Policy insight / I. polugodište 2015

POLICY inSight BROJ

3

GOD.2

I. polugodište 2015.

ISSN 1849-403X

Turistička politika Mirovinska politika Socijalna politika Politika zaštita okoliša

Zdravstvena politika

R H SSB LA AH SDP IDS RV UR HN N B S I HR UR H HS HD ATS IST D VA IS NS LS SS KI I O SH T T H H B H LA D SK I O D SS I L R Z NS RV BU A S I A B H AB H DP DS TS RV U H H K AT RI N HS DS SK ST S H LS SB I L I O D HN AB RA Z S S U H DP RI H ST N HS IO SH RA DZ H H N

H T NS L I O HD H AB RA Z ID RV UR H H SD H S H AT IST N P H H SLS D SKI I O S H SL O DZ HN SSB LA RA DZ S H RA SD S H B H S N H P ID R U H D S H BU H H S VAT RIS NS P H IDS T ID RVA RIS NS SLS HD SK I O HD SLS HD H S H TS TI HD HN SSB I L RA Z S HN SS B SL D K A O S H SS I L RA Z SD S ID HR BU H H DP S ID HR P S H VA RIS NS HS S VA N B H ABU H L H T H T S ID R D S R HN S D SK TI H S S H VAT IST S H LS SSB I L OR DZ HN SSB KI L H H A A SD S H A D SK I O D SS I L R Z NS RV BU H H P IDS RV BU H A S ID A R B H AB H DP S TS IST NS SL HD ATS RISRV U K H H K I H S S AT RIS N HS DS I L OR DZ HN SB I SK T S H LS SB AB AH SD S I L I O D HN H UR H P AB RA Z S S RV IST N U H DP ID AT I S RIS H SK H S TI NS SL HD I O HD S H SSB RA Z N H SD S H P N S LA

POLICY inSight BROJ

3

GOD.2

II. kvartal 2015.

ISSN 1849-403X

POLICY inSight

Turistička politika Mirovinska politika Socijalna politika Politika zaštita okoliša

Zdravstvena politika

Alpheus Policy inSight

Izvješće o stavovima političkih stranaka

Uvodna riječ

IMPRESSUM Alpheus Policy inSight Izvješće o stavovima političkih stranaka

Dragi čitatelji, iznimna nam je čast predstaviti vam treći broj Alpheus Policy inSighta, izvješća koje sažima stavove najznačajnijih hrvatskih političkih stranaka o javnim politikama i aktualnim društvenim zbivanjima. Od izdavanja prvog broja prošlo je nešto više od godine dana, a u tom razdoblju trudili smo se približiti složenu tematiku svakom zainteresiranom čitatelju. Kako bismo u tome bili još uspješniji, odsad imate priliku u uvodu prije svake tematske cjeline pročitati sažetke u kojima su ukratko navedeni najznačajniji stranački stavovi.

IZDAVAČ: Alpheus d.o.o., Budmanijeva 5, 10000 Zagreb www.alpheus.hr ZA IZDAVAČA: Mario Aunedi Medek

Od početka nismo skrivali kako nam je cilj potaknuti stranke na izražavanje stavova o konkretnim pitanjima koja brinu hrvatske građane. Nažalost, ni u trećem pokušaju nismo uspjeli dobiti izravne odgovore na naš upitnik od dviju najvećih hrvatskih stranaka – vladajućeg SDP-a i najveće oporbene stranke HDZ-a.

Stoga su, kao i u prethodnim brojevima, njihovi stavovi temeljeni na ostalim stupovima ovog istraživanja, odnosno medijskim istupima stranačkih lidera, programskim dokumentima te zakonodavnoj aktivnosti.

Za razliku od njih, ostale su se, uvjetno rečeno, manje stranke i ovaj put odazvale našem upitniku te spremno ponudile svoja razmišljanja hrvatskoj javnosti.

AUTOR PROJEKTA: Mario Aunedi Medek UREDNIK I AUTOR TEKSTOVA: Zdravko Ivić Grafičke analize napravljene su na temelju istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos Puls iz travnja 2015. godine.

Šira tematska područja u kojima su analizirani stranački stavovi u ovom su broju hrvatska turistička, mirovinska, zdravstvena i socijalna politika te politika zaštite okoliša. U tekstu ćete tako imati priliku saznati što stranke misle o potencijalnoj eksploataciji ugljikovodika u Jadranu, smatraju li da bi Hrvatska trebala povećati dob za umirovljenje, kako bi po njima trebalo izgledati buduće rješenje problema oko kredita u švicarskim francima, misle li da politika prema braniteljima treba biti dio opće socijalne politike ili ostati zasebna sektorska politika te zalažu li se za ukidanje povratne naknade od 50 lipa za ambalažni otpad.

Kao i svaki put, u suradnji s Ipsos Pulsom donosimo i mišljenje građana o nekim od spomenutih pitanja.

PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK: Ivan Fischer LIKOVNO I GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Bernardić studio d.o.o., Zagreb www.bernardic.hr

Ove godine Hrvatsku očekuju novi parlamentarni izbori i nadamo se kako ćemo i u kampanji imati više prilike slušati o odgovorima na konkretna pitanja koja opterećuju hrvatsko društvo, a manje o povijesnoj simbolici. Inzistiranje na konkretnim stavovima i javnim politikama treba u prvom redu biti obveza medijskih djelatnika i građana, a tad ni stranke neće moći pobjeći od iznošenja svojih stavova.

Uredništvo

Sadržaj 3

TURISTIČKA POLITIKA

12

MIROVINSKA POLITIKA

19

ZDRAVSTVENA POLITIKA

27

SOCIJALNA POLITIKA

36

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA

POLICY inSight

Turistička politika Gotovo sve stranke zalažu se za privatizaciju državnih udjela u turističkougostiteljskim poduzećima. Iznimke su ORaH, koji bi umjesto klasične privatizacije proveo mjere ekonomske demokracije, te HDZ i HSS koji priznaju neophodnost privatizacije, ali bi pri njoj imali stroge kriterije za potencijalne investitore. Jednoglasje stranaka postoji i oko veće uloge privatnog sektora u zdravstvenom turizmu. Privatna ulaganja u lječilišta i specijalizirane bolnice važna su i za SDP i HDZ, a čak i ORaH smatra da država u tom segmentu treba biti regulator i strateg koji osigurava poticajni okvir. Najveće razlike u stavovima postoje oko potencijalne eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. SDP, HNS i IDS u potencijalnoj eksploataciji ne vide ugrozu za hrvatski turizam, HDZ se protivi jer je postupak, prema njima, proveden nezakonito i bez konzultacija sa zainteresiranom javnošću, dok su HSS i ORaH rezolutno protiv eksploatacije. |3| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

6,5%

?

Vox populi:

Smatrate li da bi turističkougostiteljska poduzeća u djelomičnom ili potpunom vlasništvu države trebalo zadržati u vlasništvu države i ulagati u njih, ili smatrate da bi ih država trebala privatizirati, odnosno prodati najboljem ponuđaču?

25,3%

68,2%

Država bi trebala ta poduzeća zadržati u svom vlasništvu i ulagati u njih Država bi ta poduzeća i objekte trebala privatizirati - prodati najboljem ponuđaču

Ne zna / Bez odgovora

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Prioriteti su turističke politike podizanje kvalitete turističke ponude, razvijanje modernog menadžmenta u turizmu, otvaranje prostora za lakše i isplativije privatno investiranje te aktivacija državne imovine. Glavna stranka vladajuće koalicije nije izravno odgovorila na pitanja iz našeg upitnika pa je njihov stav o turističkoj politici temeljen isključivo na (pre)ostalim metodološkim stupovima istraživanja. U SDP-u smatraju kako su veliki koraci na tim prioritetnim područjima već napravljeni. Kao

62%

POSTO SIMPATIZERA SDP-a SMATRA DA BI DRŽAVA TREBALA PODUZEĆA U TURISTIČKOM SEKTORU ZADRŽATI U SVOM VLASNIŠTVU I ULAGATI U NJIH, 31% SE PAK ZALAŽE ZA PRIVATIZACIJU, DOK 6% NEMA STAV

|4| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

primjer mjere često se ističe i smanjivanje PDV-a na ugostiteljstvo i turizam s 25 na 13 posto zbog čega je, među ostalim, povećan broj novozaposlenih u turizmu. Ova stranka prepoznaje važnost turizma za hrvatsko gospodarstvo, stoga mu potporu pruža i kroz druge sektore – primjerice posebnim kreditnim linijama osiguranim preko HBOR-a ili programima sufinanciranja projekata obnovljivih izvora energije u turističkom sektoru kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Kao što je navedeno, SDP se zalaže za aktivaciju javne imovine i prodaju državnih udjela u turističko-ugostiteljskim poduzećima. Potvrđuju to medijski istupi predstavnika stranke, a i konkretne privatizacije

primjerice Hotela Plat (Dubrovnik) te najava prodaje udjela u hotelima Maestral (Dubrovnik), Imperial (Rab) i Jadran (Crikvenica).

Privatna ulaganja važna su prema SDP-u i za razvoj zdravstvenog turizma. Kako je navedeno u Akcijskom planu razvoja zdravstvenog turizma do 2020. godine, za razvoj lječilišnog turizma važni su vlasničko restrukturiranje i odmak od HZZO sustava, što podrazumijeva i privatizaciju lječilišta i specijalnih bolnica. Što se tiče potencijalne eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, prema SDP-u ona neće ugroziti hrvatski turizam kao stratešku gospodarsku granu.

HDZ

Za ovu stranku turizam mora biti strateško opredjeljenje za svaku hrvatsku vladu, koja mora imati jasan stav o koristi koju ova gospodarska grana nosi te maksimalno iskoristiti sve potencijalne multiplikativne učinke. To znači odmicanje od kvantitativnog pristupa razvoju turizma, odnosno brojenja noćenja, te stavljanje naglaska na ukupne prihode. Najveća oporbena stranka nije izravno odgovorila na pitanja iz upitnika te je i njihov stav tumačen isključivo iz preostalih izvora istraživanja. Kroz turizam se tako, prema HDZ-u, ne smije prodavati tuđe nego vlastite ekonomske, sociokulturne i ekološke vrijednosti. Usredotočili bi se na razvoj nautičkog i kruzerskog turizma, a smatraju i kako se veći naglasak mora staviti na turističke potencijale kontinentalnog dijela Hrvatske, što bi se djelomično postiglo i ponovnim uvođenjem koncepta turističko-seljačkih gospodarstava. U najvećoj oporbenoj stranci zalažu se i za izjednačavanje uvjeta za obrtnike i tvrtke koje se bave ugostiteljskom djelatnošću te smanjivanje PDV na strane autobusere koji voze po Hrvatskoj, a sad ga plaćaju po punoj stopi.

HDZ djelomično podržava prodaju državnih udjela u turističko-ugostiteljskim poduzećima. Naglašavaju kako je ona neophodna, ali samo ako se stručno provodi, uz omogućavanje daljnjeg razvoja destinacije kao i očuvanje radnih mjesta. To nisu prepoznali u slučajevima hotela Imperial i Plat, za koje smatraju da budućim vlasnicima otvaraju slobodan prostor

da se bave nekretninskim poslom, umjesto razvojem turizma.

U zdravstvenom turizmu HDZ vidi veliki potencijal koji se, među ostalim, može ostvariti osnivanjem specijaliziranih klastera liječnika čiji razvoj kasnije može financirati EU. Što se tiče privatizacije specijalnih bolnica i lječilišta, u HDZ-u općenito smatraju da je trenutni udio privatnog sektora u zdravstvu mizeran (1,5 posto), dok je u nama usporedivim zemljama EU taj postotak znatno veći. Iz toga se može zaključiti da bi ova stranka podržavala veći udjel privatnih investicija u domaćim specijalnim bolnicama i lječilištima.

HDZ se protivi eksploataciji ugljikovodika u Jadranu jer bi to moglo ugroziti turizam kao najznačajniju hrvatsku gospodarsku granu. U HDZ su više puta istaknuli kako je cijeli postupak nezakonit te proveden bez neophodnih konzultacija s građanima i priobalnim županijama koje bi trebale imati pravo odlučivati o svojim razvojnim prioritetima.

76%

SIMPATIZERA HDZ-a SMATRA DA BI DRŽAVA TREBALA PODUZEĆA U TURISTIČKOM SEKTORU ZADRŽATI U SVOM VLASNIŠTVU I ULAGATI U NJIH, 21% SE PAK ZALAŽE ZA PRIVATIZACIJU, DOK 3% NEMA STAV

|5| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da bi turističko-ugostiteljska poduzeća u djelomičnom

ili potpunom vlasništvu države trebalo zadržati u vlasništvu države i ulagati u njih, ili smatrate da bi ih država trebala privatizirati, odnosno prodati najboljem ponuđaču?

Analiza istraživanja populacije PREMA OBRAZOVANJU 100%

Ne zna Država bi ta poduzeća i objekte trebala privatizirati - prodati najboljem ponuđaču

7%

6%

6%

90%

15%

80%

26%

70%

39%

60% 50% 40%

Država bi trebala ta poduzeća zadržati u svom vlasništvu i ulagati u njih

30% 20% 10% 0%

78%

68%

55%

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola/Fakultet

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

ORaH

Smatra da Hrvatska ima potencijale za razvoj raznovrsnih turističkih niša, što bi trebalo zamijeniti trenutni sezonski i masovni turizam. Za ORaH je čak i štetno svugdje razvijati masovni turizam (pa i masovni turizam partyja ili koncertnog tipa). Razvoj određenog tipa turizma treba pratiti specifičnosti lokacije jer su svjetska iskustva pokazala da masovni industrijski turizam baziran na brojkama u konačnici uništava osnovne

temelje od kojih je krenuo i zbog kojih gosti dolaze - prirodne ljepote.

ORaH veliki potencijal vidi u razvijanju održivih oblika turizma koji podrazumijevaju intersektorsku suradnju poljoprivrede, prometa (posebice razvoja željezničke infrastrukture i podizanja kvalitete željezničkih usluga) te održivo certificiranih hotela i ugostiteljskih objekata.

Razvoj turizma ORaH ne bi prepustio tržišnoj „nevidljivoj ruci“, već smatra da država mora pokazati koji su joj prioriteti i željeni pravac razvoja.

|6| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Kako navode u ORaH-u, svjetski trendovi ukazuju da raste broj osviještenih putovanja, s putnicima koji su spremni platiti više za održivi i odgovorni turistički proizvod, odnosno za Osviješteni turizam (OT). OT je koncept koji je ORaH razvio i koji potpuno mijenja turistički mentalni sklop te predstavlja okvir za sve gospodarske, kulturne i društvene aktivnosti u turizmu. U ORaH-u vjeruju kako Osviješteni turizam može donijeti i profit i društvenu dobrobit, spajajući uživanje u prirodnim i kulturnim bogatstvima zemlje s aktivnim čuvanjem nasljeđa.

Uključivao bi domaće proizvode, organsku hranu, prirodnu kozmetiku, lokalne suvenire, građevinski materijal i namještaj, zbog čega bi bio samoodrživ.

Za OT u OraH-u kažu da ima „moć da nas povede u gospodarsko i društveno blagostanje“ jer može povezati i angažirati sve sektore, profesije i pozive u zemlji.

smatraju da država treba biti regulator i strateg koji osigurava poticajni okvir, u sklopu kojeg pak treba imati jednake uvjete kao i privatni investitori.

69%

SIMPATIZERA ORaH-a SMATRA DA BI DRŽAVA TREBALA PODUZEĆA U TURISTIČKOM SEKTORU ZADRŽATI U SVOM VLASNIŠTVU I ULAGATI U NJIH, 27% SE PAK ZALAŽE ZA PRIVATIZACIJU, DOK 4% NEMA STAV

Kao što su to u brojnim medijskim nastupima već naglašavali, ORaH je snažno protiv eksploatacije nafte u Jadranu, protiv kojeg su čak pokrenuli i peticiju, uz organiziranje javnog potpisivanja u brojnim hrvatskim gradovima. Prema ORaH-u, eksploatacija nafte u Jadranu snažno ugrožava hrvatski turizam.

Jadran je zaljev, plitko i zatvoreno more i bilo kakva nesreća na naftnoj platformi ili izlijevanje nafte u Jadransko more dugoročno bi uništili turistički potencijal obalnog područja.

Ova je stranka protiv klasične privatizacije državnih turističkih poduzeća. Umjesto toga, zalažu se za primjenu modela tzv. ekonomske demokracije (radničko dioničarstvo, zadrugarstvo, socijalno poduzetništvo). Smatraju kako bi se na taj način povećao utjecaj lokalnog stanovništva na upravljanje, što smatraju izuzetno važnim za dugoročni razvoj zajednice. Što se tiče razvoja zdravstvenog turizma, u ORaH-u

HNS

Turistička politika trebala bi prvenstveno rješavati ključne probleme hrvatskog turizma – visoku sezonalnost, nepovoljnu strukturu smještajnih kapaciteta, visok udio uvoznih roba u turističkom proizvodu, preveliku koncentriranost turističkih sadržaja u primorskom dijelu zemlje, nedostatnu kontrolu kvalitete te zastarje modele i alate promocije.

HNS se zalaže za povećanje hotelskih kapaciteta u odnosu na druge smještajne oblike te za udvostručenje postotka visokokategoriziranog smještaja u ukupnim hotelskim kapacitetima. Time bi se, smatraju u ovoj stranci, značajno utjecalo na smanjenje turističke sezonalnosti jer je sadašnja popunjenost hrvatskih hotela samo oko 129 dana. Država bi također trebala poticati modele udruživanja i zajedničkog bookinga za trenutno razmrvljeni privatni smještaj, ne bi li se povećala popunjenost privatnog smještaja, koja danas iznosi 54 dana

u godini, što je prema HNS-u neodrživo malo. HNS nadalje smatra kako se država treba baviti ciljanim razvojem posebnih oblika turizma (ruralni, kongresni, zdravstveni) jer oni svoje poslovanje ne svode samo na ljetnu sezonu i more. Nove goste potražili bi na prekomorskim i dalekoistočnim tržištima, jer tamošnji gosti u Hrvatsku ne dolaze zbog ljetnog odmora, nego ih privlači prirodna i kulturna baština.

Za HNS je naš sustav turističke promocije zastario i treba se transformirati prema DMO (Destination Management Organization) modelu. Hrvatsku turističku zajednicu, prema njima, treba pretvoriti u snažnu marketinšku agenciju okrenutu stranim tržištima, dok bi na lokalnoj razini ona trebala biti informativni servis. Promjene bi HNS uvodio i u obrazovanju kadrova u turizmu, uvodeći bitno veći udio praktičnog iskustva u nastavi te uspostavljanjem institucionalne suradnje s najkvalitetnijim turističkim kompanijama.

HNS se zalaže za slabljenje uloge države u turizmu,

|7| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da bi turističko-ugostiteljska poduzeća u djelomičnom

ili potpunom vlasništvu države trebalo zadržati u vlasništvu države i ulagati u njih, ili smatrate da bi ih država trebala privatizirati, odnosno prodati najboljem ponuđaču?

Analiza istraživanja populacije PREMA MJESTU STANOVANJA Selo

Grad

74% 64%

30% 18% 8% Država bi trebala ta poduzeća zadržati u svom vlasništvu i ulagati u njih

Država bi ta poduzeća i objekte trebala privatizirati - prodati najboljem ponuđaču

6%

Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

odnosno stvaranje pozitivne poduzetničke klime za slobodna ulaganja. Tako bi ubrzali privatizaciju turističkih tvrtki u vlasništvu države, stavili što veći broj bivših vojnih objekata u turističku funkciju te uredili odnose na pomorskom dobru. Novi odnosi bili bi u funkciji održivog razvoja te bi trebali omogućavati institut koncesije na zahtjev te, kako napominju u HNS-u, jamčiti „obeštećenje koncesionara za ulaganja u posljednjim godinama uživanja koncesije“.

HNS bi kroz djelomičnu deregulaciju omogućio nesmetan razvoj i klasteriranje poduzetništva u zdravstvenom turizmu. Javne ustanove trebalo bi pustiti da djeluju na tržištu s onim kapacitetima koji nisu ugovoreni s HZZO-om te ugovaraju pružanje usluga s drugim osiguravateljima iz Hrvatske i inozemstva. U srednjem roku, za HNS je najizglednija privatizacija lječilišta i specijalnih bolnica.

HNS SE ZALAŽE ZA SLABLJENJE ULOGE DRŽAVE U TURIZMU I UBRZAO BI PRIVATIZACIJU TURISTIČKIH TVRTKI U VLASNIŠTVU DRŽAVE Kao što je i očekivano od stranke čiji ministar gospodarstva snažno propagira eksploataciju nafte i plina iz Jadrana, HNS smatra kako taj projekt neće nikako ugroziti hrvatski turizam. Talijani ionako buše u svom dijelu, a tankeri i sad plove Jadranom. Što se tiče slogana Hrvatska, puna života, HNS ga podržava. Krojen je prema afinitetima glavnih stranih emitivnih tržišta te je moguće povoljno ga varirati i dobro iskoristiti u novom brendiranju Hrvatske, naglašavaju u stranci.

|8| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da bi turističko-ugostiteljska poduzeća u djelomičnom

ili potpunom vlasništvu države trebalo zadržati u vlasništvu države i ulagati u njih, ili smatrate da bi ih država trebala privatizirati, odnosno prodati najboljem ponuđaču?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI

100%

Ne zna Država bi ta poduzeća i objekte trebala privatizirati - prodati najboljem ponuđaču

90% 80% 70% 60% 50% 40%

Država bi trebala ta poduzeća zadržati u svom vlasništvu i ulagati u njih

30% 20% 10% 0%

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

HSS

HSS SMATRA JE ZA PRIVATIZACIJU TURISTIČKIH TVRTKI U VLASNIŠTVU DRŽAVE, ALI BI VODILI RAČUNA KOME SE PRODAJU TAKVA PODUZEĆA TE KAKVE PLANOVE NOVI VLASNICI IMAJU ZA NJIH

Hrvatska turistička politika trebala bi se fokusirati na cjelogodišnje aktivnosti, čime bi se iskoristile mogućnosti koje pruža kontinentalni turizam. HSS smatra kako je iznimno važno spojiti obalni turizam s kontinentalnim, pri čemu ističu uspješan primjer povezivanja na mikrolokaciji Istarske županije, u kojoj je, prema HSS-u, unutrašnjost odlična nadopuna obalnom dijelu turističke ponude. Ova stranka sma|9|

P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

tra kako su prirodne ljepote i bogatstva kulturno-povijesne baštine glavni hrvatski tržišni adut, a resursne osnove trebale bi se dodatno obogatiti promocijom i novim sadržajima. Također, veću bi važnost HSS stavio na stvaranje prepoznatljivih i brendiranih destinacija, kao i na „eno gastro ponudu“, kao selektivnih oblika turizma koji je „današnje vrijeme imperativ u turističkoj ponudi“. Kao što se i očekuje od seljačke stranke, HSS poseban naglasak stavlja na proizvodnju eko hrane te povezivanje poljoprivredne proizvodnje s turizmom, a smatraju kako bi se u planiranju turističke politike trebalo više voditi računa o obrazovanju kadrova, bez kojih nema cjelovitog turističkog proizvoda.

HSS smatra da turističko-ugostiteljska poduzeća u javnom vlasništvu treba privatizirati, ako ne postoji njihova strateška vizija razvoja i ako nisu iskorišteni svi potencijali. Pritom bi, naglašavaju, vodili računa o

IDS

Hrvatski turizam trebao bi biti prepoznatljiv (kroz brendiranje), cjelogodišnji (kroz produljenje sezone), razvijen na cjelokupnom teritoriju zemlje, raznovrstan te inovativan i prilagodljiv preferencijama turista. Istarski demokratski sabor u posebnoj je situaciji jer ova stranka kontrolira resor turizma te ima najveći utjecaj na kreiranje hrvatske turističke politike. Stoga i ne čudi što se ova stranka u odgovoru o prioritetima turističke politike poziva na Strategiju razvoja turizma do 2020., koju je pripremilo „njihovo“ ministarstvo 2013. godine.. Ključni su preduvjeti za turistički razvoj dugoročna zaštita prostora, održivo upravljanje, destinacijsko upravljanje te konkurentnost u smislu privlačenja novih investicija, poglavito kroz aktiviranje državne imovine. Stoga i ne čudi IDS-ov stav da državni hoteli nisu vitalni nacionalni interes te da ne bi smjelo biti prepreka za njihovu privatizaciju jer je riječ o gospodarskoj aktivnosti kojom se svugdje u svijetu bavi privatni sektor. U IDS-u napominju da, osim ACI-a, hoteli u državnom vlasništvu uglavnom ispodprosječno posluju, unatoč tome što se nalaze na izuzetnim lokacijama. Sličan plan privatizacije IDS ima i za ostalo javno vlasništvo (vojne objekte, propala industrijska postrojenja i druge objekte u vlasništvu države, javnih poduzeća ili jedinica lokalne samouprave).

Nadalje, ključne su turističke proizvodne grupe za

tome kome se prodaju takva poduzeća te kakve planove novi vlasnici imaju za njih. Sličan plan HSS-ovci imaju i za lječilišta i specijalne bolnice u državnom vlasništvu, sa snažnijom ulogom države poglavito u „kreiranju zakonske i podzakonske regulative.“ HSS smatra da potencijalna eksploatacija ugljikovodika u Jadranu ugrožava hrvatski turizam. Prema njima, hrvatska je u turističkom svijetu prepoznatljiva po prirodnim vrijednostima, a eksploatacija ugljikovodika mogla bi ih ugroziti.

Ova stranka kritična je i prema novom sloganu Turističke zajednice. Smatraju kako nije napravljen korak naprijed u odnosu na slogan Mala zemlja za veliki odmor koji je prema njima bolje komunicirao ono što Hrvatska jest i što nudi. Izabrani slogan, prema HSS-u, „ne opisuje ništa drugo osim svake zemlje u svijetu koja se bavi turizmom.“

Hrvatsku „sunce i more“, nautički turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, cikloturizam te pustolovno-sportski turizam, a jedan je od strateških ciljeva biti u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti do 2020. godine. Ostali su strateški ciljevi poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja, novo zapošljavanje, investicije u iznosu oko 7 milijardi eura te povećanje turističke potrošnje na 14,3 milijarde eura. IDS najavljuje i preustroj sustava turističkih zajednica te pozicioniranje Ministarstva turizma kao posredničkog tijela u korištenju fondova EU. Što se tiče zdravstvenog turizma, IDS smatra kako postojeću ponudu treba obogatiti sadržajima primjerenim potrebama različitih segmenata potencijalnih korisnika medicinskih, wellness te rekreacijskih usluga. IDS napominje kako je u tijeku izrada novog akcijskog plana razvoja zdravstvenog turizma kojim

IDS SMATRA DA DRŽAVNI HOTELI NISU NACIONALNI INTERES TE NE BI SMJELO BITI PREPREKA ZA NJIHOVU PRIVATIZACIJU JER JE RIJEČ O GOSPODARSKOJ AKTIVNOSTI KOJOM SE SVUGDJE U SVIJETU BAVI PRIVATNI SEKTOR

| 10 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Turistička politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da bi turističko-ugostiteljska poduzeća u djelomičnom

ili potpunom vlasništvu države trebalo zadržati u vlasništvu države i ulagati u njih, ili smatrate da bi ih država trebala privatizirati, odnosno prodati najboljem ponuđaču?

Analiza istraživanja populacije STRANKE

100%

Ne zna Država bi ta poduzeća i objekte trebala privatizirati - prodati najboljem ponuđaču

90% 80% 70% 60% 50% 40%

Država bi trebala ta poduzeća zadržati u svom vlasništvu i ulagati u njih

30% 20% 10% 0%

HDZ

ORaH

SDP

Živi zid

Ostale

Neodlučni Apstinenti

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

će se i specijalnim bolnicama i lječilištima i zakonski omogućiti bavljenje turističkom i ugostiteljskom djelatnosti. Što se tiče njihove privatizacije, IDS napominje kako je pronalazak „strateških partnera za komercijalne sadržaje optimalno rješenje“.

Ova stranka ne smatra da potencijalna eksploatacija ugljikovodika ugrožava hrvatski turizam. Napominju kako u sjevernom Jadranu postoji petnaestak platfor-

mi unazad 30 godina koje nisu nikako utjecale na razvoj turizma u Istri.

IDS je snažni zagovornik Hrvatske, pune života, što za njih nije tek slogan, nego krovni komunikacijski koncept koji promiče sve turističke proizvode koje nudimo te je odabran na temelju ankete koja je provedena na emitivnim tržištima Hrvatske.

| 11 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Mirovinska politika SDP smatra kako je hrvatski mirovinski sustav održiv, ali da je za njegov uspjeh zemlji potrebna kontrolirana migracija. HDZ pak smatra suprotno i previđa mogući socijalni kaos 2024. godine kad krene prvi val umirovljenika koji su većinu radnog staža uplaćivali u drugi mirovinski stup. Oni bi stoga, uz poticanje demografske obnove zemlje, podijelili mirovinski sustav kako bi se iz njega izdvojili socijalni transferi te se zalagali za povećanje izdvajanja za drugi stup. Izdvajanje za drugi stup povećao bi i HNS, IDS te HSS, dok je ORaH jedina stranka koja se izjasnila za njegovo potpuno ukidanje.

Sve stranke se jednoglasne oko stava da se životni vijek produljuje te da je potrebno povećati dob za umirovljenje te značajno postrožiti uvjete za prijevremeno umirovljenje. Razlike su primjetne u dinamici povećanja dobi za umirovljenje, jer samo nekoliko stranaka smatra da bi to trebalo napraviti i prije 2030. godine, prema savjetima Svjetske banke. | 12 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

?

Mirovinska politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi:

Podržavate li model odlaska u mirovinu s 67 godina koji bi trebao omogućiti stabilnost mirovina u budućnosti?

18,9%

10,2% % 4 7,

Uglavnom ne podržavam Niti podržavam niti ne podržavam

1,4

Uglavnom podržavam

% 4,1

%

Uopće ne podržavam

58%

U potpunosti podržavam Ne zna / Bez odgovora Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Hrvatski mirovinski sustav dugoročno je održiv. Do 2060. godine broj umirovljenika neće značajnije porasti, odnosno iznosit će oko 1,2 milijuna umirovljenika, što je otprilike kao sada. S druge strane, udio mirovina u BDP-u čak bi trebao i pasti, i to sa 10,9 posto u 2013. godini na 7 posto u 2060. godini. U SDP-u očekuju i povećanje udjela drugog i trećeg mirovinskog stupa, koji bi 2060. trebali imati udio u BDP-u od 1,6 posto. Dakako, ove projekcije temeljene su na gospodarskom rastu te povećanju broja zaposlenih s 52,3 posto u 2013. na 60,4 posto 2060. godine. Kod rasta zaposlenosti mogao bi se pojaviti problem nedostatka radne snage, zbog čega u SDP-u smatraju da bi mirovinsku politiku trebalo vezati uz migracijsku politiku. Naime, prema projekcijama Hrvatska bi 2060. godine

mogla imati 3,7 milijuna stanovnika, što je 13 posto manje nego sada, čime se ugrožava sustav generacijske solidarnosti kakav poznajemo. Stoga je nužno povećavati migraciju, ali planirano kako se ne bi do-

7% SIMPATIZERA SDP-a U POTPUNOSTI PODRŽAVA MODEL ODLASKA U MIROVINU SA 67 GODINA, 3% UGLAVNOM PODRŽAVA, 21% UGLAVNOM NE PODRŽAVA, A UOPĆE NE PODRŽAVA STRANAČKIH SIMPATIZERA. NJIH 12% NEMA JASAN STAV O TEMI

58% | 13 |

P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Mirovinska politika S R PA N J 2 0 1 5 .

godila stihijski i prouzrokovala sociološke i kulturološke probleme.

Smanjenje broja ljudi koji odlaze u invalidsku mirovinu, razdvajanje radničkih od mirovina po posebnim propisima, pojačani nadzor i poboljšanje naplate u mirovinskom fondu samo su neke od mjera koje je Vlada predvođena SDP-om provela, a za koje smatra da će osigurati održivost mirovinskog sustava. U kontekstu drugog mirovinskog stupa, SDP je

HDZ

Naglasak bi mirovinske politike trebao biti na učinkovitijoj potrošnji proračunskih sredstava, kako bi se što manje diralo u prava građana. Najveća oporbena stranka ističe da Hrvatska napokon treba provesti strukturne reforme u svim segmentima društva, što uključuje i mirovinski sustav koji je najveći pojedinačni „potrošač“ proračuna. Postojeći mirovinski model nije održiv te bi mogao 2024. godine stvoriti socijalni kaos. Naime, tad se očekuje prvi val umirovljenika koji su većinu svog staža uplaćivali u drugi mirovinski stup. Stoga ne čudi da u HDZ-u smatraju kako je doprinos za drugi stup od 5 posto nedovoljan te bi ga trebalo povećati.

Uz to, prema određenim najavama, HDZ bi se zalagao za podjelu mirovinskog sustava koji je „kontaminiran“ socijalnim transferima. Prvi stup mirovinskog sustava tako bi se izdvojio iz proračuna i iz njega bi se isplaćivale isključivo mirovine ostvarene (punim) radnim stažem. Sve ostale mirovine isplaćivale bi se iz sustava socijalne skrbi. Time bi se utjecalo na smanjivanje deficita mirovinskog sustava od čak 17 mili-

ORaH

Postojeći mirovinski sustav ima potencijal za održivost. Prema ORaH-u, postoje brojni preduvjeti za njegovu veću stabilnost, ali je potrebno provesti sustavnu rekonstrukciju i zamjenu postojećeg obveznog drugog stupa s dobrovoljnim te izgraditi novi sustav profesionalnih mirovina.

Za OraH je drugi stup kapitalizirane štednje uzrok problema i to zbog načina na koji je nastao, izdvajanjem i preusmjeravanjem četvrtine doprinosa za prvi javni mirovinski stup te zbog visokih tranzicijskih troškova od 1,6 posto BDP-a. Zbog svega toga, prema ORaH-u, mirovinski sustav generira manjak od 5-6 milijardi kuna mjesečno, koji rješava zaduživanjem kod istih tih fondova, plaćajući im usput i visoke ka-

najbliži rješenju koje će podrazumijevati povećanje obveznog doprinosa kad zemlja gospodarski ojača.

I u SDP-u drže kako je povećanje dobne granice za umirovljenje neminovnost. No, ne smatraju da se to treba dogoditi u bliskoj budućnosti. Hrvatska bi, prema njima, trebala povećati dobnu granicu za ulazak u mirovinu tek u razdoblju između 2020. i 2030. godine, što su djelomično i uveli u Zakon o mirovinskom osiguranju. jardi kuna. Ipak, pri tome bi osobito vodili računa o tome da ne dođe do smanjenja braniteljskih mirovina i ostalih prava.

Dakako, i u HDZ-u smatraju kako su gospodarski rast i veća zaposlenost dugoročno najbolji lijek za osiguravanje održivosti mirovinskog sustava, a potencijalne nedostatke radne snage rješavali bi proaktivnijom populacijskom politikom te zaustavljanjem iseljavanja mladih.

4%

SIMPATIZERA HDZ-a U POTPUNOSTI PODRŽAVA MODEL ODLASKA U MIROVINU SA 67 GODINA, 3% UGLAVNOM PODRŽAVA, 21% UGLAVNOM NE PODRŽAVA, A UOPĆE NE PODRŽAVA 58% STRANAČKIH SIMPATIZERA. NJIH 12% NEMA JASAN STAV O TEMI

mate te povećavajući javni dug.

ORaH razumije da financijska industrija zagovara o(p)stanak svog proizvoda, ali sad je već jasno kako je „riječ o promašenom i štetnom modelu“. Tako navode primjere Češke i Slovenije koje su odbile trostupanjski model u startu, dok su ga Mađarska, Slovačka i Poljska transformirale u dobrovoljni, a o tome razmišlja i Bugarska.

Za ORaH, dugoročno rješenje za održivi hrvatski mirovinski sustav moguće je ostvariti jedino povećanjem stope zaposlenosti, rastom plaća, eliminacijom rada na crno, strogom naplatom doprinosa, reformama u doprinosima te ponovnim jačanjem prvog mirovinskog stupa. Uz to, potrebno bi bilo razmisliti o pronalaženju novih modela financiranja javnog susta-

| 14 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Mirovinska politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Podržavate li model odlaska u mirovinu s 67 godina koji bi trebao omogućiti stabilnost mirovina u budućnosti?

Analiza istraživanja populacije PREMA OBRAZOVANJU 100% 90%

Ne zna / Bez odgovora Uopće ne podržavam Uglavnom ne podržavam Niti podržavam niti ne podržavam Uglavnom podržavam

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20%

U potpunosti podržavam

10% 0%

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola/Fakultet

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

va mirovina, primjerice kroz profesionalne mirovine i dobrovoljnu štednju, ali nikako ne kroz postojeći model obvezne kapitalizirane štednje na temelju doprinosa ustegnutih iz prvog mirovinskog stupa.

Ova stranka ipak bi podržala preporuke Svjetske banke koje se tiču povećanja dobi za umirovljenje te postupnog ukidanja mogućnosti prijevremenog umirovljenja. No, ORaH to ne bi napravio automatizmom, već na osnovi izračuna koji će uz očekivani životni vijek uzeti i druge (ekonomske i zdravstvene) parametre.

8% SIMPATIZERA ORaH-a U POTPUNOSTI PODRŽAVA MODEL ODLASKA U MIROVINU S 67 GODINA, 6% UGLAVNOM PODRŽAVA, 29% UGLAVNOM NE PODRŽAVA, A UOPĆE NE PODRŽAVA STRANAČKIH SIMPATIZERA. NJIH 12% NEMA JASAN STAV O TEMI

44%

| 15 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Mirovinska politika S R PA N J 2 0 1 5 .

HNS

Hrvatski se mirovinski sustav relativno uspješno nosi sa zahtjevima, uzimajući u obzir probleme s kojima je suočen. Negativan omjer zaposlenih i umirovljenika, nizak postotak korisnika mirovina koji imaju puni radni staž te velik broj korisnika povlaštenih i invalidskih mirovina samo su neki od problema za koje HNS navodi da opterećuju mirovinski sustav zemlje. Kako bi sustav i dalje mogao ispunjavati svoju svrhu, HNS smatra da je potrebno provesti njegovu djelomičnu reformu, odnosno nadogradnju.

To ne bi proveli ikakvim zadiranjem države u drugi mirovinski stup. Dugoročno bi snižavali doprinose za prvi stup, u koji bi posebno prebacili kapitaliziranu štednju.

Ipak, smatraju kako treba smanjiti administrativne troškove drugog stupa, osloboditi ulaganja od regulatornih limita te poticati konkurenciju među fondovima kroz uvođenje novih pružatelja usluga na tržištu.

HNS se nadalje zalaže za provođenje programa financijske pismenosti, u sklopu kojeg bi se poticala

HSS

Hrvatska je jedna od najstarijih tranzicijskih ekonomija, što stavlja velike izazove pred mirovinski sustav zemlje. To potvrđuju činjenicom da je u 2013. godini 1,4 milijuna zaposlenih uplaćivalo doprinose u mirovinski sustav za 1,2 milijuna umirovljenika. To je, prema njima, stopa ovisnosti sustava od 1,17, što je jedan od najgorih omjera u regiji. HSS primjećuje kako posljednjih nekoliko godina nije bilo značajnijih pokušaja sveobuhvatne reforme mirovinskog sustava, unatoč tomu što je trenutni sustav neefikasan i neodrživ.

Ova stranka upozorava kako se prema projekcijama do 2032. godine očekuje još gora situacija za hrvatske umirovljenike. Prema njima, trenutno je zaposleno manje od 55 posto radno sposobnog stanovništva, a na vidiku ne postoje jasne i učinkovite mjere za povećanje zaposlenosti. Također, trenutna mirovinska politika ne predviđa poticaje za dulji ostanak na tržištu rada, već se stimulira raniji odlazak u mirovinu.

dobrovoljna mirovinska štednja. Informativni izračun mirovine trebao bi biti vezan uz iznos uplaćen u fond, a ne samo godine i staž. Na dugi rok, HNS bi uveo slobodu izbora privatnih mirovinskih osiguranja ili drugih oblika starosne štednje za što širi opseg korisnika, uz zadržavanje temeljnih javnih mirovina za osobe nižih dohodaka.

I HNS se zalaže za povećanje dobi za umirovljenje te strože uvjete za prijevremene mirovine. Prema njihovim razmišljanjima, sustav je u ovom omjeru zaposlenih i umirovljenih neodrživ, posebno uz postojeće oblike raznih povlaštenih i prijevremenih mirovina.

HNS SE ZALAŽE ZA POVEĆANJE DOBI ZA UMIROVLJENJE TE STROŽE UVJETE ZA PRIJEVREMENE MIROVINE JER JE SUSTAV U OVOM OMJERU ZAPOSLENIH I UMIROVLJENIH NEODRŽIV

Što se tiče prijedloga rješenja za drugi mirovinski stup, HSS se zalaže za povećanje obveznog doprinosa za drugi mirovinski stup (uz proporcionalno smanjenje doprinosa u prvi stup). Taj stav HSS obrazlaže činjenicom da je temeljno pravilo mirovinskih sustava njihova dugoročnost i dugoročna održivost. Ovakav model dizajniran je prije (tek) desetak godina i ne bi se trebao (već) mijenjati. No, potrebno je mijenjati prvi mirovinski stup koji je opterećen mirovinama po posebnim zakonima. Upravo se u dijelu mirovina po posebnim propisima moraju tražiti uštede, smatra HSS, a ne „zaustavljanjem uplata u korist privatnih računa unutar drugog stupa)“. HSS podržava i povećanje uvjeta za prijevremeno umirovljenje te smatra da bi trebalo poticati što dulji ostanak na tržištu rada.

HSS PODRŽAVA I POVEĆANJE UVJETA ZA PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE TE SMATRA DA BI TREBALO POTICATI ŠTO DULJI OSTANAK NA TRŽIŠTU RADA

| 16 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Mirovinska politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Podržavate li model odlaska u mirovinu s 67 godina koji bi trebao omogućiti stabilnost mirovina u budućnosti?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI

U potpunosti podržavam Uglavnom ne podržavam

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Uglavnom podržavam Uopće ne podržavam

Slavonija

Niti podržavam niti ne podržavam Ne zna / Bez odgovora

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

IDS

Premalo je vremena prošlo da bi se uspješnost ovog mirovinskog modela mogla sustavno ocijeniti. Reforme mirovinskih sustava dugoročni su projekti i za pravu ocjenu treba proći još dosta godina. Ipak, primjećuju kako su negativni trendovi zbog kojih je i provedena reforma mirovinskog sustava prisutni i

danas, više od desetljeća poslije reforme. Uspješnost mirovinskog sustava, smatraju Istrijani, izravno je vezana za uspješnost gospodarstva općenito.

U kontekstu drugog mirovinskog stupa, IDS je najbliži rješenju koje podrazumijeva njegovo ukidanje, ali takav stav nisu odlučili dodatno obrazložiti. | 17 |

P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Mirovinska politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Podržavate li model odlaska u mirovinu s 67 godina koji bi trebao omogućiti stabilnost mirovina u budućnosti?

Analiza istraživanja populacije STRANKE

100% 90%

Ne zna / Bez odgovora Uopće ne podržavam Uglavnom ne podržavam Niti podržavam niti ne podržavam Uglavnom podržavam U potpunosti podržavam

80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0%

HDZ

ORaH

SDP

Živi zid

Ostale

Neodlučni Apstinenti

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

Ova stranka djelomično se slaže s preporukama Svjetske banke prema kojima bi Hrvatska trebala povećati dob za umirovljenje prije 2030. te postrožiti uvjete za prijevremeno umirovljenje, odnosno postupno ukinuti tu opciju. Smatraju kako je nužno uskladiti mirovinski sustav gospodarskim i demografskim kretanjima. Životni je vijek sve duži, ljudi u starijoj dobi su aktivniji, a poslovi (sve) manje fizički zahtjevni u odnosu na ranija razdoblja. IDS smatra da zakonska rješenja moraju graditi sustav koji nagrađuje dulji

ostanak u svijetu rada, a s druge strane „osigurava građanima starije životne dobi kvalitetnu starost i zaslužen odmor u mirovini“.

IDS SMATRA KAKO JE NUŽNO USKLADITI MIROVINSKI SUSTAV GOSPODARSKIM I DEMOGRAFSKIM KRETANJIMA

| 18 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Zdravstvena politika

Naglasak SDP-ove zdravstvene politike je na povećanje opće učinkovitosti sustava, uz zadržavanje iste razine participacije građana. To planiraju provesti promjenom uloge HZZO-a koji bi mogao osnivati zasebna trgovačka ili investicijska društva, čemu se protivi HDZ koji smatra da je to namjenski novac koji se ne smije koristiti za možebitna rizična ulaganja. Sve stranke načelno podržavaju izdvajanje HZZO iz državne riznice. Najveća oporbena stranka smatra da se održivost zdravstvenog sustava može postići većim izdvajanjem građana, odnosno uvođenjem svojevrsnog trećeg zdravstvenog stupa te otvaranjem prostora za privatnu inicijativu. Za više tržišta u zdravstvu zalaže se HNS koji smatra da država ne smije biti privilegirani igrač, već samo jedan od tržišnih poslužitelja, a otvorili bi prostor i privatnim osiguravateljima. ORaH bi do održivog sustava došao definiranjem košarice osnovnih zdravstvenih usluga na koji svaki građanin ima prava, a slično rješenje predlaže i HSS koji smatra da bi trebalo diverzificirati vlasnički portfelj zdravstvenih ustanova te dopustiti njihovo osnivanje fizičkim i pravnim osobama te udrugama. IDS se pak zalaže za optimalnu zdravstvenu skrb za svakog građanina, bez obzira na potencijalna velika javna izdvajanja za zdravstvo. | 19 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

?

Vox populi:

Smatrate li da se programom Ministarstva zdravlja “Program plus” dugoročno može riješiti problem lista čekanja u hrvatskim bolnicama?

41,7%

Da, smatram da će taj program dugoročno riješiti problem lista čekanja

46,3%

12%

Ne vjerujem da će taj program uspjeti riješiti problem lista čekanja Ne zna / Bez odgovora Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Zdravstvena politika koju provodi ova stranka ima tri glavna cilja – kvalitetnu zdravstvenu uslugu za sve građane te produljenje njihove životne dobi za dvije godine uz istu razinu participacije. Kao važnu mjeru za ostvarenje tih ciljeva u SDP-u su često isticali izlazak HZZO-a iz državne riznice. Time je, ističu, omogućeno plaćanje bolnica po izvršenim uslugama i kvaliteti rada. Ovom mje-

56%

SIMPATIZERA SDP-a SMATRA DA SE PROGRAMOM MINISTARSTVA ZDRAVLJA “PROGRAM PLUS” DUGOROČNO MOŽE RIJEŠITI PROBLEM LISTA ČEKANJA U HRVATSKIM BOLNICAMA, NJIH 36% JE SUPROTNOG STAVA, A 7% JE ODGOVORILO DA NE ZNA

| 20 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

rom prekida se dugogodišnja praksa da bolnice rade u okviru mjesečnih proračunskih limita, a novac prikupljen za potrebe financiranja zdravstvene zaštite građana zaista se u tu svrhu i troši. Socijalne naknade maknute su sa zdravstvenog proračuna, čime bi se dodatno trebalo utjecati na održivost cjelokupnog sustava. HZZO-u bi SDP također omogućio da osniva trgovačka društva, investicijska društva, kreditne i financijske institucije kako bi na tržištu pokušao ostvariti određenu dobit koja bi se potom koristila za unapređivanje zdravstvenog sustava.

Za održivi zdravstveni sustav SDP-u je važna i reorganizacija bolnica u zemlji, koju bi provodili po načelima supsidijarnosti i funkcionalnog povezivanja.

U praksi to znači da se usluge u zdravstvu pružaju na razinama koje odgovaraju složenosti bolesti (niža razina složenosti u općoj bolnici, viša u kliničkoj bolnici) te spajanje bolničkih odjela zemljopisno bliskih bolnica, kako bi se u jednoj bolnici vršile usluge akutnog liječenja, a u drugoj usluge ambulantnog.

Takvim bolnicama upravljalo bi se profesionalno, odnosno uz medicinskog direktora postojao bi i poslovni.

Na zdravlje građana utjecali bi i preventivnim programima kako bi se smanjila oboljenja od kroničnih nezaraznih bolesti. Na preventivu bi se u perspektivi utjecalo i metodama penalizacije, odnosno premija dopunskog osiguranja mogla bi biti veća za osobe koje nedovoljno brinu o svom zdravlju (pušači, pretile osobe i sl. ). Također, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti proširio bi se sustav koncesija, a koncesionarima omogućilo zapošljavanje zamjenskog liječnika, čime bi se, smatraju u SDP-u, osigurala bolja kvaliteta primarne zdravstvene zaštite te povećao interes liječnika da otvore ordinacije i u krajevima gdje nedostaju specijalisti obiteljske medicine. Što se tiče problema lista čekanja u hrvatskim bolnicama, u SDP-u često naglašavaju projekt „Program plus“, mjeru koja treba dovesti do rješavanja predugih lista čekanja. Ističu kako je zahvaljujući toj mjeri dosad uspješno obrađeno više od 70.000 pacijenata s listi čekanja, a ukupno prosječno čekanje pacijenata u bolnicama smanjeno je za više od 25 posto u odnosu na prošlu godinu.

HDZ

Zdravstveni sustavi svih država u EU suočeni su sa stalnim rastom troškova zdravstvene zaštite stanovništva u okviru sustava javnog zdravstva.

Stanovništvo stari, a zdravstvene usluge sve su skuplje. Stoga u HDZ-u smatraju da nema revolucionarne metode kojom se može stvoriti održivi zdravstveni sustav. Ipak, na održivost se može utjecati uvođenjem temeljnog, dopunskog i dodatnog osiguranja, odnosno svojevrsnog trećeg zdravstvenog stupa.

U HDZ-u također smatraju da se mreža bolnica mora reorganizirati. Razvili bi stratešku bolničku mrežu, uključujući i razvoj specijaliziranih malih bolnica. Pri tome bi koristili model „mobilnog liječnika“, koji će osim s matičnom institucijom moći sklopiti ugovor s još najviše dvjema bolnicama. Smatraju kako takav model ima višestruke prednosti jer vrhunski stručnjak dolazi pacijentu, educira kolege u toj bolnici, a ima i priliku za dodatnu zaradu što mu je motiv više da ostane u Hrvatskoj. U Gradu Zagrebu HDZ bi redizajnirao bolničku mrežu, što uključuje osamostaljenje bolnice „Vuk Vrhovac“ kako bi se formirao centar izvrsnosti za liječenje dijabetesa. Pravni subjektivitet

vratio bi HDZ i bolnicama u Pakracu i Novoj Gradiški te decentralizirao sustav upravljanja županijskim bolnicama i domovima zdravlja. HDZ smatra da se unutar sustava previše troši na prateće agencije i zavode,

35% SIMPATIZERA HDZ-a A SMATRA DA SE PROGRAMOM MINISTARSTVA ZDRAVLJA “PROGRAM PLUS” DUGOROČNO MOŽE RIJEŠITI PROBLEM LISTA ČEKANJA U HRVATSKIM BOLNICAMA, NJIH JE SUPROTNOG STAVA, A 8% JE ODGOVORILO DA NE ZNA

57%

stoga bi smanjio broj Zavoda za javno zdravstvo, koji sad postoje u svakoj županiji te umjesto njih bi otvorili podružnice.

HDZ bi otvorio prostor i za privatnu inicijativu u zdravstvu jer je to dio načina da se dio troška prebaci

| 21 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da se programom Ministarstva zdravlja “Program plus” dugoročno može riješiti problem lista čekanja u hrvatskim bolnicama?

Analiza istraživanja populacije DOBI < 30 g.

31 - 45 g.

> 60 g.

52% 49%

50% 40% 40%

46 - 60 g.

42%

41%

36%

18% 11% 12%

Da, smatram da će taj program dugoročno riješiti problem lista čekanja

Ne vjerujem da će taj program uspjeti riješiti problem lista čekanja

9%

Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

s javnog sustava. Otvorili bi tržište privatnim osiguravateljima, ali smatraju da bi se oni trebali usmjeriti na razvijanje tržišta dodatnog osiguranja. HDZ smatra da HZZO mora ostati prvenstveno državni osiguravatelj temeljnog paketa zdravstvenih usluga.

Naime, svi zaposleni izdvajaju svoj novac namjenski za zdravstvenu skrb, stoga je neodgovorno, smatraju u HDZ-u, dopustiti da se taj novac troši u druge svrhe kao što su možebitna rizična ulaganja. No, ova stranka podržava izlazak HZZO-a iz riznice te se za-

laže da „novac ide za pacijentom“, odnosno da bolnice koje rade više i imaju više pacijenata, više i zarade, bez nametanja proizvoljno definiranih limita. Što se tiče investicija u zdravstvu, u HDZ-u smatraju kako bi se Hrvatska trebala više osloniti na Europski socijalni fond te na programe prekogranične suradnje, kako bi se u zajedničkim snagama sa susjedima poboljšala razina zdravstvene usluge na objema stranama granice.

| 22 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

ORaH

Prepoznaje velike probleme zdravstva u naslijeđenim dugovima, neodrživom sustavu financiranja, sadržajno nedefiniranoj košarici osnovnog zdravstvenog osiguranja, velikim listama čekanja te neefikasnom i glomaznom bolničkom sustavu. Uz to, problematični su im dualizam u organizaciji primarne zdravstvene zaštite i loš omjer zdravstvenih kadrova na 1.000 stanovnika, kao i slaba preventiva i zdravstveni odgoj građana.

ORaH smatra kako je moguće postići stabilan i održivi sustav financiranja zdravstva te za to predlaže niz mjera. Prva je od njih definiranje košarice usluga, odnosno definiranje onoga na što pacijenti imaju pravo u zdravstvenoj zaštiti. Također predlažu izradu nacionalnih algoritama i postupnika koji bi definirali točne protokole upotrebe usluga u košarici te uniformirali pristup liječenju na području cijele Hrvatske. ORaH smatra kako se usluge zdravstvenim ustanovama trebaju plaćati prema realnim cijenama, a sve njihove nabave trebale bi ići odjednom preko centralizirane ustanove.

Ova stranka potpuno bi izdvojila socijalne naknade iz zdravstvenog sustava, jer se trenutno 2,2 milijarde kuna izdvaja za socijalna davanja koja nemaju veze sa zdravstvom. Dobar korak prema tome vide u izdvajanju HZZO-a iz riznice te je to potez koji podržavaju. Nadalje, ORaH predlaže osiguranje bolnica. Kako navode, u Europi je većina zdravstvenih ustanova osigurana kod privatnih osiguravatelja od posljedica

komplikacija. KBC-ove u većim gradovima s medicinskim fakultetima pretvorili bi u sveučilišne bolnice jer smatraju kako bi se na taj način omogućila kontinuirana edukacija, ukinuo kumulativni radni odnos te reguliralo primanja. Naknade za rad u upravnim

42%

HNS

Održivi zdravstveni sustav može se stvoriti otvarajući prostor tržišnoj konkurenciji. Država ne smije biti monopolist ili privilegirani igrač na tržištu zdravstva, već samo jedan od poslužitelja. Prema HNS-u, treba definirati javni zdravstveni standard koji se može financirati iz „realno prikupljenih prihoda od doprinosa“. Sve iznad toga osiguravalo bi se kroz police privatnog zdravstvenog osiguranja, pri čemu HZZO ne bi konkurirao privatnim osiguravateljima te bi bio zadužen isključivo za financiranje javne komponente zdravstva. HNS bi nadalje privatne osiguravatelje poticao da ulažu u programe prevencije koji bi, prema njima, trebali raditi u suradnji s pri-

POSTO SIMPATIZERA ORaH-a SMATRA DA SE PROGRAMOM MINISTARSTVA ZDRAVLJA “PROGRAM PLUS” DUGOROČNO MOŽE RIJEŠITI PROBLEM LISTA ČEKANJA U HRVATSKIM BOLNICAMA, NJIH 43% JE SUPROTNOG STAVA, A 15% JE ODGOVORILO DA NE ZNA

vijećima i nadzornim odborima OraH-ovci bi ukinuli, a ta tijela reorganizirali jer se u njima nalaze osobe postavljene po političkim linijama. Primarnu zdravstvenu zaštitu dodatno bi ojačali jer je to temelj zdravstvene organizacije, a velik naglasak stavili bi i na informatizaciju cjelokupnog zdravstvenog sustava.

Problem lista čekanja riješili bi kroz već spomenutu izradu nacionalnih algoritama i postupnika. Vjeruju da ih se može smanjiti potenciranjem rada kroz dnevne bolnice, pametnijom organizacijom smjenskog rada te zabranom rada u privatnoj praksi uz javnu djelatnost.

marnom zdravstvenom zaštitom.

U slučajevima pojave limitiranih kapaciteta u javnom bolničkom sustavu, HZZO bi trebao plaćati usluge privatnim zdravstvenim institucijama, prema jasnim kriterijima i odabiru privatnih ponuđača putem javnih natječaja.

U HNS-u osobito važnim smatraju potpunu primjenu Zakona o zdravstvenom osiguranju pa tako i

HNS SMATRA DRŽAVA NE SMIJE BITI MONOPOLIST ILI PRIVILEGIRANI IGRAČ NA TRŽIŠTU ZDRAVSTVA, VEĆ SAMO JEDAN OD POSLUŽITELJA

| 23 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da se programom Ministarstva zdravlja “Program plus” dugoročno može riješiti problem lista čekanja u hrvatskim bolnicama?

Analiza istraživanja populacije STRANKE

100% 90% 80%

Ne zna

70%

Ne vjerujem da će taj program uspjeti riješiti problem lista čekanja

60% 50% 40%

Da, smatram da će taj program dugoročno riješiti problem lista čekanja

30% 20% 10% 0%

HDZ

ORaH

SDP

Živi zid

Ostale

Neodlučni Apstinenti

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

| 24 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

u onom njegovom dijelu o izvoru financiranja jer se na taj način zdravstvene ustanove dovode u situaciju da s HZZO-om razvijaju stvarne ugovorne odnose koji podrazumijevaju ravnopravnost ugovornih strana. Stoga je i jasno zašto snažno podržavaju izlazak HZZO-a iz državne riznice, pritom dodajući kako javno osiguravateljsko tijelo ne bi smjelo konkurirati

privatnim osiguravateljima. HZZO se, prema HNS-u, treba brinuti za financiranje javno-zdravstvenog sustava te temeljito pratiti politiku lijekova.

Ova stranka bi problem lista čekanja riješila kompletnom reorganizacijom akutnih bolnica i specijalističko-konzilijarne djelatnosti te ugovaranjem usluga i s privatnim poliklinikama i bolnicama.

HSS

Zdravstveni je sustav test uređenosti države. Postojeći hrvatski model treba reformirati kako bi bio održiv, a jedna je od mjera kojom bi to postigli ukidanje monopola jednog osiguravatelja. Takav je monopol za njih besmislen i „incestuozan“. HSS bi definirao košaricu zdravstvenih usluga i dobara te „osobni račun – karticu potrošnje“ svakog osiguranika u sustavu osiguranja. Pri tome bi država propisivala minimalnu razinu obveznog zdravstvenog osiguranja, uzimajući u obzir uplate osiguranika.

Pružatelji zdravstvenih usluga, prema HSS-u, trebaju diverzificirati vlasnički portfelj bez obzira na vrstu i razinu zdravstvenih ustanova. To znači da bi dopustili osnivanje zdravstvenih ustanova svim profilima vlasnika – od pojedinaca, jedinica lokalne samouprave, tvrtki, crkvi do stranih fizičkih i pravnih osoba. Država bi pak zadržala vlasništvo u strateškim ustanovama, kao što su klinički bolnički centri, službe hitne medicine, rodilišta, sanitetske službe u vojsci i sl.

Na općenitoj razini, za HSS bi zdravstvene ustanove morale prijeći na profitni način poslovanja jer bi tako djelatnici imali bolji motiv za rad, a vlasnici za otvaranje novih subjekata zdravstvenog sustava. Veći naglasak na profitu osigurao bi zadržavanje potrebne razine tehnologije za liječenje te osigurao motivira-

nost zdravstvenih djelatnika, čime bi se spriječio njihov odljev u inozemstvo. Nadalje, HSS bi ugovore o radu zdravstvenih djelatnika diverzificirao, čime bi se povećala njihova mobilnost unutar sustava. Na taj bi se način decentraliziralo pružanje zdravstvenih usluga na području Hrvatske i stvorili centri izvrsnosti za

HSS SE ZALAŽE ZA VEĆU MOBILNOST ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA UNUTAR SUSTAVA pojedine grane medicine u određenim gradovima te ostvarili temeljni principi zdravstvene zaštite propisani Ustavom RH. Liste čekanja HSS bi smanjio jedinstvenim informatičkim sustavom, inzistiranjem na odgovornosti bolesnika za nedolazak na pregled, standardizacijom opreme i vremenskih normativa za zdravstvene usluge te kroz analize zdravstvenih usluga metodom Cohrane.

Za Hrvatsku seljačku stranku izlazak HZZO-a iz državne riznice dobar je potez. Ne smatraju kako će se na taj način povećati iznosi koje zdravstveni sustav ima na raspolaganju, ali bi trebali biti jasniji odnosi.

| 25 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Zdravstvena politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Smatrate li da se programom Ministarstva zdravlja “Program plus” dugoročno može riješiti problem lista čekanja u hrvatskim bolnicama?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI 100% 90%

Ne zna

80% 70%

Ne vjerujem da će taj program uspjeti riješiti problem lista čekanja

60% 50% 40%

Da, smatram da će taj program dugoročno riješiti problem lista čekanja

30% 20% 10% 0%

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

IDS

Optimalna zdravstvena skrb za svakoga, moto je kojim se mora voditi hrvatsko javno zdravstvo, bez obzira na to koštao li takav sustav više od prosjeka EU.. Ipak, smatraju da se trenutni sustav može racionalizirati kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje usluga ili slaba iskorištenost kapaciteta zbog nepotrebnog uvođenja medicinskih uređaja. Uz to, smatraju da postoji prostor za smanjivanje ukupnog broja ustanova kroz njihovo spajanje.

IDS nije ulazio u detalje oko načina na koji bi konkretno riješio problem lista čekanja u hrvatskim bolnicama, ali na načelnoj razini znaju što žele od hrvatskog sustava javnog zdravstva. Žele model koji će od

IDS SMATRA DA IZLAZAK IZ HZZO-a IZ DRŽAVNE RIZNICE NIJE RELEVATNO PITANJE, ZA NJIH JE TO NAJOBIČNIJI POLITIČKI POTEZ postojećih sredstava i u postojećim društvenim, gospodarskim, zdravstvenim i populacijskim uvjetima pružiti građanima najveću moguću zdravstvenu skrb.

Istarski demokratski sabor ima jasan stav o izlasku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iz državne riznice. Za njih to uopće nije relevantno pitanje, nego je riječ o „najobičnijem političkom potezu“.

| 26 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Socijalna politika Uz prioritete socijalne politike, analizirani su i stavovi stranaka prema trima konkretnim pitanjima socijalne tematike – rješenje za kredite u švicarskim francima, velik broj blokiranih građana te politike prema hrvatskim braniteljima. Vlada predvođena SDP-om zamrznula je tečaj švicarskog franka za sve dužnike pri čemu se nisu vodili imovinskim ili drugim socijalnim kriterijima.

HDZ pak predlaže rješenja za kratkoročne i dugoročne probleme, koji bi u konačnici trebali rezultirati konverzijom kreditnih linija u eure. ORaH bi smanjio glavnice kredita za preplaćene kamate, obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka. Preostalu glavnicu bi konvertirali prema tečaju koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita, uvećan za 20 posto. HSS bi pak zakonski zabranio kredite u drugim valutama osim kune i eura, a zakon bi podrazumijevao i konverziju postojećih kredita po uvjetima koji su važili u trenutku sklapanja ugovora. U IDS-u smatraju da vlast ne smije diskriminirati građane prema valuti u kojoj su podignuli svoj kredit te da socijalno pravedno rješenje mora obuhvatiti sve kredite u stranim valutama. SDP problem blokiranih građana pokušava riješiti otpisom dugova i odgodom ovrha. Druge stranke izlazak iz problema nalaze u novom valu zapošljavanja te poreznim reformama koje bi trebale rasteretiti rad, a HSS se zalaže i za reviziju ovršnog zakona. HSS i HDZ se zalažu da politika prema braniteljima treba ostati zasebna sektorska politika, što na načelnoj razini podržava i SDP. Kod HNS-a se može iščitati da smatraju kako politika prema braniteljima treba biti dio šire socijalne politike, za što se otvoreno zalažu ORaH i IDS. | 27 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

?

11,9%

Vox populi:

Treba li politika države prema braniteljima biti dio opće socijalne politike ili bi trebala i dalje ostati zasebna sektorska politika s vlastitim ministarstvom kao i dosad?

35,6%

52,6% Politika brige o braniteljima bi trebala biti zasebna sektorska politika kao i do sada Politika brige o braniteljima bi trebala biti dio opće socijalne politike Ne zna / Bez odgovora

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Borba protiv siromaštva ima tri osnovna prioriteta. U SDP-u se zalažu za osiguravanje uvjeta za uspješnu borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu. U sklopu tog prioriteta ističu značaj za ulaganjem dodatnih napora u povećanje adekvatnosti socijalnih naknada u sustavu socijalne skrbi, ujednačenu dostupnost obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih prava za sve građane, kreiranje mjera usmjerenih ka zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih ranjivih skupina (mladih, osoba s invaliditetom, pripadnika nacionalnih manjina). Drugi je prioritet socijalne

politike osiguravanje uvjeta za sprječavanje nastanka novih kategorija siromašnih, kao i smanjenje bro-

47%

SIMPATIZERA SDP-a SMATRA DA POLITIKA DRŽAVE PREMA BRANITELJIMA TREBA BITI DIO OPĆE SOCIJALNE POLITIKE, ZASEBNU SEKTORSKU POLITIKU OSTAVILO BI NJIH 48%, DOK 4% NE ZNA ILI NIJE PONUDILO ODGOVOR

| 28 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

je ekonomski i socijalno teška, a država mora štititi slabijeg.

ja siromašnih i socijalno isključenih osoba. U sklopu njega stranka će se zalagati da djeci od najranije dobi budu omogućene kvalitetne i dostupne predškolske usluge, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje te poticaji za visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje. Uz to, predlažu da se u sklopu ovog priroriteta razvija posebna stambena politika (osiguravanje dostupnih stanova za mlade, socijalno ugrožene, zaštita nekretnine u kojoj čovjek živi i sl.). Treći je prioritet uspostavljanje koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti te sustava praćenja i evaluacije.

Blokirani građani U SDP-u naglašavaju kako se Mjerom otpisa duga i odgodom ovrha želi pružiti novi početak blokiranim i prezaduženim građanima. Riječ je o privremenoj i jednokratnoj mjeri kojom je obuhvaćeno oko 60 tisuća socijalno najugroženijih, prezaduženih građana i njihovih obitelji, uključujući umirovljenike, nezaposlene, osobe s malim primanjima i osobe s invaliditetom. Stoga su postignuli dobrovoljni sporazum s teleoperaterima, jedinicama lokalne samouprave, bankama i javnim poduzećima o otpisu dugova kako bi pomogli građanima, a koji često nisu sami krivi zbog problema u kojima su se našli.

Švicarski franci Što se tiče rješenja problema oko kredita u švicarskim francima, Vlada RH koju predvodi SDP smatra da rješenje oko kredita u švicarskim francima treba biti jednako za sve dužnike, odnosno mora nastati u dogovoru svih stranaka (dužnika, banaka i države), ali konkretno rješenje moraju predložiti banke. Uz to, smatraju zasebno rješenje samo za korisnike kredita u švicarskim francima socijalno nepravednim, uzimajući u obzir dužnike u drugim valutama te građane koji se nisu kreditno zaduživali. U SDP-u drže da je država morala reagirati u ovom slučaju zato što je jedna cijela kategorija ljudi došla u situaciju koja

HDZ

Politika prema braniteljima SDP deklarativno smatra da politika prema braniteljima treba biti zasebna sektorska politika zbog čega su i formirali posebno ministarstvo. Unatoč tomu, Vlada predvođena SDP-om pokrenula je ujednačavanje, odnosno seljenje određenih (socijalnih) prava branitelja iz nadležnosti Ministarstva branitelja u druge resore.

Socijalna politika im deklarativno počiva na konceptu demokršćanske solidarnosti koji podrazumijeva da država izlazi ususret onima kojima je to najpotrebnije, ali s druge strane od njih traži osobnu odgovornost. Prema njima, tržište rada, porezna politika, zdravstvo, školstvo i socijalna politika spojene su posude i ne smije ih se promatrati zasebno. Ipak, smatraju da trenutno u hrvatskoj socijalnoj politici ima puno onih kojima tamo nije mjesto. Prema izjavama iz medija, HDZ će se zalagati za povezivanje mogućnosti dobivanja socijalnih naknada iz proračuna s materijalnim statusom, odnosno vrijednošću imovine. Ako netko koristi socijalna primanja, a ima veliku imovinu, onda bi mu ih trebalo ukinuti ili umanjiti.

Za ovu stranku, unutar socijalne politike osobito su bitna (pod)područja demografske politike i obiteljske politike te politike prema mladima. Stoga se zalažu za aktivnu politiku demografske obnove zemlje koja bi podrazumijevala niz mjera kao što je zaštita

majčinstva i majka odgajateljica, a uveli bi potpore za roditelje i djecu. Probleme s ubrzanim odumiranjem zemlje pokušali bi riješiti i pronalaskom modela za povratak Hrvata iz dijaspore, a poreznom politikom poticali bi osnivanje privatnih i javnih zaklada za stipendiranje studenata. Za mlade obitelji pokrenuli bi učinkovitiji sustav stambene politike kroz sufinanciranja stambenih kredita s nižim kamatama, najamnina ili troškova stanovanja. Radno sposobne umirovljenike, posebno iz redova braniteljske popu-

31%

SIMPATIZERA HDZ-a SMATRA DA POLITIKA DRŽAVE PREMA BRANITELJIMA TREBA BITI DIO OPĆE SOCIJALNE POLITIKE, ZASEBNU SEKTORSKU POLITIKU OSTAVILO BI NJIH 63%, DOK 6% NE ZNA ILI NIJE PONUDILO ODGOVOR

| 29 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

lacije, HDZ bi pokušao vratiti u svijet tržišta rada. Za društveno izolirane i osamljene ljude kasnije životne dobi HDZ bi uspostavio sustavne (instititucionalne i izvaninstitucionalne) aktivnosti, od programa aktivnog starenja, sportskih programa do zajedničkih odlazaka na izlete, hodočašća te kulturna i umjetnička događanja.

To dugoročno rješenje HDZ vidi u konverziji kreditnih linija iz valutne klauzule u švicarskom franku u valutnu klauzulu u euru. Utemeljenje za takav stav pronalaze u činjenici da HNB ionako svoju monetarnu politiku veže za ‘valutu sidro’ – euro. Trošak konverzije snosio bi HNB, odnosno banke pod uvjetima koje dogovore sve zainteresirane strane.

Švicarski franci HDZ smatra kako se buduće rješenje problema oko kredita u švicarskim francima treba voditi jednakim kriterijima za sve dužnike. Kratkoročno predlažu da anuiteti u švicarskim francima ostanu na razini na kojoj su bili prije izbijanja krize i fiksirani po tom deviznom tečaju, dok se ne nađe dugoročno rješenje.

Politika prema braniteljima Što se tiče politike prema braniteljima, HDZ se zalaže da ona ostane zasebna sektorska politika. Stoga je ova stranka i podržala inicijativu prema kojoj bi se prava hrvatskih branitelja podignula na razinu Ustavnog zakona.

ORaH

Socijalna pravda je temelj ideje održivog razvoja, a socijalna politika treba biti u korist socijalno ugroženih kategorija društva, a ne sustav privilegija. Stoga se ova stranka zalaže za temeljitu reviziju svih socijalnih davanja kako bi ta sredstva bila iskorištena za one kojima je pomoć potrebna, a ne distribuirana kao sredstvo za kupovanje političke podrške. Socijalne naknade ORaH ne bi povećavao, ali bi inzistirao na pravednijoj i namjenskoj potrošnji postojećih sredstava.

Socijalnu bi pravdu ova stranka gradila i društvenom edukacijom i javnim kampanjama za političko osnaživanje depriviranih ili neravnopravnih društvenih skupina. Uz to, proveli bi politiku paritetne demokracije te osnažili organizacije civilnog društva koje rade na pitanjima ljudskih prava i socijalne pravde. Borba protiv siromaštva mora biti prioritetna tema na području socijalne politike, jer velik broj hrvatskih građana živi na samom egzistencijalnom rubu ili je već prekoračio preko njega. Švicarski franci Što se tiče rješenja problema oko kredita u švicarskim francima, ORaH smatra kako su preplaćene kamate u švicarskim francima obračunate na temelju samovoljnih i nezakonitih odluka banaka o njihovom povećanju. Stoga ih je potrebno obračunati za proteklo razdoblje te utvrditi točne iznose za svaki pojedinačni kredit, a za navedeni iznos umanjiti preostalu glavnicu. U ORaH-u nadalje smatraju

kako bi se ta preostala glavnica trebala konvertirati prema pravednom tečaju koji bi izračunali tako da se početni tečaj koji je vrijedio prilikom ugovaranja kredita uveća za 20 posto, što je u skladu s izvanrednim odnosno promijenjenim okolnostima posredno priznatim ograničenjem kamata propisanim člankom 11.a stavkom 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju te inflacijom u proteklih deset godina. Kad bi se prihvatilo rješenje, smatraju o ORaH-u, značajno bi se smanjio udio loših kredita u bilancama bana-

48%

SIMPATIZERA ORaH-a SMATRA DA POLITIKA DRŽAVE PREMA BRANITELJIMA TREBA BITI DIO OPĆE SOCIJALNE POLITIKE, ZASEBNU SEKTORSKU POLITIKU OSTAVILO BI NJIH 42%, DOK 10% NE ZNA ILI NIJE PONUDILO ODGOVOR ka, a podigla bi se i razina povjerenja u bankarski sustav, pa u tom slučaju HNB može i treba maksimalno smanjiti obvezne rezervacije banaka. Ako banke pokažu dobru volju i pristanu na kompromisno rješenje, Vlada RH trebala bi im kompenzirati udio naplaćenog poreza s osnove ostvarene dobiti na temelju nezakonitih povećanja kamatnih stopa čime

| 30 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Treba li politika države prema braniteljima biti dio opće socijalne politike ili bi trebala i dalje ostati zasebna sektorska politika s vlastitim ministarstvom kao i dosad?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI

100% 90% 80%

Ne zna

70% 60%

Politika brige o braniteljima bi trebala biti zasebna sektorska politika kao i do sada Politika brige o braniteljima bi trebala biti dio opće socijalne politike

50% 40% 30% 20% 10% 0%

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

će olakšati bankama prevladavanje nastale situacije.

No, u ORaH-u smatraju kako je zasebno rješenje samo za korisnike kredita u švicarskim francima socijalno nepravedno, uzimajući u obzir dužnike u drugim valutama te građane koji se nisu kreditno zaduživali. Stoga smatraju kako rješenje problema kredita u francima ne smije u nepovoljniji položaj staviti korisnike kredita u kunama i eurima.

Blokirani građani Građanima s blokiranim računima ORaH bi pomogao poreznom reformom usmjerenom prema rasterećenju rada i poreznom opterećenju kapitala/imovine. Izjednačili bi minimalnu plaću i iznos mjesečne košarice (3500 kn neto). Uz to, uveli bi naknadu za sve nezaposlene osobe te redoslijed zapošljavanja na HZZ-u. Pokrenuli bi brojne edukativne programe koji bi građa-

| 31 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

nima trebali pomoći oko planiranja kućnog budžeta ili nastupa na tržištu, a ukinuli bi i PDV na donacije, osobito na doniranu hranu.

Politika prema braniteljima Za ORaH, politika prema braniteljima treba biti bio opće socijalne politike jer su se branitelji tijekom Domovinskog rata borili za to da Hrvatska bude država u kojoj za sve građane vrijede jednaka pravila. Prosvjed branitelja u Savskoj ne podržavaju, jer smatraju da ta skupina nema legitimitet predstavljanja cijele populacije branitelja. U ORaH-u smatraju kako nji-

HNS

Svoju socijalnu politiku temeljili bi na konceptu socijalnog investiranja. Taj koncept podrazumijeva orijentaciju na ulaganje u ljude s ciljem povećanja njihovih kompetencija i kapaciteta kako bi uspješnije sudjelovali u svijetu rada. Prioritetna područja njihovog socijalnog investiranja bila bi obrazovanje, usluge za djecu i starije, zdravstvena zaštita, obučavanje i podizanje kvalifikacijske razine te pomoć u zapošljavanju i reintegraciji u društvo. Socijalno investiranje predstavljalo bi nadogradnju sadašnje (isključivo) kompenzacijske socijalne politike, no ne i njeno ukidanje.

Takav model socijalne politike HNS bi ugradio u sve nacionalne razvojne dokumente jer vjeruje kako bi se na taj način prakticirao produktivan pristup u rješavanju socijalnih problema. Uz to, u društvo bi se ponovno uključio velik broj građana koji su sada posve pasivizirani i isključeni iz socijalnih i tržišnih procesa. Švicarski franci HNS nije izravno odgovorio na pitanje o konkretnim mjerama za rješavanje problema kredita u švicarskim francima. No, u tjednima kad je situacija s frankom eskalirala, čelnici stranke u medijima su zagovarali pronalazak brzog rješenja zajedno u konzultacijama s HNB-om, bankama, Ministarstvom financija. Takvo rješenje trebalo bi biti u trenutnom interesu građana, a dugoročnom banaka.

hovi zahtjevi i postupci nadilaze standarde demokratske rasprave i traženja rješenja te se svode na pokušaj stvaranja monopola na odlučivanje u ključnim društvenim pitanjima. Društveni i ekonomski problemi ne mogu se rješavati na cesti već samo u okviru demokratski izabranih institucija, a u OraH-u smatraju i kako nema potrebe za posebnim statusom branitelja u Ustavu Republike Hrvatske jer su branitelji zajedno sa svim ostalim jednakopravnim građanima već uključeni u njega.

IZ MEDIJSKIH NASTUPA MOŽE SE ZAKLJUČITI KAKO SE HNS ZALAŽE DA POLITIKA PREMA BRANITELJIMA BUDE DIO ŠIRE SOCIJALNE POLITIKE Blokirani građani Iako nije odgovorio izravno na pitanje oko konkretnog rješavanja problema blokiranih građana, HNS je dio hrvatske Vlade koja je pokrenula mjere otpisa dugova i odgode ovrha te oko 60.000 prezaduženih građana i njihovih obitelji.

Politika prema braniteljima Iako nije izravno odgovorio na ovo pitanje, iz medijskih nastupa najznačajnijih stranačkih lidera je jasno kako HNS ne podržava braniteljske prosvjede u Savskoj. Njihov zahtjev za smjenom ministra Matića smatraju rušenjem legitimno izabrane vlasti i ljuljanjem institucija.

Nadalje, iz medijskih nastupa može se zaključiti kako se HNS zalaže da politika prema braniteljima bude dio šire socijalne politike. Zaključak o takvom stavu donesen je prvenstveno zbog stranačkog inzistiranja na činjenici da jednaka pravila moraju vrijediti za sve građane te na temelju dijela odgovora na ranije pitanje iz mirovinske politike.

| 32 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Treba li politika države prema braniteljima biti dio opće socijalne politike ili bi trebala i dalje ostati zasebna sektorska politika s vlastitim ministarstvom kao i dosad?

Analiza istraživanja populacije PO OBRAZOVANJU Osnovna škola

Srednja škola

57%

52%

47%

Viša škola/Fakultet

48%

37% 25% 17% 11% 5% Politika brige o braniteljima bi trebala biti dio opće socijalne politike

Politika brige o braniteljima bi trebala biti zasebna sektorska politika kao i do sada

Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

HSS

Solidarnost, socijalna pravda, jednakost i sigurnost vrijednosti su prema kojima bi vodili socijalnu politiku. Ocjena Svjetske banke o tome kako je hrvatska socijalna potrošnja neučinkovita i nepravična samo je posljednji alarm kojim se naša zemlja upozorava na neučinkovitost i netransparentnost ove sektorske politike. Kao primjer nepravičnih mjera socijalne politike HSS je istaknuo nedavni otpis dugova najugroženijim građanima jer se njime obuhvaća samo 1 posto ukupnog duga. Prema njima, kreditori bi ubuduće mogli financijski ugroženim građanima nuditi financiranje po najvećim kamatama, u strahu da se ovakva

Vladina mjera ne ponovi. Jedno je to u nizu ad hoc rješenja kojim se, smatraju u ovoj stranci, privremeno gase požari, umjesto da se sustavno rješava problem.

HSS se pita kako je potrošen kredit od 70 milijuna eura koji je Vlada dobila za provedbu reforme socijalne zaštite, konstatirajući da ta sredstva neće pomoći najugroženijima, ali oni hoće pomoći u otplati kredi-

HSS SMATRA KAKO POLITIKA PREMA BRANITELJIMA, KAO I DOSAD, TREBA OSTATI ZASEBNA SEKTORSKA POLITIKA

| 33 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi: Treba li politika države prema braniteljima biti dio opće socijalne politike ili bi trebala i dalje ostati zasebna sektorska politika s vlastitim ministarstvom kao i dosad?

Analiza istraživanja populacije PREMA STRANAČKOM OPREDIJELJENJU

100% 90% 80%

Ne zna

70%

Politika brige o braniteljima bi trebala biti zasebna sektorska politika kao i do sada

60%

Politika brige o braniteljima bi trebala biti dio opće socijalne politike

50% 40% 30% 20% 10% 0%

HDZ

ORaH

SDP

Živi zid

Ostale

Neodlučni Apstinenti

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

ta. Za sustavno rješenje pitanja iz socijalne politike, prema njima, potrebno je uključivanje i koordinacija s drugim resorima. Švicarski franci HSS ističe kako je predlagao donošenje zakona kojim bi se zabranilo ugovaranje kredita u drugim valuta-

ma osim hrvatskim kunama i eurima. Uz to, zakon bi podrazumijevao obveze konverzije svih kredita koji su ugovoreni u drugim valutama u kredite u eurima i kunama po uvjetima koji su važili u trenutku sklapanja ugovora. Troškovi konverzije raspodijeli bi se između Vlade RH i komercijalnih banaka.

| 34 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Socijalna politika S R PA N J 2 0 1 5 .

Blokirani građani U HSS-u smatraju kako je prvi korak u rješavanju problema blokiranih građana revizija ovršnog zakona.

Pokrenuli bi opsežne pregovore sa svim vjerovnicima, uključujući financijske institucije, oko otpisa duga, ali napominju kako je jedino pravo i dugoročno rješenje problema blokiranih povećanje stope zaposlenosti.

IDS

Provedba socijalne politike se treba decentralizirati. Taj stav potkrjepljuju činjenicom da se i u samom vrhu vlasti priznaje da postoji nepreglednost sustava izdataka za socijalne naknade i da tu ima mnogo zloupotreba. Središnja država bi, prema Istrijanima, trebala voditi brigu o osobama s težim invaliditetom (civilnim i ratnim invalidima), dok bi ostala socijalna davanja trebalo prepustiti županijama.

Na načelnoj razini, IDS bi vezao socijalna davanja s pitanjima vlasništva. To znači da bi korisnici prestali primati socijalne primitke ako su vlasnici (značajnije) imovine. Također, IDS bi određena socijalna prava preselio u temeljna ljudska prava. Kao primjer takvih prava koja bi trebala postati javni standard ističu topli obrok za svu djecu u školama. Švicarski franci IDS smatra kako se buduće rješenje problema oko kredita u švicarskim francima treba voditi socijalnim kriterijima, a ne biti jednako za sve dužnike, bez obzira na njihov socijalni status. To tumače činjenicom da nisu sve situacije oko kredita u švicarskim francima iste. Od ukupno 60.000 kredita, IDS bi izdvojio one za kupovinu prvih (jedinih) nekretnina te one koji su splet socijalnih okolnosti (bolest, gubitak posla i sl.). Kredite koji su rezultat loše

Politika prema braniteljima Ova stranka smatra kako politika prema braniteljima, kao i dosad, treba ostati zasebna sektorska politika. Uz to, podržavaju prijedlog da se u dnevni red Hrvatskog sabora žurno uvrsti i raspravi prijedlog zaključka o načinu reguliranja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

poslovne procjene IDS-ovo rješenje ne bi obuhvaćalo. Nadalje, IDS smatra kako je zasebno rješenje samo za korisnike kredita u švicarskim francima socijalno nepravedno, uzimajući u obzir dužnike u drugim valutama te građane koji se nisu kreditno zaduživali. Stoga bi, prema njima, država trebala za isti problem nuditi isto rješenje svim građanima, bez obzira o kojoj se valuti radi.

Blokirani građani IDS nije predložio konkretna rješenja za blokirane građane, ali smatra da država treba maksimalno izaći ususret blokiranim građanima te onima koji su suočeni s ovrhama i deložacijama. Takva rješenja tražili bi u novim „zakonskim rješenjima te mjerama socijalnog osiguranja“.

Politika prema braniteljima Prema Istrijanima, politika prema braniteljima treba biti dio opće socijalne politike Republike Hrvatske, a ne kao dosad zasebna sektorska politika. Isto tako, ne podržavaju branitelje koji već mjesecima prosvjeduju ispred Ministarstva branitelja u Savskoj 66.

ZA IDS POLITIKA PREMA BRANITELJIMA TREBA BITI DIO OPĆE SOCIJALNE POLITIKE

| 35 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Politika zaštite okoliša

Uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan je od prioriteta koje su gotovo sve stranke navele kao iznimno važnog za hrvatsku politiku zaštite okoliša.

Uz to, SDP se na općenitoj razini zalaže još za zaštitu prirode, cirkularno gospodarstvo te zaštitu zraka. HDZ-ovo ministarstvo zaštite okoliša bi aktivnije koordiniralo i poticalo jedinice lokalne i regionalne samouprave na snažnije korake prema izgradnji sustava gospodarenja otpadom. Uz to, ubrzali bi izdavanje dozvola te poticali sve poduzetnike u industriji da u potpunosti legaliziraju svoje poslovanje. ORaH se, među ostalim, zalaže i za osnivanje Nacionalne parkovne agencije koja bi upravljala zaštićenim područjima te povećala transparentnost sustava zaštite prirode, dok bi HSS u jednom tijelu objedinio sektore prostornog uređenja, zaštite prirode i okoliša te vodno gospodarenje. Većina stranaka trenutno podržava državni sustav gospodarenja otpadom koji podrazumijeva, među ostalim, i povratnu naknadu od 0,50 kuna.

Iznimka je ORaH koji se zalaže uspostavljanje sustava prema tržišnim kriterijima i u suradnji s gospodarstvom te burze komercijalno isplativih vrsta otpada.

| 36 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Politika zaštite okoliša S R PA N J 2 0 1 5 .

1,2%

?

% 5,6

Vox populi:

Treba li država i dalje nastaviti s praksom isplaćivanja naknade za povratnu ambalažu, ili bi tu praksu trebalo ukinuti i zamijeniti je nekim drugim načinom zaštite okoliša i poticanja reciklaže otpada?

93,2% Trebalo bi i dalje NASTAVITI s praksom isplate 50 lipa za svaki komad vraćene ambalaže Treba PREKINUTI praksu isplate 50 lipa za svaki komad vraćene ambalaže i zamijeniti ju nekim drugim modelom Ne zna / Bez odgovora

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Ima najveću mogućnost utjecaja na trenutnu hrvatsku politiku zaštite okoliša, a u svom radu istaknuli su četiri prioriteta. Prvi je od njih gospodarenje otpadom i unutar tog segmenta kao najveći izazov prepoznaju uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jer se samo u prošlom desetljeću zbog neodgovornog i neracionalnog postupanja s otpadom u zemlju „zakopalo“ sirovina vrijednih preko 5 milijardi kuna. Drugi je prioritet zaštita prirode jer je Hrvatska po biološkoj raznolikosti i očuvanoj prirodi jedna od najbogatijih ze-

malja Europske unije. No, kako navode u SDP-u, očuvana prirodna bogatstva vrijedan su resurs koji je potrebno staviti u funkciju održivog razvoja koji ne ide bez ulaganja. Stoga napominju kako se u očuvanu i zaštićenu prirodu ulaže više nego ikad dosad. Treći je prioritet cirkularno i zeleno gospodarstvo što podrazumijeva uspostavljanje gospodarskih tijekova u kojima se ništa ne troši uzalud, a otpad jedne industrije postaje vrijedna sirovina.

Posljednji je prioritet SDP-ove politike zaštite okoliša zaštita zraka i mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Premda je u većini dijelova

| 37 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Politika zaštite okoliša S R PA N J 2 0 1 5 .

Hrvatske zrak dobre kvalitete, ova stranka stavila je ovaj segment među svoje prioritete kako bi se riješila postojeća kritična područja, kao što je Slavonski Brod koji trpi zbog rafinerije u susjednoj zemlji.

SDP-ova Vlada i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode svoju politiku provode i kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji ulaže preko milijardu kuna godišnje u programe i projekte zaštite okoliša i prirode, od subvencioniranja kupovine eco-friendly automobila i elektronskih uređaja do energetske obnove kuća i zgrada. Što se tiče državnog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom, u SDP-u su više puta istaknuli kako je sad taj sustav značajno transparentniji, ali da se neće ukidati njegova najspominjanija komponenta - povratna naknada od 0,50 kuna. Ipak, nedavnim

HDZ

Prioritetni su ciljevi politike zaštite okoliša dovršetak centara za gospodarenje otpadom i energetska oporaba otpada. Kako napominju u HDZ-u, tri centra za gospodarenje otpadom na kojima se danas radi i koji se financiraju iz fondova EU projektirana su za vrijeme prethodnih vlada. U mandatu ove vlade, kažu, nijedan nije doveden do kraja pa bi stoga vlada pod njihovim vodstvom značajno ubrzala izgradnju, a ministarstvo zaštite okoliša preuzelo ulogu poticatelja i koordinatora tih projekata s jedinicama lokalne i regionalne samouprave, kako bi se izbjegli milijunski penali iz EU. Također, u HDZ-u bi značajno ubrzali i pojednostavili postupak izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom kako bi se smanjio nered u sustavu te omogućilo svim poduzetnicima da rade legalno. Što se tiče uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, HDZ bi prvo stavio naglasak na izgradnju infrastrukture koja može primiti razvrstani otpad, pri tome maksimalno uključujući domaću industriju, a tek bi onda krenuo u edukaciju građana i kampanju prema svakom kućanstvu. Navode kako su istraži-

izmjenama Pravilnika iz sustava povratne naknade izašla je PET ambalaža cjelokupne mljekarske industrije.

90%

SIMPATIZERA SDP-a SMATRA KAKO BI I DALJE TREBALO NASTAVITI S PRAKSOM ISPLATE 50 LIPA ZA SVAKI KOMAD VRAĆENE AMBALAŽE, 8% DRŽI DA TREBA PREKINUTI TAKVU PRAKSU I ZAMIJENITI JE DRUGIM MODELOM, DOK NJIH 2% NE ZNA

vanja pokazala da se uspješno odvojeno prikupljanje i recikliranje može postići isključivo primjenom više međusobno povezanih mjera, od spomenutih ulaganja u infrastrukturu do edukacije, represivnih i stimulativnih mjera.

Državni sustav gospodarenja ambalažnim otpadom HDZ ne bi ukidao. Naglasak bi stavili na koordinirano djelovanje carinskih i inspekcijskih službi kako bi se spriječile sve moguće malverzacije te na uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom.

95%

SIMPATIZERA HDZ-a SMATRA KAKO BI I DALJE TREBALO NASTAVITI S PRAKSOM ISPLATE 50 LIPA ZA SVAKI KOMAD VRAĆENE AMBALAŽE, DOK NJIH 5% DRŽI DA TREBA PREKINUTI TAKVU PRAKSU I ZAMIJENITI JE DRUGIM MODELOM

| 38 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Politika zaštite okoliša S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi:

Treba li država i dalje nastaviti s praksom isplaćivanja naknade za povratnu ambalažu, ili bi tu praksu trebalo ukinuti i zamijeniti je nekim drugim načinom zaštite okoliša i poticanja reciklaže otpada?

Analiza istraživanja populacije prema DOBI < 30 g.

98%

31 - 45 g.

46 - 60 g.

> 60 g.

93% 90% 94%

8% 5% 2% 5% Trebalo bi i dalje NASTAVITI s praksom isplate 50 lipa za svaki komad vraćene ambalaže

Treba PREKINUTI praksu isplate 50 lipa za svaki komad vraćene ambalaže i zamijeniti ju nekim drugim modelom

0% 2% 2% 1% Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

ORaH

Prioritet politike zaštite okoliša treba biti uspostava učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. U ORaH-u smatraju kako je sustav donekle prenesen u hrvatsko zakonodavstvo, ali se gotovo uopće ne provodi. Regulativa nije usklađena sa stanjem na terenu koji pak nije kapacitiran za njezinu provedbu. U ovoj stranci smatraju kako rješenja za učinkovito gospodarenje otpadom treba tražiti od slučaja do slučaja, poštujući specifičnosti pojedinih područja kako bi se prilagodili kapaciteti te postigla ekonomski najpovoljnija rješenja koja će uključivati visok udio primarne selekcije. Uz to,

ORaH se zalaže za uvođenje mjera prilagodbe na klimatske promjene. Za to predlažu mjere povećanja energetske učinkovitosti u gospodarstvu, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, smanjenje emisija u prometu zamjenom goriva i razvojem alternativnih metoda prijevoza posebno u gradskim sredinama te razvoj održivog zgradarstva i održive poljoprivrede.

Također, ORaH se snažno zalaže za uvođenje Nacionalne parkovne agencije za upravljanje zaštićenim područjima. Takva institucija, smatraju u ORaH-u, povećala bi transparentnost upravljanja novcem namijenjenim zaštićenim područjima te povisila stupanj zaštite.

| 39 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Politika zaštite okoliša S R PA N J 2 0 1 5 .

Što se tiče hrvatskog sustava gospodarenja ambalažnim otpadom u kojem država igra glavnu ulogu i koji, među ostalim, uključuje i povratnu naknadu od 0,50 kuna, ORaH smatra kako je potpuno neprihvatljiv. Sustav se zasniva na monopolu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji dodjeljuje koncesije za obradu ambalažnih materijala, iako se radi o tržišnoj djelatnosti koja bi trebala biti otvorena svim zainteresiranim ponuditeljima. Ukidanjem koncesija sustav bi bio učinkovitiji i jeftiniji.

Novi bi se sustav trebao temeljiti na dobrovoljnim sporazumima s gospodarstvom i njihovim recovery organizacijama te uspostavljanju burze korisnih, komercijalno isplativih vrsta otpada. Takav sustav bio bi jeftiniji jer bi se plaćao samo stvarni trošak,

HNS

Politika zaštite okoliša bi u daleko većoj mjeri trebala poštivati osnovna načela održivog razvoja (ekonomskog, okolišnog i društvenog) jer se samo tako može postići napredak. U HNS-u povezuju zagovaranje slobodnog tržišta s važnošću korištenja suvremenih ekološki dopustivih tehnologija i visokih standarda zaštite okoliša. To bi postigli inzistiranjem na samoregulaciji kroz koju bi se, vjeruju, dostigli visoki standardi ekološki prihvatljivog ponašanja. Smatraju kako bi se poticanjem i uvođenjem preporuka o zaštiti okoliša, u praksi mogli postići značajniji rezultati od onih koji se propisuju zakonima.

ali bi podrazumijevao ukidanje depozita (0,50 kn) koji je u međuvremenu preuzeo funkciju socijalne mjere, a to bi se trebalo rješavati na drugi način.

96%

SIMPATIZERA ORaH-a SMATRA KAKO BI I DALJE TREBALO NASTAVITI S PRAKSOM ISPLATE 50 LIPA ZA SVAKI KOMAD VRAĆENE AMBALAŽE, DOK NJIH 4% NE ZNA ILI NIJE PONUDILO ODGOVOR

partnera industriji, primjerice u smanjenju emisije stakleničkih plinova.

Izravni odgovor na potpitanje o trenutnom državnom sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom koji, među ostalim, uključuje i povratnu naknadu od 0,50 kuna, HNS nije dao. No, na temelju prijašnjih proklamiranih stavova, može se zaključiti da HNS podržava liberalizaciju sustava, povećanje njegove efikasnosti te ukidanje monopola državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Kao prioritete svoje politike zaštite okoliša ističu primjenu najboljih praksi u svim segmentima, uspostavljanje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom te korištenje obnovljivih izvora energije, kao i zaštitu vode, mora i podmorja. Državu vide kao

HNS PODRŽAVA LIBERALIZACIJU SUSTAVA DRŽAVNOG GOSPODARENJA AMBALAŽNIM OTPADOM TE POVEĆANJE NJEGOVE EFIKASNOSTI

| 40 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Politika zaštite okoliša S R PA N J 2 0 1 5 .

Vox populi:

Treba li država i dalje nastaviti s praksom isplaćivanja naknade za povratnu ambalažu, ili bi tu praksu trebalo ukinuti i zamijeniti je nekim drugim načinom zaštite okoliša i poticanja reciklaže otpada?

Analiza istraživanja populacije PREMA STRANAČKOM OPREDIJELJENJU 100% 90% 80%

Ne zna

70%

Treba PREKINUTI praksu isplate 50 lipa za svaki komad vraćene ambalaže i zamijeniti ju nekim drugim modelom

60%

Trebalo bi i dalje NASTAVITI s praksom isplate 50 lipa za svaki komad vraćene ambalaže

50% 40% 30% 20% 10% 0%

HDZ

ORaH

SDP

Živi zid

Ostale

Neodlučni Apstinenti

Izvor: Ipsos Puls, travanj 2015., veličina uzorka = 969 ispitanika

HSS

Politika zaštite okoliša trebala bi imati nekoliko pravaca djelovanja.

Prije svega, potrebno je uspostaviti sustav održivog gospodarenja otpadom koji podrazumijeva saniranje i zatvaranje odlagališta za miješani komunalni otpad, smanjenje otpada na izvoru te njegovo odvojeno prikupljanje. Drugi pravac djelovanja podrazumijeva zaštitu voda, a treći provođenje principa čistije proizvodnje u industriji i uzgoju

životinja. Kroz četvrti pravac štitila bi se priroda i to na temelju očuvanja ekološke mreže, zaštite ugroženih i rijetkih stanišnih tipova na nacionalnoj razini te zaštite strogo zaštićenih vrsta. U sklopu ovog pravca HSS bi uredio sustav upravljanja zaštićenim područjima te ih uskladio s kategorizacijom IUCN. Sustav upravljanja nacionalnim parkovima odvojili bi od sustava upravljanja parkovima prirode, a djelatnosti zaštite prirode u zaštićenim

| 41 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Politika zaštite okoliša S R PA N J 2 0 1 5 .

područjima od komercijalnih djelatnosti javnih ustanova. Konačno, peti pravac podrazumijevao bi osiguravanje potpune transparentnosti postupaka odlučivanja o zaštiti okoliša, pri čemu bi se zainteresirana javnost uključivala u što ranijoj fazi. Što se tiče organizacijskih mjera, HSS bi u jednom tijelu državne uprave objedinio sektore prostornog uređenja, zaštite prirode te zaštite okoliša, a to bi tijelo trebalo uključivati i vodno gospodarstvo. Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pridodali bi i funkciju zaštite prirode, jer smatraju kako bi se na taj način sektoru zaštite prirode omogućilo sufinanciranje ili predfinanciranje projekata koji bi se prijavljivali na EU fondove.

HSS podržava trenutni sustav povratnih naknada jer smatraju da se pokazao najefikasnijim i najuspješnijim u prikupljanju ambalažnog otpada. S obzirom na to da je Hrvatska tek u začetku usposta-

IDS

Za kvalitetnu i učinkovitu zaštitu okoliša potrebno implementirati sve obveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju. U IDS-u primjećuju kako Hrvatska nije pretjerano industrijalizirana zemlja, stoga je „zaštićena“ od nekih vrsta zagađenja koja prijete suvremenim društvima, kao što je negativni utjecaj stakleničkih plinova.

ve sustava gospodarenja otpadom te da je obveznik zadanih europskih ciljeva, ovakav sustav, prema njima, u ovom trenutku nema alternativu. Prema njima, naknada za nepovratnu ambalažu ne utječe na konkurentnost industrije. Priznaju da je sustav s vremenom dobio socijalnu funkciju, ali smatraju kako je to rezultat nefunkcioniranja sustava socijalne skrbi. U HSS-u bi dodatno uložili u infrastrukturu sustava, kako bi se dodatno povećala učinkovitost i smanjili troškovi.

HSS PODRŽAVA TRENUTNI SUSTAV POVRATNIH NAKNADA JER SMATRAJU DA SE POKAZAO NAJEFIKASNIJIM I NAJUSPJEŠNIJIM U PRIKUPLJANJU AMBALAŽNOG OTPADA

IDS podržava trenutni sustav gospodarenja ambalažnim otpadom koji, među ostalim, uključuje i povratnu naknadu od 0,50 kuna. Smatraju kako su posljednjih godina napravljeni brojni potezi kojima su se riješili problemi sustava, zbog kojih u sustavu gospodarenja ambalažnim otpadom više neće biti mogućnosti za zloupotrebe, manipulacije i monopol.

No, smatraju da se moraju poduzeti sve raspoložive mjere osiguranja od potencijalnih zagađenja, osobito kod velikih budućih investicija. Tako bi u IDS-u svaki projekt, koji sa sobom nosi potencijalno zagađenje, obvezali na najveće moguće standarde na području zaštite okoliša. Energetski projekti, smatraju u IDS-u, trebali bi se što je više moguće vezati uz obnovljive izvore energije, dok bi fosilna goriva trebalo izbjegavati, odnosno njihovu upotrebu svesti na minimalnu razinu.

IDS SMATRA KAKO JE POSLJEDNIH GODINA NAPRAVLJENO NIZ POTEZA KOJIMA SU SE RIJEŠILI PROBLEMI SUSTAVA GOSPODARENJA AMBALAŽNIM OTPADOM

| 42 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

w w w.a lpheus.hr

Alpheus inSight Najbolji izvor vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku za poslovne ljude i diplomate Alpheus inSight donosi: • • • • • •

Najiscrpnije praćenje aktualnih događaja na engleskom jeziku Dubinsko razumijevanje trendova u hrvatskoj politici i ekonomiji Dnevne i tjedne izvještaje Iscrpnu bazu dosjea o ključnim osobama, tvrtkama i organizacijama Međusobno referencirane članke s poveznicama na ključne osobe i ustanove Veliku i lako pretraživu arhivu članaka

Za besplatnu dvotjednu probu registrirajte se na http://insight.alpheus.hr

Kontakt: ALPHEUS d.o.o., Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb T +385 (0)1 64 08 540 F +385 (0)1 64 08 541 e-mail: insight@alpheus.hr