Policy inSight / broj 2 / IV. kvartal 2014.

POLICY inSight BROJ

2

GOD.1

I V. k v a r t a l 2 0 1 4 .

ISSN 1849-403X

Monetizacija autocesta Energetska politika Hrvatska vanjska politika Promjena izbornog sustava

R H SSB LA AH SDP ID RV UR HN S N B S I HR UR H HS HD ATS IST D VA IS NS LS S KI I O SH T T H H SB LA H D SK I O D SS I L R Z NS RV BU A I B S H AB H DP DS ATS RV U H H AT RI N HS DS SK ST S H LS SB I L I O D HN AB RA Z S S U H DP RI H ST N HS IO SH RA DZ H H N

H T NS L I O HD H AB RA Z ID RV UR H H SD H S H AT IST N P H H SLS D SKI I O S H SL O DZ HN SSB LA RA DZ S H RA S H B H S N S D ID R U H D S H H BU H P H S VAT RIS NS P H IDS T ID RVA RIS NS SLS HD SK I O HD SLS HD H S H TS TI HD HN SSB I L RA Z S HN SS B SL D K A O S H SS I L RA Z SD S ID HR BU H H DP S ID HR V R N H P S V N B H ABU H H S H ATS IST S H SLS HD AT S ID R R HN S D K I S S H VAT IST S H LS SSB I L OR DZ HN SSB KI L H H A H A A SD S D SK I O D SS I L R Z NS RV BU H H P IDS RV BU H A S ID R B H AB H DP S ATS IST NS SL HD ATS RISRV U K H H K I H S S AT RIS N HS DS I L OR DZ HN SB I SK T S H LS SB AB AH SD S I L I O D HN H UR P AB RA Z S S RV IS H U H DP ID AT TI NS RIS H SK H S TI NS SL HD I O HD S H SSB RA Z N H SD S H P N S LA

POLICY inSight BROJ

2

GOD.1

I V. k v a r t a l 2 0 1 4 .

ISSN 1849-403X

POLICY inSight

Monetizacija autocesta Energetska politika Hrvatska vanjska politika Promjena izbornog sustava

IMPRESSUM Alpheus Policy inSight Izvješće o stavovima političkih stranaka

Alpheus Policy inSight

Izvješće o stavovima političkih stranaka

Uvodna riječ Dragi čitatelji,

IZDAVAČ: Alpheus d.o.o., Budmanijeva 5, 10000 Zagreb www.alpheus.hr

pred vama se nalazi drugi broj Alpheus Policy inSighta, izvješća koje donosi stavove hrvatskih političkih stranaka o aktualnim društvenim pitanjima. Prvi smo broj izdali u travnju ove godine, s neskrivenom i neskromnom ambicijom da pozitivno utječemo na unapređenje političkih procesa u Hrvatskoj.

ZA IZDAVAČA: Mario Aunedi Medek

Sve pohvale koje smo dobili za prvo izdanje brzo smo zaboravili, a sve kritike uvažili te ih djelomično uklopili u novi broj koji je sadržajno i vizualno još atraktivniji. Metodologija prema kojoj su nastali stavovi ostala je ista. Osnova za pregled stranačkih stavova bili su odgovori na pitanja iz našeg upitnika podijeljena u četiri tematske skupine –vanjska politika, izborni sustav, energetska politika te monetizacija autocesta.

AUTOR PROJEKTA: Mario Aunedi Medek UREDNIK: Zdravko Ivić AUTORI: Zdravko Ivić Jakov Žižić

Što se tiče odaziva stranaka, u odnosu na prošli broj, vladajući SDP poslao je odgovore koncentrirajući se pritom samo na dvije teme koje se tiču pitanja iz resora koje izravno kontroliraju. Stranka koja prema istraživanjima javnog mnijenja trenutno uživa najveće povjerenje građana, HDZ, nije poslala svoje odgovore. No, do njihovog smo stava došli kroz druge metodološke stupove ove analize, odnosno sintezom medijskih istupa istaknutih članova, pregledom službenih stranačkih dokumenata te njihove zakonodavne aktivnosti, tako da niste zakinuti niti za jednu relevantnu političku stranku. Također, i u ovom broju, partner nam je bila renomirana agencija za istraživanje javnog mnijenja Ipsos Puls, zahvaljujući kojoj donosimo mišljenje građana o istim pitanjima.

Grafičke analize napravljene su na temelju istraživanja javnog mnijenja agencije Ipsos Puls iz listopada 2014. godine.

PRIJEVOD NA ENGLESKI JEZIK: Ivan Fischer

Naš cilj je potaknuti način razmišljanja u hrvatskom društvu koji je usmjeren na konkretne javne politike te bolju komunikaciju između stranaka i njihovih birača. Nadamo se kako će naredne analize tome i pridonijeti.

SAVJETNIK: Tin Nuić LIKOVNO I GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Bernardić studio d.o.o., Zagreb www.bernardic.hr

Uredništvo

Sadržaj 3

HRVATSKA VANJSKA POLITIKA

12

PROMJENA IZBORNOG SUSTAVA

16

ENERGETSKA POLITIKA

22

MONETIZACIJA AUTOCESTA

POLICY inSight

Hrvatska vanjska politika Od samostalnosti države, hrvatska vanjska politika nije se “aktivno” i “angažirano” uključivala u globalna pitanja. Za tako nešto nije bilo ni potrebe ni mogućnosti, poglavito zbog toga što je zemlja bila usredotočena na ostvarivanje vlastitih strateških ciljeva. No, ulaskom zemlje u Europsku uniju situacija se značajno promijenila. Hrvatska sad ima novu ulogu, uključena je u globalno važna pitanja. Stoga smo najznačajnije hrvatske političke stranke pitali o prioritetima kojima bi se trebala voditi naša vanjska politika, njihovu ocjenu hrvatske politike prema Siriji, Ukrajini, te stvaranju države palestinskog naroda. Konačno, pitali smo ih i treba li Hrvatska uvjetovati Srbiji ulazak u EU rješavanjem bilateralnih sporova ili otvorenih pitanja iz nedavne prošlosti.

|3| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

?

12,2%

Vox populi:

Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima?

26,3%

61,5%

Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Nakon samostalnosti, međunarodnog priznanja i članstva u NATO-u, ulaskom u Europsku uniju stvorene su ključne pretpostavke za Hrvatsku da na zdravim političkim, ekonomskim i pravosudnim temeljima razvije sve svoje potencijale, u čemu vanjska politika mora pomoći. Socijaldemokrati nisu izravno odgovorili na pitanja iz upitnika na temu vanjske politike. Iako taj resor vodi osoba iz druge stranke, SDP je ipak najsnažnija stranka vladajuće koalicije te se stoga njegovi vanjskopolitički stavovi zasigurno u velikoj mjeri preklapaju s aktualnom politikom. Uz politike Vlade RH, u analizi

stavova SDP-a uzeti su u obzir i programski dokumenti stranke, glasovanje u europskom i hrvatskom parlamentu te medijski istupi čelnih ljudi stranke.

Ulaskom u EU Hrvatska je učvrstila svoj međunarodni položaj, što daje mogućnost za snažnije djelovanje

SDP BI UVJETOVAO ULAZAK SRBIJE U EU S PODIZANJEM NOVIH OPTUŽNICA ZA RATNE ZLOČINE. PODRŽAVA IH NJIHOVIH SIMPATIZERA, A NJIH 24% JE PROTIV

61% |4|

P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

u regiji na razvoju dobrosusjedskih odnosa i njenoj stabilizaciji. Za SDP, hrvatska je obveza, ali i izravni interes, zalaganje za što brži proces eurointegriranja zemalja regije. Uz naglasak na regiju, Vladi u kojoj je SDP vodeća stranka koalicije prioritet je i održavanje vrlo dobrih odnosa s najvažnijim transatlantskim saveznikom i najmoćnijom zemljom svijeta. Vidljivo je to kroz intenzivnu suradnju s američkim vojnim snagama, donacije vojne opreme te odlikovanju koji je SDP-ov ministar dodijelio načelniku združenog stožera vojske SAD-a. Takav zaključak nameće se i promatranjem hrvatske politike prema Bliskom istoku. Hrvatska vlada pod SDP-om od samih početaka je politički, ali i logistički podržavala oporbenjake u Siriji. Radikaliziranjem dijela oporbenih snaga te jačanjem ISIL-a Hrvatska je postala dijelom međunarodne koalicije pod američkim vodstvom koja je usmjerena protiv rastućih terorističkih snaga. I SDP

se kontinuirano zalaže za dvije države na području Palestine, ali ako je suditi prema medijskim natpisima, Hrvatska će priznati državu palestinskog naroda tek nakon što se za takav potez odluče ostale zemlje članice EU. Što se tiče, situacije u Ukrajini, čelni ljudi SDP-a smatraju kako je takva razina miješanja u unutarnje stvari jedne zemlje nedopustiva. Za SDP, odnosi u Ukrajini su “jako komplicirani, zbog čega Europa nema jedinstveno stajalište”. Uz to, valja napomenuti kako Vlada RH još uvijek nije ratificirala sporazum o pridruživanju Ukrajine EU, što je dosad učinilo sedam europskih zemalja.

SDP podupire ulazak Srbije u EU, ali je čvrstog stava da kandidati za članstvo, poput Hrvatske, moraju ispuniti sve kriterije. Jedan od tih kriterija bit će podizanje novih optužnica i suđenja za ratne zločine.

HDZ

Prioritet vanjske politike treba biti zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske, što je za njih jedna od ključnih strateških pretpostavki sveukupnog razvoja Hrvatske. HDZ nije izravno odgovorio na pitanja iz upitnika, ali su odgovori za tu stranku izvučeni iz drugih metodoloških stupova istraživanja. Uz programske dokumente stranke, posebno su analizirani javni nastupi HDZ-ovih saborskih zastupnika te zastupnika u Europskom parlamentu. Posebnu pozornost posvećuju Hrvatima u BiH, za čiju se ravnopravnost te dosljedno poštivanje prava osobito zalažu. Jedan od vanjskopolitičkih prioriteta HDZ-a također je i “konkretnije ugovorno i institucionalno povezivanje BiH s Europskom unijom”. Za HDZ su važne i hrvatske manjine u zemljama članicama i u zemljama nečlanicama EU te traže za njih odgovarajuće financiranje.

Ostali su prioriteti HDZ-ove vanjske politike daljnja izgradnja transatlantske i europske suradnje, kao i odnosa s jugoistočnim susjedstvom. Upravo u europskom kontekstu vide veliku priliku jer je Hrvatska, prema njima, “potpunu suverenost i samostalnost u vanjskoj politici stekla tek ulaskom u EU”. Dodatno jačanje hrvatske pozicije na starom kontinentu HDZ vidi kroz odabir europskih partnera s kojima bismo privilegirano surađivali. To se osobito odnosi

na Njemačku, zemlju koja je odigrala konstruktivnu ulogu kad se Hrvatska borila za samostalnost, a koje je aktualna vlast narušila, među ostalim, i zbog Lex Perković.

HDZ dosad nije izravno javno govorio o hrvatskoj politici prema krizi u Siriji. Ipak, njegovi eurozastupnici u nekoliko navrata su oštro osudili zločine Islamske države i njihov progon kršćana te se založili za snažan vojni angažman međunarodne zajednice.

67%

SIMPATIZERA HDZ-A SMATRA DA HRVATSKA TREBA UVJETOVATI ULAZAK SRBIJE U EU RJEŠAVANJEM OTVORENIH PITANJA, DOK IH JE 28% PROTIV

Zbog vrlo dobrih odnosa koje ima s trenutnim i bivšim dužnosnicima Države Izrael te “iskrenog prijateljstva i uvažavanja” kojeg gaji s Likudom, najvećom izraelskom konzervativnom strankom, pretpostavka je kako je HDZ rezerviran prema priznavanju samostalne Palestine. Takvu pretpostavku potvrđuje nedavna kritika Vladinog stava prema priznavanju Palestine koji je bivši HDZ-ov ministar vanjskih

|5| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima?

PREMA OBRAZOVANJU

Analiza istraživanja populacije 100%

Ne zna Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

7%

11%

90%

18%

80%

24%

70% 60%

23%

28%

59%

61%

69%

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola/Fakultet

50% 40%

Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

30% 20% 10% 0%

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

poslova nazvao “ishitrenom”. U slučaju Ukrajine, HDZ-ovi eurozastupnici bili su vrlo jasni. Za njih je kriza u Ukrajini test vjerodostojnosti vanjske politike EU jer je riječ o očitom kršenju međunarodnog prava i narušavanju teritorijalnog integriteta jedne zemlje. HDZ-ovci se također zalažu za nastavak pritisaka i restriktivnih mjera prema Rusiji te brzu provedbu Sporazuma o pridruživanju Ukrajine i EU. Što se tiče odnosa Hrvatske i Srbije u kontek-

stu ulaska te zemlje u EU, HDZ traži suočavanje s istinom o agresiji koja je počinjena nad Hrvatskom.

HDZ-ovci su također oštro osuđivali njima krajnje neprihvatljive izjave pravnih zastupnika Vlade Republike Srbije tijekom rasprava u tužbi za genocid na Međunarodnom sudu pravde. Tad su poručivali da Srbija “itekako treba pripaziti kakvu retoriku ima prema RH, državi članici EU, ako namjerava kročiti europskim putem.”

|6| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

ORaH

Kroz vanjsku politiku moraju se promicati solidarnost, održivost, pravednost, pravična ekonomska suradnja, borba protiv svih vrsta diskriminacije te energetska učinkovitost. Za Održivi razvoj Hrvatske napokon je došlo vrijeme za vođenje vanjske politike prilagođene stanju svijeta u drugom desetljeću 21. stoljeća.

Kao što se i iz imena stranke da naslutiti, prioritet je takve nove vanjske politike koncepcija dugoročno održivog razvoja Hrvatske. Kako navode u OraH-u, Hrvatska je dio EU koja je zajednica vrijednosti, stoga se kroz vanjsku politiku moraju isticati vrijednosti po kojima će Hrvatska biti prepoznatljiva. Kako bi hrvatski nacionalni interesi postali prepoznatljivi unutar EU, OraH predlaže stvaranje specifičnih policy niša u kojima bi Hrvatska aktivno predlagala politike. Kao primjer niša navode energetiku, vodni sektor i održivi transport, održivi razvoj Mediterana, turizam i proizvodnju hrane te daljnje proširenje EU. OraH snažno osuđuje kršenje normi međunarodnog prava u Siriji. Pri tome misle na zločine Islamske države te se zalažu za procesuiranje svih odgovornih na Međunarodnom kaznenom sudu. Izravan stav o hrvatskoj politici prema Siriji nisu izrekli, ali napominju kako bi oni podržali uspostavu poslovnih i diplomatskih aktivnosti sa sirijskom vlasti koja bi bila uspostavljena na temeljima “mira, demokracije, održivosti i ljudskim pravima”. Za održivi mir ORaH se zalaže i u slučaju Palestine. On je moguć ako sve uključene strane, posebice Izrael, poštuju međunarodno pravo i ljudska prava. Prema ORaH-u, napadanje civilnih ciljeva obiju strana temelj je za ratni zločin i treba ga kazniti. Što se tiče konkretnog rješavanja problema, OraH se zalaže za povratak na međunarodno priznate granice iz 1967. godine. U ORaH-u jasno ističu svoju opredijeljenost i za neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Održivo političko rješenje krize u toj zemlji, prema njima,

“podrazumijeva intenzivnu komunikaciju između ruskih i ukrajinskih dužnosnika koja može utrti put punom pomirenju i ojačati jedinstvo zemlje.” Podsjećaju također kako je pripajanjem Krima Rusija prekršila svoje ranije potpisane međunarodne obveze, ali i napominju kako bi ukrajinske vlasti trebale pristupiti temeljitoj ustavnoj, političkoj i ekonomskoj reformi zemlje. Što se tiče energetskog aspekta ukrajinske krize, u Orahu napominju kako se ionako snažno zalažu za povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije čime bi se smanjila europska ovisnost o fosilnom gorivu. Što se tiče ulaska Srbije u EU, ORaH se snažno zalaže za nastavak procesa proširenja koje će biti isključivo temeljeno na vrednovanju preuzimanja i provedbe pravne stečevine te smatraju da Hrvatska treba susjedima pružiti svu tehničku pomoć. U ORaH-u također napominju kako je u Saborskoj Deklaraciji o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi iz listopada 2011. godine, Hrvatska već dala čvrsto stajalište da “otvorena pitanja između država, koja su bilateralnog karaktera, ne smiju kočiti pristupanje

62%

SIMPATIZERA ORaH SMATRA DA HRVATSKA TREBA UVJETOVATI ULAZAK SRBIJE U EU, DOK IH JE 30 % PROTIV TAKVE POLITIKE

država kandidata u Europsku uniju”. Ipak, naglašavaju kako će rješavanje pojedinih pitanja biti važno za ispunjavanje uvjeta za ulazak u EU. Kako napominju u ORaH-u, “pitanje naknade imovine, informacije o 1600 nestalih branitelja i civila, povrat kulturnog blaga, pitanje utvrđivanja granice na Dunavu izvrstan su izazov i mogućnost za srbijansku vladu da pokaže da postaje zemlja koja prihvaća europske standarde.”

|7| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima?

Analiza istraživanja populacije

PREMA MJESTU STANOVANJA

Selo

Grad

65% 56%

27%

26% 17% 9%

Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

HNS

Hrvatska vanjska politika se treba voditi upravo onim prioritetima kojima se trenutno vodi. Hrvatska narodna stranka je u posebnoj situaciji što se tiče vanjske politike. Kao stranka čija čelnica vodi ovaj resor imaju snažan utjecaj na formiranje vanjske politike. Prioriteti za njih je pozicioniranje Hrvatske unutar institucija EU, ali i u regiji i to prvenstveno kroz potporu euroatlanskim procesima u zemljama okruženja. Prioritet vanjske politike također je suradnja s partnerima u NATO-u, poglavito SAD-om te multilateralna suradnja, osobito s državama južnog Mediterana, Bliskog istoka te državama Istočnog partnerstva.

Na tom području Hrvatska, uz razvojnu i humanitarnu pomoć, radi na jačanju civilnog angažmana te povezivanju civilnih i vojnih misija. Primjeri su takvih aktivnosti poseban sastanak o ulozi žena u postkonfliktnim društvima, održan na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a, te izgradnja centra za obrazovanje primalja u Afganistanu. Uz to, HNS navodi kako se kroz vanjsku politiku realiziraju i posebni projekti kao što su Gospodarska diplomacija, “Jadranska provansa”, Zaklada Hrvatska kuća te specijalistički studij diplomacije, novi obrazovni program za profesionalne diplomate.

|8| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

Što se tiče konkretnih pitanja međunarodne politike, HNS smatra kako je Hrvatska napravila što je mogla u očuvanju nacionalnih interesa u Siriji. Prema njima, s obzirom na “sankcije koje su uvele zemlje EU, a Hrvatska u potpunosti provodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, iluzorno je pomisliti kako je moguće poslovati u zemlji u kojoj je de facto ratno stanje.” Što se tiče Palestine, Hrvatska se kontinuirano zalaže za dvije države na tom području, odnosno državu palestinskog naroda uz trajnu i neugroženu sigurnost Države Izrael. Kako i ostale države EU idu prema ovakvom scenariju, sigurno je kako će ga i Hrvatska otvoreno podržati, iako se u ovom trenutku, kako navode u HNS-u, “još uvijek ne može točno reći kad i kako.” Nadalje, Hrvatska priznaje teritorijalni suverenitet i neovisnost Ukrajine te njezinu europ-

HSS

smatra kako je najveći prioritet naše vanjske politike sigurnost zemlje, osobito u kontekstu ukrajinske krize i budućnosti opskrbe Europe energijom, trzavica između Srbije i Albanije te trajnog problema u BiH. Druga je najvažnija stvar revitalizacija gospodarske diplomacije. Prema HSS-u, upravo na tom pitanju hrvatska vanjska politika “još uvijek vrluda”, što dokazuje i naglo povlačenje trgovinskih atašea s dolaskom nove vlasti.

Uzimajući u obzir i nejasnu budućnost Hrvatske gospodarske komore, neizvjesno je kad će se uspostaviti relevantan sustav promocije nacionalnog gospodarstva u inozemstvu. Treći prioritet vanjske politike, prema HSS-u, trebala bi biti briga o Hrvatima izvan domovine. U HSS-u navode kako je trenutno apsolutno zanemaren potencijal hrvatske dijaspore. Ona ima kapital raspoloživ za investicije i treba se učiniti sve da ga se privuče. Uz to, posebna pažnja mora se posvetiti i Hrvatima u BiH, jer su pokušaji njihove političke majorizacije stalni. Četvrti je HSS-ov prioritet vanjske politike jačanje uloge i profiliranje RH unutar Europske unije.

HSS smatra kako smo trenutno potpuno nevidljivi u Uniji, čemu je najbolji dokaz dodjeljivanje “nebitnog resora hrvatskom kandidatu za povjerenika EU” te činjenica da definiranju europske vanjske politike gotovo uopće ne pridonosimo.

sku perspektivu. To prema ovoj stranci nikako nije u suprotnosti s našim gospodarskim ili energetskim interesima, jer Hrvatska nije ovisna o ruskim energentima, a trenutno se razvijaju i energetski projekti koji će osigurati diversifikaciju izvora i dobavljača.

HNS: NAŠA ZEMLJA NE TREBA I NEĆE SUSJEDIMA NIŠTA UVJETOVATI Što se tiče ulaska Srbije u EU, HNS ima jasan stav da naša zemlja ne treba i neće susjedima ništa uvjetovati.

Bilateralna pitanja će se rješavati bilateralno, a u pristupnim pregovorima rješavat će se pitanja vezana uz europsku pravnu stečevinu.

HSS SMATRA DA SMO U SIRIJI POGRIJEŠILI JER NISMO VODILI RAČUNA O INTERESIMA HRVATSKIH KOMPANIJA U TOJ ZEMLJI Za HSS u Siriji smo pogriješili jer je sad jasno kako će Bashar al-Assad opstati na vlasti. Prema njima, nekritički smo se poveli “općim raspoloženjem međunarodne zajednice, ne vodeći pritom računa o šteti koja prijeti Ini i njezinim investicijama u Siriji.” Što se tiče Palestine, u HSS-u smatraju kako bi idealno rješenje moglo biti postojanje dviju država, ali i da Hrvatska mora apsolutno podržati opstojnost Izraela. Nadalje, za HSS je “esencijalni hrvatski interes podržati pravednu borbu Ukrajine za vlastito vanjskopolitičko određenje” jer je ta borba moralno opravdana, podržavaju je naši najvažniji saveznici SAD i Europska unija, a može i posredno utjecati na redefiniranje energetskih pravaca u korist Hrvatske.

Konačno, u HSS-u smatraju kako će otvorena pitanja između Hrvatske i Srbije prirodno doći na red za rješavanje u sklopu pristupnog procesa. Iako u toj stranci smatraju kako Hrvatska treba izbjeći stvaranje percepcije ucjenjivanja susjeda, ipak se zalažu da se novonastala okolnost “iskoristi za posvemašnju zaštitu hrvatskih političkih i drugih interesa.”

|9| P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

Vox populi: Treba li Hrvatska uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom, kao što je to činila Slovenija prema Hrvatskoj, ili Hrvatska ne bi trebala uvjetovati ulazak Srbije u EU međusobnim otvorenim pitanjima?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI

100%

Ne zna Ne treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

90% 80% 70% 60% 50% 40%

Treba uvjetovati ulazak Srbije u EU rješavanjem otvorenih pitanja

30% 20% 10% 0%

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

HDSSB

Prioritet vanjske politike su odnosi u regiji i to prije svega sa zemljama tzv.

Višegradske skupine (V4 = Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska). Za HDSSB, do ulaska u EU i NATO u hrvatskoj vanjskoj politici nije bilo posebne “inventivnosti ili sadržajne kreacije”. Slijedili su se i ispunjavali uvjeti zadani od organizacija u koje smo ulazili. No, ulaskom u EU situacija se značajno promijenila. Hrvatska je, prema Slavoncima i Baranjcima, sad u puno povoljnijem položaju koji mora iskoristiti

za osnaživanje svog političkog i gospodarskog položaja. Pridruživanje skupini V4 prvi je konkretan potez koji bi povukli jer je to poželjan politički okvir kroz koji bi Hrvatska obnovila svoju srednjoeuropsku poziciju prekinutu 1918. godine. Uz to, približila bi se zemljama koje su joj bile snažan oslonac u zadnjim dvama desetljećima, a intenzivnija suradnja s njima bila bi i dobitna okolnost u gospodarskom i kulturoškom smislu. Dobre gospodarske odnose HDSSB bi razvijao i sa svim zemljama bivše Jugoslavije. No, oni ne vide Hrvatsku kao lidera nekakve nove regije, nego

| 10 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Hrvatska vanjska politika PROSINAC 2014.

samo kao zemlju koja je “partner u kompatibilnim proizvodnim i trgovačkim kapacitetima”. Izuzetak je politika prema Bosni i Hercegovini, koju bi Hrvatska trebala dodatno poduprijeti u njenoj europskoj budućnosti te joj pomoći u promjeni državnog ustroja kako bi se ostvarila stvarna konstitutivnost i jednakost Hrvata s drugim narodima. Što se tiče konkretnih problema koji opterećuju međunarodnu politiku, HDSSB ima poprilično jasan stav o Siriji. Prema njima, u Siriji se dogodio sličan scenarij kao i u ostalim zemljama u kojima se održalo “Arapsko proljeće”. Dok su na vlasti bili “diktatori” situacija je bila puno bolja i jednostavnija, jer se pokazalo kako se “demokratska opozicija” vrlo brzo okomila na sve drugačije, osobito na kršćane. Zbog toga na pitanje je li se hrvatska politika prema Siriji trebala voditi podržavanjem demokratskih nastojanja naroda ili zaštitom interesa domaćih kompanija koje tamo posluju, HDSSB nudi jasan odgovor – zaštitom hrvatskih kompanija. Što se tiče Palestinskog pitanja, u ovoj stranci smatraju kako je izgledno da bi stvaranje palestinske

IDS

Članstvom u euroatlanskim integracijama Hrvatska tek djelomično ostvarila vlastite strateške vanjskopolitičke ciljeve. Sad je tek definiran okvir, a prioritet vanjske politike trebao bi biti efikasno funkcioniranje unutar njega, sve s ciljem afirmacije i zaštite interesa Hrvatske. Istrijani zagovaraju dosljedan i aktivan angažman u svim međunarodnim organizacijama u kojima smo prisutni, uz ulaganje dodatnih napora kako bismo se profilirali na europskom planu kao ozbiljan partner. Prema IDS-u, Hrvatska nikako ne smije zapostaviti svoje okruženje.

Regija, prema njima, mora biti prioritet naše vanjske politike, a aktivnom i konstruktivnom regionalnom politikom osigurat ćemo predvodničku ulogu u jugoistočnoj Europi. IDS-ovci također navode kako Hrvatska mora “što učinkovitije iskoristiti razvojne i političke mogućnosti koje nude Jadransko-jonska i Dunavska strategija” te dodatno unaprijediti učinkovitost gospodarske diplomacije.

Za IDS-ovce situacija u Siriji iznimno je složena.

Ipak, prema njima, Hrvatska u toj zemlji nije trebala birati između podupiranja demokratskih nastojanja sirijskog naroda i zaštite interesa domaćih kompanija koji tamo posluju. Ta dva cilja su komplementarna.

HDSSB SMATRA KAKO BI NAM UCJENJIVANJE SRBIJE DUGOROČNO SAMO ŠTETILO države moglo donijeti trajniji mir na Bliskom istoku te bi stoga Hrvatska trebala podržati to rješenje. Ukrajini pak HDSSB daje apsolutnu podršku. Prema njima, tu zemlju treba podržati na njezinom putu u euroatlanske saveze bez obzira na potencijalne ucjene, odnosno negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo i energetsku sigurnost. Pristajanje na ucjene dugoročno ionako samo šteti. Što se tiče uvjetovanja ulaska u EU Srbiji prethodnim rješavanjem bilateralnih pitanja, HDSSB smatra kako je pravo vrijeme za razgovor o pravima hrvatske manjine u toj zemlji i inzistiranje na njihovom punom provođenju. No, HDSSB je i u ovoj situaciji protiv ucjena jer, kako navode, “zloupotreba pozicije dugoročno uvijek šteti onom koji je koristi”.

Nadalje, IDS smatra kako se Hrvatska treba zalagati za stvaranje palestinske države sukladno prijašnjim odlukama Ujedinjenih naroda. Jedini preduvjet za stvaranje samostalne Palestine treba biti njezino priznanje Izraela te jamstvo njegove sigurnosti. Što se tiče ukrajinske krize, IDS priznaje Rusiji pravo na interese u svom susjedstvu, ali također naglašava kako se taj interes može provoditi prema međunarodnom pravu te uz poštivanje nepovredivosti gra-

IDS PODRŽAVA STVARANJE PALESTINSKE DRŽAVE SUKLADNO PRIJAŠNJIM REZOLUCIJAMA UN-A nica svih susjednih država. Hrvatska politika prema Ukrajini treba pak slijediti zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU. Sukladno definiranju regije kao jednog od prioriteta vanjske politike, IDS se zalaže za “što bržu integraciju cijelog Zapadnog Balkana u Europsku uniju, pa tako i Srbije”. Otvorena pitanja iz prošlosti, prema njima, ne smiju remetiti dinamiku pregovora, ali isto tako Srbija mora pokazati kako je spremna riješiti probleme sa susjedima, od Kosova, Albanije, BiH do Hrvatske.

| 11 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Promjena izbornog sustava Prema postojećem izbornom sustavu provedena su četiri ciklusa izbora za Hrvatski sabor. Strukturni elementi ovog izbornog sustava su cijelo to vrijeme ostali nepromijenjeni. U posljednje vrijeme povećao se broj zahtjeva za reformom pojedinih strukturnih elemenata hrvatskog izbornog sustava. Zajedno s ovim ponovno je aktualizirano i pitanje modela posebnog političkog predstavljanja i oblika glasovanja hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, kolokvijalno nazvanih “dijaspora”. Stoga smo pitali stranke postoje li razlozi za reformu izbornog sustava te što misle o preferencijskom glasovanju, izbornim koalicijama ili glasovanju “dijaspore”.

| 12 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Promjena izbornog sustava PROSINAC 2014.

?

Vox populi:

19,2%

Podržavate li Vi osobno ili ne podržavate zabranu sklapanja predizbornih koalicija?

43,3% 37,4%

Podržavam zabranu sklapanja predizbornih koalicija Ne podržavam zabranu sklapanja predizbornih koalicija, tu mogućnost treba i dalje zadržati Ne zna Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

drži kako postojeći izborni sustav funkcionira bez većih problema, potresa i nestabilnosti te kako njegove promjene nisu nužne. Socijaldemokrati ne izdvajaju nijedan strukturni element hrvatskog izbornog sustava kao posebno sporan, ali smatraju kako su određene korekcije potrebne u pogledu oblika izbornih lista, odnosno načina glasovanja te veličine izbornih jedinica.

Stoga podržavaju uvođenje preferencijskog glasovanja i to već na sljedećim parlamentarnim izborima. U pogledu izbornih jedinica, ova je stranka za korekcije veličine izbornih jedinica, odnosno njihovo ujednačavanje s obzirom na broj stanovnika. Nadalje, SDP je protiv referendumskog odlučivanja o izbornim pravilima te je po pitanju konstitucionalizacije izbor-

nih pravila za to da se samo okvir izbora definira u Ustavu, dok se sama pravila izbornog natjecanja trebaju utvrditi zakonom. Konačno, SDP je jasno protiv zabrane stvaranja izbornih koalicija te je također protiv toga da se povećava broj zastupnika koje u Hrvatskom saboru biraju Hrvati koji žive izvan Hrvatske.

SDP JE PROTIV ZABRANE IZBORNIH KOALICIJA, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA NJIHOVIH BIRAČA, DOK JE NJIH 44% ZA ZABRANU.

46%

| 13 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Promjena izbornog sustava PROSINAC 2014.

HDZ

se zalaže za cjelovitu i sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. Iako stranka nije izravno odgovorila na pitanja iz upitnika, taj zaključak može se izvući temeljem javnih istupa njezinih čelnika. Pri tome svoju moguću podršku izbornoj reformi uvjetuje promjenama institucionalnog modela političkog predstavljanja i oblika glasovanja hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske, a koji su ustavno definirani. HDZ ne izdvaja kao posebno sporan nijedan strukturni element hrvatskog izbornog sustava, ali pritom ističe svoju podršku primjeni preferencijskog glasovanja i na izborima za Hrvatski sabor. Protivi se zabrani izbornog koaliranja. Tako-

đer, zalaže se za promjenu trenutnog modela po kojem je broj saborskih zastupnika hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske fiksiran na tri.

HDZ SE PROTIVI ZABRANI IZBORNOG KOALIRANJA, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK IH JE 41% ZA ZABRANU

44%

ORaH

podržava temeljitu i cjelovitu reformu izbornog sustava. Kao neuralgičnu točku postojećeg izbornog sustava ORaH izdvaja strukturu izbornih jedinica, što vide kao strukturni element izbornog sustava koji je ključno reformirati. U skladu s tim ORaH se zalaže za smanjenje broja izbornih jedinica i njihovo formiranje sukladno novim regionalnim područjima koja bi trebala pratiti administrativno-upravne granice. Prema njima, takve bi izborne jedinice trebale biti različite veličine te bi broj mandata trebao ovisiti o broju stanovnika. OraH se također zalaže za preferencijalno glasovanje i takav oblik glasovanja uveli bi već na sljedećim parlamentarnim izborima. Pritom svoju podršku preferencijalnom glasovanju uvjetuju zakonskim osiguranjem ravnomjerne zastupljenosti žena i muškaraca u Hrvatskom saboru. Ova se stranka

HNS

smatra kako je postojeći hrvatski izborni sustav pridonio stabilnosti ukupnog političkog sustava. Shodno tome drži da ga nije potrebno mijenjati, već samo djelomično reformirati, odnosno provesti određene modifikacije. Narodnjaci su stava kako su najsporniji strukturni elementi izbornog sustava struktura izbornih jedinica i zatvorene blokirane liste. U skladu s tim ova stranka zagovara “usklađivanje veličine izbornih jedinica s preporukama Ustavnog suda” te “uvođenje tzv. poluotvorenih lista s preferencijskim glasovanjem”. U pogledu ovog posljednjeg, HNS podržava uvođenje preferencijskog gla-

protivi reformi hrvatskog izbornog sustava putem referenduma, kao i reguliranju izbornog procesa Ustavom te smatra kako bi izborna pravila trebala biti samo u domeni zakona. Konačno, ORaH se protivi zabrani izbornih koalicija stranaka, kao i povećanju

ORaH SE PROTIVI ZABRANI IZBORNIH KOALICIJA STRANAKA, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA NJIHOVIH BIRAČA. NJIH 55% PAK PODRŽAVA ZABRANU

33%

broja saborskih zastupnika hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske.

sovanja već na sljedećim izborima za Hrvatski sabor. Protiv su referendumskog odlučivanja o izbornim pravilima te drže kako institucionalno-pravni okvir izbornog procesa ne treba regulirati Ustavom, već da tu materiju treba uređivati isključivo izbornim zakonom. Također, ova se stranka protivi zabrani izbornih koalicija, kao i povećanju broja zastupnika koje u Hrvatski sabor imaju pravo izabrati hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj.

HNS JE PROTIV REFERENDUMSKOG ODLUČIVANJA O IZBORNIM PRAVILIMA

| 14 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Promjena izbornog sustava PROSINAC 2014.

HSS

smatra kako postoje stvarni razlozi za temeljitu reformu hrvatskog izbornog sustava. Pri tome HSS-ovci kao najspornije strukturne elemente postojećeg izbornog sustava apostrofiraju zakonski izborni prag od 5 %, strukturu izbornih jedinica te zatvorene blokirane liste. HSS se stoga zalaže za “smanjenje izbornog praga na prihvatljivih 3-4%”, kao i za manji broj izbornih jedinica koje bi trebale imati podjednak broj stanovnika odnosno birača. Ova stranka zagovara i preferencijsko glasovanje koje žele uvesti što prije. HSS se nije odre-

HDSSB

podržava izmjene izbornog zakonodavstva, ali pritom naglašava da trenutno nema prostora za sveobuhvatnu reformu izbornog sustava. HDSSB ne ističe kao posebno problematičan nijedan strukturni element izbornog sustava, ali ističe svoju podršku uvođenju preferencijalnog glasovanja koji treba uvesti već na sljedećim parlamentarnim izborima. Također ističe i svoj stav kako je u sklopu sveobuhvatne izborne reforme potrebno i smanjiti broj izbornih jedinica

IDS

smatra da je postojeće izborno zakonodavstvo u “mnogim svojim dijelovima zastarjelo, nedorečeno i vrlo problematično” te kako je potrebna njegova sustavna i temeljita reforma. Ova stranka kao najproblematičniji strukturni element izbornog sustava izdvaja strukturu izbornih jedinica te iz toga izvodi svoje policy stavove u području izbornog dizajna.

Istrijani se tako zalažu za prelazak na kombinirani izborni sustav u kojem bi se pola zastupnika biralo većinskim sustavom u malim izbornim jedinicama, a druga polovica razmjernim sustavom u jedinicama koje bi pratile granice budućih hrvatskih regija. Ove izborne jedinice, prema njima, ne bi bile jednake po broju mandata već bi to ovisilo o broju birača unutar njih. Druga IDSova policy preferencija je razmjerni izborni sustav u kojem bi izborne jedinice također pratile granice regija, što bi trebalo biti praćeno i ponovnom usposta-

dio oko izmjena izbornog sustava putem referenduma, no drži kako izborni proces ne treba biti reguliran hrvatskim Ustavom, već samo zakonskim okvirom.

Ova stranka je stava kako ne treba zabraniti stvaranje zajedničkih koalicijskih lista te kako također ne treba povećati broj zastupnika koje biraju Hrvati koji žive izvan Republike Hrvatske.

HSS SE ZALAŽE ZA SMANJENJE IZBORNOG PRAGA NA 3 ILI 4 POSTO

HDSSB SMATRA DA HRVATSKA TREBA IMATI SAMO PET IZBORNIH JEDINICA s trenutnih deset na pet. HDSSB se nije eksplicitno odredio po pitanju referendumskog odlučivanja o izbornim pitanjima, no istaknuo je svoju podršku inicijativi “U ime obitelji” koja teži upravo tome. HDSSB se založio za zabranu izbornog koaliranja, a po pitanju povećanja broja zastupnika koje bira hrvatska “dijaspora” nije se izravno odredio.

vom gornjeg doma Hrvatskog sabora u kojem bi sve regije bila zastupljene s jednakim brojem zastupnika.

IDS postojanje zatvorenih blokiranih lista u postojećem izbornom sustavu ne smatra toliko spornim te drži da se o uvođenju preferencijskog glasovanja “treba raspravljati isključivo u širem kontekstu promjene pravila izbornog natjecanja”. Smatraju da se okvir izbornog natjecanja ne može definirati Ustavom, kao ni referendumom, odnosno da se Ustavom ili referendumom mogu utvrditi samo grublji okviri izbora.

IDS-ovci se nisu odredili po pitanju zabrane izbornih koalicija, ali su zauzeli stav kako ne treba povećati broj zastupnika koje biraju Hrvati koji žive izvan Hrvatske.

IDS SE ZALAŽE ZA PONOVNU USPOSTAVU GORNJEG DOMA HRVATSKOG SABORA

| 15 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Energetska politika Sve države svijeta stavljaju energetsku politiku na visoko mjesto svojih prioriteta. Hrvatska nije iznimka i unazad nekoliko godina upravo se u energetskom sektoru vidi velik prostor za rast od kojeg se očekuje da potom potakne industrijski razvoj i zapošljavanje. No, pred hrvatskom energetskom politikom je trenutno niz strateških dvojbi – razrješenje spora oko nacionalne naftne kompanije i njezinih rafinerija, inzistiranje na “čišćim”, ali skupljim obnovljivim izvorima energije ili konvencionalnijim načinima njezine proizvodnje te inzistiranje na potrazi za naftom u Jadranu, bez obzira na potencijalne ekološke incidente koji bi mogli ugroziti turizam kao stratešku granu hrvatskog gospodarstva. Razrješenje ovih dvojbi uvelike će odrediti budućnost svakog hrvatskog građanina pa smo stoga ispitali stavove političkih stranaka o njima. | 16 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Energetska politika PROSINAC 2014.

?

9,9%

Vox populi:

Ukoliko nafta bude pronađena u dovoljnoj količini, treba li započeti komercijalno vađenje kako bi se osigurali značajni prihodi, uz poštovanje svih standarda, ili to ne bi svejedno trebalo čini radi zaštite prirode i turizma?

29,6%

60,5%

Treba početi komercijalno vađenje nafte Ne treba pokrenuti komercijalno vađenje nafte Ne zna

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

podržava eksploataciju nafte u Jadranu jer to “može bit dobra priča, ako ekologija bude na najvišoj razini.“

Vodeća stranka koalicije nije izravno odgovorila na pitanja iz upitnika, ali smo s dobili iz drugih metodoloških stupova. Vlada predvođena Socijaldemokratima snažno podržava i projekt rekonstrukcije termoelektrane Plomin jer je to energetski iznimno značajan projekt za Hrvatsku. Za SDP u slučaju novog bloka termoelektrane riječ je o tehnologiji koja je puno naprednija od postojeće te će značajno smanjiti zagađenje.

SDP PODRŽAVA EKSPLOATACIJU NAFTE U JADRANU, KAO I NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK IH JE 27 % PROTIV

65%

Za Socijaldemokrate INA je poslovno pitanje, a ne terena sraza između Hrvata i Mađara. Hrvatska se u Ini mora ponašati kao odgovoran vlasnik i unutar konteksta koji je definiran prijašnjim potezima izvući maksimalnu moguću korist. Cilj je stvoriti kompaniju koja će se razvijati, zapošljavati, ulagati u razvoj te ostvarivati dobit i reinvestirati.

| 17 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Energetska politika PROSINAC 2014.

SDP se zalaže za to da Hrvatska moderan i svjetski rafinerijski kapacitet. Ipak, priznaju kako u ovom trenutku INA možda ne može uložiti u modernizaciju sviju hrvatskih rafinerija, jer je to prevelik novac

HDZ

se djelomično protivi eksploataciji nafte u Jadranu. Za HDZ su naftne platforme potencijalna atomska bomba za turizam, najvažniju granu hrvatskog gospodarstva od koje godišnje neizravno dobivamo 10 milijardi eura. Ova se stranka ponajviše protivi eksploataciji u Jadranu zbog netransparentnog postupka koji provodi trenutna Vlada, bez komunikacije s javnostima, udrugama, gospodarstvom ili jedinicama lokalne samouprave. HDZ-ovci također napominju kako se proces odvija bez izrade strateške studije utjecaja na okoliš, suprotno Zakonu o zaštiti okoliša. Uz to, sporno im je što je tvrtka Spectrum dobila posao snimanja Jadranskog mora bez natječaja i to preko Ministarstva obrazovanja, pod izlikom da će dobiveni podaci služiti akademskoj zajednici.

HDZ se zalaže za rekonstrukciju termoelektrane Plomin. U ovoj stranci smatraju kako je proizvodnja električne energije iz plina trenutno nekonkurentna te se stoga zalažu za ugljen kao osnovni energent novog bloka termoelektrane.

ORaH

je u odgovoru na upitnik je još jednom ponovio svoje više puta izrečeno protivljenje crpljenju nafte iz Jadranskog mora. Za njih je to složen tehnološki proces koji sadrži puno operativnih rizika ugrožavanja prirode.

To se pogotovo odnosi na plitka i zatvorena mora kao što je Jadransko, u kojima i najmanja havarija može uzrokovati dugotrajno onečišćenje. Uz očite negativne aspekte koje potencijalno može imati na turizam, u ORaH-u navode kako istraživanje i eksploatacija nafte mogu ugroziti i ribarstvo (posebice akvakulturu) te nacionalne parkove, odnosno gospodarske grane koje čine stabilan i sve značajniji dio prihoda lokalne zajednice. OraH je također snažno protiv rekonstrukcije termoelektrane Plomin. Kako navode, kod projekta uopće nije riječ o rekonstrukciji,

i mogla bi se ugroziti stabilnost kompanije. Iz toga se može zaključiti da SDP djelomično podržava zatvaranje rafinerije u Sisku, ali samo pod uvjetom da uprava Ine predloži plan daljnjeg razvoja kompanije.

HDZ SE DJELOMIČNO PROTIVI EKSPLOATACIJI NAFTE U JADRANU, ŠTO JE STAV KOJI PODRŽAVA NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK IH JE 69% ZA KOMERCIJALNO VAĐENJE NAFTE

25%

Što se tiče scenarija budućnosti Ine, HDZ se dosad nije konkretnije izjašnjavao o tom pitanju. Stranka se načelno zalaže za maksimalnu zaštitu nacionalnih interesa u Ini, ali i uz poštivanje investitora. Puno su konkretniji po pitanju rafinerije u Sisku, čijem se zatvaranju žestoko protive. Kako napominju, sve obveze strateških partnera u Ini, pa i one vezane uz modernizaciju rafinerija, definirane su dioničkim ugovorom i Vlada mora inzistirati na zaštiti strateških hrvatskih interesa.

kako se predstavlja javnosti, nego izgradnji potpuno nove termoelektrane. Ova stranka smatra kako je za Hrvatsku, kao članicu Europske unije čiji je strateški smjer razvoj niskougljične energetike i gospodarstva, potpuno neprihvatljiva gradnja termoelektrane na uvozni ugljen. Elektranom na uvozni ugljen neće se povećati hrvatska energetska neovisnost, a riječ je i o energentu koji će u velikoj mjeri utjecati na povećanje emisija CO2, zbog čega će proizvedena energija u konačnici biti nekonkurentna. U ORaH-u to dodatno argumentiraju i najavom izgradnje LNG terminala na Krku koja podrazumijeva i gradnju termoelektrane na plin te rekonstrukciju TE Urinj. Završetkom tih projekata proizvodnja električne energije iz TE Plomin C bit će dodatno nekonkurentna na tržištu, već samo zbog troška emisija ili skladištenja CO2.

| 18 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Energetska politika PROSINAC 2014.

Vox populi: Ukoliko nafta bude pronađena u dovoljnoj količini, treba li započeti

komercijalno vađenje kako bi se osigurali značajni prihodi, uz poštovanje svih standarda, ili to ne bi svejedno trebalo čini radi zaštite prirode i turizma?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI 100% 90% 80%

Ne zna

70% 60%

Ne treba pokrenuti komercijalno vađenje nafte Treba početi komercijalno vađenje nafte

50% 40% 30% 20% 10% 0%

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

Što se tiče situacije oko Ine, ORaH prepoznaje dugogodišnju pasivnost hrvatske strane u definiraju i donošenju strateških odluka kompanije. Priznaju kako ne postoji jednostavna pravna podloga za poništenje potpisanog ugovora, ali pretpostavljaju da “RH ima pravo pokrenuti spor protiv MOL-a za naknadu štete zbog izgubljenog profita uslijed štetnog ugovora” te da postoji stvarna mogućnost za dobivanje tog spora. Naknada štete dogovorom može se pretvoriti u vlasničke udjele, čime bi država opet postala većinski vlasnik tvrtke. Zatvaranje rafinerije u Sisku nazivaju ad hoc i neozbiljnim rješenjem Inine uprave. Smatra-

ju da se o zatvaranju rafinerije može raspravljati tek nakon što INA donese plan u kojem se zadržava zaposlenost radnika.

ORaH JE PROTIV CRPLJENJA NAFTE U JADRANU, S ČIME SE NE SLAŽE NJIHOVIH SIMPATIZERA, DOK NJIH 29 % PODRŽAVA STAV STRANKE

67%

| 19 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Energetska politika PROSINAC 2014.

HNS

ZA HNS, U SITUACIJI S INOM NAJIZGLEDNIJA OPCIJA ZA BUDUĆNOST TVRTKE JE PRONALAZAK NOVOG PARTNERA

u potpunosti podržava raspisivanje koncesija za pronalazak nafte u Jadranu jer to znači energetsku stabilnost i manji uvoz energije te donosi velika ulaganja. Briga za energetski sektor u raspodjeli odgovornosti među strankama vladajuće koalicije pripala je HNS-u, koji se profilirao u velikog zagovornika svih projekata koji su bili predmet naše analize. Kao argument za projekt eksploatacije nafte i plina navode činjenicu da se oni već desetljećima crpe u Jadranskom moru bez ijednog incidenta. Talijani ionako već na svojoj strani imaju 128 bušotina, a kako navode u HNS-u, našim morem prometuje preko 300 tankera. Jasan stav HNS ima i oko rekonstrukcije termoelektrane Plomin.

Oni taj projekt snažno podržavaju jer je važan iz nekoliko razloga, prije svega zbog zamjene zastarjele tehnologije iz postojećeg bloka, čime bi se osigurala veća efikasnost elektrane, povećali ekološki standardi te jeftinije proizvodila električna energija.

HNS-ov ministar šef je Vladinog pregovaračkog tima u sporu s MOL-om oko Ine i u više je navrata potvrdio stavove koje je ta stranka navela i u odgovoru na upitnik. Prema njima, svaka suverena država mora štiti svoje strateške interese, a to podrazumijeva kontrolu nad ključnim nacionalnim tvrtkama. Pred Inom su dva rješenja, ili dogovor s postojećim partnerom ili pronalazak drugog partnera, a prema njima drugi je scenarij izgledniji. Što se tiče zatvaranja rafinerije u Sisku, HNS smatra da se MOL prije takvih strateških koraka mora dogovoriti s drugim najvećim dioničarom, sa zaključkom kako je zemljama koje ne crpe naftu puno lakše donijeti takvu odluku. Prema njima, u zemljama koje imaju proizvodnju, koju u budućnosti žele čak i povećati, mora se “i o tome voditi računa i ne može samo interes tvrtke biti u prvom planu.”

HSS

se protivi eksploataciji nafte u Jadranu. Za njih je turizam, uz poljoprivredu, najvažnija hrvatska gospodarska grana. Istraživanje i eksploatacija nafte nose prevelik rizik za ribarstvo i okoliš hrvatskog zaobalja, priobalja i otoka, a Hrvatska bi taj energent trebala u što većoj mjeri zamjenjivati s obnovljivim izvorima energije.

HSS-ovci se isto tako protive projektu rekonstrukcije Termoelektrane Plomin. Prema njima, termoelektrane na ugljen tehnologije su 19. i 20. stoljeća jer imaju mali stupanj korisnosti, a donose veliko onečišćenje okoliša. Uz to, napominju kako prema planovima blok C “neće biti kogeneracijsko postrojenje koje bi koristilo i toplinsku energiju, već se ona nepovratno baca u okoliš”. Što se tiče Ine, HSS se također zalaže za povratak te nacionalno i strateški važne tvrtke u hrvatsko vlasništvo. Ova stranka problem bi riješila poništenjem ili

HSS JE PROTIV PROJEKTA PLOMIN C JER SU TERMOELEKTRANE NA UGLJEN TEHNOLOGIJE 19. I 20. STOLJEĆA promjenom Dioničarskog ugovora. MOL-u se može nadoknaditi eventualna šteta, smanjena za kompenzaciju zbog propuštanja povećanja vrijednosti Ine, prije svega zbog “zanemarivanja ulaganja u Inine rafinerije te neistraživanja zaliha nafte i plina”. Trenutna situacija oko rafinerije u Sisku, za HSS je samo još jedan od dokaza kako je Inu nužno vratiti u vlasništvo RH. Ipak, HSS priznaje kako će se u Hrvatskoj jedna od dviju rafinerija morati zatvoriti jer potražnja za naftnim derivatima u Europi opada, a MOL, koji je još uvijek njihov vlasnik, ima pogone za preradu koji su u boljem stanju od ovih u Hrvatskoj.

| 20 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Energetska politika PROSINAC 2014.

HDSSB

podržava raspisivanje koncesija za istraživanje nafte, ali u ograničenim područjima Jadrana te uz poštivanje najviših standarda zaštite. Najviši standardi zaštite, prema njima, podrazumijevaju dodatnu zaštitu tornjeva za vađenje nafte i to dvostrukim barijerama koje bi priječile širenje onečišćenja uslijed mogućeg izlijevanja nafte. Uz takve i slične mjere turizam ne bi bio ugrožen, a vađenje nafte doprinijelo bi općem razvoju i blagostanju.

Slavonci i Baranjci također podržavaju projekt Plomin C jer je to s ekonomsko-energetskog aspekta jedino isplativo rješenje. Što pod tim misle, u ovoj stranci objašnjavaju izračunom cijene proizvodnje i prodaje električne energije. U proizvodnji energije temeljenoj na ugljenu cijena MWh iz elektrane iznosi od 40 do 45 EUR/MWh, što je blizu sadašnjoj tržišnoj cijeni i na granici je rentabilnosti. Za usporedbu, kad bi se kao osnovni energent koristio plin, cijena proizvodnje iznosila bi oko 75 EUR/MWh. HDSSB-ovci napominju kako bi “plinska” elektrana Plomin, čija je snaga prema planu 500 MW, kod maksimalne proizvodnje generirala dnevni gubitak od 360.000 eura. Uzimajući također u obzir potencijalne probleme u isporuci pli-

IDS

podržava planove za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu.

Prema njima, turizam i naftna industrija mogu ići skupa, a najbolji je primjer za to funkcioniranje dviju plinskih platformi nedaleko od Pule. Ipak, u ovoj stranci napominju kako se prije eksploatacije mora provesti strateška studija utjecaja na okoliš, uz poštivanje svih europskih normi. Uz to, u IDS-u napominju kako se kod ovakvih velikih projekata mora uvažavati i glas jedinica lokalne i regionalne samouprave koje su najbliže tim područjima.

Upravo zbog blizine IDS-ovci su posebno zainteresirani za projekt rekonstrukcije termoelektrane Plomin.

Za njih sama rekonstrukcija nije sporna, ali je im je sporan ugljen kao njezin osnovni energent. IDS navodi kako je prostorni plan Istarske županije, u kojoj je ta stranka na vlasti od hrvatske neovisnosti, defi-

na zbog situacije u Ukrajini, alternativne ideje o “Plominu na plin” za njih su neprihvatljive.

Spor oko Ine HDSSB bi riješio kroz dva koraka koji u konačnici rezultiraju ponovnim dolaskom Ine u vlasništvo RH. Prvi su koraci izmjene Zakona o dioničarstvu i Zakona o Ini, čime bi se jasno definirala proporcionalnost vlasničkih udjela s upravljačkim pravima, a drugi je korak “dokup dionica na tržištu” čime bi Hrvatska stekla više od 50 posto vlasništva. Rafineriju u Sisku ova stranka ne bi zatvarala jer bi to u konačnici značilo prestanak prerade domaće nafte, jer bi i rafinerija Rijeka zbog transportnih troškova postala nekonkurentna. Srednjoročni i dugoročni interes Ine nije zatvaranje rafinerije Sisak, već povećanje proizvodnje nafte i njezina modernizacija, što će donijeti “zapošljavanje i razvoj za cijeli kraj i Hrvatsku.”

ZA HDSSB PLOMIN C NA UGLJEN JE JEDINO ISPLATIVO RJEŠENJE I ALTERNATIVNE IDEJE O TERMOELEKTRANI NA PLIN SU ZA NJIH NEPRIHVATLJIVE

nirao plin kao energent i to jasno iskazuje stav koji imaju o projektu. Dodatno napominju kako su svjesni da “država može i mimo lokalne zajednice realizirati projekt, ali je jedini ispravni put dogovor s lokalnom zajednicom i poštivanje volje građana koji žive na tom području. ” Što se tiče Ine, u ovoj stranci smatraju kako Vlada RH, čiji su i oni sastavni dio, treba iskoristiti sve pravne mehanizme kako bi osporila valjanost ugovora kojeg je potpisao bivši premijer Ivo Sanader. Kratkoročno, to podrazumijeva povrat upravljanja Inom u skladu s udjelima koje imaju najveći dioničari, dok je dugoročni cilj dogovaranje novog modela upravljanja tvrtkom. IDS se također zalaže za opstanak rafinerije u Sisku, jer je riječ o strateškoj tvrtki i industriji “za koju se treba boriti i koja može biti rentabilna”.

IDS JE ZA PLOMIN C NA PLIN

| 21 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight

Monetizacija autocesta Trenutno teško stanje u javnim financijama Vlada planira ublažiti davanjem autocesta u višegodišnju koncesiju. Ideja je to koja se u različitim oblicima već nekoliko puta pojavila u hrvatskom političkom životu, ali nikad nije bila ovoliko blizu realizacije. Ako se ispune želje Vlade RH, potencijalni konzorcij investitora preuzet će kontrolu nad autocestama u rasponu od 30 do 40 godina uz minimalni ponuđeni iznos od 2,5 milijardi eura. Rok za slanje neobvezujućih ponuda približava se, a inicijativa “Ne damo naše autoceste” prikupila je dovoljno potpisa za referendum te traže njegovo što skorije raspisivanje.

Pitali smo stranke podržavaju li monetizaciju autocesta ili zagovaraju alternativna rješenja problema. | 22 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Monetizacija autocesta PROSINAC 2014.

6,7%

?

Vox populi:

Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju autocesta.

Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu?

38,5%

12,8% 18,8%

23,1% U potpunosti ga podržavam Uglavnom ga podržavam Ne znam, nema mišljenje Uglavnom ga ne podržavam Uopće ga ne podržavam

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

SDP

Socijaldemokrati snažno podržavaju monetizaciju autocesta i taj je stav još jedanput ponovio i u odgovoru na naš upitnik. Kako napominju, monetizacija je najpovoljnija među trima analiziranima mogućnostima za rješavanje nagomilanih HAC-ovih dugova koji s kamatama iznose gotovo 33 milijarde kuna. Taj bi dug s godinama samo rastao pa bi tako do 2039. godine iznosio čak 60 milijardi kuna. Reprogramiranje dugova po povoljnijim uvjetima nije moguće. Naime, kako navode u SDP-u, za reprogram duga novi kredit neće odobriti ni IBRD ni EBRD, već isključivo komercijalne banke, a visina kamata

kod njih nije nikako povoljna za Hrvatsku. Uz to, Vlada RH je s EU jedva ispregovarala državna jamstva za prošlogodišnji kredit HAC-a. Naime, takva vrsta subvencioniranja protivna je europskim pravilima i u SDP-u naglašavaju kako Europska komisija neće dopustiti ponovno davanje državnih jamstava.

PREMA SDP-U MONETIZACIJA JE NAJPOVOLJNIJA OPCIJA ZA HRVATSKU

| 23 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Monetizacija autocesta PROSINAC 2014.

U ovoj stranci naglašavaju kako je “koncesija za autoceste ozbiljna poslovna odluka i predstavlja alternativu zaduživanju budućih generacija”. Autoceste bi ionako ostale u hrvatskom vlasništvu, samo bi njihovo održavanje i upravljanje preuzeo koncesionar, a korisnici ne bi osjetili razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti. Alternativa bi, naglašavaju SDP-ovci, bilo ponovno

HDZ

se protivi monetizaciji. Iako nisu izravno odgovorili na pitanje, HDZ-ovci su više puta u medijskim nastupima jasno istaknuli kako su protiv davanja autocesta u koncesiju, a njihovi su čelnici i potpisali zahtjev za referendum o tom pitanju. Prema njima, argument o smanjivanju javnog duga na klimavim je nogama jer je Vlada u posljednje tri godine povećala javni dug 50 milijardi kuna, a toliko je koštala i ukupna vrijednost izgradnje autocesta. Također, napominju kako Vlada očekuje od koncesijske naknade 20 milijardi kuna, što znači da bi se autoceste predale u višegodišnju koncesiju za samo 40 posto vrijednosti njihove izgradnje. HDZ smatra kako je aktualna vlast kriva zbog toga što javne tvrtke za upravljanje autocestama imaju problema s likvidnošću i to zbog odluke o preusmjeravanju trošarina iz goriva prema željeznica-

vraćanje 60 lipa trošarine HAC-u, što znači da neće biti dovoljno novca za izgradnju i obnovu željeznica ni za gradnju državnih cesta.

U vodećoj stranici trenutne koalicijske Vlade ipak napominju da treba pričekati ponude potencijalnih koncesionara kako bi se donijela konačna odluka.

HDZ JE SNAŽNO PROTIV MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDE U PRODAJI OBVEZNICA ma i Hrvatskim cestama, čime su ova javna poduzeća ostala bez 1,3 milijarde kuna godišnje.

Alternativu monetizaciji HDZ vidi u dvama modelima. Prvi je reprogram postojećih obveza i restrukturiranje javnih tvrtki. Drugi je model prodaja obveznica mirovinskim fondovima i građanima, što bi kratkoročno riješilo problem likvidnosti i duga. Provođenjem ovih modela u djelo autoceste bi ostale u rukama hrvatskih građana što bi, smatraju u HDZ-u, trebao biti i cilj vlade koja razmišlja o interesima Republike Hrvatske.

ORaH

se protivi monetizaciji autocesta. Prema njima, jedini je razlog zbog kojeg Vlada inzistira na ovom projektu krpanje rupa u proračunu. Monetizacija je upitna s ekonomskog i prometnog aspekta. Ekonomski aspekt upitan je jer se nakon izgradnje jadransko-jonske autoceste, procjenjuju u ORaH-u, može očekivati veći promet na Dalmatini. Što se tiče prometnog aspekta, u ovoj stranci očekuju kako će budući koncesionar u dogledno vrijeme povećati cijene cestarine te smanjiti broj zaposlenih i na održavanju, što bi moglo sniziti sigurnost prometa. Također napominju kako je “prometna infrastruktura neosporno nacionalno bogatstvo neke zemlje, a davanje autocesta u koncesiju od 50 godina jest zapravo njihova prodaja”.

Kao alternativu monetizaciji ORaH predlaže nekoliko mjera. Prije svega, zalažu se za restrukturiranje javnih tvrtki koje upravljaju autocestama. Navode kako su te javne tvrtke dosad bile plodno tlo za nekontrolirano zapošljavanje, što je dovelo do situacije da čak 46,7 %

zaposlenih radi na naplati cestarine. Za osobna vozila uveli bi vinjete, dok bi se komercijalnim vozilima cestarina naplaćivala satelitski, prema načelu “zagađivač plaća” i to ovisno o stupnju zagađenja okoliša koje vozilo proizvodi. Nadalje, ORaH bi uveo varijabilne cijene cestarina, ovisno o prometnoj potražnji.

To znači da bi ljeti za vrijeme turističke sezone cijene bile više, a u ostatku godine niže, čime bi se privukao dodatan promet autocestama. Dodatan promet ORaH bi privukao i regulatornim mjerama zabrane korištenja cestovne infrastrukture, čime bi teški teretni promet prebacili na autocestu. Konačno, u ORaH-u se zalažu da se postojeći dugovi javnih poduzeća saniraju reprogramom te izdavanjem obveznica.

ORaH JE PROTIV MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDI U SMANJENJU ZAPOSLENIH NA NAPLATI TE VARIJABILNIM CIJENAMA CESTARINA

| 24 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Monetizacija autocesta PROSINAC 2014.

Vox populi: Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu?

Analiza istraživanja populacije U REGIJI

100% 90%

Uopće ga ne podržavam Uglavnom ga ne podržavam

80% 70% 60%

Ne znam, nema mišljenje

50% 40%

Uglavnom ga podržavam

30% 20%

U potpunosti ga podržavam

10% 0%

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika i Banovina

Hrvatsko Primorje i Istra

Dalmacija

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

HNS

podržava monetizaciju. Za njih to predstavlja pokušaj maksimiziranja iskoristivosti državnog vlasništva. To je racionalan projekt u službi povećanja životnog standarda hrvatskih građana te izlaska iz gospodarske krize. Kao i druge stranke vladajuće koalicije, HNS je podržao Nacionalni plan reformi i mjera financijske konsolidacije koji je poslan Europskoj komisiji i u kojem jasno stoji plan monetizacije autocesta kao jedna od ključnih mjera za upravljanje dugom javnih poduzeća.

Narodnjaci također napominju kako je model stranog koncesionara nad autocestama u Hrvatskoj već poznat te ističu uspješne primjere Istarskog ipsilona i autoceste Zagreb-Macelj. Također, u koncesiju nad autocestama imaju priliku ući i hrvatski mirovinski

ZA HNS NAJVEĆI PROBLEM U PRIČI OKO MONETIZACIJE JE NEKVALITETNA KOMUNIKACIJA KOJA JE OMOGUĆILA MANIPULACIJE | 25 |

P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Monetizacija autocesta PROSINAC 2014.

fondovi, čime bi se povećali prihodi budućim hrvatskim umirovljenicima. Najveći problem procesa monetizacije HNS vidi u “nekvalitetnoj i nedovoljnoj komunikaciji, koja je mnogima dala priliku za mani-

HSS

djelomično podržava monetizaciju autocesta. Iako je stranačko vodstvo više puta javno izrazilo svoje protivljenje monetizaciji, u odgovoru na naš upitnik HSS-ovci napominju kako je to “politička odluka, kao što je uostalom bila i njihova gradnja”. Za ovu stranku, javni dug koji će uskoro dosegnuti 80 % BDP-a, postaje najveća prepreka gospodarskom oporavku i pokretanju novog ciklusa ekonomskog rasta. Njemu snažno pridonose i dugovi javnih poduzeća koja upravljaju autocestama, a koji iznose oko 45 milijardi kuna. Ako bi se ta najveća prepreka ublažila koncesijom, ocjenjuju u HSS-u, “takva se operacija iz pogleda ekonomske politike može podržati”.

HDSSB

protivi se monetizaciji autocesta. Pri tome napominju da se iz izjava vladinih dužnosnika, koji konstantno naglašavaju kako u slučaju propasti projekta neće biti sredstava za mirovine ili kapitalna ulaganja, može iščitati kako je “cilj i svrha monetizacije nadoknada manjka u državnom proračunu”. To je prema njima nedopustivo jer bi se novac dobiven monetizacijom trebao dijelom iskoristiti za druga ulaganja u infrastrukturu, primjerice za dovršetak autoceste na koridoru 5C ili izgradnju brze ceste Virovitica-Ilok.

Budući da se protive monetizaciji, HDSSB-ovci su ponudili nekoliko alternativa za rješavanje problema vraćanja nagomilanih kredita javnih poduzeća koja

pulaciju oko teme”. Ipak, valja napomenuti kako su u nedavnom medijskom istupu čelnici stranke izjavili da Vlada “treba poštivati ako većina bude protiv monetizacije.”

Ipak, ako građani u značajnoj mjeri ne žele monetizaciju, Vlada bi trebala zaustaviti proces pronalaska privatnog koncesionara. U takvoj situaciji kao alternativu predlažu restrukturiranje HAC-a i ARZ-a te njihovu dokapitalizaciju emisijom dionica.

ZA HSS JAVNI DUG JE NAJVEĆA PREPREKA GOSPODARSKOM OPORAVKU PA SE MONETIZACIJA S EKONOMSKOG ASPEKTA MOŽE PODRŽATI

upravljaju autocestama. Prva je alternativa izdavanje “sekuritiziranih osiguranih obveznica”, koje bi moglo biti zanimljivo i našim “mirovinskim fondovima u kojima leži 60 milijardi kuna”. Također, u ovoj stranci napominju kako je “ponuda dionica u inicijalnoj javnoj ponudi dobro rješenje za poduzeća kojima se dobro upravlja i troškovno su efikasna”.

Takvima bi ih HDSSB napravio kroz proces restrukturiranja, čiji bi glavni cilj bilo povećanje financijske učinkovitosti u upravljanju autocestama.

HDSSB JE PROTIV MONETIZACIJE, ALTERNATIVU VIDE U IZDAVANJU SEKURITIZIRANIH OSIGURANIH OBVEZNICA

| 26 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

POLICY inSight Monetizacija autocesta PROSINAC 2014.

Vox populi: Vlada razmišlja o davanju autocesta u koncesiju na 30 do 50 godina kako bi osigurala jednokratni prihod kojim bi se vratila većina kredita podignutih za izgradnju autocesta. Temeljem informacija koje sada imate, kakvo je Vaše mišljenje o tom prijedlogu?

Analiza istraživanja populacije PREMA STRANAČKOM OPREDIJELJENJU

100% 90%

Uopće ga ne podržavam Uglavnom ga ne podržavam

80% 70% 60%

Ne znam, nema mišljenje

50% 40%

Uglavnom ga podržavam

30% 20%

U potpunosti ga podržavam

10% 0%

HDZ

ORaH

SDP

Izvor: Ipsos Puls, listopad 2014., veličina uzorka = 969 ispitanika

IDS

podržava monetizaciju. Za Istrijane monetizacija je iznimno teška odluka koja zahtijeva ogromnu količinu odgovornosti.

Prepoznaju kako naše autoceste tek moramo otplatiti, odnosno “u idućih 25 godina moramo vratiti 8 milijardi eura kojima ne raspolažemo”. Stavljanjem autocesta u koncesiju osigurala bi se sredstva za djelomično razduživanje te za nove strateške razvojne projekte. U IDS-u također smatraju kako se treba “učiniti sve da u monetizaciji sudjeluju hrvatski mirovinski fondovi te da se na taj način zadrži sadašnji i budući kapital u zemlji”.

Ipak, Istrijani smatraju kako Vlada RH ne bi trebala prihvatiti ponudu koja je niža od stvarne vrijednosti koncesije za upravljanje i održavanje autocesta.

IDS SMATRA DA VLADA RH NE BI TREBALA PRIHVATITI PONUDU KOJA JE NIŽA OD STVARNE VRIJEDNOSTI KONCESIJE

| 27 | P OV R ATA K NA S A D R Ž AJ

w w w.a lpheus.hr

Alpheus inSight Najbolji izvor vijesti iz Hrvatske na engleskom jeziku za poslovne ljude i diplomate Alpheus inSight donosi: • • • • • •

Najiscrpnije praćenje aktualnih događaja na engleskom jeziku Dubinsko razumijevanje trendova u hrvatskoj politici i ekonomiji Dnevne i tjedne izvještaje Iscrpnu bazu dosjea o ključnim osobama, tvrtkama i organizacijama Međusobno referencirane članke s poveznicama na ključne osobe i ustanove Veliku i lako pretraživu arhivu članaka

Za besplatnu dvotjednu probu registrirajte se na http://insight.alpheus.hr

Kontakt: ALPHEUS d.o.o., Budmanijeva 5, 10 000 Zagreb T +385 (0)1 64 08 540 F +385 (0)1 64 08 541 e-mail: insight@alpheus.hr