, stabilnosti i sigurnosti čitavog geopolitičkog prostora te prilika za izvoz naših proizvoda, zapošljavanje naših ljudi i jačanje naše konkurentnosti”. Ipak, Nacionalni forum smatra kako se proces pridruživanja jugoistoka kontinenta zajedničkoj Uniji mora odvijati pod jednakim kriterijima koji su postojali za Hrvatsku.

ORaH se zalaže za Europsku uniju koja će počivati na načelima otvorenosti, odgovornosti i transparentnosti. To je moguće ako se povećaju zakonodavne ovlasti Europskog parlamenta unutar institucionalne arhitekture Europske unije. Prema OraH-u suverenost zemalja članica neće biti ništa manja, ako se zakonodavna moć EP i dalje razvija. U tu svrhu ORaH zagovara i povećanje rashodovne strane proračuna EU za koju stranka drži da je trenutno premala.

OraH se zalaže za razvoj zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike, koja bi se po njima trebala graditi na vrijednostima mira, solidarnosti i zaštite ljudskih prava. To je stav i Europskih zelenih, političke grupacije kojoj bi se zastupnici OraH-a trebali pridružiti ako uđu u Europski parlament.

Po OraH-u daljnje proširenje Europske unije na države jugoistočne Europe treba se odvijati prema jednakim uvjetima kakve je morala ispuniti i Hrvatska, kao posljednja država koja je postala članica EU. OraH podržava postojanje veta kojima države članice EU mogu blokirati odluke za koje procjene da su u suprotnosti s nacionalnim interesima, a ne podržava davanje poreznih ovlasti Europskoj uniji.

17%

ČLANOVA ORaH-a ŽELI POVEĆANJE OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 29% ZADRŽAVANJE SADAŠNJE RASPODJELE, DOK NJIH 48% ŽELI UNIJI SMANJITI OVLASTI

Alpheus POLICY inSight / Debata o EU(ropi)

HNS U odgovoru na upitnik HNS se nije jasno odredio po pitanju jačanja ovlasti Europske unije kojima bi ona stekla atribute koji se tradicionalno vezuju uz državu. Ipak, kao član grupacije Liberala (ALDE) u Europskom parlamentu, HNS se zalaže za daljnju europsku integraciju, uz promociju centralizacije i regionalizacije te jedinstvenog tržišta koje je motor gospodarskog rasta Unije.

Iako se u upitniku HNS nije izravno izjasnio ni oko jačanja zakonodavnih ovlasti Europskog parlamenta, pristupanjem ALDE-u prihvatili su koncept po kojem Europa treba postati “više federalna”, a to se, prema njima, najučinkovitije postiže jačanjem demokratske legitimnosti Europskog parlamenta. Što se tiče daljnjeg proširenja Europske unije na države jugoistočne Europe, HNS je stava kako pregovarački proces mora ići pod istim uvjetima kakve je imala Hrvatska, međutim ističu da taj isti proces mora ići “uz aktivnu pomoć EU u ispunjavanju preduvjeta za započinjanje pregovora”. Po pitanju mehanizma veta u procesu odlučivanja u Europskoj uniji HNS ističe postojanje konsenzualnog modela odlučivanja te sukladno tome i mogućnosti veta od strane država članica.

HNS naposljetku ima negativan stav prema davanju mogućnosti samostalnog prikupljanja poreza Europskoj uniji, kao i mogućnosti alokacije tih sredstava u svrhu smanjivanja socioekonomskih razlika među zemljama.

HRVATSKI LABURISTI Za Hrvatske laburiste Europska unija je nedovršen, nedorečen i nepromišljen projekt, osobito sad kad su sve “glasniji i utjecajniji apeli da bude političko-gospodarska asocijacija sazdana na novcu, zajedničkoj valuti i bankarskoj uniji”. Želi

| 29 |

li opstati, Unija mora postati zajednica građana i svim silama braniti njihove interese, a ne interese krupnog kapitala. Takav stav na tragu je pozicija grupacije Ujedinjenje europske ljevice – Zelene nordijske ljevice (GUE/NGL) kojoj u Europskom parlamentu pripadaju Laburisti i koja se snažno bori protiv nejednakosti i nametanja mjera štednji.

Za Laburiste je potpuno promašen koncept dviju Europa koji spominju određeni činovnici u Bruxellesu. Takav model uključuje zemlje koje bi se brže vertikalno integrirale i one u kojima bi taj proces išao nešto sporije. Ako se počne ostvarivati, za Laburiste će to biti znak da se EU dijeli na zemlje gospodare i zemlje sluge i daljnja integracija nikako ne bi smjela ići na taj način.

Laburisti nadalje smatraju kako se trebaju povećati ovlasti Europskog parlamenta, ali u odnosu na druge institucije EU, a ne na nacionalna predstavnička tijela. Isto tako, Laburisti smatraju kako bi zemlje članice uglavnom trebale imati mogućnost veta koja im omogućava sprečavanje odluka koje su u suprotnosti s njihovim nacionalnim interesima.

Laburisti podržavaju daljnje proširenje Europske unije, ali uz poštivanje jednakih kriterija koji su postojali za Hrvatsku kao članicu koja je posljednja ušla u organizaciju. (Z.I.)

15%

BIRAČA LABURISTA SE IZJAŠNJAVA ZA POVEĆANJE OVLASTI EUROPSKE UNIJE, 39% ŽELI ZADRŽATI SADAŠNJU RASPODJELU, A 45% SMANJITI

POLICY inSight

Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovinu već duže razdoblje muče veliki ekonomski i socijalni problemi, nefunkcionalnost državnih institucija te nemogućnost dobivanja statusa kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Društvom i politikom dominiraju krize i podjele uzrokovane prijepornim političkim interesima i vrijednostima triju konstitutivnih naroda. Kao glavni preduvjet rješavanja nagomilanih problema nameće se reforma političke strukture države. Imperativ je da BiH dobije model uređenja koji bi jamčio funkcionalnost države, osigurao ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih građana te također omogućio integraciju države u Europsku uniju. Hrvatska s BiH ima dugotrajne i duboke društvene, gospodarske i kulturne veze, zajedničku prošlost, a dijele i najdužu kopnenu granicu. Obje su države opredijeljene za europske vrijednosti, regionalnu suradnju, dobrosusjedske odnose i pomirenje. Hrvatska ima ustavno definiranu odgovornost prema hrvatskom narodu u BiH koji je u toj državi jedan od triju konstitutivnih naroda.

Alpheus POLICY inSight / Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine

?

Vox populi:

Treba li Hrvatska podržati stvaranje novog, trećeg, entiteta u Bosni i Hercegovini u kojem bi Hrvati bili većinski narod te imali široku autonomiju?

Da, bez ikakvih rezervi Da, ali samo ako na to pristanu i druga dva naroda u BiH Ne Ne zna Izvor: Ipsos Puls, travanj 2014., veličina uzorka = 968 ispitanika

ORaH negativno gleda na postojeći, dejtonski model uređenja Bosne i Hercegovine ističući da “nije doprinio povratku izbjeglica te je etablirao dva entiteta u kojima se (u svakom na poseban način) potiče etnička majorizacija drugih konstitutivnih naroda i manjina”.

Stranka se zalaže za promjenu političke arhitekture BiH u smjeru njene regionalizacije po neetničkim kriterijima. U skladu s tim stavom ne odobrava stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini.

ORaH podržava uključivanje hrvatske vanjske politike u političke procese u BiH ukoliko to djelovanje kao sadržaj i cilj ima pomoć reformskim procesima i približavanju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Stranka se protivi tome da interes Hrvata u BiH bude okvir i polazište odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini te smatra kako prvenstve| 31 |

ni interes Hrvatske treba biti “demokratska, jedinstvena i višenacionalna Bosna i Hercegovina u kojoj će svi narodi, pa i Hrvati, biti ravnopravni”.

ORaH je naposljetku i stava kako Hrvatska zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. ima svojevrsnu moralnu hipoteku, čemu treba prilagoditi i svoj odnos prema ovoj državi.

21%

SIMPATIZERA ORaH-a SMATRA DA HRVATSKA TREBA PODRŽATI STVARANJE TREĆEG ENTITETA U BiH, 33% SAMO AKO NA TO PRISTANU DRUGA DVA, DOK SE 29% UOPĆE NE SLAŽE S TAKVIM MODELOM

POLICY inSight

HDSSB smatra kako aktualna, dejtonska politička struktura nije u Bosni i Hercegovini dovela do ravnopravnosti nacionalnih kolektiviteta i građana, gospodarskog napretka, državne suverenosti i političke stabilnosti te stoga stranka drži kako je potrebno reformirati dejtonski politički model. Kao smjer reformi stranka predlaže prijedlog Biskupske konferencije BiH iz 2005. godine o uspostavi četiriju etničkih regionalnih (federalnih) jedinica kojima bi se uravnotežilo etničke i državne imperative, a stranka također podržava i prijedloge koji smjeraju kantonizaciji cijele Bosne i Hercegovine. Stvaranje hrvatskog entiteta HDSSB vidi kao rješenje koje ne bi dovelo do narušavanja ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana BiH te bi u konačnici moglo i politički stabilizirati državu.

HDSSB se zalaže za aktivnu politiku MVEP-a prema Bosni i Hercegovini koja treba proizlaziti iz ustavne obveze o skrbi i brizi za Hrvate izvan domovine te interesa za stvaranjem demokratske, stabilne i europske Bosne i Hercegovine. HDSSB drži kako su Hrvati u BiH poseban interes hrvatske politike te se Hrvatska mora zalagati za njihovu političku i institucionalnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini. Stranka ne smatra kako Hrvatska zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini ima bilo kakav moralni uteg.

NACIONALNI FORUM smatra da je dejtonska politička struktura Bosne i Hercegovine “povijesno potrošena”. Forum ne iskazuje

svoju podršku ni federalnom (decentraliziranom) ni unitarnom (centraliziranom) modelu uređenja Bosne i Hercegovine i smatra da odluku o uređenju moraju donijeti sami građani ove države. Stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini smatraju mogućim samo “kao posljedicu razvoja događaja u BiH, a ne povod za promjene političkog ustrojstva BiH.” Forum drži kako Hrvatska treba biti uključena kroz svoju vanjsku politiku u političke procese u BiH i to “na korist ne samo rješavanja nacionalnih pitanja Hrvata u BiH, već ukupnih sigurnosnih pitanja Europske unije”. Po Forumu interesi Hrvata u BiH dio su općih političkih, ekonomskih i socijalnih problema ove države koje treba rješavati. Smatraju kako je Hrvatska dužna brinuti o Hrvatima u BiH, ali i također da to treba činiti bez izravnog miješanja u unutarnja politička pitanja BiH. Forum ne smatra kako Hrvatska ima bilo kakvu moralnu hipoteku zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine koja bi je danas trebala ograničavati u odnosu prema ovoj državi.

HSS smatra kako je nužna promjena dejtonskog političkog modela Bosne i Hercegovine.

Stranka je stava kako se BiH treba politički urediti kao federalnu decentraliziranu državu po uzoru na Švicarsku. Federalne jedinice odnosno regije po HSS-u se trebaju uspostaviti s obzirom na zemljopisnu koncentraciju konstitutivnih naroda, s tim što stranka navodi i mogućnost referenduma na kojima bi pojedine lokalne samouprave same odlučile o tome kojoj bi jedinici pripadale. U skladu s ovim HSS blagonaklono gleda i na stvara-

Alpheus POLICY inSight / Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine

nje hrvatskog entiteta u BiH. Osim kroz teritorijalnu autonomiju, po HSS-u se interesi konstitutivnih naroda trebaju osigurati i kroz institut uzajamnog veta. HSS se zalaže i za ukidanje funkcije Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Smatraju da Hrvatska treba biti uključena preko svoje vanjske politike u političke procese u Bosni i Hercegovini, pri čemu se treba voditi ustavnom obvezom brige o Hrvatima izvan Hrvatske, kao i obvezom pomaganja Bosni i Hercegovini u reformama i približavanju Europskoj Uniji. HSS je stava kako Hrvatska treba u svom djelovanju spram BiH paziti na interese Hrvata, ali se i zauzimati za ravnopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH, što po mišljenju stranke treba biti osnovni vrijednosni postulat vanjskopolitičkog djelovanja Hrvatske prema Bosni i Hercegovini.

HSS ne smatra kako Hrvatska ima moralnu hipoteku zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini koja bi danas možebitno trebala određivati gabarite odnosa Hrvatske prema ovoj državi.

IDS je stava kako je dejtonska politička struktura Bosne i Hercegovine “svojevrsni nastavak rata političkim sredstvima”, te kako je nužno potrebna promjena postojećeg političkog modela. Taj model po IDS-u treba biti federalnog, a nikako unitarnog oblika, s tim što se IDS protivi stvaranju etničkih federalnih jedinica, te tako i odbacuje ideju “trećeg entiteta” koji vidi kao “presliku jedne od prethodnih faza rata u BiH”. IDS se zalaže za regionalizaciju Bosne i Hercegovine po teritorijalno-funkcionalnom načelu neovisno o nacionalnom sastavu. Također smatra kako | 33 |

mora postojati jaka središnja vlast, dok bi etničke zajednice imale zajamčeno pravo na neteritorijalnu kulturnu autonomiju.

IDS smatra kako hrvatska vanjska politika u odnosu na Bosnu i Hercegovinu treba izbjegavati miješanje u unutarnja pitanja te prvenstveno treba težiti rješenjima koja bi BiH učinila stabilnijom i funkcionalnijom državom.

To po IDS-u treba biti ne samo cilj i polazište hrvatske vanjske politike, već i interes Hrvata u Bosni i Hercegovini, jer je, kako ističu, “sve drugo mistifikacija i manipulacija koja je prouzročila rat i koja perpetuira sadašnje stanje i odnose u BiH”. IDS također smatra kako Hrvatska zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini ima moralnu hipoteku čega treba biti svjesna u kreiranju politike prema ovoj državi.

HRVATSKI LABURISTI dejtonsku političku strukturu Bosne i Hercegovine vide kao “ad hoc sredstvo za postizanje mira na izuzetno lošim temeljima”. Zalažu se za novi model uređenja ove države koji bi osigurao institucionalnu autonomiju odnosno ravnopravnost Hrvata, Bošnjaka i Srba. Načelno smatraju da stvaranje hrvatskog entiteta ne bi narušilo ravnopravnost konstitutivnih naroda te svih

14%

SIMPATIZERA LABURISTA MISLI DA HRVATSKA TREBA PODRŽATI STVARANJE TREĆEG ENTITETA U BIH, 45% SAMO AKO NA TO PRISTANU DRUGA DVA NARODA, DOK JE 31% PROTIV

POLICY inSight

građana Bosne i Hercegovine, ali također drže kako treba razmotriti i druge modele koji bi omogućili ravnopravnost, koja se po njima treba očitovati u “paritetnoj zastupljenosti svih triju naroda na svim razinama”.

Laburisti su stava kako angažman Hrvatske u političkim procesima u Bosni i Hercegovini treba biti u okviru SSP-a (Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju). Po Laburistima Hrvatska u pogledu politike prema Bosni i Hercegovini treba voditi računa o interesima Hrvata u ovoj državi, kao i o cjelovitosti BiH te ravnopravnosti drugih dvaju konstitutivnih naroda.

Laburisti su neutralni oko pitanja svojevrsne moralne hipoteke Hrvatske zbog njene uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

funkcionirajuća država Bosna i Hercegovina u kojoj će Hrvati, kao i ostala dva konstitutivna naroda Srbi i Bošnjaci, te pripadnici nacionalnih manjina, imati sva građanska i ljudska prava na cijelom području BiH”.

HNS nije zauzeo stav oko pitanja ima li Hrvatska zbog svoje uloge u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine svojevrsnu moralnu hipoteku kojoj treba prilagoditi svoj sadašnji odnos prema ovoj državi.

HNS drži kako sadašnji, dejtonski model uređenja Bosne i Hercegovine ne funkcionira.

Zauzimaju se za stabilnu i funkcionirajuću Bosnu i Hercegovinu, što po njima predstavlja ključni hrvatski nacionalni i državni interes. Stranka nije zauzela konkretan stav oko političkog modela koji bi bio najprikladniji za specifični društveni i politički kontekst Bosne i Hercegovine, ali je izrazila snažnu podršku europskim reformama i priključenju Bosne i Hercegovine Europskoj uniji. Stvaranje hrvatskog entiteta HNS smatra “nerealnom opcijom o kojoj ne treba ni razgovarati”.

U pogledu djelovanja Hrvatske spram Bosne i Hercegovine HNS smatra da prioritet hrvatske vanjske politike treba biti potpora reformskim procesima i integraciji Bosne i Hercegovine u Europsku uniju. Prema njima kako hrvatski interes mora biti “stabilna, cjelovita i

39%

HDZ Iako nije izravno odgovorila na pitanja iz upitnika, stranka stoji na poziciji kako je nužno pristupiti redizajnu dejtonske političke strukture Bosne i Hercegovine. Smatraju da postojeće teritorijalno-političko uređenje BiH generira nestabilnost i ne stvara uvjete za izgradnju demokratske i samoodržive zemlje.

BIRAČA HDZ-a SMATRA DA HRVATSKA TREBA PODRŽATI STVARANJE TREĆEG ENTITETA U BIH, 35% SAMO AKO NA TO PRISTANU DRUGA DVA NARODA, 16% NE SLAŽE SE S TAKVOM POLITIKOM

Po HDZ-u poseban problem postojećeg uređenja predstavlja to što unutar njega Hrvati ne mogu ostvariti zajamčenu političku suverenost i jednakopravnost s drugim dvama konstitutivnim narodima. HDZ se načelno ne protivi mogućnosti regionalizacije/federaliza-

Alpheus POLICY inSight / Odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine

cije Bosne i Hercegovine po etničkom kriteriju te stvaranju hrvatske teritorijalno-političke jedinice, ako bi to rješenje, kako je istaknuo predsjednik stranke Tomislav Karamarko, bilo rezultat dogovora svih triju konstitutivnih naroda.

HDZ se zalaže za aktivan angažman Hrvatske u političkim procesima u Bosni i Hercegovini, pri čemu polazišta tog djelovanja trebaju biti ustavna obveza o skrbi za Hrvate izvan Hrvatske, odgovornost Hrvatske kao nacionalne matice prema dijelu svog nacionalnog bića u BiH te interes za stabilnom i europskom Bosnom i Hercegovinom.

Iz HDZ-ove negativne reakcije na stavove predsjednika Ive Josipovića izrečene u Bosni i Hercegovini 2010. godine po kojima je i hrvatska politika u devedesetima doprinijela stradanjima i podjelama u ovoj državi, razvidno je kako HDZ ne smatra da Hrvatska nosi odgovornost ni moralnu hipoteku zbog uloge u ratu u Bosni i Hercegovini.

SDP Iako nisu izravno odgovorili na pitanja iz upitnika, sukladno izjavama predsjednika stranke Zorana Milanovića, SDP ne smatra dejtonski politički model Bosne i Hercegovine “najsretnijim uređenjem”. Pri tome SDP-u najviše smeta što postojeće uređenje Bosnu i Hercegovinu čini prvenstveno državom triju etničkih skupina. S druge strane SDP se zalaže za poštivanje i punu primjenu kolektivnih prava triju konstitutivnih naroda. Zoran Milanović je u nekoliko navrata izrazio svoju podršku ravnopravnosti i političkoj suverenosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, međutim nije nikada dao izjavu u prilog etničke regio-

| 35 |

nalizacije ili federalizacije BiH, odnosno stvaranja hrvatske političke jedinice unutar BiH. Isto tako Milanović nije nikada eksplicitno odbacio ovu mogućnost.

SDP se zalaže za oblik vanjskopolitičkog djelovanja Hrvatske prema Bosni i Hercegovini koji će težiti uređenijoj i stabilnoj Bosni i Hercegovini i njenom približavanju Europskoj uniji, pri čemu ističe kako Hrvatska ima “i ustavnu i moralnu obvezu suradnje i brige o Hrvatima izvan Hrvatske”.

SDP se nije nikada precizno odredio prema pitanju moralne hipoteke Hrvatske zbog njenog sudjelovanja u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine. Predsjednik stranke Milanović s jedne strane podržao je istupe predsjednika Josipovića iz 2010. godine kojima je priznata i hrvatska odgovornost za stradanja i podjele u ratu u Bosni i Hercegovini. S druge strane Milanović je u reakciji na prvostupanjsku presudu čelnicima ratnog hrvatskog entiteta “Herceg Bosne”, u kojoj se inkriminira i Hrvatska zbog agresije na Bosnu i Hercegovinu, istaknuo kako je Hrvatska tijekom rata bila ”partner, saveznik i jako puno pomagala Bosni i Hercegovini”. (J.Ž.)

14%

BIRAČA SDP-a ŽELI VEĆINSKI HRVATSKI TREĆI ENTITET U BiH, 32% SAMO AKO NA TO PRISTANU DRUGA DVA NARODA, 43% SE UOPĆE NE SLAŽE S TIM

w w w.a lpheus.hr

Alpheus inSight Najbolji izvor vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku za poslovne ljude i diplomate Alpheus inSight donosi: • • • • • •

Najiscrpnije praćenje aktualnih događaja na engleskom jeziku Dubinsko razumijevanje trendova u hrvatskoj politici i ekonomiji Dnevne i tjedne izvještaje Iscrpnu bazu dosjea o ključnim osobama, tvrtkama i organizacijama Međusobno referencirane članke s poveznicama na ključne osobe i ustanove Veliku i lako pretraživu arhivu članaka

Za besplatnu dvotjednu probu registrirajte se na http://insight.alpheus.hr

Kontakt: ALPHEUS d.o.o., Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb T +385 (0)1 64 08 540 F +385 (0)1 64 08 541 e-mail: insight@alpheus.hr